\id 2CO - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 2 CORINTIOS \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Corinto \toc2 2 Corintios \toc3 2 Co \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Corinto \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibel ri Dios. Yin can vachibilan c'a ri kach'alal Timoteo tok ninben-el re carta re' chive rix kach'alal ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios ri pa Corinto, ri jun tinamit ri c'o chila' pan Acaya. Pero re carta re' man xaxe ta c'a ivichin rix, xa can quichin chuka' conojel ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o pa ch'aka' chic tinamit ri chiri' pan Acaya. \v 2 Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo can rucukuban ruc'u'x riq'uin ri Dios chupan ri tijoj-pokonal \p \v 3 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' jun Tata'aj ri can nujoyovaj-vi quivech ri e ralc'ual, y chuka' can jun Dios ri nucukuba' quic'u'x ri e richin chic. \v 4 Y jac'a rija' ri nibanon chike roj chi nicuker kac'u'x tok yojc'oje' pa tak tijoj-pokonal, richin chi tok roj yekatz'et chi ec'o kach'alal ec'o pa tak tijoj-pokonal, can yojtiquir c'a yekato'. Can yojtiquir-vi c'a nikacukuba' quic'u'x, riq'uin ri rubanic xuben ri Dios kiq'uin roj. \v 5 Can janíla vi c'a ri tijoj-pokonal nikac'ovisaj roj, xa can achi'el vi ri k'axomal ri xuc'ovisaj ri Cristo. Pero ri Cristo xa can janíla chuka' nucukuba' kac'u'x chupan ri tijoj-pokonal ri nikac'ovisaj. \v 6 Y jac'a tok roj can nikac'ovisaj tijoj-pokonal pa rusamaj ri Cristo, ri' can nic'atzin-vi c'a chive rix richin nucukuba' ic'u'x y yixrucol. Y tok roj can nicukubex kac'u'x, xa can nic'atzin c'a chuka' chive rix richin chi nucukuba-ka ic'u'x y yixrucol. Y ri' nuben chive rix chi nicoch' ri k'axomal ri achi'el yojajin chuc'ovisaxic roj. \v 7 Ri koyoben chive rix chi niben ta, xa can xtibanatej-vi c'a. Can ketaman-vi c'a chi ix kachibil vi chupan ri k'axo'n ri nuq'uen-pe ri rusamaj ri Cristo, romari' nik'alajin chi ix kachibil chuka' tok nicukubex kac'u'x roj. \p \v 8 Roma rix vach'alal xa can nic'atzin chi c'o ta chi'ic'u'x ri achique chi tijoj-pokonal ri xkac'ovisaj roj tok xojc'oje' chila' pan Asia. Ri kuchuk'a' c'o, can man nitiquir ta chic riq'uin ri ralal ri tijoj-pokonal ri xquiya' ri vinek pa kavi'. Can xkach'ob-vi c'a chi man xkojc'ase' ta chic, xa can xe chic c'a kacamic koyoben. \v 9 Can xkach'ob chi man yojcolotej ta chic chuvech ri camic, pero re' xa richin c'a chi tiketamaj chi man tikacukuba' kac'u'x riq'uin ri kuchuk'a' roj, chi xaxe ta c'a riq'uin ri Dios tikacukuba' kac'u'x, roma rija' can c'o-vi ruchuk'a', can yeruc'asoj-vi c'a ri caminaki'. \v 10 Y jac'a rija' ri xojcolon-pe chuvech ri camic ri', y re vacami can najin c'a chuka' chikacolic chuvech. Pero chuka' can kacukuban c'a kac'u'x riq'uin chi re benek-apo can xkojrucol-vi c'a chuvech jun camic achi'el ri achok chuvech xojrucol yan jun bey. \v 11 Riq'uin c'a ri oración ri niben koma roj, can janíla vi yojito'. Richin queri' can e janíla c'a chuka' ri yematioxin, tok niquitz'et ri utzil ri nuben-pe ri Dios chike roj roma ri c'utunic ri niben rix. \s1 Ri achique roma tok ri Pablo man apovinek ta chic pa Corinto \p \v 12 Ri quicoten ri c'o kiq'uin roj vacami, petenek c'a roma ketaman chi ri kabanobal xa can riq'uin vi ch'ajch'oj kánima tok yekaben, y can kitzij vi chuvech ri Dios ri yekaben. Man kana'oj ta c'a roj ri nikucusaj. Ri nikucusaj c'a roj ja ri utzil ri kac'ulun chire ri Dios. Can que vi c'a ri' ri kac'aslen ri kac'utun chiquivech ri ec'o chuvech re ruvach'ulef, pero rix kach'alal can itz'eton c'a juba' más chire ri kac'aslen. Más ivetaman achique rubanic ri c'aslen ri kac'uan. \v 13 Romari' man jun ta chic tzij ri nintzijoj-el chive, xa can chirij c'a ri xitz'et yan y chuka' can ivetaman-vi jebel. Ri nurayibel chive, ja ri can nik'ax ta c'a chivech ronojel, ri pa rutiquiribel pe c'a pa ruq'uisibel. \v 14 Y ec'o yan c'a juba' ri xk'ax yan chiquivech chi rije' can ruc'amon-vi chi yequicot koma roj, achi'el roj yojquicot ivoma rix re vacami y xkojquicot chupan ri k'ij tok ri Ajaf Jesús xtipe chikac'amic. \p \v 15 Roma c'a ri junan kavech, yin can cukul-vi nuc'u'x iviq'uin. Xa roma c'a ri' tok yin xinvajo' c'a xik'ax iviq'uin rix nabey, richin chi tok yitzolin-pe can yik'ax chic c'a jun bey iviq'uin y ca'i' ta c'a bey nic'ul rix ri rutzil ri Dios. \v 16 Can nuch'obon-vi c'a chi yik'ax chiri' pa Corinto iviq'uin rix richin chi yibe pa Macedonia, y tok yitzolin-pe pa Macedonia, chiri' chic iviq'uin rix yibec'oje-vi, y ja ta c'a rix ri yixto'on-el vichin riq'uin ri nic'atzin chuve chupan ri nubey richin yitzolin pa Judea. Pero xa man que ta ri' xbanatej, xa man xinapon ta chila' iviq'uin. \v 17 ¿Nibij cami rix chi tok yin xinch'ob queri' xa ch'obon man ch'obon ri xinben? ¿O nibij cami rix chi yin xa c'a in junan na quiq'uin ri ch'aka' chic vinek, chi xaxe riq'uin ri quichi' niquibij ja' y ri cánima xa man que ta ri' ri nubij? Man que ta ri'. \v 18 Ri Dios ri can nuben-vi c'a ri nubij, jac'a rija' ri nik'alajirisan chi xa man que ta ri'. Rija' can retaman-vi c'a ri xkabij chive, y man ca'i' ta c'a ri nel-vi. Man nubij ta c'a chi ja' y xa man que ta ri' ri nrajo' nubij. \v 19 Ri kach'alal Silvano, ri kach'alal Timoteo y yin, ri xojtzijon ri Jesucristo chive, can man nikajel ta c'a kach'abel. Roj can oj achi'el vi c'a ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios; rija' can man nujel ta ri ruch'abel ri nubij; riq'uin rija' xa can xe vi c'a ri kitzij nilitej. Xa can man jun bey ri nubij ta ja' y man ta queri' ri nuch'ob. \v 20 Roma can ronojel c'a ri rusujun ri Dios, can riq'uin c'a ri Cristo nilitej y nibanatej-vi, roma ri Dios can rucha'on-vi richin ri' y kitzij chi can nilitej-vi riq'uin. Roj can pa rubi' c'a ri Jesucristo nikabij-vi chi can que vi ri'. Roj queri' nikabij tok nikaya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. \v 21 Y ja ri Dios ri banayon chike chi cukurinek kac'u'x riq'uin ri Cristo, y ja chuka' rija' ri xojcha'on richin chi nikaben ri rusamaj. Queri' ri rubanon iviq'uin rix y queri' chuka' ri rubanon kiq'uin roj. \v 22 Chuka' ri Dios can ruyo'on-vi c'a ketal, ruyo'on ri Lok'olej Espíritu ri pa tak kánima, richin retal chi can kitzij chi c'o más utzil nekila'. \p \v 23 Pero yin can ja vi c'a ri Dios ninvajo' chi yito'on, roma ninvajo' chi can ja vi c'a rija' ri nik'alajirisan ri achique ri c'o pa vánima, richin chi rix nivetamaj achique roma man in apovinek ta iviq'uin. Xa roma c'a ri can janíla ninjoyovaj ivech, romari' tok man jani quinapon chic jun bey chila' pa Corinto, iviq'uin rix. \v 24 Rix man c'a tich'ob chi yin y ri e vachibil jari' ri ojc'o pan ivi' richin nikabij chive ri achique ruc'amon chi ninimaj. Man que ta ri'. Roma rix can cukul-vi chic ic'u'x riq'uin ri Cristo. Ri nikaben roj xaxe c'a nikajo' yixkato', richin chi c'o ta más quicoten pa tak ivánima. \c 2 \p \v 1 Xa jac'ari' ri xinch'ob-ka yin, romari' can xinbij-vi c'a pa vánima chi can man xquibe ta chic chila' iviq'uin vi xa riq'uin bis yojbec'oje' iviq'uin. Xa más ta utz chi ichojmirisan chic na ri banatajinek chi'icojol, c'ari' xquinapon. \v 2 Roma vi yinapon, y riq'uin ri ch'abel ri ninc'uaj-el chive ninya' bis pa tak ivánima, ¿achique ta cami c'a ri xqueyo'on ta quicoten pa vánima yin? Ri' xa can xe vi c'a rix. Pero roma xa pa bis yixinya-vi rix, can man yixtiquir ta c'a niya' quicoten pa vánima yin. \v 3 Y chuka' can que c'a ri' ri ch'abel ri xintz'ibaj yan el chive, richin chi tok yin yinapon c'a iviq'uin, can ninvil ta c'a quicoten quiq'uin ri kach'alal ri can ruc'amon-vi chi niquiya' quicoten pa vánima. Xa can ichojmirisan ta chic c'a ronojel. Y cukul c'a nuc'u'x chi can queri' vi ri niben, roma rix can quicoten nic'oje' ri ivánima tok ivetaman chi ri vánima yin que chuka' ri' rubanon. Xa can jun c'a kabanon. \v 4 Ri xintek c'a rubixic chive, can riq'uin c'a janíla ok'ej xinben-el. Can riq'uin c'a k'axomal y pokonal, roma janíla yixinch'ob roma ri ic'ulvachin. Ri xintek c'a el rubixic chive man richin ta c'a chi yixinya' pa bis rix, man que ta ri', xa richin c'a chi rix tivetamaj y titz'eta' chi yin can janíla c'a yixinvajo'. Can nim ajovabel c'o pa vánima chive rix. \s1 Ri nika' pa mac man xaxe ta nipixabex, xa can ticuy chuka' rumac \p \v 5 Pero ri jun c'a ri xiyo'on pa bis, man xe ta c'a chuve yin ri queri' xuben, xa can que chuka' juba' ri' xuben chive rix. Y ninbij chi xa juba', roma man ninvajo' ta c'a chi ninya-el ruk'a-raken ri xbanatej. \v 6 Chire c'a ri xbanon queri' chike, man jun c'a ch'abel tibij, roma xa xuc'ul yan c'a ri ruc'amon chi nuc'ul. Xuc'ul yan c'a ri xquibij conojel ri kach'alal chi nika' pa ruvi'. \v 7 Romari', pa ruq'uexel chi rix c'a niya' más ch'abel chire richin nipixabaj, xa ticuyu' rumac y ticukuba' ruc'u'x. Rix ivetaman chi vacami jari' ri más ruc'amon chi niben riq'uin, richin queri' ri jun ri' man c'a tiquen (ticom) roma bis. \v 8 Romari' can ninc'utuj-vi c'a utzil chive rix vach'alal, chi can tic'utu' c'a chuvech ri jun ri' chi rix can nivajo-vi: \v 9 Xa can richin c'a chuka' ri' tok yin xintz'ibaj-el ri vuj ri xintek-el chive, richin nik'alajin vi can yixniman tzij. Yin ninvajo' c'a ninvetamaj vi rix can ninimaj tzij, chire ronojel ri nubin chic el chive. \v 10 Ri can xticuy c'a rumac rix, yin chuka' queri' xtinben riq'uin. Roma yin xa can xcuyutej yan c'a rumac chinuvech ri'. Y ri rumac ri xincuy yin, can ivoma c'a rix tok xinben. Ri mac ri xincuy yin, man xe ta c'a chinuvech ka yin, xa can chuvech c'a ri Cristo chuka'. \v 11 Richin queri' man tikaya' k'ij chire ri Satanás chi nich'acon ta chikij roj. Roma ketaman jebel chi rija' can novinek vi chubanic richin nuben chike chi yojka' pa ruk'a' y yojruch'ec. \s1 Tok ri Pablo c'o pa Troas nrajo' yan c'a nretamaj achique quibanon ri kach'alal aj-Corinto \p \v 12 Y jac'a tok yin xinapon chila' pa tinamit Troas, can xinapon-vi c'a richin chi nentzijoj ri utzilej ch'abel ri nic'amon-pe ri colotajic; ch'abel ri can richin ri Cristo. Y ri chiri', ri Ajaf xujek c'a jun puerta chinuvech, roma can xuya-vi c'a k'ij chuve richin chi nintzijoj ri utzilej ch'abel ri richin colotajic. \v 13 Pero xa chanin c'a xinya' can ri tinamit Troas y xipe pa Macedonia. Roma ja ta ri pa Troas ri xkac'ul-ki' riq'uin ri Tito, pero xa man que ta ri' xbanatej. Y yin xa ninvajo' yan c'a ninvetamaj ri achique ibanon rix chila'. Jari' c'a ri xbanon chire ri vánima chi can chanin yan xenya' can ri kach'alal ri ec'o pa tinamit Troas, roma xa man xapon ta ri Tito chiri'. \s1 Ri jun quibanon riq'uin ri Cristo, can yech'acon-vi \p \v 14 Pero can janíla c'a matiox chire ri Dios, chi rija' can nuben c'a chike chi can yojch'acon-vi roma jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. Y ri Dios can yojrucusaj c'a chuka' richin chi nikaya' rutzijol ri ruch'abel ronojel lugar, richin chi e q'uiy ta ri ye'etaman ruvech. Y ri ch'abel ri' can napon ta c'a rutzijol achi'el ruxla' jun jubulej ak'on. \v 15 Y queri' roj, can yojapon c'a el chuvech ri Dios achi'el ta ruxla' jun jubulej ak'on, roma can c'o-vi ri Cristo kiq'uin. Ri jubulej uxla' ri' can napon-vi c'a quiq'uin conojel; quiq'uin ri xquecolotej y quiq'uin chuka' ri man xquecolotej ta y xa pa k'ak' xquebeka-vi. \v 16 Chique c'a ri man xquecolotej ta, xa jun uxla' ri yeruc'uaj pa camic. Jac'a chique ri yecolotej, jun jubulej uxla' richin c'aslen, roma nuya' quic'aslen ri man jun bey xtiq'uis ta. ¿Achique nibij rix? ¿Xabachique cami vinek ruc'amon nibanon ri samaj richin nibiyin rutzijol ri ruch'abel ri Dios? \v 17 Roj richin nikaya' rutzijol ri ruch'abel ri Dios, man nikaben ta achi'el niquiben ri ch'aka' chic, y chuka' man yojk'olon ta. Roj can oj rusamajela' vi ri Dios ri yojrutek chubanic ri rusamaj, jun kabanon riq'uin ri Cristo chubanic ri samaj ri' y chuka' can chuvech ri Dios tok nikaben ri samaj ri'. Man c'a nikaben ta achi'el niquiben ri ch'aka' chic, chi xaxe richin yech'acon, niquijel rubanic ri ruch'abel ri Dios. \c 3 \s1 Ri Pablo ja ri c'ac'a' trato ri nusamajij \p \v 1 Riq'uin ri ch'abel ri xinbij chive, ¿can yojajin cami chubixic chive chi ja roj ri kojic'ulu'? ¿Nic'atzin cami c'a chi nikaben achi'el niquiben ri niquijel rubanic ri ruch'abel ri Dios? Rije' quic'ualon-apo quivuj ri nubij chi utz richin ye'ic'ul y chuka' niquic'utuj chic el jun vuj chive ri nubij chi quec'ul coma ri kach'alal ri ec'o pa ch'aka' chic tinamit. Jac'a roj man nic'atzin ta chi queri' nikaben. \v 2 Roma ri vinek niquitz'et chi rix xjalatej ri ic'aslen roma ri samaj ri xkaben chi'icojol. Niquitz'et ri utzilej ic'aslen y jari' ri nibin chi utz yojc'ul coma conojel. Y ri' pa tak kánima roj tz'ibatel-vi y man chuvech ta vuj. \v 3 Ri kavuj roj ri nibin chi can kojc'ul, can ja vi c'a ri Cristo ri banayon-pe, y ri vuj ri' can ja vi rix. Ri kavuj ri nikajech roj man xabachique ta c'a chi vuj. Man riq'uin ta tinta banon-vi. Ri kavuj roj can riq'uin vi c'a ri ru-Espíritu ri c'aslic Dios tz'iban-vi-pe. Man chuvech ta chuka' tz'alen tak abej banon-vi, abej ri xa man jun nuna'. Xa can chuvech vi c'a ri ti'ij richin ri ivánima, richin can nina' c'a ri nubij ri Espíritu richin ri Dios. \p \v 4 Y roj can cukul kac'u'x chi can queri' vi, roma can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios. Ri Cristo can nuya-vi kuchuk'a' chubanic ri samaj. \v 5 Man roma ta c'a chi roj can janíla vi q'uiy ri yojtiquir nikaben richin nikach'ob ta chi can romari' tok yojucusex chupan ri samaj; can ta pa kayonil yojtiquir yojsamej. Y roj can c'o-vi c'a samaj ri yojtiquir nikaben, pero roma ri Dios can nuya' kuchuk'a'. \v 6 Ja rija' c'a yojucusan pa rusamaj, y xuben c'a rusamajela' chike richin nikasamajij ri c'ac'a' trato. Can xuya-vi c'a chike ri nic'atzin, richin can yojtiquir nikaben ri samaj. Man richin ta c'a nikasamajij ri trato ri xa tz'iban can chuvech tz'alen tak abej, man que ta ri', can richin c'a chi nikasamajij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu. Roma ri trato ri tz'iban chuvech tz'alen tak abej man nuya' ta c'aslen, xa nuc'ut chikavech chi nika' ri camic pa kavi' roma oj aj-maqui'. Pero ri tz'iban riq'uin ri Espíritu, can nuya-vi c'aslen. \p \v 7 Ri trato ri tz'iban chuvech tz'alen tak abej xa nuc'ut chikavech chi nika' ri camic pa kavi'. Pero man riq'uin ta ri' can man jun ta ruk'ij-rusakil ri trato ri', xa can c'o-vi. Can xk'alajin ri ruk'ij-rusakil ri Dios tok xban ri trato ri'. Riq'uin ri Moisés xk'alajin-vi. Ri vinek israelitas, can man xetiquir ta xquitzu' ruvech ri Moisés, roma can janíla vi niyic'lun, stape' xa man richin ta jantape'. \v 8 ¿Can manek ta cami c'a más ruk'ij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu? \v 9 Roma vi xa can c'o ruk'ij ri trato ri nibin chi ri vinek can e aj-maqui' vi y nuya' ruc'ayeval pa quivi', vi queri', ri c'ac'a' trato ri can man jun kamac nuben chike, can más vi c'a ruk'ij chuvech ri nabey. \v 10 Ri nabey trato, can c'o-vi c'a ruk'ij, pero chuvech ri jun chic c'ac'a' trato, xa can man jun oc ruk'ij, roma ri c'ac'a' trato can más nim ruk'ij. \v 11 Roma vi can c'o c'a ruk'ij ri nabey trato ri man nucusex ta richin jantape', ri jun chic trato can c'o-vi c'a más ruk'ij roma jari' ri can xtucusex c'a richin jantape'. \p \v 12 Can janíla vi c'a cukul-apo kac'u'x riq'uin ri c'ac'a' trato, y romari' can man nikapokonaj ta nikatzijoj chique ri vinek. \v 13 Tok nikatzijoj c'a chique ri vinek, man nic'atzin ta chic chi nikaben achi'el xc'atzin chi xuben ri Moisés. Rija' xc'atzin chi xutz'apej ruvech riq'uin jun tziek, richin chi ri israelitas man c'a tiquitzu' ri ruk'ij y ri rusakil, ri xaxe richin jun tiempo yo'on-pe y c'ari' xa niq'uis-el. \v 14 Pero chuka' ri vinek xa xtz'apetej quivech, romari' ri quinojibal man q'uiy ta c'a ri nik'ax chuvech. Y c'a que na ri' ri quibanon vacami. Tok nisiq'uix ri nabey trato chiquivech, man nik'ax ta jebel chiquivech, roma can c'a tz'apel na quivech. Y ri nelesan ri tz'apebel-quivech xaxe c'a ri Cristo. \v 15 Y rije' can c'a que na ri' quibanon re vacami. Tok nisiq'uix ri vuj ri e ruyo'on can ri Moisés chique, xa can c'a tz'apel c'a quivech, y ri nisiq'uix xa man nika' ta pa tak cánima, xa can pisil rij ri cánima. \v 16 Pero tok xtitzolin-pe quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, jac'ari' tok xtelesex-el ri tz'apeyon quivech y ri pisiyon richin ri cánima. \v 17 Roma tok niquic'ul ri Ajaf Jesucristo, ja ri ru-Espíritu rija' ri niquic'ul. Y ri acuchi nic'oje-vi ri ru-Espíritu rija', can yecolotej c'a chuvech ri man utz ta. \v 18 Xa roma c'a ri' tok konojel roj ri kaniman chic ri Jesucristo, man tz'apel ta chic kavech, xa can nikatzu-vi c'a ruk'ij-rusakil ri Ajaf. Can choj c'a nikatzu-apo achi'el tok nikatzu-ki' pa jun espejo. Y roj can c'o-vi c'a ruk'ij-rusakil ri Ajaf kiq'uin. Y ri ruk'ij-rusakil, can benek c'a ruvech más q'uiy c'o kiq'uin, c'a tok xtikak'i' na c'a ri achique ri rubanic rija'. Y re jun jaloj ri nibanatej kiq'uin, can ja ri ru-Espíritu ri Ajaf nibanon. \c 4 \p \v 1 Romari' roj man yojk'itej ta chubanic ri rusamaj ri Dios, roma re samaj re' ja rija' ri xyo'on chike. Xaxe c'a roma ri rutzil rija', romari' oj rucusan chupan re samaj re'. \v 2 Roj can man nikaben ta chic achi'el ri niquiben ri ch'aka'. Roj xa kayo'on chic can rubanic ri banobel ri man pa sakil ta yeban-vi y xa e richin q'uix. Man chic yekak'ol ta ri vinek, man nikajel ta chuka' rubanic ri ruch'abel ri Dios ri nikabij chique ri vinek. Man que ta ri' nikaben. Roj can ja vi c'a ri kitzij ri nikak'alajirisaj chique ri vinek, y ri' can nuben c'a chi xabacuchi yojc'ul-vi. Ri Dios can nutz'et c'a pe chi queri'. \v 3 Pero ec'o ri xa man nik'ax ta chiquivech ri utzilej ch'abel richin colotajic ri nikatzijoj, pero ri' xaxe chiquivech ri vinek ri yebeka' chupan ri camic richin jantape'. \v 4 Ri xbanon c'a queri' chique ri vinek ri' ja ri Satanás, ri rajaval re tiempo re'. Can e rumoyirisan c'a richin man nik'ax ta chiquivech. Queri' nuben chique ri vinek ri man quiniman ta ri Cristo, richin queri' can man quesakirisex c'a roma ri sakil richin ri utzilej ch'abel ri richin colotajic, ri nik'alajirisan ruk'ij-ruc'ojlen ri Cristo. Y ri Cristo can xoruk'alajirisaj-vi c'a ri Dios chikavech, roma rija' can Dios vi. \v 5 Y roj can jac'a rija' ri nikak'alajirisaj y man jun ta chike roj. Can nikak'alajirisaj c'a chi ri Jesucristo jari' ri Ajaf. Ri ch'abel c'a ri nikabij-ka chikij roj, xaxe c'a chi roj oj isamajela' rix; y ri' roma ri Jesús tok roj queri' nikaben iviq'uin, chi yojoc isamajela'. \v 6 Pa rutiquiribel, ri Dios xubij chi tic'oje' c'a sakil ri pa k'eku'n, y ja chuka' rija' ri nisakirisan ri pa tak kánima, richin chi roj can tikasakirisaj y tikak'alajirisaj c'a chique ri vinek ri ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios, ri can nitz'etetej-vi riq'uin ri Jesucristo. \s1 Ri uchuk'a' ri c'o kiq'uin, riq'uin ri Dios petenek-vi \p \v 7 Ri sakil y ri uchuk'a' ri ruyo'on c'a pe ri Dios chike, can jun beyomel vi, pero roj ri acuchi kayacon-vi-ka man q'uiy ta rejkalen. Xa junan c'a riq'uin jun ulef lek, roma xa can ulef vi chuka', richin chi tik'alajin chi ri uchuk'a' ri c'o kiq'uin, riq'uin ri Dios petenek-vi y xa man kiq'uin ta roj nipe-vi, roma ri uchuk'a' ri' can janíla vi nim. \v 8 Roma roj can benek-vi c'a ruvech c'o ri nikac'ulvachij, pero yojk'ax chuvech. Can man nikil ta c'a achique nikaben roma ri c'ayef ec'o chikavech y roma ri yec'atzin chike, pero man sachinek ta kac'u'x. \v 9 Xabacuchi c'a yojapon-vi, ri vinek man utz ta yojquitz'et, pero ri' xaxe ri vinek, roma ri Dios can c'o-vi kiq'uin roj. Y can yojka-vi c'a chuka' pa tak quik'a', pero man e tiquirinek ta oj quicamisan. \v 10 Roj can chuvech vi c'a ri camic ojc'o-vi, xabacuchi yojapon-vi. Can nikac'ulvachij-vi achi'el ri xuc'ulvachij ri Jesús, richin queri' nik'alajin chi roj can nikac'ul-vi c'a chuka' kac'aslen achi'el ri ruc'aslen rija' vacami. \v 11 Roma roj ri c'a oj q'ues na, can jantape' c'a ojc'o chuvech ri camic, roma nikaben c'a rusamaj ri Ajaf Jesús. Richin queri' ri ruc'aslen ri Jesús can nik'alajin ta c'a chuka' ri pa tak kac'aslen roj, stape' oj vinek y oj camel. \v 12 Roj can nikatz'etela' c'a ruvech ri camic y nupaba-ri' chikavech q'uiy bey chutzijoxic ri ruch'abel ri Dios. Pero roma rix re vacami xivil yan ic'aslen, roj man jun nuben chike ri nikac'ulvachila'. \p \v 13 Y roma cukul kac'u'x riq'uin ri Dios, nikatzijoj ri achique kaniman. Nikaben achi'el ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios: Cukurinek nuc'u'x y romari' ninya' rutzijol. Queri' nubij. Y que chuka' ri' nikaben roj, nikatzijoj ri achique kaniman. \v 14 Queri' nikaben roma can cukul kac'u'x chi ri xc'ason-el richin ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', ja chuka' ri' ri xkojc'ason-el roj. Roma roj jun kabanon riq'uin ri Ajaf Jesús. Y roj kachibilan-ki' iviq'uin rix xkojberuya' chila' chicaj. \v 15 Y roma c'a nikajo' chi rix nivil ri utzil ri', roma c'a ri' tok roj kacoch'on janíla tijoj-pokonal, richin queri' can e q'uiy ta c'a ri yec'ulun ri utzil ri nuya' ri Dios y yecolotej ta. Y riq'uin ri' can janíla ta vi e q'uiy ri yematioxin chire ri Dios y niquiya' ruk'ij-ruc'ojlen. \p \v 16 Jac'ari' ri nibanon chike roj chi man jun bey nikamalij ta kac'u'x chubanic ri samaj, stape' ta c'o tijoj-pokonal. Ri ch'aculaj ri kac'uan roj can nuna-vi janíla, roma ruchapon-ka ruq'uisnen. Jac'a ri espíritu kichin roj, man que ta ri'. Roma ri espíritu c'o kiq'uin pa ruq'uexel chi niq'uis ta ka ruchuk'a', xa k'ij-k'ij más ruchuk'a' nic'oje-el. \v 17 Roma ri ti juba' tijoj-pokonal ri nikac'ovisaj, xa can man niyaloj ta c'a chuka', xa k'axel, y jantape' más jebel c'a nuben chike chuka'. Roma can nuben c'a chike chi nic'oje' kak'ij-kac'ojlen. Y ri kak'ij-kac'ojlen ri xtic'oje' xa can más vi nim y man jun bey xtiq'uis ta. \v 18 Roj can man benek ta c'a kánima chiquij ri yekatz'etela' pa ruvi' re ruvach'ulef, roj can katzuliben c'a apo ri man e tz'etel ta. Roma ri e tz'etel, xa ronojel e k'axel, jac'a ri xa man e tz'etel ta, can e richin vi jantape'. Can man xqueq'uis ta. \c 5 \p \v 1 Can cukul-vi c'a kac'u'x chi ri kach'acul, ri rachoch ri kánima chuvech re ruvach'ulef, stape' xa niquen (nicom), ri kánima can xtuc'ul chic c'a jun rachoch riq'uin ri Dios. Y ri jay ri' ja ri Dios ri banayon; ri jay ri' can richin c'a jantape' y ja ri chila' chicaj c'o-vi. \v 2 Y jac'ari' ri nibanon chire ri kánima chi nijilon chupan ri ch'aculaj ri oquinek rachoch. Can janíla vi c'a ri rayibel kiq'uin chi ri kánima noc yan ta chupan ri jun chic rachoch ri c'o chila' chicaj. \v 3 Riq'uin ri' ri kánima can c'o ta c'a rutziak, y man ta ch'anel. \v 4 Roj can yojjilon y nikac'ovisaj c'a tijoj-pokonal riq'uin re ch'aculaj re kac'uan, ri oquinek rachoch ri kánima. Yojjilon y nikac'ovisaj pokonal roma, pero man roma ta ri' nikajo' chi ri kánima nel yan ta el chupan. Ri nikajo' c'a, ja ri nipe yan ta ri jun chic rachoch ri kánima y norucuchu' ta ka rij ri nabey rachoch, richin queri' ri rachoch ri kánima, ri ch'aculaj ri xa camel, nic'oje' yan ta c'a chupan ri jun chic rachoch ri kánima, ri ch'aculaj ri xa man camel ta. \v 5 Ri Dios nrajo' chi nic'oje' kac'aslen ri man q'uisel ta y rubanon chike chi riq'uin ronojel kac'u'x koyoben-apo. Y chuka' ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chike richin retal chi can kitzij chi nekila' ri c'aslen ri man q'uisel ta. \p \v 6 Romari' roj can cukul kac'u'x jantape', koyoben-apo jampe' c'a xtikac'ul ri jun chic rachoch ri kánima. Roma ketaman chi tok can c'a ojc'o na chupan re ch'aculaj re', y man jani ojc'o ta chupan ri can kitzij kachoch, man jani yojc'oje' ta c'a riq'uin ri Ajaf Jesús. \v 7 Roma re vacami, roj xa man nikatz'et ta ruvech. Roj xa roma kacukuban kac'u'x riq'uin, romari' kachapon bey. \v 8 Roj can kacukuban-vi kac'u'x, y janíla c'a nikajo' chi más utz xa man ta chic ojc'o chupan re ch'aculaj re kac'uan, pero can riq'uin ta chic ri Ajaf ojc'o-vi. \v 9 Romari' can nikatej c'a chuka' kak'ij chi nikaben ri rurayibel ri Dios richin chi yojka' chuvech. Nikajo' chi yojka' chuvech tok c'a ojc'o na chupan re ch'aculaj re kac'uan y chuka' tok oj manek chic chupan. \v 10 Roma can konojel roj c'o chi yojapon na chuvech ri ruk'atbel-tzij ri Cristo, richin queri', can chikajujunal nikac'ul na c'a rutojbalil ri kabanobal tok xojc'oje' chupan re ch'aculaj chuvech re ruvach'ulef; vi utz o man utz ta ri xekabanala'. \s1 Ri Pablo riq'uin jun ch'ajch'oj ránima nuben ri rusamaj ri Dios \p \v 11 Roj can c'o-vi c'a chikac'u'x ri Ajaf, romari' c'o xibinri'il kiq'uin y yojsamej c'a richin chi ec'o ta c'a más ri yeniman richin. Ri Dios can retaman-vi c'a kavech oj achique roj y retaman chi man jun k'oloj ri pa tak kánima. Y ninvoyobej chi que ta ri' nik'alajin chuka' chivech rix, y que ta chuka' ri' nina' rix ri pa tak ivánima, chi roj man jun k'oloj kiq'uin. \v 12 Man c'a tich'ob chi yojajin chubixic queri' chive xaxe richin chi yojic'ul ta, man que ta ri'. Ri nikajo' jac'a ri nikaya' k'ij chive chi tina' janíla quicoten pa tak ivánima koma roj, roma man jun k'oloj kiq'uin. Richin queri' rix jari' ri nibij chique ri yebin chi e rusamajela' ri Dios, pero xa man que ta ri'. Rije' niquiben chi e utz chiquivech ri vinek, pero ri pa tak cánima xa man que ta ri'. \v 13 Roma ri yech'obon chi roj oj ch'ujirinek, yin ninbij c'a chique chi vi queri', oj ch'ujirinek chubanic rusamaj ri Dios y richin chi nuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. Y vi ec'o yech'obon chi man oj ch'ujirinek ta, pa ruchojmilal nikaben ri rusamaj ri Dios richin chi c'o utz xtuq'uen-pe chive rix. \v 14 Roj can jac'a ri ajovabel richin ri Cristo ri nibanon chike chi queri' nikaben, roma ri ajovabel richin ri Cristo janíla nim, chi xa koma konojel roj aj-maqui' tok rija' xquen (xcom). Y romari' can chanin vi c'a chuka' nikach'ob chi roj can xojquen-vi c'a (xojcom-vi c'a) riq'uin rija', roma pa kaq'uexel roj xquen-vi (xcom-vi). \v 15 Rija' can koma vi c'a konojel tok xquen (xcom), richin chi roj ri can c'a c'o na kac'aslen man xaxe ta roj ri tikach'ob-ki'. Man que ta ri'. Xa richin c'a chi ri pa tak kac'aslen xaxe ta c'a nikach'ob ri xquen (xcom) pa kaq'uexel y xbec'astej chuka' pe koma roj. \v 16 Romari' tok roj re vacami y ri chikavech apo man jun chic ri xtikatzu', achi'el ri rubanon can tok c'a man jani jalatajinek ta ri kac'aslen, tok xaxe nikatzu' ri janipe' titzu'un jun vinek. Ri Cristo xa can que vi chuka' ri' xkaben chire, y xkach'ob chi rija' xa achi'el xabachique vinek. Pero vacami man chic que ta ri' nikach'ob chirij. Vacami can ketaman chic c'a achique rija'. \v 17 Can xabachique c'a vinek ri runiman chic ri Cristo, can xjalatej-vi c'a rubanic. Can xban-vi c'a jun c'ac'a' vinek chire. Ronojel ri itzel tak banobel xerubanala' pa nabey tok man jani tunimaj, can xecanej-vi c'a can, y xuchop c'a el jun c'ac'a' c'aslen y c'ac'a' tak banobel ri can e utz vi. \p \v 18 Y ronojel c'a re', can riq'uin vi c'a ri Dios xalex-vi-pe. Can rurayibel vi c'a rija' chi roj junan ta kavech riq'uin. Pero richin chi can nibanatej ri samaj ri', ri Dios xrucusaj ri Cristo. Ri samaj c'a ri xuben ri Cristo, can nuben c'a chi ri vinek junan quivech riq'uin ri Dios. Y ri samaj ri ruyo'on ri Dios chike roj richin chi nikaben, ja ri nikaya' rutzijol chi ri vinek c'o jun rubanic chi junan ruvech nuben riq'uin ri Dios. \v 19 Ri Dios richin chi xuben ri samaj richin chi ri vinek junan ta quivech riq'uin, ja ri Cristo ri xrucusaj y can c'o riq'uin ri Cristo richin chi xuben ri samaj ri'. Y chike roj xuchilabej c'a chi nikak'alajirisaj ri ch'abel ri nitiquir nuben chi junan ta quivech ri vinek riq'uin ri Dios. Ri Dios nrajo' chi ri vinek man jun ta quimac yec'ulun chuvech. \v 20 Roj can oj cha'on-vi c'a roma ri Cristo y yojrutek richin chi pa rubi' rija' yojch'on-vi. Pa rubi' c'a ri Cristo nikabij chive chi can tibana' chi junan ta ivech riq'uin ri Dios. Y tok queri' nikabij chive, can ja vi ri Dios ri nich'on iviq'uin. \v 21 Queri' nikabij, roma ri Cristo can xban-vi chire chi ja rija' ri xuc'uan ri kamac konojel roj, y rija' can man jun bey xuben ta jun mac. Queri' xban chire richin chi konojel ta roj niban chike roma rija' chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. \c 6 \p \v 1 Roj ri can junan c'a yojsamej riq'uin ri Dios chubanic ri samaj chi'icojolil rix, can nikabij-vi c'a chuka' chive chi tibana' utzil man tiben chi xa man jun rejkalen ri rutzil ri Dios ri ruyo'on chic pe chive. \v 2 Y chirij c'a ri' nich'on-vi ri Dios tok nubij: \q1 Yin can xatinvac'axaj-vi c'a pe tok xapon ri ruk'ijul richin chi ninben utzil. \q1 Yin chuka' xatinto-pe chupan ri ruk'ijul richin colotajic. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \m Y jare' c'o chic ri ruk'ijul richin ri utzil ri'; jac'a k'ij re' richin ri colotajic. \p \v 3 Y richin chi man ec'o vinek ri yetzak y ec'o vinek ri man niquinimaj ta, roj can nikatej-vi c'a kak'ij chi man jun ri titz'etetej chikij; man nikajo' ta c'a chi koma ta roj, yetzak. Roj man nikajo' ta c'a chi queri' nibanatej, richin man tiyok'otej ri samaj ri yojajin chubanic. \v 4 Roj can nikac'ut-vi c'a ki' chi oj rusamajela' ri Dios, y jari' ri nibin chi can utz vi yojc'ul ri acuchi yojapon-vi. Can nik'alajin-vi chi oj rusamajela' ri Dios roma q'uiy coch'onic c'o kiq'uin, kac'ovisan tijoj-pokonal, oj k'axinek tok c'o q'uiy ri nic'atzin chike, oj k'axomarinek. \v 5 Roj kac'ulun ch'ayquil, oj yo'on pa tak cárcel, oj kajinek pa quik'a' vinek ri e k'ak'arinek koma roj, oj samajinek janíla, kacoch'on varan, kacoch'on vayjal. \v 6 Roj c'o chuka' ch'ajch'ojil kiq'uin, c'o etamabel, nim kánima, oj utz quiq'uin ri vinek, ri ajovabel c'o kiq'uin can kitzij vi, y c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. \v 7 Kiq'uin vi c'a roj c'o ri kitzij ch'abel, y c'o chuka' ri ruchuk'a' ri Dios. Can ja vi c'a ri kac'aslen choj ri nikucusaj richin nikato-ki'. Can ja vi ri kac'aslen ri nikatobej-vi-ki' tok ec'o yeyacatej-pe chikij, y ja chuka' ri' ri nikucusaj tok ec'o ri nikajo' chi c'o niquetamaj, stape' man e yacatajinek ta pe chikij. \v 8 Roj ec'o chuka' vinek ri yeyo'on kak'ij, pero chuka' can e q'uiy ri xa can yojquitorij. Ec'o ri jebel yech'on chikij, pero can ec'o chuka' ri xa itzel yech'on chikij. Y ec'o chuka' ri yebin chi oj k'olonela', stape' roj ja ri kitzij ri nikabij chique. \v 9 Ec'o ri man quetaman ta kavech, pero can ec'o chuka' ri jebel quetaman kavech. Can oj rojkan-vi ri camic, pero re' xa c'a oj q'ues na. Q'uiy ruc'ayeval takon-pe pa kavi' richin tiketamaj, pero re' xa can c'a c'o na kac'aslen. \v 10 Y stape' yojbison, xa can yojquicot chuka'. Roj ojc'o pa meba'il, pero chuka' c'o ri c'o kiq'uin richin nikaya' chique ri ch'aka', richin chi yebeyomer. Y stape' chuka' can man jun c'o kiq'uin, xa can yojtiquir nikabij chi can ronojel c'o kiq'uin. Y ronojel c'a re' nuc'ut chi can oj rusamajela' vi ri Dios. \p \v 11 Roj can man jun c'a ri man ta nikabij chive rix kach'alal ri ixc'o chiri' pa Corinto. Can ronojel vi c'a ri xkabij yan chive, kitzij. Ri kánima, can más vi c'a nim rubanon chi'ivajovaxic rix. \v 12 Rix can ixc'o-vi c'a pa kánima roj, can janíla ic'ojlibel ri c'o chiri', xa jac'a rix ri man jun ti c'ojlibel c'o pan ivánima richin ojc'o ta roj chiri', xa can janíla co'ol ibanon chire ri ivánima. \v 13 Can yich'on-vi c'a iviq'uin achi'el ta can ix valc'ual y ninc'utuj c'a chive chi tinimirisaj ri ivánima chikajovaxic roj. Can kojivajo' c'a, roma roj can yixkajo-vi. Can tibana' c'a achi'el ri nikaben roj iviq'uin. \s1 Tichajij c'a ivi' chuvech ronojel ri xa man ch'ajch'oj ta \p \v 14 Rix man c'a titun-ivi' quiq'uin ri vinek ri man quiniman ta ri Cristo, roma man junan ta ic'aslen quiq'uin. ¿Roma can nuc'uaj ta cami ri' jun c'aslen choj riq'uin jun ri xa man choj ta? ¿Can jebel cami nicachibilaj-qui' ca'i' c'aslen queri'? ¿Can junan ta cami c'a ri sakil y ri k'eku'n richin niquic'uaj ta qui'? \v 15 ¿Can man jun ta c'a oyoval chucojol ri Cristo riq'uin ri Belial ri nibix chuka' Satanás chire? ¿O can man jun ta cami rucojol jun nimanel riq'uin jun ri xa man nimanel ta? \v 16 ¿Can jebel ta cami c'a nuc'uaj-ri' ri rachoch ri Dios quiq'uin ri vachibel? Roma rix can ix rachoch vi ri c'aslic Dios. Ri Dios can queri' vi c'a rubin: \q1 Xquic'oje' y xquibiyin c'a quiq'uin. \q1 Rije' can xque'oc-vi c'a nutinamit \q1 y yin xquinoc qui-Dios. \m \v 17 Roma c'a ri' rix can nich'on-vi c'a chuka' ri Ajaf chive y nubij c'a: \q1 Quixel-pe chiquicojol ri man e vichin ta yin. \q1 Tich'ara-pe-ivi', y man tichop-apo ri xa tz'ilolej c'aslen, \q1 richin chi yin yixinc'ul. \q1 \v 18 Yin xquinoc c'a Tata'aj ivichin rix \q1 y rix xquixoc numi'al-nuc'ajol. \q1 Que c'a ri' nubij ri Ajaf ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'. \c 7 \p \v 1 Re ch'abel c'a re xinbij yan ka chive, can bin c'a can roma ri Dios. Romari' rix vach'alal ri yalan yixinvajo', kach'ajch'ojirisaj c'a ki'. Can tikachajij c'a ri kach'acul y ri kánima chuvech ronojel ri xa man ch'ajch'oj ta. Ri Dios can xojruch'er yan c'a pe chuvech ri'. Tikaxibij c'a ki' chuvech rija' y tikach'ara' c'a el ki' chuvech ri c'aslen ri xa man ch'ajch'oj ta. \s1 Ri Pablo can yerajo-vi ri kach'alal aj-Corinto \p \v 2 Y roma roj xa man jun c'a itzel banobel ri kabanon ta chive, tinimirisaj c'a ri ivánima chikajovaxic, richin chi ja ri chiri' yojc'oje-vi. Roj xa man jun c'a ri kayojon ta (kayujun ta) ruch'obonic, man jun ri kak'olon ta. \v 3 Ri ch'abel ri c'ari' ninbij-ka yin, man xinbij ta ka richin chi ninya' chivij rix. Man que ta ri'. Roma yin xa can xinbij yan c'a ka ri pa nabey chi can ixc'o-vi pa kánima, y man jun xtelesan ri ajovabel ri' kiq'uin. Ri camic man nitiquir ta, y que chuka' ri' xabachique ri nikac'ulvachij tok c'a oj q'ues na man nitiquir ta. \v 4 Yin can ronojel ri ninna' pa vánima ivoma rix, can ninbij c'a chive, y romari' vacami ninbij chive chi yin janíla yiquicot ivoma rix. Rix can nicukuba-vi nuc'u'x, y jari' ri nibanon chuve yin chi janíla yiquicot chupan ronojel tijoj-pokonal. \p \v 5 Roj can c'o-vi c'a tijoj-pokonal nikac'ovisaj, y jari' chuka' ri xokac'ovisaj tok xojoka' vave' pa Macedonia. Xa can man yojuxlan ta c'a juba' pa ruk'a' ri tijoj-pokonal. Can que vi c'a ri' nikac'ulvachij riq'uin ronojel. Ri kiq'uin ka roj can nikatej c'a pokonal roma ri kánima nik'axon roma man jun ketaman ta achique ibanon y romari' c'o xibinri'il kiq'uin, y ri chikij el nikatej chuka' pokonal roma ri oyoval ri niban chike. \v 6 Pero ri Dios xa can nucukuba-vi quic'u'x ri kasan quik'ij y romari' xucukuba' kac'u'x roj, riq'uin ri xoka' ri Tito. \v 7 Ri Tito xorucukuba' kac'u'x man xe ta c'a roma ri xoka' kiq'uin y xkatz'et ruvech, man que ta ri', rija' xa can xorucukuba' chuka' kac'u'x roj vave' roma rix can xicukuba-vi c'a pe ruc'u'x ri chila'. Xoruya' chuka' rutzijol chike chi rix xa can yojivajo-vi, chi rix xa yixbison vacami roma ri man chanin ta xixtiquir xichojmirisaj ri xbanatej. Y chuka' xorutzijoj chi rix janíla nitej ik'ij richin niben ri nubin chive yin. Ronojel c'a ri', can xuben c'a chuve chi can janíla xquicot ri vánima. \p \v 8 Re vacami, yin can man ninna' ta chic c'a ri ralal ri carta ri xintek-el chive, stape' ri pa nabey can xuben-vi chuve chi can janíla vi xinch'ob chi man ta ajc'a queri' rubanic xinben-el chire, roma can xixinya-vi pa bis. Vacami, can man yibison ta chic romari', roma xa jun oc tiempo ri xixruya' pa bis ri carta ri'. \v 9 Vacami can yiquicot-vi c'a, pero man roma ta c'a ri xixinya' pa bis, man que ta ri', yiquicot roma ri bis xuben chive chi xtzolin-pe ic'u'x. Can rurayibel vi c'a ri Dios chi xixc'oje' pa bis, roma vi xa man ta xixc'oje' pa bis, c'ayef ta chive rix, roma man ta xtzolin-pe ic'u'x, y ri' koma ta roj, roma xa man jun ri xkabij chive. \v 10 Roma tok can rurayibel vi ri Dios ri bis, ri bis ri' can nuben chire xabachique chi nitzolin-pe ruc'u'x, y riq'uin ri' nicolotej. Y ri xtibanon queri' man jun bey c'a xtutzolij-ri' chirij roma ruyon utz ri nuq'uen-pe chire. Jac'a ri bis ri c'o quiq'uin ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef, xa camic c'a ri nuq'uen-pe chique, y man nuben ta chique chi nitzolin-pe quic'u'x. \v 11 Xaxe titzu' achique chi samaj xuben pa tak ic'aslen ri bis ri xuya' ri Dios chive. Can chanin c'a xiben richin xichojmirisaj ronojel. Can xik'alajirisaj-vi c'a pe chuve chi xa man ja ta rix ri c'o ibanon. Can man xka' ta c'a chivech ri rubanon ri jun, chi kajinek pa mac. Can xixibij-ivi' roma xk'ax chivech ri achique banatajinek. Can yojivajo-vi. Can nitej ik'ij richin niben ri rurayibel ri Dios, y chuka' can jari' xivelesaj-el ri xmacun. Ronojel c'a pa ruch'ajch'ojil ri xiben chire. \v 12 Tok yin xinben-el ri carta y xintek-el chive, man xe ta c'a roma ri jun ri xbanon ri mac. Man que ta ri'. Y chuka' man xe ta roma ri jun ri achok che xban-vi ri itzel. Man roma ta chuka' ri'. Xa can richin c'a chi tivetamaj y tik'alajin chivech chi roj can janíla vi nikajo' yixkato', richin man ta nic'ulvachitej queri' chi'icojolil. Ri Dios can nutz'et-vi c'a pe chi queri'. \p \v 13 Y roma c'a rix can xcuker ic'u'x tok xichojmirisaj ri banatajinek, roma chuka' ri' roj xcuker c'a kac'u'x. Pero can más vi c'a xojquicot tok xkatz'et ri Tito chi janíla niquicot ránima petenek; tok xtzolin-pe ri chila' iviq'uin rix. Rix can xiya' c'a pe ruchuk'a' ri ru-espíritu. \v 14 Vacami can man nic'atzin ta chi yiq'uix ta chuvech ri Tito, roma tok can c'a man jani c'a tibe chila' iviq'uin, yin xintzijoj chire chi rix yalan ix jebel y ronojel c'a nik'ax chivech. Yin can jantape' vi c'a ja ri kitzij ri nubin chive, y vacami can kitzij vi chuka' xk'alajin ri xinbij-el chire ri Tito ri chivij rix, y man choj ta c'a queri' ri xinya' ik'ij riq'uin ri nuch'abel. Rix can ix queri' vi. \v 15 Ri Tito can janíla vi c'a yixrajo' vacami, más que chuvech tok can c'a man jani tapon iviq'uin. Can noka-vi c'a chuc'u'x chi tok rija' xapon iviq'uin, ixibin-ivi' y yixbaybot (yixbarbot) roma riq'uin juba' xa man ibanon ta ri achique ruc'amon chi ibanon ta. Can ivoyoben c'a ri achique ch'abel ruc'uan-el rija' chive. Y chuka' can noka-vi c'a chuc'u'x chi rix can janíla yixniman tzij. \v 16 Yin can janíla vi c'a yiquicot, roma can ruc'amon chi nincukuba' nuc'u'x iviq'uin jantape'. \c 8 \s1 Ri kach'alal aj-Corinto utz chi yeto'on ta achi'el ri xeto'on ri kach'alal aj-Macedonia \p \v 1 Vach'alal, can que c'a chuka' ri' nikajo' nikaya' rutzijol chive chirij ri samaj ri xuben ri Dios ri pa tak cánima ri janipe' tzobaj (k'ataj) kach'alal ri ec'o vave' pa Macedonia. Can janíla vi utzil ri xuben ri Dios pa tak cánima, y can que chuka' ri' ri utzil xquiben rije'. \v 2 Roma, man riq'uin chi janíla tijoj-pokonal ri niquic'ovisaj, rije' can xequito-vi-el ri kach'alal ri ec'o pa Jerusalem, can xequito-vi-el riq'uin ri janipe' xetiquir xquiya'. Can janíla vi c'a quicoten c'o pa tak cánima, romari'; y roma chuka' can ye'ajin chuc'ovisaxic tijoj-pokonal rije' roma ri man jun c'o quiq'uin, romari' can xquina' chi ruc'amon chi yequito' ri kach'alal ri can que chuka' ri' quic'ulvachin; achi'el xa ta can e beyoma'. \v 3 Can kitzij vi ri ninbij chive yin, chi rije' xquiya' ri janipe' ri yetiquir niquiya', y hasta xquiya' más chire ri janipe' oc c'o quiq'uin. Can xquiben-vi más chire ri yetiquir niquiben. Y can quiq'uin vi c'a rije' xpe-vi chi xquiben queri'. \v 4 Can jac'a rije' ri xec'utun utzil chike chi tikaya' k'ij chique richin yetiquir ta yeto'on chuka' rije' tok nikamol-el ri to'onic ri nikac'uaj chique ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o pa tinamit Jerusalem. \v 5 Roj man jun bey c'a xkoyobej ta queri', roma man xe ta c'o ri xquiya' richin c'o nuc'uex chique ri kach'alal ri ec'o pa Jerusalem, man xe ta c'a ri' xquiben. Rije' xa can xquiya' chuka' apo qui' pa ruk'a' ri Ajaf richin niquiben ri nrajo' rija', y jari' ri más rejkalen. C'ari' xquijech chuka' qui' chubanic ri samaj ri kachapon rubanic roj. Can achi'el ri rurayibel ri Dios. \v 6 Y romari' tok roj nikachilabej c'a chire ri kach'alal Tito chi titzolin c'a chila' iviq'uin pa Corinto, y ri mero ri xuchop can rumolic ri chi'icojol chila', can teruq'uisa' c'a rumolic, roma ri samaj ri niben rix jun samaj richin utzil. \v 7 Rix can janíla vi icukuban ic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, can janíla vi etamabel c'o iviq'uin; y tok rix nibij ri etamabel ri' jebel c'a rubixic niben chire, can niben vi janíla ri utzilej banobel, y janíla yojivajo' roj. Roma c'a ri' xa can que chuka' ri' tibana' vacami riq'uin ri samaj richin banoj-utzil, rix can tiya' ri janipe' yixtiquir niya' chique ri ch'aka' chic kach'alal. \p \v 8 Yin man ninbij ta c'a chive chi can c'o chi queri' tibana'. Man que ta ri'. Ri ninvajo' yin chive ja ta chi rix niben achi'el ri niquiben ch'aka' kach'alal. Rije' pa cánima c'a xpe-vi richin xquimol ri mero. Rix can tik'alajirisaj c'a chuka' chi c'o ri kitzij ajovabel iviq'uin. \v 9 Can ivetaman chic c'a ri rutzil ri Kajaf Jesucristo; rija' roma c'a can janíla ri ajovabel c'o riq'uin, roma c'a ri' tok can ivoma rix xoc'oje-ka re vave' chuvech re ruvach'ulef. Xuya' can ri rubeyomel. Xoc c'a jun vinek ri man jun c'o riq'uin. Rija' xuben queri' richin chi roj nikil ta c'a ri kitzij beyomel. \p \v 10 Y vacami yin c'o c'a jun ri ninvajo' ninnataj chive y can utz vi nuben chive rix. Y jac'are' ri ninvajo' ninnataj: Can junabir c'a can ri xalex pan ivánima richin xichop rumolic ri mero quichin ri ch'aka' chic kach'alal. \v 11 Vacami tiq'uisa' c'a pa ruvi'; tiq'uisa' rumolic ri mero. Can achi'el c'a tok xpe ri rayibel iviq'uin, c'a que ta ri' ri niben vacami. Yin man ninbij ta c'a chi can c'o chi niya' q'uiy, man que ta ri', xa can xe c'a ri janipe' ri yixtiquir niya', xaxe ri' tiya'. \v 12 Roma vi xa can ja ri pan ivánima xalex-vi-pe ri rayibel ri', ri Dios can nuc'ul-vi c'a chivech ri xa janipe' oc ri yixtiquir niya', roma rija' man nroyobej ta c'a chi q'uiy niya', y xa man jun c'o iviq'uin. \p \v 13 Re ninbij c'a chive man richin ta chi yixinya' pa c'ayef rix y ri yec'ulun ri ito'onic rix jebel yec'oje', man que ta ri'. \v 14 Xaxe roma nic'atzin chi junan ta ivech quiq'uin ri ec'o pa tijoj-pokonal. Roma re vacami rix c'o ri c'o iviq'uin y romari' ruc'amon richin ye'ito' ri ch'aka' chic kach'alal. Roma xa man jun etamayon achique ri nic'ulvachitej, y riq'uin juba' ri chikavech apo rix nic'atzin jun to'onic chive, y ri chiri' xa ja yan chic rije' ri xqueto'on ivichin rix. \v 15 Y chi'icojol rix xtibanatej c'a achi'el nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Man roma ta chi ec'o israelitas q'uiy maná richin niquitej ri xquimol, can ta romari' c'a c'o ta xquiyec can richin ruca'n k'ij, man que ta ri', xaxe xeruben ri xquimol. Y ri ch'aka' chic ri xa juba' oc ri xquimol can, xeruben chuka' y man xevayjan ta c'a. Queri' c'a ri tz'ibatel can. \s1 Ri Tito y ri e ca'i' chic rachibil \p \v 16 Y yin janíla c'a yimatioxin chire ri Dios, roma rija' can xuya-vi c'a pa ránima ri kach'alal Tito richin chi janíla yixruc'uxla'aj rix, achi'el ninben yin. \v 17 Rija' can pa ránima c'a xpe-vi chi ruc'amon chi nibe c'a chila' iviq'uin. Queri' xuch'ob roma can janíla xixruc'uxla'aj-el y man xaxe ta roma ri xkabij chire chi ruc'amon chi nibe chila' iviq'uin richin neruq'uisa' can rubanic ri samaj ri ruchapon can chi'icojol. \p \v 18 Y richin c'a chi nrachibilaj-el ri kach'alal Tito, nikatek-el jun kach'alal riq'uin. Ri kach'alal ri' jac'a ri jebel etaman ruvech coma conojel tzobaj (k'ataj) kach'alal, roma jebel samajinek chutzijoxic ri utzilej ch'abel richin colotajic. \v 19 Y ri kach'alal ri nrachibilaj-el ri kach'alal Tito, can etaman-vi ruvech y cha'on c'a coma ri tzobaj (k'ataj) kach'alal richin nikachibilaj chupan ri bey richin nikac'uaj ri to'onic chique ri kach'alal ri ec'o pa Jerusalem. Re to'onic re' jachon c'a pa kak'a' roj richin nekajacha' chiquivech ri kach'alal ri niquic'ovisaj ruc'ayeval, y riq'uin ta c'a ri nikaben, ri Ajaf Dios nuc'ul ta c'a ruk'ij-ruc'ojlen. Y re' nuc'ut ta chuka' chi riq'uin ronojel ivánima niya-el ri to'onic ri'. \v 20 Roj man nikajo' ta c'a chi yepe tzij chikij, romari' man kayon ta roj ri yojmolon y yojjachon richin ri to'onic ri can janíla vi nim. \v 21 Roma roj man nikajo' ta c'a chi xaxe ta chuvech ri Ajaf Dios nik'alajin-vi chi ronojel ri nikaben, can pa ruch'ajch'ojil vi, man que ta ri', xa can nikajo' c'a chuka' chi queri' tik'alajin chuvech ri vinek, chi can pa ruch'ajch'ojil vi nikaben ronojel. \p \v 22 Y quiq'uin c'a ri ca'i' kach'alal ri yebe chila' iviq'uin, nikatek-el jun chic kach'alal ri can ketaman-vi roj chi can nutej-vi ruk'ij chubanic xabachique samaj richin ri Dios. Y vacami can janíla vi ri rayibel ri c'o riq'uin richin chi napon chila' iviq'uin, roma ri rac'axan chivij rix, y romari' rija' cukul ruc'u'x nerubana' ri samaj ri tiquiriban rubanic chi'icojol. \v 23 Ri kach'alal c'a ri xque'apon chila' iviq'uin, can che oxi' yalan e utz. Roma ri kach'alal Tito can vachibil vi, y yiruto' c'a chubanic ri samaj chi'icojol rix. Y ri e ca'i' chic kach'alal, rije' e takon c'a pe coma ri tzobaj (k'ataj) kach'alal, y roma ri c'aslen ri quic'uan rije', ri Cristo can nuc'ul-vi ruk'ij-ruc'ojlen. \v 24 Vacami rix can tic'utu' c'a ri utzil ri c'o iviq'uin y napon ta c'a rutzijol c'a quiq'uin ri tzobaj (k'ataj) kach'alal, chi rix can c'o chuka' ajovabel iviq'uin. Can achi'el ta c'a ri itzijol ri kelesan roj, chi yalan ix jebel. \c 9 \s1 Ri Pablo can retaman chi ri kach'alal aj-Corinto can xqueto'on-vi \p \v 1 Man nic'atzin ta c'a chi yin c'o ta más nintz'ibaj-el chive chi tiya' ri to'onic quichin ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o pa Jerusalem. \v 2 Roma vetaman c'a chi can c'o-vi rayibel iviq'uin richin niya' ri to'onic ri'. Y jac'ari' ri nintzijoj yin chique ri kach'alal re vave' pa Macedonia, chi rix kach'alal ri ixc'o chila' pan Acaya can ja yan ri junabir ri ivoyoben chic richin niya' ri to'onic ri nic'atzin chique ri kach'alal aj pa Jerusalem. Y ri rayibel ri c'o iviq'uin rix, jari' ri xyo'on cuchuk'a' janíla e q'uiy chique ri kach'alal, richin chuka' yeto'on rije'. \v 3 Y yentek c'a el ri kach'alal chila' iviq'uin, richin chi ri utz nutzijon chivij can ta kitzij vi nec'ulun-pe, y man ta nec'ulun-pe chi ronojel ri utz nubin chivij xa man jun chire ri' ri niben. Richin queri' can imolon ta chic c'a ri to'onic ri nitek chique ri kach'alal, achi'el ri nutzijon chivij. \v 4 Y riq'uin juba' xa ec'o ta kach'alal aj vave' pa Macedonia ri yebe chuvij c'a chila' iviq'uin, y rix xa c'a man jun ta to'onic imolon ri yojapon, xa xtiya' c'a iq'uix rix y xtiya' chuka' kaq'uix roj ri jebel oj ch'ovinek chivij. \v 5 Romari' yin can xinch'ob-vi c'a y xinbij chique ri kach'alal chi nabey quebe rije' c'a chila' iviq'uin y tequiq'uisa' rumolic ri to'onic ri xalex pan ivánima chi nivajo' niya', richin queri' ri to'onic ri niya' man tik'alajin chi riq'uin uchuk'a' nikelesaj chive, man ta queri', xa nik'alajin ta jebel chi iviq'uin rix xalex-vi-pe. \p \v 6 Y yin ninvajo' c'a ninnataj chive: Chi jun ticonel juba' oc cosecha nrelesaj, tok xa juba' oc nutic. Jac'a ri ticonel ri q'uiy nutic, can q'uiy vi c'a ri cosecha nrelesaj. \v 7 Chi'ijujunal rix tiya' c'a ri janipe' ri yixtiquir niya', can achi'el ri xubij ri ivánima chive. Man c'a tiya' ri to'onic riq'uin bis, ni man tiya' chuka' xaxe roma xc'utux chive. Man tiben queri'. Xa can riq'uin c'a quicoten tiya' ri to'onic, roma ri Dios can yerajo-vi ri yebanon queri'. \v 8 Y janíla c'a q'uiy ri utzil ri xtic'ul chire ri Dios roma rija' janíla uchuk'a' c'o riq'uin. Ronojel ruvech utzil xtuya' c'a pe chive, richin chi can jantape' c'o ri nicusaj y c'o chuka' richin ye'itobej ri ch'aka' chic. Can richin vi chi ye'ibanala' utzilej tak banobel. \v 9 Can achi'el vi ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 Xuya-xutaluj chiquivech ri man jun c'o quiq'uin. \q1 Ri rutzil rija', can que vi ri' richin jantape'. \q1 Que c'a ri' ri tz'ibatel can. \m \v 10 Ri Dios can nuya-vi ri ija'tz chire ri ticonel, richin queri' c'o ri nutic-ka, y tok ri Dios nuben-pe chi nivachin ri tico'n ri', jari' c'a noc ruvay. Y que chuka' ri' xtuben ri Dios chive rix, can xtuya' y xtuq'uiyirisaj c'a chivech ri c'o iviq'uin, richin chi q'uiy ta utzilej tak banobel ri xtiben. Y ronojel c'a ri utzilej tak banobel ri xtiben rix, ri Dios xtuben c'a chire chi c'o janíla utzil xtuq'uen-pe. \v 11 Roma riq'uin c'a ri xtuya' ri Dios chive, can c'o-vi c'a nic'oje' iviq'uin, achi'el jun beyon, y jantape' yixtiquir niya' achi'el ri nrajo' ri ivánima. Y tok roj xtekajacha' pa quik'a' ri kach'alal, can janíla c'a matioxinic xtuq'uen-pe chire ri Dios. \v 12 Roma ri samaj ri xtiben rix tok xtiya' ri to'onic quichin ri kach'alal, man xaxe ta xqueruto' ri lok'olej tak kach'alal chupan ri ruc'ayeval ri ye'ajin chuc'ovisaxic, man que ta ri', xa can xtuq'uen c'a pe janíla matioxinic chire ri Dios. \v 13 Y roma ri xtiya' rix chique rije', romari' rije' janíla xtiquiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios, roma can xtiquina-vi chi can kitzij ri nibij rix chi ic'uan ri nubij ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic. Chuka' rije' can xtiquiya' ruk'ij ri Dios roma xalex-pe pan ivánima chi c'o niya' chique rije' y roma chuka' can queri' niben quiq'uin conojel ri kach'alal. \v 14 Rije' can xtiquic'utuj-vi ri rutzil ri Dios pan ivi'. Xquixcajo' roma ri xtiben coma rije', chi janíla ri rutzil ri Dios c'o iviq'uin. \v 15 Matiox c'a chire ri Dios roma ri rusipanic. Jun sipanic ri man nilitej ta achique rubixic riq'uin ch'abel, roma janíla nim. \c 10 \s1 Ri Pablo can rusamajel vi ri Dios \p \v 1 Yin Pablo can e q'uiy vi c'a yetzijon vichin y niquibij c'a: Tok ri Pablo c'o-pe kiq'uin yalan jebel, yalan nuch'utinirisaj-ri' y riq'uin ch'uch'ujil nich'on-vi chike, jac'a tok nej c'o-vi, xa man que ta chic ri' nuben kiq'uin. Rija' man nupokonaj ta chic nubij-pe ch'abel chike, yecha'. Pero xa man que ta ri' ri ninben yin. Roma tok yin c'o c'a ri ninc'utuj chive rix chi niben ta, can ninch'utinirisaj-vi' y riq'uin ch'uch'ujil ninc'utuj, can achi'el xuben ri Cristo. \v 2 Ri ninvajo' yin ja ta chi ichojmirisan chic ronojel; utz ta chic ix benek tok yin xquinapon chila' iviq'uin. Roma vi xa c'a man jani ichojmirisan ta ronojel tok yinapon, ja yin ri c'o na chi yichojmirisan. Y yin man ninvajo' ta nincusaj ri uchuk'a' c'o pa nuk'a'. Achi'el ri nunojin chi ninbij chique ri yebin chuvij chi xa ja ri ninrayij yin ri ninben y xa man ninben ta ri rurayibel ri Ajaf. \v 3 Y can kitzij c'a ri' chi oj vinek, pero roj man nikaben ta achi'el nuben jun xabachique vinek, ri xa ja ri ruchuk'a' rija' ri nrucusaj. Roj man que ta ri' nikaben tok nikaben oyoval riq'uin ri itzel. \v 4 Ri nikucusaj roj man ja ta c'a ri kuchuk'a' roj. Ri nikucusaj roj richin nikaben oyoval riq'uin ri itzel jac'a ri ruchuk'a' ri Dios, ri can nitiquir-vi nich'acon chirij ri itzel stape' can jebel ri rutobal rubanon. \v 5 Can yekakasaj-vi c'a ri ch'abel ri yequipaba' chikavech y yekakasaj chuka' conojel ri can c'o-vi quik'ij niquina' y man niquiya' ta k'ij chi niquetamaj ta ruvech ri Dios. Roj can yekachop-vi c'a ri c'o ch'obonic que tak ri' quiq'uin y yekaya' pa ruk'a' ri Cristo richin niquinimaj ta rutzij achi'el ri ruc'amon chi niquiben. \v 6 Re vacami, rix can man yixniman ta c'a tzij, pero tok can xtinimaj tzij y xtiben ri achique nubij ri ruch'abel ri Dios chive, jari' tok man xtikapokonaj ta xtikaya' jun ruc'ayeval pa quivi' ri ch'aka' chic ri xa man xtiquich'utinirisaj ta qui' richin niquinimaj tzij. \p \v 7 Rix itzel yixch'on chikij xaxe riq'uin ri yojitz'et, pero man ivetaman ta c'a ri utz ri c'o pa tak kánima. Vi c'o c'a ri nich'obon-ka chi rija' can richin vi ri Cristo, xa can tunojij c'a ka chi vi rija' richin chic ri Cristo, can que chuka' ri' tuch'obo' chikij roj, chi roj can oj richin vi ri Cristo. \v 8 Roj can oj rusamajela' vi ri Ajaf Jesucristo roma can ruyo'on-vi uchuk'a' pa kak'a'. Y chuka' ninbij chive chi c'a c'o más uchuk'a' yo'on pa kak'a', y man q'uixbel ta richin ninbij chive, roma can queri' vi. Pero roj man ojc'o ta c'a richin yixkaq'uis, roj ojc'o pero richin yixkato', richin queri' yixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen. \v 9 Man c'a tik'alajin chivech chi re vuj re yentek-el iviq'uin xaxe richin yixinxibij. \v 10 Roma can kitzij vi chi ec'o chive rix ri yetzijon chi yin tok c'o vuj yentek-el chive, chupan ri' ruyon ch'abel ri e pokon y janíla cuchuk'a' ri yentz'ibaj-el. Pero tok yinapon cha chila' iviq'uin xa man jun cha cuchuk'a' ri nuch'abel, chi xa man jun rejkalen ri rubanic ri nuch'abel. \v 11 Pero ri nibin queri' xaxe ninvajo' c'a ninbij chire chi can achi'el vi rubanic ri ch'abel ri nubin-el chupan ri vuj ri e nutakon-el, can que c'a chuka' ri' xtenbana' tok xquinapon chila'. Roma man xe ta c'a tok man inc'o ta apo iviq'uin yitiquir ninben queri' pa tak vuj. Yin y ri e vachibil, can xtikaben-vi c'a ri ruc'amon chi nikaben iviq'uin. \p \v 12 Roj man nikaben ta c'a achi'el ri niquiben rije'. Man nikachibilaj ta c'a ki' quiq'uin, y chuka' can man oj junan ta quiq'uin, roma rije' quiyon niquiben chi c'o janíla quik'ij. Rije', can man pa rubeyal ta c'a ri niquiben, roma xa quina'oj oc rije' nibin queri' chique. Chiquivech rije' ja rije' ri más e utz. \v 13 Roj, can man xtikaben ta c'a achi'el niquiben rije', chi nej ta yojapon-vi, xaxe richin chi nikaben chi c'o janíla kak'ij. Ri kasamaj roj xaxe napon c'a acuchi ri nrajo-vi ri Dios y man nikamej ta quisamaj ri ch'aka' chic samajela'. Ri samaj c'a ri ruyo'on ri Dios chuve yin y ri e vachibil richin chi nikaben, can napon c'a chuka' iviq'uin rix. \v 14 Y man yalan ta c'a nej xojapon-vi, roma roj can yo'on k'ij chike chi yojsamej chi'icojol. Ja roj c'a ri xojapon pa nabey ri chila' iviq'uin; y xojapon c'a chila' roma ri kac'uan-apo ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic. \v 15 Y man jun c'a nic'atzin-vi chi roj nikaya' kak'ij roma ri samaj banon coma ch'aka' chic. Ri koyoben c'a roj ja ta ri yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y tok can cukurinek chic jebel ic'u'x, ivoma ta rix más nej napon-vi ri ruch'abel ri Dios. Roma ri Dios can que vi ri' ri rurayibel, chi nikac'uaj ta ri ruch'abel pa ch'aka' chic lugar ri acuchi nrajo-vi rija'. \v 16 Y riq'uin ri queri', roj xtikatzijoj ta c'a ri utzilej ch'abel richin colotajic más c'a quela' chire ri itinamit rix. Y riq'uin ri queri' roj man yojapon ta acuchi ec'o chic samajela' yesamej y c'o chic samaj quibanon. Roj man ruc'amon ta c'a chi nikaya' kak'ij roma ri samaj banon coma ch'aka' chic. \p \v 17 Y vi c'o jun ri nibin chi janíla nima'k tak samaj ri e rubanalon, más ta utz chi man yerubila' queri', xa más utz tubij chi ja ri Ajaf banayon ronojel. \v 18 Roma ri xa ruyon ka rija' nubij chi can c'o ruk'ij, man nubij ta chi tzij chi can queri' chuvech ri Dios. C'a ja na ri Dios ri xtibin, vi can queri' o xa man que ta ri'. \c 11 \s1 Ri Pablo nibison roma ri kach'alal aj-Corinto nika' chiquivech ri tijonic ri xa man kitzij ta \p \v 1 Stape' yin q'uiy ch'abel ri xquenbij chive; ch'abel ri xa e ch'obon man ch'obon ri ye'el pa nuchi', ninc'utuj c'a utzil chive rix chi quinicoch'o' juba'. Roma xa can jari' ri rurayibel ri vánima chi nink'alalajirisaj chive. \v 2 Roma yin can nutzuliben c'a achique chi c'aslen ri ic'uan. Can yixinchajij-vi c'a riq'uin ri ibanobal can achi'el ta nuben ri Dios iviq'uin vi ta nika-pe. Can riq'uin vi c'a rija' petenek-vi ri yixinchajij riq'uin ri ic'aslen. Roma rix xinimaj c'a ri Cristo tok yin xintzijoj ri ruch'abel chive. Can ix achi'el c'a jun xten ri nec'ule' yan riq'uin jun ala' ri xtoc rachijil. Can ch'ajch'oj vi c'a tok nijach-el pa c'ulanen. Can que c'a ri' rubaniquil ri ic'aslen ninvajo' yin chi rix ic'uan tok xquixbe chila' riq'uin ri Cristo. \v 3 Pero yin nuxibin-vi', roma man xa tibanatej achi'el xbanatej riq'uin ri Eva ojer can. Rija' xk'olotej c'a pa ruk'a' ri cumetz, riq'uin ri jebel oc rubanic nich'on. Y que chuka' ri' rix, xa riq'uin jun niyo'on ina'oj, nijalatej ri ich'obonic, y ri' nuben chive chi rix can nivajo' niya' can ri Cristo y man can ta chic nicukuba' ic'u'x riq'uin. \v 4 Roma rix achi'el xa janíla yixquicot riq'uin jun ri napon iviq'uin y xa man ja ta ri Jesús ri xkatzijoj chive roj ri nutzijoj chive, xa jun chic. Y que chuka' ri' yalan yixquicot riq'uin tok nusuj jun chic espíritu chive y xa man ja ta ri' ri xic'ul pa nabey. Y chuka' yixquicot riq'uin tok nubij chive chi c'o jun chic ch'abel richin colotajic riq'uin. \v 5 Vi yixquicot riq'uin jun vinek queri', xa más ta utz chi ja ri viq'uin yin ri queri' niben. Roma yin can nik'alajin chi c'o uchuk'a' ri c'o pa nuk'a'. Yin man más ta c'a in co'ol que chiquivech ri ch'aka' chic nimalej tak apóstoles. \v 6 Roma stape' ta ri nuch'abel man can ta janipe' rubanic tok yich'on, pero can vetaman-vi jebel ri achique ri yinajin chubixic tok yich'on. Y ri' can ivetaman chuka' rix chi queri', roma xabachique y xabacuchi queri' kabanon; can kabin-vi ri ruch'abel ri Dios. \p \v 7 ¿Chivech rix xajan cami chi yin man jun vajel xinc'utuj chive tok xinapon iviq'uin richin xintzijoj ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic? ¿Xajan cami chi xinoc isamajel richin chi rix c'o ik'ij re vacami? \v 8 Yin, richin c'a chi xinben ri rusamaj ri Dios chila' iviq'uin, ri vajel xinvelesaj c'a pe quiq'uin ri ch'aka' chic tzobaj (k'ataj) ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka' chic tinamit. \v 9 Y tok yin c'o xc'atzin chuve ri chila' chi'icojol, man jun chive rix ri xinya' ta ejka'n chirij y xinc'utuj ta chire achique ri nic'atzin chuve, man jun. Ri xc'atzin chuve chiri', xa ja ri kach'alal aj-Macedonia ri xe'apon viq'uin chila' ri xeto'on can vichin, richin xinic'o chupan ri k'ij ri'. Can riq'uin vi c'a ronojel xintej nuk'ij chi man jun ejka'n xinya' chivij. Y c'a que na ri' ri ninch'ob ninben re chinuvech apo. \v 10 Y re xtinbij chive can kitzij vi, roma ri Cristo can c'o-vi viq'uin, chi rix ri ixc'o ri pan Acaya, can man jun ri xtibanon ta chuve chi xtinc'ul ta jun to'onic ivichin rix, roma chuve yin can jun quicoten vi chi ninben ri rusamaj ri Dios y nuyon c'a nintzuk-vi'. \v 11 ¿Achique cami roma? ¿Roma cami chi yin man yixinvajo' ta? Man que ta ri'. Ri Dios retaman chi yin can yixinvajo-vi. \p \v 12 Y ri nubanon-pe chi can nintzuk-vi', can c'a xtinben na queri', roma ninvajo' chi riq'uin yin man ninc'ul ta jun to'onic ivichin rix, yitiquir ninvelesaj ri ch'obonic ri c'o quiq'uin ch'aka' chic ri yebin chi e rusamajela' ri Dios, pero xa man que ta ri'. Richin queri' rije' man yetiquir ta niquibij chi can e junan vi kiq'uin roj. \v 13 Roma rije' can e kitzij apóstoles niquina', pero xa man que ta ri', xa e samajela' ri yek'olon. Can niquiben chi e apóstoles richin ri Cristo, pero xa man kitzij ta. \v 14 Y ri niquiben rije' man c'ac'a' ta, chi niquiben chi e kitzij tak apóstoles y xa man e kitzij apóstoles ta, roma xa can que chuka' ri' nuben ri Satanás; rija' nuben chi jun utzilej ángel richin sakil y xa man que ta ri'. \v 15 Xa roma c'a ri', ri niquiben ri man e kitzij apóstoles ta, man c'ac'a' ta. Man c'ac'a' ta chi ri e rusamajela' ri Satanás niquiben chi can e samajela' richin ri chojmilal. Pero ri pa ruq'uisibel xa xtiquic'ul c'a ruc'ayeval, achi'el c'a ri nuc'utuj ri itzel tak quibanobal. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri achique e ruc'ulvachin pa rusamaj ri Dios \p \v 16 Y yin ninbij chic c'a jun bey, chi stape' q'uiy ch'abel ri xa ch'obon man ch'obon ri yenbila' chive, man jun c'a chive rix tich'obon chi yin xa in ch'ujirinek y romari' yenbila' ch'abel queri'. O vi xa que ta ri' ri nich'ob rix, can que c'a ri' ri quinic'ulu'. Can tibana' c'a chuve chi yin xa in ch'ujirinek, richin chi yin chuka' yitiquir ninya' juba' nuk'ij chupan ri nuch'ujiric. \v 17 Ri Ajaf can man jun bey xuben ta achi'el ri xtinben yin vacami, roma xtinya' nuk'ij nuyon, y ri ch'abel ri xque'el pa nuchi', ruyon ch'obon man ch'obon tak ch'abel. \v 18 Pero xa roma ri e janíla ri niquiben chi c'o quik'ij, chi c'o etamabel quiq'uin, chi c'o quik'ij ri ojer tak quite-quitata', can romari' yin chuka' queri' ninben. \v 19 Roma rix xa can janíla yeka' chivech y ye'ic'ul jebel ri xa man jun quetaman, y rix xa janíla q'uiy etamabel iviq'uin. \v 20 Rix can jebel c'a ina'on y jebel chuka' nitz'et chi c'o ri nibanon chive chi quixc'oje' chuxe' rutzij y nuben chive chi achi'el xa ix lok'on tak rusamajela'. Can utz chuka' nina' rix chi c'o jun ri najin chubik'ic (chubek'ic) ivichin, chi c'o ri nelesan chive ri c'o iviq'uin, chi c'o ri palibeyon ivichin y man jun ik'ij chuvech, y c'o chuka' niyo'on k'a' chi'ipalej. Rix can jebel c'a itz'eton ri'. \v 21 Stape' jun q'uixbibel chuve yin chi ninbij re', pero xa can kitzij vi chi queri', roma roj can manek vi kuchuk'a' chi xkaben ta achi'el ri niquiben ri ch'aka' chive. \p Pero vi ri ch'aka' can c'o-vi uchuk'a' quiq'uin chi man niquixibij ta qui' yequibila' ch'abel richin niquiya' quik'ij, yin chuka' yitiquir ninben achique ri niquiben rije'. Re tzij c'a re xquenbij chive achi'el xa pa nuch'ujilal c'a xquenbila-vi. \v 22 Can q'uiy c'a ri niquibila' rije'; niquibila' chi e hebreos, pero ri' man xe ta rije', yin chuka'. ¿E vinek israelitas rije'? Que chuka' ri' yin. ¿E riy-rumam can ri Abraham rije'? Yin chuka' queri'. \v 23 ¿E rusamajela' ri Cristo rije'? Yin chuka'. Pero re vacami can yich'on c'a achi'el xa ta in ch'ujirinek y romari' achi'el xa ch'obon man ch'obon ri yenbij, chi yin más in samajel que chiquivech rije'. Más samaj nubanon. Yin más nuch'ayic nuc'ulun que chiquivech rije', roma hasta man noka' ta chic chinuc'u'x janipe' bey in ch'ayon. Yin xic'oje' pa cárcel más que chiquivech rije'. Yin can q'uiy c'a chuka' bey in apovinek chuvech camic. \v 24 Ri nuvinak israelitas vo'o' c'a bey in quich'ayon riq'uin tz'un ri c'o q'uix tak ch'ich' chutza'n; can juvinek-belejlajuj jich' c'a xinc'ul chi vo'o' bey, y xaxe c'a jujun jich' ri man xinc'ul ta, roma jari' ri nelesex can pa ruvi', roma xa can ja ta ri cavinek ri c'o ta chi xinc'ul. \v 25 Oxi' bey ri in ch'ayon riq'uin xic'a'y. Jun bey xinquiq'uek chi abej. Oxi' bey c'a benek can chuxe' ya' ri barco ri in benek-vi. Jun bey jari' xic'oje' jun k'ij y junak'a' pa ruvi' ri nimalej ya'. C'a nej c'a chire ri ruvach'ulef tok xinc'ulvachij queri'. \v 26 Q'uiy c'a ri e nuc'ovisan pa tak bey chubanic ri rusamaj ri Dios. Roma ri bey ri e nuc'ovisan ec'o raken tak ya', elek'oma', ri nuvinak israelitas ri ye'etzelan vichin y que chuka' ri' ri ch'aka' chic vinek ri xa man e nuvinak ta, pa tak tinamit, pa tak lugar ri e manek vinek, pa ruvi' ri nimalej ya' rubini'an mar, y coma ri man e kitzij tak kach'alal ta. Can q'uiy vi c'a ri nuc'ovisalon. \v 27 Yin in samajinek janíla y q'uiy tijoj-pokonal nuc'ovisan: Nuc'ovisan cosic, nucoch'on nuvaran, nuc'ovisan vayjal y chaki'j-chi', nucoch'on tef y xq'uis-ka ri nutziak y man jun ninq'uen-vi, y chuka' can q'uiy bey nink'atala-vi' richin man yiva' ta richin queri' c'o c'a más samaj ninben. \p \v 28 Y man xe ta c'a ri' ri numol-ri' chuvij, xa can c'a c'o chic ch'aka'. Chuka' ri ralal ri samaj ri nika' chuvij k'ij-k'ij, ri ch'obonic ri ninben coma ri tzobaj (k'ataj) kach'alal roma ri yenc'uxla'aj-el; kach'alal ri nuiqimol-qui' pa rubi' ri Dios xabachique lugar. \v 29 ¿O c'o cami jun kach'alal ri manek ruchuk'a' y yava' nuna', y yin xa man yiniman ta chire? Man que ta ri'. Yin can jari' c'a inc'o-apo riq'uin. ¿O c'o ta cami jun kach'alal nitzak can roma jun chic y yin man ta yiniman chire roma ri xban chire? Man que ta chuka' ri'. Ri vánima can achique la nuna' roma ri xban chire. \v 30 Ronojel ri xinbij-ka nuc'ut chi yin xa manek vuchuk'a'. Pero yin tok nic'atzin chi ninya' nuk'ij, jari' ri nincusaj richin ninya' nuk'ij. \v 31 Can kitzij vi ri ninbij yin. Y ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo, retaman chi yin man nintz'uc ta tzij. Can retaman-vi c'a rija', ri c'o ruk'ij richin jantape'. \v 32 Ri pa tinamit rubini'an Damasco c'o c'a ri xinc'ulvachij; jac'a yin ri quinojin chi yinquichop. Romari' ri k'atoy-tzij richin ri rey Aretas xubij chi quichap tok yitz'et. Can jebel vi c'a chajin ri tinamit richin man yicolotej pa quik'a'. \v 33 Y xicolotej-el pa quik'a', roma xikasex-el chuvech ri tz'ak ri sutiyon rij ri tinamit. Chupan c'a jun chaquech xinquiya-vi ri xeto'on vichin y c'ari' xinquikasaj-el pa jun ventana ri c'o chuvech ri tz'ak. \c 12 \s1 Ri Pablo nutzijoj chi xapon yan c'a chila' chicaj \p \v 1 Y can kitzij vi chi man ruc'amon ta chuve yin chi ninya' nuk'ij. Pero vacami yin xaxe c'a yich'on juba' chirij ri nuc'ut ri Ajaf chuvech ri niniman richin. Roma can c'o c'a ri nuc'ut chuvech pan achi'el tak achic', y c'o chuka' yeruk'alajirisaj chuvech. \v 2 C'o chic c'a cajlajuj juna' ri' chi jun achin ri vetaman ruvech yin, xbe chila' chicaj y xtzolin chic pe. Rija' xuc'uex c'a chila' chicaj, y can c'a pa rox caj xuc'uex-vi; ri acuchi c'o-vi ri Dios. Yin vetaman c'a ruvech ri achin ri', chi runiman chic ri Cristo, xa jac'a ri man vetaman ta yin ja ri achique rubanic tok xuc'uex, vi can riq'uin ri ruch'acul o xaxe ri ru-espíritu. Xaxe c'a ri Dios etamayon achique rubanic tok xuc'uex chila' chicaj. \v 3 Yin can vetaman ruvech ri achin ri', pero xaxe c'a ri Dios etamayon chi tok xuc'uex chila' chicaj, vi can q'ues y riq'uin ruch'acul xbe o xa man que ta ri'. \v 4 Ri vetaman yin xaxe c'a chi rija' xuc'uex c'a chila' chupan ri lugar richin quicoten, ri acuchi xerac'axaj ch'abel ri man e tiquirel ta chi yebix chupan re kach'abel roj aj-ruvach'ulef, y chuka' ri ch'abel ri' man yo'on ta c'a k'ij chire ri vinek richin chi nubij ta. \v 5 Ri achin ri xuc'uex c'a chila' chicaj can c'o-vi c'a ruk'ij chinuvech yin, y rija' can ruc'amon-vi chi nuya' ruk'ij. Jac'a yin man jun bey xtinya' ta nuk'ij. Pero xa ta nic'atzin chi ninya' nuk'ij, nintzijoj ta ri e nuc'ulvachilon, y ronojel ri' xa niquik'alajirisaj chi yin manek vuchuk'a'. \v 6 Pero man riq'uin ri', vi ta yin ninya' nuk'ij, pa rubeyal ta ri ninben y man ta nic'ulun chi man jun etamabel c'o viq'uin. Man ta queri', roma yin xa ja ta ri kitzij ri ninbij, roma ri xuc'uex c'a chila' chicaj, ja yin. Pero yin man ninya' ta c'a nuk'ij, richin queri' man jun vinek ri tibanon más nim chuve, roma ri vinek xa man xe ta chic ri niquitz'et o nicac'axaj chavij ri niquitzu', xa can nic'o chic juba' ruvi' niquiya' ak'ij. \p \v 7 Yin can janíla c'a e nima'k ri e ruk'alajirisan ri Dios chinuvech. Y richin chi ronojel re' man tiquiben chuve richin ninnimirisaj nuk'ij, romari' tok c'o jun ch'ut yo'on chire ri nuch'acul. Ri Ajaf can xuya-vi k'ij chire ri Satanás chi xutek-pe ri ch'ut ri' richin chi nintej pokon pa ruk'a'. Can jantape' vi c'a najin chinuchapic. Y ri Ajaf xrucusaj ri ch'ut ri' richin nuben chuve chi man tinnimirisaj nuk'ij. \v 8 Y romari' tok yin oxi' yan c'a bey nuc'utun utzil chire ri Ajaf Jesucristo chi trelesaj-el ri nibanon chuve chi nintej pokonal. \v 9 Pero ri Ajaf xubij chuve: Rat xaxe c'a caquicot riq'uin ri vutzil y man jun chic ri xtic'atzin ta chave. Roma tok yatajin chuc'ovisaxic jun tijoj-pokonal y manek chic avuchuk'a' nana' rat, yin can xquic'oje' aviq'uin y ninya' ri uchuk'a' ri nic'atzin chave, xcha' chuve. Romari' yin janíla yiquicot roma ri e nuc'ulvachilon y xa niquic'ut chi manek vuchuk'a'. Y riq'uin ri' can nika-vi c'a pe ri ruchuk'a' ri Cristo pa nuvi'. \v 10 Can janíla vi yiquicot tok roma ri Cristo c'o ri yenc'ulvachila' y xa niquic'ut chi manek vuchuk'a'. Yiquicot tok c'o ri niquiben richin yinquiq'uixbisaj, yiquicot tok c'o yec'atzin chuve y xa man jun nipe-vi, yiquicot tok yinetzelex y yiquicot chuka' ri pa k'axo'n. Roma jac'a tok yin manek chic vuchuk'a' ninna', jari' tok nipe vuchuk'a'. \s1 Ri Pablo can yerajo-vi ri kach'alal aj-Corinto \p \v 11 Yin xa xinben achi'el jun vinek ri man jun etamabel riq'uin, roma xinya' nuk'ij. Pero xa can jac'a rix xixbanon chuve chi xinben queri', roma xa ja ta rix ri ruc'amon chi xixbin chi yin can c'o-vi nuk'ij. Kitzij na vi chi yin ninna' chi xa man jun nuk'ij, pero chuka' can man jun nucojol quiq'uin ri nimalej tak apóstoles. \v 12 Yin can in jun apóstol vi, roma tok xinben ri samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut c'a vi' chi in jun apóstol. Can c'o-vi c'a ri xenben richin chi xk'alajin chivech chi can c'o-vi ri Dios viq'uin, chi yin in jun rusamajel y can nik'alajin-vi chi queri'. Can nik'alajin-vi chupan ri nuc'aslen. Rix can xivetamaj c'a chi in rusamajel ri Dios roma q'uiy milagros ri xinbanala'. \v 13 ¿O c'o cami samaj ri xa man xbanatej ta ri chi'icojol rix y can xinben chiquicojol ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka' chic tinamit? ¿Achique ta c'a roma tok rix xina' chi xa más co'ol ik'ij que chiquivech ri ch'aka' chic kach'alal ri'? ¿O xa roma yin man jun nuc'utun chive? Vi xa roma man nuc'utun ta nuvay chive y ronojel ri yec'atzin chuve, vi romari', quinicuyu' c'a juba' roma ri nubanon chive. \p \v 14 Y re vacami c'a, can inc'o chic richin chi yinapon chic jun bey iviq'uin. Y re xquibe iviq'uin vacami jac'are' ri rox yan bey. Y ri xquinapon man c'a tich'ob chi c'o ejka'n ninya' chivij. Man que ta ri'. Yin xa man ja ta c'a ri c'o iviq'uin ri ninvajo', yin ja rix ri yixinvajo'. Roma rix ivetaman c'a re xtinbij chive vacami y nibanatej chikacojolil re vave' chuvech re ruvach'ulef: Xa jac'a ri tata'aj nimolon ri beyomel richin nuya' can chique ri ralc'ual, y xa man ja ta ri alc'ualaxela' ri yemolon beyomel richin niquiya' chire ri quitata'. \v 15 Romari' yin can riq'uin c'a janíla quicoten xtincusaj ri ninvil yin, y hasta yin yiq'uis-ka chuka' roma can janíla ri ajovabel c'o viq'uin ivoma rix. Stape' rix man can ta yinivajo' achi'el ri yixinvajo' yin. \p \v 16 Y ec'o c'a ri yebin chuvij chi yin cha ri' man jun ejka'n nuyo'on chivij, chi c'o ta to'onic ri nuc'utun chive, pero xa can in novinek cha chubanic, y jebel cha ix nuk'olon y ix kajinek pa nuk'a' richin c'o mero ninvelesaj chive. \v 17 Pero rix jebel ivetaman chi man que ta ri'. ¿O xixink'ol cami yin riq'uin jun chique ri kach'alal ri xentek chila' iviq'uin? \v 18 Roma richin xintek ri kach'alal Tito ri chila' iviq'uin, nabey na xinc'utuj janíla utzil chire, y c'ari' xbe rachibilan-el ri jun kach'alal. ¿Xixruk'ol cami ri kach'alal Tito? ¿Xitz'et cami chi ri kach'alal Tito man ja ta ri Lok'olej Espíritu ri uc'uayon richin? Man que ta ri'. Y can achi'el c'a uc'uan rija' roma ri Lok'olej Espíritu, can que c'a chuka' ri' in uc'uan yin. ¿Y xitz'et cami chi ri rubanobal rija' chiquivech ri vinek, man utz ta? Man que ta chuka' ri'. Y yin can achi'el c'a rija'. \p \v 19 ¿Nich'ob cami rix chi riq'uin ri ch'abel ri xkabij-ka yojajin chikato'ic ki' chivech? Man que ta ri'. Roma can chuvech ri Dios chi yin y ri e vachibil yojch'on queri' iviq'uin, xa roma jun kabanon riq'uin ri Cristo. Xa can richin vi c'a yixkato' tok yojch'on queri' iviq'uin. Can richin chi yixkato' chi'ivonojel rix ri janíla yixkajo', richin queri' can yixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen. \v 20 Roma ninna' yin chi achi'el xa tok xquinapon ri chila' iviq'uin, xa man choj ta benek ri ic'aslen, achi'el ri voyoben chi benek. Y romari' yin xtinben c'a ri ruc'amon chi ninben, y xa man ja ta chic ri achique ivoyoben ri nenbana' iviq'uin, xa man ja ta chic samaj ri' ri nenbana' can chi'icojol. Yin ninna' achi'el xa c'o oyoval ri chi'icojol, itzel nina' rix chique ri ch'aka' chic roma ri utz ec'o, chuka' ec'o ri janíla ye'oyover, ich'aralon-ivi', c'o itzel tak tzij ye'ibila' chiquij ch'aka' chic, yixch'on chiquij ch'aka' chic, man jun quik'ij niben chique ri ch'aka' chic kach'alal, y ec'o chuka' banobel ri ye'iben ri xa man jun rubeyal; xa ja chic ri' ri xquenchojmirisala'. \v 21 Ri ninpokonaj c'a yin chupan re jun chic bey re yinapon iviq'uin, ja ri achique ibanon tok yinapon, roma riq'uin juba' xtenvila' chi c'a e q'uiy kach'alal ri c'a ec'o na pa mac y man quimestan ta rubanic ri tz'ilolej tak banobel. Ri achi'a' y ri ixoki' c'a niquicanola' na qui' richin yemacun. Can man niquimestaj ta rubanic ri banobel ri', y man yeq'uix ta chuka' chubanic. Ronojel ri' can nuq'uen-vi-pe ok'ej chuve yin, y ri Dios nucusaj re ok'ej re' richin chi man jun nuk'ij nuben chuvech. \c 13 \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 1 Y jac'are' ri rox bey ri xquinapon chila' iviq'uin. Y tok can inc'o chic chila' iviq'uin, vi xa can ec'o ri e kajinek pa mac, xa riq'uin e ca'i' o e oxi' ri xquebin chiquij chiquijujunal ri e kajinek pa mac chi can kitzij vi c'o quimac quibanon, riq'uin ri' xtikatz'et achique ruc'amon chi nikaben quiq'uin chiquijujunal. \v 2 Can man nincuy ta chic c'a quimac ri c'a yemacun na. Roma tok xic'oje' ri chila' iviq'uin ri pa ruca'n bey, can xinbij yan c'a can chique chi vi c'a que na ri' niquiben tok xquinapon chic jun bey, can man c'a xquecolotej ta chuvech ri ruc'ayeval ri xtikaya' pa quivi', y vacami, jac'are' ninbij chic el jun bey. Y can que c'a chuka' ri' chique conojel. Y re ninbij c'a chive vacami, achi'el ta can inc'o-apo iviq'uin. \v 3 Rix can ivajovan c'a chi nivetamaj, vi yin can c'o-vi ri Cristo viq'uin o vi can ja ri Cristo nich'on-pe viq'uin tok ninben ri samaj. Vacami jac'are' c'o. Ri Cristo can xtuc'ut-vi-ri' voma yin, chivech rix. Can xtitz'et-vi c'a chi rija' can c'o-vi ruchuk'a', riq'uin ri ruc'ayeval ri xtika' pa quivi' ri e kajinek pa mac. \v 4 Roma stape' ri Cristo xa q'uisinek chic ruchuk'a' ri ruch'acul tok xquen (xcom) chuva ri cruz, re vacami c'o ruchuk'a' y q'ues roma ri nimalej ruchuk'a' ri Dios. Y que c'a ri' roj, can manek vi kuchuk'a'. Can oj achi'el vi ri Cristo tok xquen (xcom) chuva ri cruz. Pero chuka' vacami can oj q'ues achi'el ri Cristo, xa jun c'a kabanon riq'uin rija' y c'o ri ruchuk'a' ri Dios kiq'uin. Y queri' man jun achique ta ri xtic'atzin chike tok xkojapon chila' iviq'uin y xtikaben c'a achique ri ruc'amon chi nikaben. \p \v 5 Jac'a re vacami can titzu' na c'a ka ivi' rix, vi can kitzij chi cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. ¿O xa can man ivetaman ta chi ri Jesucristo c'o pa tak ivánima? Yin ninbij chi xaxe vi man iniman ta, man c'o ta ri Jesucristo iviq'uin y man ix ruc'ulun ta. \v 6 Y yin ninvoyobej c'a chi riq'uin rix nitzu-ka-ivi', xtivetamaj chi roj can oj c'ulun-vi chic roma ri Dios, y rija' c'o kiq'uin. \v 7 Roj can nikac'utuj-vi c'a chire ri Dios chi yixruto' ta c'a y man ta jun etzelal ri niben, pero chuka' re nikaben orar ivoma man tik'ax chivech chi roj queri' ri nikaben xaxe richin chi tinabej chi can oj richin vi ri Dios y can c'o ri ruchuk'a' pa kak'a'. Man que ta ri'. Ri nikajo' roj chive rix ja ta chi ja ri utz ri niben, stape' ta roj man xtik'alajin ta chivech chi can oj richin vi ri Dios y man xtikucusaj ta ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios pa kak'a' roj ri rusamajela'. \v 8 Ri yo'on chuve yin y ri e vachibil chupan ri samaj, man richin ta c'a nikucusaj richin nikak'et ri kitzij, man que ta ri', xa richin c'a chi nikato' ri kitzij. \v 9 Y romari' roj can jantape' janíla yojquicot tok rix utz ix benek y xa can man nic'atzin ta chi nikucusaj ri uchuk'a' ri yo'on pa kak'a'. Y roj man xe ta c'a yojquicot roma c'o ivuchuk'a', man que ta ri', roj xa can nikac'utuj-vi chire ri Dios pa tak ka-oración chi nuben ta chive chi ix tz'akatinek ta riq'uin ri ic'aslen. \v 10 Y richin c'a chi man nenbana' ri achique ruc'amon chi ninben iviq'uin tok xquinapon ri chila' iviq'uin, can c'a ja tok c'anej inc'o-vi chive rix nintz'ibaj yan el re vuj re'. Can q'uiy vi c'a ri nubin-el chupan. Roma ri uchuk'a' ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesucristo, can richin vi c'a chi yixinto' richin yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y man richin ta chi yixinq'uis. \p \v 11 Vach'alal, pa ruq'uisibel ninvajo' c'a ninbij-el chive chi can tic'oje' quicoten ri pa tak ivánima, titija' ik'ij chi ri ic'aslen can tz'akatinek ta, titola' y ticukubala' ic'u'x chi'ijujunal, jun ivech tibana', y man jun ta oyoval ri chi'icojol. Richin queri' ri Dios can xtic'oje' iviq'uin, y xaxe c'a riq'uin rija' nipe-vi ri ajovabel y ri uxlanen. \v 12 Can tik'ejela' c'a ivi' (tik'ijala' c'a ivi') chi'ijujunal riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic (tz'umanic). \v 13 Conojel c'a ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o vave', niquitek c'a rutzil-ivech rix. \p \v 14 Vach'alal, ri nurayibel yin jac'a chi ri rutzil ri Ajaf Jesucristo y ri ajovabel richin ri Dios ri xtic'oje' ta iviq'uin. Y chuka' ninrayibej chive chi ri Lok'olej Espíritu c'o ta iviq'uin, y re' nuben ta chive chi junan ivech chi'ivonojel. Can que ta c'a ri'.