\id 1TH - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 1 TESALONICENSES \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Tesalónica \toc2 1 Tesalonicenses \toc3 1 Ts \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Tesalónica \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo e vachibilan ri kach'alal Silvano y ri Timoteo,\f + \fr 1:1 \ft 1 Ts. 3:6.\f* nikaben c'a el re carta re' chive rix kach'alal ri ix aj-Tesalónica,\f + \fr 1:1 \ft Hch. 17:1-9.\f* ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Rix ri jun ibanon riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo. Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel.\f + \fr 1:1 \ft Ro. 1:7; 2 Ts. 1:1, 2.\f* \s1 Ri utzilej quic'aslen ri kach'alal aj-Tesalónica \p \v 2 Roj jantape' yixkanataj ri pa tak ka-oración. Can jantape' nikamatioxij chire ri Katata' Dios ivoma.\f + \fr 1:2 \ft Ro. 1:8, 9; Fil. 1:3, 4.\f* \v 3 Roma jantape' noka' chikac'u'x ri samaj niben rix, roma icukuban ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. Noka' chikac'u'x chi janíla yixsamej roma nivajo' ri Jesucristo. Y riq'uin coch'onic\f + \fr 1:3 \ft Ro. 2:7.\f* ivoyoben-apo ri k'ij tok xtipe chic ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Kach'alal, roj ketaman chi ri Dios yixrajo', y ketaman chuka' chi ri Dios xixrucha'\f + \fr 1:4 \ft Col. 3:12.\f* richin xixoc richin rija'. \v 5 Roma tok xkatzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic chive, man kayon ta roj ri xkatzijoj. Xa can ja ri Lok'olej Espíritu\f + \fr 1:5 \ft 1 Co. 2:4.\f* ri xojto'on chutzijoxic. Y ja ri Lok'olej Espíritu chuka' xsilon ivánima. Y xk'alajin chi ri xkatzijoj chive, can ruch'abel vi ri Dios. Y chuka' xitz'et ri c'aslen xkac'uaj. Roma xkajo' chi xinimaj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y romari' can xkachajij-ki', richin utz ri c'aslen ri xkac'uaj chivech.\f + \fr 1:5 \ft 1 Ts. 2:10.\f* \p \v 6 Y rix jari' ri xitzekelbej, y chuka' can xivojkaj ri Ajaf. Roma tok xinimaj ri ruch'abel ri Dios, yalan xixetzelex coma ri vinek ri man quiniman ta ri ruch'abel ri Dios.\f + \fr 1:6 \ft Hch. 17:5-10.\f* Pero man riq'uin ri tijoj-pokonal xixbison ta. Man que ta ri'. Roma ja ri Lok'olej Espíritu xyo'on quicoten pan ivánima. \v 7 Y can chanin xetamex chi can riq'uin ronojel ivánima iniman ri Jesucristo. Y ri quiniman chuka' ri Jesucristo ri ec'o pa ch'aka' chic tinamit ri chiri' pa Macedonia, y chuka' ri aj-Acaya cac'axan chi rix can riq'uin ronojel ivánima iniman ri Jesucristo. Y roma ri cac'axan chi iniman, jari' ri nibanon chique chi queri' ri nic'atzin niquiben rije' chuka'. \v 8 Y man xe ta chiri' pa Macedonia y Acaya ac'axan chi riq'uin ronojel ivánima iniman ri Dios. Xa chi jun ruvach'ulef nitzijox-vi. Y roma ri queri' nitzijox chivij, xbe rutzijol ruch'abel ri Ajaf Dios. Y man ja ta roj ri yojtzijon. \v 9 Xa ja ri ch'aka' vinek ri yetzijon chi tok xojapon iviq'uin, xojic'ul jebel. Niquitzijola' chuka' chi xinimaj ri c'aslic Dios, y man xiya' ta chic quik'ij ri vachibel ri e banon coma achi'a'. Rix xa can xichop niben ri nrajo' ri kitzij Dios. \v 10 Y chuka' niquitzijola' chi ivoyoben ri k'ij tok ri Jesucristo, ri Ruc'ajol ri Dios, xtipe chic jun bey.\f + \fr 1:10 \ft Hch. 1:11; Fil. 3:20; Tit. 2:13; He. 9:28; Ap. 1:7.\f* Rix ivetaman chi rija' xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki' roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y vacami c'o chila' chicaj. Y chuka' ivetaman chi ja rija' ri xkojcolon chuvech ri ruc'ayeval ri xtipe. \c 2 \s1 Ri rusamaj ri Pablo quiq'uin ri kach'alal aj-Tesalónica \p \v 1 Kach'alal, rix jebel ivetaman chi yalan rejkalen chi xojapon iviq'uin,\f + \fr 2:1 \ft 1 Ts. 1:9.\f* y xkabij ri ruch'abel ri Dios chive. \v 2 Y chuka' ivetaman chi tok man jani kojapon ri chila' iviq'uin rix, roj xa can xkatej yan c'a pokon y q'uiy yan ri xban chike chiri' pa Filipos,\f + \fr 2:2 \ft Hch. 16:22-24.\f* pero ri xkac'ulvachij chiri' man xuben ta chike chi xkaxibij ta ki' richin xojapon chila' iviq'uin chuka' rix,\f + \fr 2:2 \ft Hch. 17:1, 2.\f* richin chi xbekabij chive ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic. Y stape' xa can janíla chuka' xojetzelex ri pan itinamit rix. Ri Dios can xuben c'a chike chi man xkaxibij ta ki'. \v 3 Y ri ruch'abel ri Dios ri xkabila' chive, can pa rubeyal vi. Y man xixkak'ol ta. Y man xkabila' ta chuka' ri ruch'abel ri Dios chive, roma c'o ta jun ri nikajo-apo chive. \v 4 Xkabila' ri utzilej ch'abel richin colotajic chive, roma ja ri Dios ri xyo'on re samaj re' chike.\f + \fr 2:4 \ft 1 Ti. 1:11; Tit. 1:3.\f* Queri' xuben roma rija' retaman chi nikajo' nikaben ri nika' chuvech rija'. Y roma ja rija' ri xyo'on re samaj re' chike, roj riq'uin ronojel kánima nikaben re samaj re'. Roma nikajo' nikaben ri nika' chuvech rija', stape' man nika' ta chiquivech ri vinek. Roma ja ri Dios etamayon achique rubanon ri kánima,\f + \fr 2:4 \ft Pr. 17:3.\f* vi utz o xa man utz ta. \v 5 Y rija' retaman chi tok xkabij ri ruch'abel chive, man richin ta xkach'ec mero. Y rix chuka' ivetaman chi man xkacanoj ta ch'abel ri yalan ta xka' chivech richin queri' xixkak'ol ta. \v 6 Chuka' man xkajo' ta chi rix y ch'aka' ta chic vinek xiya' ta kak'ij roj, stape' xa utz ta xkaben chi rix xiya' ta kak'ij, roma can oj apóstoles\f + \fr 2:6 \ft 1 Co. 9:1.\f* richin ri Jesucristo. Pero man que ta ri' xkaben. \v 7 Roj xa janíla xixkajo', achi'el nuben jun te'ej quiq'uin ri tak ral, can c'o quiq'uin, yerajo' y jebel chuka' yerilij. \v 8 Y que chuka' ri' xkaben chive rix. Janíla xixkajo'. Romari' xkabila' chive ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic. Y man xe ta ri'. Roma vi ta xc'atzin chi xojapon chuvech ri camic chi'ito'ic, can xkaben ta. Roma can janíla xixkajo'. \v 9 Kach'alal, jebel ivetaman chi man jun bey xkac'utuj kavay\f + \fr 2:9 \ft 1 Co. 9:18.\f* chive. Roj xojsamej chi pak'ij chi chak'a' richin xkach'ec kavay. Roma man xkajo' ta xixkaya' pa c'ayef, tok xojc'oje' iviq'uin chubixic ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic. \p \v 10 Ri Dios can retaman-vi y rix chuka' can yixtiquir nik'alajirisaj chi tok roj xojc'oje' iviq'uin, ri kac'aslen can utz vi chuvech ri Dios. Can choj vi ri c'aslen ri xkac'uaj chivech rix ri iniman chuka' ri Jesucristo. Can man jun itzel xilitej pa kac'aslen. \v 11 Rix ivetaman chi xkaben chive achi'el nuben jun tata'aj chique ri ralc'ual. Xkacukuba' ic'u'x chi'ivonojel. Y xkabij chuka' chive chi man tiya' can ri Dios. \v 12 Xkabij c'a chive chi choj tic'uaj ri ic'aslen, roma queri' ruc'amon nikaben roj ri oj richin ri Dios. Roma ri Dios xojroyoj\f + \fr 2:12 \ft Ef. 4:1; 1 P. 1:15.\f* richin chi yojoc pa rajavaren o pa ruk'a', y chupan ri ruk'ij-ruc'ojlen. \p \v 13 Roj jantape' nikamatioxij chire ri Dios ivoma rix kach'alal. Roma tok xkatzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, can xic'ul-vi. Y man xibij ta ka chi ruch'abel vinek. Xa can xibij chi can ruch'abel vi ri Dios. Y can kitzij vi chi queri', y nuben chive rix ri iniman ri Jesucristo chi nijel ri ic'aslen. \v 14 Kach'alal, tok rix xban pokon chive\f + \fr 2:14 \ft Hch. 17:5, 6.\f* coma ri ivinak, roma iniman ri Cristo Jesús, junan xban chive achi'el xban chique ri nuvinak israelitas ri quiniman ri Cristo Jesús, ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit richin ri Judea. Roma rije' chuka' xban pokon chique coma ri quivinak, roma quiniman ri Cristo Jesús. \v 15 Y ri quivinak rije' jari' xebin chi ticamisex ri Ajaf Jesucristo. Y chuka' ja rije' ri xe'okotan-pe kichin roj. Y chuka' ri israelitas ri xec'oje' ojer can, e q'uiy achi'a' xequicamisala', achi'a' ri xek'alajirisan ri xbix chique roma ri Dios.\f + \fr 2:15 \ft Mt. 5:12; Hch. 7:52.\f* Ri israelitas ri xec'oje' ojer can y ri e richin re tiempo re', can e junan. Man niquiben ta ri nika' chuvech ri Dios, y yequetzelaj ri vinek. \v 16 Roma tok roj xkajo' xkatzijoj ruch'abel ri Dios chique ri vinek ri man e israelitas ta, rije' yalan itzel xquina'.\f + \fr 2:16 \ft Lc. 11:52; Hch: 13:48-50; 14:19; 17:5.\f* Roj xkatzijoj ruch'abel ri Dios chique ri vinek man e israelitas ta, roma xkajo' chi rije' chuka' yecolotej ta pe chupan ri quimac. Pero ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo, man xcajo' ta chi xojbe quiq'uin ri man e israelitas ta. Q'uiy ri quimac ri israelitas. Y romari' ri Dios ruyo'on chic ruc'ayeval pa quivi'. \s1 Ri Pablo nurayij nibe chic chiquitz'etic ri kach'alal aj-Tesalónica \p \v 17 Kach'alal, roj yalan c'a yixkabisoj, roma c'o yan chic juba' tiempo kojel-pe iviq'uin. Pero stape' man ojc'o ta apo iviq'uin,\f + \fr 2:17 \ft Col. 2:5.\f* jantape' yixkanataj, y yalan kajovan chi oj apovinek ta iviq'uin, \v 18 hasta xkaben richin xojbe. Yin ca'i-oxi' bey xinben chi xojbe ta, pero ri Satanás xojruk'et. \v 19 Roj can nikajo-vi yojapon iviq'uin, roma niquicot kánima chi rix iniman ri Jesucristo riq'uin ronojel ivánima. Y romari' riq'uin quicoten koyoben ri k'ij tok xtipe ri Kajaf Jesucristo. Roma chupan ri k'ij ri' xtiquicot ránima ri Jesucristo kiq'uin roj ivoma rix, chi c'o xrejkalej ri xkatzijoj ri ruch'abel ri Dios chive.\f + \fr 2:19 \ft Fil. 4:1.\f* \v 20 Can ivoma vi rix tok roj c'o kak'ij y c'o quicoten pa tak kánima. \c 3 \p \v 1 Kach'alal, roma janíla xixkajo', xapon ri k'ij tok man xkacoch' ta chic chi man ketaman ta ri achique ibanon. Y romari' xkabij chi utz yojcanej can kayon pa tinamit Atenas. \v 2 Y xkatek c'a el ri kach'alal Timoteo richin xixberutz'eta'. Roma rija' jun rusamajel chuka' ri Dios.\f + \fr 3:2 \ft 1 Co. 16:10.\f* Rija' nutzijoj ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic. Y xkatek c'a el ri kach'alal Timoteo richin neruya' más ivuchuk'a' y nuben chuka' chive chi más nicukuba' ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. \v 3 Man ta nisach ic'u'x chupan ri tijoj-pokonal,\f + \fr 3:3 \ft Jn. 16:33; Hch. 20:23, 24.\f* y man ta niya' can ri Jesucristo. Roma rix ivetaman chi pa kac'aslen ri kaniman ri Jesucristo, can c'o tijoj-pokonal. \v 4 Toka' c'a chi'ic'u'x chi tok xojc'oje' iviq'uin, xkabij chive chi nipe k'axomal pa kac'aslen. Y jebel ivetaman chi achi'el ri xkabij can chive, can que vi ri' ri nibanatej.\f + \fr 3:4 \ft 1 Ts. 2:14.\f* \v 5 Y roma ri man xincoch' ta chic chi man vetaman ta ri achique ibanon, romari' xintek-el ri Timoteo iviq'uin, richin xberetamaj-pe ri achique ibanon, chi vi c'a icukuban na ic'u'x riq'uin ri Jesucristo. Roma xinbij chi riq'uin juba' ri itzel-vinek xuben chive chi xiya' can ri Jesucristo,\f + \fr 3:5 \ft 2 Co. 11:3.\f* y xa man jun xrejkalej ri samaj\f + \fr 3:5 \ft Fil. 2:16.\f* ri xkaben chi'icojol. \p \v 6 Pero vacami niquicot ri kánima roma xkac'axaj yan ri achique ibanon. Roma xtzolej yan pe ri Timoteo. Rija' xubij chike chi can icukuban ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, y chi janíla yixajovan. Chuka' xorubij chike chi c'a yojoka' na chi'ic'u'x. Y xorubij chuka' chi man xe ta roj ri yojajovan yixkatz'et. Xa can ja chuka' ri' ri irayibel rix. \v 7 Y romari', kach'alal, yalan quicoten xkana' pa kánima roma xkac'axaj chi man iyo'on ta can ri Jesucristo. Re' janíla quicoten xuya' chike roj. Stape' yojajin chuc'ovisaxic k'axomal, y stape' nikatej janíla pokon, ri kánima niquicot-ka romari'. \v 8 Roma rix can kitzij icukuban ic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, can xojalex xkana' roj tok xkac'axaj.\f + \fr 3:8 \ft Fil. 4:1.\f* \v 9 Y roma c'a ri quicoten ri niya' pa kánima rix, ¿achique ta cami chi matioxinic ruc'amon chi nikaya' chire ri Dios ivoma rix?\f + \fr 3:9 \ft 1 Ts. 1:2.\f* Can janíla vi quicoten c'o pa kánima y ri ka-Dios can nutzu-vi. \v 10 Y chuka' chi pak'ij chi chak'a' nikac'utuj chire ri Dios, chi xkojtiquir ta xkojapon iviq'uin.\f + \fr 3:10 \ft 1 Ts. 2:17.\f* Richin queri' xtikac'ut ta más chivech ri ruch'abel ri Dios ri nic'atzin pan ic'aslen rix ri iniman. \p \v 11 Romari' nikajo' chi xtiban ta chike roma ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo richin xkojtiquir ta xkojapon iviq'uin. \v 12 Kach'alal, roj can janíla yixkajo'. Y que chuka' ri' nikajo' chi can tivajovala-ivi' rix, y chi que'ivajovala' chuka' conojel ri ch'aka' chic vinek ri man quiniman ta ri Jesucristo. Y nikajo' chi ri Ajaf xtuben ta chive chi re ajovabel re' man ta xtiq'uis iviq'uin, y xtuben ta chive chi más ta yixajovan.\f + \fr 3:12 \ft 1 Ts. 4:10.\f* \v 13 Richin queri' can ta cukul ic'u'x riq'uin ri Jesucristo, chi ch'ajch'oj ta ri ic'aslen chuvech ri Katata' Dios jantape', richin queri' man jun ta itzel yixajin chubanic tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo, e rachibilan-pe conojel ri xeniman-el richin y ec'o chic riq'uin rija'.\f + \fr 3:13 \ft Zac. 14:5.\f* \c 4 \s1 Ja ri c'aslen choj ri nika' chuvech ri Dios \p \v 1 Kach'alal, tok xojc'oje' iviq'uin, xkabij chive achique ri nika' chuvech ri Dios, y chi jari' ri utz niben. Y vacami nikac'utuj utzil chive chi man quixtane' niben ri utz. Y man xe ta nikac'utuj utzil chive. Pero chuka' can nikabij chive chi c'o chi niben más y más ri nika' chuvech ri Dios, roma queri' nrajo' ri Ajaf Jesús.\f + \fr 4:1 \ft Col. 1:10.\f* \p \v 2 Rix jebel ivetaman achique ri xkabij chive, ri c'o chi niben. Y roj xkabij queri' chive, roma can queri' bin can roma ri Ajaf Jesucristo. \v 3 Kach'alal, ri Dios nrajo' c'a chi rix nich'er ta ivi' chuvech ronojel ri man utz ta, chi rix achi'a' man que'icanola' ixoki' richin chi yixmacun, y rix ixoki' man que'icanola' achi'a' richin chi yixmacun;\f + \fr 4:3 \ft 1 Co. 6:18; Ef. 5:3.\f* xa can ta ch'ajch'oj ri ic'aslen.\f + \fr 4:3 \ft Ro. 6:19, 22; 1 Ts. 4:7.\f* \v 4 Rix achi'a' chi'ijujunal tivetamaj c'a chi man ruc'amon ta yixc'oje' quiq'uin ixoki' ri xa man e ivixjaylal ta. Roma ri' mac. Ri Dios nrajo' chi xaxe quiq'uin ri ivixjaylal quixc'oje-vi. Richin queri' ri vinek niquitz'et chi ch'ajch'oj ri c'aslen ic'uan.\f + \fr 4:4 \ft Ro. 6:19.\f* \v 5 Pero man tiben c'a achi'el niquiben ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios. Roma rije' xa can xe ri niquirayij, xa can xe ri' ri niquiben.\f + \fr 4:5 \ft Col. 3:5.\f* Can yalan itzel ri quic'aslen. Pero roj man tikaben c'a achi'el niquiben rije'. \v 6 Man tikak'ol jun chique ri kach'alal chi xa yojc'oje' riq'uin ri rixjayil. Roma vi nikaben jun mac quere', ri Ajaf xtuya' ruc'ayeval pa kavi'. Quere' xkabij chive tok xojc'oje' iviq'uin: Chi vi yojmacun, xtipe na vi ri ruc'ayeval pa kavi'. \v 7 Ri Dios man xojroyoj ta richin nikac'uaj jun itzel c'aslen. Man que ta ri'. Rija' xojroyoj richin nikac'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj. \v 8 Y vi c'o jun ri chi'icojol ri xa man nrajo' ta nrac'axaj ronojel ri xkabij yan ka chive, y xa c'a nrajo' na nuc'uaj jun itzel c'aslen, man ja ta roj o jun ta chic vinek ri nretzelaj ri ruch'abel. Xa can ja ri ruch'abel ri Dios ri man nrajo' ta nrac'axaj. Ri Dios ri yoyon-pe ri Lok'olej Espíritu chike. \p \v 9 Jac'a chirij ri ajovabel ri c'o chi nic'oje' chi'icojol rix chi'ivach'alal ivi', ri Dios ruc'utun chic chivech chi c'o chi nivajovala-ivi'. Y romari' man nic'atzin ta chi ninnataj chive, chi tivajo-ivi'.\f + \fr 4:9 \ft Jn. 13:34.\f* \v 10 Roma can nik'alajin-vi jebel chi rix janíla ye'ivajo' conojel ri kach'alal ri ec'o pa ronojel lugar chiri' pa Macedonia. Pero chuka' nikabij chive chi jantape' quixajovan más. \v 11 Y chuka' man tich'ujirisaj-ivi'. Xa choj ticanoj ri nic'atzin chive ka rix. Jantape' quixsamej\f + \fr 4:11 \ft Ef. 4:28; 2 Ts. 3:12.\f* richin nich'ec ivay, achi'el xkabij chive tok xojc'oje' iviq'uin. \v 12 Richin chi ri ic'aslen can ta pa rubeyal nibiyin chiquivech ri vinek ri xa man jani quiniman ta ri Jesucristo, y richin chuka' chi nivilij-ka-ivi' rix y man ta nitzu-apo jun chic vinek chi nuya-pe chive. \s1 Tok ri Jesucristo xtipe chic jun bey \p \v 13 Kach'alal, roj nikajo' chi rix nivetamaj ri achique xtiban chique ri xquinimaj y e caminaki' chic el. Richin man yixbison,\f + \fr 4:13 \ft Lv. 19:28; Dt. 14:1; 2 S. 12:19-23.\f* achi'el niquiben ri vinek ri man coyoben ta ri utzil ri c'o riq'uin ri Jesucristo. \v 14 Roma roj can nikanimaj-vi chi ri Jesucristo xquen (xcom) y xc'astej-el. Y roma chuka' ri' roj can nikanimaj-vi chi ri Dios queri' xtuben quiq'uin ri e caminek chic el, ri can xquinimaj-el ri Jesucristo tok xec'ase-el chuvech re ruvach'ulef. Ri Dios can xqueruc'asoj-vi-el. \p \v 15 Y re' nikabij chive roma queri' rubin can ri Ajaf, chi konojel ri kaniman rija', junan xtiban chike,\f + \fr 4:15 \ft 1 Co. 15:51.\f* tok rija' xtipe chic jun bey. Vi c'a oj q'ues na o vi oj caminek chic el. Vi c'a oj q'ues na, man xkojnabeyej ta chuka' el. \v 16 Roma ri Ajaf xtipe chila' chicaj\f + \fr 4:16 \ft Hch. 1:11.\f* y xtich'on-pe, achi'el nich'on jun ri can ninimex-vi ri nubij, y achi'el jun nimalej ángel chuka' xtich'on-pe. Y xtik'ajan-pe ri trompeta richin ri Dios. Y jari' tok xquec'astej-el ri caminaki' ri xquinimaj-el ri Jesucristo. \v 17 Y c'ari', ri c'a oj q'ues na can, jari' tok xkojuc'uex junan quiq'uin rije', pa tak sutz' chicaj, richin xtekac'ulu' ri Ajaf. Y xkojbec'oje' riq'uin rija'\f + \fr 4:17 \ft Jn. 12:26; 14:3.\f* richin jantape'. \v 18 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. \c 5 \p \v 1 Kach'alal, man nic'atzin ta ninbij chive ri achique tiempo y achique k'ij xtipe ri Jesucristo. \v 2 Roma rix jebel ivetaman chi man jun etamayon achique k'ij xtipe ri Ajaf.\f + \fr 5:2 \ft Mt. 25:13.\f* Roma rija' tok xtipe, xtuben achi'el nuben jun elek'on\f + \fr 5:2 \ft Lc. 12:39; Ap. 3:3; 16:15, 16.\f* tok napon pa jun jay ri chak'a'. Tok nitz'et coma ri rajaf-jay c'o chic. \v 3 Y jac'a tok ri ch'aka' chic vinek xtiquibij chi vacami janíla jebel kabanon, roma e manek oyoval, can utz ojc'o-ka; xa jac'ari' tok xtoka' ri ruc'ayeval pa quivi'. Xa xtiquic'ulvachij achi'el ri nuc'ulvachij jun ixok ri petenek alanic chirij. Tok noc'ulun ri k'axomal ri', man jun xtitiquir xtiyo'on rutzijol chire. Y que c'a ri' ri xtiquic'ulvachij ri vinek ri', man xquecolotej ta chuvech ri ruc'ayeval. \v 4 Pero rix kach'alal man xtic'ulvachij ta queri'. Roma rix can ivoyoben ri k'ij tok xtipe chic ri Jesucristo. Y romari', tok xtoka' rija' iviq'uin, man xtoka' ta achi'el noka' jun elek'on, roma can ivoyoben, y man ixc'o ta chic pa k'eku'n.\f + \fr 5:4 \ft Ro. 13:12, 13.\f* \v 5 Roma konojel ri kaniman ri Jesucristo man oj richin ta chic ri k'eku'n, xa oj richin chic ri sakil.\f + \fr 5:5 \ft Ef. 5:8.\f* \v 6 Roma c'a ri' man tikaben achi'el niquiben ri ch'aka' chic vinek ri man ec'o ta pa sakil. Roma rije' man niquina' ta jebel ri achique yequibanala'. Xa achi'el yever. Pero roj kojc'ase' c'a jebel y tikana' jebel ri yekabanala'.\f + \fr 5:6 \ft 1 P. 5:8.\f* Man c'a tikaben achi'el niquiben ri ec'o pa k'eku'n. \v 7 Roma ri k'eku'n xa richin ri varan, y richin chuka' ri k'abaric.\f + \fr 5:7 \ft Ro. 13:13.\f* \v 8 Pero roj ri richin ri sakil, roma kaniman ri Jesucristo, tikana' jebel ri achique yekabanala'. Can tikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Jesucristo, y kojajovan, richin man nikaya' k'ij chire ri itzel-vinek richin yojruch'ec. Achi'el nuben jun soldado, nucusaj jun ch'ich' chuva-ruc'u'x, richin nuto-ri' chuvech ri enemigo. Can jantape' tikacukuba' kac'u'x chi xojcolotej yan pe chupan ri kamac, richin man nikaya' k'ij chire ri itzel-vinek. Roj xa can tikabana' c'a achi'el nuben ri soldado, nucusaj jun ch'ich' pa rujolon (ruvi') richin man nuya' ta k'ij chire ri enemigo.\f + \fr 5:8 \ft Is. 59:17; Ef. 6:17.\f* \v 9 Tikachajij c'a ki', man tikaya' k'ij chire ri itzel-vinek richin yojruch'ec, roma ri Dios man nrajo' ta chi nipe ruc'ayeval pa kavi'.\f + \fr 5:9 \ft Ro. 9:22.\f* Rija' can nrajo' chi nikanimaj ri Kajaf Jesucristo richin yojcolotej. \v 10 Y rix ivetaman chi ri Jesucristo xquen (xcom) koma roj. Rija' xquen (xcom) richin xuya' kac'aslen. Richin queri' vi c'a oj q'ues na vave' chuvech re ruvach'ulef, nikac'ul kac'aslen riq'uin rija'. Y vi oj caminek chic el, c'o chuka' kac'aslen riq'uin rija'. \v 11 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y chuka' titola-ivi' richin chi yixq'uiy riq'uin ri ic'aslen, can achi'el ri ibanon-pe. \s1 Ri nuchilabej ri Pablo chique ri kach'alal aj-Tesalónica \p \v 12 Kach'alal, nikac'utuj utzil chive chi tiyala' quik'ij ri achi'a' ri yesamej chi'icojol pa rusamaj ri Dios. Tiyala' c'a quik'ij, roma ja rije' ri e uc'uayon ivichin. Jari' ri samaj yo'on chique roma ri Ajaf Dios. Y chuka' richin yixquipixabala'. \v 13 Roma c'a ri' tiyala-vi quik'ij y que'ivajovala' janíla, roma ri samaj ri niquiben. Y chuka' jebel tic'uaj-ivi' y man ta jun oyoval ri chi'icojolil.\f + \fr 5:13 \ft Mr. 9:50.\f* \p \v 14 Chuka', kach'alal, nikabij chive chi que'ipixabaj ri kach'alal ri c'o quik'oral. Tibij chique chi quesamej. Y ri kach'alal ri xa ca'i' quic'u'x rubanon, ticukubala' quic'u'x. Y ri man jani c'o ta cuchuk'a' jebel chupan ri quic'aslen riq'uin ri Jesucristo,\f + \fr 5:14 \ft Ro. 15:1.\f* man que'iya' can. Xa can que'itola'. Y chuka' que'icoch'ola' conojel.\f + \fr 5:14 \ft 1 Co. 13:4; Ga. 5:22.\f* \p \v 15 Y vi c'o ri xquebanon etzelal chive, man tiben c'a ruq'uexel chique.\f + \fr 5:15 \ft Lv. 19:18; Pr. 20:22.\f* Xa titija' ik'ij niben ri utz chique. Titija' c'a ik'ij niben ri utz chique conojel vinek,\f + \fr 5:15 \ft Ga. 6:10.\f* chive ka rix ivachibil ivi' ri iniman ri Jesucristo, y chuka' chique ri vinek ri man quiniman ta. \p \v 16 Jantape' tiquicot ri ivánima.\f + \fr 5:16 \ft Ro. 12:12; Fil. 3:1.\f* \v 17 Jantape' tibana' orar.\f + \fr 5:17 \ft Lc. 18:1.\f* \v 18 Can quixmatioxin-vi\f + \fr 5:18 \ft Ef. 5:20; Col. 4:2.\f* chire ri Dios. Quixmatioxin tok utz ixc'o, y quixmatioxin chuka' tok ixc'o pa jun ruc'ayeval. Roma queri' nrajo' ri Dios chi niben rix ri iniman ri Cristo Jesús. \p \v 19 Man tik'et ri rusamaj ri Lok'olej Espíritu.\f + \fr 5:19 \ft Ef. 4:30.\f* \v 20 Y tok c'o jun kach'alal nubij chi c'o ri ruk'alajirisan ri Dios chire,\f + \fr 5:20 \ft 1 Co. 14:1.\f* man tivetzelaj. \v 21 Xa tivac'axaj ri nubij, richin queri' rix ninabej vi kitzij o man kitzij ta.\f + \fr 5:21 \ft 1 Jn. 4:1.\f* Y vi kitzij, tivojkaj c'a. \v 22 Ronojel ri man kitzij ta, man tivojkaj. \p \v 23 Rix ivetaman chi ja ri Dios ri niyo'on uxlanen\f + \fr 5:23 \ft Fil. 4:9.\f* pa tak ivánima. Y ninvajo' c'a chi rija' xtuben ta chive chi jantape' ta nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj chuvech rija'. Chuka' ninvajo' chi xtuchajij ta ri i-espíritu, ri ivánima y ri ich'acul, richin queri' man jun itzel nilitej chivij tok xtipe chic jun bey ri Kajaf Jesucristo.\f + \fr 5:23 \ft 1 Co. 1:8.\f* \v 24 Y ri Dios can xtuben na vi chive achi'el ri nurayibel yin. Roma rija' man jun bey xquixruya' ta can.\f + \fr 5:24 \ft 1 Co. 10:13.\f* Y chuka' roma ja rija' ri xoyon ivichin richin xixrucol-pe chupan ri imac. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 25 Kach'alal, kojiya' c'a ri pan i-oración.\f + \fr 5:25 \ft 2 Ts. 3:1.\f* \p \v 26 Y tiya' rutzil-quivech conojel ri kach'alal riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic\f + \fr 5:26 \ft Ro. 16:16.\f* (tz'umanic). \p \v 27 Y pa rubi' ri Ajaf ninbij c'a chive, chi tisiq'uij re carta re' chiquivech conojel ri lok'olej tak kach'alal. \p \v 28 Y ri rutzil ri Kajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Que ta c'a ri'.