\id 2TI - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 2 TIMOTEO \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Timoteo \toc2 2 Timoteo \toc3 2 Ti \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibel ri Dios. Rija' xirucha' c'a richin chi nintzijoj ri nusuj chique ri vinek. Y ri' ja ri c'aslen\f + \fr 1:1 \ft Jn. 5:24, 39, 40; 6:40, 54; 10:28; 17:3; Ro. 5:21; Tit. 1:2.\f* ri nuya' chique ri vinek ri niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Cristo Jesús. \v 2 Y ninben c'a el re carta re' chave rat Timoteo, ri at achi'el nuc'ajol\f + \fr 1:2 \ft 1 Co. 4:17; 1 Ti. 1:2.\f* y janíla yatinvajo'. Y ri utzil, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a pan avánima. \s1 Can nic'atzin chi nak'alajirisaj ri Cristo \p \v 3 Yin benek c'a ruvech ninben orar avoma. Chi pak'ij chi chak'a' ninben orar. Y chuka' ninmatioxij c'a chire ri Dios avoma rat. Yin ninmatioxij c'a chire ri Dios ri ninsamajij riq'uin jun ch'ajch'ojilej vánima,\f + \fr 1:3 \ft Hch. 23:1.\f* achi'el xquiben ri kati't-kamama' roj israelitas, ri ojer can tiempo. \v 4 Y ninbij chuka' chave rat Timoteo chi janíla yatoka' chinuc'u'x chi xinavok'ej tok xinel-pe aviq'uin. Y janíla ninvajo' yinapon chic jun bey aviq'uin richin queri' niquicot chic jun bey ri vánima. \v 5 Y chuka' yatoka' chinuc'u'x chi can acukuban-vi ac'u'x riq'uin ri Dios, achi'el ri xquiben ri avati't Loida y ri ate'\f + \fr 1:5 \ft Hch. 16:1.\f* Eunice. Rije' can quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios. Y yin vetaman chi rat chuka' can acukuban-vi ac'u'x riq'uin ri Dios. Pero xa ja ri avati't y ri ate' xquicukuba' quic'u'x nabey. \p \v 6 Y romari' ninbij chave chi taya' avuchuk'a' chubanic ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanon chave chi yatiquir naben ri samaj ri',\f + \fr 1:6 \ft 1 Ti. 4:14.\f* y jari' ri xac'ul tok xinya' ri nuk'a' pan avi'. \v 7 Y ri Espíritu ri ruyo'on ri Dios chike roj ri kaniman chic rija', man nuben ta chike chi nikaxibij-ki'.\f + \fr 1:7 \ft Ro. 8:15.\f* Xa can nuya' kuchuk'a',\f + \fr 1:7 \ft Lc. 24:49.\f* y nuben chike chi yojajovan y man nikaya' ta k'ij chire ri mac. \v 8 Man caq'uix c'a nak'alajirisaj ri ruch'abel ri Kajaf.\f + \fr 1:8 \ft Mr. 8:38; Ro. 1:16.\f* Ni man caq'uix chuka' nabij chi avetaman nuvech yin, roma yin inc'o pa cárcel roma ri rubi' rija'. Y man tapokonaj nac'ovisaj tijoj-pokonal roma natzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Xa can tacoch'o' c'a ronojel, riq'uin ri uchuk'a' ri yo'on chave roma ri Dios. \v 9 Ri Dios xojrucol chupan ri kamac, y xojroyoj richin nikac'uaj jun lok'olej c'aslen.\f + \fr 1:9 \ft Ef. 1:4; 1 Ts. 4:7.\f* Y ronojel ri xuben man roma ta ri utz ri kabanon roj.\f + \fr 1:9 \ft Tit. 3:5.\f* Xa can roma ri rutzil rija', y roma chuka' can queri' ruch'obon chikij.\f + \fr 1:9 \ft Ro. 8:28.\f* Ojer-ojer can tok man jani c'o ta re ruvach'ulef, ri Dios xuch'ob yan chi nutek-pe ri Jesucristo richin nuya' ri rutzil chike.\f + \fr 1:9 \ft 1 P. 1:20.\f* \v 10 Y vacami xoc'ulun yan el ri Kacolonel Jesucristo. Rija' xrelesaj ri ruchuk'a' ri camic.\f + \fr 1:10 \ft 1 Co. 15:54, 55; He. 2:14.\f* Rija' xuc'ut chikavech ri utzilej ch'abel richin colotajic, y riq'uin ri' xuk'alajirisaj chikavech ri c'aslen ri man q'uisel ta, y xojrelesaj chuka' pa ruk'a' ri camic. \p \v 11 Ri Dios xirucha' yin richin xinoc apóstol y richin nintzijoj ri utzilej ch'abel ri' chique ri vinek ri man e israelitas ta,\f + \fr 1:11 \ft 1 Ti. 2:7.\f* y richin yentijoj chuka'. \v 12 Y romari' nintej re pokonal re'.\f + \fr 1:12 \ft 2 Ti. 2:9.\f* Pero man yiq'uix ta. Roma can vetaman-vi ri achique nuniman y can cukul-vi nuc'u'x riq'uin rija' chi nuchajij ri vánima ri nujachon pa ruk'a'. Y vetaman chuka' chi can xtuchajij-apo, c'a tok xtapon ri k'ij tok xtipe chic jun bey rija'. \p \v 13 Y rat Timoteo, ninbij c'a chave chi can achi'el ri utzilej tak tijonic ri nuyo'on chave, can que c'a chuka' ri' taya' chique ri ch'aka' chic.\f + \fr 1:13 \ft Tit. 1:9.\f* Roma can jun c'a abanon riq'uin ri Jesucristo, can acukuban ac'u'x riq'uin, y yatajovan chuka'. Man c'a taya' can ri'.\f + \fr 1:13 \ft Ap. 2:25.\f* \v 14 Xa tachajij ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Y ja ri Lok'olej Espíritu ri c'o pa tak kánima\f + \fr 1:14 \ft 1 Co. 3:16.\f* ri xtito'on avichin. \p \v 15 Rat avetaman chi jubama conojel ri kach'alal ri ec'o pa tak tinamit richin Asia in quiyo'on chic can. Achi'el ri Figelo y ri Hermógenes. \v 16 Pero ri kach'alal Onesíforo man que ta ri' xuben. Ri Ajaf c'a xtujoyovaj ta quivech ri ec'o pa rachoch, roma rija' man xq'uix ta xinorutz'eta' vave' pa cárcel. Xa q'uiy bey xoruya' quicoten pa vánima. \v 17 Pero tok ri kach'alal Onesíforo xoka' vave' pa tinamit Roma, janíla xirucanoj y c'arunaj xiril. \v 18 Y rat jebel avetaman chuka' chi rija' janíla xojruto' tok xojc'oje' aviq'uin pa tinamit 'Efeso. Ri Ajaf c'a xtujoyovaj ta ruvech\f + \fr 1:18 \ft Mt. 5:7.\f* chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Jesucristo. \c 2 \s1 Jun utzilej rusamajel ri Cristo \p \v 1 Ninbij c'a chave rat Timoteo ri at achi'el nuc'ajol: Can tic'oje' c'a el avuchuk'a'\f + \fr 2:1 \ft Ef. 6:10.\f* riq'uin ri utzil ri nac'ul, roma jun abanon riq'uin ri Cristo Jesús. \v 2 Ri tijonic ri xinya' chave chiquivech e q'uiy, can jac'a chuka' ri' taya' chique ch'aka' chic achi'a' ri can yetiquir-vi yetijon jebel y cukul ac'u'x rat chi ri kach'alal ri' can xtiquiben-vi ri rusamaj ri Dios. \p \v 3 Y man tapokonaj natej pokon roma naben ri samaj ri nrajo' ri Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel,\f + \fr 2:3 \ft 2 Ti. 4:5.\f* achi'el nuben jun utzilej soldado.\f + \fr 2:3 \ft 1 Ti. 1:18.\f* \v 4 Y man yalan tach'ob ri e richin re ruvach'ulef. Xa can tabana' achi'el nuben jun soldado tok c'o chiri' pa cuartel, man nel ta el richin nuben jun chic rusamaj rija', roma nic'atzin chi nic'oje' chiri' richin nuben ri achique bin chire roma ri uc'uayon quichin. \v 5 Y rat can pa rubeyal tabana' ri rusamaj ri Dios. Can achi'el nuben jun etz'anel.\f + \fr 2:5 \ft 1 Co. 9:25.\f* Vi man nutej ta ruk'ij y vi man pa ruchojmilal ta nuben ri etz'anen, man nich'acon ta. \v 6 Can riq'uin c'a ronojel avánima tabana' ri rusamaj ri Dios. Achi'el nuben jun samajel richin pa juyu', rija' can jebel nisamej, roma retaman chi chiri' nipe-vi ri ruvay. \v 7 Tach'obo' c'a jebel ronojel re', y ri Ajaf xtuben chave chi xtik'ax chavech jebel. \p \v 8 Jantape' toka' chi'ac'u'x chi ri Jesucristo xquen (xcom) y xc'astej-pe. Rija' riy-rumam can ri rey David\f + \fr 2:8 \ft Ro. 1:3, 4.\f* ri xc'oje' ojer can. Y jare' ninbij tok nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic. \v 9 Y roma nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic, nintej pokon. Yin xixim re pa cárcel y xban chuve achi'el jun itzel achin. Jac'a ri ruch'abel ri Dios man ximil ta.\f + \fr 2:9 \ft 2 Ti. 4:17.\f* \v 10 Y coma ri vinek ri nrajo' ri Dios chi yecolotej, romari' tok yin nincoch' ronojel tijoj-pokonal.\f + \fr 2:10 \ft 2 Co. 1:6.\f* Richin queri' can niquil ri colotajic ri nuya' ri Cristo Jesús chique ri yeniman richin. Rije' xquebe chila' chicaj y can xtic'oje' quik'ij-quic'ojlen richin jantape'. \p \v 11 Can kitzij vi c'a ri nibix: \q1 Chi roj ri kaniman ri Jesucristo xojquen yan (xojcom yan) riq'uin rija' tok xcamisex chuva ri cruz, y romari' tok xkil yan kac'aslen, roma rija' c'o chuka' ruc'aslen.\f + \fr 2:11 \ft Ro. 6:5-8; 2 Co. 4:10.\f* \q1 \v 12 Vi xtikacoch' tijoj-pokonal roma kaniman rija', napon na ri k'ij tok junan xtikak'et tzij riq'uin. \q1 Y vi xa xtikapokonaj xtikabij chi oj richin chic rija', chuka' rija' xtubij chi man oj richin ta.\f + \fr 2:12 \ft Mt. 10:33; Lc. 12:9.\f* \q1 \v 13 Y roj stape' nikajalala' ri kach'abel, rija' man que ta ri' nuben. Rija' can nuben-vi ri rubin. \q1 Roma rija' can man nujel ta ri ruch'abel.\f + \fr 2:13 \ft Nm. 23:19.\f* \s1 Tatija' ak'ij richin yatoc jun utzilej samajel chuvech ri Dios \p \v 14 Roma c'a ri' tanataj ronojel re' chique ri kach'alal. Y tabij chique chuka' pa rubi' ri Ajaf Dios chi man tiquiben oyoval riq'uin ch'abel chiquij tijonic y nojibel ri man jun quejkalen, roma xa man jun nuq'uen-pe chique.\f + \fr 2:14 \ft 1 Ti. 1:4.\f* Xa nujel rubanic ri quich'obonic ri ye'ac'axan. \v 15 Can tatija' c'a ak'ij richin chi yatoc jun utzilej samajel chuvech ri Dios, richin chi man yaq'uix ta, roma can pa rubeyal natzijoj ri kitzij ruch'abel ri Dios. \v 16 Y man c'a que'ac'ul tzij ri man riq'uin ta ri Dios e petenek-vi, ri xa e richin re ruvach'ulef y man jun utz niquiq'uen-pe.\f + \fr 2:16 \ft 1 Ti. 6:20.\f* Roma ri vinek ri jebel yequic'ul tzij que tak ri', xa jantape' yebe más chupan ri c'aslen ri man nika' ta chuvech ri Dios. \v 17 Y ri tzij ri' yequic'ux ri cánima, can achi'el nuben ri itzel yabil rubini'an cáncer chire ri ch'aculaj. Queri' xquic'ulvachij ri Himeneo y ri Fileto. \v 18 Rije' can quich'aron chic qui' riq'uin ri kitzij, roma niquibij chi xec'astej yan el ri caminaki', y xa man que ta ri'. Y romari' ec'o ch'aka' ri man cukul ta chic quic'u'x riq'uin ri Dios. \v 19 Jac'a roj ri kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, rija' rubanon chike achi'el jun jay ri yalan utz ri ru-cimiento. Y pa ruvi' ri rutiquiribel ri jay ri' tz'ibatajinek chic can chi ri Ajaf retaman quivech\f + \fr 2:19 \ft Nah. 1:7.\f* ri e richin chic rija'. Y chuka' tz'ibatajinek chiri', chi conojel ri quiniman ri Ajaf, tiquich'ara-pe-qui' chire ri etzelal. \p \v 20 Chupan c'a jun nimalej jay q'uiy lek, bojo'y y yaconabel ec'o. Ec'o ri e banon riq'uin k'anapuek, ec'o ri e banon riq'uin sakipuek, ec'o ri e banon riq'uin che', y riq'uin ulef. Ec'o ri nima'k quejkalen, y ec'o chuka' ri man nima'k ta quejkalen. \v 21 Y vi roj xtikach'er-pe-ki' chire ronojel ri etzelal, can oj achi'el ri yaconabel ri nima'k quejkalen, oj cha'on chic roma ri Ajaf, y yojc'atzin chire richin ri rusamaj. Richin nikaben ronojel ruvech utzilej samaj. \p \v 22 Y roma c'a ri c'a e ac'uala' na xa q'uiy ri itzel tak rayinic ri ec'o quiq'uin, tach'ara' c'a avi' riq'uin ri itzel tak rayinic ri yequibanala' rije'. Xa can tac'uaj ri c'aslen choj. Can tacukuba' ac'u'x riq'uin ri Dios. Catajovan.\f + \fr 2:22 \ft 1 Ti. 6:11.\f* Y can tabana' chi junan avech quiq'uin ri ch'aka' ri riq'uin jun ch'ajch'ojilej cánima yech'on riq'uin ri Ajaf. \v 23 Man c'a que'ac'ul tzij ri man jun quejkalen y xa man jun utz niquiq'uen-pe chave,\f + \fr 2:23 \ft 1 Ti. 1:4.\f* roma ja tzij ri que tak ri' ri yec'amon-pe oyoval. \v 24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios\f + \fr 2:24 \ft 1 Ti. 3:2, 3; Tit. 1:9.\f* achi'el rat, man ruc'amon ta chi naben oyoval. Can nic'atzin chi utz naben quiq'uin conojel. Y nic'atzin chuka' chi ye'atijoj chi utzil ri kach'alal, y chi yacoch'on chuka'. \v 25 Y riq'uin ch'uch'ujil tabij chique ri vinek ri man junan ta quich'obonic riq'uin ri ruch'abel ri Dios chi tiquijala' ri quich'obonic. Riq'uin juba' ri Dios xtuben chique re vinek re' chi can xtiquetamaj-vi ri kitzij y xtitzolej quic'u'x riq'uin. \v 26 Y riq'uin ri' xquecolotej pa ruk'a' ri itzel-vinek. Roma vacami can ec'o-vi pa ruk'a', y rija' can nuben chique chi niquiben xabachique ri nrajo'. \c 3 \s1 Ri xquebanalox coma ri vinek chupan ri ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef \p \v 1 Nic'atzin c'a chi man tamestaj chi chupan ri ruq'uisibel tiempo richin re ruvach'ulef xtipe janíla ruc'ayeval.\f + \fr 3:1 \ft Jud. 18.\f* \v 2 Roma chupan ri tiempo ri' e q'uiy chique ri vinek ri xtiquijoyovala-ka quivech rije' y man xque'oka' ta chiquic'u'x ri ch'aka' chic. Can xtibe cánima chirij ri mero. Janíla xtiquinimirisaj-qui'. Xtiquiya' quik'ij. E yok'onela'. Man xtiquinimaj ta quitzij ri quite-quitata'.\f + \fr 3:2 \ft Ro. 1:30.\f* Man xquematioxin ta. Q'uiy etzelal ri xtic'oje' ri pa tak quic'aslen. \v 3 Rije' man xtiquijoyovaj ta quivech ri ch'aka' chic vinek, ni man xquecuyun ta. Xa xtiquibij itzel chique ri ch'aka'. Roma can e uc'uan roma ri etzelal, nic'o ruvi' ri itzel ri xtiquiben chique xabachique vinek. Can xtiquetzelaj-vi ri utz. \v 4 Rije' xquequisujuj ri cachibil. Man xtiquich'ob ta juba' achique nuq'uen-pe ri niquiben. Janíla xtiquinimirisaj-qui'. Más xticajo' ri quicoten richin re ruvach'ulef, que chuvech xticajo' ta ri Dios. \v 5 Rije' xtiquibij chi quiniman chic ri Dios,\f + \fr 3:5 \ft Is. 29:13; Ez. 33:30-32.\f* pero xa man xtiquiya' ta k'ij chire ri Dios chi nujel quic'aslen. \p Can man c'a que'avachibilaj vinek ri yebanon queri'. \v 6 Roma chiquicojol rije' yepe-vi ri ye'apon pa tak jay chutzijoxic tijonic ri xa man e kitzij ta. Y ja ri ixoki' e nacanek ri yeka' pa quik'a'. Ixoki' ri niquina' ri ralal ri quimac y e uc'uan roma ri itzel tak quirayibel. \v 7 Rije' can jantape' c'a ye'ajin chiretamaxic c'ac'a' tak tijonic, y queri' xa man jun bey xtiquetamaj ta ri kitzij.\f + \fr 3:7 \ft 1 Ti. 2:4.\f* \v 8 Y can achi'el xquiben ri aj-itza'\f + \fr 3:8 \ft Ex. 7:11.\f* Janes y Jambres ri ojer can, chi xquetzelaj ri xubij ri Moisés, can que vi ri' chuka' ri niquiben ri achi'a' ri ye'apon pa tak cachoch ri ixoki', niquetzelaj ri kitzij. Yojtajinek\f + \fr 3:8 \ft Ro. 1:28.\f* (yujtajinek) ri quich'obonic roma ri etzelal. Niquibij chi quiniman chic ri Dios, y xa man kitzij ta. \v 9 Pero chuka' xa man can ta xquenimex, roma chanin xtek'alajin-pe chiquivech conojel, chi rije' xa e nacanek riq'uin ri quich'obonic, can achi'el xbanatej quiq'uin ri aj-itza' Janes y ri Jambres ri ojer can, chi xk'alajin-pe\f + \fr 3:9 \ft Ex. 8:18.\f* chi rije' xa e nacanek. \s1 Ri Pablo nutzijoj c'a chire ri Timoteo chi ri samaj can c'o-vi ruc'ayeval \p \v 10 Jac'a rat Timoteo, avojkan nutijonic.\f + \fr 3:10 \ft 1 Ti. 4:13.\f* Avetaman ri nuc'aslen utz. Avetaman chi ninben ronojel ri chilaben chuve roma ri Dios. Avetaman chi can nucukuban-vi nuc'u'x\f + \fr 3:10 \ft Hch. 11:23; Tit. 2:2.\f* riq'uin ri Dios, chi yicoch'on, y chi yinajovan. \v 11 Xinetzelex,\f + \fr 3:11 \ft Hch. 13:45; 14:2.\f* y c'a yinajin na chuc'ovisaxic tijoj-pokonal. Ronojel c'a re' nucoch'on-pe. Y chuka' avetaman ronojel ri xban chuve chupan ri oxi' tinamit, ri Antioquía, ri Iconio, ri Listra. Chiri' janíla xintej pokon. Pero chupan ronojel ri' ri Ajaf can xirucol-vi-pe.\f + \fr 3:11 \ft Sal. 34:19.\f* \v 12 Y kitzij na vi, conojel ri jun quibanon riq'uin ri Cristo Jesús y nicajo' niquic'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios, can xtiquitej pokon\f + \fr 3:12 \ft Hch. 14:22.\f* pa quik'a' ch'aka' chic. \v 13 Jac'a ri vinek ri yalan itzel ri quic'aslen quic'uan y ri k'olonela' tak vinek, jantape' más itzel xtiquiben. Xquequik'ol ri vinek, y xquek'olotej chuka' rije'. \p \v 14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can\f + \fr 3:14 \ft 2 Ti. 1:13; 2:2.\f* ri utzilej tijonic ri avetaman y acukuban ac'u'x riq'uin. Rat jebel avetaman ri achok iq'uin xac'ul-vi re tijonic re'. \v 15 Y c'a at co'ol c'a tok xavetamaj-pe ri tz'ibatel can chupan ri lok'olej ruch'abel ri Dios.\f + \fr 3:15 \ft Sal. 119:11; Jn. 20:31; Ro. 10:17.\f* Y ri ch'abel ri' xuc'ut chavech chi c'o chi xanimaj ri Cristo Jesús richin xacolotej chupan ri amac. \v 16 Ronojel c'a ri tz'ibatel can, ja ri Dios biyon-pe.\f + \fr 3:16 \ft He. 3:7; 2 P. 1:20.\f* Y romari' utz chi nucusex richin tijonic. Utz chi nucusex richin chi nik'alajin-pe achique tijonic ri xa quiq'uin achi'a' petenek-vi. Utz chi nucusex richin nik'alajirisex chire jun chic chi tujala' ruc'aslen. Y utz chuka' chi nucusex richin nibix achique rubanic jun c'aslen choj. \v 17 Richin chi ri rusamajela'\f + \fr 3:17 \ft 1 Ti. 6:11.\f* ri Dios can ta e tz'akatinek. Roma ronojel ri' nic'atzin chique richin chi can yetiquir niquiben ronojel ri utzilej samaj.\f + \fr 3:17 \ft 2 Ti. 2:21.\f* \c 4 \p \v 1 Y chuva Dios\f + \fr 4:1 \ft 1 Ti. 5:21.\f* y ri Ajaf Jesucristo ri xtipe chic jun bey, ri xtik'alajin chi can Rey vi, y xtoruk'ata-ka tzij pa quivi' ri e q'ues, y pa quivi' chuka' ri e caminek chic el, ninbij c'a chave rat Timoteo, \v 2 chi tatzijoj ri ruch'abel ri Dios jantape', chique ri ye'ajovan nicac'axaj y chique ri man nicajo' ta chuka'. Tabij chique\f + \fr 4:2 \ft 1 Ti. 4:13; Tit. 1:13.\f* ri vinek ri cojkan jun tijonic ri xa man kitzij ta, chi tiquiya' can. Tabij chique ri quic'uan jun c'aslen itzel, chi tiquijala' quic'aslen. Y chique conojel tabij chi jantape' tiquibana' ri utz. Y can riq'uin ronojel avánima que'atijoj conojel, pero riq'uin ronojel coch'onic. \v 3 Roma xtoka' na vi ri k'ij tok ri vinek xa man chic xticajo' ta xticac'axaj ri utz tak tijonic.\f + \fr 4:3 \ft 1 Ti. 1:10.\f* Xa can xtibe cánima chirij ri tijonic ri man e kitzij ta, y xquequicanola' c'a achique ri yetijon quichin chire ri tijonic ri yequirayij rije'. \v 4 Xa man chic c'a xticac'axaj ta ri ruch'abel ri Dios, richin chi yecac'axaj ri tijonic ri xa man jun quejkalen.\f + \fr 4:4 \ft 1 Ti. 1:6.\f* \v 5 Jac'a rat tach'obo' jebel ronojel ri naben. Tacoch'o' ri tijoj-pokonal ri nipe chavij. Man catane' chutzijoxic ri utzilej ch'abel richin colotajic.\f + \fr 4:5 \ft Hch. 21:8.\f* Tabana' c'a ronojel ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. \p \v 6 Roma yin xa can xe chic c'a voyoben ri k'ij chi yicamisex.\f + \fr 4:6 \ft Fil: 2:17.\f* Ri k'ij richin yibe\f + \fr 4:6 \ft Fil. 1:23.\f* y ninya' can re ruvach'ulef, xa nakaj chic c'o-vi. \v 7 Janíla nutijon nuk'ij chubanic ri rurayibel ri Dios, y nubanon ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios.\f + \fr 4:7 \ft Hch. 20:24.\f* Man nuyo'on ta can ri utz tak tijonic ri kaniman.\f + \fr 4:7 \ft 1 Ti. 6:12.\f* \v 8 Y c'o c'a jun lok'olej sipanic\f + \fr 4:8 \ft Ap. 2:10.\f* ri xtiquic'ul conojel ri quic'uan jun c'aslen choj. Y vetaman chi yin chuka' xtinc'ul ri'. Ja ri Ajaf ri utzilej K'atoy-Tzij xtiyo'on ri lok'olej sipanic chupan ri k'ij tok xtipe chic jun bey. Y man xe ta chuve yin xtuya-vi ri lok'olej sipanic ri'. Xa can xtuya' chuka' chique conojel ri benek cánima chiroyobexic\f + \fr 4:8 \ft Sal. 31:19.\f* ri k'ij tok xtipe chic jun bey rija'. \s1 Ri rurayibel ri Pablo \p \v 9 Rat Timoteo, tatija' c'a ak'ij yape viq'uin chanin, richin yino'atz'eta' can. \v 10 Roma ri Demas\f + \fr 4:10 \ft Col. 4:14; Flm. 24.\f* xa xbe pa tinamit Tesalónica. Xiruya' can, roma xa xbe ránima\f + \fr 4:10 \ft 1 Jn. 2:15.\f* chirij ri nusuj re ruvach'ulef. Ri kach'alal Crescente benek ri pa tak tinamit ri ec'o pa Galacia. Y ri kach'alal Tito chuka' benek pa tak tinamit ri ec'o pa Dalmacia. \v 11 Re vacami xa can xe ri kach'alal Lucas ri c'o can viq'uin. Tac'ama' c'a pe ri kach'alal Marcos\f + \fr 4:11 \ft Hch. 12:25; 15:37; Col. 4:10.\f* tok xcape, roma rija' nic'atzin chuve richin yiruto'. \v 12 Ri kach'alal Tíquico\f + \fr 4:12 \ft Hch. 20:4.\f* xintek-el pa tinamit 'Efeso. \v 13 Tok xcape, tac'ama' chuka' pe ri nuk'u' ri xinya' can riq'uin ri kach'alal Carpo pa tinamit Troas. Y chuka' que'ac'ama-pe ri nu-libros. Ri yalan nic'atzin chuve, ja ri e banon riq'uin tz'un. \p \v 14 Ri Alejandro\f + \fr 4:14 \ft 1 Ti. 1:20.\f* ri samajiy-ch'ich', q'uiy c'a itzel\f + \fr 4:14 \ft Hch. 19:33.\f* ri rubanon chuve. Ri Ajaf can xtuya-vi c'a ri rutojbalil\f + \fr 4:14 \ft 2 S. 3:39; Sal. 28:4.\f* chire, can achi'el ri rubanobal. \v 15 Romari' rat, can tachajij c'a avi' jebel chuvech, roma rija' janíla nretzelaj ri ruch'abel ri Dios ri nikatzijoj roj. \p \v 16 Ri pa nabey tok xinuc'uex chuvech ri k'atoy-tzij, man jun xto'on vichin. Pero man ninvajo' ta\f + \fr 4:16 \ft Hch. 7:60.\f* c'a chi ri Dios xtuya' ta ruq'uexel chique ri xa man xinquito' ta y xinquiya' can nuyon. \v 17 Ri Ajaf xa can xiruto-vi yin. Xuya' vuchuk'a' y xirucol-pe\f + \fr 4:17 \ft Sal. 22:21; 109:31; Mt. 10:19; 2 P. 2:9.\f* chupan ri nimalej ruc'ayeval. Y romari' xitiquir xinq'uis ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. Samaj richin rutzijoxic ri ruch'abel ri Dios chique conojel ri vinek ri man e israelitas ta. \v 18 Y yin vetaman chi ri Ajaf xticolon vichin chupan ronojel etzelal. Vetaman chi xquiruchajij\f + \fr 4:18 \ft Sal. 121:7.\f* richin queri' xquinoc chupan ri ruk'atbel-tzij chila' chicaj. Rija' can xtuc'ul-vi ruk'ij-ruc'ojlen richin jantape'. Que ta c'a ri'. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 19 Taya' rutzil-quivech ri kach'alal Prisca y Aquila,\f + \fr 4:19 \ft Hch. 18:2.\f* y chuka' conojel ri ec'o pa rachoch ri kach'alal Onesíforo.\f + \fr 4:19 \ft 2 Ti. 1:16.\f* \v 20 Ri kach'alal Erasto\f + \fr 4:20 \ft Hch. 19:22.\f* xc'oje' can pa tinamit Corinto, y ri kach'alal Trófimo\f + \fr 4:20 \ft Hch. 20:4.\f* xinya' can pa tinamit Mileto roma yava'. \v 21 Y rat Timoteo,\f + \fr 4:21 \ft 2 Ti. 4:9.\f* tatija' c'a ak'ij yape viq'uin tok c'a man jani tiempo ta richin tef. Ri kach'alal Eubulo nutek-el rutzil-avech. Y chuka' ri kach'alal Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri kach'alal vave' niquitek-el rutzil-avech. \p \v 22 Ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a pan avánima rat. Y chi'ivonojel ri ixc'o chiri' xtic'oje' ta c'a ri rutzil ri Dios iviq'uin.\f + \fr 4:22 \ft Ga. 6:18.\f* Que ta c'a ri'.