\id HEB - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h HEBREOS \toc1 Ri carta ri tz'iban can chique ri kach'alal ri e Hebreos \toc2 Hebreos \toc3 He \mt1 Ri carta ri tz'iban can chique ri kach'alal ri e Hebreos \c 1 \s1 Ri Dios ja ri Ruc'ajol ri xrucusaj richin xuk'alajirisaj ri ruch'abel \p \v 1 Ojer-ojer can, q'uiy c'a bey xch'on ri Dios quiq'uin ri kati't-kamama'. Y tok xch'on quiq'uin, xerucusaj c'a ri achi'a' ri yek'alajirisan ri ruch'abel. Y richin xuk'alajirisaj ri ruch'abel chique ri achi'a' ri', q'uiy rubaniquil ri xrucusaj. \v 2 Jac'a chupan re tiempo ojc'o-vi roj, ri ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef, ri Dios can ja ri Ruc'ajol ri xrucusaj richin xuk'alajirisaj ri ruch'abel chikavech. Ri Dios pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi ronojel. Y pa ruk'a' chuka' ri Ruc'ajol xuya-vi richin xuben re ruvach'ulef y ronojel ri c'o. \v 3 Riq'uin ri Ruc'ajol nik'alajin ri ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. Ri Ruc'ajol can junan riq'uin rija'. Y jac'a ri C'ajolaxel ri uc'uayon richin ronojel ri c'o; riq'uin ri ruchuk'a' ri ruch'abel ruchapon-vi. Y rija' xquen (xcom) richin xrelesaj ri kamac; y xc'astej. Y xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' ri nimalej Dios. \s1 Ri Ruc'ajol ri Dios más ruk'ij que chiquivech ri ángeles \p \v 4 Ri Ruc'ajol ri Dios c'o más ruk'ij que chiquivech ri ángeles. Y roma ri samaj ri xuben rija', ri Dios xunimirisaj ruk'ij. Y chuka' ri rubi' rija' can más vi nim rejkalen que chuvech ri bi'aj ángel. \v 5 Can ketaman-vi chi janíla ruk'ij, roma ri Dios man jun bey rubin ta chire jun ángel: \q1 Ja rat ri Nuc'ajol. \q1 Romari' ninya' ac'aslen. Y chuka' man jun bey rubin ta chirij jun ángel: \q1 Ja rija' ri Nuc'ajol \q1 y ja yin ri Rutata'. \m Man jun bey rubin ta queri' chirij jun ángel. \v 6 Y tok ri Dios xutek-pe ri Ruc'ajol chuvech re ruvach'ulef, can xk'alajin-vi chi c'o ruk'ij, roma xubij chique conojel ri ru-ángeles: \q1 Tiya' ruk'ij ri Nuc'ajol. \m \v 7 Chiquij c'a ri ángeles xaxe nubij: \q1 Ri nu-ángeles janíla yebiyin chubanic ri nusamaj, \q1 roma ninben chique chi e achi'el ri cak'ik' y e achi'el ri ruxak-k'ak'. \m \v 8 Jac'a chire ri Ruc'ajol, roma ri c'o ruk'ij, can nubij-vi chire: \q1 Dios, rat can richin vi jantape' xcak'aton tzij, \q1 y choj c'a ri ak'atbel-tzij ri'. \q1 \v 9 Avajovan c'a ri chojmilal y avetzelan ri etzelal. \q1 Y romari' yin ri a-Dios nuyo'on quicoten pan avánima. \q1 Más quicoten nuyo'on chave rat que chuvech ri quicoten ri nuyo'on chique ri ch'aka' chic. \m \v 10 Y chuka' ri Dios xubij chire ri Ruc'ajol: \q1 Ajaf, rat xaben ri ruvach'ulef pa rutiquiribel pe, \q1 y xaben chuka' ri caj. \q1 \v 11 Ri ruvach'ulef y ri caj xqueq'uis. \q1 Jac'a rat man jun bey xcaq'uis ta. \q1 Ri ruvach'ulef y ri caj xa can xquerijix, \q1 achi'el yerijix ri tziek. \q1 \v 12 Ri ruvach'ulef y ri caj can xque'ajel c'a, \q1 achi'el niban chire ri tziek ri man utz ta chic. \q1 Ri caj can xtabot c'a el. \q1 Jac'a rat man jun bey xcajalatej. \q1 Man jun bey xtiq'uis ta ri ac'aslen. \q1 Queri' xubij ri Dios. \m \v 13 Y ri Dios man jun bey xubij ta chire jun ángel: \q1 Catz'uye' pa vajquik'a', \q1 y xquenya' pan ak'a' ri ye'etzelan avichin, xcha' ri Dios. \m \v 14 Ri ángeles can choj c'a e rusamajela' ri Dios. Y je rije' ri yetak roma ri Dios richin yequito' ri e colotajinek. \c 2 \s1 Man tiketzelaj ri nimalej colotajic \p \v 1 Ri Ruc'ajol ri Dios más nim ruk'ij que chiquivech ri ángeles. Romari' c'o chi nikatzekelbej ri ruch'abel ri kac'axan, richin chi man nikach'er-el-ki'. \v 2 Y stape' ángeles ri xerucusaj ri Dios richin xuya' ri ley, ri vinek ri man xquiben ta ri xquibij ri ángeles, xka' ruc'ayeval pa quivi' chiquijujunal. Ri quimac can ja vi c'a ri' ri xrajo'. \v 3 Y romari', vi roj xa xtikamalij ri nimalej colotajic, ¿can c'o ta cami ri xtikato-vi-ki'? Man jun. Roma re colotajic re' can ja ri Ajaf Jesús ri xtzijon nabey. Y ri xe'ac'axan-pe riq'uin rija', jeri' ri xetzijon chike roj. \v 4 Ri Dios can xuc'ut c'a chikavech chi kitzij ri xquibij ri xetzijon chike. Rija' xuc'ut chikavech roma xuben chique ri xetzijon chike chi xetiquir xquiben milagros ri xek'alajirisan ri nimalej ruchuk'a' ri Dios. Y xuben chique chi xetiquir xquiben ch'aka' chic samaj riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olej Espíritu. Y que chuka' ri' nuben chike roj chikajujunal, richin chi yojtiquir nikaben ri samaj ri nrajo' rija' chi nikaben. \s1 Ri Jesucristo xoc achi'el roj vinek y xoc Kacolonel \p \v 5 Ri Dios man rubin ta chi re ruvach'ulef chikavech apo, pa quik'a' ta ángeles nuya-vi richin niquik'et ta tzij pa ruvi'. Man que ta ri'. Ri k'atbel-tzij ri' pa ruk'a' ri Ruc'ajol ruyo'on-vi, y jari' ri nikatzijoj roj. \v 6 Chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, c'o c'a jun ri biyon can: \q1 Ajaf Dios, ¿achique ta c'a rejkalen jun vinek richin noka' chi'ac'u'x? \q1 ¿Y achique ta c'a chuka' ruk'ij jun ri xa riq'uin vinek alaxinek-vi, richin nanataj-pe? \q1 \v 7 Can man niyaloj ta c'a ri naben chire chi manek más ruk'ij que chiquivech ri ángeles. \q1 Pero can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen, \q1 roma ayo'on pa ruvi' ronojel ri abanon. \q1 \v 8 Ronojel ri abanon ayo'on pa ruk'a'. \q1 Can pa ruvi' c'a ronojel xaya-vi. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m Y tok nubij chi ri Dios ruyo'on chic ronojel pa ruk'a', can man jun c'a ri man ta c'o pa ruk'a'. Pero ri' c'a man jani tikatz'et. \v 9 Y ketaman chuka' chi ri Jesús manek más ruk'ij xban chire que chiquivech ri ángeles. Pero xaxe ca'i-oxi' k'ij ri xban queri' chire, y vacami yo'on chic ruk'ij, yo'on chic ruc'ojlen. Y ri' roma ri xutej pokonal y chuka' roma ri xquen (xcom). Ri Dios xrajo' xuya' ri rutzil pa kavi', romari' can xrajo' chi ri Jesús xquen (xcom) koma konojel. \p \v 10 Jac'a ri Dios ri xbanon ronojel. Y ronojel ri xuben rija' richin chi niquiya' ruk'ij. Y ri Dios nrajo' chi conojel ri ralc'ual yebe ta chila' chicaj riq'uin rija' y nic'oje' ta quik'ij-quic'ojlen. Y romari' ri xc'amon-pe ri colotajic, c'o chi xutej pokonal. Y riq'uin ri pokonal ri xutej, ri Dios can xuben-vi kitzij Colonel chire. \v 11 Y ri Jesús ri nich'ajch'ojirisan ri kac'aslen, Ruc'ajol ri Dios. Y roj chuka' ri ch'ajch'ojirisan chic ri kac'aslen oj ralc'ual ri Dios. Romari' ri Jesús man niq'uix ta nubij vach'alal chike. \v 12 Can achi'el nubij chupan ri ruch'abel ri Dios tz'ibatel can, ri nich'on chirij ri Jesús: \q1 Ajaf Dios, yin xtintzijoj ri abi' chique ri vach'alal. \q1 Xtinbixaj ri abi' quiq'uin ri niquimol-qui' richin niquiya' ak'ij. \m \v 13 Chupan chuka' ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij chirij: \q1 Yin cukul nuc'u'x riq'uin ri Dios. \m Y nubij c'a chuka': \q1 Vave' inc'o-vi, e vachibilan ri e ralc'ual ri Dios ri e ruyo'on chuve. \q1 Queri' ri e tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios. \p \v 14 Roj ri ralc'ual chic ri Dios xa oj vinek, y romari' ri Jesús xoc chuka' achi'el roj vinek. Rija' xquen (xcom) richin xch'acon chirij ri c'o camic pa ruk'a'. Y ri c'o ri camic pa ruk'a', ja ri itzel-vinek. \v 15 Ri Jesús xquen (xcom) richin yerucol conojel ri niquixibij-qui' chuvech ri camic. Y roma niquixibij-qui' chuvech ri camic, can ec'o pa ruk'a' ri xibinri'il tok e q'ues chuvech re ruvach'ulef. \v 16 Y can kitzij vi chi ri Jesús man xpe ta chiquicolic ri ángeles. Rija' xa can xpe chikacolic roj ri oj alc'ualan c'a roma ri Abraham. \v 17 Romari' xoc vinek achi'el roj, y can ruc'amon-vi chi xoc Nimalej Sacerdote ri nijoyovan kavech. Can jantape' vi nuben ri samaj ri' riq'uin ri Dios y romari' nicuyutej ri kamac roj vinek. \v 18 Y rija' xutej pokon, y xban chire chi xmacun ta, pero man xch'acatej ta. Romari' rija' can nitiquir-vi yojruto' tok niban chike roj chi yojmacun ta chuka'. \c 3 \s1 Ri Jesús más ruk'ij que chuvech ri Moisés \p \v 1 Romari', rix lok'olej tak vach'alal ri ix oyon chuka' junan kiq'uin roj roma ri Dios, richin chi xkojbec'oje' chila' chicaj riq'uin, can jac'a ri Cristo Jesús titzu'. Ja rija' ri kaniman, y nikak'alajirisaj chi rija' can jac'a ri Dios ri xtakon-pe richin, y ja chuka' rija' ri Kanimalej Sacerdote. \v 2 Ri Cristo Jesús can xuben-vi ri samaj ri xuya-pe ri Dios chire, achi'el xuben ri Moisés. Ri Moisés xuben ri rusamaj ri Dios y man xerumalij ta can ri e ralc'ual ri Dios. \v 3 Y romari' ri Moisés c'o ruk'ij. Pero ja ri Jesús ri más ruc'amon chi c'o ruk'ij-ruc'ojlen roma ri Jesús can achi'el jun achin banoy-jay. Y can ketaman-vi chi ja ri banoy-jay ri más ruk'ij, que chuvech ri jay. \v 4 Ronojel jay vinek ri nibanon, jac'a ri nima'k tak samaj ri yekatz'et, ja ri Dios ri banayon. \v 5 Ri Moisés jun utzilej rusamajel ri Dios, ri man xerumalij ta can ri e ralc'ual ri Dios. Ri Moisés xeruk'alajirisaj yan c'a ri man jani yebanatej ta chupan ri tiempo ri'. \v 6 Ri Cristo chuka' man xerumalij ta can ri e ralc'ual ri Dios. Pero rija' man choj ta c'a rusamajel ri Dios, achi'el ri Moisés. Ri Cristo can Ruc'ajol vi ri Dios. Roj chuka' oj ralc'ual chic ri Dios, pero vi nikacukuba-apo kac'u'x riq'uin, y riq'uin quicoten nikoyobej-apo ri k'ij tok xtekila' ronojel ri utzil. \s1 Tikanimaj c'a ri nubij ri Dios \p \v 7 Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, ri Lok'olej Espíritu nubij c'a: \q1 Vi xtivac'axaj ri ruch'abel ri Dios vacami, \q1 \v 8 man ticovirisaj ri ivánima achi'el xquiben ri ivati't-imama' ojer can, tok xeyacatej, ri chiri' pa tz'iran ruvach'ulef. \q1 Xcajo' xquitz'et, vi can kitzij chi nika' ruc'ayeval pa quivi'. \q1 \v 9 Y romari' tok ri Dios xubij: Cavinek juna' xquitz'et ri nubanobal. \q1 Man riq'uin ri' xquiben etzelal richin nicajo' niquetamaj, vi can kitzij ninben ri xinbij, chi xtinya' ruc'ayeval pa quivi'. \q1 \v 10 Romari' xpe voyoval chique ri xebanon queri'. \q1 Y yin xinbij c'a: Rije' benek-ruvech e sachinek riq'uin ri quich'obonic. \q1 Can niquiben chi man quetaman ta ri utzilej tak bey ri nuc'utun chiquivech. \q1 \v 11 Y xinben jurar roma ri voyoval y xinbij: \q1 Can kitzij chi man jun bey xque'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. \q1 Queri' xubij ri Dios. \p \v 12 Vach'alal, tichajij ri ic'aslen chi'ijujunal, richin chi benek ta ruvech cukul ic'u'x riq'uin ri Dios, y chi man ta c'o itzel ri pa tak ivánima, richin queri' man ta xtiya' can ri c'aslic Dios. \v 13 Nic'atzin chi k'ij-k'ij nicukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi', roma c'a ruk'ijul na. Tibana' queri', richin chi man jun chive ri tik'olotej roma ri mac, y richin chi man ta xticovir ri ivánima chuka'. \v 14 Roj jun c'a kabanon riq'uin ri Cristo, roma xkacukuba' kac'u'x riq'uin tok xkanimaj. Pero nic'atzin chi man tikaya' can, y jantape' tikacukuba-apo kac'u'x riq'uin. \p \v 15 Roma chupan ri ruch'abel ri Dios nubij: \q1 Vi xtivac'axaj ri ruch'abel ri Dios vacami, \q1 man ticovirisaj ri ivánima achi'el xbanatej tok xeyacatej ri vinek. \m \v 16 ¿Achique ta c'a ri xebanon chi tok can cac'axan chic ri ruch'abel ri Dios, xa xeyacatej chirij? ¿Man ja ta cami conojel ri xe'el-pe ri pa ruvach'ulef Egipto, ri xecol-pe roma ri Moisés? \v 17 ¿Achique ta c'a vinek ri can cavinek juna' xpe royoval ri Dios chique? ¿Man chique ta cami ri xemacun y xecamyaj can ri pa tz'iran ruvach'ulef? \v 18 ¿Achique ta c'a vinek ri xa can xban jurar chique roma ri Dios chi can man xque'oc ta chupan ri uxlanen ri nuya'? ¿Man chique ta cami ri vinek ri xa man xeniman ta tzij? \v 19 Y riq'uin ri', roj niketamaj chi rije' man xetiquir ta xe'oc chupan ri uxlanen ri' roma man xquinimaj ta ri Dios. \c 4 \p \v 1 Romari' tikaxibij c'a ki', man xa tikaben achi'el xquiben ri vinek ri' y xa man yojoc ta chupan ri uxlanen ri rubin ri Dios chi nuya'. Y xa c'a nisuj na chike chi yojoc ta chupan ri uxlanen ri'. \v 2 Roma ri utzilej ruch'abel ri Dios tzijon chike roj, can achi'el xtzijox chique ri kati't-kamama' ri ojer can. Pero rije' man xquinimaj ta ri utzilej ruch'abel ri Dios, y romari' man jun utz xuq'uen-pe chique. \v 3 Y ri Dios xubij c'a chiquij ri man xeniman ta richin: \q1 Yin xinben jurar roma ri voyoval y xinbij: \q1 Can kitzij chi man jun bey xque'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. \q1 Queri' xubij ri Dios. \m Riq'uin ri' nik'alajin chi roj ri kaniman, yojoc chupan ri uxlanen ri nuya' ri Dios. Y ri uxlanen ri' tiquirinek-pe ja tok ri Dios xuq'uis rubanic re ruvach'ulef. \v 4 Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nunataj ri uxlanen ri', tok nubij: \q1 Ri Dios xuxlan chupan ri ruvuk k'ij, \q1 tok c'achojinek chic chubanic ronojel, re ruvach'ulef y ri caj. \m \v 5 Y chuka' ri Dios c'o nubij chupan ri ruch'abel ri tz'ibatel can, chiquij ri kati't-kamama': \q1 Man jun bey xque'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. \m \v 6 Ri kati't-kamama' xcac'axaj ri utzilej ruch'abel ri Dios, pero rije' man xquiben ta ri xcac'axaj, y romari' man xe'oc ta chupan ri uxlanen. Jac'a roj can yo'on k'ij chike chi yojtiquir yojoc chupan. \v 7 Y q'uiy c'a tiempo chiquij pe ri kati't-kamama', ri Dios xusuj chic jun bey ri uxlanen chique ri vinek. Y xuya' pa ránima ri rey David ri tzij ri xkatz'et yan ka, ri nubij: \q1 Vi xtivac'axaj ri ruch'abel ri Dios vacami, \q1 man ticovirisaj ri ivánima. \q1 Quere' ri ch'abel ri xuya' ri Dios pa ránima ri David. \m \v 8 Y ri uxlanen ri kanatan-pe, can nik'alajin chi man nich'on ta chirij ri uxlanen ri xoquila' vave' ri kati't-kamama' tok e c'amon-pe roma ri Josué. Man que ta ri'. Roma xa ja chic ri e quiy-quimam can rije' ri ec'o chupan re karuvach'ulef tok ri Dios xusuj chic jun bey ri uxlanen. \v 9 Y romari' ketaman chi c'a c'o na jun chic uxlanen quichin ri e rutinamit ri Dios. \v 10 Y tok oj oquinek chic c'a chupan ri uxlanen ri', ri nuya' ri Dios, xkojuxlan chire ri kasamaj y xtikaben achi'el xuben ri Dios, tok c'achojinek chic chubanic re ruvach'ulef y ri caj, rija' xuxlan. \v 11 Can tikatija' c'a kak'ij richin yojoc chupan re uxlanen re' y man tikaben achi'el xquiben ri kati't-kamama' ojer can; rije' man xquinimaj ta ri rutzij ri Dios, y romari' man xe'oc ta chupan ri uxlanen ri'. \p \v 12 Roma ri ruch'abel ri Dios can c'o-vi ruc'aslen, y c'o ruchuk'a'. Can más q'uiy ri nitiquir nuben, que chuvech ronojel machet ri ca'i' rey. Roma ri ruch'abel ri Dios nitiquir napon c'a pa tak kánima, y nuk'alajirisaj-pe ri nikach'ob y ri nikanojij. Man xaxe ta rupan ri bak y ri acuchi e tunul ri bak ri nuk'i'. Can más vi ruchuk'a' que chuvech ronojel machet ca'i' rey. \v 13 Man jun c'a ri nitiquir nevan-ri' chuvech ri Dios, ni man jun chuka' ri man ta tz'etel chuvech rija'. Rija' can nutz'et-vi ronojel. Y chire rija' c'o chi nikajech na cuenta. \s1 Ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, jari' ri Kanimalej Sacerdote \p \v 14 Roj can c'o c'a jun Kanimalej Sacerdote apovinek chila' chicaj, y ri' ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios. Roma c'a ri' man tikaya' can ruk'alajirisaxic chi kaniman. \v 15 Ri Kanimalej Sacerdote nujoyovaj kavech roma retaman chi can man jun kuchuk'a'. Y rija' jebel retaman, roma tok xc'oje' re vave' chuvech re ruvach'ulef, xajovex chi xmacun ta chuka'. Xa can ronojel c'a ri niban chike roj, xban chire rija', xaxe c'a rija' man xmacun ta. \v 16 Man c'a tikaxibij-ki' yojjel-apo riq'uin ri Dios, roma c'o ri Kanimalej Sacerdote ri nijoyovan kavech. Y vi yojjel-apo riq'uin ri Dios, rija' chuka' xtujoyovaj kavech y xtuya-pe ri rutzil pa kavi'. Y tok c'o jun xtikac'ulvachij, can jari' c'o-pe rija' kiq'uin richin yojruto'. \c 5 \p \v 1 Y etaman-vi chi jun achin ri cha'on-pe chiquicojol ri vinek richin chi noc nimalej sacerdote, ri rusamaj rija' ja chi nich'on riq'uin ri Dios coma ri vinek. Yerusuj chicop chire ri Dios, ri niquiya' ri vinek roma ri quimac. Y yerusuj chuka' ch'aka' chic cosas chire ri Dios, ri niquiya' ri vinek. \v 2 Ri nimalej sacerdote ri' jun vinek, y romari' retaman nujoyovaj quivech ri vinek ri man quetaman ta achique ri rurayibel ri Dios y e sachinek riq'uin ri quich'obonic. \v 3 Ri nimalej sacerdote, vinek, y romari' ri chicop ri yerusuj chire ri Dios, man xe ta roma ri quimac ri vinek tok yerusuj, xa can roma chuka' ri rumac rija'. \p \v 4 Man jun c'a vinek ri choj ta queri' noc nimalej sacerdote y nic'oje' ta ruk'ij, xa can c'o na chi cha'on roma ri Dios, achi'el ri Aarón. Roma rija' can ja ri Dios ri xcha'on richin. \v 5-6 que chuka' ri' ri Cristo, man choj ta queri' xoc Nimalej Sacerdote y xc'oje' ta ruk'ij, xa can c'a ja na ri Dios ri xcha'on richin. Roma ri Dios xubij c'a chire: \q1 Ja rat ri Sacerdote richin jantape', \q1 can achi'el ri Melquisedec ri xc'oje' ojer can. \m Queri' ri xubij ri Dios chire ri Cristo, ri achok che chuka' rubin: \q1 Ja rat ri Nuc'ajol. \q1 Romari' ninya' ac'aslen. \m \v 7 Y jun k'ij, tok ri Cristo c'a c'o na vave' chuvech re ruvach'ulef y xapon chuvech ri pokonal, xuben orar y xuc'utuj chire ri Dios chi tuto'. Retaman c'a chi ri Dios can nitiquir-vi nuto' chuvech ri camic. Rija' can riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'on richin xuben orar, y chuka' xok'. Y ri Dios can xrac'axaj-vi ri Cristo, roma ri Cristo can ruyo'on-vi ruk'ij ri Dios, ri Rutata'. \v 8 Y stape' ri Cristo can Ruc'ajol ri Dios, man xupokonaj ta xutej pokon, y riq'uin ri' xk'alajin chi can nunimaj-vi rutzij ri Dios. \v 9 Y roma can nunimaj rutzij ri Dios, rija' xoc kitzij Colonel ri can nitiquir-vi nuya' colotajic richin jantape' chique conojel ri yeniman rutzij. \v 10 Ri Dios can rubanon-vi c'a chire chi noc na Nimalej Sacerdote; can achi'el ri Melquisedec ri xc'oje' ojer can. \s1 Man tikaya' can ri Cristo \p \v 11 Nikajo' nikabij más chive chirij ri rusamaj ri Cristo, ri Nimalej Sacerdote achi'el ri Melquisedec, pero c'ayef nuben chikavech, roma xa man ix q'uiyinek ta chupan ri ruch'abel ri Dios y man nik'ax ta chivech. \v 12 Y xa ruc'amon ta chic chi ja ta rix ri yixtijon quichin ri ch'aka' chic, riq'uin ri ruch'abel ri Dios. Q'uiy yan c'a tiempo ri' y rix xa c'a itijoxic na nivajo' chupan ri ruch'abel ri Dios. Xa c'a nic'atzin na itijoxic jun bey chic, chire ri etamabel ri xivetamaj chupan ri ruch'abel ri Dios pa nabey, tok xinimaj. C'a ix achi'el na jun ac'ual ri c'ari' nalex, ri xa c'a xe nitz'uman nrajo' y c'a man jani nutej vey. \v 13 Jun ac'ual ri c'a nitz'uman na, man jani nik'ax ta chuvech ri nubij ri ruch'abel ri Dios. Man retaman ta achique ri' ri choj y achique ri' ri man choj ta. Romari' ninbij chive chi ix achi'el jun ac'ual. \v 14 Jac'a ri can cukul quic'u'x riq'uin ri Dios, can e achi'el c'a jun vinek ri man nitz'uman ta chic; ri can nitiquir chic nutej vey. Rije' quitijon-qui' richin quetaman ri achique ri utz y achique ri man utz ta. \c 6 \p \v 1 Nic'atzin c'a chi tz'aket ta ri etamabel c'o kiq'uin chirij ri Cristo. Ri xc'ut chikavech pa nabey, tok xkanimaj ri Dios, ketaman chic. Xketamaj yan chi xc'atzin chi xkaya' can ri mac ri nic'amon-pe camic y c'o chi xtzolej-pe kac'u'x riq'uin ri Dios y xkanimaj. \v 2 Xketamaj yan achique nic'ulun-vi chi tzij ri bautismo, y xketamaj yan chuka' achique nic'atzin-vi tok ri e uc'uey quichin ri kach'alal niquiya' quik'a' pa kavi'. Xketamaj yan chi xtapon na ri k'ij tok conojel ri caminaki' xquec'astej-pe y xketamaj yan chuka' chi c'o ruc'ayeval richin jantape' ri xtuya' ri Dios pa quivi' ri vinek ri man quiniman ta. Xketamaj yan ronojel re', pero nic'atzin chi niketamaj más chirij ri Cristo, richin tz'aket ri etamabel ri nic'oje' kiq'uin. \v 3 Y can xtiketamaj-vi, roma ketaman chi ri Dios yojruto'. \p \v 4 Roj sakirisan chic ri kac'aslen, kac'ulun chic utzil ri richin chila' chicaj y c'o chic ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. \v 5 Ketaman chic chi yalan utz ri ruch'abel ri Dios, y chuka' kana'on chic chi yalan utz ri uchuk'a' ri richin ri tiempo petenek. \v 6 Y vi niketzelaj can ri Cristo y man nikajo' ta chic, c'ayef richin chi c'o ta jun ri nibanon chike chi nitzolej-pe kac'u'x riq'uin ri Dios. Roma xa can yojajin chic jun bey chucamisaxic ri Ruc'ajol ri Dios chuva ri cruz, y nikaq'uixbisaj chiquivech ri vinek. \v 7 Ketaman c'a chi vi jun ulef q'uiy job kajinek pa ruvi' y nel-pe jun utzilej tico'n chuvech, yalan niquicot cánima ri ticonela' y man niquiya' ta can, roma ri ulef ri' nuya-pe ri nic'atzin chique. Y queri' roj, vi nivachin jebel ri kac'aslen, achi'el nrajo' ri Kajaf, rija' niquicot ri ránima kiq'uin y nuya' ri utzil chike. \v 8 Pero vi xa man xtivachin ta ri kac'aslen, c'o itzel ri xtuq'uen-pe chike, achi'el jun ulef ri can xe itzel tak k'ayis y q'uix ri yeruya'. Jun ulef queri', man jun nic'atzin-vi. Itzel nitz'et coma ri ticonela'. Ri ulef ri' xtiporox can ruvech y xtimalix can. \s1 Man timalij ic'u'x rix ri iniman chic ri Jesús \p \v 9 Kach'alal ri yalan yixkajo', stape' c'o yan ch'abel ri xkabij-ka, roj kacukuban kac'u'x iviq'uin chi rix man xtiben ta queri', xa can kacukuban kac'u'x iviq'uin chi ri ic'aslen nivachin chuvech ri Dios y riq'uin ri' nik'alajin chi ix colotajinek chic pe chupan ri imac. \v 10 Ri Dios can choj vi, y romari' man xtumestaj ta ri samaj ri ibanon-pe. Ri Dios retaman chi rix nivajo' rija'. Y rix can nic'ut ri ajovabel ri c'o iviq'uin, roma e ito'on-pe ri ch'aka' chic lok'olej tak ralc'ual ri Dios, y c'a ye'ito' na. \v 11 Y nikarayij chi can ta achi'el ri ajovabel ri c'o iviq'uin, que ta chuka' ri' ri oyobenic ri nic'oje' iviq'uin. Chi'ivonojel ta xtivoyobej ri utzil ri xte'ivila' chila' chicaj. Riq'uin ta ronojel ivánima xtivoyobej ri utzil ri' chupan ri k'ij ri yixc'ase-el vave' chuvech re ruvach'ulef, y can ta cukul ic'u'x ivoyoben-apo. \v 12 Nic'atzin chi rix niben queri' richin man tipe ik'oral. Xa can que'itzekelbej ri ch'aka' chic ri quiniman ri Dios y yecoch'on; y romari' tok niquichinaj ri e rubin ri Dios chi yeruya'. \p \v 13 Ri yerusuj ri Dios can yeruya-vi. Roma ojer can, tok ri Dios xubij chire ri Abraham chi xtuya' ri rutzil chire, can pa rubi' rija' mismo xuben jurar chi kitzij xtuya' ri xusuj chire. Y pa rubi' rija' xuben jurar, roma man jun ri más ta nim que chuvech rija'. \v 14 Y ri Dios xubij c'a chire ri Abraham: Kitzij ri ninbij chave chi xtinya' ri vutzil pan avi' y xquec'oje' janíla aviy-amam, xcha' ri Dios chire ri Abraham. \v 15 Y ri Abraham can xroyobej c'a riq'uin janíla coch'onic, y xuc'ul na vi ri utzil ri rubin ri Dios chi nuya' chire. \v 16 Ri vinek jac'a ri rubi' ri Dios ri niquicusaj richin niquiben jurar. Niquicusaj ri rubi' ri Dios roma jari' ri más nim ruk'ij, y riq'uin ri' quenimex y man jun chic tibix chique. \v 17 Romari' ri Dios xuben c'a jurar chire ri Abraham chi nuya' ri rutzil chire, y riq'uin ri' nuc'ut chiquivech conojel ri xquec'ulun chuka' ri utzil ri', chi rija' man nujel ta ri achique ri ruch'obon-pe. Can nuben-vi c'a ri nubij. \v 18 Ri Dios can kitzij vi ri nubij y man nitiquir ta nutz'uc tzij. Pero richin can más nik'alajin chikavech roj ri oj colotajinek chic chupan ri kamac, chi can kitzij vi ri nubij, rija' xuben jurar, richin cukul kac'u'x nikoyobej-apo ri k'ij tok xkojbe chila' chicaj riq'uin. Y can cukul-vi kac'u'x chi xtikac'ul ronojel ri rubin chi nuya' chike. \v 19 Achi'el xa ta oj yukul riq'uin ri Dios riq'uin jun nimalej raken colo', ri napon c'a chila' chicaj. Colo' ri janíla ruchuk'a', y man nic'okpitej ta. Can cukul kac'u'x chi xkojbe chila' chicaj. \v 20 Roma ri Jesús c'o chic c'a chila' chicaj riq'uin ri Dios, y nuc'utuj c'a utzil chire ri Dios pa kavi' roj, roma ja rija' ri Nimalej Sacerdote richin jantape', achi'el ri Melquisedec. Rija' xunabeyejisaj yan el ri', richin chi roj yojtiquir chuka' yojapon riq'uin ri Dios. \c 7 \s1 Ja ri Jesucristo ri ka-Sacerdote \p \v 1 Ri Melquisedec jari' ri rey ri richin ri tinamit Salem, y chuka' sacerdote richin ri nimalej Dios. Rija' xbe c'a chuc'ulic ri kamama' Abraham y xrurtisaj. Ri Abraham jac'ari' nitzolin chirachoch; tzolijinek-pe pan oyoval ri xuben quiq'uin ri reyes y xch'acon can chiquij. \v 2 Y ri Abraham xuben pa lajuj chire ronojel ri relesan-pe chique ri reyes ri xeruch'ec y jun c'a chire ri lajuj ri' ri xuya' chire ri Melquisedec. Y ri bi'aj Melquisedec nic'ulun c'a chi tzij chi rey richin ri chojmilal. Y roma rija' rey richin ri tinamit Salem, nic'ulun chi tzij chi rey richin uxlanen. \v 3 Ri Melquisedec man nik'alajin ta chi xec'oje' ta rute-rutata', ni man nik'alajin ta chuka' chi xec'oje' ta rati't-rumama'. Can man jun nik'alajin, vi xalex y vi xquen (xcom). Romari' tok nik'alajin chi sacerdote richin jantape', achi'el ri Ruc'ajol ri Dios. \p \v 4 Ri kamama' Abraham pa lajuj xuben chire ronojel ri relesan-pe chique ri reyes, y jun c'a chire ri lajuj ri xuya' chire ri Melquisedec. Y romari' nik'alajin chi ri Melquisedec janíla nim ruk'ij, roma hasta ri kamama' Abraham chire rija' xuya-vi ri diezmo ri'. \v 5 Y ri ley richin ri Moisés nubij chi ri e riy-rumam can ri Leví ri ye'oc sacerdotes, can quic'ulun c'a ri pixa' chi utz niquic'ul ri diezmo chique ri quivinak; ri can e riy-rumam vi can chuka' ri Abraham. \v 6 Pero ri Melquisedec, stape' man riy-rumam ta can ri Leví, xuc'ul ri diezmo chire ri Abraham. Xrurtisaj chuka' ri Abraham. Y ri Abraham c'o ruk'ij, roma can ja ri Dios sujuyun chire chi c'o rutzil ri xtuya' pa ruvi'. \v 7 Ri Melquisedec can más vi nim ruk'ij. Roma ketaman chi ri nurtisan más nim ruk'ij que chuvech ri nurtisex. \v 8 Ri e riy-rumam can ri Leví ri niquic'ul ri diezmo xa e camel. Jac'a ri Melquisedec ri xuc'ul ri diezmo chire ri Abraham, nibix chirij chi man camel ta. \v 9 Can yojtiquir nikabij chi tok ri Abraham xuya' ri ru-diezmo chire ri Melquisedec, xuya' yan pa quiq'uexel ri sacerdotes ri e riy-rumam ri Leví. Y rije' can e c'uluy richin diezmo. \v 10 Y can yojtiquir c'a chuka' nikabij chi ri sacerdotes ri', stape' man jani que'alex tok ri Melquisedec xbe chuc'ulic ri Abraham ri pa bey, can jac'ari' tok xquitoj yan ri qui-diezmo chire ri Melquisedec, riq'uin ri quimama' Abraham. \p \v 11 Ri ley richin ri Moisés xjach chique ri kati't-kamama', chupan ri qui-tiempo ri sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví. Pero ri sacerdotes ri' man xetiquir ta xquiben chique ri kati't-kamama' chi man jun ta quimac xec'ulun chuvech ri Dios, y romari' xc'atzin c'a chi xpe jun chic Sacerdote achi'el ri Melquisedec, y man achi'el ta ri Aarón y ri ch'aka' chic sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví. \v 12 Xjalatej c'a ri nubij chupan ri ley, roma tok xpe ri jun chic Sacerdote, man junan ta chic quiq'uin ri ch'aka' sacerdotes. \v 13 Roma ri Sacerdote ri' man riy-rumam ta can ri Leví. Rija' can riy-rumam can jun chic achin. Y ri e riy-rumam can re achin re' man e richin ta chi ye'oc sacerdotes. \v 14 Ri jun chic Sacerdote ja ri Kajaf Jesucristo. Y ketaman chi rija' riy-rumam can ri Judá. Y ri ley richin ri Moisés man nubij ta c'a chi ri e riy-rumam can ri Judá ye'oc ta sacerdotes. \p \v 15 Y tok ri Jesucristo xoc Sacerdote achi'el ri Melquisedec, can xk'alajin chi nic'atzin jun chic Sacerdote, ri man junan ta quiq'uin ri sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví. \v 16 Ri ley rubin-pe chi can xe ri e riy-rumam can ri Leví ri ye'oc sacerdotes, y ri Jesucristo xa man riy-rumam ta can ri Leví. Rija' xtiquir xoc Sacerdote, roma c'o ruc'aslen ri man jun bey xtiq'uis ta. Can nik'alajin chi c'o ruchuk'a'. \v 17 Achi'el ri ruk'alajirisan can ri Dios: \q1 Ja rat ri Sacerdote richin jantape', \q1 can achi'el ri Melquisedec ri xc'oje' ojer can. \q1 Queri' ri ruk'alajirisan can ri Dios. \m \v 18 Y xcanej c'a can ri nubij chupan ri ley, roma manek ruchuk'a' y man xtiquir ta xerucol ri vinek chupan ri quimac. \v 19 Roma ri ley xa can man xtiquir ta xuben chique ri vinek chi man jun ta quimac xec'ulun chuvech ri Dios. Jac'a re vacami c'o chic ri Jun ri achok iq'uin nikoyobej-vi ri utzil. Y ri Jun ri' más utz. Roma ja rija' ri nibanon chike chi yojtiquir yojjel-apo riq'uin ri Dios. \p \v 20 Ri Dios xuben jurar richin xk'alajin chi kitzij chi ri Jesús xoc Sacerdote. \v 21 Jac'a tok ri e riy-rumam can ri Leví xe'oc sacerdotes, ri Dios man jun ri xuben ta jurar. Pero tok ri Jesús xoc Sacerdote, jari' tok ri Dios xuben jurar. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri tz'ibatel can: \q1 Ri Ajaf Dios xuben jurar y man xtujel ta ri ruch'obonic. \q1 Rija' xubij c'a: Ja rat ri Sacerdote richin jantape', \q1 can achi'el ri Melquisedec ri xc'oje' ojer can. \q1 Queri' xubij ri Dios chire ri Jesús. \m \v 22 Romari' ri Jesús pa'el can chuvech ri trato ri xuben ri Dios kiq'uin. Y re trato re' más utz que chuvech ri xuben quiq'uin ri kati't-kamama'. \p \v 23 Ri sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví e q'uiy, roma yequen (yecom). Y tok niquen-el (nicom-el) jun sacerdote, c'o chi noc chic can jun pa ruq'uexel. \v 24 Jac'a ri Jesús can Sacerdote richin jantape'. Rija' can man niquen ta (nicom ta). \v 25 Y romari' rija' can jantape' c'a nitiquir yerucol ri yejel-apo riq'uin chucanoxic ri Dios. Roma rija' can man camel ta, y romari' benek-ruvech nuc'utuj rutzil ri Dios pa quivi'. \p \v 26 Y jac'a ri Jesús ri can ruc'amon-vi chi xoc Kanimalej Sacerdote, roma rija' can lok'olej vi. Man jun bey xuben ta jun mac. Man jun etzelal c'o pa ruc'aslen y man junan ta quiq'uin ri aj-maqui', y can yo'on-vi ruk'ij chila' chicaj. \v 27 Rija' man achi'el ta c'a ri nimalej tak sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví. Rije' ronojel k'ij yequisuj chicop chire ri Dios. Queri' niquiben roma ri quimac rije' y roma chuka' ri quimac ri quivinak. Jac'a ri Jesús man nic'atzin ta chi q'uiy bey c'o ta ri nusuj chire ri Dios. Rija' xa jun bey ri c'o chi xquen (xcom) chuva ri cruz. \v 28 Ri Jesús man achi'el ta c'a ri nimalej tak sacerdotes ri e riy-rumam can ri Leví. Roma rije' xa e vinek y man can ta c'o cuchuk'a'. Pero man riq'uin ri' ri ley richin ri Moisés nubij chi ye'oc nimalej tak sacerdotes. Jac'a ri Jesús can Ruc'ajol vi ri Dios. Y stape' can c'o chic ri ley, ri Dios can xuben jurar chi ri Jesús xoc Nimalej Sacerdote. Y ri Jesús oquinek Colonel richin jantape', y can nitiquir-vi nuya' colotajic. \c 8 \s1 Ri ru-trato ri Dios vacami, ja ri Jesucristo nichojmirisan \p \v 1 Ri nikajo' nikabij, chi queri' ri Kanimalej Sacerdote, ri tz'uyul chila' chicaj pa rajquik'a' ri nimalej Dios. \v 2 Y nisamej chila' chicaj acuchi c'o-vi ri Dios, chiri' chupan ri kitzij rachoch ri Dios, ri banon roma ri Dios y man coma ta ri vinek. \v 3 Vave' chuvech re ruvach'ulef ri nimalej tak sacerdotes yequisuj chicop y ch'aka' chic cosas chire ri Dios. Ja samaj ri' ri yo'on chique richin niquiben. Y romari' ri Jesús chuka' xc'atzin chi c'o xusuj chire ri Dios, roma rija' jun Nimalej Sacerdote. \v 4 Y vi ta rija' c'o ta chuvech re ruvach'ulef, ni ta xa samaj richin jun choj sacerdote ri nitiquir ta nuben, roma ri ley richin ri Moisés nubij chi can xe ri e riy-rumam can ri Leví ri ye'oc sacerdotes y yequisuj chicop y ch'aka' chic cosas chire ri Dios. \v 5 Ri jay ri yesamej-vi ri sacerdotes ri' y ronojel ri c'o chupan ri jay, ruvachibel c'a ri rachoch ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y romari', tok niban yan ri jay, ri Dios xubij chire ri Moisés: Tavac'axaj c'a. Can nic'atzin chi tiban ronojel, can achi'el ri xinc'ut chavech pa ruvi' ri juyu', xcha' ri Dios chire ri Moisés. \v 6 Y riq'uin ronojel re' can nikatz'et-vi c'a chi ri rusamaj ri Jesús más nim ruk'ij que chuvech ri quisamaj ri sacerdotes chupan ri rachoch ri Zios vave' chuvech re ruvach'ulef. Roma ri trato chucojol ri Dios y ri vinek, ri nusamajij ri Jesús, can más vi utz ri yerusuj. Can nik'alajin-vi c'a chi c'o ruchuk'a'. \p \v 7 Y vi ta ri nabey trato utz ta xel, man ta xban jun chic. \v 8 Pero xa roma c'a ri kati't-kamama' man xquiben ta ronojel ri xubij chupan ri nabey trato, romari' tok ri Dios man xka' ta chuvech. Y rija' xubij c'a: \q1 Xtapon ri k'ij, xcha' ri Ajaf, \q1 tok xtinben jun c'ac'a' trato quiq'uin ri aj-Israel y ri aj-Judá. \q1 \v 9 Y ri c'ac'a' trato ri xtinben quiq'uin, \q1 man junan ta riq'uin ri trato ri xinben quiq'uin ri cati't-quimama', \q1 tok xenyukej y xencol-pe pa ruvach'ulef Egipto; \q1 roma c'a rije' xa man xquiben ta chic ri trato ri', \q1 romari' yin xenmalij, xcha' ri Ajaf. \q1 \v 10 Xa roma c'a ri', quere' c'a ri rubanic ri c'ac'a' trato ri xtinben quiq'uin ri israelitas. \q1 Xtintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, \q1 y chuka' xtinya' pa tak quinojibal. \q1 Xquinoc qui-Dios, \q1 y rije' xque'oc nutinamit. \q1 Jare' ri trato ri xtinben quiq'uin. \q1 \v 11 Y ri k'ij ri' man chic xtic'atzin ta tijonic chique ri quivinak, ni chuka' chique ri cach'alal richin niquibij ta chique: Tivetamaj c'a ruvech ri Ajaf. \q1 Roma chupan ri k'ij ri' can conojel chic e etamayon nuvech. \q1 Can chi cocoj y chi nima'k quetaman chic c'a nuvech. \q1 \v 12 Queri' xtinben, roma xtinjoyovaj quivech y xtincuy ri quibanobal ri man choj ta. \q1 Man xtoka' ta chic chinuc'u'x ri quimac y ri itzel tak quibanobal. \q1 Queri' ri rubin ri Dios. \m \v 13 Y tok ri Dios xunataj ri c'ac'a' trato, riq'uin ri' xk'alajin chi rija' nubij chi ri nabey trato xa manek chic rejkalen. Y jun cosa ri xa manek chic c'a rejkalen y man nic'atzin ta chic, xa napon yan c'a ri k'ij chi niq'uis. \c 9 \s1 Ri rubanic ri rachoch ri Dios \p \v 1 Ri nabey trato xubij chique ri kati't-kamama' achique rubanic richin niquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' xc'oje' ri rachoch ri Dios quiq'uin, y ri jun jay ri' xa aj-ruvach'ulef. \v 2 Y ri jay ri' que c'a re' rubanic. Chupan c'a ri nabey parte chire ri rachoch ri Dios, c'o ri lámpara y c'o chuka' jun mesa. Y pa ruvi' ri mesa ri' ec'o-vi ri lok'olej tak caxlan-vey. Y re nabey parte chire ri rachoch ri Dios nibix c'a Santo'ilej chire. \v 3 Y ri ruca'n parte nibix Más Santo'ilej chire. Re ca'i' partes re' e ch'aron riq'uin jun tziek tzekeban. \v 4 Y chupan ri ruca'n parte c'o jun altar ri richin niporox pon pa ruvi', y ri rij k'anapuek. C'o c'a chuka' ri cáxa ri richin ri ru-trato ri Dios. Y ri rij ri cáxa ri' ruyon k'anapuek y can que chuka' ri' ri rupan. Chupan c'a ri cáxa c'o jun lek banon riq'uin k'anapuek y chupan ri lek c'o juba' maná, ri vey ri xka-pe chila' chicaj. Chupan ri cáxa c'o chuka' ri ru-vara ri Aarón, ri xjotayin chic pe. Y chuka' c'o ri tz'alen tak abej ri tz'ibatel-vi can ri trato ri xuben ri Dios quiq'uin ri kati't-kamama'. \v 5 Ri ca'i' quivachibel querubín quiric'on quixic' pa ruvi' ri cáxa, xc'atzin chique ri kati't-kamama' richin noka' chiquic'u'x chi ri Dios ri can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen, can c'o-vi chiri'. Y ri ruvi' ri cáxa xuc'ut c'a chiquivech ri kati't-kamama' chi can c'o-vi cuyubel-mac. Pero vacami man xtikabij ta c'a más chirij ronojel re'. \p \v 6 Queri' c'a rubanic ri rachoch ri Dios. Y ri sacerdotes benek-ruvech ye'oc chupan ri nabey parte, richin niquiben ri rusamaj ri Dios y niquiya' ruk'ij. \v 7 Jac'a chupan ri ruca'n parte, can xe ri nimalej sacerdote ri noc-apo, y xaxe jun k'ij chupan jun juna' noc-apo chupan. Y tok noc-apo, nuc'uaj quiquiq'uel chicop y nusuj chire ri Dios roma ri rumac rija' y roma chuka' ri quimac ri vinek. \v 8 Tok c'a nucusex na ri jun rachoch ri Dios, man xabachique ta vinek ri nitiquir noc-apo chupan ri Más Santo'ilej Parte. Y riq'uin ri' ri Lok'olej Espíritu nuk'alajirisaj chikavech chi chupan ri tiempo ri' man jani nik'alajin ta ri achique rubaniquil ri bey richin ye'apon ri vinek c'a riq'uin apo ri Dios. \v 9 Y ronojel re' c'o ri xubij chirij re tiempo re'. Ri chicop y ri ch'aka' chic cosas ri xequisuj chire ri Dios ri chiri' man xetiquir ta xquiben chique ri vinek ri xeyo'on, chi choj ta xuben ri cánima chuvech ri Dios. \v 10 Roma chupan ri nabey trato, xaxe c'a xch'on chirij ri achique niquitej, ri achique niquikun, ri jalajoj rubaniquil ch'ajch'ojirisanic ri c'o chi niquiben. Y ronojel ri que tak ri' ri xchilabex chique chi tiquibana', ri xaxe numej ri ch'aculaj; y jari' ri ucusan-pe can c'a tok xoka' c'a ri k'ij tok c'o chi xjalatej ronojel ri'. \p \v 11 Ri Cristo can xpe-vi y xoc Nimalej Sacerdote richin ri c'ac'a' trato ri nuya' utzil chike. Ri rachoch ri Dios ri nisamej-vi ri Cristo más nim y más jebel. Roma ri jay ri' man banon ta coma vinek y re' nic'ulun chi tzij chi xa man aj-ruvach'ulef ta. \v 12 Ri Cristo xbe'oc c'a chupan ri Santo'ilej Lugar chila' chicaj. Xaxe jun bey xoc chiri', y riq'uin ri' xuben. Y rija' man xusuj ta na ri quiquiq'uel cabras, ni ta quichin alaji' tak váquix chire ri Dios. Can ja ri ruquiq'uel rija' ri xusuj chire ri Dios richin xcuyutej ri kamac y riq'uin ri' xuya' ri colotajic ri richin jantape' chike. \v 13 Chupan ri nabey trato, vi c'o jun vinek ri man ch'ajch'oj ta chuvech ri Dios, roma ri vinek ri' c'o chi nicamisex jun achij váquix o jun achij cabra o c'o chi niporox jun alaj ixok váquix. Y riq'uin ri ruquiq'uel ri achij váquix o ri achij cabra o riq'uin ruchajil ri alaj ixok váquix ri nichiquex, nich'ajch'ojirisex ri ruch'acul ri vinek ri'. \v 14 Y vi c'o xc'atzin-vi ri quiquiq'uel ri chicop y ri quichajil, más c'a nic'atzin ri ruquiq'uel ri Cristo. Rija' can nitiquir nuch'ajch'ojirisaj ri kánima chire ri mac ri nic'amon-pe camic y nuben chike chi yojtiquir nikasamajij ri c'aslic Dios. Rija' man jun bey xuben ta jun mac, y riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olej Espíritu ri c'o richin jantape', ri Cristo can xuya-vi-ri' pa camic richin xutoj ri kamac chuvech ri Dios. \p \v 15 Y riq'uin ri', can ja vi c'a ri c'ac'a' trato ri xuben ri Dios kiq'uin roj ri nusamajij. Y romari' ri e oyon roma ri Dios richin ye'oc riq'uin rija', c'o xtiquichinaj chila' chicaj, ri rubin chi xtuya' chique y man q'uisel ta. Roj ri ojc'o chupan re tiempo re', c'o c'a xtikichinaj chila' chicaj, y que chuka' ri' ri kati't-kamama' ri xec'oje' pa ru-tiempo ri nabey trato. Ri Cristo can coma chuka' rije' tok xquen (xcom), richin chi xecolotej c'a pe chupan ri quimac. \v 16 Can xc'atzin chi xquen (xcom) ri Cristo. Achi'el ri niban coma ri vinek. Jun tata'aj nuben jun vuj y nubij chupan chi tok xtiquen (xticom) c'o xtiquichinaj ri ralc'ual. Pero ketaman chuka' chi man niquichinaj ta ri k'ij tok nibix yan chique, xa c'o chi nicoyobej na, c'a tok niquen na (nicom na) ri tata'aj. \v 17 Y tok c'a caminek chic na ri tata'aj, c'ari' ri ralc'ual niquichinaj ri yo'on can chique. Y man jani niquichinaj ta tok man jani tiquen (ticom) ri tata'aj. \v 18 Y queri' chuka' ri xban quiq'uin ri kati't-kamama' ojer can. Rije' c'a xequicamisaj na ri chicop y xbiyin na quiquiq'uel, c'ari' c'a tok xuchop ri nabey trato. \v 19 Roma tok ri Moisés rubin chic chique ri vinek ronojel ri nubij chupan ri ley chi c'o chi niquiben, xberuc'ama-pe quiquiq'uel alaji' tak váquix y achij tak cabras, y riq'uin juba' ya', juba' rusmal carne'l ri cakarisan riq'uin ak'on y juba' k'ayis rubini'an hisopo, y c'ari' xuchicaj quic' xolon riq'uin ya' pa ruvi' ri vuj ri ruc'uan ri ley y xuchicaj pa quivi' conojel ri vinek chuka'. \v 20 Y xubij chique: Riq'uin re quic' re' can nik'alajin-vi chi jare' xuchop ri trato ri xubij ri Dios chi nikaben, xcha' ri Moisés chique ri vinek. \v 21 Y ri Moisés xuchicaj chuka' ri quic' chirij ri rachoch ri Dios y chirij ronojel ri nucusex pa rusamaj ri Dios. \v 22 Y chupan ri ru-tiempo ri ley, jubama ronojel xch'ajch'ojirisex riq'uin ri quic'. Y can kitzij vi, man ta c'o ri xquen (xcom) y man ta xbiyin ruquiq'uel, man ta xcuyutej ri mac. \s1 Ri ruquiq'uel ri Cristo ri xbiyin tok xcamisex, can nrelesaj-vi ri mac roma nim rejkalen \p \v 23 Achi'el xkabij yan ka, ri rachoch ri Dios ri xquiben ri kati't-kamama', can achi'el vi c'a ri rachoch ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y ri rachoch ri Dios ri xquiben rije' y ronojel ri c'o chupan, xchiquex na c'a quiquiq'uel chicop chiquij richin chi xech'ajch'ojirisex y c'ari' xe'ucusex pa rusamaj ri Dios. Pero roma ri rachoch ri Dios ri c'o chila' chicaj más nim ruk'ij, nic'atzin quic' richin Jun ri más rejkalen que chuvech ri quic' quichin ri chicop. \v 24 Ri Cristo man c'o ta c'a chupan ri rachoch ri Dios ri banon coma vinek, ri jay ri xa ruvachibel ri kitzij rachoch ri Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' can c'o chic c'a chila' chicaj, y can riq'uin apo ri Dios c'o-vi y nich'on-apo riq'uin koma roj. \v 25 Ri Cristo man nuben ta achi'el nuben ri nimalej sacerdote re vave' chuvech re ruvach'ulef. Roma rija' ronojel juna' noc chupan ri parte richin ri rachoch ri Dios ri Más Santo'ilej y nusuj quic', pero man ruquiq'uel ta rija'. Jac'a ri Cristo xa jun bey xuben queri' y can ja ri ruquiq'uel rija' ri xuya'. \v 26 Roma xa ta q'uiy bey xusuj-ri', q'uiy ta bey xuc'ovisaj pokonal y q'uiy ta bey xquen (xcom). Rutiquiriban ta pe tok xban re ruvach'ulef. Pero man que ta ri' xuben. Rija' xa jun bey xquen (xcom), richin nel ri kamac. Xa c'a chupan re ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef, tok xpe y xquen (xcom). \v 27 Roj vinek yo'on pa kavi' chi xaxe jun bey yojquen (yojcom), y c'ari' xtik'at tzij pa kavi'. \v 28 Y que chuka' ri' ri Cristo, xaxe jun bey c'o chi xquen (xcom) richin xrejkalej ri kamac. Y xtapon na vi ri k'ij tok rija' xtipe chic jun bey. Pero man richin ta xtiquen (xticom) chic jun bey roma ri kamac, xa can richin yojrucol-el roj, ri koyoben-apo rija'. \c 10 \p \v 1 Ri ley ri yo'on can chire ri Moisés roma ri Dios, man junan ta riq'uin ri utzil ri nipe. Roma ri ley ri richin ri Moisés xa rumujal ri utzil ri nuq'uen-pe ri Cristo. Y xa romari' ri chicop ri xesuj chire ri Dios ronojel juna', man xetiquir ta xquiben chique ri vinek ri xe'apon-apo riq'uin ri Dios chi man jun ta quimac xec'ulun chuvech. \v 2 Vi ta can xch'ajch'ojir ri cánima coma ri chicop ri xequisuj, man ta chic yequisuj jun bey, roma niquina' ta chi man jun chic quimac. \v 3 Pero xa ronojel juna' yequisuj, y riq'uin ri', noka' c'a chiquic'u'x chi ri mac man elenek ta el quiq'uin. \v 4 Roma ri quiquiq'uel ri achij tak váquix y achij tak cabras can man yetiquir ta niquelesaj ri quimac. \p \v 5 Romari', tok ri Cristo xpe vave' chuvech re ruvach'ulef, xubij chire ri Dios: \q1 Rat man chic c'a navajo' ta chi yesuj chicop y ch'aka' chic cosas chave, \q1 romari' tok xinatek-pe yin, richin chi ja yin ri ninsuj-vi'. \q1 Y rat xaya' nuch'acul achi'el richin ri vinek. \q1 \v 6 Ri chicop ri yeporox chavech, man jun quicoten niquiya' chave, \q1 y que chuka' ri' ri chicop ri yesuj chave roma ri quimac ri vinek. \q1 \v 7 Romari' xinbij: Ajaf Dios, yin xipe richin ninben ri arayibel, \q1 can achi'el ri tz'ibatel can chuvij chupan ri boton vuj. \q1 Queri' xubij ri Cristo. \m \v 8 Achi'el ri xkabij yan ka, ri Cristo xubij chire ri Dios: Rat can man chic c'a navajo' ta chi yesuj chicop y ch'aka' chic cosas chave. Ri chicop ri yeporox chavech, man jun quicoten niquiya' chave. Y que chuka' ri' ri chicop ri yesuj chave roma ri quimac ri vinek. Queri' xubij ri Cristo. Y ri chicop ri' e chilaben chupan ri ley ri yo'on chire ri Moisés. \v 9 Y chuka' can jari' tok ri Cristo xubij: Ajaf Dios, yin xipe richin ninben ri arayibel. Queri' xubij ri Cristo chire ri Dios. Y riq'uin ri' xtane' ri nabey trato. Y ri c'ac'a' trato xc'oje-pe pa ruq'uexel ri nabey. \v 10 Ri rurayibel ri Dios ja ri xquen (xcom) ri Jesucristo chuva ri cruz, richin chi nich'ajch'ojir ri kánima. Xaxe c'a jun bey xquen (xcom), y riq'uin ri' xuben. \p \v 11 Ri sacerdotes aj-ruvach'ulef, benek-ruvech yesamej. K'ij-k'ij yequisuj chicop chire ri Dios, roma quimac ri vinek. Pero ri niquiben man nitiquir ta nrelesaj-el ri quimac ri vinek. \v 12 Jac'a ri Cristo xaxe jun bey xquen (xcom), richin xcuyutej ri kamac y riq'uin ri' xc'achoj. Y tok xc'astej-el, xbetz'uye' pa rajquik'a' ri Dios chila' chicaj. \v 13 Y chila' c'o-vi, royoben ri k'ij richin yejach pa ruk'a', conojel ri ye'etzelan richin. \v 14 Can man xtiquen ta chic (xticom ta chic). Xaxe jun bey xquen (xcom), y riq'uin ri' xuben chike chi richin jantape' man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Queri' xuben chike roj ri xojjel-apo riq'uin richin nich'ajch'ojir ri kánima. \v 15 Que c'a ri' ri ninbij yin y que chuka' ri' nuk'alajirisaj ri Lok'olej Espíritu chike. Rija' can nuk'alajirisaj c'a: \q1 \v 16 Xtapon na vi ri k'ij tok xtinben jun c'ac'a' trato quiq'uin ri vinek. \q1 Xtintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, \q1 y chuka' xtinya' pa tak quinojibal, nicha' ri Ajaf. \m \v 17 Y c'ari' xubij chuka': \q1 Xtincuy quimac y man xtoka' ta chic chinuc'u'x ri itzel tak quibanobal. \q1 Queri' rubin ri Dios, nuk'alajirisaj ri Lok'olej Espíritu. \m \v 18 Y romari' can nik'alajin chi man nic'atzin ta chic chi yekasuj chicop chire ri Dios roma ri kamac. Ri kamac xa cuyutajinek chic. \s1 Cukul kac'u'x kojjel-apo c'a riq'uin ri Dios \p \v 19 Kach'alal, ri Jesús can xquen (xcom) y xbiyin ruquiq'uel koma roj, y romari' tok cukul kac'u'x yojjel-apo riq'uin ri Dios. \v 20 Can xujek-vi c'a jun c'ac'a' bey chikavech, bey ri richin c'aslen; tok rija' xquen (xcom) chuvech ri cruz. Y tok xquen (xcom), ri tziek ri tz'apeyon richin ri parte richin ri rachoch ri Dios ri Más Santo'ilej, xel pa ca'i'. Y ri' nuk'alajirisaj chikavech chi vacami man jun nik'aton kichin richin yojjel-apo c'a riq'uin ri Dios. \v 21 Y chuka' ri Jesús jari' ri Nimalej Sacerdote ri c'o pa kavi' roj ri ralc'ual chic ri Dios. \v 22 Y roma c'a ri' roj ri kaniman chic man ta ca'i' kac'u'x yojjel-apo c'a riq'uin ri Dios, man ta queri', roj xa can ta riq'uin ronojel kac'u'x yojjel-apo riq'uin. Yojjel ta c'a apo riq'uin ri Dios riq'uin jun kánima ch'ajch'ojirisan chic chire ri etzelal, y ch'ajch'ojirisan chic ri kac'aslen riq'uin ch'ajch'ojilej ya'. \v 23 Y roj ri yojbin chique ri vinek chi koyoben ri nimalej utzil ri xtuya' ri Dios pa kavi', man c'a tikaya' can ri oyobenic ri'. Y man c'a tikoyobej riq'uin ca'i' kac'u'x. Roma ja ri Dios ri xbin chi xtuya' ri nimalej utzil pa kavi', y rija' can xtuben-vi. \v 24 Y tikacanoj c'a achique rubanic nikaben richin nikatola-ki' konojel, richin niketamaj yojajovan más, y richin chuka' chi más ta nikarayij nikaben ri utz. \v 25 Roma ec'o ri man niquirayij ta chic ye'apon iviq'uin tok nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Jac'a rix man tiben queri'. Xa can nic'atzin chi nimol-ivi', richin nicukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y jari' ri más nic'atzin roma ivetaman chi napon yan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Ajaf. \p \v 26 Roma ri xa quetaman chic ri achique rubanic ri kitzij y quic'ulun chic ri pa tak cánima, y man riq'uin ri' rije' can niquiben chi yemacun y man niquiya' ta can rubanic, can man jun chic c'a xtiquen (xticom) richin yerucol-pe chupan ri quimac. \v 27 Xaxe chic c'a coyoben-apo ri nimalej k'atoj-tzij ri petenek y chuka' can coyoben chic apo tok xque'apon chupan ri nimalej k'ak' ri c'a acuchi xquebeka-vi ri ye'etzelan richin ri Dios. \v 28 Achi'el ri vinek ri can man niquinimaj ta ri ley ri yo'on chire ri Moisés, man nijoyovex ta quivech. Xaxe vi ec'o ca'i' o e oxi' ri xetz'eton y xebin chi xemacun, can yequen-vi c'a ri' (yecom-vi c'a ri'). \v 29 Y vi queri', ¿man nich'ob ta cami rix chi xa más ruc'ayeval nika' pa ruvi' ri vinek ri nuxolk'otij (nuxalk'atuj) ri rubi' ri Ruc'ajol ri Dios, y nuben chi man jun rejkalen ri ruquiq'uel? Y ja quic' ri' ri xch'ajch'ojirisan ri ruc'aslen. Y ja chuka' quic' ri' ri xbanon chi xc'achoj ri c'ac'a' trato ri xuben ri Dios kiq'uin. Pero ri vinek ri nixolk'otin (nixalk'atun) richin, can nretzelaj chuka' ri Lok'olej Espíritu ri niyo'on utzil pa kavi'. \v 30 Y roj ketaman c'a achique ri biyon chi pa ruk'a' rija' c'o-vi ri ruc'ayeval, y nuya' rutojbalil chique ri yemacun, y romari' ketaman chi kitzij ri nubij. Y chuka' chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Ri Ajaf xtuk'et tzij pa ruvi' ri rutinamit. Queri' ri tz'ibatel can. \v 31 Can tikaxibij c'a ki'. Roma vi xa xkojka' pa ruk'a' ri c'aslic Dios, can janíla vi c'ayef ri xtikac'ulvachij. \p \v 32 Toka' c'a chi'ic'u'x tok can xixpa'e-vi chuvech ri pokon ri xitej tok c'a juba' tinimaj ri Dios y tok c'a juba' tisakirisex ri ic'aslen. Can xic'o c'a ruvi' ri pokon ri xitej ri chiri'. Pero can xicoch'. \v 33 Ec'o la' can c'o chi xquicoch' ronojel ri itzel ri xban y ri xbix chique, chiquivech ri vinek. Ec'o la' xquitej pokon roma xquijoyovaj quivech ri ch'aka' chic cachibil yec'ovisan tijoj-pokonal. \v 34 Xijoyovala' quivech ri ec'o pa cárcel roma ri rubi' ri Dios. Y tok ri i-cosas xe'elesex can chive, man xipokonaj ta xiya-el. Xa can riq'uin quicoten xiya-el. Roma ivetaman chi chila' chicaj c'o ri can ivichin rix, y ri' más utz que chuvech ri beyomel richin re ruvach'ulef, y chuka' man jun xtelesan chive. \v 35 Roma c'a ri' can utz chi icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios. Man c'a tiya' can. Roma can nuq'uen-vi-pe jun nimalej rajel-ruq'uexel chive. \v 36 Y can nic'atzin c'a chi yixcoch'on, y riq'uin ri', rix niben ri rurayibel ri Dios y xtic'ul ri utzil ri rusujun chive. \v 37 Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: \q1 Ri Jun ri xtipe, chanin xtoka'. \q1 Nakaj chic ri rupetebel. \q1 \v 38 Ri vinek ri choj chic quic'aslen, can xtic'oje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quicukuban quic'u'x riq'uin. \q1 Pero vi xtiquiya' can, ri Dios man xtiquicot ta ránima quiq'uin. \q1 Queri' nubij ri Dios. \m \v 39 Jac'a roj man ojc'o ta chiquicojol ri quiyo'on can ri Dios y c'a pa ruc'ayeval xquebeka-vi. Roj chiquicojol ri quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios richin yecolotej, chiri' ojc'o-vi. \c 11 \s1 Ri Dios niquicot ránima quiq'uin ri niquicukuba' quic'u'x \p \v 1 Vi can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, can nuben c'a chike chi can nikanimaj chi xtikac'ul ri koyoben y can nuben chuka' chike chi nikanimaj chi q'uiy ri c'o y stape' man jani yekatz'et ta. \v 2 Queri' xquiben e q'uiy chique ri kati't-kamama' ojer can. Xquicukubala' quic'u'x riq'uin ri Dios, y ri Dios xeka' chuvech roma queri' xquiben. \p \v 3 Y roj chuka' kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, y romari' nik'ax chikavech chi can ja vi ri Dios ri xbanon re ruvach'ulef y ronojel ri c'o. Y richin xuben re' man xucusaj ta ni jun cosa tz'etel. Xaxe xubij chi quec'oje' y jari' tok xec'oje'. \p \v 4 Ri Abel can xucukuba' c'a ruc'u'x riq'uin ri Dios, y ri xusuj chire ri Dios, más utz que chuvech ri xusuj ri runimal rubini'an Caín. Y tz'ibatel c'a can chi ri Abel man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios, roma ri xucukuba' ruc'u'x riq'uin. Ketaman chuka' chi man jun rumac xc'ulun chuvech ri Dios, roma ri Dios xuc'ul ronojel ri xusuj ri Abel chire. Y stape' ri Abel xquen (xcom), c'o ri xuc'ut can chikavech roma xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios. \p \v 5 Ri Enoc chuka' xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y romari' tz'ibatel can chi xquicot ránima ri Dios riq'uin, y man xquen ta (xcom ta), xa can q'ues xuc'uex-el chila' chicaj. Xel c'a el chuvech re ruvach'ulef; roma ri Dios xoruc'ama-el. \v 6 Can nic'atzin-vi chi nikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Dios. Roma vi man xtikacukuba' ta kac'u'x riq'uin, man niquicot ta ránima ri Dios i Dios. Roma vi man xtikacukuba' ta kac'u'x riq'uin, man niquicot ta ránima ri Dios kiq'uin. Y richin yojjel-apo riq'uin ri Dios, c'o chi nikanimaj chi rija' c'o, y c'o chi nikanimaj chuka' chi c'o utzil riq'uin richin nuya' chique ri yecanon richin. \p \v 7 Ri Noé xucukuba' chuka' ruc'u'x riq'uin ri Dios. Ri Dios xubij chire chi xtuya-pe jun job janíla nim chuvech re ruvach'ulef. Y tok xch'on ri Dios riq'uin, c'a man jani najin ta ri job. Pero ri Noé can xuben-vi ri xubij ri Dios chire. Y xuben jun nimalej barco richin xerucol ri e aj pa rachoch. Y riq'uin ri' xbek'alajin-pe chi ri ch'aka' chic vinek man utz ta xquiben, chi man xquinimaj ta ri Dios. Y riq'uin ronojel ri xuben ri Noé, ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun, roma can xucukuba-vi ruc'u'x riq'uin. \p \v 8 Ri Abraham xucukuba' chuka' ruc'u'x riq'uin ri Dios, romari', tok xoyox roma ri Dios richin chi nibe c'a pa jun chic ruvach'ulef ri xtusipaj chire, rija' xunimaj tzij y xbe, stape' man retaman ta achique ruvach'ulef xtapon-vi. \v 9 Can rucukuban-vi ruc'u'x riq'uin ri Dios, y romari' xc'oje' chupan ri ruvach'ulef ri', ri sujun chire roma ri Dios; stape' ri ruvach'ulef ri' xa pa quik'a' ch'aka' chic vinek c'o-vi. Y romari' xa pa carpa xc'oje-vi. Queri' chuka' xquiben ri Isaac ri ruc'ajol y ri Jacob ri rumam; roma chique rije' chuka' sujun ri ruvach'ulef ri'. \v 10 Ri Abraham xuben queri', roma can royoben ri jun chic tinamit más jebel; ri tinamit ri man q'uisel ta y can ja ri Dios ri banayon. \p \v 11 Ri Sara ri rixjayil ri Abraham, can xucukuba' chuka' ruc'u'x riq'uin ri Dios. Ri Dios xubij chi xtic'oje' jun ral, y rija' xunimaj ri xubij ri Dios chire. Y can xalex na vi ri ac'ual riq'uin ri Sara, stape' ri'j chic y man alanel ta. \v 12 Y romari' e q'uiy riy-rumam can ri Abraham ri xec'oje'. Can janíla vi e q'uiy. Can achi'el ri ch'umila' ri ec'o chicaj, ri can man jun ri nitiquir ta najlan quichin. Can achi'el ri sanayi' ri c'o chuchi-mar. Janíla vi e q'uiy ri riy-rumam can ri Abraham; y stape' rija' ri'j chic tok xc'oje' ri ralc'ual. \p \v 13 Conojel c'a rije' xquicukuba-el quic'u'x riq'uin ri Dios. Tok xequen (xecom), can c'a man jani c'a tiquic'ul ri rusujun ri Dios chique. Xa c'anej c'a xquitzu-vi-apo. Xquinimaj-el chi can kitzij vi. Xaxe c'a xetiquir xquiben-apo retal riq'uin ri quik'a' chire ri rusujun ri Dios chique. Rije' can xquik'alajirisaj-vi c'a chi man e richin ta ri ruvach'ulef ri' y xa e k'axel chuvech re ruvach'ulef. \v 14 Y riq'uin ri xquibij, xk'alajin chi coyoben ri can kitzij vi quiruvach'ulef. \v 15 Y re' man nubij ta c'a chi ja ri acuchi e elenek-vi-pe, jari' ri quiruvach'ulef. Man que ta ri'. Roma vi ta jari' ri quiruvach'ulef coyoben, xetiquir ta xetzolin chic jun bey. \v 16 Pero coyoben jun ruvach'ulef más utz, ja ri chila' chicaj, y romari' ri Dios man niq'uix ta nubij chi ja rija' ri qui-Dios; roma rubanon rutzil ri quitinamit. \p \v 17 Ri Abraham xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios. Romari', tok xbix chire roma ri Dios chi tacamisaj ri ac'ajol Isaac, richin nasuj chuve; rija' xunimaj. Ri Dios xubij queri' roma xrajo' xutz'et vi ri Abraham can kitzij rucukuban ruc'u'x riq'uin. Y ri Abraham can xusuj-vi ri Isaac chire ri Dios, stape' xaxe ri jun ruc'ajol ri', ri bin chirij roma ri Dios chi roma rija' xquec'oje' riy-rumam ri Abraham. \v 18 Ri Dios can xubij c'a chire ri Abraham: Ri e aviy-amam ri xquepe roma ri Isaac, ja rije' ri xquec'ulun ri utzil ri xtinya'. Queri' xubij ri Dios chire ri Abraham. \v 19 Ri Abraham retaman c'a chi vi ta niquen (nicom) ri Isaac, ri Dios c'o uchuk'a' riq'uin richin nuc'asoj-pe. Y yojtiquir nikabij chi ri Isaac xquen (xcom) y xc'astej-pe. \p \v 20 Ri Isaac chuka' xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios, y romari', tok ri'j chic, xubij can chique ri Jacob y ri Esaú, ri e ruc'ajol, ri achique utzil ri petenek chiquivech apo. \v 21 Y ri Jacob chuka' xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios, y romari', tok niquen yan (nicom yan), xerurtisaj ri rumam, ri e ruc'ajol ri José. Y xluque' pa ruvi' ri ruch'ame'y xuya' ruk'ij ri Dios. \v 22 Ri José xucukuba' chuka' ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y romari', tok niquen yan (nicom yan), xunataj chique ri e ruvinak israelitas chi xtapon na vi ri k'ij tok ri quiy-quimam xque'el-el chupan ri ruvach'ulef ri'. Y xuchilabej can chique ri acuchi xtemuk-vi rija'. \p \v 23 Ri rute-rutata' ri Moisés xquicukuba' chuka' quic'u'x riq'uin ri Dios. Y romari' man xquixibij ta qui' chuvech ri rey Faraón ri biyon chi quecamisex conojel ri tak alabon ri ye'alex. Y tok xalex ri ac'ual, man xquiya' ta k'ij chi xcamisex, xa xquevaj oxi' ic'; roma ri Moisés jun ti ac'ual jebel oc. \v 24 Y ri rumi'al ri rey Faraón xuben achi'el ral chire ri Moisés. Pero ri Moisés roma rucukuban ruc'u'x riq'uin ri Dios, romari' tok achin chic man xupokonaj ta xuya' can ri rachoch ri Faraón. \v 25 Roma rija' ruch'obon: Más utz chi junan nintej pokon quiq'uin ri nuvinak, ri can oj rutinamit vi ri Dios, que chuvech re quicoten re inc'o-vi, roma xa k'axel. Can yimacun c'a ri' vi xa vave' yic'oje-vi can, roma xa quiq'uin ri nuvinak ri más ruc'amon chi yic'oje-vi, xcha' rija'. \v 26 Y ri Moisés can man xupokonaj ta c'a xutej pokon, achi'el ri pokon ri xutej ri Cristo. Queri' xuben ri Moisés, roma rija' can retaman chi pa ruq'uisibel chire ronojel ri', c'o jun rajel-ruq'uexel, y jari' ri rutzuliben chic apo. Ri Moisés k'axinek chuka' chuvech chi ri tijoj-pokonal más nim rejkalen que chuvech ri beyomel ri xuc'ul ta chiri' pa ruvach'ulef Egipto. \v 27 Y can cukul-vi c'a ruc'u'x riq'uin ri Dios tok xel-pe pan Egipto. Y xbe, man roma ta c'a ri ruxibin-ri'; y stape' ri rey yacatajinek royoval chirij. Ri Moisés can jantape' xucukuba' ruc'u'x riq'uin ri Dios; can achi'el rutzuliben, stape' ri Dios man tz'etel ta. \p \v 28 Ri Moisés roma chuka' can cukul ruc'u'x, xuben ri xbix chire roma ri Dios. Rija' xubij c'a chique ri ruvinak israelitas chi quequicamisaj carne'l y tiquiya' ri quiquiq'uel chirij ri ruchi' tak cachoch, richin chi man yecamisex ri nimalaxela' tak alabon roma ri xtipe chiquicamisaxic. Y queri' xban chupan ri nabey pascua. \v 29 Y ri vinek israelitas roma ri can quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios, man xeruk'et ta ri nimalej ya' rubini'an Mar Rojo. Ri vinek choj c'a xek'ax chucojol ri ya', achi'el xa ta pa ruvi' chaki'j ulef yebiyin-vi. Y ri vinek aj-Egipto xcajo' chuka' xquiben queri', pero rije' xa xejik'. \p \v 30 Y tok ri vinek israelitas xe'apon pa tinamit Jericó, ri nimalej tz'ak ri tz'apeyon richin ri tinamit xtzak. Ri tz'ak ri' xtzak chupan ri ruvuk k'ij, tok ruq'uisibel bey xesutin chirij. Queri' xbanatej roma ri israelitas xquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios y xesutin chirij ri tinamit, achi'el ri xubij ri Dios chique. \v 31 Chupan ri tinamit ri', xc'oje' jun ixok rubini'an Rahab; jun ixok ri man utz ta ruc'aslen ruc'uan. Pero rija' man xquen ta (xcom ta) tok xtzak ri rutinamit, roma jebel xeruc'ul ri ca'i' nachanela' israelitas xe'apon pa tinamit. Can xucukuba-vi ruc'u'x riq'uin ri Dios. Jac'a ri ch'aka' chic vinek richin ri tinamit ri' xequen (xecom) conojel, roma man xquiben ta achi'el xuben ri Rahab. Ri vinek ri' xa man xeniman ta chire ri Dios. \p \v 32 ¿Yitiquir cami yennataj conojel ri vinek ri xec'oje' ojer can, ri can xquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios? Man yitiquir ta. Xa man nuya' ta tiempo richin yentzijoj más chive, achi'el chirij ri Gedeón, ri Barac, ri Sansón, ri Jefté, ri David, ri Samuel y ch'aka' chic achi'a' ri xek'alajirisan ri xbix chique roma ri Dios ojer can. \v 33 Can xquicukuba-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, romari' xech'acon chiquij ch'aka' chic tinamit. Pa ruchojmilal xek'aton tzij. Xquic'ul ri xesuj chique roma ri Dios. Xetiquir chiquij coj. \v 34 Can xquicukuba-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, romari' man xec'at ta tok xec'ak pa nimalej tak k'ak'. Xecolotej pa quik'a' ri xe'ajovan xecamisan quichin riq'uin machet. Ri Dios xuya' cuchuk'a' tok xec'oje' pa tak ruc'ayeval. Xech'acon chiquij ch'aka' chic tinamit ri xebanon oyoval quiq'uin, y xecokotaj-el. \v 35 Ec'o chuka' ixoki' ri can xquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios, romari' ri Dios xeruc'asoj-pe ri quicaminak. \p Ec'o c'a ch'aka' chic vinek, roma ri can quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios, romari' ec'o xeyo'on pa tak ruc'ayeval. Pero man xquipokonaj ta xe'apon chuvech ri camic, roma quetaman chi xtequila' jun c'aslen más utz. Man xquiya' ta can ri Dios, richin xquito' ta qui' chuvech ri camic. \v 36 Ec'o c'a ch'aka' chic, roma ri quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios q'uiy xquic'ulvachij, roma ec'o ri xetze'ex y xech'ay, ec'o xexim riq'uin cadena, y ec'o xetz'apex pa tak cárcel. \v 37 Ec'o ch'aka' ri xecamisex chi abej, y ch'aka' chic xekupix riq'uin sierra. Ec'o ri xban chique chi xquiya' ta can ri Dios, pero man xquiya' ta can. Ec'o xecamisex riq'uin machet. Ec'o ri xe'okotex-el pa tak cachoch y xaxe quisale'y carne'l y quisale'y cabras ri c'o quiq'uin richin quitziak. Can man jun c'o quiq'uin. Q'uiy pokonal xquitej. Y janíla q'uiy itzel ri xban chique. \v 38 Ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef yalan e itzel, y romari' man xk'ax ta chiquivech chi ri quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios c'o janíla quejkalen. Ri quicukuban c'a quic'u'x riq'uin ri Dios xebe quela' xebe quela' xquiben, ri pa tak tz'iran ruvach'ulef, ri pa tak juyu', pa tak jul, roma ri ruc'ayeval ri xquil. \v 39 Conojel c'a rije' can xquicukuba-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, y romari' tz'ibatel can chi xquicot ránima ri Dios quiq'uin. Pero tok xequen (xecom), can c'a man jani c'a tiquic'ul ri más utz ri rusujun ri Dios chique. \v 40 Roma ri Dios ruch'obon chi nuya' ri utzil ri más utz, chupan re ka-tiempo roj. Y riq'uin ri' junan c'a xtikac'ul ri utzil ri' quiq'uin ri kati't-kamama', ri can xquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios. Y ri utzil ri' jac'a ri nuben chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. \c 12 \s1 Ja ri Jesús tikatzu' \p \v 1 Can janíla vi e q'uiy kati't-kamama' ri xquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios. Y niquik'alajirisaj chikavech chi queri' tikabana' chuka' roj. Roma c'a ri', tikaya' can xabachique ri niyo'on ejka'n chikij y ri mac ri sutiyon kichin. Tikacoch'o' ronojel, y riq'uin ronojel kánima tikatija' c'a kak'ij nikac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Dios. \v 2 Jac'a ri Jesús ri tikatzu' jantape'. Roma ja rija' ri xbanon chike chi xkanimaj ri Dios. Y rubanon chike chi cukurinek kac'u'x. Man xupokonaj ta xquen (xcom) chuva ri cruz, stape' ri camic chuva-cruz niq'uixbisan. Can xucoch' ronojel. Retaman chi xtetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' ri Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'; ri acuchi c'o quicoten. \p \v 3 Tikach'obo' na pe' jebel ri achique ri xuben ri Jesús tok c'o ri xuc'ulvachij pa quik'a' ri aj-maqui'. Rija' xucoch' ronojel. Que c'a ri' tikabana' roj. Tikacoch'o' ronojel. Man c'a kojcos, ni man tikamalij kac'u'x. \v 4 Katijon c'a kak'ij chirij ri mac, y romari' katijon pokon, pero chuka' man oj apovinek ta pa camic. \v 5 Can man tikamestaj ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can. Ri ruch'abel can yojrupixabaj achi'el jun tata'aj nupixabaj ri ralc'ual. Roma nubij: \q1 Man taben chi man jun rejkalen tok ri Ajaf Dios yarutijoj riq'uin tijoj-pokonal. \q1 Man tamalij ac'u'x tok ri Ajaf can nuc'ut chavech chi man ja ta yatajin chubanic. \q1 \v 6 Roma ri Ajaf yerutijoj riq'uin tijoj-pokonal ri yerajo'. \q1 Can que c'a ri' nuben quiq'uin ri e ralc'ual chic, tok nic'atzin. \q1 Que c'a ri' ri tz'ibatel can. \m \v 7 Tikacoch'o' c'a ronojel tijoj-pokonal ri nuya' ri Dios chike, roma rija' nuben chike achi'el nuben jun tata'aj. ¿Roma c'o ta cami jun tata'aj ri man ta nuya' xic'a'y chique ri ralc'ual? \v 8 Y romari', vi ri Dios man yojrutijoj ta riq'uin tijoj-pokonal, c'ayef, roma nik'alajin chi oj sic'on tak ac'uala', ri manek katata' ri nitijon kichin. Roma ri Dios yerutijoj conojel ri e ralc'ual chic, riq'uin tijoj-pokonal. \v 9 Tok roj c'a oj cocoj na, ri katata' xquiyala' xic'a'y chike, y man xeketzelaj ta romari'. Xa can xkaya' quik'ij. ¿Y man más ta cami ruc'amon chi nikanimaj rutzij ri Katata' Dios, ri achok iq'uin petenek-vi ri c'aslen richin ri kánima? Roma rija' nrajo' chi nikil ri c'aslen man q'uisel ta. \v 10 Ri katata' xquiya' xic'a'y chike richin jun ca'i-oxi' oc k'ij, y can jac'a ri más xcajo' rije' jari' ri xquiben chike. Jac'a ri Katata' Dios yojruya' pa tijoj-pokonal, richin chi c'o utzil nuq'uen-pe pa kac'aslen; richin chi yojch'ajch'ojir ta, y yojoc ta achi'el rija', ri can ch'ajch'oj vi. \v 11 Can kitzij vi chi tok ojc'o pa tijoj-pokonal, stape' richin yojtijox, xa man nuya' ta quicoten chike, xa ok'ej nuq'uen-pe chike. Pero tok ic'ovinek chic c'a ri tijoj-pokonal, can c'o-vi ri nuq'uen-pe, roma nuben más choj chike y nuya' uxlanen pa kánima roj ri can nikacoch' ri tijoj-pokonal ri'. \s1 Tikabana' c'a ri nrajo' ri Dios \p \v 12 Roma c'a ri', ticukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios, richin chi tic'oje' chic el ivuchuk'a'; richin chi ri ik'a-ivaken tic'oje' chic el cuchuk'a'. \v 13 Richin chi man tiya' k'ij chi yesach can ri kach'alal ri man can ta quicukuban quic'u'x riq'uin ri Jesucristo y man quetaman ta yebiyin jebel. Xa c'a achi'el e jetz'. Nic'atzin chi choj tic'uaj ri bey richin ri ic'aslen, richin chi rije' yixquitz'et y niquicukuba' más quic'u'x riq'uin ri Dios. \p \v 14 Titija' ik'ij chi man jun ta oyoval chi'icojol, y chi ch'ajch'oj ta ri ic'aslen. Roma vi man ch'ajch'oj ta ri ic'aslen, man xquixtiquir ta xtitz'et ruvech ri Ajaf Dios. \v 15 Titola' c'a ivi' richin chi chi'ivonojel nivil ta ri rutzil ri Dios. Man tiya' k'ij chi ri itzel noc iviq'uin, roma vi queri' niben, xquixruch'ujirisaj y romari' e q'uiy ri yeka' can chupan ri tz'ilolej c'aslen. \v 16 Ri achi'a' y ri ixoki' can man c'a tiquicanola-qui' richin yemacun. Y can man jun bey tivetzelaj ri can riq'uin ri Dios petenek-vi. Man tiben achi'el xuben ri Esaú ri ojer can. Rija' can c'o ta ri xuc'ul, roma ja rija' ri nimalaxel, pero xa xel pa ruk'a' roma rija' jari' ri xuya' chuvech ri jun va'in ri xuben. Can man jun c'a rejkalen xuben chire. \v 17 Y can ivetaman c'a chi tok xrajo' ta xuc'ul chic ri utzil más nim rejkalen, xa xbix chire chi man jun chic richin rija'; y can xoka-vi chuc'u'x chi man utz ta ri xuben. Y stape' chuka' riq'uin ok'ej xuc'utuj, can man jun chic ri xuc'ul ta. \p \v 18 Roj ri kaniman chic ri Jesucristo, man chuxe' ta c'a ri juyu' rubini'an Sinaí oj apovinek-apo. Man que ta ri'. Man achi'el ta ri xquiben ri kati't-kamama' ojer can. Rije' xec'oje' chiri' y c'o c'a jun k'ij tok xquitz'et chi ri ruvi' ri juyu' ri' nijinon pa k'ak'. Y xquitz'et chuka' chi ri ruvi' ri juyu' k'ekumatajinek y c'o jun nimalej cak'ik' rachibilan cokolajay. \v 19 Xcac'axaj xk'ajan trompeta, y xcac'axaj chuka' tok xch'on-pe ri Dios quiq'uin. Pero rije' xquic'utuj utzil chi man chic tich'on-pe quiq'uin. \v 20 Can janíla vi c'a xquixbij-qui'. Y roma chuka' bin chique chi ri xtijel-apo riq'uin ri juyu', xticamisex; y ri' vi vinek o chicop. Nicamisex chi abej o chi lanza. Queri' ri bin chique. \v 21 Ri xtz'etetej c'a pa ruvi' ri juyu', can nuya-vi xibinri'il. Romari' hasta ri Moisés, ri uc'uayon quichin ri kati't-kamama', xubij: Yibaybot (yibarbot) roma xibinri'il, xcha'. \p \v 22 Jac'a roj ri kaniman chic ri Jesucristo, chuxe' ri juyu' rubini'an Sión oj apovinek-vi-apo, ojc'o chic nakaj chire ri tinamit richin ri c'aslic Dios, ri nibix Jerusalem chire y chila' chicaj c'o-vi. Y ojc'o chic apo quiq'uin ri pa mil ángeles. \v 23 Roj ojc'o chuka' chic apo quiq'uin ri nima'k tak ralc'ual ri Dios ri tz'iban quibi' chila' chicaj y nibix iglesia chique. Ojc'o chic apo riq'uin ri Dios ri xtuk'et tzij pa quivi' conojel. Y ojc'o chuka' chic apo quiq'uin ri man jun quimac xec'ulun chuvech ri Dios ri xequen-el (xecom-el), y ri quic'aslen can choj vi chic. \v 24 Roj ojc'o chic apo riq'uin ri Jesús ri nisamajin ri c'ac'a' trato ri xuben ri Dios riq'uin ri vinek. Rija' xquen (xcom) y ri ruquiq'uel ri xbiyin ruch'ajch'ojirisan chic ri kánima, roma ri ruquiq'uel rija' más rejkalen que chuvech ri quic' ri xuya' ri Abel chire ri Dios ojer can. \p \v 25 Tikachajij-ki' richin chi man ta niketzelaj ri nubij ri Dios chike. Man tikaben achi'el xquiben ri kati't-kamama' ojer can. Rije' roma ri xquetzelaj ri xbix chique chuvech re ruvach'ulef ri chiri' pa ruvi' ri juyu' Sinaí, romari' xka' ri ruc'ayeval pa quivi'. Y vi roj xtiketzelaj ri ch'abel ri nipe chila' chicaj, más nim ri ruc'ayeval xtika' pa kavi'. \v 26 Tok ri Dios xch'on pa ruvi' ri juyu', ri juyu' xsilon. Jac'a re vacami nubij: Xtapon c'a jun k'ij tok man xe ta chic ri ruvach'ulef xtinsiloj, xa can xtinsiloj chuka' ri caj, xcha' rija'. \v 27 Y ri nubij chi xa yesilon, ri' xquejalatej c'a el, roma xa e banon. Richin queri' xa can xe xquek'alajin can ri man jun bey xquejalatej ta. \v 28 Y romari' tikamatioxij chi kichin chic roj ri k'atbel-tzij ri man jun nisilon richin. Y riq'uin ri matioxinic ri nikaya' chire ri Dios, nikasamajij c'a, can achi'el ri nika' chuvech rija'. Y tikaya' chuka' ruk'ij, roma toka' chikac'u'x chi ja rija' ri más nim. \v 29 Roma ri ka-Dios can xqueruq'uis ronojel ri man e utz ta, roma rija' can achi'el k'ak'. \c 13 \s1 Ri nika' chuvech ri Dios chi nikaben \p \v 1 Vach'alal, yalan utz ri ibanon-pe, chi ivajovan-pe-ivi'. Man c'a tiya' can ri ajovabel ri'. \v 2 Y can ninchilabej c'a chuka' chive chi tok ec'o kach'alal ye'apon chi'ivachoch, man tipokonaj ye'icul, xa can jebel c'a quic'ulic tibana'. Roma etaman chi c'o bey banatajinek chi ec'o ángeles ri e apovinek pa tak jay, y ri xec'ulun quichin man xquinabej ta. \p \v 3 Y man que'imestaj ri ec'o pa tak cárcel. Tina' c'a ri k'axo'n pan ivánima, achi'el ta can ja rix ri ix tz'apen. Y chuka' man que'imestaj ri banon chique chi ec'o pa tijoj-pokonal. Roma rix ivetaman achique ri' ri tijoj-pokonal. \p \v 4 Tiya' ruk'ij ri c'ulubic. Roma ri achin ri nic'oje' riq'uin ri rixjayil, man nimacun ta. Que chuka' ri' ri ixok ri nic'oje' riq'uin ri rachijil, man nimacun ta. Jac'a ri achin ri nic'oje' riq'uin jun ixok y xa man rixjayil ta, nimacun. Y que chuka' ri' ri ixok ri nic'oje' riq'uin jun achin y xa man rachijil ta, nimacun. Y ri Dios can xtuk'et c'a tzij pa quivi' ri queri' niquiben. \p \v 5 Man tibe ivánima chirij ri mero, xa can tiquicot ri ivánima riq'uin ri c'o iviq'uin. Roma ri Dios rubin: Can benek-ruvech inc'o iviq'uin y man jun bey xquixinya' ta can. Queri' rubin ri Dios. \v 6 Y romari' can riq'uin c'a ronojel ic'u'x yixtiquir nibij: \q1 Yin ja ri Ajaf ri nito'on vichin. \q1 Romari' man ninxibij ta vi' chiquivech ri vinek ri nicajo' niquiben xabachique itzel chuve. \p \v 7 Que'oka' c'a chi'ic'u'x ri uc'uey ivichin, ri can xquiya' chuka' ri ruch'abel ri Dios chive. Tich'obo' ri quic'aslen, roma can xcuker-vi quic'u'x riq'uin ri Dios. Can tibana' c'a ri achique xquiben rije'. \p \v 8 Ri Jesucristo man nujel ta ri'. Can achi'el ri ivir, queri' vacami, y queri' chuka' xtibe-apo. Can man jun bey ri xtujel ta ri'. \v 9 Man tiya' k'ij chi ja ri tijonic man e kitzij ta ri ye'uc'uan ivichin. Más ta utz chi rix nicukuba' ic'u'x riq'uin ri tijonic ri nich'on chirij ri rutzil ri Dios, y man riq'uin ta ri tijonic ri nich'on chirij ri yetij. Roma ec'o vinek ri e uc'uan roma ri tijonic ri nich'on chirij ri yetij y xa man jun utz ruc'amon ta pe chique. \p \v 10 Man achi'el ta roj ri can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Jesús. Rija' xquen (xcom) koma roj richin xcuyutej ri kamac. Jac'a ri c'a quicukuban na quic'u'x quiq'uin ri chicop ri yequisuj pa ruvi' ri altar ri c'o pa rachoch ri Dios, man xtibanatej ta quiq'uin achi'el kiq'uin roj, roma rije' can man xticuy ta quimac roma ri Jesús. Roma rije' xa c'a riq'uin na ri yequisuj quicukuban-vi quic'u'x. \v 11 Ri ley richin ri Moisés nubij c'a, chi ri nimalej sacerdote nuc'uaj c'a ri quiquiq'uel ri chicop y noc-apo chupan ri lugar chire ri rachoch ri Dios ri Más Santo'ilej, y ri quic' ri' nuc'uaj c'a apo roma quimac conojel. Y ri quich'acul ri chicop ye'elesex c'a el c'a chuchi' ri tinamit y yeporox. \v 12 Y romari' ri Jesús c'o chi queri' ri xuc'ulvachij. Rija' can xuc'uex-vi c'a chuchi' el ri tinamit, xapon chupan ri rupokonal y xquen (xcom). Can xbiyin-vi ri ruquiq'uel koma roj vinek, richin chi xuch'ajch'ojirisaj ri kánima. \v 13 Roma c'a ri' can man tikapokonaj nikac'ovisaj tijoj-pokonal, achi'el ri tijoj-pokonal ri xuc'ovisaj ri Jesús. Y man tikapokonaj nikac'ut chi ja rija' ri katzekelben. \v 14 Roma re tijoj-pokonal re' xa can yojcolotej-vi-el chuvech. Xa man richin ta jantape' kilon-ka jun katinamit chuvech re ruvach'ulef. C'a ja ri chila' chicaj c'o-vi ri katinamit, acuchi xkojc'oje-vi jantape', y man jun chic tijoj-pokonal xtikac'ovisaj. \v 15 Y roma ja ri Jesús xquen (xcom) koma roj, man yekasuj ta chic chicop chire ri Dios. Ri nikaben vacami ja ri nikaya' ruk'ij. Can jantape' c'a tikaya' ruk'ij y tikak'alajirisaj riq'uin ri kachi' chi ja rija' ri kaniman. \v 16 Y man tikamestaj nikaben ri utz y man tikamalij chuka' quito'ic ri c'o nic'atzin chique. Roma jari' ri nika' chuvech ri Dios chi nikaben, que chuvech yekasuj ta chicop chire. \p \v 17 Can tikanimaj c'a quitzij ri kach'alal ri e uc'uey kichin, roma ja rije' ri yechajin ri kánima, y quetaman chi c'o chi nequijacha' cuenta chire ri Dios. Tikanimaj c'a quitzij ri kach'alal ri', richin nikaya' quicoten pa tak cánima. Roma vi xa nikaben chique chi yebison, c'ayef chike roj. \p \v 18 Kach'alal, tibana' c'a orar koma, roma can nikana' chi c'o rayibel pa kánima richin chi ja ta ri utz ri nikaben ronojel bey. \v 19 Y jac'a ri oración voma yin ri más ninchilabej chive, richin chi yitiquir yinapon yan ta iviq'uin. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 20 Ri Dios c'a ri niyo'on uxlanen pa tak kánima, ja rija' chuka' ri xc'ason-pe ri Nimalej Kaj-Yuk' ri Kajaf Jesús. Queri' xuben roma ri Jesús xquen (xcom) y xbiyin ri ruquiq'uel richin xc'achoj ri trato richin jantape' ri xuben ri Dios kiq'uin. \v 21 Ri Dios xtuya' ta c'a ronojel rutzil chive, richin chi xquixtiquir ta xtiben ri rurayibel rija'. Y riq'uin ri rusamaj ri Jesucristo ri pa tak ivánima, ri Dios xtuben ta chuka' chive chi rix can nivajo' niben ri rurayibel rija'. Y xtuc'ul ta c'a ruk'ij-ruc'ojlen richin jantape'. Que c'a ri'. \p \v 22 Vach'alal, yin ninc'utuj c'a utzil chive chi can tic'ulu' c'a chi utzil re ch'abel richin pixabanic re xintek-el rubixic chive chupan re vuj re'. Roma xa man nim ta c'a rubanic xinben-el chire. \v 23 Yin ninya' rutzijol chive chi ri kach'alal Timoteo libre chic; y vi xtipe chanin, ninc'uaj-el tok xquibe chi'itz'etic. \p \v 24 Tiya' rutzil-quivech conojel ri kach'alal ri e uc'uey ivichin y ri ch'aka' chic lok'olej tak kach'alal. Ri kach'alal aj-Italia niquitek chuka' el rutzil-ivech. \p \v 25 Ri rutzil ri Dios xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'.