\id 1PE - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 1 PEDRO \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro \toc2 1 Pedro \toc3 1 P \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro \c 1 \s1 Ri Pedro nuchop tzij \p \v 1 Yin Pedro, ru-apóstol ri Jesucristo, nintek c'a el re carta re' chive rix ri man ixc'o ta pan itinamit, xa ixc'o ri pa tak tinamit ri chiri' pa Ponto, ri pa Galacia, ri pa Capadocia, ri pan Asia\f + \fr 1:1 \ft Hch. 2:9.\f* y ri chiri' pa Bitinia. \v 2 Ri Katata' Dios xixrucha'\f + \fr 1:2 \ft Ro. 8:29; 2 Ts. 2:13.\f* c'a rix, roma can que vi ri' ri ruch'obon-pe chivij. Y can ja ri Lok'olej Espíritu ri nelesan-el ri itzel ri c'o pa tak ic'aslen, richin queri' yixniman tzij, y riq'uin ri' nuchop nich'ajch'ojir-el ri ic'aslen. Roma ja ri ruquiq'uel ri Jesucristo ri xbiyin tok xquen\f + \fr 1:2 \ft He. 12:24.\f* (xcom), jari' ri nich'ajon-el ri imac. Y ri Dios xtuya' ta c'a janíla utzil pan ivi'. Y xtuya' ta chuka' uxlanen ri pa tak ivánima. \s1 Ri c'ac'a' kac'aslen nuben c'a chike chi can nikacukuba-apo kac'u'x \p \v 3 Nikaya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' can janíla xujoyovaj kavech, romari' tok xutek-pe ri Jesucristo richin chi xquen (xcom) y xc'astej-pe\f + \fr 1:3 \ft Stg. 1:18.\f* chiquicojol ri caminaki', richin chi xuya' jun c'ac'a' kac'aslen.\f + \fr 1:3 \ft 1 Ts. 4:14.\f* Y re c'ac'a' kac'aslen re' can nuben c'a chike chi nikacukuba-apo kac'u'x. \v 4 Can nuben c'a chike chi ri chila' chicaj c'o jun xtikichinaj. Ja ri Dios ri xtiyo'on chike. Ri xtuya' ri Dios chike chila' chicaj man xtik'ey ta,\f + \fr 1:4 \ft Mt. 6:20.\f* man xtitz'ilub ta, ni man xtuc'ulvachij ta achi'el ri cotz'i'j chi xa nichaki'j-ka. Re' kichin roj y yaquel chila' chicaj. \v 5 Y roma ri can kacukuban kac'u'x riq'uin ri Dios, romari' tok rija' can yojruchajij\f + \fr 1:5 \ft Jn. 10:28.\f* riq'uin ri ruchuk'a'. Richin queri' ri colotajic ri can kichin chic roj, can xtikichinaj-vi chupan ri k'ij tok xtipe chic ri Jesucristo. \p \v 6 Y jare' ri nibanon chi niquicot ivánima,\f + \fr 1:6 \ft Mt. 5:12; Ro. 12:12.\f* stape' c'o c'a jun ca'i-oxi' k'ij yixk'axomer roma yixapon chupan q'uiy ruvech tejtobenic. \v 7 Y re' can nic'atzin-vi richin queri' nik'alajin, vi can kitzij chi icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios. Nic'atzin chi yixtejtobex,\f + \fr 1:7 \ft Sal. 66:10.\f* achi'el nitejtobex ri ch'ich' rubini'an k'anapuek.\f + \fr 1:7 \ft Is. 48:10.\f* Re ch'ich' re' nic'ovisex pa k'ak' richin queri' nitz'et vi utz o xa man utz ta. Y rix yixtejtobex chupan ri tijoj-pokonal, richin nik'alajin, vi can kitzij chi icukuban ic'u'x riq'uin ri Dios. Ri can nicukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios más rejkalen que chuvech ri k'anapuek, ri xa niq'uis. Y tok xixtejtobex yan y xicoch' ronojel, xtibix c'a chive chi jebel ri xiben. Y ri Jesucristo xtuya' c'a chuka' ik'ij, tok rija' xtoc'ulun-ka. \p \v 8 Y stape' man jun bey itz'eton\f + \fr 1:8 \ft Jn. 20:29; 2 Co. 5:7; 1 Jn. 4:20.\f* ri Jesucristo, can nivajo-vi, y chuka' icukuban ic'u'x riq'uin. Y romari' man nivil ta achique rubixic niben chire ri nimalej quicoten ri c'o pa tak ivánima. \v 9 Rix can nic'ul-vi ri colotajic ri ivajovan-pe. Can roma c'a ri' tok icukuban ic'u'x. \p \v 10 Ri achi'a' c'a ri e k'alajirisey richin ri ruch'abel ri Dios ojer can, janíla xcajo' chi xquetamaj ta más chirij ri colotajic. Y can xquitej c'a quik'ij chiretamaxic. Y ja rije' ri xebin can chirij ri rutzil ri xtuya' ri Dios chike roj ri ojc'o chupan re tiempo re'.\f + \fr 1:10 \ft Gn. 49:10; Dn. 2:44; Hag. 2:7; Zac. 6:12.\f* \v 11 Janíla c'a xcajo' xquetamaj ta más chirij ri xubij yan ri Lok'olej Espíritu chique.\f + \fr 1:11 \ft Ro. 8:9; Ga. 4:6.\f* Roma ri Lok'olej Espíritu ri c'o pa tak cánima xubij chique chi ri Cristo can xtutej-vi pokon\f + \fr 1:11 \ft Sal. 22:6; Is. 53:3; Dn. 9:26.\f* y tok ic'ovinek chic ri pokon ri xtutej, xtic'oje' ruk'ij-ruc'ojlen. Pero man xk'alajin ta achique tiempo y achique vinek ri', y rije' jari' ri janíla xcajo' chi xquetamaj ta. \v 12 Pero xk'alajirisex c'a chique ri achi'a' ri' chi ronojel ri niquibij chi xtic'ulvachitej riq'uin ri Cristo, man ja ta chupan ri qui-tiempo rije' xtibanatej-vi.\f + \fr 1:12 \ft Dn. 12:9; He. 11:39.\f* Xa c'a ja re chupan re ka-tiempo roj. Y ri utzilej ch'abel richin colotajic tzijon c'a chive rix coma achi'a' ri e to'on roma ri Lok'olej Espíritu ri takon-pe chila' chicaj. Y hasta ri ángeles janíla nicajo' chi niquetamaj más chirij ri tzijon chive rix. \s1 Ri Dios yojroyoj richin chi yojoc lok'olej tak vinek riq'uin ri kac'aslen \p \v 13 Roma c'a ri' rix, tina' jebel ri achique ri niben y riq'uin ta etamabel nichajij jebel ri ic'aslen. Y can riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tivoyobej ri utzil ri xtijach chive tok xtoc'ulun-ka ri Jesucristo.\f + \fr 1:13 \ft Lc. 17:30.\f* \v 14 Can tic'utu' c'a chi ix ralc'ual chic ri Dios; tinimaj c'a ri rutzij.\f + \fr 1:14 \ft Ef. 4:18.\f* Man c'a tiben ri nirayij rix,\f + \fr 1:14 \ft 1 P. 4:2-4.\f* can achi'el ri xiben tok c'a man jun ivetaman. \v 15 Pa ruq'uexel ri', rix quixoc achi'el ri xoyon ivichin, roma ri xoyon ivichin can lok'olej vi. Rix can quixoc c'a chuka' lok'olej tak vinek riq'uin ronojel ri ic'aslen.\f + \fr 1:15 \ft 2 Co. 7:1; 1 Ts. 4:7; 2 P. 3:11.\f* \v 16 Can tibana' c'a achi'el ri nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi quixoc lok'olej tak vinek riq'uin ri ic'aslen,\f + \fr 1:16 \ft Lv. 11:44.\f* roma yin can in lok'olej vi, nicha' ri Dios. Queri' ri tz'ibatel can. \p \v 17 Y ri Dios man nutzu' ta na janipe' titzu'un\f + \fr 1:17 \ft Stg. 2:1.\f* jun vinek richin queri' nuk'et tzij pa ruvi'. Roma vi utz rubanobal jun, rija' nuya' jun utzilej rajel-ruq'uexel chire. Y vi jun xa man utz ta ri rubanobal, rija' nuya' jun itzel ruq'uexel chire. Roma c'a ri', tok c'a ixc'o na chuvech re ruvach'ulef, tixibila' c'a ivi', richin queri' man quixmacun. Roma ri Dios ri nibij Katata' chire, jun chojmilej K'atoy-Tzij. \v 18 Y rix chuka' jebel ivetaman chi ri xquibanala' ri ivati't-imama' ojer can, man jun vi rejkalen. Y chuvech c'a ri itzel tak quibanobal rije',\f + \fr 1:18 \ft Ez. 20:18; 1 P. 4:3.\f* chuvech ri' xixcolotej-vi-pe. Y tok xixcol-pe chuvech re itzel tak banobel re', man xixcol ta pe riq'uin jun cosa ri xa niq'uis achi'el ta ri k'anapuek o sakipuek. \v 19 Xa can riq'uin ri lok'olej ruquiq'uel ri Cristo xixcol-vi-pe.\f + \fr 1:19 \ft Ap. 5:9.\f* Y rija' can achi'el ri carne'l ri yesuj chire ri Dios.\f + \fr 1:19 \ft Jn. 1:29.\f* Carne'l ri man jun noc chique y jebel e ch'ajch'oj; y can que c'a ri' ri Cristo. \v 20 Y ojer-ojer can ri', tok c'a man jani c'o ta re ruvach'ulef, ri Dios can ja yan ri' ruch'obon chi nutek-pe ri Cristo.\f + \fr 1:20 \ft 2 Ti. 1:9; Tit. 1:2, 3; Ap. 13:8.\f* Pero xa c'a juba' can ri xapon ri k'ij richin xoc'ulun. Y ri Cristo xpe chuvech re ruvach'ulef\f + \fr 1:20 \ft Ga. 4:4.\f* richin xuq'uen-pe utzil chike. \v 21 Romari', vi can iniman ri Cristo, can iniman chuka' ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanon chire ri Cristo chi xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki', y ja chuka' rija' ri xbanon chi c'o chuka' ruk'ij-ruc'ojlen ri Cristo.\f + \fr 1:21 \ft Fil. 2:9.\f* Queri' xuben roma xrajo' chi can ticukuba' ic'u'x riq'uin rija' y tivoyobej ri utzil ri xtuya' pan ivi'. \p \v 22 Y tok xinimaj ri nubij ri kitzij, can ja ri Lok'olej Espíritu ri xsamej pa tak ivánima. Y riq'uin ri', ri ivánima xch'ajch'ojir.\f + \fr 1:22 \ft Hch: 15:9; Stg. 4:8.\f* Y re' nuben c'a chive chi ye'ivajo'\f + \fr 1:22 \ft He. 13:1; 1 P. 3:8.\f* ri ch'aka' chic kach'alal, y que'ivajo', pero man riq'uin ta ca'i' ipalej. Xa can janíla tivajo-ivi' y riq'uin ch'ajch'ojilej ivánima. \v 23 Roma rix c'o jun c'ac'a' ic'aslen.\f + \fr 1:23 \ft Jn. 1:13; 3:5; Stg. 1:18; 1 Jn. 3:9.\f* Y re c'aslen re' man ja ta ri jun c'aslen ri niq'uis, ri xic'ul tok xixalex. Man que ta ri'. Re c'ac'a' ic'aslen, jari' ri xic'ul tok xinimaj ri ruch'abel ri Dios. Ch'abel ri can richin jantape' nic'oje', y ch'abel ri can c'o-vi c'aslen riq'uin. \v 24 Y chupan c'a ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: \q1 Ri c'aslen ri xkac'ul tok xojalex chuvech re ruvach'ulef, xa achi'el ri k'ayis.\f + \fr 1:24 \ft Is. 40:6, 8; Stg. 1:11.\f* \q1 Roma ri k'ayis nichaki'j y niq'uis-ka. \q1 Y ri ruk'ij jun vinek, xa achi'el ri rusi'j jun k'ayis. \q1 Roma ri rusi'j jun k'ayis xa nitzak-el. \q1 \v 25 Pero ri ruch'abel ri Ajaf Dios can richin jantape' nic'oje'.\f + \fr 1:25 \ft Is. 40:8.\f* Y ri' ja ri utzilej ch'abel richin colotajic ri xtzijox chive rix. \c 2 \p \v 1 Roma ja ri c'ac'a' ic'aslen ichapon-el, tiya' c'a can ronojel ruvech etzelal.\f + \fr 2:1 \ft Ef. 4:31.\f* Man chic c'a que'ik'olola' vinek. Y vi ca'i' ipalej xiben tok rubanon can, tiya' c'a can rubanic. Man c'a itzel tina' chire jun vinek ri c'o utzil ruc'ulun. Ni man c'a que'ibila' tzij\f + \fr 2:1 \ft Stg. 4:11.\f* ri man pa rubey ta, ni man e ruc'amon ta. \v 2 Rix can tibana' c'a achi'el niquiben ri tak ac'uala'\f + \fr 2:2 \ft Mt. 18:3; 1 Co. 3:2.\f* c'a calaxic, can niquirayij ri quitz'un, y riq'uin ri' yeq'uiy. Y que c'a chuka' ri' rix, can tirayij tivac'axaj y tinic'oj ri ruch'abel ri Dios, roma can kitzij vi. Richin queri' yixq'uiy y nivil colotajic. \v 3 Can ivetaman chic c'a chi janíla jebel ránima ri Ajaf.\f + \fr 2:3 \ft Lc. 6:35.\f* \s1 Ri Cristo achi'el jun abej ri c'o ruc'aslen \p \v 4 Y roma c'a ri' can quixjel-apo riq'uin ri Jesucristo, roma rija' achi'el jun abej ri c'o ruc'aslen. Rija' man xucusex ta coma ri achi'a', roma xa xquetzelaj. Xa xquiben achi'el ri niquiben ri achi'a' banoy tak jay, tok man utz ta niquitz'et jun abej, niquiya' can. Y queri' xquiben riq'uin rija'. Jac'a chuvech ri Dios, ri Jesucristo can cha'on, y janíla rejkalen. \v 5 Y roma ixc'o riq'uin ri Jesucristo, rix chuka' ix achi'el abej ri c'o quic'aslen, ri yixucusex richin rachoch\f + \fr 2:5 \ft Ef. 2:21.\f* ri Lok'olej Espíritu. Y can ix lok'olej tak sacerdotes\f + \fr 2:5 \ft Is. 66:21.\f* chuka', romari' c'o tisuju'\f + \fr 2:5 \ft Os. 14:2.\f* chire ri Dios. Can jac'a rix mismo ri tisuju-ivi' chire ri Dios, y rija' xquixruc'ul, roma can ix richin chic ri Jesucristo. \v 6 Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nubij: \q1 Yin xtinya' c'a ri Abej ri pa tinamit Sión. Y re Abej re' can cha'on-vi. Can janíla vi rejkalen, y can xtic'atzin richin man nitzak ri jay.\f + \fr 2:6 \ft Is. 28:16.\f* \q1 Y ri vinek ri xqueniman richin, man jun bey xqueq'uixbitej ta, roma ri utzil ri bin chique chi can xquequic'ul, can xquequic'ul-vi. \q1 Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. \m \v 7 Romari' rix ri ninimaj rija', janíla rejkalen chivech. Jac'a ri vinek ri man niquinimaj ta ri nubij, niquiben achi'el ri banoy tak jay ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios tz'iban can. Chiri' nubij: \q1 C'o c'a jun abej ri man xka' ta chiquivech ri ch'aka' banoy tak jay. \q1 Pero re abej re' can xch'acon-vi, roma re abej re' xa can c'o-vi ri xucusan chire ri jay richin chi ri jay ri' man nitzak ta.\f + \fr 2:7 \ft Sal. 118:22.\f* \m \v 8 Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, chuka' nubij c'a chirij ri Abej ri'. Can nubij c'a: \q1 Ec'o vinek ri xa xtiquipaxij-qui' chuvech ri Abej y xquetzak,\f + \fr 2:8 \ft Is. 8:14; Ro. 9:32.\f* nicha' c'a ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can. \m Ri vinek c'a ri xa xtiquipaxij-qui' chuvech ri Abej, xquetzak riq'uin ri quic'aslen, roma can man niquinimaj ta vi ri ruch'abel ri Dios. Y chuka' can queri' rubin ri Dios chi xtiquic'ulvachij. \s1 Ri can e richin vi ri Dios \p \v 9 Jac'a rix ri iniman ri Dios, ix jun tinamit ri can cha'on-vi roma rija'.\f + \fr 2:9 \ft Dt. 10:15.\f* Y rix ix sacerdotes richin ri nimalej Dios. Y rix chuka' can ix jun lok'olej\f + \fr 2:9 \ft Ex. 19:5.\f* tinamit. Can ix rutinamit vi c'a ri Dios. Y can quere' rubanon chive richin queri' yixtiquir nitzijoj chi ri Dios yalan utz iviq'uin. Y ja rija' ri xelesan-pe ivichin chupan ri k'eku'n y xixruya' chupan ri lok'olej sakil riq'uin rija'. \v 10 Y tok rubanon can, ni man jun ta tinamit ri ibanon. Jac'a re vacami, jun tinamit ri ibanon y can ix rutinamit chic ri Dios.\f + \fr 2:10 \ft Ro. 9:25, 26.\f* Y tok rubanon can chuka', man ivetaman ta chi riq'uin ri Dios c'o joyovanic.\f + \fr 2:10 \ft Os. 2:23.\f* Jac'a re vacami ivetaman chic chi ri Dios can nujoyovaj-vi ivech, roma xixrucol yan chupan ri imac. \s1 Tibana' c'a achi'el ri nrajo' ri Dios \p \v 11 Rix vach'alal ri yalan yixinvajo', ninc'utuj c'a jun utzil chive. Roma rix can ix richin chila' chicaj y xa ix k'axel c'a chuvech re ruvach'ulef. Y romari' man tiya' k'ij chi yebanatej itzel tak rayinic\f + \fr 2:11 \ft Stg. 4:1.\f* ri pan ic'aslen. Roma xa ja ri itzel tak rayinic ri', xa jari' ri yebanon oyoval riq'uin ri ivánima. \v 12 Roma c'a ri' can tic'uaj jun c'aslen utz,\f + \fr 2:12 \ft Fil. 2:15.\f* y choj quixbiyin. Richin queri', vi ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios niquimol-pe tzij chivij chi man utz ta ri ic'aslen, pero ri ibanobal xa can utz vi,\f + \fr 2:12 \ft 1 P: 3:16.\f* ri vinek ri' xtiquiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma ri ic'aslen rix, tok xtapon ri k'ij chi ri Dios nuk'et tzij. \p \v 13 Y chi'ivonojel tinimaj c'a quitzij conojel ri k'atbel tak tzij ri ec'o, roma ri Ajaf queri' nrajo' chi niban.\f + \fr 2:13 \ft Mt. 22:21; Mr. 12:17; Lc. 20:25.\f* Tinimaj c'a rutzij ri rey, roma ja rija' ri k'atoy-tzij ri más uchuk'a' c'o pa ruk'a'. \v 14 Y tinimaj c'a chuka' quitzij ri ch'aka' chic k'atoy tak tzij ri e ruk'a-raken ri rey. Roma ja rije' ri e yo'on richin niquiya' ruc'ayeval pa quivi' ri vinek ri e banoy richin etzelal.\f + \fr 2:14 \ft Ro. 13:4.\f* Y e yo'on c'a chuka' richin niquiya' quik'ij ri vinek e choj. \v 15 Ri Dios can nrajo' c'a chi rix ja ta ri utz ri niben ronojel bey,\f + \fr 2:15 \ft 1 P. 3:17.\f* richin queri' man jun yetiquir niquibij chivij ri vinek ri man jun quetaman y man yech'obon ta jebel. \p \v 16 Rix ix libre,\f + \fr 2:16 \ft 1 Co. 7:22; Ga. 5:1.\f* roma chuxe' rutzij ri Dios ixc'o-vi. Can tibana' c'a chi ix libre, pero man roma ta ri' ja ta ri itzel ri niben. Man tiben queri'. Xa can quixc'oje' chuxe' rutzij ri Dios, y ja ri nrajo' rija', jari' ri tibana'. \v 17 Tivajovala-ivi' ri iniman chic ri Jesucristo. Tixibila' c'a ivi' chuvech ri Dios richin man yixmacun. Tiya' c'a ruk'ij ri k'atoy-tzij, achi'el ri rey. Y tiya' chuka' quik'ij conojel vinek. \s1 Ticoch'o' c'a ronojel, can achi'el xcoch'on ri Cristo \p \v 18 Y rix samajela', can tich'utinirisaj c'a ivi' y tinimaj quitzij ri i-patrón.\f + \fr 2:18 \ft Ef. 6:5.\f* Y vi yalan jebel quina'oj iviq'uin, can tinimaj c'a quitzij. Y vi yalan itzel quina'oj iviq'uin, chuka' can tinimaj c'a quitzij. \v 19 Roma vi yixka' pa jun pokonal\f + \fr 2:19 \ft Mt. 5:10.\f* y xa man jun imac ibanon, y nicoch' ronojel ri', roma can c'o-vi chi'ic'u'x ri Dios, rija' nika' chuvech. \v 20 Pero vi yixch'ay roma can c'o imac xiben, man jun utz nuq'uen-pe chive; stape' janíla xquixcoch'on. Pero vi pa ruq'uexel ta nic'ulvachij tijoj-pokonal roma imac, rix nic'ulvachij ta jun tijoj-pokonal\f + \fr 2:20 \ft 1 P. 3:14.\f* roma jun banobel utz ri xiben, y nicoch' ri tijoj-pokonal ri', ri Dios can nika-vi chuvech ri niben. \v 21 Queri' nrajo' ri Dios chi niben chi'ivonojel rix ri xixoyox roma rija'. Nrajo' chi niben achi'el xuben ri Cristo. Rija' can xutej pokon koma roj.\f + \fr 2:21 \ft 1 P. 3:18.\f* Y riq'uin ri' xuc'ut can chikavech chi man tikapokonaj yojapon chuvech ri tijoj-pokonal.\f + \fr 2:21 \ft Hch. 14:22.\f* \v 22 Ri Cristo can man jun bey vi xuben jun mac.\f + \fr 2:22 \ft Is. 53:9; Jn. 8:46.\f* Ni man jun bey xucusaj ta chuka' jun tzij richin xuk'ol ta jun vinek. \v 23 Rija' tok xebix pokon tak ch'abel chire coma ri vinek,\f + \fr 2:23 \ft Is. 53:7.\f* man xutzolij ta ruq'uexel riq'uin ch'abel e pokon. Y tok c'o xban chire, man xubij ta chuka' chi nuben ruq'uexel chique. Xa pa ruk'a' ri Dios xuya-vi ronojel ri xquiben ri vinek chire. Roma ri Dios choj nik'aton tzij. \v 24 Ja ri Cristo ri xuc'uan ri kamac chuva ri cruz richin nikaya' can ri itzel c'aslen,\f + \fr 2:24 \ft Is. 53:5.\f* y nikachop ta el jun c'aslen choj. Ja rija' ri xsocotej y xquen (xcom) chuva ri cruz richin nichojmir ri kac'aslen. \v 25 Roma rix tok rubanon can, ix achi'el tak carne'l ri e sachinek can.\f + \fr 2:25 \ft Ez. 34:6.\f* Jac'a re vacami tzolijinek chic pe ic'u'x riq'uin ri Cristo. Y ja rija' ri Kaj-Yuk' y nuchajij ri kánima.\f + \fr 2:25 \ft Ez. 37:24; Jn. 10:11.\f* \c 3 \s1 Ri kach'alal ixoki' y ri kach'alal achi'a' can ruc'amon chi niquic'uaj jun c'aslen choj \p \v 1 Y que chuka' ri' rix ixoki' ri c'o ivachijlal y iniman ri Dios, can tinimaj c'a quitzij rije'. Richin queri', vi ri ivachijlal man quiniman ta ri ruch'abel ri Dios, roma ta ri ic'aslen rix, xtiquinimaj ta.\f + \fr 3:1 \ft 1 Co. 7:16.\f* Y man nic'atzin ta na xtitzijox chique richin niquinimaj. \v 2 Xaxe riq'uin niquitz'et chi ic'uan jun ch'ajch'ojilej c'aslen y yixniman tzij, xtiquinimaj. \v 3 Y rix ixoki' can nic'atzin-vi nivik-ivi' (nivek-ivi'), pero man quiq'uin ta cosas ri e banon riq'uin k'anapuek, ni man riq'uin ta jebel tak tziek, ni man riq'uin ta ri ruchojmirisaxic ri rusmal tak ivi'.\f + \fr 3:3 \ft Is. 3:16-24.\f* \v 4 Xa titija' ik'ij richin ja ta ri ivánima jebel vikil (vekil) chuvech ri Dios.\f + \fr 3:4 \ft Sal. 45:13; Ro. 2:29.\f* Tivika-ivi' (tiveka-ivi') riq'uin jun c'aslen ch'uch'uj y riq'uin jun c'aslen ri nuc'ut chi jebel ina'oj quiq'uin ri ch'aka' chic. Roma re vikbel re' (re vekbel re') man xtiq'uis ta, y jare' ri más rejkalen chuvech ri Dios. \v 5 Roma ri ojer can, que chuka' ri' xquivik-qui' (xquivek-qui') ri lok'olej tak ixoki' ri xcoyobej ri rutzil ri Dios. Xquivik (Xquivek) jebel ri cánima y xquinimaj chuka' quitzij ri cachijlal.\f + \fr 3:5 \ft Ef. 5:22.\f* \v 6 Achi'el xuben ri Sara; rija' can xunimaj rutzij ri Abraham ri rachijil, y vajaf chuka' xcha' chire.\f + \fr 3:6 \ft Gn. 18:12.\f* Y rix kach'alal ixoki' utz chi nibix riy ri Sara chive, pero vi can nic'uaj jun utzilej c'aslen y man nixibij ta ivi' chi yixapon chuvech jun tijoj-pokonal. \p \v 7 Y que c'a chuka' ri' rix achi'a' ri iniman ri Dios, utz c'a ina'oj tibana' quiq'uin ri ivixjaylal,\f + \fr 3:7 \ft 1 Co. 7:3.\f* roma rije' man e junan ta iviq'uin rix. Y rije' c'o chuka' quik'ij. Y can junan chuka' xtivichinaj ri utzilej c'aslen ri nuya' ri rutzil ri Dios chive. Quixoc c'a utz quiq'uin richin queri' ri i-oraciones\f + \fr 3:7 \ft Job 42:8; Mt. 18:19.\f* choj ye'apon riq'uin ri Dios. \s1 Ri niquitej pokon roma ja ri utz banobel niquiben \p \v 8 Pa ruq'uisibel ninbij c'a chive chi'ivonojel chi can junan ivech tibana'.\f + \fr 3:8 \ft Ro. 12:16.\f* Vi c'o jun chive ri c'o nuc'ulvachij, can tina' c'a chuka' rix ri k'axo'n ri nuna' ri jun pa ránima. Tivajovala-ivi'\f + \fr 3:8 \ft 1 P. 1:22.\f* chi'ivach'alal ivi'. Tijoyovala' ivech.\f + \fr 3:8 \ft Ef. 4:32; Col. 3:12.\f* Utz tibana' quiq'uin conojel. \v 9 Y tok niban jun itzel chive, man c'a tiben ruq'uexel.\f + \fr 3:9 \ft Mt. 5:39.\f* Y tok nibix ch'abel ri janíla e pokon chive, man c'a chuka' tibij jun chic ch'abel queri' rix richin niben ruq'uexel chire. Man tiben queri', xa tic'utuj chire ri Dios chi tuto' ri vinek ri'. Roma ri Dios can ix royon richin niben ri utz, y nrajo' c'a chuka' chi rix nic'ul ri utz.\f + \fr 3:9 \ft Mt. 25:34.\f* \v 10 Y can achi'el chuka' nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can. Ri chiri' nubij: \q1 Vi navajo' jun c'aslen richin quicoten,\f + \fr 3:10 \ft Sal. 34:12, 13.\f* \q1 y vi navajo' chuka' ne'avila' k'ij janíla jebel, \q1 man tacusaj ri avak' richin nabij ch'abel ri man e utz ta, \q1 ni man chuka' tacusaj ri achi' richin nabij tzij richin yak'olon. \q1 \v 11 Man taben ri etzelal, \q1 xa ja ri utz ri ruc'amon chi naben. \q1 Tacanoj ri c'aslen richin uxlanen \q1 y jari' tavojkaj. \q1 \v 12 Roma ri Ajaf can yerutzu' ri vinek choj quic'aslen. \q1 Y can nrac'axaj\f + \fr 3:12 \ft Jn. 9:31.\f* ri qui-oración.\f + \fr 3:12 \ft Stg. 5:16.\f* \q1 Jac'a ri yebanon etzelal, man utz ta yerutz'et. \q1 Queri' nubij ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can. \p \v 13 ¿Can c'o ta cami jun ri c'o itzel nuben chive, tok rix xa can ja vi ri utz ri niben?\f + \fr 3:13 \ft Pr. 16:7; Ro. 8:28.\f* \v 14 Pero vi roma ri chojmilej ic'aslen, rix nivil pokonal, jebel ruva-ik'ij.\f + \fr 3:14 \ft Mt. 5:10.\f* Y romari' man tixibij-ivi'\f + \fr 3:14 \ft Is. 8:12; Jer. 1:8.\f* chiquivech ri yebanon queri' chive. Ni man tisach c'a chuka' ic'u'x. \v 15 Xa tiya' ruk'ij ri Cristo ri pan ivánima roma rija' lok'olej, y toka' chi'ic'u'x chi ja rija' ri Rajaf ri ivánima. Y man jun bey c'a tipokonaj nitzijoj ri achique roma tok ivoyoben ri rutzil ri Dios, tok c'o jun ri nic'utun chive. Y xabachique c'a ri nic'utun chive, tibij c'a chire riq'uin ch'uch'ujil\f + \fr 3:15 \ft Col. 4:6; 2 Ti. 2:25.\f* y ajovabel ri achique roma tok ivoyoben ri rutzil ri Dios. Y tiya' chuka' ruk'ij. \v 16 Can man jun bey c'a tiben ri etzelal, richin man nik'axon ivánima romari'. Y vi roma ja ri Cristo ri iniman, romari' c'o jun vinek ri nimolon-pe tzij chivij, chi man utz ta ri ic'aslen, ri nimolon-pe tzij chivij, xtiq'uixbitej, roma ri ic'aslen can utz vi.\f + \fr 3:16 \ft Mt. 5:44; 1 P. 2:12.\f* \v 17 Roma vi rurayibel ri Dios richin chi rix nivil pokonal\f + \fr 3:17 \ft 2 Ti. 3:12.\f* stape' ja ri utz ri niben, yalan jebel. Que chuvech nivil ta pokonal roma c'o etzelal ri ibanalon. \p \v 18 Toka' chi'ic'u'x chi ri Cristo xutej chuka' pokon stape' ri ruc'aslen rija' can chojmilej vi. Rija' xquen c'a (xcom c'a) koma roj ri man choj ta kac'aslen. Rija' xaxe jun bey ri xc'atzin richin xquen (xcom) roma ri kamac, richin queri' yojoc richin ri Dios.\f + \fr 3:18 \ft Col. 1:21.\f* Rija' xquen (xcom), pero ri ránima can q'ues vi.\f + \fr 3:18 \ft Ro. 1:4; 8:11.\f* \v 19 Y ri ránima rija' xapon quiq'uin ri ch'aka' chic ánima ri e tz'apen\f + \fr 3:19 \ft Is. 42:7.\f* y c'o ri xberutzijoj chique. \v 20 Ri ánima ri e tz'apen, ja ri man xquinimaj ta rutzij ri Dios ri ojer can. Rije' xec'oje' pa ru-tiempo ri Noé,\f + \fr 3:20 \ft He. 11:7.\f* tok xban ri nimalej barco. Ri Dios janíla q'uiy tiempo xuya' chique richin xeroyobej. Pero man jun ri xtzolin ta pe ruc'u'x. Y ri xe'oc chupan ri barco ja ri vinek ri xeniman y xa man e q'uiy ta, xa can xe ri e vakxaki'. Rije' ja ri ya' ri xcolon quichin, roma ri barco xc'oje' pa ruvi' ri ya'. \v 21 Y ja chuka' ri' nic'atzin-vi ri ya' chike roj vacami. Tok yojban bautizar, ri ya' noc jun retal ri kacolotajic. Ri ya' man nic'atzin ta richin chi nuch'ej-el ri tz'il richin ri kach'acul. Man que ta ri'. Ri ya' nuc'ut c'a chi roj nikajo' nikaben ri utz chuvech ri Dios. Nikajo' chi ch'ajch'oj\f + \fr 3:21 \ft Ef. 5:26; Tit. 3:5.\f* ri kánima chuvech. Y ri kamac ye'el c'a roma ri camic y ri c'astajibel\f + \fr 3:21 \ft 1 P. 1:3.\f* richin ri Jesucristo. \v 22 Ri Jesucristo xbe chila' chicaj, y vacami c'o-apo pa rajquik'a' ri Dios.\f + \fr 3:22 \ft Sal. 110:1; Ro. 8:34; Ef. 1:20; Col. 3:1; He. 1:3.\f* Can pa ruk'a' c'a rija' ec'o-vi ri ángeles, y pa ruk'a' c'a chuka' rija' ec'o-vi ri k'atoy tak tzij, y ri uchuk'a' ri ec'o. \c 4 \s1 Ri rubanic ri c'aslen jalatajinek \p \v 1 Tok ri Cristo xc'oje' chuvech re ruvach'ulef, xutej pokon. Y que c'a chuka' ri' rix man tipokonaj nitej pokon. Roma vi nitej pokon roma ja ri Cristo ri iniman, can nik'alajin-vi chi iyo'on chic can ri mac,\f + \fr 4:1 \ft Ro. 6:2, 7; Ga. 5:24; Col. 3:5.\f* \v 2 richin queri' janipe' chic tiempo ri xquixc'ase-el, ja ta ri rurayibel ri Dios ri niben-el y man ta ja ri nirayij rix.\f + \fr 4:2 \ft Ro. 6:11, 13; Tit. 2:12.\f* \v 3 Xa man chic c'a tiben banobel ri yeka' chiquivech ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios.\f + \fr 4:3 \ft Ef. 4:17-19.\f* Roma ri k'ij tok xe'ibanala' banobel queri' xa can xek'ax yan c'a chive rix. Tok xa can man xixq'uix ta juba' xibanala' ronojel ruvech etzelal. Can xe'ibanala' ronojel ri xirayij xiben. Xixk'aber. Xe'ibanala' man utzilej tak nimak'ij ta. Ximolola-ivi' richin xitej ya'. Xiyala' quik'ij\f + \fr 4:3 \ft Ga. 5:20.\f* ri vachibel e banalon coma achi'a', y xa ivetaman chi man ruc'amon ta chi niben queri'. Jac'a re vacami, man chic tiben banobel re que tak re'. \v 4 Y romari' ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios, can achique la chi vinek yixquitz'et, roma rix man nibanala' ta chic ri itzel tak banobel ri c'a niquibanala' na rije'. Y chuka' romari' re vinek re' janíla yech'on chivij.\f + \fr 4:4 \ft 1 P. 3:16.\f* \v 5 Jac'a re vinek re' c'o chi xtiquijech na cuenta chuvech ri Dios ri can c'o chic richin nuk'et tzij,\f + \fr 4:5 \ft Hch. 10:42; 17:31; Ro. 14:10.\f* tok xtapon ri k'ij. Ri Dios can xtuk'et na vi tzij pa quivi' ri vinek ri e q'ues, y pa quivi' chuka' ri e caminaki' chic el. \v 6 Romari' ri utzilej ch'abel richin colotajic can xtzijox-vi chuka' chique ri e caminaki'.\f + \fr 4:6 \ft 1 P. 3:19.\f* Y xk'atatej-el tzij pa quivi', can achi'el nik'atatej tzij pa quivi' conojel vinek. Pero xtzijox ri utzilej ch'abel richin colotajic chique, richin queri' xquil ta c'a ri c'aslen riq'uin ri Dios. \p \v 7 Y can chanin c'a chuka' xtapon ri ruq'uisibel\f + \fr 4:7 \ft Mt. 24:13; Ro. 13:12; Fil. 4:5; He. 10:25.\f* tak k'ij richin re ruvach'ulef. Roma c'a ri' rix, can tina' c'a jebel ri achique ye'ibanala' y riq'uin ronojel ivánima tibana' orar jantape'. \v 8 Y ri nic'atzin chuka' chi niben rix, ja ri tivajovala-ivi'\f + \fr 4:8 \ft Pr. 10:12; 1 Co. 13:7; Stg. 5:20.\f* janíla. Y ri ajovabel can nic'atzin-vi. Roma tok can navajo' jun vinek, chanin nacuy ri rumac. \v 9 Y riq'uin c'a ronojel ivánima\f + \fr 4:9 \ft 2 Co. 9:7.\f* tic'ulula-ivi'.\f + \fr 4:9 \ft 1 Ti. 3:2.\f* Vi c'o jun chive rix napon juc'an chic, utz ta ruc'ulic niban, y vi c'o jun ri juc'an chic petenek-vi, utz ta chuka' ruc'ulic niben rix. \v 10 Can chi'ijujunal c'o jun samaj ri yixtiquir niben, samaj ri ruyo'on-rusipan ri Dios chive roma ri rutzil. Romari' tikucusaj c'a ri ruyo'on-pe ri Dios chike,\f + \fr 4:10 \ft 1 Co. 4:7.\f* richin yekato' ri ch'aka' chic ri quiniman ri Dios. Kojoc c'a utzilej tak samajela' ri nikachajij ri janíla ruvech samaj ri ruyo'on-pe ri Dios chike. \v 11 Y vi can banon c'a pe chave roma ri Dios richin chi natzijoj ri ruch'abel, man c'a tamestaj chi can ruch'abel vi rija' ri natzijoj.\f + \fr 4:11 \ft Jer. 23:28.\f* Vi jun chic ruvech samaj ruyo'on-pe ri Dios chave, man c'a tamestaj chi ja rija' yoyon-pe avuchuk'a' richin yatiquir yasamej. Y riq'uin ri' xtuc'ul ta ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios.\f + \fr 4:11 \ft 1 Ti. 6:16; 1 P. 5:11; Ap. 1:6.\f* Y roma ri xuben ri Jesucristo, xtuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij ri Dios. Rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen y c'o ruk'atbel-tzij ri man jun bey xtiq'uis. Can que c'a ri'. \s1 Ticoch'o' c'a ri pokonal, roma can iniman-vi ri Cristo \p \v 12 Vach'alal ri yalan yixinvajo', man achique la titz'et rix tok yixapon pa jun tijoj-pokonal y nina' chi can pa jun k'ak' richin tejtobenic ixc'o-vi.\f + \fr 4:12 \ft 1 P. 1:7.\f* Roma riq'uin juba' ri tejtobenic ri' petenek riq'uin ri Dios richin nik'alajin vi can kitzij chi cukul ic'u'x riq'uin. Y man ja ta c'a rix ri nabey yixc'ulvachin quere'. \v 13 Tok rix yixic'o c'a pa jun k'axomal,\f + \fr 4:13 \ft Ro. 8:17; 2 Co. 1:7; Ap. 1:9.\f* achi'el ri k'axomal ri xuc'ovisaj ri Cristo, man c'a quixbison, xa quixquicot. Y tok xtapon c'a ri k'ij tok xtik'alajin chi ri Cristo can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen, can janíla c'a xtiquicot ri ivánima rix. \v 14 Y vi roma ja ri Cristo ri iniman, romari' nibix pokon tak tzij chive, can c'o c'a utz ri xtuq'uen-pe chive.\f + \fr 4:14 \ft Mt. 5:11; 2 Co. 12:9, 10; Stg. 1:12; 1 P. 2:19, 20.\f* Y can c'o-vi utz ri nuq'uen-pe chive, roma iviq'uin rix can c'o-vi ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios. Lok'olej Espíritu ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen. Y rix can niya-ka ruk'ij re Lok'olej Espíritu re'. Y ja ri yebin pokon tak tzij chive rix, can ja chuka' ri' ri yebin pokon tak tzij chirij ri Lok'olej Espíritu ri'. \v 15 Tichajij c'a ivi' chi'ijujunal richin man yixcamisan, richin man yixelek', y richin chuka' man tiju-apo-ivi'\f + \fr 4:15 \ft 2 Ts. 3:11.\f* ri acuchi ri man ruc'amon ta. Y man tiben ri ronojel ruvech etzelal. Roma vi nitej pokon roma niben jun mac, man utz ta. \v 16 Pero vi nitej pokon roma iniman ri Cristo, man c'a quixq'uix. Xa tiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma can ix richin chic ri Cristo.\f + \fr 4:16 \ft Hch. 5:41.\f* \p \v 17 Roma vacami ruk'ijul chic richin chi ri Dios nuben kachojmil roj ri ralc'ual chic rija'. Y vi roj nika' tijoj-pokonal pa kac'aslen chuvech re ruvach'ulef, y can oj ralc'ual chic ri Dios, ¿achique chic c'a ruvech chi tijoj-pokonal ri xtika' pa quivi' ri man xquinimaj ta ri nubij ri utzilej ruch'abel ri Dios ri nic'amon-pe colotajic? Can xtic'o c'a ruvi' ri tijoj-pokonal ri xtika' pa quivi'.\f + \fr 4:17 \ft Is. 10:12; Lc. 10:12; 23:31.\f* \v 18 Y roj ri yojniman richin ri Cristo, y can nikajo' nikac'uaj jun c'aslen choj, riq'uin janíla ruc'ayeval nikil ri colotajic. Pero yojcolotej. Jac'a ri aj-maqui', ri can man quic'uan ta jun utzilej c'aslen chuvech ri Dios, can man xquecolotej ta vi. Xa can xtika' na vi ri nimalej ruc'ayeval pa quivi'.\f + \fr 4:18 \ft Pr. 11:31.\f* \v 19 Romari', vi roj ri kaniman ri Dios nikatej pokon roma queri' ri nrajo' rija', man jun bey c'a tikamestaj can. Man jun bey c'a chuka' tikamestaj nikaben ri utz. Y tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios. Roma ja rija' ri banayon-pe kichin. Y rija' man jun bey xkojruya' ta can. \c 5 \s1 Ri ruc'amon chi niben rix ri iniman \p \v 1 Vacami ninvajo' c'a ninbij ca'i-oxi' ch'abel chique ri achi'a' ri ye'uc'uan ivichin. Y yin, jun chuka' chique rije'. Xaxe chic yin can xintz'et\f + \fr 5:1 \ft Lc. 24:48.\f* ri Cristo tok xutej pokon.\f + \fr 5:1 \ft Ro. 8:17.\f* Pero tok xtapon c'a ri k'ij tok xtek'alajin ri ruk'ij-ruc'ojlen ri Cristo, konojel c'a roj xkojc'oje' riq'uin. \v 2 Rix c'a achi'a' ri yixuc'uan quichin ri kach'alal, can que'ichajij c'a. Roma rije' e richin chic ri Dios, y ja ri Dios ri yoyon re samaj re' chive. Que'ichajij c'a, can achi'el nuben jun aj-yuk' quiq'uin ri rucarne'l.\f + \fr 5:2 \ft Jn. 21:16.\f* Y can riq'uin c'a chuka' ronojel ivánima tibana'. Y man xaxe roma ri c'o chi niben. Ni man chuka' xaxe roma ch'acoj-mero.\f + \fr 5:2 \ft 1 Ti. 3:3, 8.\f* Xa que'ichajij ri kach'alal riq'uin rayibel. \v 3 Pero man roma ta chuka' chi ja rix ri yixchajin quichin, roma ta ri' nic'o ruvi' ri niben chique.\f + \fr 5:3 \ft Ez. 34:4; Mt. 20:25.\f* Man que ta ri'. Xa can tic'uaj jun chojmilej c'aslen chiquivech, richin queri' rije' niquetamaj niquic'uaj chuka' jun chojmilej c'aslen. \v 4 Y vi choj c'a xtiben rix chiquivech y jebel ye'ichajij, xtic'ul c'a jun lok'olej sipanic ri man jun bey xtiq'uis, y romari' rix xtic'ul c'a ik'ij. Y re' xtic'ul c'a tok xtoc'ulun chic ka ri Cristo, ri nimalej Aj-Yuk'.\f + \fr 5:4 \ft He. 13:20.\f* \p \v 5 Y rix c'a chuka' ri c'a ix ac'uala' na, tinimaj c'a quitzij ri achi'a' e rijita'k ri e uc'uayon ivichin. Y chi ac'uala' y chi rijita'k, tinimala' c'a itzij.\f + \fr 5:5 \ft Is. 66:2; Ef. 5:21.\f* Man tinimirisaj-ivi'. Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nubij: \q1 Ri Dios yeretzelaj y man nuq'uen ta quivech ri niquinimirisaj-qui'. \q1 Jac'a ri niquich'utinirisaj-qui', rija' nuya' ri rutzil pa quivi'. \m \v 6 Roma c'a ri', can tich'utinirisaj-ivi'\f + \fr 5:6 \ft Mt. 23:12; Stg. 4:10.\f* chuvech ri Dios, roma rija' can c'o-vi ruchuk'a'. Tich'utinirisaj c'a ivi' chuvech, richin queri' tok xtapon ri k'ij, rija' xtunimirisaj ik'ij. \v 7 Y tiya' c'a pa ruk'a' ri Dios ronojel ri pena ri ichajin,\f + \fr 5:7 \ft Sal. 37:5; 55:22; Mt. 6:25.\f* roma rija' can yixruchajij-vi. \p \v 8 Can tina' c'a jebel ri achique niben. Y can tichajij chuka' ri ic'aslen. Roma ri itzel-vinek, ri ka-enemigo, can nisutiyaj-pe chikij. Can achi'el nuben jun coj ri nik'ajan-pe que tak ri', tok nucanoj ruvay. Can queri' nuben ri itzel-vinek\f + \fr 5:8 \ft Mt. 4:1, 11; 13:39; 25:41; Jn. 8:44; Ef. 4:27; 6:11; Stg. 4:7.\f* chike roj. \v 9 Y man tiya' c'a k'ij chi nich'acon chivij. Man quixtzak pa ruk'a', y man tiya' can ri Cristo. Roma can ivetaman chi man xe ta rix ri yixc'ovisan tijoj-pokonal,\f + \fr 5:9 \ft Hch. 14:22.\f* xa can que chuka' ri' ri ch'aka' chic kach'alal ri quitalun-qui' chuvech re ruvach'ulef. \v 10 Y re vave' chuvech re ruvach'ulef man q'uiy ta ri tijoj-pokonal ri xtic'ovisaj-el. Y tok ic'ovisan chic c'a re pokonal re', ri Dios xtuchojmirisaj c'a ri ic'aslen. Xtuben c'a chive chi man jun bey niya' can. Xtuya' c'a ivuchuk'a', y xtuben chuka' chive chi más nicukuba' ic'u'x riq'uin. Ri Dios nuya' ronojel ri rutzil\f + \fr 5:10 \ft He. 13:21.\f* pa kavi'. Y rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen. Rija' xojroyoj richin yojc'oje' riq'uin richin jantape'. Jebel c'a xtekabana' riq'uin roma jun kabanon riq'uin ri Jesucristo. \v 11 Rija' can c'o-vi ruk'ij-ruc'ojlen y c'o ruk'atbel-tzij ri man jun bey xtiq'uis.\f + \fr 5:11 \ft 1 P. 4:11.\f* Can que ta c'a ri'. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 12 Y yin cukul c'a nuc'u'x riq'uin ri kach'alal Silvano,\f + \fr 5:12 \ft 2 Co. 1:19; 2 Ts. 1:1.\f* roma rija' can janíla samajel y riq'uin ronojel ránima nuben ri rusamaj ri Dios. Romari' yin xinc'utuj c'a utzil chire rija' roma re carta re nintek-el chive,\f + \fr 5:12 \ft He. 13:22.\f* richin ninbij-el chive chi can kitzij vi ri rutzil ri Dios ri achok iq'uin icukuban-vi ic'u'x. Y romari' man jun bey tiya' can. \p \v 13 Y vacami c'a, ri ixc'o chiri' tic'ulu' ri rutzil-ivech ri niquitek-el ri kach'alal ri ec'o vave' pa tinamit ri nibix Babilonia chire.\f + \fr 5:13 \ft Ap. 17:5, 18.\f* Kach'alal ri can e cha'on-vi roma ri Dios, can achi'el ri xixrucha' rix ri chiri'. Chuka' tic'ulu' ri rutzil-ivech ri nutek-el ri jun achi'el nuc'ajol, ri rubini'an Marcos.\f + \fr 5:13 \ft Hch. 12:12.\f* \v 14 Chi'ijujunal tik'ejela-ivi' (tik'ijala-ivi') riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic (tz'umanic). \p Y xtic'oje' ta c'a uxlanen ri pa tak ivánima chi'ivonojel,\f + \fr 5:14 \ft Ef. 6:23.\f* ri ix richin chic ri Jesucristo. Que ta c'a ri'.