\id JAS - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h SANTIAGO \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj can ri Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj can ri Santiago \c 1 \s1 Ri Santiago nuchop tzij \p \v 1 Yin Santiago, jun rusamajel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, ninben c'a el re carta re' chive rix ri quiy-quimam can ri cablajuj\f + \fr 1:1 \ft Hch. 26:7.\f* ruc'ajol ri Israel ri xec'oje' ojer can, ri man ixc'o ta chic chupan re karuvach'ulef, xa pa ch'aka' chic ruvach'ulef ixc'o-vi. Tic'ulu' c'a ri rutzil-ivech ri nintek-el yin. \s1 Ri rejkalen ri tijoj-pokonal \p \v 2 Vach'alal, can tiquicot c'a janíla ri ivánima tok yixtejtobex riq'uin ronojel ruvech tijoj-pokonal. \v 3 Roma can ivetaman chi tok yixc'oje' pa tijoj-pokonal,\f + \fr 1:3 \ft 1 P. 1:7.\f* richin chi yixtz'et, vi can cukul ic'u'x riq'uin ri Dios; ri tijoj-pokonal ri' nuq'uen c'a pe coch'onic chive.\f + \fr 1:3 \ft Ro. 5:3.\f* \v 4 Y man jun bey tiq'uis ri coch'onic iviq'uin, roma q'uiy utzil nuq'uen-pe chire ri ic'aslen, niq'uiy, nitz'aket\f + \fr 1:4 \ft Mt. 5:48.\f* y man juba' ta nrajo'. \p \v 5 Y vi ec'o kach'alal chi'icojol ri nicajo' chi nic'oje' quina'oj, tiquic'utuj\f + \fr 1:5 \ft 1 R. 3:9; Pr. 2:3; Jer. 29:12; Jn. 15:7.\f* c'a chire ri Dios. Y rija' can man xtupokonaj ta xtuya-pe q'uiy. Queri' nuben quiq'uin conojel ri yec'utun, y man jun achique ta xtubij chique. \v 6 Pero tok rix c'o c'a ri nic'utuj\f + \fr 1:6 \ft 1 Ti. 2:8.\f* chire ri Dios, c'o chi can nicukuba' ic'u'x\f + \fr 1:6 \ft Mt. 21:21.\f* riq'uin rija'. Y man riq'uin c'a ca'i' ic'u'x tic'utuj chire. Roma vi xa riq'uin ca'i' ic'u'x nic'utuj, rix xa niben c'a achi'el nuben ri nimalej ya' pa ruk'a' ri cak'ik'. Nibe quela' nibe quela' nuben. \v 7 Y vi rix queri' niben, man c'a tich'ob chi ri Ajaf Dios xtuya-pe chive ri nic'utuj chire. \v 8 Roma vi xa ca'i'\f + \fr 1:8 \ft Stg. 4:8.\f* ic'u'x tok nic'utuj chire ri Dios, nik'alajin chi xa ca'i' chuka' ic'u'x iviq'uin ka rix chupan ronojel ri ic'aslen. \p \v 9 Y ri kach'alal ri manek quik'ij chuvech re ruvach'ulef, xa tiquicot c'a ri cánima, roma chuvech ri Dios can c'o-vi quik'ij,\f + \fr 1:9 \ft Mt. 23:12.\f* roma quiniman chic rija'. \v 10 Y que chuka' ri' ri kach'alal beyoma' ri can c'o quik'ij y vacami banon chique chuvech re ruvach'ulef chi xa manek quik'ij, can tiquicot c'a ri cánima, roma rije' chuka' can quiniman chic ri Jesucristo. Y chuka' xa man yeyaloj ta el chuvech re ruvach'ulef, xa e k'axel achi'el jun rusi'j k'ayis.\f + \fr 1:10 \ft Is. 40:6; 1 P. 1:24.\f* \v 11 Roma ja tok nipe ruvech ri k'ij, jari' tok ri k'ayis nichaki'j y niq'uis-ka.\f + \fr 1:11 \ft Is. 40:7.\f* Xa nitzak c'a el ri rusi'j y niq'uis, stape' janíla jebel nitzu'un ri pa nabey. Can que vi ri' jun beyon. Rija' xa chanin niquen-el (nicom-el) y nuya' can ri rumolic ri rubeyomel. \s1 Ri tejtobenic \p \v 12 Pero roj ri kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, vi xtikacoch' ri tijoj-pokonal\f + \fr 1:12 \ft Pr. 3:11, 12; He. 10:32; 12:5.\f* ri nipe chikij, jebel c'a ruva-kak'ij.\f + \fr 1:12 \ft Job 5:17; Sal. 94:12.\f* Roma tok kacoch'on chic ronojel, ri Dios xtuya' ri lok'olej sipanic\f + \fr 1:12 \ft 2 Ti. 4:8; 1 P. 5:4; Ap. 2:10.\f* chike, ri utzilej c'aslen ri man jun bey xtiq'uis ta. Ja lok'olej sipanic ri' ri rubin can ri Dios chi xtuya' chike ri yojajovan richin. \v 13 Pero vi c'o jun ri nibanon chave chi yamacun ta, man c'a tabij chi ja ri Dios ri nibanon chave queri'. Roma ri Dios can man nuben ta chire jun vinek chi nimacun, y chuka' man jun nitiquir nibanon chire ri Dios chi nimacun. \v 14 Roma ri yamacun xa aviq'uin c'a rat nipe-vi. Xa ja ri itzel tak rayibel\f + \fr 1:14 \ft Mt. 5:28.\f* ri ec'o aviq'uin ri yebanon queri' chave. \v 15 Y vi naya' k'ij chire ri itzel tak rayibel, chiri' nipe-vi ri mac.\f + \fr 1:15 \ft Sal. 7:14.\f* Y pa ruq'uisibel nuq'uen-pe ri camic.\f + \fr 1:15 \ft Ro. 5:12.\f* \p \v 16 Vach'alal ri yalan yixinvajo', man c'a quixk'olotej. \v 17 Roma chila' chicaj riq'uin ri Katata' Dios, ronojel utz nika-pe. Riq'uin rija' petenek-vi ronojel ri sakil. Achi'el ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', ri niquijalala-qui' ronojel tiempo. Y xa can xe c'a ri Dios ri man nujel ta ri'.\f + \fr 1:17 \ft Nm. 23:19; Mal. 3:6.\f* \v 18 Y riq'uin ri rurayibel rija' xuya' jun c'ac'a'\f + \fr 1:18 \ft Jn. 1:13.\f* kac'aslen tok xkanimaj ri kitzij ruch'abel, y xojoc achi'el ri nabey\f + \fr 1:18 \ft Jer. 2:3; Ap. 14:4.\f* tak cosecha ri ye'uc'uex-apo chire ri Dios. \s1 Quixoc banoy ri utz \p \v 19 Romari', vach'alal ri yalan yixinvajo', yin ninbij c'a chive chi'ijujunal chi riq'uin ronojel ivánima tivac'axaj ri ruch'abel ri Dios.\f + \fr 1:19 \ft Ec. 5:1.\f* Can jebel tich'obo' ri nubij. Roma rix nic'atzin chi jebel ivetaman-el nabey, c'ari' nitzijoj. Y chuka' ninbij chive chi man quixoyover chanin.\f + \fr 1:19 \ft Pr. 14:29.\f* \v 20 Roma ri oyoval xa man nuq'uen ta pe jun c'aslen choj achi'el nrajo' ri Dios. \v 21 Roma c'a ri' tiya' can ronojel ri man ch'ajch'oj ta y ronojel ri etzelal. Y c'o chi nich'utinirisaj-ivi' chuvech ri Dios, y titakej chi utzil ri ruch'abel ri c'o pa tak ivánima. Roma ja ch'abel ri' ri nicolon\f + \fr 1:21 \ft Hch. 13:26; Ro. 1:16; Ef. 1:13; Tit. 2:11; He. 2:3.\f* ivichin. \p \v 22 Y man xe c'a tivac'axaj ri ruch'abel ri Dios, xa can tibana'\f + \fr 1:22 \ft Ro. 2:13.\f* chuka' ri nubij. Roma vi xa can xe nivac'axaj ri ruch'abel ri Dios y man niben ta ri nubij, iyon rix nik'ol-ivi'. \v 23 Roma vi c'o jun ri nrac'axaj ri ruch'abel ri Dios, pero xa man nuben ta\f + \fr 1:23 \ft Ez. 33:31.\f* ri nubij, xa junan\f + \fr 1:23 \ft Mt. 7:26.\f* c'a riq'uin jun vinek ri nutzu-ri' pan espejo, can nik'alajin-vi ri kitzij rubaniquil. \v 24 Pero tok xa c'a juba' tutzu' can ri' ri pan espejo, man chic noka' ta chuc'u'x ri achique titzu'un. \v 25 Jac'a ri nac'axan ri ruch'abel ri Dios, y nunimaj y nuben\f + \fr 1:25 \ft Jn. 13:17.\f* ri nubij, can jebel c'a ruva-ruk'ij. Roma ri ruch'abel ri Dios can utz vi. Y nuben chike chi oj libre chic roma yojtiquir nikaben ri nrajo' ri Dios. \p \v 26 Vi c'o jun nibin chi nuya' ruk'ij ri Dios y xa man nuchajij ta ri' riq'uin ri ruch'abel,\f + \fr 1:26 \ft Stg. 3:2, 3.\f* ruyon rija' nuk'ol-ri'. Y xa man jun utz nuq'uen-pe chi nubij chi rija' can nuya-vi ruk'ij ri Dios. \v 27 Roma ri can kitzij nuya' ruk'ij ri Dios, yerutola' ri malcani'a' tak ixoki' ri quiyonin chic can y ri ac'uala' ri xa manek chic quite-quitata', y chuka' man nutz'ilobisaj\f + \fr 1:27 \ft Is. 1:16; 1 Ti. 1:5.\f* ta chic ri' chupan ri etzelal richin re ruvach'ulef. Chuvech ri Dios ri yebanon quere', jari' ri can kitzij y pa ruch'ajch'ojil niquiya' ruk'ij. \c 2 \s1 Man ruc'amon ta chi nikatzu' janipe' titzu'un jun vinek \p \v 1 Vach'alal ri iniman chic ri Kajaf Jesucristo ri janíla ruk'ij-ruc'ojlen,\f + \fr 2:1 \ft Hch. 7:2; 1 Co. 2:8; Fil. 2:9.\f* yin ninbij c'a chive chi man titzu'\f + \fr 2:1 \ft Lv. 19:15; Dt. 1:17; 16:19.\f* ri janipe' titzu'un jun vinek. Xa tikana' c'a ki' chi oj junan konojel. \v 2 ¿Achique ta niben rix xa ta c'o jun achin beyon ri napon iviq'uin tok imolon-ivi' pa rubi' ri Dios, y ri achin beyon ri' rucusan-el anillo banon riq'uin k'anapuek, y chuka' e rucusalon ta el jebel tak tziek? ¿Y que ta chuka' ri' noc ta apo jun achin ri can nik'alajin chi man jun c'o riq'uin y e rijilej tak tziek chic ri rutziak? \v 3 Rix xa ja ri achin beyon ri nitzu' nabey, nilok'ok'ej, y niya' jebel ruch'acat. Pero chire ri achin ri xa can nik'alajin chi man jun c'o riq'uin, rix man jun ruch'acat nisuj. Pa ruq'uexel ri' xa nibij chire: Capa'e' chiri', o xa nibij chuka' chire: Catz'uye-ka re chikaken. \v 4 Vi queri' xtiben, can xtik'alajin-vi chi rix xa nitzu' janipe' titzu'un jun vinek, y man nina' ta ka ivi' chi xa ix junan chi'ivonojel. Xa can niben chi jun vinek más rejkalen que chuvech jun chic, y ri' xa jun itzel ch'obonic. \p \v 5 Vach'alal ri janíla yixinvajo', tich'obo' c'a jebel re xtinbij chive. ¿Man ja ta cami ri vinek ri man jun c'o quiq'uin\f + \fr 2:5 \ft Mt. 5:3.\f* chuvech re ruvach'ulef ri yerucha' ri Dios? ¿Man ja ta cami rije' ri yerucha' richin chi niquinimaj\f + \fr 2:5 \ft Ex. 20:6.\f* y niquil ri utzilej beyomel, y ye'ichinan quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' rija'? Ri Dios can ja vi c'a ri' ri nusuj chique ri yeniman y ye'ajovan richin. \v 6 Pero coma ri beyoma', rix xa ikasan\f + \fr 2:6 \ft 1 Co. 11:22.\f* quik'ij ri vinek ri man jun c'o quiq'uin. ¿Can man noka' ta cami chi'ic'u'x chi xa ja ri beyoma' ri yeyo'on ivichin pa c'ayef? ¿Man noka' ta chi'ic'u'x chi xa ja chuka' rije' ri yixkiriren-apo pa tak k'atbel-tzij,\f + \fr 2:6 \ft Hch. 8:3; 13:50.\f* y xa k'aban tzij niquiben chivij? \v 7 ¿Man noka' ta c'a chi'ic'u'x chi xa ja rije' chuka' ri yeyok'on\f + \fr 2:7 \ft Hch. 13:45.\f* ri rubi' ri Jesucristo, ri natan pan ivi'? \p \v 8 Chupan c'a ri ley ri xuya' ri Dios ri ka-Rey, ri tz'ibatel can, c'o ri jun tzij ri yalan rejkalen, y nubij: Ja ri achi'el navajo-ka-avi' rat,\f + \fr 2:8 \ft Lv. 19:18; Mt. 22:39.\f* que c'a chuka' ri' que'avajo' ri ch'aka' chic. Queri' nubij chupan ri ley. Y vi can niben ri', yalan utz. \v 9 Pero vi xa xtitzu' janipe' titzu'un jun vinek, yixmacun, roma rix xa man niben ta ri nubij chupan ri ley richin ri Dios. \v 10 Roma vi can nibij chi niben ronojel ri nubij ri ley, pero xa c'o jun tzij ri man niben ta chire ri ley, nik'alajin chi man jun ninimaj chire ri ley. Xa can ix aj-mac vi.\f + \fr 2:10 \ft Dt. 27:26; Mt. 5:19; Ga. 3:10.\f* \v 11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, xubij: Rix achi'a' ri c'o ivixjayil, man c'a ticanoj jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijil, man c'a ticanoj jun chic achin. Y ri mismo Dios xubij: Man quixcamisan.\f + \fr 2:11 \ft Ex. 20:13.\f* Y vi rat man nacanoj\f + \fr 2:11 \ft Dt. 5:18; Mt. 5:27, 28.\f* ta chic jun ixok, pero xa nacamisaj jun vinek, nik'alajin chi can man jun nanimaj chire ri ley ri ruyo'on can ri Dios. \v 12 Roma c'a ri', can tibana' y tibij achi'el ri nubij chupan ri ley ri xuya' ri Jesucristo. Roma ri ley ri' xuben chive chi ix libre chic richin yixtiquir niben ri nrajo' ri Dios,\f + \fr 2:12 \ft Stg. 1:25.\f* y ja chuka' ley ri' ri xtik'aton tzij pan ivi'. \v 13 Roma vi man xtijoyovaj ta quivech ri ch'aka' chic vinek,\f + \fr 2:13 \ft Mt. 6:15; Mr. 11:26.\f* ri Dios man xtujoyovaj ta chuka' ivech rix chupan ri k'ij tok xtuk'et tzij. Pero vi xtijoyovaj quivech ri ch'aka' chic, xquixch'acon, roma ri Dios chuka' xtujoyovaj ivech rix chupan ri k'ij ri'. \s1 Ri runiman chic, ronojel c'a ri utz jari' ri nuben chupan ri ruc'aslen \p \v 14 Vach'alal, vi c'o c'a jun ri nibin chi runiman chic ri Dios, y xa man nuben ta ri utz, xa man jun c'a nic'atzin-vi ri nubij chi runiman. Roma xa man xtril ta c'a rucolotajic xaxe riq'uin ri nubij chi runiman chic ri Dios. \v 15 Achi'el ta jun kach'alal ri nic'atzin rutziak y nic'atzin ruvay. \v 16 Y rat xa nabij chire: Cabiyin. Man tach'ob más ri atziak y ri avay. Xa tacusaj atziak y cava' jebel, yacha-el\f + \fr 2:16 \ft 1 Jn. 3:17, 18.\f* chire. Pero man naya' ta el ri nic'atzin chire, xa man jun nic'atzin-vi ri xabij-el chire. \v 17 Y que chuka' ri' vi nabij chi animan chic ri Dios, pero xa man naben ta ri utz, man jun nic'atzin-vi ri nabij chi animan chic. Xa at achi'el jun caminek. Man jun yatiquir naben. \p \v 18 Riq'uin juba' c'o jun ri xtibin chuve: Rat Santiago, nabij chi man xe ta nic'atzin chi nanimaj ri Dios, xa can nic'atzin chi naben\f + \fr 2:18 \ft Mt. 7:16, 17; Ga. 5:6.\f* chuka' ri utz. Pero yin xticha' ri jun, riq'uin ri nuniman chic ri Dios, man jun chic nic'atzin chi ninben. Pero yin Santiago ninbij c'a chire ri jun ri nibin queri': Yin, riq'uin ri ninben ri utz, yitiquir ninc'ut chavech chi kitzij nuniman ri Dios. Pero rat ¿achique c'a rubanic naben chi nac'ut chinuvech chi animan chic ri Dios, vi xa man naben ta ri utz? \v 19 Rat nabij chi nanimaj chi can xe jun Dios c'o. Ri' yalan utz. Pero man xe ta ri' ri nic'atzin. Roma ri itzel tak espíritu chuka' can niquinimaj\f + \fr 2:19 \ft Mt. 8:29; Mr. 1:24; 5:7; Lc. 4:34; Hch. 16:17.\f* chi can xe jun Dios c'o. Pero man yecolotej ta riq'uin ri'. Xa can yebaybot (yebarbot) chuvech ri Dios, roma xibinri'il. \v 20 Yalan at nacanic riq'uin ri ach'obonic. Xtinc'ut na pe' chavech vacami chi vi nabij chi animan chic ri Dios y xa man naben ta ri utz,\f + \fr 2:20 \ft Ga. 5:6.\f* can man jun nic'atzin-vi tok xabij chi xanimaj. Xa at achi'el jun caminek. Man jun yatiquir naben. \v 21 Ri kamama' Abraham\f + \fr 2:21 \ft Gn. 22:9.\f* ri xc'oje' ojer, can xuben-vi ri xubij ri Dios chire. Y man xupokonaj ta xuya' ri Isaac ri ruc'ajol pa ruvi' ri altar richin nuya' chire ri Dios. Y riq'uin ri' ri Abraham man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios, roma can xuben ri xubij ri Dios chire. \v 22 Chuka' ri Abraham man xe ta xunimaj ri Dios, xa can xuben\f + \fr 2:22 \ft He. 11:17.\f* ri xubij ri Dios chire. Y riq'uin ri' can xk'alajin chi kitzij xunimaj. \v 23 Y riq'uin ri' chuka' xbanatej ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi ri Abraham xunimaj ri Dios y man jun rumac xc'ulun chuvech.\f + \fr 2:23 \ft Gn. 15:6; Ro. 4:3.\f* Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. Y ri Abraham xbix chire chi junan quivech riq'uin ri Dios.\f + \fr 2:23 \ft 2 Cr. 20:7; Is. 41:8.\f* \p \v 24 Can nik'alajin c'a chi richin chi man jun amac yac'ulun chuvech ri Dios, c'o chi naben ri nrajo' rija', y man xe ta nabij chi animan. \v 25 Y chuka' ri Rahab\f + \fr 2:25 \ft Jos. 2:1.\f* ri ixok ri xc'oje' ojer can, stape' man utz ta ruc'aslen ruc'uan, man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios roma ri xuben. Rija' xerevaj ri ca'i' achi'a' israelitas ri e takon-el roma ri Josuáe, y xerutek-el pa jun chic bey richin man jun tiquic'ulvachij. \v 26 Romari' roj ri kaniman chic ri Dios, vi xa man nikaben ta ri utz, oj caminek y man jun nic'atzin-vi ri nikabij chi kaniman. Oj achi'el jun ch'aculaj ri man c'o ta chic ri ránima riq'uin. \c 3 \s1 Tichajij-ivi' riq'uin ri ich'abel \p \v 1 Vach'alal, man yalan tirayij yixoc tijonela'\f + \fr 3:1 \ft Mt. 23:8.\f* quichin ri ch'aka' chic kach'alal. Roma roj ri yojtijon, vi xa man yojtiquir ta nikaben ri ec'o chupan ri tijonic ri yekaya', más c'ayef nuben chike tok ri Dios xtuk'et tzij. \v 2 Konojel q'uiy bey man ja ta ri yekaben.\f + \fr 3:2 \ft 1 R. 8:46; Pr. 20:9; Ec. 7:20.\f* Y vi ta c'o jun ri man jun bey nimacun\f + \fr 3:2 \ft Mt. 12:37; 1 P. 3:10; 1 Jn. 1:8.\f* riq'uin ri ruch'abel, ri jun ri' can tz'aket ri ruc'aslen. Roma vi nitiquir nuben chi man nimacun ta riq'uin ri ruch'abel, can nitiquir chuka' nuben queri' riq'uin ronojel ri ruch'acul. \v 3 Roma riq'uin ri queri', nibanatej achi'el nibanatej riq'uin ri ch'ich' ri nikaya' pa quichi' ri quiej richin yekak'et. Roma xaxe riq'uin ri ch'ich' ri', ri quiej yojquinimaj y yojquic'uaj achique lugar nikajo' yojbe-vi. \v 4 Achi'el ri barcos chuka' ri yebiyin pa ruvi' ri ya'. Yalan e nima'k y e uc'uan roma cak'ik' ri janíla ruchuk'a'. Pero xaxe riq'uin ri qui-timáon, ri e uc'uey quichin ri barcos yetiquir yequic'uaj achique lugar nicajo' yebe-vi rije'. \v 5 Achi'el chuka' jun ti k'ak', stape' yalan co'ol oc nitiquir nuq'uis jun nimalej li'aj che'. Y que chuka' ri' ri avak'.\f + \fr 3:5 \ft Sal. 12:3, 4; 73:8, 9.\f* Man nim ta, pero riq'uin ri ch'abel ri nubij q'uiy nitiquir nuben. \v 6 Ri kak' roj achi'el jun k'ak', y jari' chuka' nibin ronojel ruvech etzelal. Ri kak' yo'on c'a pe chike, xa jac'a ri nutz'ilobisaj\f + \fr 3:6 \ft Mt. 15:11; Mr. 7:15, 20, 23.\f* ronojel ri kach'acul. C'ayef nuben chire ri kac'aslen. Y ronojel ri' xa roma ri itzel-vinek ri richin ri k'ak' ri nucusan richin. \v 7 Y roj c'o kuchuk'a' pa quivi' ri aj-xic' tak chicop, ri cumetz, ri quer y ri ch'aka' chic chicop. Y ec'o vinek can yequichop ronojel quivech chicop. \v 8 Pero ri kak' man yojtiquir ta chirij. Xa can itzel vi, achi'el jun cumetz ri ruc'uan veneno richin camic ri pa ruchi'. \v 9 C'o bey nikaya' ruk'ij ri Katata' Dios riq'uin ri kak'. Y c'o bey nikacusaj richin nikabij itzel ch'abel chire ri vinek. Y vi queri', c'ayef, roma rije' chuka' e ruvachibel ri Dios.\f + \fr 3:9 \ft Gn. 1:26; 5:1; 9:6; 1 Co. 11:7.\f* \v 10 Riq'uin ri kak' nikabij ri utz, y riq'uin chuka' ri kak' ri' nikabij ri itzel. Vach'alal, man ruc'amon ta chi queri' nikaben. \v 11 Roma rix ivetaman chi chupan jun alaxibel-ya' man xtel ta pe utzilej ya' y chuka' c'ayilej ya'. \v 12 Ni man xtel ta chuka' pe tzayilej ya' y utzilej ya'. Y que chuka' ri' ri víquix (higo), man xtuya' ta aceituna. Ni ri uva man xtuya' ta víquix. \s1 Ri etamabel ri nipe riq'uin ri Dios \p \v 13 Vach'alal, ¿ec'o cami ri ec'o chi'icojol ri can c'o quina'oj y c'o etamabel\f + \fr 3:13 \ft Ga. 6:4.\f* quiq'uin? Vi queri', yalan utz. Pero can ruc'amon c'a chi niquic'ut chupan ri quic'aslen y riq'uin ri utzilej tak quibanobal. Man c'a tiquinimirisaj-qui', xa can tiquich'utinirisaj-qui' riq'uin etamabel. \v 14 Pero vi rix xa itzel nina' chire jun chic roma rija' utz c'o,\f + \fr 3:14 \ft Ro. 13:13.\f* y chuka' nivajo' chi can xe ta rix ri c'o utz niq'uen can chire ronojel cosa; vi xa queri' niben, man c'a tibij chi c'o q'uiy etamabel iviq'uin. Roma riq'uin jun ibanobal queri', can nik'alajin-vi chi xa man jun etamabel iviq'uin. \v 15 Y vi rix nibij chi c'o etamabel iviq'uin, tivetamaj c'a chi jun etamabel queri', man petenek ta chila' chicaj riq'uin ri Dios. Xa can richin re ruvach'ulef.\f + \fr 3:15 \ft Jud. 19.\f* Xa quichin vinek. Xa richin ri itzel-vinek. \v 16 Roma vi rix xa itzel nina' chire jun chic roma rija' utz c'o, y chuka' nivajo' chi can xe ta rix ri c'o utz niq'uen can chire ronojel cosa, nik'alajin chi man xe ta ri' ri niben. Xa can ix tz'ucuy-oyoval,\f + \fr 3:16 \ft 1 Co. 3:3.\f* y ix banoy c'a ronojel ruvech etzelal. \v 17 Pero vi ja ri etamabel ri petenek\f + \fr 3:17 \ft 1 Co. 2:6.\f* chila' chicaj riq'uin ri Dios ri c'o iviq'uin, nuben c'a chive chi nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, chi man niben ta oyoval, utz niben quiq'uin conojel, nivac'axaj jebel ri achique nicajo' ri vinek chive, y chi can nijoyovaj quivech conojel. Can niben c'a ronojel ri utz, man ca'i' ta ic'u'x, ni man ca'i' ta ipalej\f + \fr 3:17 \ft 1 P. 1:22.\f* chuka'. \v 18 Y vi queri' niben, c'o utz nuq'uen-pe, roma e q'uiy ri xtiquichop niquic'uaj jun c'aslen choj. Can xquixquitz'et c'a chi rix can nirayij chi manek oyoval\f + \fr 3:18 \ft Mt. 5:9.\f* y can nitej ik'ij chi niben chi man jun oyoval nibanatej. \c 4 \s1 Ri itzel tak rayibel \p \v 1 ¿Achique ta c'a nibanon chive richin chi ye'ibanala' cocoj y nima'k tak oyoval? Ri nibanon c'a chive chi c'o oyoval, ja ri itzel tak rayibel\f + \fr 4:1 \ft 1 P. 2:11.\f* ri ec'o iviq'uin y nicajo' yixquichop. \v 2 Rix xa can janíla c'a nirayij jun cosa ri manek iviq'uin, y romari' yixcamisan, roma yalan nirayij ri cosa ri'. Pero xa man nivil ta. Niben oyoval. Janíla oyoval niben. Pero man nivil ta ri achique nirayij, roma man nic'utuj ta chire ri Dios.\f + \fr 4:2 \ft Sal. 10:4.\f* \v 3 O riq'uin juba' nic'utuj chire ri Dios. Pero man nuya' ta chive,\f + \fr 4:3 \ft Job 27:9; Sal. 66:18.\f* roma rix man utz ta ri nic'utuj. Xa richin itzel tak rayibel ri nic'utuj chire ri Dios. \v 4 Rix ri ichapon chic niya' can ri Dios, ¿man ivetaman ta c'a chi vi nibe ivánima chirij re ruvach'ulef,\f + \fr 4:4 \ft 1 Jn. 2:15.\f* nik'alajin chi nivetzelaj ri Dios? Romari', rix ri ivojkan chic re ruvach'ulef, can nik'alajin c'a chi ix ru-enemigos na vi ri Dios, roma xa nivetzelaj can. \v 5 Y man tich'ob chi man kitzij ta ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, tok nubij chi ri Dios rutakon-pe ri Lok'olej Espíritu richin nic'oje' pa tak kánima. Y ri Lok'olej Espíritu ri' janíla yojrajo', y can rurayibel chi xaxe ta ri Dios ri nikajo'. Queri' nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can. \v 6 Y ri Dios janíla rutzil nuya' pa kavi'. Achi'el nubij chupan ri ruch'abel ri tz'ibatel can, chi ri Dios yeretzelaj y man nuq'uen ta quivech ri niquinimirisaj-qui'. Jac'a ri niquich'utinirisaj-qui', rija' nuya' ri rutzil pa quivi'.\f + \fr 4:6 \ft Pr. 3:34; 1 P. 5:5.\f* Queri' ri tz'ibatajinek can. \v 7 Tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios, y man tiya' k'ij chire ri itzel-vinek.\f + \fr 4:7 \ft Mt. 4:3; Lc. 4:2; Ef. 4:27; 6:11, 12; 1 P. 5:9; Ap. 12:9, 11.\f* Y ri itzel-vinek xtanmej c'a el chivech. \v 8 Quixjel-apo riq'uin ri Dios,\f + \fr 4:8 \ft Gn. 18:23; 2 Cr. 15:2; Sal. 73:28; 145:18; Is. 29:13.\f* y rija' chuka' xtijel-pe iviq'uin. Rix ri xixmacun chuvech ri Dios, tich'ajch'ojirisaj c'a ri ic'aslen.\f + \fr 4:8 \ft Is. 55:6, 7; Os. 6:1, 2; Zac. 1:3; Mal. 3:7.\f* Rix ri ca'i' ic'u'x riq'uin ri Dios, tich'ajch'ojirisaj c'a ri ivánima. \v 9 Tina' c'a k'axo'n pa tak ivánima, quixbison y quixok' roma ri imac. Rix ri yixtze'en roma ri quicoten richin re ruvach'ulef, man chic quixtze'en. Xa quixok'. Rix ri janíla quicoten ina'on chupan re ruvach'ulef, xa quixbison ri pa tak ivánima. \v 10 Tich'utinirisaj-ka-ivi' chuvech ri Ajaf, y rija' xtunimirisaj ik'ij.\f + \fr 4:10 \ft 1 P. 5:6.\f* \s1 Man tibij jun itzel chirij jun kach'alal \p \v 11 Vach'alal, man tibij itzel chirij jun chic kach'alal.\f + \fr 4:11 \ft Mt. 7:1.\f* Roma vi xtibij itzel chirij jun chic kach'alal, can chirij ri ley richin ri Dios yixch'on-vi. Vi xtibij chi jun kach'alal man utz ta ri ruc'aslen chuvech ri Dios, niben c'a chire ri ley richin ri Dios chi man utz ta. Y riq'uin ri' man niben ta ri nubij ri ley. Xa yixch'on chirij. \v 12 Y ri ley ri' ja ri Dios ri yoyon-pe. Y xaxe rija' nitiquir yojcolon, y xaxe chuka' rija' ri nitiquir yojtakon pa k'ak'.\f + \fr 4:12 \ft Mt. 10:28.\f* Y c'a ja na rija' ri nibin vi utz ri kabanobal o xa man utz ta. Y rat, ¿achique c'a roma tok nabij chi ri jun chic man utz ta rubanon ri ruc'aslen chuvech ri Dios? \s1 Man tibij chi ri chua'k-cabij ivichin rix \p \v 13 Y vacami c'o jun ri ninvajo' ninbij chive\f + \fr 4:13 \ft Stg. 5:1.\f* rix ri yixbin:\f + \fr 4:13 \ft Lc. 12:18-20.\f* Vacami o chua'k yojbe pa jun chic tinamit richin yojc'oje' chiri' jun juna', richin yojlok'o'n y yojc'ayin richin nikach'ec ka-mero. \v 14 Chivech rix jebel ri ich'obonic, pero xa man ivetaman ta achique xtic'ulvachij ri chua'k-cabij. Roma ri kac'aslen xa achi'el ri sutz' ri nika-pe. Nic'oje-el juba', y chanin niq'uis-el. Y ri kac'aslen roj xa achi'el ri sutz'. Chanin yojq'uis-el\f + \fr 4:14 \ft Job 7:7.\f* chuvech re ruvach'ulef. \v 15 Roma c'a ri' tok rix nich'ob niben jun cosa, tibij c'a: Vi ri Ajaf xtuya' k'ij y yojc'ase', yekabanala' ri cosa ri'. \v 16 Pero rix xa man que ta ri' nibij. Xa can nibij chi roj nikaben jun cosa. Man nich'utinirisaj ta ivi' chuvech ri Dios. Y ri' itzel chuvech rija'. \v 17 Roma vi avetaman achique ri utz, y xa man naben ta, yamacun chuvech ri Dios.\f + \fr 4:17 \ft Lc. 12:47; Jn. 9:41; 15:22.\f* \c 5 \s1 Ri nipe chiquij ri beyoma' ri man utz ta niquiben \p \v 1 Vacami c'o jun ninvajo' ninbij\f + \fr 5:1 \ft Stg. 4:13.\f* chique ri beyoma'.\f + \fr 5:1 \ft Lc. 6:24.\f* Ninbij c'a chique chi ruc'amon chi que'ok', quesiq'uin chi ok'ej, roma janíla ri tijoj-pokonal ri xtipe pa quivi'. \v 2 Ri quibeyomel k'ayinek chic, y ri quitziak chicopirinek chic.\f + \fr 5:2 \ft Mt. 6:20.\f* \v 3 Ri qui-mero pusirinek chic. Y riq'uin ri' can nik'alajin chi man xequito' ta ri vinek. Xa choj xquimol. Y ri pus ri richin ri qui-mero xqueruporoj. Q'uiy mero quimolon, pero xa ojc'o chic chupan ri ruq'uisibel tak k'ij.\f + \fr 5:3 \ft Ro. 2:5.\f* \v 4 Y q'uiy mero quimolon roma man e quitojon ta\f + \fr 5:4 \ft Lv. 19:13; Dt. 24:15; Jer. 22:13; Mal. 3:5.\f* chi utzil ri e quisamajela' richin pa juyu'. Y ri Ajaf xerutz'et riq'uin ri quik'oloj chi man e quitojon ta chi utzil ri quisamajela'. Ri nimalej Ajaf, ri Rajaf ronojel, can xerac'axaj c'a ri samajela' chi ye'ok'\f + \fr 5:4 \ft Job 34:28.\f* roma man e tojon ta chi utzil. \v 5 Ri beyoma' jebel quic'aslen y benek cánima riq'uin ri quicoten richin re ruvach'ulef. Jebel e ti'oj, achi'el nurayij ri cánima, y xa nipe yan ri camic chiquij.\f + \fr 5:5 \ft Jer. 12:3.\f* \v 6 Ri beyoma' niquiyec ch'a'oj chiquij\f + \fr 5:6 \ft Stg. 2:6.\f* ri vinek choj quic'aslen, y riq'uin ri' yequen (yecom) pa quik'a'. Y ri choj quic'aslen man jun niquiben richin niquito-qui'; xa choj niquiya-qui' pa quik'a'. \s1 Quixcoch'on y chuka' tibana' orar \p \v 7 Vach'alal, ninbij c'a chive chi quixcoch'on, y man tiya' can ri coch'onic ri', c'a tok xtapon ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Ajaf. Achi'el nuben jun ticonel pa juyu', nicoch'on y nroyobej ri nabey y ruq'uisibel tak job, c'ari' nuben cosechar ri lok'olej tico'n.\f + \fr 5:7 \ft Dt. 11:14.\f* \v 8 Y que chuka' ri' tibana' rix. Quixcoch'on. Can ticukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios, roma chanin xtapon ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Ajaf.\f + \fr 5:8 \ft Fil. 4:5.\f* \v 9 Vach'alal, man c'a tisujula-ivi' roma ri pokonal, richin queri' man c'ayef ta xtiban chive tok xtapon ri k'ij tok ri Dios xtuk'et tzij. Roma chanin xtipe ri k'ij ri'.\f + \fr 5:9 \ft Mt. 24:33.\f* \v 10 Can quixcoch'on c'a. Achi'el xquiben ri achi'a' ojer can, ri xerutek-pe ri Ajaf, k'alajirisey ri ruch'abel, can xquicoch'ola' ri tijoj-pokonal.\f + \fr 5:10 \ft Mt. 5:12.\f* Y que chuka' ri' tibana' rix vach'alal. \v 11 Roma ketaman chi ri yecoch'on, jebel ruva-quik'ij. Achi'el ri Job, ri jun achin xc'oje' ojer can, ri janíla tijoj-pokonal xuc'ovisaj.\f + \fr 5:11 \ft Job 1:21.\f* Y can ivetaman c'a ri xuben ri Ajaf ri pa ruq'uisibel. Ri Ajaf yalan utz y c'o chuka' joyovanic riq'uin.\f + \fr 5:11 \ft Ex. 34:6; Nm. 14:18; 1 Cr. 21:13; Job 42:10; Sal. 25:6, 7; Dn. 9:9; Lc. 6:36.\f* \p \v 12 Vach'alal, ninbij c'a chive vacami chi tok rix c'o jun ri nivajo' nibij, choj tibij, vi kitzij o man kitzij ta. Pero man jun bey tiben jurar.\f + \fr 5:12 \ft Mt. 5:34.\f* Man ticusaj ri caj, re ruvach'ulef y ch'aka' chic richin chi niben jurar. Richin queri' man jun ruc'ayeval xtika' pan ivi' tok xtapon ri k'ij tok ri Dios xtuk'et tzij. \p \v 13 Y vi c'o jun chi'icojol ri c'o pa tijoj-pokonal, tubana' c'a orar. Vi c'o jun niquicot ri ránima, tubixaj rubi' ri Dios.\f + \fr 5:13 \ft Ef. 5:19.\f* \v 14 Vi c'o jun yava', queroyoj c'a ri uc'uey quichin ri kach'alal. Y ri uc'uey\f + \fr 5:14 \ft 1 Ti. 5:17; 1 P. 5:1.\f* quichin ri kach'alal tiquibana' oraciáon riq'uin ri yava'. Pa rubi' ri Ajaf tiquiya' aceite olivo pa ruvi' ri yava'.\f + \fr 5:14 \ft Mr. 6:13.\f* \v 15 Y vi riq'uin ronojel quic'u'x niquiben orar, ri yava' nic'achoj. Ri Ajaf can nuc'achojirisaj. Y vi c'o mac rubanon ri yava' ri', man xe ta c'a nic'achoj, xa can nicuyutej\f + \fr 5:15 \ft Is. 33:24; Mt. 9:2.\f* chuka' ri rumac. \v 16 Y rix man c'a tivevala' vi c'o mac ri ibanalon. Xa tik'alajirisala' chivech, y titola-ivi' riq'uin oraciáon,\f + \fr 5:16 \ft Gn. 20:17; Nm. 11:2; Dt. 9:18; Jos. 10:12.\f* richin yixchojmir. Y vi choj ri ic'aslen chuvech ri Dios, y riq'uin ronojel ivánima xtiben orar, q'uiy ri xtic'ul chire ri Dios. \v 17 Achi'el xuben ri Elías, ri achin ri xc'oje' ojer can. Rija' jun vinek can achi'el vi roj. Pero riq'uin ronojel ránima xuben orar. Xuc'utuj chire ri Dios chi man tuben job, y can que vi ri' xbanatej. Oxi' juna' riq'uin nic'aj ri man xuben ta job.\f + \fr 5:17 \ft 1 R. 17:1.\f* \v 18 Y c'ari' tok ri Elías xuben chic orar jun bey y xuc'utuj chire ri Dios chi tubana' chic job.\f + \fr 5:18 \ft 1 R. 18:42, 45.\f* Y can que vi ri' xbanatej. Y ri tico'n xevachin chic jun bey. \p \v 19 Vach'alal, vi c'o jun chive ri sachinek y xa man rojkan ta chic ri kitzij y rix ne'iyaca-pe, yalan utz.\f + \fr 5:19 \ft Mt. 18:15.\f* \v 20 Y tivetamaj c'a, vi nitzolij chic pe ruc'u'x jun aj-mac, y rija' nuchop jun c'aslen utz, can xiben c'a chire chi nicuyutej ri janipe' mac ri e rubanalon,\f + \fr 5:20 \ft Sal. 32:1; 51:9; Pr. 10:12.\f* y nicolotej chuvech ri camic ri nuq'uen-pe ri mac.