\id COL - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h COLOSENSES \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apáostol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Colosas \toc2 Colosenses \toc3 Col \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apáostol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Colosas \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apáostol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibel ri Dios.\f + \fr 1:1 \ft Ef. 1:1, 2.\f* Yin vachibilan c'a ri kach'alal Timoteo,\f + \fr 1:1 \ft He. 13:23.\f* \v 2 tok ninben-el re carta re' chive rix lok'olej tak kach'alal ri ixc'o pa tinamit Colosas, ri can cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Cristo y jun ibanon riq'uin. Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo can nuc'utuj c'a ri rutzil ri Dios pa quivi' ri kach'alal aj-Colosas \p \v 3 Benek-ruvech nikaben orar ivoma rix, y nikamatioxij\f + \fr 1:3 \ft Ef. 1:15, 16.\f* chire ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Nikamatioxij ivoma roma kac'axan chi can cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Cristo Jesáus y ye'ivajo'\f + \fr 1:4 \ft Ga. 5:6; Ef. 1:15; He. 6:10.\f* conojel ri lok'olej tak kach'alal. \v 5 Queri' ri niben rix, roma ivoyoben ri utzil ri yacon chila' chicaj.\f + \fr 1:5 \ft Mt. 5:12; 1 P. 1:4.\f* Y ri utzil ri' xivetamaj chi c'o, tok xivac'axaj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y can kitzij vi ri ch'abel ri xivetamaj. \v 6 Y tok xivac'axaj ri ch'abel ri' y kitzij xk'ax chivech ri rutzil ri Dios,\f + \fr 1:6 \ft Tit. 2:11.\f* ix q'uiy c'a ri xixniman. Y ri ch'abel ri' apovinek c'a pa ronojel tinamit. Can e q'uiy vi c'a vinek ri e nimayon y nivachin ri quic'aslen,\f + \fr 1:6 \ft Jn. 15:16; 1 Co. 15:10.\f* achi'el rix. \v 7 Y riq'uin c'a ri kach'alal Epafras\f + \fr 1:7 \ft Col. 4:12; Flm. 23.\f* xivac'axaj-vi ri ruch'abel ri Dios. Rija' jun samajel ri kachibil roj, y janíla c'a nikajo'. Rija' can jebel vi nisamej pa rusamaj ri Cristo ri chiri' chi'icojol rix. \v 8 Y tok rija' xpe kiq'uin, xutzijoj chike chi rix can janíla vi yixajovan,\f + \fr 1:8 \ft Ro. 15:30.\f* roma c'o ri Lok'olej Espíritu iviq'uin. \p \v 9 Y roma ri xkac'axaj chupan ri k'ij tok xoka' ri kach'alal, benek c'a ruvech kabanon-pe orar ivoma. Nikac'utuj chire ri Dios chi xtuben ta chive chi can ta jebel xtivetamaj\f + \fr 1:9 \ft 1 Co. 1:5.\f* ri rurayibel ri Dios,\f + \fr 1:9 \ft Ro. 12:2.\f* y ri Lok'olej Espíritu xtuya' ta chuka' ronojel na'oj y etamabel chive. \v 10 Queri' nikac'utuj chire ri Dios, roma nikajo' chi rix jantape' tic'uaj jun c'aslen utz;\f + \fr 1:10 \ft 1 Ts. 2:12.\f* ri ruc'amon chi nic'uaj roma iniman chic ri Ajaf Jesucristo. Chi rix benek ta ruvech nic'uaj jun c'aslen ri nika' chuvech rija'.\f + \fr 1:10 \ft 1 Ts. 4:1.\f* Can ta nivachin ri ic'aslen.\f + \fr 1:10 \ft Jn. 15:16.\f* Niben ta ronojel ri utzilej tak banobel, y nivetamaj ta más chirij ri Dios. \v 11 Nikajo' c'a chi ri Dios nuya' ta janíla uchuk'a' chive, roma ri ruk'ij-ruc'ojlen rija' can janíla nim ruchuk'a'. Ri uchuk'a' ri' xtic'atzin chive richin nic'oje' ronojel coch'onic y quicoten\f + \fr 1:11 \ft Hch. 5:41.\f* iviq'uin. \v 12 Nikajo' chi can quixmatioxin chire ri Tata'ixel,\f + \fr 1:12 \ft Ef. 5:20.\f* roma ri rubanon chike konojel chi ruc'amon richin nikichinaj\f + \fr 1:12 \ft Ef. 1:11.\f* ri c'o chila' chicaj. Junan c'a xkojichinan quiq'uin ri ch'aka' chic lok'olej tak ralc'ual ri Dios, ri chiri' chupan ri sakil. \v 13 Ri Tata'ixel can xojrucol yan chuka' pa ruk'a' ri rajaval ri k'eku'n\f + \fr 1:13 \ft Lc. 22:53.\f* y xojruya' pa rajavaren o pa ruk'a' ri Ruc'ajol. Ri Tata'ixel janíla nrajo' ri Ruc'ajol. \v 14 Ri Ruc'ajol ri Dios xquen (xcom) koma roj y xbiyin ri ruquiq'uel, y romari' oj colotajinek y cuyutajinek chic ri kamac. \s1 Junan chic kavech riq'uin ri Dios roma ri rusamaj ri Cristo \p \v 15-16 Ri Dios man tz'etel ta, pero xa can nitz'etetej-vi c'a riq'uin ri Ruc'ajol,\f + \fr 1:15-16 \ft Jn. 14:9.\f* roma ri C'ajolaxel can Dios vi chuka'. Y ri Dios can pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi richin chi xeruben ronojel cosas. Y romari' can jac'a ri Ruc'ajol ri nabey y más nim\f + \fr 1:15-16 \ft Sal. 89:27.\f* chuvech ronojel ri xeruben, ronojel ri c'o chila' chicaj y ri ec'o vave' chuvech re ruvach'ulef. Ronojel ri' can roma c'a rija' tok ec'o.\f + \fr 1:15-16 \ft Jn. 1:3; Ro. 11:36.\f* Ri e tz'etel y ri man e tz'etel ta, stape' ta e ángeles, e k'atoy tak tzij, nima'k quik'ij y c'o uchuk'a' pa quik'a'; can conojel c'a roma rija' tok ec'o, y richin chi niquiya' ruk'ij tok xeruben. \v 17 Ronojel can jac'a rija' ri xbanon, roma can c'o-pe pa nabey,\f + \fr 1:17 \ft Jn. 17:5.\f* y ja rija' ri uc'uayon quichin. \v 18 Ja rija' ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa kavi' roj ri kaniman, ri nibix iglesia chike y oj oquinek ruch'acul. Ja rija' ri nabey\f + \fr 1:18 \ft Ap. 1:5.\f* ri xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', y romari' nuya' c'aslen. Y romari' ja rija' ri nabey, chuvech ronojel. \v 19 Can ja vi c'a ri' ri rurayibel ri Dios, chi ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Ri Ruc'ajol, can Dios c'a chuka'.\f + \fr 1:19 \ft Col. 2:9.\f* \v 20 Y tok ri Ruc'ajol xquen (xcom) chuva ri cruz y xbiyin ri ruquiq'uel, rija' xujek ri bey chiquivech conojel; chiquivech ri ec'o chuvech re ruvach'ulef y chiquivech chuka' ri ec'o chicaj. Can ja vi c'a ri' ri rurayibel ri Dios, chi conojel junan ta quivech\f + \fr 1:20 \ft 2 Co. 5:18.\f* riq'uin y nel ta c'a ri c'o chiquicojol roma ri samaj ri xuben ri Ruc'ajol tok xquen (xcom). \p \v 21 Y rix can nej c'a icojol riq'uin ri Dios tok rubanon can. Roma riq'uin ri itzel tak ch'obonic y ri itzel tak banobel ri xec'oje' iviq'uin, xk'alajin chi can nivetzelaj-vi ri Dios. Jac'a re vacami rix junan chic ivech riq'uin ri Dios, roma can xicanoj-vi c'a ri bey ri xujek chivech. \v 22 Jari' ri samaj ri xuben ri Ruc'ajol ri Dios tok xpe chuvech re ruvach'ulef. Can xoc-vi c'a vinek achi'el roj y xquen (xcom) chuva ri cruz.\f + \fr 1:22 \ft Ef. 2:15, 16.\f* Richin chi rix ch'ajch'oj ic'aslen, manek imac y man jun itzel nitz'etetej chivij tok yixruya' chuvech ri Dios. \v 23 Pero nic'atzin chi can nicuker-vi ic'u'x riq'uin ri Dios y man jun bey tich'ob niya' can. Can man c'a quixsilon-el. Nic'atzin chi can riq'uin ronojel ivánima nivoyobej-apo ri utzil ri nubij chupan ri utzilej ch'abel richin colotajic. Rix can jebel vi ivetaman ri ch'abel ri', y ja chuka' ri' ri apovinek chic quiq'uin ri ch'aka' chic vinek ri ec'o chuvech re ruvach'ulef. Y richin chi nitzijox ri utzilej ch'abel ri', ri Dios xuben chuve yin Pablo chi xinoc rusamajel.\f + \fr 1:23 \ft Ef. 3:7.\f* \s1 Ri samaj ri xuya' ri Dios chire ri Pablo \p \v 24 Ivoma rix yin nintej pokonal vacami. Pero man yibison ta. Xa yiquicot. Yin riq'uin ri pokonal nintej, nintz'akatisaj ri c'a nrajo' na che ri pokonal ri nic'atzin chi ninc'ovisaj, achi'el ri xuc'ovisaj ri Cristo.\f + \fr 1:24 \ft 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8; 2:10.\f* Pokonal ri ninc'ovisaj roma ri nibix iglesia chire. Y ri iglesia ja roj ri kaniman y oj ruch'acul ri Cristo. \v 25 Y yin xinoc c'a samajel richin ri iglesia ri', y ri samaj ri xuya' ri Dios chuve yin can ja vi ri chiquicojol ri man e israelitas ta, achi'el rix. Y rija' nrajo' c'a chi can pa rutz'akatinen ta ri ruch'abel ri ninya' chivech. \v 26 Ri ruch'abel c'a ri Dios man can ta k'alajirisan-pe jebel chique ri vinek, chupan ri tiempo ri k'axinek. Xa c'a ja re vacami ri xk'alajirisex jebel chike roj ri lok'olej tak ralc'ual ri Dios.\f + \fr 1:26 \ft Ro. 16:25.\f* \v 27 Ri Dios can nrajo-vi c'a nuc'ut chikavech roj israelitas, chi rija' can yalan vi utz\f + \fr 1:27 \ft Ef. 3:3.\f* ri ruch'obonic pan ivi' chuka' rix ri man ix israelitas ta. Xa c'a juba' tuk'alajirisaj chi ri Cristo can nic'oje' c'a chuka' pa tak ivánima rix. Y roma can c'o chic ri Cristo pa tak ivánima, can ivoyoben c'a ri k'ij tok yixbec'oje'\f + \fr 1:27 \ft 1 Ti. 1:1.\f* riq'uin rija' ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen, y jebel xte'ibana' riq'uin. \p \v 28 Roj can ja ri Cristo ri nikak'alajirisaj. Nikabij chique conojel chi tiquiya' can ri mac, y riq'uin ronojel etamabel yekatijoj conojel. Queri' nikaben roma nikajo' chi can tz'aket ta ri quic'aslen conojel ri niquinimaj ri Cristo Jesáus. \v 29 Yin janíla nintej nuk'ij chi can ta nitz'aket ri quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve. Ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve jari' ri niyo'on vuchuk'a' chubanic ri samaj. Y ri uchuk'a' ri' can janíla vi nim. \c 2 \p \v 1 Ronojel ri' ninbij c'a chive roma ninvajo' chi rix nivetamaj chi can ixc'o-vi pa vánima y janíla c'a ninben orar ivoma. Y que chuka' ri' ninben coma ri kach'alal ri ec'o pa tinamit Laodicea\f + \fr 2:1 \ft Col. 4:13; Ap. 1:11.\f* y coma conojel ri kach'alal ri man jun bey quitz'eton ta nuvech. \v 2 Ninvajo' c'a chi cukul ta ic'u'x\f + \fr 2:2 \ft 2 Co. 1:6.\f* chi'ivonojel y chi junan ta ivech roma ri nivajovala-ivi'. Ninvajo' chi can tz'aket ta ri etamabel ri nic'oje' iviq'uin, richin chi tivetamaj ri c'a juba' tuk'alajirisaj ri Katata' Dios chirij ri Cristo. \v 3 Riq'uin ri Cristo nilitej-vi ronojel ri utzilej tak etamabel y na'oj.\f + \fr 2:3 \ft 1 Co. 2:6, 7; Ef. 1:8.\f* \v 4 Y ronojel ri' xinbij c'a chive roma yin ninvajo' chi man yixk'olotej pa quik'a' ri ye'ucusan jebel tak ch'abel xaxe richin yixtzak pa quik'a'. \v 5 Y stape' man inc'o ta apo iviq'uin, chi can ta in pa'el-apo pan inic'ajal, ri vánima yin can c'o-vi-apo iviq'uin. Yalan yiquicot roma vetaman chi can riq'uin ruchojmilal ix benek y can cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Cristo. \p \v 6 Ic'ulun chic ri Ajaf Cristo Jesáus, y romari' nic'atzin chi tic'uaj jun c'aslen utz, ri can ruc'amon chi nic'uaj roma jun ibanon riq'uin rija'. \v 7 Can ix tiquil c'a riq'uin ri Cristo, y chiri' ix paban-vi-pe achi'el nipabex jun jay pa ruvi' ri ruxe'. Can ta cukurinek ic'u'x riq'uin,\f + \fr 2:7 \ft Ef. 3:17.\f* achi'el c'a ri xivetamaj tok xic'ul ri tijonic ri'. Y benek ta chuka' ruvech nic'oje' matioxinic pa tak ivánima. \s1 Chupan ri c'ac'a' kac'aslen can ja ri Cristo ri tikatzu' \p \v 8 Can tichajij c'a ivi' richin chi man yixk'olotej\f + \fr 2:8 \ft Cnt. 2:15; Jer. 29:8; Ro. 16:17; Ga. 4:3, 9; Ef. 5:6; He. 13:9.\f* pa quik'a' ri vinek ri xa jun vi chic tijonic quic'uan; tijonic ri can jebel oc yek'alajin, pero xa quiq'uin c'a vinek e petenek-vi y man jun utz niquiq'uen-pe; tijonic ri xa aj-ruvach'ulef y man e tz'aket ta; tijonic ri xa man riq'uin ta Cristo e petenek-vi. Ri tijonic ri' can man e kitzij ta. \p \v 9 Roma ri Cristo can Dios vi. Y queri' xk'alajin tok xoc vinek y xoc'oje' vave' chuvech re ruvach'ulef.\f + \fr 2:9 \ft Is. 7:14; 9:6; Jn. 1:14; Ro. 9:5.\f* \v 10 Rix can c'o chic ri Cristo pa tak ivánima. Y xaxe c'a rija' ri nitz'akatisan ri ic'aslen. Y xa chuxe' c'a rutzij rija' ec'o-vi ri ángeles\f + \fr 2:10 \ft 1 P. 3:22.\f* y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Ja ri Cristo ri ruc'amon chi nikaya' ruk'ij. \v 11 Rix ri c'o ri Cristo pa tak ivánima, can banon chic ri circuncisiáon chive, pero ri circuncisiáon ri' man junan ta riq'uin ri niquiben-ka ri vinek riq'uin ri quik'a'. Ri circuncisiáon ri xuben ri Cristo chive jac'a ri xrelesaj ri itzel tak rayibel ri ec'o pa tak ivánima;\f + \fr 2:11 \ft Jer. 4:4.\f* ri nibanon chive chi yixmacun. \v 12 Tok xixban c'a bautizar,\f + \fr 2:12 \ft Ro. 6:4.\f* jac'ari' tok can achi'el xixmuk junan riq'uin ri Cristo, y jari' chuka' can achi'el c'a xixc'astej-el junan riq'uin. Can xicukuba-vi c'a ic'u'x riq'uin ri Dios, roma ivetaman chi ja rija' ri xc'ason richin ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Romari' xivil-vi c'a ri ic'aslen riq'uin. \v 13 Y tok rubanon can, xa ix caminek chupan ri imac,\f + \fr 2:13 \ft Ef. 2:5.\f* y xiben ri itzel tak irayibel. Can man banon ta c'a ri circuncisiáon chive roma ri Cristo. Jac'a re vacami cuyutajinek chic ri imac y riq'uin ri' ri Dios xuben chive chi junan xixc'astej riq'uin ri Cristo. \v 14 Tok rubanon can, konojel roj koyoben chic c'a chi nika' ruc'ayeval pa kavi', roma man xojtiquir ta xkaben ronojel ri nubij chupan ri ley richin ri Dios. Can que vi c'a ri' nubij ri ley chikij. Jac'a ri Dios xojrucol chuvech ri ruc'ayeval ri'. Queri' xuben roma ri Cristo xbajix chuva ri cruz koma roj.\f + \fr 2:14 \ft Ef. 2:15, 16.\f* \v 15 Y riq'uin ri' xk'alajin chi ri Cristo c'o más ruchuk'a' que chiquivech ri ángeles y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y xk'alajin chi xukasaj quik'ij. Rije' can xe'oc c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri Cristo.\f + \fr 2:15 \ft Gn. 3:15.\f* \s1 Man c'a quixk'olotej, roma ri nic'atzin chi nich'ob ja ri c'o chila' chicaj \p \v 16 Roma xic'ul ri icolotajic riq'uin ri Cristo, man jun c'a tich'on chivij rix, roma ri nitej\f + \fr 2:16 \ft Ro. 14:3.\f* o roma ri nikun. Man jun tich'on chivij roma man nichajij ta ri k'ij tok nalex ri ic', y ri k'ij richin uxlanen y ch'aka' chic nimak'ij. \v 17 Roma ronojel ri' can xec'atzin-vi c'a, roma riq'uin ri' xketamaj c'a ri achique rubanic ri Cristo. Can e rumach'ach'il (ruq'uexevach) rija' ri xec'oje' kiq'uin. Jac'a re vacami, can ja chic c'a rija' ri c'o kiq'uin y man chic nic'atzin ta c'a ri rumach'ach'il (ruq'uexevach). \v 18 Rix xa c'o chic c'a chi nic'ul ri lok'olej sipanic ri c'o chila' chicaj, pero man c'a quixk'olotej pa quik'a' ri vinek ri yebin chi conojel vinek c'o chi can niquich'utinirisaj-qui' y c'o chuka' chi niquiya' quik'ij ri ángeles. Ri vinek ri yebin queri', niquibij chi q'uiy quetaman chiquij ri xa man e tz'etel ta, pero xa man que ta ri'. Rije' stape' man e nima'k ta, can niquina' chi janíla e nima'k. Ja ch'obonic ri' ri e quic'uan roma ri itzel tak rayibel ri ec'o quiq'uin. \v 19 Rije' queri' quibanon pa ruk'a' ri itzel tak quirayibel; xa man ec'o ta apo riq'uin ri Cristo richin chi jebel ta quichapon-qui' chiri'. Roma ja ri Cristo ri jolomaj\f + \fr 2:19 \ft Ef. 4:15, 16.\f* (vi'aj); ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman chic. Ja rija' nibanon chike chi yojq'uiy roj ri oj oquinek ruch'acul. Nuben chike chi junan kavech konojel. Nuben chike chi yojq'uiy, can achi'el ri nrajo' ri Dios chi nikaben. Xa can achi'el vi c'a ri ruch'acul jun vinek, jebel quitunun-qui' y quichapalon-qui' roma ri riboch'il. \p \v 20 Rix achi'el can xixquen (xixcom) riq'uin ri Cristo tok rija' xquen (xcom), y romari' ix caminek chic chuvech ri tijonic ri e richin re ruvach'ulef\f + \fr 2:20 \ft Col. 3:3.\f* ri xa man e tz'aket ta.\f + \fr 2:20 \ft Ga. 4:9.\f* Vi queri' ibanon, ¿achique roma c 3ichapon ninimaj ri tijonic ri'? ¿Achique roma tok rix niben ri niquibij ri vinek ri xa man ja ta ri kitzij tijonic quic'uan? \v 21 Achi'el ri niquibij chive chi man tiq'uen la', man titej re',\f + \fr 2:21 \ft 1 Ti. 4:3.\f* ni man tichop la jun chic la', yecha' chive. \v 22 Ronojel ri tzij que tak ri' xa quich'obonic y quitijonic c'a vinek. Roma chirij ri yetij, ketaman chi can ja vi c'a ri Dios e yoyon can richin yetij. Can richin chi yeq'uis tok ec'o. Man xajan ta c'a nachop, naq'uen o natej. \v 23 Ri e uc'uayon ri tijonic ri' nik'alajin chi c'o q'uiy etamabel quiq'uin y xa man que ta ri', xa man jun quetaman. Niquibij chi nic'atzin chi nikaya' quik'ij ángeles\f + \fr 2:23 \ft Col. 2:18.\f* y ch'aka' chic. Niquibij chi tikach'utinirisaj-ki' y tikaya-ki' pa pokonal. Pero ronojel ri' man jun utz nuq'uen-pe, roma man nuya' ta kuchuk'a' richin yojch'acon ta chirij ri itzel tak karayibel. \c 3 \p \v 1 Romari', vi rix can xixc'astej junan riq'uin ri Cristo tok rija' xc'astej,\f + \fr 3:1 \ft Ro. 6:4, 5; Ef. 2:6.\f* can benek c'a ruvech tich'obo' ri c'o chila' chicaj, ri acuchi c'o-vi ri Cristo, tz'uyul pa rajquik'a' ri Dios. \v 2 Can ja vi c'a ri c'o chila' chicaj ri tich'obo' y man ja ta ri ec'o chuvech re ruvach'ulef. \v 3 Queri' ri ninbij chive roma achi'el can xixquen yan\f + \fr 3:3 \ft Ga. 2:20.\f* (xixcom yan) chuvech ri ch'obonic richin re ruvach'ulef, y c'o chic ic'aslen riq'uin ri Cristo. Can k'alaj chi queri', roma jun ibanon riq'uin ri Cristo, y chuka' jun ibanon riq'uin ri Dios roma ri Cristo. \v 4 Y can roma vi c'a ri Cristo tok c'o kac'aslen. Y ri' xtik'alajin tok xtipe\f + \fr 3:4 \ft 1 Ti. 6:14; 1 Jn. 3:2.\f* chic jun bey rija', tok junan xkojbec'oje' riq'uin chila' chicaj y jebel xtekabana' riq'uin. Rija' can c'o-vi c'a ruk'ij-ruc'ojlen. \s1 Xecanej yan can ri itzel tak rayinic \p \v 5 Romari', man c'a tiben ri itzel ri nirayij rix,\f + \fr 3:5 \ft Ef. 5:3, 5.\f* ri xa richin re ruvach'ulef; xa can ticamisaj ri itzel tak rayinic ri'.\f + \fr 3:5 \ft Ro. 8:13.\f* Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin yemacun. Can man c'a titz'ilobisaj-ivi' pa tak mac. Man tiya' k'ij chire ri itzel tak irayibel. Xa tiya' can ri rayinic ri'. Man chic tirayij chi iviq'uin ta rix c'o-vi ronojel. Roma ri queri' can itzel vi. Can junan riq'uin ri niya' ta quik'ij ri dios ri xa man e kitzij ta. \v 6 Y xa roma c'a ri banobel que tak ri' ri yequibanala' ri vinek ri man niquinimaj ta rutzij ri Dios, roma c'a ri' tok nika' ri royoval ri Dios pa quivi'.\f + \fr 3:6 \ft Ef. 5:6.\f* \v 7 Tok rubanon can, can que vi c'a ri' ri banobel ri xe'ibanala' rix; tok can c'a ixc'o-vi chupan. \v 8 Jac'a re vacami xcanej\f + \fr 3:8 \ft Stg. 1:21.\f* yan can ronojel. Man chic c'a quetique' chuka' oyoval pa tak ivánima, ni man chuka' que'ibanala' ri man ruc'amon ta roma ri ivoyoval. Man chic c'a tirayij niben itzel chique ri ch'aka' chic, y man chic tibij itzel tak ch'abel chiquij. Man chic tibij tzij ri man e ruc'amon ta. \v 9 Man chic titz'ucula' tzij.\f + \fr 3:9 \ft Is. 63:8; Jer. 9:3, 5.\f* Xa iyo'on chic can ri itzel c'aslen ri xic'uaj. \v 10 Vacami jun c'ac'a' c'aslen ic'uan. Can ja ri Dios ri xyo'on re c'ac'a' c'aslen chive.\f + \fr 3:10 \ft Ef. 2:10.\f* Y rija' nuben c'a chire ri c'ac'a' ic'aslen chi niq'uiy y yixoc más achi'el rija'. Queri' nuben chive roma nrajo' chi can jebel nivetamaj ruvech rija'. \v 11 Y roma c'o ri c'ac'a' kac'aslen, man jun nuben chike vi oj israelitas o man oj israelitas ta. Man jun nuben chike vi banon ri circuncisiáon chike o xa man banon ta. Man jun nuben chike vi c'o juba' kak'ij o xa can manek. Man jun nuben chike vi oj ximon pa samaj o xa oj libre. Ri nic'atzin ja ri c'o Cristo pa tak kánima.\f + \fr 3:11 \ft Ga. 3:28; Ef. 1:23.\f* \p \v 12 Ri Dios yalan yojrajo', xojrucha'\f + \fr 3:12 \ft 1 P. 1:2.\f* y xuch'ajch'ojirisaj ri kac'aslen. Roma c'a ri' nic'atzin chi benek-ruvech tic'oje' ri joyovanic\f + \fr 3:12 \ft Fil. 2:1.\f* kiq'uin. Nic'atzin chi utz kana'oj quiq'uin conojel, chi man nikanimirisaj ta ki', oj ch'uch'uj ta y yojcoch'on ta.\f + \fr 3:12 \ft Ga. 5:22.\f* \v 13 Tok c'o jun ri nibanon itzel chike, tikacoch'o' y tikacuyu'.\f + \fr 3:13 \ft Ef. 4:2, 32.\f* Can achi'el xuben ri Cristo chi xucuy ri kamac roj, que chuka' ri' nic'atzin chi nikaben quiq'uin ri ch'aka' chic. Tikacoch'ola' y tikacuyula' c'a ki'. \v 14 Y ja ri ajovabel ri más nic'atzin. Roma vi yojajovan,\f + \fr 3:14 \ft Ro. 13:8.\f* can nuben chike chi junan kavech quiq'uin conojel. \v 15 Y ri pa tak kánima can nic'atzin c'a chuka' chi tic'oje' ri uxlanen\f + \fr 3:15 \ft Sal. 29:11; Is. 26:3; Jn. 14:27; Ro. 14:17; 1 Co. 7:15; Fil. 4:7.\f* richin ri Dios, y ja ta ri' ri nuc'uan kichin. Can roma vi c'a ri' tok xojroyoj ri Dios, chi man ta jun oyoval chikacojol roma junan ta kavech\f + \fr 3:15 \ft 2 Co. 5:19-21; Ef. 2:16.\f* quiq'uin conojel ri quiniman chic. Nic'atzin c'a chuka' chi tic'oje' matioxinic ri pa tak kánima roma ri rubanon koma. \p \v 16 Can nic'atzin chuka' chi ri kánima nojinek riq'uin ri ruch'abel ri Cristo. Can riq'uin ronojel etamabel tikatijola-ki'\f + \fr 3:16 \ft 2 Ti. 3:15-17.\f* y tikacukubala' kac'u'x chikachibil ki'. Y tikabixaj rubi' ri Ajaf roma ri matioxinic ri c'o pa tak kánima.\f + \fr 3:16 \ft Jer. 15:16.\f* Quekabixala' c'a salmos,\f + \fr 3:16 \ft Ef. 5:19.\f* himnos y ch'aka' chic bix ri ye'alex pa tak kánima roma can c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. \v 17 Ronojel c'a ri nikaben,\f + \fr 3:17 \ft 1 Co. 10:31.\f* tikabana' pa rubi' ri Ajaf Jesáus. Y ronojel ri nikabij, tikabij pa rubi' rija'. Y benek c'a ruvech kojmatioxin chire ri Katata' Dios. Xaxe roma ri Jesáus tok yojtiquir yojmatioxin chire ri Dios.\f + \fr 3:17 \ft Ro. 1:8.\f* \s1 Ri banobel ri ruc'amon chi nuben jun ralc'ual ri Dios \p \v 18 Rix c'a ixoki',\f + \fr 3:18 \ft Ef. 5:22–6:9.\f* tinimaj quitzij ri ivachijlal, roma queri' ruc'amon chi niben roma iniman chic ri Ajaf. \v 19 Y rix achi'a',\f + \fr 3:19 \ft Ef. 5:25, 28, 33.\f* que'ivajo' ri ivixjaylal, y man tibanala' oyoval quiq'uin, xa can quixoc c'a utz tak achijlonela'. \v 20 Rix ac'uala',\f + \fr 3:20 \ft Ef. 6:1.\f* jantape' tinimaj quitzij ri ite-itata', roma jari' ri nika' chuvech ri Ajaf chi niben. \v 21 Y rix te'ej-tata'aj,\f + \fr 3:21 \ft Ef. 6:4.\f* man tiyec coyoval ri ivalc'ual. Man utz ta c'a ri niben vi nic'o ruvi' niben chique, y romari' nisech quic'u'x. \v 22 Rix samajela',\f + \fr 3:22 \ft Ef. 6:5, 6.\f* jantape' tinimaj quitzij ri i-patráon. Man tiben c'a chi xaxe tok ec'o-apo ri i-patráon iviq'uin tok yixniman-vi tzij, xaxe richin quixnimex chi ix utz tak samajela'. Nic'atzin chi riq'uin ronojel ivánima tibana' ri quisamaj, roma ri Dios can ix rutzuliben-vi-pe chila' chicaj. \v 23 Xabachique c'a ri niben, can riq'uin c'a ronojel ivánima tibana'.\f + \fr 3:23 \ft Ef. 6:7.\f* Achi'el xa ta can ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri niben y man quichin ta ri vinek. \v 24 Y ri Ajaf Jesucristo xtuya'\f + \fr 3:24 \ft Ef. 6:8.\f* c'a ri lok'olej sipanic chive roma ja rija' ri nisamajij. Can iyo'on-vi c'a pa nabey y romari' xquixichinan chila' chicaj. \v 25 Jac'a ri yebanon etzelal, xtiquic'ul rutojbalil roma ri etzelal niquiben. Roma ri Dios man nutzu' ta ri vinek vi c'o ruk'ij o manek,\f + \fr 3:25 \ft Ef. 6:9.\f* ri nutzu' rija' ja ri banobel. \c 4 \p \v 1 Rix patráon,\f + \fr 4:1 \ft Lv. 19:13; Mal. 3:5; Ef. 6:9.\f* can xe c'a ri utz y ri choj tibana' quiq'uin ri isamajela', roma toka' chi'ic'u'x chi rix chuka' c'o jun Ivajaf chila' chicaj. \p \v 2 Can benek c'a ruvech tibana' orar,\f + \fr 4:2 \ft Lc. 18:1; Ro. 12:12; Ef. 6:18; 1 Ts. 5:17.\f* y q'ues ta ri inojibal tok niben orar. Can jantape' c'a tic'oje' matioxinic iviq'uin. \v 3 Y tibana' orar koma roj chuka',\f + \fr 4:3 \ft Ef. 6:19; 2 Ts. 3:1.\f* chi ri Dios nujek ta jun puerta\f + \fr 4:3 \ft 1 Co. 16:9; 2 Co. 2:12.\f* más chikavech richin chi nikatzijoj ri c'a juba' tuk'alajirisaj,\f + \fr 4:3 \ft Mt. 13:11; 1 Co. 4:1.\f* chi roma ri Cristo tok yojcolotej. Y chutzijoxic c'a ri' tok xinoc re pa cárcel.\f + \fr 4:3 \ft Ef. 6:20; Fil. 1:7.\f* \v 4 Tic'utuj c'a chire ri Dios chi can jebel ta rubixic ninben tok xtintzijoj ri xuk'alajirisaj ri Dios, can achi'el ta ri ruc'amon chi ninben. \p \v 5 Y rix tivetamaj c'a yixbiyin chiquicojol ri vinek ri man quiniman ta ri Cristo.\f + \fr 4:5 \ft 1 Ts. 4:12.\f* Can ta jebel ri niben y nibij chique ri vinek. Man tiya' k'ij chi choj nic'o ri tiempo.\f + \fr 4:5 \ft Ef. 5:16.\f* \v 6 Can ta ronojel ri nibij c'o ta rutzil. Can ta achi'el c'o atz'an\f + \fr 4:6 \ft Mr. 9:50.\f* riq'uin ri ich'abel richin c'o ruqui'il.\f + \fr 4:6 \ft Ec. 10:12.\f* Tibana' c'a queri', richin chi can xe ta c'a ri ruc'amon ri nibij chique conojel ri c'o niquic'utuj chive.\f + \fr 4:6 \ft 1 P. 3:15.\f* \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 7 Ri kach'alal Tíquico xterutzijoj c'a chive ri achique nubanon.\f + \fr 4:7 \ft Ef. 6:21, 22.\f* Rija' jun kach'alal ri janíla ninvajo' y can nuben-vi c'a ri rusamaj ri Ajaf benek-ruvech. Can vachibil vi c'a chupan ri samaj. \v 8 Y ja rija' ri nintek-el chila' iviq'uin richin nretamaj achique ibanon y richin nucukuba' ic'u'x. \v 9 Y riq'uin rija' nintek-el chuka' ri kach'alal Onáesimo,\f + \fr 4:9 \ft Flm. 10.\f* ri elenek-pe chila' iviq'uin rix. Ri Onáesimo can cukul c'a ruc'u'x riq'uin ri Dios, y yalan ninvajo'. Re ca'i' kach'alal re' xtiquitzijoj c'a chive ronojel ri banatajinek vave'. \p \v 10 Ri kach'alal Aristarco,\f + \fr 4:10 \ft Hch. 19:29; 20:4; 27:2.\f* ri c'o viq'uin vave' pa cárcel, nutek-el rutzil-ivech. Y que chuka' ri' ri kach'alal Marcos\f + \fr 4:10 \ft Hch. 15:37; 2 Ti. 4:11.\f* nutek-el rutzil-ivech. Ja rija' ri ruch'itic'ajol ri kach'alal Bernabáe. Y xinbij yan c'a chive chi vi napon chila' iviq'uin, can utz ruc'ulic tibana'. \v 11 Chuka' nutek-el rutzil-ivech ri kach'alal Jesáus, ri nibix chuka' Justo chire. Re oxi' kach'alal re' e nuvinak israelitas y banon ri circuncisiáon chique.\f + \fr 4:11 \ft Ga. 2:12.\f* Junan yojsamej quiq'uin richin chi e q'uiy ta ri yeniman richin ri Ajaf Jesáus y ye'oc ta pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. Man jun chic chique ri nuvinak ri nisamej ta viq'uin, xaxe rije', y janíla niquicukuba' nuc'u'x. \v 12 Ri kach'alal Epafras\f + \fr 4:12 \ft Col. 1:7.\f* nutek-el rutzil-ivech. Y rix jebel ivetaman ruvech rija' roma chila' iviq'uin rix petenek-vi, y jun utzilej rusamajel ri Cristo. Rija' riq'uin ronojel ránima nuben orar ivoma. Can jantape' c'a nuc'utuj chire ri Dios chi rix can xticuker ta ic'u'x riq'uin ri Dios,\f + \fr 4:12 \ft Fil. 3:15; He. 5:14.\f* chi can ta xtitz'aket ri ic'aslen y can ta xtiben ronojel ri nrajo' ri Dios chi niben. \v 13 Yin nintz'et c'a chi ri kach'alal Epafras yalan yixruc'uxla'aj, roma ri nuben ivoma rix y coma chuka' ri kach'alal ri ec'o pa tinamit Laodicea\f + \fr 4:13 \ft Col. 2:1.\f* y ri ec'o pa tinamit Hierápolis. \v 14 Y chuka' ri kach'alal Lucas nutek-el rutzil-ivech. Rija' jun c'a ak'omanel y yin janíla ninvajo'. Ri kach'alal Demas nutek chuka' el rutzil-ivech.\f + \fr 4:14 \ft Flm. 24.\f* \p \v 15 Y rix tibana' utzil tiya' rutzil-quivech ri kach'alal ri ec'o pa tinamit Laodicea. Y tiya' rutzil-ruvech ri kach'alal Ninfas y conojel ri kach'alal ri niquimol-qui'\f + \fr 4:15 \ft Ro. 16:5.\f* pa rachoch rija' richin niquiya' ruk'ij ri Dios. \v 16 Y tok rix isiq'uin chic re carta re' chiquivech ri kach'alal, can tibana' c'a chi tisiq'uix chuka' chiquivech ri kach'alal ri ec'o pa tinamit Laodicea. Y que chuka' ri' ri jun chic carta ri ninben-el chique rije', ninvajo' chi rix nisiq'uij\f + \fr 4:16 \ft 1 Ts. 5:27.\f* chuka'. \v 17 Y tibana' c'a utzil tibij chire ri kach'alal Arquipo\f + \fr 4:17 \ft Flm. 2.\f* chi yin janíla yiquicot riq'uin, roma rija' nuben ri samaj\f + \fr 4:17 \ft Hch. 1:17; 14:23; 1 Co. 4:1; Ef. 4:11; 1 Ti. 4:6; 2 Ti. 1:6; 2:2.\f* ri yo'on chire roma ri Ajaf, y man tutanaba' c'a rubanic ri samaj ri'. \p \v 18 Yin Pablo nintek c'a el rutzil-ivech. Y titz'eta' c'a re ruq'uisibel parte chire re carta re', can riq'uin c'a nuk'a' yin xinben-vi-el. Y man timestaj chi inc'o pa cárcel.\f + \fr 4:18 \ft 2 Ti. 1:8; He. 13:3.\f* Ri rutzil ri Dios xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'.