\id 1TI - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 1 TIMOTEO \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Timoteo \toc2 1 Timoteo \toc3 1 Ti \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chire ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo.\f + \fr 1:1 \ft Ga. 1:1.\f* Queri' xubij ri Dios Kacolonel y que chuka' ri' xubij ri Kajaf Jesucristo. Y roma c'a ri Ajaf Jesucristo, koyoben ri k'ij tok xkojbe chila' chicaj riq'uin rija'.\f + \fr 1:1 \ft Col. 1:27.\f* \v 2 Ninben c'a el re carta re' chave rat Timoteo.\f + \fr 1:2 \ft Hch. 16:1.\f* Can at achi'el nuc'ajol, roma can animan-vi ri Jesucristo. Ri utzil, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin chuka' ri Kajaf Cristo Jesús xtic'oje' ta c'a pan avánima. \s1 Ri tijonic ri man e kitzij ta \p \v 3 Y achi'el ri xinbij can chave tok yin xipe vave' pa Macedonia, que chuka' ri' ninbij chave vacami, chi cac'oje' na pa tinamit 'Efeso,\f + \fr 1:3 \ft Hch. 20:1, 3.\f* roma chiri' ec'o ri man junan ta quitijonic\f + \fr 1:3 \ft Ga. 1:6, 7.\f* chirij ri ruch'abel ri Dios. Y nic'atzin chi nabij chique chi man tiquic'ut ri tijonic ri'. \v 4 Chuka' nic'atzin chi nabij chique chi man tiquiya' rejkalen ri tzij ri yeban chiquij ri quibi' ri vinek ri xec'oje' ojer can y ri ch'aka' chic tzij ri xa choj e tz'ucutajinek-pe. Tzij que tak ri' jantape' ec'o-pe y man jun bey xqueq'uis ta. Yetzijolox, pero chike roj man jun utz ri nuq'uen ta pe.\f + \fr 1:4 \ft 1 Ti. 4:7; 2 Ti. 2:23; 4:4; Tit. 1:14.\f* Y man yojquito' ta chubanic ri rubin can ri Dios. Roma rija' rubin can chi tikacukuba' kac'u'x riq'uin rija'. \p \v 5 Chuka' ri Dios nrajo' chi ch'ajch'oj ri kánima.\f + \fr 1:5 \ft Sal. 51:10; 2 Ti. 2:22.\f* Rija' nrajo' chi nikana' quicoten pa tak kánima roma utz c'aslen ri kac'uan chuvech rija'. Y chuka' nrajo' chi kitzij tikacukuba' kac'u'x riq'uin rija'. Y riq'uin ronojel re' tiketamaj yojajovan.\f + \fr 1:5 \ft Ro. 13:8; Ga. 5:14.\f* \v 6 Roma ec'o ch'aka' vinek ri man niquiben ta chic ronojel re'. Xaxe chic tzij ri man jun quejkalen ri yequibanala'. \v 7 Rije' nicajo' yequitijoj ri vinek chire ri ru-ley ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés. Y niquibij c'a chi jebel ri niquic'ut chirij ri ley. Pero xa man nik'ax ta chiquivech ri nubij ri ley ri'. Ni man chuka' quetaman ta ri achique yequibila' chirij ri ley. \p \v 8 Roj ketaman chi ri ley ri' can utz vi.\f + \fr 1:8 \ft Neh. 9:13; Ro. 7:12; Ga. 3:21.\f* Pero nic'atzin chi nucusex pa rubeyal. \v 9 Y ketaman chuka' chi ri ley man c'o ta pa quivi' ri vinek ri choj quic'aslen. Ri ley c'o pa quivi' ri vinek ri man niquiben ta ri nubij;\f + \fr 1:9 \ft Ga. 3:19.\f* pa quivi' ri man yeniman ta tzij. Ri man utz ta quic'aslen chuvech ri Dios. Ri aj-maqui'. Ri c'o itzel pa tak cánima. Ri niquixolk'otij (niquixalk'atuj) ri rubi' ri Dios. Ri yequicamisala' quite-quitata'. Ri yequicamisala' xabachique vinek.\f + \fr 1:9 \ft Ap. 21:8.\f* \v 10 Chuka' ri ley c'o pa quivi' ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' richin yemacun,\f + \fr 1:10 \ft He. 13:4.\f* y pa quivi' ri achi'a' ri man chic yecajo' ta ixoki', y xa quiq'uin chic achi'a' yec'oje-vi.\f + \fr 1:10 \ft 1 Co. 6:9.\f* C'o chuka' pa quivi' ri ye'elek'an vinek,\f + \fr 1:10 \ft Ex. 21:16.\f* pa quivi' ri yebin ch'abel ri man kitzij ta, pa quivi' ri yenatan rubi' ri Dios xaxe richin man tibix chiquij chi man kitzij ta ri niquibij.\f + \fr 1:10 \ft Mt. 5:33.\f* Y chuka' ri ley c'o pa quivi' ri vinek ri ye'etzelan\f + \fr 1:10 \ft 2 Ti. 4:3.\f* ri utz tak tijonic. \v 11 Queri' ri nubij ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic. Ri Dios ri nikaya' ruk'ij-ruc'ojlen. Y ri ruch'abel ri Dios yalan jebel. Y jac'a ch'abel re' ri chilaben chuve yin roma ri Dios chi nintzijoj.\f + \fr 1:11 \ft 1 Ti. 2:7.\f* \s1 Ri Pablo janíla nimatioxin roma ri Dios xujoyovaj ruvech \p \v 12 Ja ri Kajaf Jesucristo ri yoyon vuchuk'a' chi ninben re samaj re'. Y yin ninmatioxij chire rija' roma xutz'et chi can cukul-vi nuc'u'x riq'uin y romari' xirucha' richin xinoc rusamajel.\f + \fr 1:12 \ft 1 Co. 7:25; 2 Co. 4:1; Col. 1:25.\f* \v 13 Xuya' nusamaj, stape' xinbij itzel chirij, y stape' chuka' xenya' pa tijoj-pokonal ri vinek ri quiniman rija';\f + \fr 1:13 \ft Hch. 8:3; 9:1.\f* y janíla ri etzelal ri xinbanala' chique. Pero ri Ajaf xujoyovaj nuvech,\f + \fr 1:13 \ft Lc. 23:34.\f* roma yin ri chiri' man vetaman ta ri ninben roma man jani nuniman ta ri Jesucristo. \v 14 Pero ri Kajaf Dios janíla nim rutzil\f + \fr 1:14 \ft Lc. 7:47; 1 Co. 15:10.\f* xuya' pa nuvi'. Roma xuben chuve chi xincukuba' nuc'u'x riq'uin ri Jesucristo y xuya' chuka' ajovabel pa vánima. \p \v 15 Y re ninbij chave vacami, can kitzij vi, y ruc'amon chi ninimex coma conojel: Chi ri Jesucristo xpe chuvech re ruvach'ulef richin xojrucol roj aj-maqui',\f + \fr 1:15 \ft Mt. 9:13; 1 Jn. 3:5.\f* y ja yin ri más itzel numac que chuvech ri quimac conojel ri ch'aka' chic aj-maqui'. \v 16 Pero stape' janíla itzel ri numac yin, ri Jesucristo xujoyovaj nuvech y xucuy numac. Richin xuc'ut chiquivech ri vinek chi janíla rucoch'onic. Xucuy numac yin richin nuc'ut chiquivech ri vinek ri xqueniman richin, chi xabachique ta rubanic ri quimac, xquerucuy richin niquil ri c'aslen ri man q'uisel ta. \v 17 Romari' nikaya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios richin jantape'. Ja rija' ri Rey\f + \fr 1:17 \ft Sal. 10:16; 45:1, 6; 145:13; Dn. 2:44; 7:14; Mi. 5:2.\f* pa kavi' konojel chupan re janipe' tiempo re benek. Rija' man camel ta. Rija' man tz'etel ta. Xaxe rija' ri Dios y nimalej etamanel. Y ri Dios xtuc'ul ta c'a ruk'ij richin jantape'.\f + \fr 1:17 \ft Mt. 6:13.\f* Que ta c'a ri'. \p \v 18 Y rat Timoteo at achi'el nuc'ajol, ninbij c'a chave chi man tamestaj ri bin can coma ri kach'alal chi xatoc jun rusamajel ri Dios.\f + \fr 1:18 \ft 1 Ti. 4:14.\f* Y ri' xa can bin chique rije' roma ri Dios. Man c'a tamestaj. Xa can tatija' ak'ij naben ri samaj ri bin can chave chi naben, can achi'el nuben jun utzilej soldado. \v 19 Can tacukuba' c'a ac'u'x riq'uin ri Dios,\f + \fr 1:19 \ft 1 Ti. 3:9.\f* y tana' pan avánima ri achique ruc'amon chi naben. Roma ec'o kach'alal ri man que ta ri' xquiben, y romari' xsach-el quic'u'x.\f + \fr 1:19 \ft 1 Ti. 6:9.\f* \v 20 Que chuka' ri' xquiben ri Himeneo\f + \fr 1:20 \ft 2 Ti. 2:17.\f* y ri Alejandro.\f + \fr 1:20 \ft 2 Ti. 4:14.\f* Y romari' xenjech pa ruk'a' ri Satanás, richin queri' tiquetamaj chi man tiquibij itzel chirij ri Dios. \c 2 \s1 Ri oración janíla rejkalen \p \v 1 Vacami c'a ninbij chave chi can jantape' tikac'utuj chire ri Dios ri nic'atzin chike, can jantape' kojjel-apo riq'uin ri Dios riq'uin ri oración, jantape' kojch'on-el riq'uin ri Dios coma ri ch'aka' chic y que chuka' ri' jantape' kojmatioxin chire.\f + \fr 2:1 \ft Ef. 6:18.\f* Que c'a ri' tikabana' coma conojel ri vinek. \v 2 Tikac'utuj c'a chire ri Dios pan oración chi queruto' ri k'atoy tak tzij ri nibix reyes chique. Tikac'utuj chire chi queruto' chuka' ri ch'aka' chic k'atoy tak tzij,\f + \fr 2:2 \ft Ro. 13:1.\f* richin queri' xtuc'uex ta jun c'aslen ch'uch'uj koma konojel, y man ta c'o k'axomal xtikac'ovisaj. Y chuka' xtikac'uaj ta c'a jun c'aslen utz chuvech ri Dios y chiquivech ri vinek. \v 3 Can utz vi chi nikaben orar coma conojel, roma queri' nrajo' ri Dios ri Kacolonel chi nikaben.\f + \fr 2:3 \ft Ro. 12:2.\f* \v 4 Roma rija' nrajo' chi can ta conojel vinek niquetamaj ta ri kitzij y yecolotej ta pe chupan ri quimac.\f + \fr 2:4 \ft Jn. 3:16, 17.\f* \v 5 Roma xaxe c'a rija' ri Dios.\f + \fr 2:5 \ft Ro. 3:30.\f* Chuka' chucojol ri Dios y ri vinek xaxe Jun c'o ri nibanon chi ye'apon ri vinek riq'uin ri Dios. Ri nibanon c'a ri samaj ri' ja ri Jesucristo ri xoc vinek achi'el roj. \v 6 Y rija' man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic richin xutoj ri kamac konojel vinek.\f + \fr 2:6 \ft Ga. 4:4; Ef. 1:7.\f* Y ri' xchap rutzijoxic tok xapon ri k'ij. \v 7 Y yin xirucha'\f + \fr 2:7 \ft Hch. 9:15; 13:2; 1 Co. 9:1.\f* ri Dios richin xinoc jun apóstol y richin xinchop rutzijoxic ri kitzij ruch'abel rija' chique ri vinek ri man e israelitas ta. Y can kitzij vi. Roma ri Cristo can nutz'et-vi-pe ri vánima chi man nintz'uc ta. Y xibe c'a chutzijoxic chique ri vinek ri man e israelitas ta chi c'o chi niquinimaj ri Jesucristo. \p \v 8 Y ninvajo' c'a chi ri achi'a' tiquibana' orar xabachique lugar ri niquimol-vi-qui' pa rubi' ri Dios. Y tok niquiben c'a orar y niquitzekej ri quik'a' chicaj, can riq'uin ta ch'ajch'ojil,\f + \fr 2:8 \ft Mal. 1:11.\f* y man ta jun oyoval ri nik'aton ri qui-oración. \v 9 Y que c'a chuka' ri' ri ixoki',\f + \fr 2:9 \ft Tit. 2:3; 1 P. 3:3.\f* quequicusaj c'a quitziak ri más tak choj oc. Niquich'ob ta jebel ri achique yequiben y ja ta chuka' ri más ruc'amon ri niquiben. Man ta niquibanala-el ruchojmil ri rusmal quivi' xaxe richin chi quetz'et coma ri vinek. Tok niquivik-el-qui' (niquivek-el-qui') man quequicusala' cosas ri e banon riq'uin k'anapuek, o yequicusala' ta chuka' ri tak abej ri nibix perla chique, y chuka' man quequicusala-el jebel tak tziek ri jotol cajel richin chi quetz'et coma ri vinek. \v 10 Ri más ruc'amon chi niquiben ri ixoki' ri can quiniman chic ri Dios, ja ri tiquivika' (tiquiveka') jebel ri cánima\f + \fr 2:10 \ft 1 P. 3:4.\f* riq'uin jun utzilej c'aslen. \v 11 Y chuka' ninbij chique chi tok niquimol-qui' richin nicac'axaj ri ruch'abel ri Dios, choj ticac'axaj y man jun tzij tiquibij-apo. Xa ticac'axaj ri nibix, y tiquinimaj chuka'. \v 12 Y man ninya' ta k'ij richin chi ri ixoki' más ta e nima'k niquiben que chiquivech ri achi'a', ni richin yetijon, ni richin niquitzijoj ri ruch'abel ri Dios chiquivech ri kach'alal tok quimolon-qui'. Xa can man jun c'a tzij ruc'amon chi niquibij.\f + \fr 2:12 \ft 1 Co. 14:34.\f* \v 13 Roma tok ri Dios xuben ri vinek, nabey xuben ri achin ri xubini'aj Adán,\f + \fr 2:13 \ft Gn. 1:27.\f* y c'ari' xuben ri ixok ri xubini'aj Eva. Roma c'a ri' man ruc'amon ta chi ri ixok nuk'et tzij pa ruvi' ri achin. \v 14 Y chuka' man ruc'amon ta chi ja ri ixok ri nik'aton tzij pa ruvi' ri achin roma man ja ta ri Adán ri xk'olotej, xa ja ri Eva\f + \fr 2:14 \ft 2 Co. 11:3.\f* ri xk'olotej pa ruk'a' ri mac. \v 15 Y ri ixoki' xquecolotej tok ye'alan, vi can niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri Dios, vi c'o ajovabel pa tak cánima, vi niquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, y vi niquiben ri ruc'amon. \c 3 \s1 Ri ruc'amon chi ye'oc uc'uey quichin ri kach'alal \p \v 1 Vach'alal, re ninbij c'a chave vacami can kitzij vi: Vi c'o jun kach'alal achin ri c'o rayibel riq'uin chi noc uc'uey\f + \fr 3:1 \ft Hch. 20:28; Fil. 1:1; Tit. 1:7.\f* quichin ri kach'alal, can utz vi ri samaj ri nurayij. \v 2 Pero jun uc'uey quichin ri kach'alal c'o chi ruc'uan jun c'aslen utz,\f + \fr 3:2 \ft Tit. 1:6-8.\f* y riq'uin ri' man jun vinek nitiquir nibin ta achique tzij chirij. C'o chi jun achijlonel xaxe riq'uin jun ixok, nuna' jebel ri yerubanala', retaman nuk'il-ri' chuvech ri mac, y jun achin ri ruc'amon chi nikaya' ruk'ij, jun achin ri can jebel yeruc'ul-apo ri kach'alal ri pa rachoch, ri xa c'a pa jun chic tinamit yepe-vi, jun achin chuka' ri jebel nitiquir nitijon chire ri ruch'abel ri Dios, \v 3 jun achin ri man nik'aber ta ni man chuka' nuben ta oyoval, jun achin ri man nubanala' ta ri man utz ta chuch'aquic ru-mero, xa nic'atzin c'a chi utz runa'oj quiq'uin conojel vinek, jun achin ch'uch'uj, y man ta nibe ránima chirij ri mero. \v 4 Y chuka' jebel ta quic'uaxic rubanon chique ri e aj pa rachoch. Vi ec'o ralc'ual, ri ac'uala' ri' jebel ta ruc'utun chiquivech chi niquinimaj rutzij\f + \fr 3:4 \ft Tit. 1:6.\f* y niquiya' ta chuka' ruk'ij. \v 5 Roma vi jun achin man retaman ta yeruc'uaj ri ralc'ual pa rachoch rija', ¿achique ta c'a modo yeruc'uaj ri kach'alal pa rachoch ri Dios? \v 6 Y vi jun kach'alal xa c'a juba' tunimaj ri Dios, man ruc'amon ta chi rija' noc uc'uey quichin ri kach'alal. Roma vi ta noc uc'uey quichin, riq'uin juba' nunimirisaj-ri', y riq'uin ri' xtuc'ulvachij\f + \fr 3:6 \ft 2 P. 2:4.\f* ri achique xuc'ulvachij ri itzel-vinek, y xtika' ri nimalej ruc'ayeval pa ruvi'. \v 7 Y chuka' jun uc'uey quichin kach'alal nic'atzin chi utz nitz'etetej ri ruc'aslen\f + \fr 3:7 \ft Hch. 6:3.\f* coma ri vinek ri man quiniman ta ri Jesucristo, chi man jun nilitej chirij, richin queri' man nitzak pa ruk'a' ri itzel-vinek. \s1 Ri ruc'amon chi ye'oc diáconos \p \v 8 Y que chuka' ri' ri diáconos\f + \fr 3:8 \ft Fil. 1:1.\f* nic'atzin chi niquic'uaj jun c'aslen utz chiquivech ri vinek. Y chuka' nic'atzin chi choj ri yech'on, man ja ta ri yek'aber, y man ja ta chuka' ri yequibanala' ri man utz ta chuch'aquic qui-mero. \v 9 Y nic'atzin chi can tic'oje' chiquic'u'x ri c'a juba' tuk'alajirisaj ri Dios, ri can kacukuban kac'u'x riq'uin; y chuka' riq'uin ta jun ch'ajch'ojilej\f + \fr 3:9 \ft 2 Ti. 1:3.\f* cánima niquiben queri'. \v 10 Y chuka' man utz ta chi choj ye'oc can diáconos. Nabey c'o chi nitz'et na vi utz ri quic'aslen. Y vi man jun nilitej chiquij,\f + \fr 3:10 \ft 1 Co. 1:8; Col. 1:22; Tit. 1:6, 7.\f* que'oc c'a chupan ri samaj ri'. \v 11 Y que chuka' ri' ri ixoki' nic'atzin chi niquic'uaj ta jun c'aslen utz chiquivech ri vinek. Y chuka' man ta e camuluy tak tzij.\f + \fr 3:11 \ft Sal. 15:3; Pr. 10:18; Jer. 9:4.\f* E choj tak ixoki' ta, ri can niquich'ob jebel ri niquiben, y can niquiben ta ri samaj ri nibix chique chi tiquibana'. \v 12 Y jun diácono can nic'atzin-vi chi can xe jun rixjayil. Y chuka' nic'atzin chi jebel ta quic'uaxic rubanon chique ri ralc'ual y ri e aj pa rachoch. \v 13 Roma ri diácono, vi utz nuben chire ri rusamaj, xtibe pa jotol, xtinimer ruk'ij, y chuka' más xticuker ruc'u'x richin nutzijoj chique ri ch'aka' chic vinek chi tiquinimaj ri Cristo Jesús richin yecolotej chupan ri quimac. \s1 Vacami ri Dios xuc'ut yan chikavech ri achique rubanic c'aslen ri nika' chuvech \p \v 14 Y vacami ninbij-el chave rat Timoteo chi ninvajo' yinapon aviq'uin chanin. Pero nintek-el re carta chave, \v 15 roma man jani vetaman ta vi xquitiquir xquinapon chanin yan. Y ninvajo' chi navetamaj ri achique chi c'aslen ri c'o chi niquic'uaj ri e ralc'ual chic ri Dios, ri nibix iglesia richin ri c'aslic Dios chique; ri raken y ri temebel richin ri kitzij. \v 16 Y kitzij na vi chi can janíla nim rejkalen ri ruk'alajirisan chic ri Dios chikavech re vacami, y tok rubanon can xa man ruk'alajirisan ta. Vacami can xuc'ut yan c'a chikavech achique rubanic ri c'aslen ri nika' chuvech. Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: \q1 Chi ri Dios xc'oje' vave' chuvech re ruvach'ulef, xoc vinek achi'el roj.\f + \fr 3:16 \ft Is. 7:14.\f* \q1 Xc'ut chikavech roma ri Lok'olej Espíritu\f + \fr 3:16 \ft Mt. 3:16.\f* chi can choj vi ruc'aslen. \q1 Chuka' xtz'etetej coma ri ángeles.\f + \fr 3:16 \ft Mt. 28:2.\f* \q1 Xtzijox chuvech ronojel re ruvach'ulef, \q1 y e q'uiy xeniman richin. \q1 Y tok xel-el chuvech re ruvach'ulef, xc'ul chila' chicaj riq'uin ruk'ij-ruc'ojlen. \c 4 \s1 Chupan ri ruq'uisibel tiempo e q'uiy xtiquiya' can ri ruch'abel ri Dios \p \v 1 Y can jebel vi nik'alajin ri nubij ri Lok'olej Espíritu, chi chupan ri ruq'uisibel tiempo ec'o vinek ri xtiquiya' can ri ruch'abel ri Dios y man xtiquinimaj ta\f + \fr 4:1 \ft 2 P. 2:1.\f* chic. Xa ja chic ri quitijonic ri itzel tak espíritu ri xtiquitzekelbej. Y riq'uin ri' xquek'olotej. \v 2 Xticac'axaj c'a ri quitijonic vinek ri xa ca'i' quipalej y man kitzij ta ri niquibij. Vinek ri man jun k'axo'n niquina' pa cánima tok niquiben ri etzelal.\f + \fr 4:2 \ft Ef. 4:19.\f* \v 3 Y niquibij chi ri achin man utz ta nic'oje' rixjayil y ri ixok man utz ta chuka' nic'oje' rachijil. Y niquibij chuka' chi ec'o cosas ri man utz ta yetij. Pero ri Dios jari' ri q'uiytisayon can ri cosas ri richin yetij,\f + \fr 4:3 \ft Gn. 1:29; 9:3; Ec. 5:18; Hch. 10:13; 1 Co. 6:13.\f* y c'o chi nikamatioxij chire rija'. Roma jari' nrajo' chike roj ri ketaman ri kitzij ruch'abel y kaniman. \v 4 Roma ronojel ri ruq'uiytisan ri Dios, utz.\f + \fr 4:4 \ft Gn. 1:31.\f* Y romari' man tikabij chi man ta utz nikatej. Pero nic'atzin chi nikamatioxij chire ri Dios. \v 5 Roma ri ruch'abel ri Dios y ri oración nuben chi utz yekatej. \s1 Jun utzilej rusamajel ri Jesucristo \p \v 6 Y rat Timoteo, vi xque'atijoj ri kach'alal chire ri xinbij yan ka chave chupan re carta re', at jun utzilej rusamajel ri Jesucristo. Y riq'uin ri acukuban ac'u'x\f + \fr 4:6 \ft 2 Ti. 3:14.\f* riq'uin ri Jesucristo y naben ri niquibij ri utz tak tijonic, xtac'uaj jun c'aslen más utz. \v 7 Man que'ac'ul\f + \fr 4:7 \ft 2 Ti. 2:23.\f* tzij ri xa man riq'uin ta ri Dios e petenek-vi, ri xa vinek e tz'ucuyun-pe,\f + \fr 4:7 \ft 1 Ti. 1:4.\f* xa tzij quichin ri man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij chi nac'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios. \v 8 Y jebel ri' vi naben jun etz'anen richin nic'oje' más avuchuk'a'. Pero más nic'atzin chi nac'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios. Roma c'o nuq'uen-pe\f + \fr 4:8 \ft Sal. 37:4; Is. 65:13; Mt. 6:33.\f* chave chupan ri ac'aslen vave' chuvech re ruvach'ulef y chuka' tok xcabec'oje' chila' chicaj riq'uin ri Dios. \v 9 Ri' can kitzij vi, y ruc'amon chi ninimex coma conojel.\f + \fr 4:9 \ft 1 Ti. 1:15.\f* \v 10 Roma c'a ri' nikaben ri rusamaj ri Dios y nikatej pokon. Can kacukuban-vi-apo kac'u'x riq'uin ri c'aslic Dios.\f + \fr 4:10 \ft 1 Ti. 6:17.\f* Ja rija' ri Colonel richin ronojel vinek, pero más quichin ri yeniman richin. \p \v 11 Y rat Timoteo, que'atijoj ri kach'alal chire ronojel ri' y tabij chique chi jari' ri tiquibana'. \v 12 Man ta jun ri neyacatej-pe chavij y nuben ta chi xa man jun avejkalen\f + \fr 4:12 \ft 1 Co. 16:11.\f* roma ri c'a at c'ajol na. Rat xa can jantape' c'a tac'utu' jun c'aslen utz chiquivech ri kach'alal. Tac'utu' riq'uin ri abanobal, riq'uin ri ach'abel, riq'uin ri yatajovan, riq'uin ri ac'aslen chi uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu, riq'uin ri acukuban ac'u'x riq'uin ri Dios, y riq'uin ch'ajch'ojilej ac'aslen. Richin queri' ja chuka' ri' ri niquitakej ri kach'alal. \v 13 Y yin ninvajo' c'a chi rat tasiq'uij ri ruch'abel ri Dios chiquivech ri kach'alal tok niquimol-qui'. Ninvajo' c'a chuka' chi que'apixabaj, tacukuba' quic'u'x, y que'atijoj.\f + \fr 4:13 \ft 1 Ti. 5:17.\f* Queri' tabana', c'a tok xquinapon na yin. \v 14 Roma re samaj re' ja ri Dios ri xbanon chave chi yatiquir naben.\f + \fr 4:14 \ft 2 Ti. 1:6.\f* Y xac'ul tok ri uc'uey quichin kach'alal xquiya' quik'a' pan avi' y xquibij chi xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' can bin chique rije' roma ri Dios.\f + \fr 4:14 \ft 1 Ti. 1:18.\f* Man c'a tamestaj. \p \v 15 Xa can riq'uin ronojel avánima tabana' ri samaj ri'. Y riq'uin ri' yatz'et coma conojel chi yatoc-el jun utzilej rusamajel ri Dios. \v 16 Tachajij c'a jebel ri ac'aslen y que chuka' ri' tabana' riq'uin ri tijonic ri naya' chique ri kach'alal. Y man taya' can rubanic, richin queri' xtacol-avi' rat\f + \fr 4:16 \ft Ez. 33:9.\f* y xque'acol chuka' ri ye'atijoj. \c 5 \s1 Ri utz chi naben quiq'uin chiquijujunal ri kach'alal \p \v 1 Vi c'o jun kach'alal achin ti ri'j\f + \fr 5:1 \ft Lv. 19:32.\f* chic ri nimacun, man c'a tabij chire riq'uin covilej tak ch'abel. Xa tabij chire riq'uin ch'uch'uj tak ch'abel. Achi'el xa ja ta ri atata'. Y chuka' queri' tabana' quiq'uin ri alabon, tabana' chique chi can achi'el e avach'alal. \v 2 Y chuka' ri ixoki' ri e rijita'k chic, tabana' chique can e achi'el ate'. Y ri xtani', tabana' chique can e achi'el avana', y riq'uin ch'ajch'oj tak ch'obonic. \p \v 3 Y vi ec'o malcani'a' tak ixoki' ri can quiyon y can man jun nilin quichin, que'ato' c'a. \v 4 Pero vi c'o malcani'a' tak ixoki' ec'o cal o ec'o quiy, ja ta ri cal o ri quiy ri ye'ilin quichin. Roma ri cal y ri quiy nic'atzin chi niquetamaj chi nabey na pa cachoch tiquic'utu' jun c'aslen ri nika' chuvech ri Dios. Tiquiya' c'a rajel-ruq'uexel chique ri quite-quitata',\f + \fr 5:4 \ft Mt. 15:4.\f* roma ja ri utz ri nika' chuvech ri Dios. \v 5 Ri malcani'a' tak ixoki' ri can quiyon y man jun nilin quichin, can quicukuban quic'u'x riq'uin ri Dios y chi pak'ij chi chak'a' niquiben orar.\f + \fr 5:5 \ft Lc. 2:37.\f* \v 6 Pero ri ixoki' ri xaxe ri quicoten richin re ruvach'ulef niquich'ob, xa e caminaki'\f + \fr 5:6 \ft Ap. 3:1.\f* c'a chuvech ri Dios. \v 7 Tabij chique ri kach'alal chi tiquinimaj ronojel re', y riq'uin xtiquic'uaj c'a jun utzilej c'aslen, man jun etzelal ri xtilitej chiquij. \v 8 Y nic'atzin chi conojel yequito' ri e cach'alal, pero más nic'atzin chi yequilij-ka ri ec'o pa cachoch. Y vi c'o jun ri xa man yerilij ta, achi'el xa ta man runiman ta ri Dios\f + \fr 5:8 \ft 2 Ti. 3:5.\f* y xa más itzel ruc'aslen que chiquivech ri vinek ri man quiniman ta\f + \fr 5:8 \ft 1 Co. 6:6.\f* ri Jesucristo. \p \v 9 Ec'o malcani'a' tak ixoki' ri can nic'atzin chi ye'ilix coma ri kach'alal,\f + \fr 5:9 \ft 1 Ti. 5:3.\f* y ri' ja ri ixoki' ri más sesenta quijuna' y rixjayil ta can xaxe jun achin. \v 10 Y vi etaman chi can e utz tak ixoki', vi e quiq'uiytisan jebel ri cal, vi jebel e quic'ulun ri nic'atzin posada chique,\f + \fr 5:10 \ft Hch. 16:15; He. 13:2; 1 P: 4:9.\f* vi man quipokonan ta quich'ajlon caken\f + \fr 5:10 \ft Gn. 18:4; 19:2; Lc. 7:38; Jn. 13:5.\f* ri lok'olej tak kach'alal, vi e quito'on ri niquitej pokon, vi ronojel ruvech utzil e quibanalon. \p \v 11 Pero ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a e ac'uala' na, utz ta chi yec'ule' chic jun bey y man que'ilix coma ri kach'alal. Roma rije' yetiquir niquibij chi man xquec'ule' ta chic y niquijech-qui' chubanic ri rusamaj ri Cristo. Pero c'a juba' ri' niquirayij yec'ule' chic el jun bey. \v 12 Y roma man xquiben ta ri xquibij pa nabey, xa xquik'ej quitzij,\f + \fr 5:12 \ft He. 6:4, 6; 10:28.\f* y ri' yeruya' pa k'axo'n. \v 13 Y chuka' vi man yec'ule' ta, niquichop yek'oran, yebe chi tak jay. Y chuka' man xe ta chic ri yek'oran, xa niquichop niquicamulula' tzij, niquijula-apo-qui' ri acuchi man ruc'amon ta,\f + \fr 5:13 \ft 2 Ts. 3:11.\f* y niquibila' tzij ri man e ruc'amon ta chuka'. \v 14 Roma c'a ri' ninbij chique ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a e ac'uala' na chi quec'ule'\f + \fr 5:14 \ft 1 Co. 7:9.\f* chic jun bey, chi quequiq'uiytisaj cal. Can ta nik'alajin chi ja rije' ri e te'ej pa cachoch. Richin chi ri vinek ri ye'etzelan kichin man yetiquir ta niquibij jun tzij chikij.\f + \fr 5:14 \ft Tit. 2:8.\f* \v 15 Roma ec'o malcani'a' tak ixoki' ri quiyo'on chic can ri utzilej c'aslen y quichapon chic nicojkaj ri Satanás. \p \v 16 Pero vi c'o jun kach'alal achin o ixok ri ec'o rach'alal malcani'a' tak ixoki', ja rije' ri c'o chi ye'ilin quichin,\f + \fr 5:16 \ft Rt. 2:18.\f* y man ja ta ri tzobaj (k'ataj) kach'alal. Y riq'uin ri' ri kach'alal yetiquir yequito' ri malcani'a' tak ixoki' ri can quiyon y man jun nilin quichin. \p \v 17 Ri uc'uey quichin ri kach'alal ri can jebel quic'uaxic\f + \fr 5:17 \ft Ro. 12:8.\f* niquiben chique ri kach'alal, can ruc'amon chi ca'i' ta bey más nim ri utzil ri niquic'ul\f + \fr 5:17 \ft 1 Co. 9:10.\f* chique ri kach'alal. Y ri chiquicojol ka ri uc'uey quichin ri kach'alal, ri más ruc'amon chi niquic'ul quik'ij\f + \fr 5:17 \ft Fil. 2:29.\f* ja ri yetiquir chuka' niquitzijoj ri ruch'abel ri Dios y yetijon.\f + \fr 5:17 \ft Ga. 6:6.\f* \v 18 Roma queri' nic'ulun chi tzij ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi ri chicop tok nich'ayon trigo ruc'amon chi niya' k'ij chire chi nutej ruvay.\f + \fr 5:18 \ft Dt. 25:4.\f* Man tixim ruchi'. Y chuka' nubij: Ri samajel c'o chi nitoj roma ri samaj ri nuben.\f + \fr 5:18 \ft Dt. 24:14; Lc. 10:7.\f* Queri' ri tz'ibatel can. \p \v 19 Y chuka' ninbij chave, chi vi c'o jun uc'uey quichin ri kach'alal ri nibix chi xmacun, y xa jun ri nisujun chirij, man tanimaj. Nic'atzin chi ec'o ca'i' o ec'o oxi' ri yesujun chirij richin ninimex.\f + \fr 5:19 \ft Dt. 19:15.\f* \v 20 Pero vi c'o jun uc'uey quichin ri kach'alal nimacun y man nuya' ta can rubanic, tabij c'a chire chi man utz ta ri najin chubanic.\f + \fr 5:20 \ft Tit. 1:13.\f* Y can chiquivech ri kach'alal nabij-vi chire. Richin queri' ri kach'alal niquixibij-qui' yemacun.\f + \fr 5:20 \ft Dt. 13:11.\f* \v 21 Y chuva Dios y chuva ri Ajaf Jesucristo y chiquiva ri ángeles ri e cha'on roma ri Dios, ninbij c'a chave rat Timoteo, chi tabana' quere' quiq'uin conojel ri yemacun. \v 22 Man taya' k'ij chire jun kach'alal chi noc chupan ri rusamaj ri Dios, vi man avetaman ta achique chi c'aslen ruc'uan. Roma vi nek'alajin-pe chi man utz ta ruc'aslen ruc'uan, rat yatejkalen\f + \fr 5:22 \ft 2 Jn. 11.\f* ri rumac rija'. Y rat can tachajij c'a avi' richin queri' ch'ajch'oj nec'ulun ri ac'aslen. \p \v 23 Y rat benek-ruvech at yava'. Roma c'a ri' man can ta utz ruyon ta raxya' ri nakun. Xa takumu' chuka' juba' ruya'al-uva richin ri apan. \p \v 24 Ec'o vinek ri can nitz'etetej-vi ri quimac tok man jani nik'at tzij pa quivi',\f + \fr 5:24 \ft Tit. 3:11.\f* y ec'o chuka' ri man can ta chanin nitz'etetej ri quimac. \v 25 Y que chuka' ri' ri vinek ri utz quic'aslen quic'uan. Ec'o ri can chanin nitz'etetej ri utzilej quic'aslen, y ec'o ri ch'aka' stape' utz ri quic'aslen, c'arunaj nitz'etetej. Pero can nek'alajin-vi-pe.\f + \fr 5:25 \ft 1 P. 3:8-16.\f* \c 6 \p \v 1 Conojel c'a ri kach'alal ri c'o qui-patrón,\f + \fr 6:1 \ft Tit. 2:9.\f* queniman c'a tzij, richin queri' man tiyok'otej ri rubi' ri Dios\f + \fr 6:1 \ft Is. 52:5.\f* y ri ruch'abel. \v 2 Y vi ri qui-patrón can runiman chic ri Dios,\f + \fr 6:2 \ft Col. 4:1.\f* man c'a tiquibij chi man ta niquiya' ruk'ij, xaxe roma cach'alal chic qui'. Xa can tiquiya' ruk'ij y más jebel tiquisamajij, roma rija' runiman chic ri Dios y cach'alal chic qui'. Y rat Timoteo, ninbij chave chi que'atijoj y tabij chique ri kach'alal chi tiquibana' ronojel re'. \s1 Nic'atzin chi nikac'uaj jun c'aslen utz chuvech ri Dios y yojquicot ta riq'uin ri c'o kiq'uin \p \v 3 Y vi c'o jun ri jun vi chic chi tijonic ri nuya' chique ri kach'alal, y ri tijonic ri nuya' man junan ta riq'uin ri utzilej tijonic ri ruc'amon-pe ri Kajaf Jesucristo, y man junan ta riq'uin ri tijonic ri nuq'uen-pe ri c'aslen utz chuvech ri Dios,\f + \fr 6:3 \ft 1 Ti. 1:10; Tit. 1:1.\f* \v 4 ri achin ri' can nik'alajin-vi chi janíla nunimirisaj-ri'. Chuka' man c'o ta etamabel riq'uin.\f + \fr 6:4 \ft 1 Co. 8:2.\f* Xa yalan nika' chuvech ri tzij ri man jun niquiq'uen-pe chire. Y tzij que tak ri' xa nuben chire chi itzel nuna' chire jun chic, roma ri utz ri c'o. Y nuq'uen-pe oyoval chire riq'uin ri ch'obonic ri man junan ta. Y nuben chi nubila' itzel tak tzij chique ch'aka' chic. Y nuq'uen chuka' pe nojin tak tzij. \v 5 Y nuben chire chi benek-ruvech c'o oyoval chiquicojol. Y rija' xa yojtajinek\f + \fr 6:5 \ft 2 Ti. 3:8; Tit. 1:15.\f* (yujtajinek) ri runa'oj roma ri etzelal, y man retaman ta ri kitzij ruch'abel ri Dios. Xa nuch'ob nunimaj, xaxe richin chi noc beyon. Tach'ara' c'a avi' quiq'uin ri yebanon queri'. \v 6 Y kitzij na vi, ri ac'uan jun c'aslen utz chuvech ri Dios can beyomel vi:\f + \fr 6:6 \ft Sal. 37:16.\f* Xaxe vi c'o quicoten pan avánima roma ri abeyomel o roma ri man jun c'o aviq'uin. \v 7 Roma tok xojalex, man jun kac'amon-pe. Y riq'uin ri' nik'alajin chi tok xkojquen (xkojcom), man jun chuka' xtikac'uaj-el.\f + \fr 6:7 \ft Job 1:21; Sal. 49:17.\f* \v 8 Kojquicot c'a riq'uin ri kavay y ri katziak.\f + \fr 6:8 \ft Gn. 28:20.\f* Man ta jun chic ri nikarayij. \v 9 Pero ri vinek ri niquirayij ye'oc beyoma',\f + \fr 6:9 \ft Pr. 15:27.\f* man c'ayef ta chi yetzak pa mac. Roma yalan niquirayij ri beyomel, yetzak pa trampa, achi'el nuben jun chicop. Y riq'uin ch'ujilej tak rayibel niquitej pokon. Y riq'uin ri quirayibel yebesach can chupan ri quimac, y yeruc'uaj ri pa camic richin jantape'. \v 10 Roma ja ri nibe avánima chirij ri mero,\f + \fr 6:10 \ft Ex. 23:8.\f* chiri' nipe-vi ronojel ruvech etzelal. Hasta ec'o kach'alal ri xquiya' can ri Dios roma xbe can cánima chirij ri mero, y ri mero ri' xa c'o k'axo'n xuq'uen-pe chique. \s1 Ri quiniman ri Dios nic'atzin chi niquitej quik'ij richin niquiben ri nrajo' ri Dios \p \v 11 Pero rat Timoteo at rusamajel ri Dios,\f + \fr 6:11 \ft 2 Ti. 3:17.\f* man taben queri'. Xa can tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen choj. Jantape' tabana' ri nika' chuvech ri Dios. Can tacukuba' ac'u'x riq'uin ri Dios. Catajovan. Cacoch'on. Y tac'uaj jun c'aslen ch'uch'uj. \v 12 Can riq'uin ronojel avánima tatija' ak'ij\f + \fr 6:12 \ft Fil. 3:12; 2 Ti. 4:7.\f* nac'uaj jun c'aslen achi'el ri nrajo' ri Dios. Queri' ri nic'atzin chi naben roma animan rija'. Man taya' can ri utzilej c'aslen, ri c'aslen ri man jun bey xtiq'uis. Y ja c'aslen ri' ri xac'ul riq'uin ri Dios tok xatoyox roma rija'. Jari' ri xac'ul tok xabij chi xanimaj. Y chiquivech e q'uiy xabij-vi. \v 13 Y c'o jun chic ninvajo' ninbij chave. Y chuva Dios\f + \fr 6:13 \ft 1 Ti. 5:21.\f* ninbij-vi, ri Dios ri niyo'on ruc'aslen ronojel. Y chuka' chuva Jesucristo ninbij-vi, ri Jesucristo ri xuc'ut chuvech ri k'atoy-tzij xubini'aj Poncio Pilato chi can rucukuban ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y jare' ri ninvajo' ninbij chave: \v 14 Tabana' ronojel ri nubij ri Dios y man tajel rubixic. Tac'uaj jun c'aslen utz richin queri' man jun nilitej chavij. Y queri' tabana-apo c'a jampe' xtipe ri Kajaf Jesucristo.\f + \fr 6:14 \ft 1 Ts. 3:13.\f* \v 15 Y ja ri Dios ri xtitakon-pe ri Jesucristo tok napon ri k'ij. Y ja Dios ri' ri nikaya' ruk'ij.\f + \fr 6:15 \ft 1 Ti. 1:11.\f* Can xe rija' ri Dios. Y ja ri nubij rija' ri c'o chi niban, roma ja rija' ri nimalej Rey pa quivi' conojel reyes. Y rija' ri nimalej Ajaf pa quivi' conojel ajaf.\f + \fr 6:15 \ft Ap. 17:14.\f* \v 16 Y can xe rija' ri man camel ta. Rija' can pa sakil c'o-vi, y man jun nitiquir noc riq'uin. Ni man jun achique ta vinek tz'eteyon\f + \fr 6:16 \ft Ex. 33:20; Dt. 4:12; Jn. 1:18.\f* richin, ni man jun chuka' nitiquir nitz'eton. Rija', c'o c'a pa kavi' konojel richin jantape' y chuka' can richin jantape' xtuc'ul ruk'ij.\f + \fr 6:16 \ft Ef. 3:21; Ap. 7:12.\f* Que ta c'a ri'. \p \v 17 Y rat Timoteo, ninvajo' chi nabij chique ri kach'alal ri e beyoma' chi man tiquinimirisaj-qui'.\f + \fr 6:17 \ft Ro. 11:20.\f* Y tabij chuka' chique chi man ticoyobej chi ri beyomel ronojel nuq'uen-pe chique, roma ri beyomel xa niq'uis. Xa can tiquicukuba' quic'u'x riq'uin ri c'aslic Dios ri niyo'on chike ronojel ri utz. Y rija' nrajo' chi niquicot ri kánima riq'uin ri janíla q'uiy ruyo'on chike. \v 18 Tabij chique ri beyoma' chi quequibanala' q'uiy utzil, y e beyoma' ta chubanic ri utz chique ri ch'aka' chic. Chi man tiquiq'ueq'uej niquiya' chique ri ch'aka' ri nic'atzin chique. Xa can quequito'. \v 19 Riq'uin ri' niquimol yan ta apo ri xtic'atzin chique ri chiquivech apo, richin queri' ja yan ta ri' noc quichin ri c'aslen ri can man q'uisel ta. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 20 Y rat Timoteo, tachajij c'a ri samaj ri yo'on chave. Man que'ac'ul ri tzij ri xa man riq'uin ta ri Dios e petenek-vi, ri xa e richin re ruvach'ulef, y xa man jun niquiq'uen-pe chave. Chuka' queri' tabana' quiq'uin ri vinek ri yech'on chirij ri ruch'abel ri Dios. Rije' niquibij chi c'o etamabel quiq'uin,\f + \fr 6:20 \ft Hch. 17:18-21; Ro. 1:22; 1 Co. 2:6; 3:19.\f* y xa man jun quetaman. \v 21 Y ec'o ri xeniman ri tzij que tak ri'. Y romari' xesach, y xquich'er-el-qui' riq'uin ri kitzij ruch'abel ri Dios ri quiniman. \p Y ja ta c'a ri rutzil ri Dios xtic'oje' aviq'uin rat Timoteo. Que ta c'a ri'.