\id GAL - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \ide UTF8 \h GÁLATAS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Galacia \toc2 Gálatas \toc3 Ga \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Galacia \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo. Man vinek ta c'a xecha'on vichin richin queri' xinoc apóstol. Ni man vinek ta chuka' ri e takayon-pe vichin. Ri takayon-pe vichin ja ri Ajaf Jesucristo y ri Dios\f + \fr 1:1 \ft 1 Ti. 1:1.\f* ri Tata'ixel; ri Dios ri xbanon chire ri Jesucristo chi xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki'.\f + \fr 1:1 \ft Hch. 2:24.\f* \v 2 Rix kach'alal, ri nimol c'a ivi' pa rubi' ri Dios chupan ri ruvach'ulef Galacia, tic'ulu' c'a ri rutzil-ivech ri nintek-el yin, y ri rutzil-ivech ri niquitek-el chuka' ri kach'alal ri ec'o viq'uin.\f + \fr 1:2 \ft Fil. 4:21.\f* \v 3 Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel.\f + \fr 1:3 \ft 1 Co. 1:3.\f* \v 4 Roma ri Jesucristo xuya' c'a ri' richin xcamisex\f + \fr 1:4 \ft Mt. 20:28; Ro. 4:25; Ga. 2:20.\f* roma ri kamac, richin queri' yojrucol chuvech ri etzelal c'o vave' chuvech re ruvach'ulef re tiempo re'. Ronojel re' xuben ri Jesucristo koma roj, roma can ja vi ri' ri rurayibel ri Katata' Dios. \v 5 Ri Katata' Dios ri can c'o-vi c'a ruk'ij-ruc'ojlen richin jantape'. Can que vi c'a ri'. \s1 Xaxe jun rubanic ri utzilej ch'abel richin colotajic \p \v 6 Yin jun vi xinna' tok xinvac'axaj chi rix nivajo' niya' yan can ri Dios y chuka' ri utzilej ch'abel richin colotajic. Rix xa jun vi chic chi na'oj ri nivajo' nichop-el rutzekelbexic y nej yixbe-vi can chire ri Dios ri xoyon\f + \fr 1:6 \ft Ga. 1:15; 5:8.\f* ivichin richin xuya' ri rutzil ri Cristo pan ivi'. \v 7 Ri jun chic na'oj xa man riq'uin ta ri Dios petenek-vi. Y ri vinek ri e uc'uayon richin re na'oj re' yixquisech riq'uin ri ich'obonic. Nicajo' c'a niquijel rubanic ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic.\f + \fr 1:7 \ft Hch. 15:1; 2 Co. 11:4; Tit. 1:10.\f* \v 8 Y ri utzilej ch'abel ri' xa can xe jun rubanic. Y jari' ri katzijon can roj chive. Jac'a vi c'o jun ri nijalon rubanic ri utzilej ch'abel richin colotajic, can xtika-vi ruc'ayeval pa ruvi'. Y ri' stape' ta can jun ángel\f + \fr 1:8 \ft 2 Co. 11:14.\f* ri petenek chila' chicaj o ja roj mismo. \v 9 Can achi'el c'a ri kabin can chive, nincamuluj-el rubixic chive vacami: Vi c'o jun nitzijon jun chic na'oj chive ri xa man junan ta\f + \fr 1:9 \ft Dt. 4:2; 12:32.\f* riq'uin ri utzilej ch'abel richin colotajic ri ic'ulun, ri nitzijon c'a ri na'oj ri' chive, can xtika-vi c'a ruc'ayeval pa ruvi'. \p \v 10 ¿Y achique nibij rix? ¿Ninben cami yin chi utz yitz'et coma ri vinek? ¿O ninben chi utz yitz'et roma ri Dios?\f + \fr 1:10 \ft 1 Ts. 2:4.\f* Yin man ninben ta chi yika' chiquivech ri vinek. Roma vi ta c'a queri' ninben, man ta xinoc rusamajel ri Cristo. \s1 Dios xbanon apóstol chire ri Pablo \p \v 11 Vach'alal, tivetamaj chi ri utzilej ch'abel richin colotajic ri xintzijoj chive, man runojibal ta jun achin. \v 12 Man riq'uin ta jun vinek xinc'ul-vi-pe, ni man xtzijox ta chuka' chuve roma jun vinek. Can ja ri Jesucristo ri xk'alajirisan chinuvech. \p \v 13 Y rix ivac'axan ri achique xenbanala' tok rubanon can, tok c'a nutzekelben na ri niquinimaj ri nuvinak israelitas. Riq'uin ronojel vetzelal xinchop quicanoxic\f + \fr 1:13 \ft Hch. 8:3; 1 Ti. 1:13.\f* ri quiniman ri Dios. Y xinvajo' c'a chi xeq'uis ta. \v 14 Can xcuker-vi nuc'u'x chupan ri niquinimaj ri nuvinak;\f + \fr 1:14 \ft Fil. 3:6.\f* más que chiquivech ch'aka' vachibil ri junan xojq'uiy-pe quiq'uin. Rije' man can ta xinquik'i' riq'uin ri xenben. Roma yin xa can xbe vánima riq'uin ri quibin can ri kati't-kamama'. \v 15 Pero ri Dios, xa can ja tok c'a man jani quinalex,\f + \fr 1:15 \ft Jer. 1:5.\f* can ja yan ri' tok xirucha'. Pero xa c'are' can tok xiroyoj riq'uin ri rutzil. \v 16 Y can rurayibel vi c'a richin xuk'alajirisaj ri Jesucristo ri Ruc'ajol chinuvech; roma ri Dios can runojin-vi chi nentzijoj na ri Jesucristo chique ri ch'aka' chic vinek ri man e nuvinak ta.\f + \fr 1:16 \ft Hch. 9:15; Ga. 2:7, 8.\f* Y tok ri Dios ruk'alajirisan chic ri Jesucristo chinuvech, man xibe ta riq'uin jun chic richin queri' xinvetamaj más. \v 17 Ni man xibe ta chuka' quiq'uin ri apóstoles ri ec'o pa tinamit Jerusalem. Man riq'uin chi rije' can e apóstoles pe q'uiy tiempo. Pero yin tok xinya' can ri tinamit Damasco, xa pa ruvach'ulef Arabia xibe-vi. Y tok xitzolin c'a pe ri pan Arabia, pa tinamit Damasco xic'oje-vi. \p \v 18 Y tok k'axinek chic oxi' juna', c'ari' tok xibe pa tinamit Jerusalem. Y xic'oje-pe ca'i' semanas ri chiri' riq'uin ri apóstol Pedro. \v 19 Y chupan ri ca'i' semanas ri' man jun chic apóstol ri xinvetamaj ruvech, xaxe ri Jacobo ri rach'alal ri Ajaf Jesucristo.\f + \fr 1:19 \ft Mt. 13:55; Mr. 6:3.\f* \v 20 Y chuva ri Dios ninbij chive chi re nintz'ibaj-el, can kitzij vi. Man nintz'uc ta el. \p \v 21 Y xibec'oje' c'a pa Siria y pa Cilicia. \v 22 Man jun bey can ta xic'oje' ri pa tak tinamit richin ri Judea, y romari' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Cristo, man vi quetaman ta nuvech. \v 23 Xaxe c'a cac'axan chuvij, chi yin Pablo man jun chic etzelal ninben chique ri quiniman ri Jesucristo, ri achi'el xinben tok rubanon can. Xa can ninbij chic c'a chique ri vinek chi tiquinimaj ri Jesucristo. Y man nurayibel ta chic chuka' chi yeq'uis ri e nimayon richin ri Jesucristo. Jari' ri cac'axan rije' chuvij. \v 24 Y ri kach'alal ri', can xquiya' c'a ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma xcac'axaj chi jalatajinek chic ri nuc'aslen. \c 2 \s1 Chiquivech ri ch'aka' chic apóstoles ri Pablo chuka' jun apóstol \p \v 1 K'axinek chic c'a cajlajuj juna' chiri' tok yin xibe chic jun bey ri pa tinamit Jerusalem, vachibilan-el ri kach'alal Bernabé.\f + \fr 2:1 \ft Hch. 15:2.\f* Y kac'uan c'a chuka' el ri kach'alal Tito. \v 2 Y yin xibe, roma can ja ri Dios ri xk'alajirisan chinuvech. Y xaxe ri kach'alal ri c'o quik'ij y yin ri xkamol-ki'. Y xinbij c'a chique ri achique rubanic ri utzilej ch'abel richin colotajic ri nintzijola' chique ri vinek ri man e israelitas ta. Richin queri' tiquibij c'a, vi c'o nic'atzin-vi ri nusamaj o xa man jun nic'atzin-vi. \v 3 Pero ri nusamaj can xka-vi chiquivech. Romari' ri kach'alal Tito ri benek viq'uin, man xban ta chire chi tiban ri circuncisión chire. Man riq'uin chi rija' xa can man banon ta vi ri circuncisión chire, roma rija' aj-Grecia. \v 4 Ri Tito can man xban ta vi ri circuncisión chire, stape' ec'o ri xa man e kitzij kach'alal ta ri xe'ajovan chi xban ta. Rije' quiju'un-apo-qui' xaxe richin niquinachaj ri achique rubanic ri kac'aslen riq'uin ri Cristo Jesús; vi can c'a nikaben na ronojel ri nubij chupan ri ley rutz'iban can ri Moisés,\f + \fr 2:4 \ft Ga. 3:25.\f* o man chic nikaben ta. Rije' xcajo' chi xojc'oje' ta chic chuxe' ri ley ri richin ri Moisés. \v 5 Jac'a roj ni xa ta juba' xubij kánima chi xekanimaj ta; richin queri' ri kitzij rubaniquil ri utzilej ch'abel richin colotajic, ja ta ri' nic'oje' iviq'uin. \p \v 6 Y ri kach'alal ri c'o quik'ij y c'o chuka' etamabel quiq'uin, man jun chic c'a rubaniquil ri ruch'abel ri Dios ri xquic'ut ta pe chinuvech. Y yin, man ja ta c'a vi c'o quik'ij o manek quik'ij ri xintzu'. Roma ri Dios man ja ta ri janipe' titzu'un jun vinek ri nutzu'. \v 7 Pa ruq'uexel c'a chi ri kach'alal xinquitijoj ta pe más chirij ri ruch'abel ri Dios, xa jari' tok xquinabej chi can chuve vi yin chilaben richin nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic chique ri vinek ri man e israelitas ta\f + \fr 2:7 \ft Hch. 9:15; Ga. 1:16.\f* y man banon ta ri circuncisión chique. Can achi'el tok xchilabex chire ri Pedro chi terutzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic chique ri kavinak israelitas y banon ri circuncisión chique. \v 8 Y can ja ri Dios nito'on richin ri Pedro chupan ri samaj ri can richin vi jun apóstol, ri chiquicojol ri kavinak israelitas y banon circuncisión chique. Y que chuka' ri' yin ja Dios ri' ri nito'on vichin, richin yisamej chiquicojol ri vinek ri man e israelitas ta y man banon ta ri circuncisión chique. \p \v 9 Romari' tok ri Jacobo, ri Pedro y ri Juan, ri e principal-i' chiquicojol ri kach'alal, xquichop kak'a' riq'uin ri Bernabé, roma xquinabej ri achique chi samaj ri chilaben-pe chuve yin; chi ri Dios can ruyo'on-vi-pe ri rutzil chuve.\f + \fr 2:9 \ft Ro. 1:5.\f* Y xquichop c'a kak'a' richin queri' nik'alajin chi kachibil ki' chupan ri samaj. Xaxe c'a roj yojbesamej chiquicojol ri vinek ri man e israelitas ta, y rije' richin yebesamej chiquicojol ri kavinak israelitas y banon ri circuncisión chique. \v 10 Xaxe c'a xquichilabej chike chi can que'oka' c'a chikac'u'x ri man jun c'o quiq'uin.\f + \fr 2:10 \ft He. 13:16; 1 Jn. 3:17.\f* Y jari' ri nintej nuk'ij ninben.\f + \fr 2:10 \ft Hch. 11:30; 24:17.\f* \s1 Tok ri Pablo xubij chire ri Pedro chi man utz ta ri nuben \p \v 11 Y tok ri Pedro xbec'oje' c'a ri pa tinamit Antioquía, xichapon chirij, roma man choj ta ri najin chubanic chiri'. \v 12 Roma pa nabey, can niva-vi quiq'uin ri kach'alal ri man e israelitas ta. Jac'a tok ec'o achi'a' ri e rachibil ri Jacobo xe'apon riq'uin, jac'ari' tok ri Pedro xuchop man xbeva' ta chic quiq'uin ri kach'alal man e israelitas ta, roma xuxibij-ri' chiquivech ri achi'a' ri xe'apon riq'uin; roma ja rije' ri yebin chi c'o chi tiban ri circuncisión chique ri kach'alal, stape' man e israelitas ta. \v 13 Y ri kach'alal ri can e israelitas vi y chiri' pan Antioquía ec'o-vi, junan xquiben riq'uin ri Pedro. Man xe'apon ta chic c'a quiq'uin ri kach'alal man e israelitas ta. Can xk'alajin c'a chi ca'i' quipalej, roma pa nabey xa can e benek-vi. Y hasta ri Bernabé xuben achi'el ri xquiben rije'. \v 14 Y roma c'a ri niquiben xa man ruc'uan ta ri' riq'uin ri kitzij ri nubij chupan ri utzilej ch'abel richin colotajic, chiquivech c'a conojel xinbij chire\f + \fr 2:14 \ft 1 Ti. 5:20.\f* ri Pedro: Rat can at israelita, pero xa achi'el ri niquiben ri vinek man e israelitas ta, xa queri' ri naben. ¿Xcatiquir ta cami xtaben chique ri man e israelitas ta chi niquiben ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés, tok rat man nac'ut ta avi' chiquivech chi at israelita? \s1 Xaxe roma ri Jesucristo c'o colotajic \p \v 15 Roj ri can oj israelitas pe pa kalaxic, nikabij chi man oj aj-maqui' ta achi'el ri vinek ri man e israelitas ta. \v 16 Pero ketaman chi can man jun c'a chike roj ri rubanon ta ronojel ri nubij ri ley richin ri Moisés, y romari' man ja ta ri ley ri nibanon chique ri vinek chi man jun quimac yec'ulun chuvech ri Dios. Roma ri nic'atzin ja ri niquinimaj ri Jesucristo richin chi man jun quimac\f + \fr 2:16 \ft Hch. 13:38.\f* yec'ulun. Romari' tok man xe ta ri man e israelitas ta ri e nimayon ri Jesucristo, xa can que chuka' ri' roj israelitas, kaniman richin chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. Man chic kacukuban ta kac'u'x riq'uin ri nubij chupan ri ley, roma man ja ta ri ley ri nibanon chike chi man jun kamac\f + \fr 2:16 \ft Ro. 8:3; He. 7:18.\f* yojc'ulun chuvech ri Dios. \p \v 17 Xkanimaj c'a ri Cristo, roma xkajo' chi man jun kamac\f + \fr 2:17 \ft Mt. 1:21.\f* yojc'ulun chuvech ri Dios. Y roma xkanimaj, can xk'alajin c'a chi roj oj aj-maqui'. Y man yojtiquir ta nikabij chi c'a ja ri Cristo xobanon-ka aj-maqui' chike. Man que ta ri'. \v 18 Y vi ta nenchapa' chic pe ruya'ic ruk'ij ri ley richin ri Moisés, ri nuyo'on chic can, can nek'alajin c'a pe ri' chi man utz ta ri xinben tok xinya' can. \v 19 Y roma xk'ax chinuvech chi man yitiquir ta yicolotej riq'uin ri ley,\f + \fr 2:19 \ft Ro. 3:20.\f* romari' man chic xincukuba' ta nuc'u'x riq'uin.\f + \fr 2:19 \ft Ro. 7:4, 6.\f* Queri' nuc'ulvachin tok xinvil ri c'aslen\f + \fr 2:19 \ft Ro. 6:11.\f* riq'uin ri Dios. \v 20 Y tok ri Cristo xcamisex chuva ri cruz, yin achi'el ta can xiquen (xicom) riq'uin.\f + \fr 2:20 \ft Ro. 6:6.\f* Y romari' re nuc'aslen re c'o vacami, man vichin ta yin, xa can richin ri Cristo ri c'o pa vánima. Y ronojel c'a ri ninben-el chuvech re ruvach'ulef, xtinben c'a roma can riq'uin ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios nucukuban-vi nuc'u'x; ri Cristo ri xajovan vichin, y ri xuya' chuka' ri' richin xcamisex voma. \v 21 Yin man ninben ta c'a chi ninvetzelaj ri rutzil ri Dios. Pero vi ta riq'uin ri ley man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios,\f + \fr 2:21 \ft Ga. 5:4.\f* ri Cristo man jun ta xc'atzin-vi chi xquen (xcom). \c 3 \s1 Ri ley man nuq'uen ta pe colotajic \p \v 1 Vach'alal aj-Galacia, ¿achique c'a roma man yixch'obon ta jebel? ¿Y achique c'a roma tok ix k'olotajinek y man ninimaj ta ri kitzij?\f + \fr 3:1 \ft Ga. 5:7.\f* Tok xa can kabin can chive chi ri Jesucristo xquen (xcom) chuva ri cruz koma. \v 2 Y ninvajo' ninc'utuj chive: ¿Ja cami ri nubij ri ley richin ri Moisés ri xinimaj richin chi xoc ri Lok'olej Espíritu iviq'uin?\f + \fr 3:2 \ft Ga. 3:14; Ef. 1:13.\f* Man que ta ri'. Xa can roma ri xinimaj ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. \v 3 ¿Can nic'o cami c'a ruvi' man yixch'obon ta? Roma tok xinimaj ri Jesucristo, ri Lok'olej Espíritu xuben chive chi man jun imac xixc'ulun chuvech ri Dios. Pero vacami rix man nivajo' ta chic chi ja ri Lok'olej Espíritu ri nibanon chive chi man jun imac yixc'ulun chuvech ri Dios, xa iyon rix nivajo' nicanoj. \v 4 ¿Can man jun cami xc'atzin-vi ri xiben tok xinimaj ri Jesucristo? Yin ninrayij chi man ta queri'. \v 5 Ri Dios ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chive y nubanala' milagros chi'icojol. ¿Achique roma nuben queri'? ¿Roma cami ja ri nubij ri ley richin ri Moisés ri xinimaj? Man que ta ri'. Xa can xe roma xinimaj ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. \p \v 6 Achi'el xuben ri Abraham, ri katata' roj israelitas. Rija' can xunimaj-vi ri Dios, y romari' ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech.\f + \fr 3:6 \ft Gn. 15:6; Ro. 4:3, 9, 21, 22; Stg. 2:23.\f* \v 7 Tivetamaj c'a chuka' chi conojel ri yeniman richin ri Dios, can ye'oc c'a ralc'ual ri Abraham.\f + \fr 3:7 \ft Ro. 4:11.\f* \v 8 Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ojer, nik'alajin c'a chi ri Dios can xtuben-vi c'a chique ri vinek ri man e israelitas ta, chi man jun quimac yec'ulun chuvech rija', vi niquinimaj. Y ri utzilej ch'abel richin colotajic, chire ri Abraham xtzijox-vi. Y xbix c'a chire: Avoma c'a rat, ri vinek chi ronojel ruvach'ulef can xtiquic'ul-vi ri utzil,\f + \fr 3:8 \ft Gn. 12:3.\f* xcha' ri Dios chire ri Abraham. \v 9 Y achi'el ri Abraham can xuc'ul ri utzil roma xunimaj ri Dios, can que c'a chuka' ri' conojel ri yeniman richin ri Dios, can niquic'ul chuka' ri utzil. \p \v 10 Pero vi nicajo' niquicol-qui' roma ri ley, y xa man yetiquir ta niquiben ronojel ri nubij ri ley ri', xa can xtika-vi c'a ruc'ayeval pa quivi'. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri man nibanon ta c'a ronojel ri nubij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri Moisés, nika' ruc'ayeval pa ruvi'.\f + \fr 3:10 \ft Dt. 27:26; Jer. 11:3.\f* Que c'a re' ri nubij chupan ri tz'ibatel can. \v 11 Can k'alaj vi c'a chi man jun vinek ri tiquirel ta chi riq'uin ri ley man jun ta rumac nic'ulun chuvech ri Dios. Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Ri vinek ri choj chic quic'aslen, can xtic'oje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quicukuban quic'u'x riq'uin.\f + \fr 3:11 \ft Hab. 2:4; He. 10:38.\f* Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 12 Ri ruc'uaxic ri ley, man achi'el ta ri nanimaj ri Dios. Man que ta ri'. Xa can c'o-vi chi naben ronojel ri nubij chupan. Y romari' tok ri ley nubij: Ri nibanon ronojel ri nubij re ley re', can xtril-vi ruc'aslen\f + \fr 3:12 \ft Lv. 18:5.\f* riq'uin ri Dios. Quere' ri nubij ri ley. \p \v 13 Y can kitzij vi chi ri man nitiquir ta nuben ronojel ri nubij ri ley, nika' ruc'ayeval pa ruvi'. Pero ri Cristo xojrucol chuvech ri ruc'ayeval ri', tok xquen (xcom) chuva ri cruz; roma pa ruvi' rija' xka-vi ri ruc'ayeval ri xa pa kavi' ta roj ruc'amon chi xka' ta vi. Can k'alaj vi chi xka' ruc'ayeval pa ruvi', roma ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Xabachique c'a ri nitzekebex chuva jun che', nik'alajin c'a chi kajinek ruc'ayeval pa ruvi'.\f + \fr 3:13 \ft Dt. 21:23.\f* Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \v 14 Pero ri Cristo Jesús koma konojel roj vinek tok xquen (xcom), richin queri' hasta ri vinek ri man e israelitas ta\f + \fr 3:14 \ft Ro. 4:9.\f* niquic'ul chuka' ri utzil ri xubij ri Dios ojer can chire ri Abraham. Y ri Jesucristo xquen (xcom) chuka' richin queri' konojel ri yojniman richin, xtic'oje' ri Lok'olej Espíritu kiq'uin; roma can que chuka' ri' rubin can ri Dios.\f + \fr 3:14 \ft Hch. 2:33.\f* \s1 Ri ley can man nitiquir ta c'a nujel ri ru-trato ri Dios riq'uin ri Abraham \p \v 15 Y tivac'axaj na pe', vach'alal. Xaxe na pe' re chikacojol ka roj tok c'o jun trato niban, tok c'achojinek chic can, man jun c'a nitiquir niyojon (niyujun) ri trato ri'. Ni man jun c'a chuka' nitiquir ta nitz'akatisan chic juba' chire. \v 16 Tok ri Dios xuben ri trato riq'uin ri Abraham ojer can, xusuj c'a ri utzil chire rija' y chire ri riy-rumam ri Abraham ri xtic'oje'. Ri Dios man xch'on ta chiquij ri e q'uiy riy-rumam ri Abraham ri xquec'oje'. Man que ta ri'. Xaxe chirij jun xch'on-vi. Y ri jun riy-rumam ri Abraham ri', ja ri Cristo. \v 17 Y ninvajo' ninchojmirisaj chivech ri rubanic ronojel re'. Pa nabey ri Dios rubanon jun trato riq'uin ri Abraham. Y tok k'axinek chic cuatro cientos treinta juna'\f + \fr 3:17 \ft Ex. 12:40, 41.\f* c'achojinek can ri trato riq'uin ri Abraham, ri Dios xuya' ri ley chire ri Moisés. Pero roma c'a ri Dios can rubanon-vi chic ri trato riq'uin ri Abraham nabey, ri ley ri xuya' ri Dios chire ri Moisés man xuyoj ta (xuyuj ta) ri trato ri rubanon pa nabey. Ni ri ley man xtiquir ta chuka' xuben chi ri Dios man ta xuya' ri utzil ri rusujun can chire ri Abraham. Y ri utzil ri' ja ri Cristo. \v 18 Vi ta roma ri ley richin ri Moisés nivichinaj ri utzil, man ta jun nic'atzin-vi ri xusuj ri Dios\f + \fr 3:18 \ft Ro. 4:14.\f* chire ri Abraham. Pero xa man que ta ri'. Roma ri Abraham xuc'ul ri utzil, pero man riq'uin ta ri ley. Rija' xuc'ul ri utzil roma ja ri Dios ri xsujun chire. \p \v 19 ¿Y achique cami nic'atzin-vi ri ley richin ri Moisés? Ri Dios xuya' ri ley ri' richin quek'alajin-pe ri mac,\f + \fr 3:19 \ft Ro. 4:15.\f* y richin nucusex tok c'a oyoben na ri riy-rumam ri Abraham, ri riy-rumam ri sujun ri utzil chire roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, xerucusaj k'asey tak tzij (k'axey tak tzij). Nabey, xuya' chique ángeles, y re ángeles re'\f + \fr 3:19 \ft Hch. 7:53; He. 2:2.\f* xquiya' chire ri Moisés. Y pa ruq'uisibel ri Moisés xuya' chique ri vinek. \v 20 Y tok c'o c'a jun k'asey-tzij (k'axey-tzij), can nik'alajin-vi chi man ruyon ta c'o, roma can c'o-vi chuka' ri nibin ri tzij y ri nic'ulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utzil chire ri Abraham. \s1 Ri achique xc'atzin-vi ri ley \p \v 21 ¿Y yojtiquir cami nikabij chi ri Dios xuya' ri ley richin xuyoj ta (xuyuj ta) ri rusujun can? Man que ta ri'. Pero vi ta ri ley xtiquir ta xuya' c'aslen, ja ta ri ley ri' ri nibanon chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. \v 22 Pero ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij chike chi can konojel roj vinek can oj aj-maqui' vi;\f + \fr 3:22 \ft Ro. 11:32.\f* richin queri' tiketamaj chi c'o chi nikanimaj ri Jesucristo, y nikac'ul ri rusujun can ri Dios. Y nikac'ul xa can xe roma ri nikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Jesucristo. \p \v 23 Y tok c'a man jani tipe ri Jesucristo, can achi'el ta pa jun cárcel xojc'oje-vi; roma xojc'oje' pa ruk'a' ri ley richin ri Moisés. Y chiri' xojtz'ape-vi, koyoben richin nek'alajin-pe ri c'o chi nikanimaj. \v 24 Ri ley can chajiy c'a kichin, y xojruc'uaj c'a riq'uin ri Cristo richin xkanimaj; richin queri' man jun kamac xojc'ulun chuvech ri Dios. \v 25 Jac'a re vacami ri ley richin ri Moisés man nic'atzin ta chic richin yojruchajij. Roma vacami xpe yan ri Jesucristo, y ja rija' ri nikanimaj. \p \v 26 Y konojel roj y rix ri kaniman chic ri Jesucristo, oj ralc'ual chic c'a ri Dios.\f + \fr 3:26 \ft Jn. 1:12.\f* \v 27 Ri can xojban bautizar pa rubi' ri Cristo, xa jun xkaben riq'uin rija'.\f + \fr 3:27 \ft Ro. 6:3.\f* Can nik'alajin-vi-pe ri Cristo ri pa tak kac'aslen; xa can achi'el xujel ri katziak. \v 28 Can konojel c'a ri kaniman ri Cristo Jesús, junan chic kavech. Junan kavech vi israelita, o man israelita ta,\f + \fr 3:28 \ft Jn. 10:16.\f* vi ximil pa samaj, o vi libre, vi achin o ixok. Junan c'a kavech konojel,\f + \fr 3:28 \ft Jn. 17:21.\f* roma jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 29 Y roma oj richin chic ri Cristo, xojoc riy-rumam ri Abraham. Y nikichinaj c'a chuka' ri utzil ri xusuj ri Dios\f + \fr 3:29 \ft Ef. 3:6.\f* chire ri Abraham ri ojer can. \c 4 \p \v 1 Y ninvajo' c'a chuka' ninchojmirisaj más chivech ri rubanic ronojel re'. C'o ta jun ac'ual ri c'o nrichinaj can chire ri rutata'. Pero tok re ac'ual re' c'a janíla co'ol, c'a man jani nuc'ul ta can ri rerencia. Y stape' can ja rija' rajaf ronojel, man jun rucojol re ac'ual re' riq'uin jun rusamajel ri rutata'; roma c'a man jun c'o ta pa ruk'a'. \v 2 Re ac'ual c'a re' e canon chajiy y yuk'uy richin. Y ri ac'ual c'o chi nic'oje' chuxe' ri quitzij ri vinek ri', c'a tok napon na ri k'ij ri bin roma ri rutata'. \v 3 Y que c'a ri' kabanon roj tok rubanon can, oj achi'el c'a ri ac'ual ri man jani tuc'ul ri herencia. Xaxe chic c'a roj xojc'oje' chuxe' tzij ri man e tz'aket ta y man niquiq'uen ta pe colotajic. \v 4 Y tok xoka' c'a ri k'ij ri cha'on roma ri Dios, ri Dios xutek c'a pe ri Ruc'ajol. Y xo'alex-ka riq'uin jun ixok.\f + \fr 4:4 \ft Gn. 3:15.\f* Y roma chikacojol roj israelitas xalex-vi ri Ruc'ajol ri Dios, xc'oje' c'a chuxe' ri ley richin ri Moisés.\f + \fr 4:4 \ft Mt. 5:17.\f* \v 5 Y rija' xpe richin yojrucol roj ri ojc'o chuxe' ri ley,\f + \fr 4:5 \ft Ga. 3:13.\f* y richin chuka' nuben chi yojoc ralc'ual ri Dios. \p \v 6 Y roma ri oj ralc'ual chic ri Dios, ri Dios xutek c'a pe ri Lok'olej Espíritu pa tak kánima, ri nik'alajirisan ri Ruc'ajol ri Dios chikavech. Y ri Lok'olej Espíritu ri c'o pa tak kánima, Nata', nicha' c'a chire ri Dios.\f + \fr 4:6 \ft Ro. 8:15, 16.\f* \v 7 Riq'uin c'a ri' nik'alajin chi can oj ralc'ual vi ri Dios, roma xkanimaj ri Cristo. Man ojc'o ta chic chuxe' ri ley. Y roma oj ralc'ual chic ri Dios, nikichinaj\f + \fr 4:7 \ft Ro. 8:17.\f* ri herencia ri nuya' rija'. \s1 Ri Pablo nuna' k'axo'n coma ri kach'alal aj-Galacia \p \v 8 Y tok rubanon can, tok c'a man jani tivetamaj ruvech ri Dios, rix xa ja ri ch'aka' chic dios ri xe'isamajij,\f + \fr 4:8 \ft Ro. 1:25.\f* ri xa man e dios ta. \v 9 Jac'a re vacami, can ivetaman chic ruvech ri Dios. O más utz ninbij chi ja ri Dios ri etamayon chic ivech rix.\f + \fr 4:9 \ft 1 Co. 8:3.\f* ¿Achique c'a roma tok rix nivajo' nisamajij jun tzij ri xa man tz'aket ta, ni manek ruchuk'a' y man nuq'uen ta pe colotajic chive? \v 10 Ec'o k'ij ri ye'ichajila', y chuka' ye'ichajila' ic', juna' y ch'aka' chic nimak'ij.\f + \fr 4:10 \ft Col. 2:16.\f* \v 11 Yin ninna' c'a chi ri samaj xinben iviq'uin, achi'el xa man jun xc'atzin-vi. \p \v 12 Yin xinel yan pe chuxe' rutzij ri ley ri richin ri Moisés, y rix can man jun bey vi xixc'oje' chuxe' rutzij ri ley ri'. Roma c'a ri' vach'alal, ninc'utuj utzil chive chi tibana' achi'el yin y man quixoc chuxe' ri ley ri'. Tok xic'oje' iviq'uin, rix yalan utz xiben viq'uin. \v 13 Y jebel c'a ivetaman, chi pa nabey xa roma jun nuyabil tok xic'oje' iviq'uin y xintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic chive. \v 14 Y janíla q'uiy ri tijoj-pokonal xinc'ovisaj roma ri yabil. Man riq'uin ri in yava', rix man itzel ta xinitz'et, ni man xinivetzelaj ta. Xa can jebel nuc'ulic xiben. Achi'el xa ta jun ángel richin ri Dios, o achi'el xa ta can ja yin ri Cristo Jesús, ri xiben chuve tok xinic'ul.\f + \fr 4:14 \ft Mt. 10:40.\f* \v 15 Y chiri' yalan xquicot ri ivánima voma yin. Can xk'alajin c'a chi janíla xinivajo'. Y yin vetaman chi vi ta can c'o nic'atzin-vi richin xivelesaj ta ri runak' tak ivech, richin ta xiya' chuve yin, can ta xiben. ¿Pero acuchi c'a xbe-vi ri quicoten ri xc'oje' iviq'uin pa nabey? \v 16 ¿Nich'ob cami rix chi yin itzel ninna' chive y romari' tok xinbij ri kitzij chive? Man que ta ri'. \p \v 17 Y ec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' chi'icojol ri q'uiy utzil niquiben chive, pero queri' niquiben iviq'uin roma nicajo' chi ye'itzekelbej y rix niya' ta can ri Jesucristo, ri katzijon can roj chive. Y can ta xe rije' ri ye'itzekelbej nicajo'. \v 18 Y vi c'o c'a jun ri nibanon utzil chive roma nrajo' chi utz ta yixc'oje', yalan jebel, y benek ta ruvech nuben queri' y man ta xaxe tok inc'o iviq'uin. \v 19 Rix ri achi'el valc'ual\f + \fr 4:19 \ft 1 Co. 4:15.\f* nubanon chive, janíla c'a k'axo'n ri niya' chic jun bey re pa vánima, roma man jani cukurinek ta ic'u'x riq'uin ri Cristo. Y ri k'axo'n ri niya' pa vánima, janíla nim, xa can achi'el ri k'axo'n ri nuc'ovisaj jun ixok tok nralaj jun ac'ual. Y re k'axo'n re ninna' vacami ivoma rix, xtiq'uis-el, can c'a ja tok xticuker na ic'u'x rix riq'uin ri Cristo. \v 20 Y yin janíla c'a ninvajo' chi inc'o ta apo iviq'uin re vacami; richin queri' yich'on ta iviq'uin, y man ta xaxe nintz'ibaj-el. Can man nich'obotej ta c'a chinuvech achique ruc'amon ninben iviq'uin. \s1 Ri c'ambel-na'oj chiquij ri ca'i' ixoki' quibini'an Agar y Sara \p \v 21 Y tibij c'a chuve rix ri nivajo' yixc'oje' chuxe' ri ley richin ri Moisés: ¿Achique c'a roma tok man k'axinek ta chivech ronojel ri nubij ri ley ri'? \v 22 Roma ri Moisés rutz'iban can chi ri Abraham xec'oje' ca'i' ruc'ajol. Ri jun ruc'ajol xc'oje' riq'uin ri raj-ic'\f + \fr 4:22 \ft Gn. 16:15.\f* ri lok'on, ri can ximil-vi pa samaj. Y ri jun chic ruc'ajol, xc'oje' riq'uin ri rixjayil\f + \fr 4:22 \ft Gn. 21:2.\f* ri can libre vi. \v 23 Ri ruc'ajol ri Abraham ri xc'oje' riq'uin ri raj-ic', xalex achi'el ye'alex conojel ac'uala'. Jac'a ri jun chic ruc'ajol ri Abraham ri xc'oje' riq'uin ri rixjayil, xalex roma can ja ri Dios ri xsujun-pe chire.\f + \fr 4:23 \ft Gn. 17:15-19; 18:10-14; 21:1.\f* \v 24 Re tzij re' jun c'ambel-na'oj. Roma re ca'i' ixoki' re', achi'el ca'i' tratos ri xebanatej. Ri ixok Agar, ri raj-ic' ri Abraham, achi'el ri trato ri xban pa ruvi' ri nimalej juyu' rubini'an Sinaí. Y conojel c'a ri xe'oc chupan re trato re', jari' ri xe'oc chuxe' ri ley richin ri Moisés. Pero xa man e libre ta, xa achi'el e ximil pa samaj. \v 25 Ri ixok Agar, can achi'el vi ri trato ri xban pa ruvi' ri juyu' rubini'an Sinaí, ri pa ruvach'ulef Arabia. Ri Agar can man libre ta. Y ri nuvinak israelitas ri e aj-Jerusalem, ri can ec'o-vi chuxe' ri ley richin ri Moisés, rije' chuka' man e libre ta. Xa can e achi'el ri ixok Agar ri aj-ic' lok'on. \v 26 Pero man e que ta ri' ri e aj pa tinamit Jerusalem, ri richin chila' chicaj.\f + \fr 4:26 \ft He. 12:22; Ap. 3:12; 21:2.\f* Ri vinek ri richin ri tinamit ri' e libre. Y can jac'a roj ri kaniman chic ri Jesucristo ri oj richin ri tinamit ri'. \v 27 Y chirij c'a ri tinamit ri' nich'on-vi ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, tok nubij: \q1 Rat ri man at alanel ta, man \q2 cabison roma ri man jun aval. \q1 Xa can riq'uin c'a ronojel \q2 avuchuk'a' tabij ch'abel roma \q2 quicoten, stape' man jun bey \q2 alaxinek ta jun aval. \q1 Y stape' rat xamalix can roma ri \q2 avachijil, yin xtinben c'a chave \q2 chi más e q'uiy aval ri \q2 xquec'oje', \q1 que chuvech ri xquec'oje' riq'uin ri \q2 ixok ri can c'o-vi ri rachijil \q2 riq'uin.\f + \fr 4:27 \ft Is. 54:1.\f* \p \v 28 Vach'alal, ri Dios can riq'uin c'a ri rutzil xusuj chike chi yojoc ralc'ual. Can junan c'a riq'uin ri xbanatej riq'uin ri Isaac. Roma ri Isaac jari' ri ralc'ual ri Abraham ri sujun-pe chire roma ri rutzil ri Dios. \v 29 Ri ral ri Agar man sujun ta pe roma ri Dios. Xa xalex achi'el ye'alex xabachique ac'uala'. Y ri ral re aj-ic' re' xretzelaj c'a ri Isaac.\f + \fr 4:29 \ft Gn. 21:9.\f* Y can que c'a chuka' ri' nic'ulvachitej vacami. Roj ri can oj ralc'ual chic ri Dios roma c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin, yojetzelex coma ri vinek ri manek ri Lok'olej Espíritu quiq'uin. \v 30 Y ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij chi telesex-el ri aj-ic' lok'on, rachibilan ri ral. Roma ri ral ri aj-ic' ri', man jun xtrichinaj ta chire ri rubeyomel ri tata'aj. Xa can xe vi ri ral ri ixjaylonel ri ruc'amon nichinan ri rubeyomel ri tata'aj.\f + \fr 4:30 \ft Gn. 21:10.\f* Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 31 Vach'alal, roj ri kaniman chic ri Jesucristo, oj achi'el ri ral ri rixjayil ri Abraham, y can oj libre chic. Man chic c'a oj achi'el ta ri ral ri aj-ic', y man chic oj ximil ta pa samaj. \c 5 \s1 Ticuker c'a ic'u'x riq'uin ri Cristo \p \v 1 Can rurayibel vi c'a ri Cristo chi oj libre. Romari' tok xojrucol chuvech ri ley. Y roma c'a ri', can ticuker ic'u'x riq'uin ri Cristo. Y man chic c'a tixim-ivi' jun bey. \p \v 2 Y tivac'axaj na pe'. Yin ri Pablo ninbij c'a chive: Vi xtiya' k'ij chi niban ri circuncisión chive roma can nich'ob chi riq'uin queri' yixcolotej,\f + \fr 5:2 \ft Hch. 15:1.\f* ri xuben c'a ri Cristo koma, can man jun c'a rejkalen chivech ri'. \v 3 Y ninbij chic c'a jun bey chique ri achi'a' ri niquiya' k'ij chi niban ri circuncisión chique: Vi can niquiya' k'ij richin niban ri circuncisión chique, can nic'atzin chi niquiben ronojel ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés;\f + \fr 5:3 \ft Ga. 3:10.\f* richin queri' yecolotej. \v 4 Y rix ri can nivajo' c'a chi riq'uin ri ley man jun imac yixc'ulun chuvech ri Dios,\f + \fr 5:4 \ft Ro. 9:31.\f* xixch'aratej yan pe riq'uin ri Cristo, y chuka' iyo'on chic can ri rutzil ri Dios. \v 5 Pero roj can koyoben chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios, roma can ja ri Cristo ri kaniman y roma chuka' can c'o ri Lok'olej Espíritu pa tak kánima. \v 6 Roj c'a ri can oj richin chic ri Cristo Jesús, man jun nuben chike vi niban ri circuncisión chike, o man niban ta.\f + \fr 5:6 \ft Col. 3:11.\f* Ri nic'atzin ja ri kaniman ri Cristo Jesús, y roma kaniman kojajovan. \p \v 7 Ri pa nabey, can choj vi ix benek. ¿Jac'a re vacami, achique c'a xbanon chive chi man nivajo' ta chic ninimaj ri kitzij?\f + \fr 5:7 \ft Ga. 3:1.\f* \v 8 Roma ri Dios xixroyoj\f + \fr 5:8 \ft Ga. 1:6.\f* richin xinimaj. Pero ri nibix chive rix, k'alaj chi man riq'uin ta ri Dios petenek-vi. \v 9 Y can achi'el c'a ri nuben ri ch'en (ch'amilej-k'or), xa riq'uin ti juba' nika' chupan ri q'uej mu'ul can, nuch'amirisaj ronojel.\f + \fr 5:9 \ft 1 Co. 5:6.\f* Can que c'a chuka' ri' niquiben ri tzij ri xa man e utz ta, xa riq'uin jun, nuchop yeruyoj (yeruyuj) conojel. \v 10 Y yin can cukul nuc'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, chi rix can xe vi ri kitzij ri xtinimaj. Y ri vinek c'a ri niyojon (niyujun) ri ruch'abel ri Dios chivech,\f + \fr 5:10 \ft Ga. 1:7.\f* can c'o c'a chi xtika' ruc'ayeval pa ruvi'. Y xabachique ta c'a ri vinek ri'. \p \v 11 Y yin vach'alal, vi ta c'a nintzijoj chi ri circuncisión utz, ri nuvinak israelitas man ta yinquetzelaj, y man ta itzel chuka' nicac'axaj tok nintzijoj chi ri Cristo xquen (xcom) chuva ri cruz. \v 12 Can janíla c'a ninrayij chi e elesan ta el ri vinek ri yeyojon (yeyujun) ri ruch'abel ri Dios chivech.\f + \fr 5:12 \ft Ga. 1:8, 9.\f* \p \v 13 Roma rix vach'alal can ja ri Dios ri xixoyon, richin xixrucol-pe chuxe' ri ley.\f + \fr 5:13 \ft Ga. 5:1.\f* Can ix libre chic c'a. Can ix libre vi richin nivajovala' y nitola-ivi'. Pero man roma ta c'a ri ix libre chic, roma ta ri' ja ta ri nirayij rix ja ta ri' ri niben.\f + \fr 5:13 \ft 1 P. 2:16.\f* \v 14 Roma chupan ri ley richin ri Moisés, nubij: Can achi'el c'a ri navajo-ka-avi' rat, can que c'a chuka' ri' que'avajo' ri ch'aka' chic.\f + \fr 5:14 \ft Lv. 19:18; Ro. 13:9.\f* Queri' nubij ri tz'ibatel can. Y xa riq'uin c'a naben re nubij re jun tzij re', can xaben yan c'a ronojel ri nubij chupan ri ley ri'. \v 15 Man tisocola-ivi' riq'uin pokon tak ch'abel, roma vi queri' xtiben, xtitz'et na pe' chi xquixq'uis. \s1 Tiya' k'ij chire ri Lok'olej Espíritu chi ja rija' nuc'uan ivichin y man tiben ri nirayij rix \p \v 16 Y ninbij c'a chuka' chive: Tiya' k'ij chi ja ri Lok'olej Espíritu nuc'uan ivichin, y man tiben ri nirayij rix.\f + \fr 5:16 \ft Ro. 6:12.\f* \v 17 Roma vi xa ja ri irayibel rix ri nivajo' niben, re' can man utz ta c'a nuna' chire ri nrajo' ri Lok'olej Espíritu. Y ri Lok'olej Espíritu man nrajo' ta chi ja ri itzel tak rayibel nic'oje' pa tak ic'aslen. Can man jun bey c'a xtiquic'uaj ta qui'. Romari' man can ta xquixtiquir niben ri nirayij rix.\f + \fr 5:17 \ft Ro. 7:15, 23.\f* \v 18 Y vi can niya' c'a k'ij chire ri Lok'olej Espíritu chi ja rija' ri niyuken ivichin chupan ri ic'aslen, can man ixc'o ta c'a chuxe' ri ley richin ri Moisés. \p \v 19 Y can chanin vi c'a nik'alajin ri vinek ri nibanon ri nurayij rija',\f + \fr 5:19 \ft 1 Co. 3:3; Ef. 5:3.\f* roma ri rubanobal ruyon achi'el re': Ri vinek ri e c'ulan y ri man e c'ulan ta niquicanola-qui' richin yemacun. Can janíla vi etzelal niquiben y can man jun quiq'uix tok yequibanala'. \v 20 Ri niquiyala' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. Ri niquiben itz. Ri ye'etzelan-qui'. Ri yebanon oyoval. Ri itzel niquina' chique ri ch'aka' chic roma utz ec'o. Ri ye'oyover. Ri yebanon chi xaxe ta rije' c'o utz niquiq'uen can chire ronojel. Ri niquijachala-qui' roma ri quich'obonic. Ri nika' chiquivech ri tijonic ri xa man e kitzij ta. \v 21 Itzel yequitz'et ri ch'aka' chic roma c'o ri c'o quiq'uin. Ri yecamisan. Ri yek'aber. Ri yebanon man utzilej tak nimak'ij ta. Y ri yequibanala' chuka' ch'aka' chic quivech etzelal achi'el ri que tak ri'. Y can nubin chic c'a chive jun bey, y nincamuluj rubixic chive, chi ri vinek ri yebanon etzelal achi'el ri que tak ri', man xque'ichinan ta quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios.\f + \fr 5:21 \ft Ap. 22:15.\f* \p \v 22 Y vi can niya' c'a k'ij chi ja ri Lok'olej Espíritu nuc'uan ivichin chupan ri ic'aslen, ri ic'aslen xtivachin\f + \fr 5:22 \ft Jn. 15:2.\f* jebel. Xquixajovan, xtiquicot ri ivánima, xtic'oje' uxlanen pan ivánima, xquixcoch'on, nim ri ivánima, xtibanala' utzil chique ri ch'aka' chic, xticuker ic'u'x, \v 23 xtic'uaj jun c'aslen ch'uch'uj, xtik'il-ivi' chuvech ri mac. Y vi jun c'aslen queri' ri nic'uaj, ri ley man jun xtuben chive.\f + \fr 5:23 \ft 1 Ti. 1:9.\f* \v 24 Y konojel c'a ri oj richin chic ri Cristo, achi'el ta can xojbajix riq'uin rija' chuva ri cruz, richin roj xekaya' can ri itzel tak rayinic.\f + \fr 5:24 \ft Col. 3:9.\f* \v 25 Can jac'a ri Lok'olej Espíritu ri yoyon ri c'ac'a' kac'aslen. Romari' can tikaya' c'a k'ij chi ja rija' ri nuc'uan kichin. \p \v 26 Man c'a tikanimirisaj-ki';\f + \fr 5:26 \ft Fil. 2:3.\f* richin queri' man tikaben c'a chique ri ch'aka' chic chi yeyacatej-pe chikij. Ni man c'a chuka' itzel quekatz'et ri ch'aka' chic roma ri utz ec'o. \c 6 \s1 Tikatola-ki' \p \v 1 Vach'alal, yich'on c'a chive rix ri can ic'uan jun c'aslen achi'el ri nrajo' ri Lok'olej Espíritu. Vi c'o c'a jun kach'alal ri nika' pa mac, riq'uin c'a ch'uch'ujil te'iyaca-pe,\f + \fr 6:1 \ft Stg. 5:19.\f* richin queri' nitzolej-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y rix tibana' c'a cuenta ivi'. Man xa tic'ulvachij chuka' queri' chi c'o ri tibanon chive chi yixka' pa mac. \v 2 Y vi c'o c'a nikac'ulvachila', y can nikana' chi can achi'el jun ejka'n ri nika' chikij, can tikatola' c'a ki' chuc'uaxic re ejka'n re'. Y riq'uin ri', can nikaben-vi c'a ri nubij ri ley richin ri Cristo. \p \v 3 Pero vi c'o c'a jun ri nuch'ob chi c'o ruk'ij, y rija' xa manek ruk'ij, xa can ruyon c'a nuk'ol-ka-ri'.\f + \fr 6:3 \ft 1 Co. 8:2.\f* \v 4 Chikajujunal tikatzu-ka\f + \fr 6:4 \ft 2 Co. 13:5.\f* ri kabanobal, k'alaj ri' vi utz o xa man utz ta. Y vi ri kabanobal can utz vi, ruc'amon c'a chi niquicot ri kánima. Y man nic'atzin ta na nikatzu' ri rubanobal jun chic kach'alal. \v 5 Roma can chikajujunal c'o c'a chi yekejkaj ri kejka'n.\f + \fr 6:5 \ft Ro. 14:12.\f* \p \v 6 Y rix ri yixtijox chire ri ruch'abel ri Dios, que'ito' c'a ri yetijon ivichin riq'uin ronojel ri nic'atzin chique.\f + \fr 6:6 \ft 1 Co. 9:14.\f* \p \v 7 Man c'a tik'ol-ivi'.\f + \fr 6:7 \ft 1 Co. 6:9.\f* Roma ri Dios man jun nik'olon richin.\f + \fr 6:7 \ft Job 13:9.\f* Can achi'el tok nitic-ka jun ixin, can ja chuka' ri' ri neruya-pe. Can ronojel c'o c'a rajel-ruq'uexel.\f + \fr 6:7 \ft Lc. 16:25.\f* \v 8 Romari', vi xa ja ri nikarayij roj ri xquekabanala', jac'ari' ri xqueq'uison richin ri kac'aslen. Pero vi nikac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Lok'olej Espíritu, xtuq'uen c'a pe ri c'aslen chike ri can man jun bey xtiq'uis ta. \v 9 Y man c'a kojcos chubanic ri utz.\f + \fr 6:9 \ft 2 Ts. 3:13.\f* Roma vi man nikaya' ta can rubanic, xtapon c'a ri k'ij tok xtikac'ul rajel-ruq'uexel romare'. \v 10 Y roma c'a ri', tok nikatz'et xabachique vinek chi c'o ri nic'atzin chire, can tikato' c'a. Pero ri nic'atzin chi can yekato' ja ri e kach'alal chic, y junan kaniman ri Jesucristo quiq'uin. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 11 Re ruq'uisibel chire re carta re', ja yin c'a ri yitz'iban-el.\f + \fr 6:11 \ft 1 Co. 16:21.\f* Y titz'eta', can riq'uin nima'k tak letras ninben-vi-el. \v 12 Y ri yebanon c'a chive chi tiban ri circuncisión chive, niquiben queri' can xe richin quetz'et y quenimex chi can niquiben-vi ri nubij ri ley richin ri Moisés. Y man nicajo' ta c'a niquitzijoj chi ri colotajic nibanatej can xe roma ri rucamic ri Jesucristo chuva ri cruz,\f + \fr 6:12 \ft Fil. 3:18.\f* roma rije' man nicajo' ta chi ye'etzelex. \v 13 Can banon-vi ri circuncisión chique ri yebin chive chi tibana' chuka' rix queri'. Pero re' man nubij ta c'a chi rije' can niquiben-vi ronojel ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés. Man que ta ri'. Rije' nicajo' chi rix niban ta ri circuncisión chive, xaxe richin titz'et chi rix can ninimaj-vi ri quitzij. \v 14 Y nej c'a c'o-vi chuve, chi yin ninben ta achi'el ri niquiben rije', roma yin man nincanoj ta nuk'ij. Yin xa can xe vi ri Kajaf Jesucristo ri xquen (xcom) chuva ri cruz ri ninya' ruk'ij, y jac'a chuka' rija' ri banayon chuve chi xiquen yan (xicom yan) chiquivech ri ch'obonic aj-ruvach'ulef. Y re ch'obonic c'a chuka' re' xequen yan (xecom yan) chinuvech yin. \v 15 Y roj ri jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús, man jun c'a nuben chike vi banon ri circuncisión chike o man banon ta. Ri nic'atzin y can c'o-vi rejkalen, ja ri c'ac'a' kac'aslen.\f + \fr 6:15 \ft 2 Co. 5:17; Ef. 2:10; 4:24.\f* \v 16 Rix c'a ri yixbiyin achi'el nubij re ch'abel re', xtic'oje' ta c'a uxlanen ri pa tak ivánima. Y can xtijoyovex c'a chuka' ivech roma ri Dios, rix ri kitzij israelitas,\f + \fr 6:16 \ft Sal. 73:1; Ga. 3:7-9.\f* roma can ix rutinamit vi ri Dios. \p \v 17 Y re xtibe-apo, man jun chic c'a tibin más ch'abel chuvij. Roma yin can ec'o-vi retal e nuc'uan roma ri tijoj-pokonal ri xinc'ovisaj,\f + \fr 6:17 \ft 2 Co. 1:5.\f* y ronojel re' roma can in jun chique ri e rusamajela' ri Ajaf Jesús. \p \v 18 Y ri rutzil ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a pa tak ivánima rix vach'alal. Can que ta c'a ri'.\f + \fr 6:18 \ft Ro. 16:24; 2 Co. 13:14; 2 Ti. 4:22.\f*