\id 2TH - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 2 TESALONICENSES \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Tesalónica \toc2 2 Tesalonicenses \toc3 2 Ts \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Tesalónica \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo e vachibilan ri kach'alal Silvano y ri Timoteo,\f + \fr 1:1 \ft 2 Co. 1:19.\f* nikaben c'a el re carta re' chive rix kach'alal ri ix aj pa Tesalónica, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Katata' Dios. Rix jun ibanon riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo.\f + \fr 1:1 \ft 1 Ts. 1:1.\f* \v 2 Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Xtik'at tzij pa quivi' ri vinek ri yebanon chique ri kach'alal chi niquitej pokonal \p \v 3 Kach'alal, benek-ruvech c'o chi nikamatioxij chire ri Dios ivoma rix. Y can ruc'amon c'a chi nikamatioxij, roma k'ij-k'ij icukuban-pe más ic'u'x riq'uin ri Dios,\f + \fr 1:3 \ft Job 17:9; Sal. 84:7.\f* y roma k'ij-k'ij más nivajovala-ivi'. \v 4 Y tok roj yojapon quiq'uin ri ch'aka' chic kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, nikatzijoj\f + \fr 1:4 \ft 2 Co. 7:14.\f* chique chi yalan yojquicot iviq'uin rix, roma icoch'on ri tijoj-pokonal. Y stape' ic'ovisan\f + \fr 1:4 \ft 1 Ts. 1:3; 2:14.\f* chic q'uiy k'axomal, c'a icukuban na ic'u'x riq'uin ri Dios. \v 5 Ri Dios can choj vi nuk'et tzij.\f + \fr 1:5 \ft Job 8:3.\f* Y romari' ruyo'on ivuchuk'a' richin chi ix tiquirinek icoch'on\f + \fr 1:5 \ft Fil. 1:28.\f* ri tijoj-pokonal, richin queri' ruc'amon\f + \fr 1:5 \ft Lc. 20:35; Ap. 3:4.\f* chi yixoc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. Xa roma c'a ri' tok rix nic'ovisaj pokonal re vacami. \p \v 6 Y yalan choj ri nuben ri Dios. Roma can xtuya' chuka' tijoj-pokonal pa quivi' ri vinek ri yebanon chive chi nitej pokonal. Can xtuben c'a chique chi niquitej pokon chuka' rije'.\f + \fr 1:6 \ft Ap. 6:10.\f* \v 7 Y xtuya' uxlanen\f + \fr 1:7 \ft Ap. 14:13.\f* chive rix ri itijon pokonal. Y chuka' chike roj xtuya' ri uxlanen ri', chupan ri k'ij tok xtoc'ulun chila' chicaj ri Ajaf Jesús. Tok xtoc'ulun e rachibilan ri ángeles yo'on chic pe uchuk'a' chique. \v 8 Y pa jun ruxak-k'ak'\f + \fr 1:8 \ft Sal. 79:6; He. 10:27; Ap. 21:8.\f* xtuya' rutojbalil chique ri man xquetamaj ta el ruvech ri Dios y man xquinimaj ta el ri utzilej ruch'abel ri Kajaf Jesucristo, ri nic'amon-pe colotajic. \v 9 Ri rutojbalil ri xtiya' chique yalan ruc'ayeval y richin jantape'. Y man c'a xquec'oje' ta apo riq'uin\f + \fr 1:9 \ft Dt. 33:2; Is. 2:19.\f* ri Ajaf ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen y janíla ruchuk'a'. Y xque'elesex c'a el. \v 10 Ronojel ri' xtibanatej chupan ri k'ij tok xtipe ri Ajaf. Rija' xtipe roma nrajo' chi konojel ri oj richin chic rija' xtikaya' ruk'ij-ruc'ojlen,\f + \fr 1:10 \ft Sal. 89:7.\f* y roma chuka' nrajo' chi ri oj nimayon richin can jebel xtikatz'et, y ivoma rix chuka' roma can xinimaj ri ruch'abel ri Dios ri xkabij chive. \p \v 11 Romari' benek-ruvech nikaben orar ivoma, chi ri ka-Dios xtuben ta chive chi yixtiquir ta nic'uaj jun c'aslen utz. Roma jari' ri ruc'amon chike konojel ri xojoyox roma ri Dios richin xojoc richin rija'. Chuka' nikac'utuj chire ri Dios chi riq'uin ri ruchuk'a' xtuben chive chi yixtiquir ta xtiben ronojel ri utz ri nirayij, y chi xquixtiquir ta xtiq'uis ronojel ri samaj ri ichapon roma icukuban ic'u'x\f + \fr 1:11 \ft 1 Ts. 1:3.\f* riq'uin ri Jesucristo. \v 12 Queri' nikac'utuj chire ri Dios, roma nikajo' chi riq'uin ta ri utzilej c'aslen ri nic'uaj rix, ri Kajaf Jesucristo xtuc'ul ta ruk'ij-ruc'ojlen,\f + \fr 1:12 \ft 1 P. 1:7; 4:14.\f* y rija' xtuya' chuka' ik'ij rix, roma riq'uin ri ka-Dios y ri Ajaf Jesucristo, can c'o-vi janíla utzil. \c 2 \s1 Ri achin uc'uan roma ri itzel \p \v 1 Kach'alal, vacami c'o nikajo' nikabij chive chirij ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo richin yojoruc'ama-ka.\f + \fr 2:1 \ft Mt. 24:31; Mr. 13:27; Ef. 1:10; 1 Ts. 4:17.\f* \v 2 Kac'axan c'a chi xtzijox chive chi ri k'ij richin nipe ri Ajaf xa xk'ax yan, cha'. Pero xa man que ta ri'. Y man ketaman ta chuka' achique ri xtzijon queri' chive. Riq'uin juba' xa jun achin ri xk'olon ivichin chi ja ri Lok'olej Espíritu xbin queri' chire. O xa choj xivac'axaj que tak ri'. O vi xa c'o jun carta ri ic'ulun ri pa kabi' roj c'o-vi-el. Man c'a tisach ic'u'x y man tinimaj.\f + \fr 2:2 \ft 1 Jn. 4:1.\f* \v 3 Man c'a quixk'olotej pa quik'a' xabachique vinek ri yebin chi ri Jesucristo xpe yan. Roma nabey chuvech richin nipe ri Jesucristo, janíla e q'uiy ri xqueyo'on can richin ri Dios. Y xtoka' chuka' jun achin ri can uc'uan-vi roma ri itzel.\f + \fr 2:3 \ft Dn. 7:25; Jn. 17:12; 1 Ti. 4:1; Ap. 13:11.\f* Pero rija' can xterila' na jun k'ij tok xtika' ri nimalej ruc'ayeval pa ruvi'. \v 4 Pero tok can c'a man jani tika' ri nimalej ruc'ayeval pa ruvi' ri itzel achin ri', rija' xtetz'uye' pa rachoch ri Dios, y xtubij: Ja yin ri Dios, y man jun chic dios c'o. Xe yin,\f + \fr 2:4 \ft Is. 14:13; 1 Co. 8:5.\f* xticha' ri itzel achin ri'. Y man xtuya' ta k'ij chique ri vinek chi xtiquiya' ta ruk'ij ni jun chic ruvech dios. Ri Dios ri kitzij y ri dios ri xa man e kitzij ta. \p \v 5 ¿Man noka' ta cami chi'ic'u'x chi xinbij ronojel re' chive tok xic'oje' iviq'uin? \v 6 Y romari' ivetaman ri achique banayon chi man jani tibanatej ronojel re'. Pero tok xtapon ri k'ij, can xtec'ulun na vi pe ri itzel achin ri'. \v 7 Kitzij na vi chi q'uiy chic etzelal najin vacami. Y re etzelal re' man can ta nik'alajin-pe roma c'o jun ri k'atayon richin. Pero tok re jun ri k'atayon richin elenek chic el,\f + \fr 2:7 \ft 1 Jn. 4:3.\f* \v 8 jari' tok xtec'ulun-vi-pe ri achin ri can uc'uan-vi roma ri etzelal. Pero re itzel achin re' xticamisex tok xtixupux roma ri Ajaf Jesús tok xtipe chic jun bey rija'.\f + \fr 2:8 \ft Dn. 7:10.\f* Riq'uin ri rusakil xtichup\f + \fr 2:8 \ft Job 4:9; He. 10:27.\f* re itzel achin re'. \v 9 Pero tok xtic'ulun c'a pe re itzel achin re', can c'o-vi ri ruchuk'a' ri Satanás\f + \fr 2:9 \ft Dt. 13:1; Jn. 8:41; Ef. 2:2.\f* riq'uin, romari' janíla q'uiy ri xquerubanala'; y chuka' xquerubanala' milagros richin chi tinimex. Y ri xquerubanala' xaxe c'a richin chi yeruk'ol\f + \fr 2:9 \ft Mt. 24:24; Ap. 18:23.\f* ri vinek. \v 10 Y romari' e q'uiy vinek ri can xquek'olotej na vi pa ruk'a'. Ri xquek'olotej ja ri vinek ri man xcajo' ta ri kitzij tijonic richin xecolotej ta chupan ri quimac, y romari' xa pa k'ak'\f + \fr 2:10 \ft 2 Co. 2:15; 4:3.\f* xquebeka-vi. \v 11 Romari' ri Dios nuya' k'ij chi yek'olotej\f + \fr 2:11 \ft 1 R. 22:22; Ez. 14:9; Mt. 24:5; 1 Ti. 4:1.\f* y chi niquinimaj ri man kitzij ta. \v 12 Richin queri' xtika' ruc'ayeval pa quivi', roma man xquinimaj ta ri kitzij, xa yalan xka' chiquivech xquiben\f + \fr 2:12 \ft Ro. 1:32; 2:8.\f* ri man choj ta. \s1 Ri kach'alal aj-Tesalónica e cha'on roma ri Dios richin xquil colotajic \p \v 13 Jac'a rix kach'alal, ri Ajaf yixrajo'. Benek-ruvech c'o chi nikamatioxij chire ri Dios ivoma, roma ja tok man jani c'o ta re ruvach'ulef, jari' tok xixrucha'\f + \fr 2:13 \ft Ef. 1:4.\f* yan ri Dios richin yixcolotej chupan ri imac. Y xixcolotej roma xicukuba' ic'u'x\f + \fr 2:13 \ft 2 Ts. 1:3.\f* riq'uin ri kitzij, y chuka' roma ri Lok'olej Espíritu xuch'ajch'ojirisaj\f + \fr 2:13 \ft 1 P. 1:2.\f* ri ic'aslen. \v 14 Ri Dios xixroyoj richin xixcolotej. Y ja tok roj xkatzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic chive, jari' tok xixcolotej. Ri Dios can nrajo' c'a richin yixbec'oje' riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen.\f + \fr 2:14 \ft 1 Ts. 2:12.\f* \p \v 15 Roma c'a ri' kach'alal, man timestaj ri tijonic\f + \fr 2:15 \ft 1 Co. 11:2; 2 Ts. 3:6.\f* ri xkaya' chive tok xojc'oje' iviq'uin. Ni man timestaj chuka' ri xkabij chupan ri carta ri xkatek iviq'uin. Xa can titzekelbej c'a. \v 16 Riq'uin ri Kajaf Jesucristo y ri Katata' Dios c'o janíla ajovabel\f + \fr 2:16 \ft Jn. 3:16; 13:1; 15:9; Ro. 5:8; Ef. 2:4; 1 Jn. 4:10; Ap. 1:5.\f* chike roj y benek-ruvech nucukuba' kac'u'x, chupan xabachique ri nikac'ulvachij. Roma ri rutzil rija', koyoben ri k'ij tok xkojbe chila' chicaj. \v 17 Rija' xtucukuba'\f + \fr 2:17 \ft Col. 2:2.\f* ta ic'u'x rix y xtuya' ta ivuchuk'a'\f + \fr 2:17 \ft 1 Ts. 3:13.\f* richin queri' can ruyon ta ri utz xtiben y xtibij. \c 3 \s1 Ri Pablo nuc'utuj oración \p \v 1 Kach'alal, tibana' c'a orar\f + \fr 3:1 \ft 1 Ts. 5:25.\f* koma roj y tic'utuj chire ri Dios chi chanin ta xtibiyin rutzijoxic ri ruch'abel ri Ajaf, y can ta ninimex achi'el xinimaj rix. \v 2 Tic'utuj c'a chuka' chire ri Dios chi man yojka' pa quik'a' itzel tak achi'a', ri xa man quiniman\f + \fr 3:2 \ft Ro. 10:16.\f* ta ri Jesucristo. \v 3 Ri Ajaf man jun bey xquixruya' ta can,\f + \fr 3:3 \ft Jn. 17:15; 2 P. 2:9.\f* xa can xtuya' ivuchuk'a' y xquixruchajij chuvech ri etzelal. \v 4 Y roj can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Ajaf chi rix yixajin chic chubanic ri xkabij chive. Y can kacukuban kac'u'x chuka' chi can man xtiya' ta can ri utzilej c'aslen ri'. \v 5 Ri Ajaf xtuben ta c'a chive chi rix can nina' ta ri pa tak ivánima chi yixrajo'\f + \fr 3:5 \ft Mt. 22:37; 1 Jn. 4:16.\f* ri Dios, y chi yixcoch'on ta achi'el xcoch'on ri Cristo.\f + \fr 3:5 \ft 1 Cr. 29:18.\f* \s1 Ri k'oral man utz ta \p \v 6 Kach'alal, nikabij c'a chive pa rubi' ri Kajaf Jesucristo chi vi c'o jun chi'icojol ri man nrajo' ta nisamej richin nuch'ec ruvay y can man nuben ta ri xkabij chive, tich'ara-ivi'\f + \fr 3:6 \ft Ro. 16:17; 1 Co. 5:11; 2 Jn. 10.\f* riq'uin. \v 7 Roma rix jebel ivetaman chi tok xojc'oje'\f + \fr 3:7 \ft 1 Ts. 1:5.\f* iviq'uin, can man xojk'oran ta. Y achi'el ri xkaben roj, can que c'a ri' c'o chi niben rix chuka'. \v 8 Man xkac'utuj ta kavay chive. Xa xkatoj ronojel ri xkatej. Y janíla xojsamej. Chi pak'ij chi chak'a' xojsamej,\f + \fr 3:8 \ft Hch. 18:3; 20:34; 1 Co. 4:12.\f* roma man xkajo' ta xkelesaj ivay rix. Y riq'uin ri' man xixkaya' ta pa c'ayef. \v 9 Vi ta xkac'utuj kavay chive, ruc'amon\f + \fr 3:9 \ft Mt. 10:10; 1 Co. 9:6; 1 Ts. 2:6; 1 Ti. 5:17.\f* ta chuka', roma can xkaben-vi ri rusamaj ri Dios chi'icojol. Pero man xkac'utuj ta. Xa xojsamej richin xkach'ec kavay, richin queri' xkac'ut chivech chi can queri' chuka' tibana'\f + \fr 3:9 \ft 1 P. 5:3.\f* rix. \v 10 Y tok xojc'oje' iviq'uin, xkabij chive chi vi c'o jun ri man nrajo' ta nisamej,\f + \fr 3:10 \ft Gn. 3:19; Pr. 13:4; 1 Ts. 4:11.\f* chuka' man tutej ruvay, xojcha' chive. \v 11 Y vacami kac'axan chi ri chi'icojol ec'o ri yek'oran\f + \fr 3:11 \ft Is. 56:10.\f* y man nicajo' ta yesamej, y niquijula-apo-qui' pa tak tzij ri man ruc'amon ta. \v 12 Chique rije' nikabij c'a, y ri Ajaf Jesucristo chuka' nubij chique chi xa can quesamej\f + \fr 3:12 \ft Ro. 12:11; Ef. 4:28.\f* c'a. Man tiquich'ujirisaj-qui'. Xa choj c'a quesamej richin niquich'ec quivay. \p \v 13 Kach'alal, man yixcos chubanic ri utz. \v 14 Vi c'o jun ri man nrajo' ta nuben ri xkabij yan ka chupan re carta re', tiya' c'a retal achique ri', y chuka' tich'ara-el-ivi'\f + \fr 3:14 \ft 1 Co. 5:11; 2 Ts. 3:6.\f* riq'uin rija', richin queri' nuya' ruq'uix ruyon rija'. \v 15 Pero man tivetzelaj. Xa tipixabaj,\f + \fr 3:15 \ft Lv. 19:17; Ga. 6:1; 1 Ts. 5:14.\f* achi'el ta niben chire jun ivach'alal. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 16 Kach'alal, ja ri Ajaf ri niyo'on uxlanen pa tak kánima. Rija' xtuya' ta c'a uxlanen pan ivánima rix. Y xtic'oje' ta re uxlanen iviq'uin jantape', chupan xabachique ri nic'ulvachij. Ri Ajaf xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel.\f + \fr 3:16 \ft Ro. 15:33.\f* \p \v 17 Y re ruq'uisibel parte chire re carta re' y ri rutzil-ivech ri nintek-el, can riq'uin nuk'a'\f + \fr 3:17 \ft 1 Co. 16:21.\f* yin, Pablo, nubanon-vi-el. Y tivetamaj chi can kitzij ja yin ri yitakon-el re carta re' chive, roma can que vi re' yitz'iban, y chuka' can que vi re' quibanic ri cartas ri yentakala' yin. \v 18 Ri rutzil ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'.