\id 1CO - Central Cakchiquel (Guatemala) -2012 (DBL -2013) \h 1 CORINTIOS \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Corinto \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Corinto \c 1 \s1 Ri Pablo nuchop tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo; y ja ri Dios ri xinoyon richin xinoc apóstol, roma jari' ri rurayibel rija'. Yin vachibilan c'a ri kach'alal Sóstenes, \v 2 tok ninben-el re carta re' chive rix kach'alal ri ixc'o pa tinamit Corinto, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios; ri can ch'ajch'ojirisan chic ri ic'aslen roma ri Cristo Jesús. Rix vach'alal xixoyox roma ri Dios richin xixoc lok'olej tak ralc'ual, achi'el xuben quiq'uin ri ch'aka' chic ri niquiya' ruk'ij ri Kajaf Jesucristo pa ch'aka' chic tinamit. Can jac'a rija' ri Kajaf konojel roj ri kaniman. \v 3 Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo numatioxij chire ri Dios roma ri utzil quic'ulun ri kach'alal aj-Corinto roma ri Cristo \p \v 4 Yin can jantape' c'a ninmatioxij chire ri Dios ivoma rix; roma ri rutzil ri ruyo'on chive. Xaxe c'a roma ri Cristo Jesús tok nic'ul ri utzil ri'. \v 5 Can ja vi c'a rija' ri xbanon beyoma' chive, roma janíla q'uiy etamabel ri xic'ul riq'uin y xuben chive chi can jebel rubixic niben chire ri ivetaman. \v 6 Can achi'el vi ri xtzijox chive chi rix xtic'ul ri utzil roma ri Cristo, can que c'a ri' nibanatej, can que vi ri' nik'alajin ri pa tak ic'aslen vacami. \v 7 Y riq'uin c'a ri ic'ulun-pe ri utzil ri nuya' ri Cristo, can ronojel c'a c'o chic iviq'uin, xa can xe chic c'a ivoyoben ri k'ij tok ri Kajaf Jesucristo xtipe chic jun bey. \v 8 Y ri Kajaf Jesucristo can xquixruto-vi chupan ri ic'aslen, richin chi man jun ta mac nilitej pa tak ic'aslen tok xtapon ri k'ij ri richin rija'. \v 9 Ri Dios can yeruben-vi ronojel ri e rubin. Can xquixruto-vi. Ja rija' c'a ri xoyon ivichin richin chi junan ivech nuben riq'uin ri Kajaf Jesucristo ri Ruc'ajol rija'. \s1 Ri Pablo nuchilabej chique ri kach'alal aj-Corinto chi junan quivech tiquibana' \p \v 10 Vach'alal, pa rubi' c'a ri Kajaf Jesucristo ninc'utuj utzil chive, chi junan ivech tibana'. Man quepe itzel tak ch'obonic iviq'uin richin nich'arala-ivi'. Xa junan ta ich'obonic, junan ta ina'oj. \v 11 Roma xtzijox can chuve coma ri e aj pa rachoch ri ixok rubini'an Cloé, chi rix vach'alal c'o oyoval chi'icojol ri chila'. \v 12 Rije' xquitzijoj c'a chuve chi rix ich'aralon-ivi', chi ec'o ri can quibanon chi ja yin Pablo ri nicajo' niquitzekelbej. Ec'o c'a ri can nicajo-vi niquitzekelbej ri kach'alal Apolos. Ec'o c'a ja ri kach'alal Pedro ri nicajo'. Y ec'o ri can niquibij chi xaxe rije' ri can kitzij niquitzekelbej ri Cristo. \v 13 Can chi'ivonojel c'a ix richin ri Cristo; ¿pero junan cami ivech? Man que ta ri', rix xa yixajin chuvech'ic ri Cristo. Man tiben queri'. Ja rija' ri xcamisex chuva ri cruz ivoma, y man ja ta yin Pablo. Y tok xixban bautizar, can richin chi rix nitzekelbej rija' y man richin ta chi yinitzekelbej yin. \v 14 Y matiox chire ri Dios chi ri chi'icojol rix xaxe ri kach'alal Crispo y ri kach'alal Gaio ri xenben bautizar. \v 15 Roma riq'uin ri' rix can man yixtiquir ta c'a nibij chi ja yin ri ruc'amon chi yinitzekelbej, roma man ja ta yin ri xibanon bautizar ivichin. \v 16 Chuka' xinben bautizar ri kach'alal Estéfanas y ri e aj pa rachoch. Y man noka' ta chinuc'u'x vi c'a ec'o na ch'aka' chic ri xenben bautizar. Xaxe ri' ri ye'oka' chinuc'u'x vacami. \v 17 Ri Cristo man richin ta c'a chi ninben bautizar tok xiruya' pa rusamaj; rija' xiruya' richin nintzijoj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y tok nintzijoj ri ch'abel ri', man nincusaj ta c'a etamabel richin re ruvach'ulef, ni man riq'uin ta chuka' jebel tak ch'abel. Roma ninvajo' nik'alajin chi ja ri rucamic ri Cristo chuva ri cruz ri c'o ruchuk'a' y man ja ta ri nuch'abel yin. \s1 Ri Dios xrucusaj ri Cristo richin yerucol ri yeniman richin \p \v 18 Y tok nitzijox ri camic ri xuc'uaj ri Cristo chuva ri cruz, can nik'alajin-vi chi c'o ruchuk'a'. Queri' ri nik'alajin chikavech roj ri kachapon ri bey richin colotajic. Y jari' ri nucusaj ri Dios richin yerucol conojel ri yeniman richin. Jac'a ri vinek ri xa pa k'ak' quichapon-vi bey, chiquivech rije' ri nitzijox ri rucamic ri Cristo chuva ri cruz, xa can man jun nic'atzin-vi chique. \v 19 Y chiquij rije', ri Dios rubin c'a can: \q1 Yin xtinben c'a chique ri vinek ri janíla quina'oj chuvech re ruvach'ulef chi can yesach. \q1 Can xtinben chi man jun nic'atzin-vi ri etamabel ri c'o quiq'uin. \q1 Queri' ri tz'ibatel can. \p \v 20 Can man jun c'a yec'atzin-vi ri etamanela' israelitas y ri man israelitas ta. Can man jun chuka' yec'atzin-vi ri vinek ri jebel rubixic niquiben chire ri etamabel richin re ruvach'ulef. Roma ri Dios rubanon chire ri etamabel richin re ruvach'ulef chi man jun rejkalen. \v 21 Ri Dios can janíla vi etamabel riq'uin y romari' man xucha' ta ri etamabel richin re ruvach'ulef richin chi riq'uin ri' ri vinek niquetamaj ta ruvech rija'. Ri Dios xuch'ob chi ja ri rucamic ri Cristo ri nucusaj richin yerucol ri vinek ri niquinimaj rija'. Queri' xuch'ob ri Dios, stape' chiquivech ri vinek man jun nic'atzin-vi. Y jari' ri nikatzijoj roj. \p \v 22 Can man nic'atzin ta c'a chique ri nuvinak israelitas, roma rije' nicajo' chi ri Dios can ta nuk'alajirisaj ri ruchuk'a' chiquivech. Y chique ri man e israelitas ta, can man nic'atzin ta chuka', roma rije' nicajo' chi can nik'ax ta ronojel chiquivech, achi'el ri niquiben riq'uin jun etamabel aj-ruvach'ulef. \v 23 Y roj jac'a ri Cristo ri xcamisex chuva ri cruz ri nikatzijoj. Y ri' xa nuben c'a chique ri nuvinak israelitas chi yetzak roma ri man utz ta nicac'axaj, y chiquivech c'a ri man e israelitas ta man jun nic'atzin-vi. \v 24 Jac'a roj ri xojoyox roma ri Dios richin xojrucol, chi israelitas y man israelitas ta, can ketaman chi ri uchuk'a' y ri etamabel richin ri Dios, can ja vi ri Cristo. \v 25 Y can kitzij vi chi ri na'oj ri c'o riq'uin ri Dios can janíla nim, roma ri na'oj ri más co'ol ri c'o riq'uin rija' man jun vinek nik'i'on, stape' janíla ta etamabel c'o riq'uin. Y que chuka' ri' ri uchuk'a' ri más co'ol richin ri Dios, can c'a janíla nic'o ruvi' nim chuvech ri uchuk'a' más nim ri richin ri vinek. \v 26 Can nik'alajin-vi chi ri Dios janíla na'oj c'o riq'uin. Titzu' na pe' ka ivi' rix vach'alal ri xixoyox chuka' roma ri Dios richin xixcolotej. Man ix q'uiy ta c'a ri can ix etamanela' vi chiquivech ri vinek. Man ix q'uiy ta c'a ri c'o uchuk'a' pan ik'a'. Y man ix q'uiy ta chuka' ri c'o ik'ij. \v 27 Pero man riq'uin vi ri' ri Dios xixrucha', stape' nibix chive coma ri vinek chi man jun etamabel c'o iviq'uin. Queri' niquibij chive ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef. Pero ri Dios can xixrucha-vi, richin nik'alajin chi ri etamabel richin re ruvach'ulef xa man jun nic'atzin-vi. Y rix ri nibix chive coma ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef chi man jun ivuchuk'a', ri Dios xixrucha'. Queri' xuben richin nik'alajin chi ri uchuk'a' richin re ruvach'ulef xa man jun nic'atzin-vi. \v 28 Y rix ri manek ik'ij y yixetzelex coma ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef, can jac'a ri Dios ri xixcha'on. Y que chuka ri' rix ri nibix chive chi xa ix man jun, ri Dios xixrucha'. Queri' xuben richin nik'alajin chi ri c'o janíla quik'ij vave' chuvech re ruvach'ulef, xa man jun yec'atzin-vi. \v 29 Y queri' xuben ri Dios richin chi man jun c'a vinek ri nitiquir nunimirisaj-ri' chuvech, y nubij ta chi ri Dios man jun nic'atzin-vi chire. \v 30 Pero ri Dios xuben chike roj chi jun kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. Can xk'alajin-vi c'a ri etamabel richin ri Dios chikavech roj roma ri Cristo. Can xuben-vi c'a chi roma ri Cristo man jun kamac yojc'ulun. Y roma chuka' ri Cristo xch'ajch'ojirisex ri kac'aslen y xojcolotej. \v 31 Y queri', nik'alajin chi can xe rija' ri ruc'amon chi nikanimirisaj rubi'. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios tz'ibatel can, tok nubij: Tok nikajo' nikanimirisaj-ki' roj, toka' chikac'u'x chi xaxe ri rubi' ri Ajaf ri ruc'amon chi nikanimirisaj. Que c'a ri' ri tz'ibatel can. \c 2 \s1 Ri Pablo can xe vi ri Jesucristo y ri rucamic chuva ri cruz ri xutzijoj pa Corinto \p \v 1 Y can que vi ri' xinben yin, vach'alal, tok xinapon iviq'uin. Man riq'uin ta etamabel richin re ruvach'ulef xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, ni man riq'uin ta chuka' jebel tak ch'abel. \v 2 Roma yin can nubin-vi pa vánima chi tok xquinapon iviq'uin, can xe ri Jesucristo y ri rucamic chuva ri cruz ri xtintzijoj chive. \v 3 Y tok xic'oje' iviq'uin, xinna' chi ri pa nuyonil ka yin man jun yitiquir ninben. Xa janíla xinxibij-vi' roma riq'uin juba' man ninben ta chi utzil ri rusamaj ri Dios chi'icojol. Y romari' hasta xibaybot (xibarbot). \v 4 Y tok xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, can man c'a xincusaj ta ri etamabel richin jun vinek, ni man xincusaj ta chuka' jebel tak ch'abel, xa can ja ri Lok'olej Espíritu y ri ruchuk'a' ri Dios ri xesamej viq'uin. \v 5 Richin queri' tok rix ninimaj ri ruch'abel ri Dios, can tik'alajin-vi chi ja ri ruchuk'a' ri Dios ri nibanon queri' chive y man ja ta ri etamabel ri c'o riq'uin jun vinek. \s1 Ri kitzij etamabel \p \v 6 Man riq'uin vi ri', roj can c'o-vi etamabel nikac'ut chiquivech ri kach'alal ri can e q'uiyinek chic chupan ri ruch'abel ri Dios. Jun etamabel ri man richin ta re ruvach'ulef, ni man quichin ta chuka' vinek ri nima'k quik'ij chuvech re ruvach'ulef; ri xa napon ri k'ij tok yeq'uis. \v 7 Ri etamabel c'a ri nikac'ut roj chiquivech ri kach'alal ja ri etamabel richin ri Dios. Etamabel ri man jun bey can ta k'alajirisan jebel. Can evatel-vi c'a, pero xk'alajirisex chupan re ka-tiempo roj. Xk'alajirisex c'a ri ruch'obon-pe ri Dios chi nuben. Can man jani c'o ta re ruvach'ulef tok ri Dios xuch'ob yan chi yojbec'oje' chila' chicaj riq'uin rija' ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen y jebel xtekabana' riq'uin rija'. \v 8 Y re etamabel re' can man nik'ax ta c'a chiquivech ri vinek nima'k quik'ij chuvech re ruvach'ulef. Roma vi ta xk'ax chiquivech, chanin ta xquitz'et y xquetamaj ta ruvech ri Cristo ri Ajaf, ri can c'o ruk'ij-ruc'ojlen, y man ta xtak rucamisaxic chuva ri cruz. \v 9 Can achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: \q1 Man jun c'a tz'eteyon ri e ruchojmirisan ri Dios richin chi nuya' chique ri ye'ajovan richin. \q1 Y chuka' can man jun ri ac'axayon ni ch'oboyon ta juba'. \q1 Queri' nubij ri tz'ibatel can. \m \v 10 Jac'a roj riq'uin ri Lok'olej Espíritu ri rutakon-pe ri Dios xketamaj-vi. Y ri Lok'olej Espíritu can retaman-vi ronojel; retaman hasta ri nimalej ruch'obonic ri Dios. \p \v 11 ¿C'o cami jun vinek ri etamayon achique nuch'ob jun chic vinek? Man jun. Xaxe ri ru-espíritu rija' mismo ri etamayon achique nuch'ob. Y que chuka' ri' man jun etamayon ri ruch'obonic ri Dios, xa can xe ri Espíritu richin ri Dios. \v 12 Y roj ja ri Espíritu ri' kac'ulun, ri petenek riq'uin ri Dios, y man ja ta ri espíritu richin re ruvach'ulef. Ja ri Dios ri yoyon ri Espíritu ri' chike, richin chi niketamaj ronojel ri achique nuya-pe ri Dios chike. \v 13 Y tok nikabij ronojel re' chique ri kach'alal ri can e uc'uan-vi roma ri Lok'olej Espíritu, man yekucusaj ta ch'abel ri e petenek riq'uin etamabel richin jun vinek. Xa can yekucusaj c'a ch'abel ri e petenek riq'uin ri Lok'olej Espíritu, richin chi yekabij ri yeruc'ut rija' chikavech. \p \v 14 Ri vinek ri man c'o ta ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios quiq'uin, man niquic'ul ta ri tijonic ri e petenek riq'uin ri Lok'olej Espíritu. Chiquivech rije' xa can man jun nic'atzin-vi. Man nik'ax ta chiquivech. Roma xaxe ri c'o ri Lok'olej Espíritu quiq'uin, xaxe chiquivech rije' nik'ax-vi y quetaman chi c'o rejkalen ri tijonic ri'. \v 15 Roj ri oj uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu yojtiquir nikabij ri achique c'o rejkalen y achique ri man jun rejkalen. Y man jun xtibin chi man utz ta ri nikaben. \v 16 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: ¿C'o cami jun vinek ri retaman achique nuch'ob ri Ajaf Dios? ¿O c'o cami jun vinek ri nitiquir nubij chire rija' ri achique ri utz chi nuben? Queri' ri tz'ibatel can. Jac'a roj ri oj uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu, c'o chic ruch'obonic ri Cristo kiq'uin. \c 3 \s1 Ri Pablo y ri Apolos cachibil c'a qui' chubanic rusamaj ri Dios \p \v 1 Vach'alal, tok xic'oje' iviq'uin xintz'et ri ic'aslen, chi man can ta ix uc'uan roma ri Lok'olej Espíritu. Xa ja ri irayibel rix ri niben y man can ta ix q'uiyirinek chupan ri ruch'abel ri Cristo, xa c'a ix achi'el ac'uala'. Y romari' c'o ch'aka' chic tijonic ri man xinya' ta chive. \v 2 Xaxe ri tijonic ri man e c'ayef ta xinya' chive, roma man jani nik'ax ta chivech ri ch'aka' chic tijonic. Ix achi'el ac'uala' ri c'a yetz'uman na y man jani yetiquir niquitej vey. C'a que na ri' ibanon. \v 3 Rix xa can c'a ja na ri irayibel ri uc'uayon ivichin. Can man utz ta c'a nitz'et jun chic vinek ri utz c'o. C'o oyovalen chi'icojol. Ich'aralon-ivi'. ¿Man cami nik'alajin ta riq'uin ri ibanobal ri' chi xa ja ri irayibel ri uc'uayon ivichin? Ri ic'aslen xa can junan c'a riq'uin ri quic'aslen ri vinek ri manek ri Lok'olej Espíritu quiq'uin. \v 4 Rix xa ich'aralon-ivi'. Ec'o ri can quibanon chi ja yin Pablo ri nicajo' niquitzekelbej y ec'o ri can nicajo-vi niquitzekelbej ri kach'alal Apolos. ¿Man cami nik'alajin ta chi c'a ja na ri irayibel ri uc'uayon ivichin? \p \v 5 ¿Achique cami ri kach'alal Apolos, y in achique cami yin Pablo? Roj man oj Dios ta, roj oj rusamajela' rija'. Rija' ruyo'on jun kasamaj chikajujunal ri kaniman. Ri Ajaf Dios xucha' ri Apolos y xirucha' chuka' yin Pablo, richin xkatzijoj ri ruch'abel chive rix y romari' tok xinimaj. \v 6 Yin xintic ri ruch'abel ri Dios pa tak ivánima. Ri kach'alal Apolos xusamajij ri ch'abel ri'. Pero ja ri Dios ri xbanon chi xq'uiy pa tak ic'aslen. \v 7 Romari' ja ri Dios ri c'o rejkalen, roma ja rija' ri xbanon chi xq'uiy ri ruch'abel pa tak ivánima; yin xaxe xintic ri ruch'abel pa tak ivánima y man jun chic xinben. Y que chuka' ri' ri kach'alal ri xsamajin ri ch'abel ri', xa can xe c'a chuka' ri' xuben. \v 8 Yin ri xiticon ri ruch'abel ri Dios pa tak ivánima, y ri kach'alal ri xsamajin ri ch'abel ri', oj junan c'a, chi oj ca'i' c'a xtikac'ul ri rajel-ruq'uexel ri samaj ri xkaben. \v 9 Roma kachibil ki' pa rusamaj ri Dios, y rix ix achi'el rulef ri Dios ri can nusamajij-vi. \p Rix chuka' ix achi'el jun jay ri nuben ri Dios. \v 10 Ri Dios xuben c'a utzil chuve chi xiruya' chupan ri rusamaj. Romari' xinoc achi'el jun utzilej banoy-jay. Y tok xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, jari' tok xinben ri ruxe' ri jay. Pero man yin ta c'a yipaban-el ri ch'aka' chic chire ri jay. Xa ec'o ch'aka' chic ri xquepaban ri jay. Y conojel ri xquepaban ri jay, can tiquitzu' c'a chi jebel rupabaxic tiquibana' chire. \v 11 C'o chic ri ruxe' ri jay, y ri' ja ri Jesucristo. Y can man jun chic c'a xtitiquir xtiyo'on jun chic ruxe'. \v 12 Ec'o ri can k'anapuek xtiquicusaj-el, pa ruvi' ri ruxe' ri c'o chic, richin niquiben ri jay; ec'o ri xtiquicusaj sakipuek; y ec'o ri xquequicusaj ch'aka' chic abej ri e jebel. Y ec'o ch'aka' chic ri xquepaban ri jay xa riq'uin che' y tz'alen, riq'uin q'uin y riq'uin chuka' jun chic k'ayis. \v 13 Y xtapon c'a ri k'ij tok xtik'alajin ri kasamaj chikajujunal vi utz o man utz ta, roma xtitejtobex riq'uin k'ak'. \v 14 Y vi ri jay ri xkapaba' pa ruvi' ri ruxe' nucoch' ri k'ak' y man nic'at ta, roj xtikac'ul jun utzilej rajel-ruq'uexel roma ri samaj ri xkaben. \v 15 Pero vi xtic'at ri jay ri xkapaba', man jun rajel-ruq'uexel xtikac'ul ta. Roj xkojcolotej, pero ri samaj ri xkaben xa xtic'at. \p \v 16 ¿Man ivetaman ta c'a rix chi ix rachoch ri Dios? ¿Man ivetaman ta c'a chi ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios c'o pa tak ivánima? \v 17 Vi c'o ri nitorin ri rachoch ri Dios, ri Dios xtutorij chuka' el ri nibanon queri' richin chi nerutija' pokonal. Roma ri rachoch ri Dios can lok'olej vi, y ri jay ri' ja rix. \p \v 18 Man tik'ol-ka-ivi'. Vi c'o jun ri chi'icojol ri nuna' chi c'o q'uiy etamabel richin re ruvach'ulef riq'uin, nic'atzin chi nuch'utinirisaj-ri' y tujala' ri ruch'obonic. Tubana' chi xa manek etamabel richin re ruvach'ulef riq'uin, richin chi rija' nril ri kitzij etamabel. \v 19 Roma chuvech ri Dios, ri etamabel richin re ruvach'ulef xa can man jun nic'atzin-vi, achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri tz'ibatel can: Ri vinek ri niquicukuba' quic'u'x riq'uin ri etamabel ri c'o quiq'uin, q'uiy bey xa chubanic ri etzelal niquicusaj-vi y chiri' c'a yeruchop-vi ri Dios. Riq'uin c'a ri etamabel ri c'o quiq'uin yeruchop-vi y yeka' pa ruk'a'. \v 20 Y chuka' nubij: Ri Ajaf retaman ri quich'obonic ri vinek ri c'o etamabel quiq'uin, y chuka' retaman chi man jun nic'atzin-vi ri ch'obonic ri'. Queri' ri tz'ibatel can. \v 21 Roma c'a ri' man tiben chi xaxe jun vinek ri c'o ruk'ij chivech. Man c'a timestaj chi ri e ruyo'on-pe ri Dios, xa can e ivichin vi rix. \v 22 Ivichin rix ri Pablo, ri Apolos, ri Pedro, ri ruvach'ulef, ri c'aslen, ri camic, ri nitzu' vacami y ri xtitzu' ri chikavech apo. Can ronojel ivichin vi rix. \v 23 Y rix ix richin ri Cristo, y ri Cristo richin ri Dios. \c 4 \s1 Ri Dios rutzuliben ri samaj ri niquiben ri rusamajela' \p \v 1 Romari' rix nic'atzin c'a chi yojitzu' chi can oj rusamajela' vi ri Cristo, y yo'on pa kak'a' chi jebel ruk'alajirisaxic niban chire ri ruch'obonic ri Dios ri c'a juba' ri' xuk'alajirisaj. \v 2 Y conojel c'a ri yo'on pa quik'a' richin jebel ruk'alajirisaxic niquiben chire ri ruch'obonic ri Dios, can nic'atzin c'a chi tiquibana' ri samaj ri', ri achi'el ruc'amon chi niquiben riq'uin. \v 3 Pero man jun c'a vinek ri xtitiquir xtibin vi utz quisamaj o xa man utz ta. Romari' yin, vi utz o man utz ta nitz'et ri nusamaj ivoma rix, man jun nuben chuve. Y vi c'o chuka' jun k'atoy-tzij nitz'eton ri nusamaj, man jun chuka' nuben chuve. Roma xa can man jun vinek nitiquir nibin, vi utz o man utz ta ri nusamaj. Hasta yin man yitiquir ta ninbij vi utz o man utz ta ninben chire ri samaj. \v 4 Yin ninna' chi can jebel nubanon chire ri samaj. Pero man roma ta ri' yitiquir ta ninbij chi ronojel ri nubanon, can ta utz. Ja ri Ajaf ri xtitz'eton ri nusamaj y ja rija' ri xtibin vi utz xinben chire o xa man utz ta. \v 5 Roma c'a ri' rix man quixnabeyej yan chuk'atic tzij, y nibij chi la jun kach'alal la' utz rusamaj, pero la jun chic la' xa man utz ta ri rusamaj. Man tiben queri'. Nic'atzin chi tivoyobej na ri k'ij tok xtipe chic jun bey ri Ajaf Jesús. Rija' can xquerelesaj-pe chuva-sakil ri banobel ri man yek'alajin ta y xqueruk'alajirisaj-pe ri achique c'o pa tak kánima. Y ri Dios jari' c'a tok xtubij chike chikajujunal roj chi utz ri kabanobal ri xkabanala'. \p \v 6 Vach'alal, ronojel ri xinbij yan tok xich'on chirij ri kach'alal Apolos y chuvij yin, xinbij roma ninvajo' chi nik'ax ta jebel chivech ri e tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios. Ninvajo' chi man tina' chi rix c'o janíla ik'ij y nikasaj quik'ij ri ch'aka' chic. \v 7 Rix ri c'o janíla ik'ij nina', ¿achique cami biyon chive chi ja rix ri más nim ik'ij? ¿Roma achique ta cami c'a ri c'o iviq'uin rix ri man ja ta chuka' ri Dios yoyon-pe chive? Man jun. Y vi queri', man jun nic'atzin-vi chi ninimirisaj-ivi'. Xa ta iyon rix, man ta jun c'o iviq'uin. \p \v 8 Rix nina' chi c'o chic ronojel iviq'uin y man jun chic ri nic'atzin chive. Can ix beyoma' chic nina' rix. Can c'o chic k'atbel-tzij pan ik'a' nina' y roj man yojc'atzin ta chive. Jebel ta ri' vi ta can c'o chic k'atbel-tzij pan ik'a', richin chi roj yojoc ta chuka' k'atoy tak tzij iviq'uin rix. \v 9 Yin ninbij chi ri Dios rubanon chike roj apóstoles chi manek oc kak'ij chiquivech conojel. Oj achi'el achi'a' ri bin chi quecamisex, y conojel yojquitzu'. Yojquitzu-pe ri ángeles y chuka' ri vinek ri ec'o vave'. \v 10 Chivech rix, roj can oj nacanek vi c'a chupan ri rusamaj ri Cristo, jac'a rix más etamabel ic'ulun riq'uin ri Cristo. Chivech rix, roj xa manek kuchuk'a', jac'a rix can janíla vi ivuchuk'a'. Chivech rix, roj xa man jun kak'ij, jac'a rix janíla ik'ij. \v 11 Y ri' can kitzij. Roma yojvayjan, nichaki'j kachi', manek katziak, yojch'ay, y manek kachoch. \v 12 Roj can janíla c'a yojsamej richin nikach'ec kavay. Y tok c'o ri yeyok'on kichin, roj xa nikac'utuj ri rutzil ri Dios pa quivi'. Y tok c'o itzel niquiben ri vinek chike roma ri rubi' ri Cristo, roj nikacoch'. \v 13 Tok itzel yech'on chikij, roj man jun itzel nikabij chique. Pa ruq'uexel ri', roj ja ri utz ri nikabij chique. Can quibanon c'a pe chike chi manek oc kak'ij. Xa oj achi'el k'ayis chiquivech. \p \v 14 Ronojel ri xinbij man richin ta c'a ninya' iq'uix. Man que ta ri'. Xaxe ninvajo' yixinpixabaj juba', roma can ix achi'el valc'ual ninna' yin, y janíla yixinvajo'. \v 15 Ja yin ri xitzijon ri utzilej ch'abel richin colotajic chive nabey. Rix xinimaj ri Cristo Jesús roma ri ch'abel ri xintzijoj chive, y romari' yin xinoc achi'el jun tata'aj chive rix. Y stape' ec'o ta lajuj mil ri yetijon ivichin chirij ri Cristo, xaxe yin ri achi'el itata'. \v 16 Y romari' ninc'utuj utzil chive chi tic'uaj jun c'aslen utz, can achi'el ri nuc'aslen yin. \p \v 17 Queri' ninvajo' chive, y romari' xintek-el ri kach'alal Timoteo iviq'uin, richin nunataj chive ri achique rubaniquil c'aslen riq'uin ri Cristo, ri xivetamaj can tok xic'oje' chila' iviq'uin. Yin yalan ninvajo' ri Timoteo. Rija' can achi'el valc'ual; y chuvech ri Ajaf can cukul-vi ruc'u'x. Y achi'el xtubij rija' chive chi nic'atzin chi rix nic'uaj jun c'aslen utz, que chuka ri' ninbij yin chique conojel kach'alal, xabacuchi niquimol-vi-qui' pa rubi' ri Cristo. \v 18 Ec'o kach'alal chi'icojol ri janíla quik'ij niquina' y romari' niquich'ob chi yin ninpokonaj chic yinapon iviq'uin, yecha'. \v 19 Pero ri niquibij xa rije' yech'obon, roma yin xquinapon yan iviq'uin, vi queri' nrajo' ri Ajaf. Y tok xquinapon, xquentz'et ri kach'alal ri niquina' chi janíla quik'ij, y man ja ta más ri quich'abel ri xtinvac'axaj. Ri ninvajo' ninvetamaj yin, vi can c'o ri ruchuk'a' ri Dios quiq'uin. \v 20 Roma jun vinek, vi nik'alajin ri ruchuk'a' ri Dios pa ruc'aslen, k'alaj chi c'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. Pero vi xaxe ri nich'on, man k'alaj ta vi can c'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. \v 21 Tok yin xquinapon iviq'uin, ¿achique nivajo' chi ninben chive? ¿Rix nivajo' cami chi yibechapon chivij roma man utz ta ri ic'aslen ic'uan, o nivajo' chi yinapon iviq'uin riq'uin ajovabel y ch'uch'ujil? \c 5 \s1 Ri Pablo nubij chique ri kach'alal aj-Corinto ri achique ruc'amon chi niquiben roma ri mac ri xbanatej \p \v 1 Can janíla c'a rutzijol ri banatajinek chi'icojol rix. Roma c'o jun kach'alal can xquiq'uen-ka-qui' riq'uin ri ruyajte' ri pa jay. Y hasta ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios man jun bey niquiben ta queri'. \v 2 ¿Man cami ruc'amon ta chi más utz yixbison y yixok' roma ri rubanon ri kach'alal ri' y nivelesaj ta el chi'icojol? Pero rix pa ruq'uexel chi que ta ri' niben, xa man jun chivech. Achi'el man jun banatajinek chi'icojol. \v 3 Yin man inc'o ta apo iviq'uin, pero ri nu-espíritu c'o-apo iviq'uin. Y romari' xinch'ob yan ri achique nic'atzin chi nikaben chire ri kach'alal ri xbanon queri'. \v 4 Y pa rubi' c'a ri Kajaf Jesucristo, tok xtikamol-ki', rix y yin, roma ri nu-espíritu can xtic'oje-vi-apo iviq'uin, ri Kajaf Jesucristo can xtuya-vi uchuk'a' pa kak'a' richin nikaben ri ruc'amon chi niban. \v 5 Tikabana' chire chi tel can chikacojol, y tok rija' c'o chic pa ruk'a' ri Satanás, xtutej pokonal. C'ari' rija' xtuya' can ri itzel rurayibel. Xtitzolin ta pe ruc'u'x. Man ta xtibe pa k'ak', xa xticolotej ta chupan ri k'ij tok ri Ajaf Jesús xtipe chic jun bey. \p \v 6 ¿Achique roma rix niben chi achi'el man jun banatajinek chi'icojol? ¿Man ivetaman ta c'a chi tok niya' k'ij chire ri mac, chanin ninimer? Can achi'el ri nuben ri ch'en (ch'amilej-k'or), xa riq'uin ti juba' nika' chupan ri q'uej muban can, nuch'amirisaj ronojel. Y que chuka ri' nuben ri mac, xa riq'uin rix niya' k'ij chire jun, xa can que chuka ri' niquichop rubanic conojel. \v 7 Romari' tivelesaj c'a el ronojel ri mac ri c'o chi'icojol, richin chi yixoc achi'el jun c'ac'a' muban q'uej ri manek ch'en (ch'amilej-k'or) riq'uin. Rix can ch'ajch'ojirisan chic ri ic'aslen roma ri Cristo tok xquen (xcom) chuva ri cruz. Tok rija' xcamisex, xban c'a chire achi'el xban chique ri carne'l ri xecamisex pa tak kanimak'ij roj israelitas, ri nibix pascua chire. \v 8 Can ticanej c'a can ronojel ri mac y tikachajij-ki' jebel. Tikabana' c'a achi'el xquiben ri kavinak israelitas. Rije' richin ri nimak'ij rubini'an pascua, xquichajij-qui' jebel richin man xquitej ta ri caxlan-vey ri c'o ch'en (ch'amilej-k'or) riq'uin. Queri' chuka' tikabana' roj, tikachajij-ki' chuvech ri mac. Tikaya' can rubanic ronojel etzelal y man chic quepe ch'obonic ri man e utz ta kiq'uin. Kojoc c'a achi'el ri caxlan-vey ri manek ch'en (ch'amilej-k'or) riq'uin. Can ta kitzij ronojel ri nikaben y nikabij, man ta riq'uin ca'i' kapalej. \p \v 9 Chupan ri carta ri nutakon-el iviq'uin, nubin-el chive chi man que'ivachibilaj ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' richin yemacun. \v 10 Y tok yin xinbij queri', chiquij kach'alal xich'on-vi. Y man xich'on ta chiquij vinek ri man quiniman ta ri Jesucristo. Vinek ri can c'a ec'o na chupan ri mac. Ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' richin yemacun. Vinek ri can c'a nicajo' na chi ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi; ye'elek', y c'a niquiya' na chuka' quik'ij dios ri man e kitzij ta. Yin, can man chiquij ta c'a re vinek re' xich'on-vi, roma richin chi nikach'er ta el ki' roj quiq'uin rije', c'o chi yojel-el chuvech re ruvach'ulef. \v 11 Ri xinvajo' xinbij chive rix chupan ri carta ri' ja ri man tivachibilaj jun kach'alal ri nuben mac que tak ri'. Man c'a tivachibilaj jun achin ri nubij chi rija' kach'alal y xa nic'oje' riq'uin ixok ri xa man rixjayil ta, y que chuka' ri' man tivachibilaj jun ixok ri nibin chi rija' kach'alal y xa nic'oje' riq'uin achin ri man rachijil ta. Y que chuka' ri' ri ye'ajovan chi ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi, ri yeyo'on quik'ij dios ri xa man e kitzij ta, ri yeyok'on, ri yek'aber, y ri ye'elek'. Vi niquibij chi e kach'alal y xa niquiben mac que tak ri' man que'ivachibilaj, y chuka' ninbij ni man quixva' quiq'uin. \v 12 Jac'a pa quivi' ri vinek ri man quiniman ta ri Cristo, man pa nuk'a' ta yin c'o-vi richin chi nink'et tzij pa quivi' roma ri c'aslen ri quic'uan. Xa jac'a ri kach'alal ri yemacun ri nic'atzin chi yekatzu', roma rije' chikacojol ec'o-vi. \v 13 Ri vinek ri man quiniman ta y man chi'icojol ta ec'o-vi, ja ri Dios ri nik'aton tzij pa quivi'. Jac'a ri kach'alal ri c'o chi'icojol y najin chubanic ri etzelal, nic'atzin chi tivelesaj-el chi'icojol. \c 6 \s1 Tok ec'o e ca'i' ralc'ual ri Dios nicajo' niquiben ruchojmil jun oyoval chiquicojol, man quebe c'a chiquivech k'atoy tak tzij ri man e nimanela' ta \p \v 1 ¿Achique cami roma rix tok c'o jun kach'alal c'o rubanon chive xa choj yixbe quiq'uin k'atoy tak tzij ri man quiniman ta ri Cristo, y man yixbe ta quiq'uin ri lok'olej tak kach'alal richin chi ja ta rije' ri yebanon ruchojmil ri oyoval c'o chi'icojol? ¿Man ivetaman ta c'a chi xa jun q'uix chi rix niben queri' chire jun kach'alal? \v 2 ¿Can man yixtiquir ta cami c'a niben ruchojmil ri yebanatej chi'icojol? ¿Man ivetaman ta c'a chi xtapon na ri k'ij tok konojel roj ri lok'olej tak ralc'ual ri Dios xtikak'et tzij pa ruvi' re ruvach'ulef? \v 3 ¿Man ivetaman ta c'a chi xtapon ri k'ij tok roj xtikak'et tzij pa quivi' ri ángeles? Y vi queri', ¿achique c'a roma man yojtiquir ta yojk'aton tzij pa quivi' oyoval ri yebanatej chikacojol chupan re kac'aslen chuvech re ruvach'ulef? \v 4 Y vi c'o ri nibanatej chiquicojol ca'i' kach'alal, chivech c'a rix tapon-vi. Roma hasta ri más manek oc quik'ij chiquicojol ri kach'alal yetiquir yek'aton tzij. \v 5 Ninbij queri' chive richin quixq'uixbitej juba'. ¿Can man jun cami kach'alal chi'icojol ri c'o ta etamabel riq'uin richin nuben ruchojmil jun oyoval chiquicojol e ca'i' kach'alal? \v 6 Pero pa ruq'uexel chi que ta ri' ibanon, ri kach'alal xa quichapon yequikasaj kach'alal chiquivech k'atoy tak tzij. Y ri k'atoy tak tzij ri' xa man quiniman ta ri Cristo. \p \v 7 Can man utz ta c'a nuben chive chi c'o oyoval chi'icojol. ¿Man más ta cami utz chi man jun ri niben rix tok c'o ri nibix y c'o ri niban chive? ¿Man más ta cami utz chi rix niya' k'ij chi c'o ri nelesex can chive, que chuvech nichop oyoval chirij? \v 8 Pero rix xa man que ta ri' niben. Pa ruq'uexel ri', xa ja rix ri yixbanon ri etzelal y ri elek' ri'. Y rix can chique c'a ri ivach'alal niben-vi. \p \v 9 ¿Man ivetaman ta c'a chi ri man choj ta quic'aslen xa man xque'ichinan ta quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios? Man tik'ol-ka-ivi'. Ri vinek ri man e c'ulan ta y niquicanola-qui' richin yemacun, man xque'ichinan ta quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. Y que chuka' ri' xtiquic'ulvachij ri yeyo'on quik'ij dios ri xa man e kitzij ta, ri achi'a' ri c'o quixjaylal ri niquicanoj jun chic ixok, ri ixoki' ri c'o cachijlal ri niquicanoj jun chic achin, y ri achi'a' ri man chic yecajo' ta ixoki' y xa quiq'uin chic achi'a' yec'oje-vi, man xque'ichinan ta quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. \v 10 Y que chuka' ri' ri yebanon elek', ri ye'ajovan chi ronojel quiq'uin ta rije' c'o-vi, ri yek'aber, ri yeyok'on, y ri yecamisan richin niquiben elek', man xque'ichinan ta quiq'uin ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. \v 11 Y tok rubanon can, rix c'ayef ri c'aslen ri xic'uaj y ec'o chive rix ri xebanon mac ri xinbij yan. Jac'a re vacami ch'ajch'oj chic ri ivánima, ix richin chic ri Dios, y man jun chic imac ri yixc'ulun chuvech rija'. Queri' ri utzil ri xic'ul roma ri Ajaf Jesús y ri Lok'olej Espíritu richin ri ka-Dios. \s1 Ri Dios man nrajo' ta chi nikac'uaj jun itzel c'aslen \p \v 12 Ec'o ri yebin chi oj libre y utz nikaben xabachique ri nikajo'. Pero yin ninbij chi man ronojel ta ri nikaben c'o utz ri nuq'uen-pe. Romari' yin man ninvajo' ta nibe vánima chirij xabachique, roma man ninvajo' ta chi yika' pa ruk'a'. \v 13 Y ri niquibij rije' chi ri Dios xuben ri vey richin ri kapan y ri kapan richin chi nuc'ul ri vey, ri' kitzij vi. Pero xtapon ri k'ij chi ronojel ri' xa xtiq'uis can, roma ri Dios can queri' xuben chique. Jac'a roj man que ta ri'. Ri Ajaf Dios can xojruben richin chi yojoc richin rija' y rija' kichin roj. Y man xojruben ta richin chi nikac'uaj jun itzel c'aslen. Man nrajo' ta chi ri achi'a' y ri ixoki' niquicanola-qui' richin yemacun. \v 14 Y achi'el c'a xuben ri Dios chire ri Ajaf Jesús chi xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', que chuka' ri' xtuben chike roj. Xkojruc'asoj c'a riq'uin ri ruchuk'a'. Queri' xtuben tok xtapon ri k'ij. \p \v 15 ¿Man ivetaman ta c'a rix chi can ix ruk'a-raken ri Cristo? Y vi can jun ibanon riq'uin ri Cristo, ¿utz cami chi yixel-el riq'uin rija' y yixoc ruk'a-raken jun ixok ri xa man utzilej c'aslen ta ruc'uan? Man utz ta. \v 16 Roma vi rix yixapon riq'uin jun ixok queri', rix jun niben riq'uin. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri achin y ri ixok xa jun xtiquiben che ca'i'. Queri' ri tz'ibatel can. \v 17 Pero vi ixc'o riq'uin ri Ajaf, jun ibanon riq'uin rija'. \p \v 18 Y rija' can nrajo' chi rix achi'a' y rix ixoki' man ticanola-ivi' richin yixmacun. Roma ri mac ri' janíla itzel. Can janíla c'a q'uiy ruvech mac c'o, pero man jun chic mac ri can nuyoj (nuyuj) ri vinek, achi'el nuben re jun mac re'. \v 19 ¿Man ivetaman ta c'a chi ix rachoch ri Lok'olej Espíritu? Rija' petenek riq'uin ri Dios, y pa tak ivánima c'o-vi. Y romari' man utz ta chi rix niben xabachique ta ri nivajo'. \v 20 Rix xa can pa ruk'a' chic c'a ri Dios ixc'o-vi. Xixrulok' yan. Y romari' ri ich'acul y ri i-espíritu can e richin chic rija'. Can que'icusaj c'a che ca'i' richin niya' ruk'ij-ruc'ojlen. \c 7 \s1 Ri achique ruc'amon chi niquiben ri e c'ulan y ri man e c'ulan ta \p \v 1 Vacami ninvajo' c'a yich'on juba' chirij ri na'oj ri ibin-pe chupan ri carta ri xitek-pe chuve. Y yin ninbij chi jun vinek más ta utz chi man ta nic'ule': Ri ixok man ta nucanoj rachijil y ri achin man ta nucanoj rixjayil. \v 2 Pero chuka' ri itzel-vinek janíla nisamej, y nutej ruk'ij richin nuben chique ri achi'a' y ri ixoki' chi niquicanola-qui' richin yemacun. Y romari' más ta utz chi ronojel achin tic'oje' rixjayil y ronojel ixok tic'oje' rachijil. \v 3 Y nic'atzin c'a chi ri rurayibel ri achin noc richin ri ixok y ri rurayibel ri ixok noc richin ri achin. \v 4 Ri ixok man nitiquir ta nubij chi ri ruch'acul richin rija', roma can richin vi ri rachijil. Y que chuka' ri' ri achin, man nitiquir ta nubij chi ri ruch'acul richin rija', xa can richin vi ri rixjayil. \v 5 Romari' ri ixok man tuk'et ri rurayibel ri rachijil, y que chuka' ri' ri achin man tuk'et ri rurayibel ri rixjayil. Pero vi rije' nicajo' niquiben orar más, utz chi niquiya' chiquivech chi niquik'et-qui' chire ri quirayibel richin jun ca'i-oxi' k'ij. Pero man utz ta chi richin janíla q'uiy k'ij niquiben queri', roma riq'uin juba' man niquicoch' ta y ri Satanás nuben chire ri achin chi nibe riq'uin jun chic ixok y nuben chire ri ixok chi nibe riq'uin jun chic achin. \p \v 6 Y ri xinbij, utz chi niben. Pero chuka' man ninbij ta chive chi can queri' c'o chi niben rix. \v 7 Yin ninbij chi yalan ta utz, chi conojel e achi'el ta yin, chi niquicoch' man ta yec'ule'. Pero chikajujunal man junan ta ri rusipan-pe ri Dios chike, y romari' jun vi ri jun y jun vi chic ri jun. \p \v 8 Yin ninbij chi ri man e c'ulan ta, más ta utz chi man ta yec'ule', y que chuka' ri' ninbij chique ri malcani'a', chi más ta utz man ta chic yec'ule'. Más ta utz chi choj yec'oje' queri', achi'el yin. \v 9 Pero vi man niquicoch' ta, más ta utz yec'ule'. Roma más utz yec'ule' que chuvech nic'at ri cánima chire ri quirayibel. \p \v 10 Vacami c'o ri ninvajo' ninchilabej chique ri e c'ulan chic. Y ri ninbij chique man viq'uin ta yin petenek-vi. Xa can riq'uin ri Ajaf petenek-vi: Chi ri ixoki' e c'ulan man tiquijech-qui' quiq'uin ri cachijlal. \v 11 Pero vi c'o jun ixok ri nujech-ri' riq'uin ri rachijil, man c'a tucanoj jun chic achin. Vi man nrajo' ta nic'oje' ruyon, xa tuc'ama' chic ruvech ri rachijil y titzolin riq'uin. Y que chuka' ri' ri achi'a', man tiquijech-qui' quiq'uin ri quixjaylal. \p \v 12 Y chuka' c'o ca'i-oxi' ch'abel ri ninvajo' ninbij chire ri jun kach'alal ri xunimaj ri Cristo tok c'ulan chic, roma ri Ajaf man jun xuk'alajirisaj ta can chirij ri achique utz nuben jun kach'alal tok queri' nuc'ulvachij. Vi ja ri achin xunimaj ri Cristo tok c'ulan chic y ri ixok man runiman ta, pero ri ixok nrajo' nic'oje' riq'uin, ri kach'alal achin man c'a tujech-ri' riq'uin ri rixjayil. \v 13 Y vi ja ri ixok ri xunimaj ri Cristo y ri achin man runiman ta, pero ri achin nrajo' nic'oje' riq'uin, ri kach'alal ixok man c'a tujech-ri' riq'uin ri rachijil. \v 14 Roma vi jun achin ri xa man runiman ta ri Cristo y ri rixjayil runiman, y ri achin nrajo' nic'oje' riq'uin ri rixjayil, can yojtiquir c'a nikabij chi ri achin ri' richin chic ri Dios. Y vi xa ja ri ixok ri man runiman ta y ri rachijil runiman, y ri ixok nrajo' nic'oje' riq'uin ri rachijil, can yojtiquir c'a chuka' nikabij chi ri ixok ri' richin chic ri Dios. Y can kitzij vi chi queri', roma xa ta man ta kitzij y man ta queri' chuvech ri Dios, ri calc'ual ta ri vinek ri' man ta e richin ri Dios. Pero xa man que ta ri', ri calc'ual rije' xa can e richin vi ri Dios. \v 15 Pero vi ri achin man runiman ta, y nrajo' nujech-ri' riq'uin ri rixjayil ri runiman ri Cristo, tujacha' c'a ri' riq'uin, y ri rixjayil man tuna' chi ja rija' ri c'o rumac. Y que chuka' ri' vi ri ixok man runiman ta, y nrajo' nujech-ri' riq'uin ri rachijil ri can runiman ri Cristo, tujacha' c'a ri' riq'uin, y ri rachijil man tuna' chi ja rija' ri c'o rumac. Roma ri Dios xojroyoj richin xojoc ralc'ual y man nrajo' ta chi nikaben oyoval. Rija' nrajo' chi can c'o ta uxlanen pa tak kánima. \v 16 ¿Achique avetaman rat ixjaylonel, chi riq'uin c'a juba' xa avoma rat nicolotej ri avachijil? ¿Y achique avetaman rat achijlonel, chi riq'uin c'a juba' xa avoma rat nicolotej ri avixjayil? \p \v 17 Ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios chike man nubij ta c'a chi tikach'ara-ki'. Ri c'ac'a' c'aslen nrajo' chi ja ri banobel ri man e utz ta quekaya' can. Xa can nubij c'a chi kojc'oje' can achi'el tok xojoyox roma ri Dios; y ri e ruyo'on y e rusipan ri Ajaf Dios chike, man quekajel. Xa can quekucusaj c'a chi utzil. Yin queri' nuchilaben chique ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios ronojel lugar. \v 18 ¿Ec'o chive rix ri banon circuncisión chique tok ri Dios xeroyoj richin xe'oc ralc'ual? Vi queri', queri' quec'oje' can. ¿Ec'o chuka' chive rix ri man banon ta circuncisión chique tok ri Dios xeroyoj richin xe'oc ralc'ual? Vi queri', rije' chuka' quec'oje' can queri'. \v 19 Roma man jun nuben vi banon ri circuncisión chike, o vi man banon ta. Ri nic'atzin ja ri nikanimaj ri rubin can ri Dios. \v 20 Ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios chike man ja ta c'a ri' ri nubij chi tikaya' can, ri c'ac'a' c'aslen nrajo' c'a chi ja ri banobel man e utz ta ri quekaya' can. Xa can nubij c'a chi kojc'oje' can achi'el tok xojoyox roma ri Dios. \v 21 ¿Ec'o chive rix ri xa e lok'on tak samajela' y e ximil pa samaj tok ri Dios xeroyoj richin chi xe'oc ralc'ual? Vi queri', man quebison. Pero vi yetiquir ye'oc libre, más jebel. \v 22 Rix ri man ix libre ta tok xixoyox roma ri Ajaf, yojtiquir nikabij chi vacami ix libre chic, roma ix richin chic ri Ajaf Jesucristo. Jac'a rix ri can ix libre tok xixoyox roma rija', yojtiquir nikabij chi vacami man ix libre ta chic, roma ixc'o chic chuxe' rutzij ri Ajaf Jesucristo. \v 23 Rix can pa ruk'a' chic c'a ri Jesucristo ixc'o-vi. Xixrulok' yan. Romari' can quixc'oje' c'a pa ruk'a' rija' y man chic tirayij chi nixim-ivi' chuxe' tzij ri xa quichin vinek. \v 24 Vach'alal, ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Dios chike, man nubij ta c'a chi c'o chi tikajala' ronojel. Ri c'ac'a' c'aslen nrajo' c'a chi ja ri banobel man e utz ta, quekaya' can. Xa can nubij c'a chi kojc'oje' can achi'el tok xojoyox roma ri Dios, y man tikamestaj chuka' chi jun chic kabanon riq'uin ri Dios. \p \v 25 Y vacami ninvajo' yich'on c'a juba' chirij ri ic'utun-pe chuve, ri achique ruc'amon chi niben quiq'uin ri xtani' y ri alabon. Ri ninvajo' c'a ninbij chique rije', can pa vánima c'a nipe-vi. Roma ri Ajaf man jun xuk'alajirisaj ta can chiquij rije', ri achique ta ruc'amon chi niquiben. Y ri xtinbij, can c'o-vi c'a rejkalen y ruc'amon chi nicukuba' ic'u'x riq'uin, roma ri Ajaf xuya' ri rutzil chuve y xiruya' pa rusamaj. \v 26 Yin ninch'ob chi roma yalan e c'ayef re k'ij ojc'o-vi, más utz kojc'oje' can achi'el kabanon. \v 27 Romari' ri kach'alal achin ri c'o chic rixjayil, tic'oje' c'a riq'uin. Y ri kach'alal ri manek rixjayil, tic'oje' can queri'. \v 28 Roma vi ec'o ri yec'ule', niquitej pokon, y yin man ninvajo' ta chi rix nic'ulvachij queri'. Pero chuka' vi c'o jun kach'alal achin ri nrajo' nic'ule', tic'ule' c'a, man mac ta. Y que chuka' ri' jun xten, vi nrajo' nic'ule', tic'ule' c'a. \p \v 29 Pero man timestaj c'a vach'alal, chi xa man q'uiy ta chic tiempo xkojc'oje' vave' chuvech re ruvach'ulef. Romari' ri kach'alal ri c'o quixjaylal man tiquiya' k'ij chi roma ri e c'ulan chic romari' man niquiben ta chic ri achique nrajo' ri Dios. \v 30 Y ri yebison, man tiquiya' k'ij chi ri bis nuben chique chi man niquiben ta chic ri achique ri nrajo' ri Dios. Y que chuka' ri' ri yequicot, man c'a tiquiya' k'ij chi ri quicoten nuben chique chi man ta chuka' chic niquiben ri rurayibel ri Dios. Y ri janíla lok'oj niquiben, man tiquiya' k'ij chi ri lok'oj ri' nuben chique chi man niquiben ta chic ri nrajo' ri Dios. \v 31 Y que chuka' ri' ri ye'ucusan ri c'o chuvech re ruvach'ulef, man c'a tiquiya' k'ij chi jari' ri nibanon chique chi man niquiben ta chic ri achique nrajo' ri Dios. Roma ronojel ri nikatz'et chuvech re ruvach'ulef xa q'uisel. \p \v 32 Yin man ninvajo' ta c'a chi rix q'uiy ruc'ayeval ri c'aslen chivech, y romari' man yixtiquir ta niben ri nrajo' ri Dios. Ri achin ri man c'ulan ta más nitiquir nuch'ob ri achique nrajo' ri Ajaf, y can nutej-vi ruk'ij richin nuben ri achique nika' chuvech ri Ajaf. \v 33 Pero ri achin c'ulan man más ta nitiquir nuch'ob ri achique nrajo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvech re ruvach'ulef nuch'ob, y nutej ruk'ij richin nuben ri achique nic'atzin chique che ca'i' riq'uin ri rixjayil. \v 34 Y queri' chuka' ri xten, can c'o rucojol riq'uin jun ixok c'ulan. Ri xten más nitiquir nuch'ob ri achique ri nrajo' ri Ajaf, can nuch'er-vi-ri' richin ri', can nuya-vi ri ránima y ri ruch'acul pa rusamaj ri Ajaf. Jac'a ri ixok c'ulan, man más ta nitiquir nuch'ob ri achique nrajo' ri Ajaf, roma ja ri rusamaj chuvech re ruvach'ulef nuch'ob y nutej ruk'ij richin nuben ri achique nic'atzin chique che ca'i' riq'uin ri rachijil. \p \v 35 Ri xinbij chive, richin yixinto' y man richin ta yixink'et. Yin ninvajo' chi rix nic'uaj ta jun c'aslen ri ruc'amon y man ta jun ri noc chupan, richin chi can ja ta ri nrajo' ri Ajaf ri niben rix. \p \v 36 Pero vi xa c'o c'a jun tata'aj ri man ruyo'on ta ri rumi'al richin nic'ule', y ri xten xa c'o chic rujuna', y ri tata'aj nutz'et chi man ruc'amon ta ri rubanon, chi man ruyo'on ta k'ij chire ri rumi'al richin nic'ule', y nutz'et chi ri xten xa nrajo' nic'ule', tuya' c'a k'ij chire richin nic'ule', roma xa man nimacun ta, vi nuya-el richin nic'ule'. \v 37 Pero vi nutz'et ri tata'aj chi ri rumi'al man nic'atzin ta chi nic'ule', y ri xten man can ta chuka' nrajo' nic'ule'; vi queri', ri tata'aj utz ri nubij chi man tic'ule' y utz ri nuben. \v 38 Ri tata'aj ri nuya' ri rumi'al richin nic'ule', utz ri nuben. Jac'a ri tata'aj ri man nuya' ta ri rumi'al richin nic'ule', más utz nuben que chuvech ri jun ri nuya-el ri rumi'al richin nic'ule'. \p \v 39 Jun ixok c'ulan, can ximon-vi riq'uin ri rachijil y man nitiquir ta nujech-ri' riq'uin tok c'a q'ues na. Ri ley ri xuya' ri Dios can queri' vi nubij. Pero vi niquen-el (nicom-el) ri rachijil, xtujech-ri' riq'uin, y c'ari' utz chi nic'ule' riq'uin jun chic achin, vi queri' nrajo' rija'. Xaxe nic'atzin chi nic'ule' riq'uin jun achin ri runiman chic ri Ajaf. \v 40 Pero yin ninbij chi jun ixok malca'n más ta utz chi man ta chic nic'ule' jun bey; roma más quicoten chire rija' vi nic'oje' can queri'. Y yin ninch'ob chi que chuka' ri' nrajo' ri Lok'olej Espíritu richin ri Dios ri c'o viq'uin. \c 8 \s1 Ri Pablo nich'on chirij ri ti'ij ri e sujun chic chiquivech dios ri man e kitzij ta \p \v 1 Y vacami ninvajo' yich'on c'a juba' chirij ri ic'utun-pe chuve, roma ri ti'ij quichin chicop ri yecamisex richin nisuj chique dios ri xa man e kitzij ta. Rix riq'uin juba' nich'ob chi can ivetaman ri achique nic'atzin chi niben, roma c'o etamabel iviq'uin, y ninimirisaj-ivi'. Jac'a yin ninbij chi más ta utz chi nic'oje' chuka' ajovabel iviq'uin, roma ri ajovabel q'uiy samaj nuben pa tak kac'aslen richin yojq'uiy. \v 2 Ri nich'obon chi janíla q'uiy etamabel c'o riq'uin, xa man que ta ri', roma man jun vinek ri tz'aket ta ri etamabel ri c'o riq'uin. Xa can jantape' nic'atzin chi nretamaj más. \v 3 Chuvech ri Dios ja ri ajovabel ri c'o rejkalen y man ja ta ri etamabel. Vi kitzij nikajo' ri Dios, nik'alajin chi oj richin chic rija', y rija' retaman kavech. \p \v 4 Vacami ninvajo' c'a yitzijon chirij ri ti'ij quichin chicop ri yecamisex richin nisuj chique dios ri xa man e kitzij ta. Rix nibij chi man jun nuben, vi nitej ri ti'ij ri', roma etaman chi xaxe jun Dios c'o, y ri vachibel xa can e man jun. \v 5 Y etaman chuka' chi ec'o vinek ri yebin chi ec'o ch'aka' chic dios. Ec'o dios vave' chuvech re ruvach'ulef, y ec'o dios chila' chicaj, yecha'. Can e q'uiy ta c'a ri', xa ja ri man e kitzij dios ta y man e kitzij ajaf ta. \v 6 Jac'a roj ketaman chi xaxe jun Dios c'o, ri Tata'ixel. Riq'uin c'a rija' petenek-vi ronojel, y nrajo' chi roj nikaya' ruk'ij. Ketaman chi xaxe jun Ajaf c'o, ri Jesucristo. Xaxe roma rija' tok c'o ronojel. Xaxe roma rija' tok c'o kac'aslen. \p \v 7 Pero man conojel ta kach'alal quetaman chi ri vachibel xa man jun yetiquir niquiben. Ec'o kach'alal ri xquiya' quik'ij ri vachibel tok rubanon can, ri cánima nuna' chi vi niquitej ri ti'ij ri sujun chique ri vachibel, riq'uin ri' niquiya' ruk'ij ri vachibel. Y romari' man nicajo' ta niquitej, roma ri cánima nubij chique chi can mac vi. Man jani tik'ax chiquivech jebel. \v 8 Kitzij chi man ja ta ri nikatej ri nibanon chike chi yojka' chuvech ri Dios. Vi nikatej ri ti'ij ri sujun chique ri vachibel, man nuben ta chike chi más ta yojka' chuvech ri Dios, y vi man nikatej ta, man nuben ta chike chi man ta yojka' chuvech rija'. \v 9 Kiq'uin c'a roj c'o-vi. Pero vi nikatej, y yojrutz'et jun kach'alal ri xa man jani tik'ax chuvech jebel, nikaben chire chi nitzak. \v 10 Roj ketaman chi man jun nuben chike vi nikatej. Pero vi c'o jun kach'alal ri man jani tik'ax chuvech jebel, y yojrutz'et ta chi ojc'o pa rachoch jun vachibel, y yojrutz'et ta chi can nikatej ri ti'ij ri sujun chique ri vachibel, can nikaben c'a chire ri kach'alal ri' chi nutej chuka', stape' ri ránima nubij chi man utz ta. \v 11 Jac'a roj ri yojbanon chire vi nitzak. Roj ketaman chi man jun nuben chike vi nikatej ri ti'ij ri sujun chique ri vachibel, pero riq'uin juba' c'o nuben chire jun kach'alal ri man jani tik'ax chuvech jebel. Y vi queri', c'ayef, roma ri Cristo xa can roma chuka' ri jun ri' tok xquen (xcom). \v 12 Y roma roj queri' nikaben chique ri kach'alal, chi yekasoc y yekatzek ri kach'alal ri man jani tik'ax jebel ri ruch'abel ri Dios chiquivech, xa can chirij c'a ri Cristo yojyacatej-vi y yojmacun chuvech. \v 13 Romari' yin man nintej ta ti'ij, vi nintz'et chi nuben chire jun vach'alal chi nitzak. Man ninvajo' ta chi voma ta yin nitzak jun vach'alal. \c 9 \s1 Ri Pablo can apóstol vi y romari' ruc'amon chuka' chi c'o nuc'ul chique ri kach'alal \p \v 1 ¿Nik'alajin cami chi yin man in libre ta, roma ri ch'abel ri xinbij chive? Man que ta ri'. Yin man inc'o ta chuxe' rutzij jun vinek. Rix ivetaman chi yin in jun apóstol. Yin xintz'et chuka' ruvech ri Kajaf Jesús. Y tok rix xinimaj ri Ajaf, ri ruch'abel ri xintzijoj chive, can xsamej-vi pa tak ic'aslen y xujel ibanobal. \v 2 Vi chiquivech ch'aka' yin man in apóstol ta, chivech rix can man que ta ri'. Roma riq'uin ri xinimaj ri Ajaf Jesús tok yin xintzijoj chive, ja rix c'a yixbanon chi nik'alajin chi yin in jun ru-apóstol ri Ajaf. \p \v 3 Y yin c'o c'a ri ninvajo' ninbij chique ri yebin chi man utz ta ri ninben. \v 4 ¿Achique nibij rix? ¿Roj ri rusamajela' ri Dios, man utz ta cami chuka' chi yojva-yojuc'ya'? \v 5 ¿Man utz ta cami chi nikaben achi'el ri kach'alal Pedro y ri ch'aka' chic apóstoles? Roma rije' e c'ulan quiq'uin ixoki' ri e kach'alal, y ri quixjaylal yebe quiq'uin tok yebe chubanic ri rusamaj ri Dios. Y que chuka' ri' niquiben ri e rach'alal ri Kajaf Jesús. \v 6 ¿Man utz ta cami chi yin y ri Bernabé yojtzuk coma ri kach'alal? ¿O xaxe cami roj ca'i' c'o chi yojsamej richin nikach'ec ri kavay, tok ri ch'aka' chic rusamajela' ri Dios yetzuk? Man que ta ri'. Roj chuka' xa can ruc'amon-vi chi yojtzuk. \v 7 ¿Achique nibij rix? ¿C'o cami jun soldado ri xa ja ri ru-mero rija' ri nucusaj y xa man nitoj ta? ¿O c'o cami jun achin ri ruticon uva y xa man ja ta ri' ri niyo'on ruvay? ¿O c'o ta chuka' cami jun aj-yuk' quichin chicop, ri man roma ta ri leche niva'? \v 8 ¿Achique cami roma tok ninnataj re' chive, nich'ob rix? ¿Xaxe cami roma queri' nibanatej chuvech re ruvach'ulef tok queri' ninbij yin chive? ¿Man que ta cami chuka' ri' nubij chupan ri ley richin ri Moisés? \v 9 Ri ley richin ri Moisés ri tz'ibatel can, nubij: Ri chicop tok nich'ayon trigo ruc'amon chi niya' k'ij chire chi nutej ruvay. Man tixim ruchi'. Queri' nubij ri ley. ¿Achique nich'ob rix? ¿Queri' xubij ri Dios roma cami can xe oc ri chicop nujoyovaj quivech? Man que ta ri'. \v 10 Rija' xubij queri' roma nrajo' chi roj rusamajela' yojtzuk. Achi'el nuben jun achin ri nusamajij ri ulef, rija' ruc'amon nroyobej ri k'ij tok c'o xtuc'ul roma ri rusamaj. Y que chuka' ri' ri nich'ayon ru-trigo, can nroyobej c'a chi c'o ri nuya' chire. \v 11 Y vi roj xkatic pa tak ivánima ri ruch'abel ri Dios ri xa man q'uisel ta, y romari' q'uiy utzil ic'ulun riq'uin, ¿can q'uixbel ta cami chi roj c'o ri nikac'ul iviq'uin, y xa cosas ri e q'uisel ri yekac'ul? \v 12 Roma ec'o ch'aka' chic rusamajela' ri Dios ri c'o quic'ulun iviq'uin, ¿man más ta cami ruc'amon chi nikac'ul chuka' roj jun to'onic ivichin rix? \p Man riq'uin ri' roj man kac'utun ta jun to'onic chive, roma man nikajo' ta chi ri utzilej ruch'abel ri Cristo man ta chic nibiyin rutzijoxic. Roma xa c'o ta tzij xepe chikij. Y romari' roj kacoch'on ronojel. \v 13 Pero vi ta xkac'utuj, man ta itzel chuka', roma queri' xquiben ri xesamej pa rachoch ri Dios pa tinamit Jerusalem. Ri xesamej chiri' xquitej c'a quivay roma ri xquic'uala-apo ri vinek pa rachoch ri Dios. Y que chuka' ri' tok ri vinek xquic'uaj-apo jun chicop o jun chic cosa richin chi ri sacerdotes xquiya' chire ri Dios pa ruvi' ri altar, ri sacerdotes ri' can c'o-vi juba' xquiq'uen can richin niquitej, y rix jebel ivetaman chi queri'. \v 14 Y que chuka' ri' ri ruchilaben can ri Ajaf, chi ri yetzijon ri utzilej ch'abel richin colotajic, ronojel ri nic'atzin chique, ja ri quiniman chic ri utzilej ch'abel ri', ri queyo'on chique. \v 15 Jac'a yin man jun ri nuc'utun ta chive, y chuka' man ninbij ta ronojel re' richin quinivilij. Más ta utz yiquen (yicom) que chuvech ninben queri'. Roma yin yalan yiquicot chi man jun ri nuc'utun chive, y man ninvajo' ta c'a chi c'o ta jun ri nelesan re rayibel re' viq'uin. \p \v 16 Roma vi ta yin xa nuc'utun ta rajel ri samaj nubanon chi' icojol, man ta c'o quicoten pa vánima. Xa can xe ta ri samaj ri k'aton-pe pa nuvi' roma ri Dios, xaxe ta oc ri' ri ninben. Pero yin can c'o c'a juba' más ri ninben, y ri' ja ri man jun nuc'utun chive richin yinito'. Can yinajin c'a chutzijoxic ri utzilej ch'abel richin colotajic. Can c'o chi ninben ri samaj ri'. Vi man ta ninben, c'ayef chuve yin. \v 17 Vi ta ja yin ri xicanon nusamaj, can c'o ta vajel ninc'utuj chive, roma ri samaj ri ninben iviq'uin. Pero xa man que ta ri'. Ri samaj ri ninben, can ja vi ri Dios ri xyo'on chuve. \v 18 ¿Y can man jun cami ri ninch'ec roma ninben ri samaj ri'? C'o. Ri ninch'ec ja ri quicoten ri nuya' pa vánima chi man jun vajel ninc'utuj roma nink'alajirisaj ri utzilej ruch'abel ri Cristo ri nic'amon-pe colotajic, stape' can ruc'amon ta, vi ta xinc'utuj. \p \v 19 Yin man in ximil ta c'a chuxe' rutzij jun vinek richin chi ja ta rija' ri nibin chuve achique ri c'o chi ninben riq'uin ri samaj. Yin pa vánima c'a xalex-vi chi ruc'amon chi ninben ri achique ri nika' chiquivech conojel y ec'o ta más ri yeniman richin ri Cristo. \v 20 Tok yic'oje' chiquicojol ri nuvinak israelitas, can in israelita vi ninna' yin, roma can nurayibel chi niquinimaj ri Cristo. Rije' chuxe' ri ley richin ri Moisés ec'o-vi, y yin man inc'o ta chic chuxe' ri ley ri'. Pero tok yic'oje' chiquicojol, ninben ri nicajo' rije', roma ninvajo' chi niquinimaj ta ri Cristo. \v 21 Y tok yic'oje' chiquicojol ri vinek ri man e israelitas ta, ri man ec'o ta chuxe' ri ru-ley ri Moisés, can man in israelita ta ninna' yin. Queri' ninben roma ninvajo' chi rije' niquinimaj ta ri Cristo. Pero chuka' man ninbij ta chi ninmestaj can ri ru-ley ri Dios tok yic'oje' chiquicojol ri vinek ri', man que ta ri', can ninben-vi ri nubij ri ley ri xuq'uen-pe ri Cristo. \v 22 Can quiq'uin vi c'a conojel ninben queri', nintej nuk'ij chi e q'uiy ta ri yecolotej voma yin. Y tok yic'oje' chiquicojol kach'alal ri man jani tik'ax chiquivech jebel ri banobel ri can e mac vi y achique banobel ri xa man e mac ta, yin man ninben ta c'a xabachique ri ninvajo'. Ri banobel ri xa mac chiquivech rije' man ninben ta. Queri' ninben roma man ninvajo' ta chi yetzak. \v 23 Ninben ronojel ri' roma ninvajo' chi e q'uiy ta yeniman ri utzilej ch'abel richin colotajic. Man ninvajo' ta c'a chi nuyon yin ri yic'ulun ri utzil ri yeruq'uen-pe ri ch'abel ri'. Ninvajo' chi konojel ta c'a yojc'ulun. \p \v 24 Rix jebel ivetaman chi pa jun etz'anen achi'el ri anin (anen), conojel niquitej quik'ij, pero xaxe oc jun ri nich'acon. Y que chuka' ri' ruc'amon chi nibanatej chikacojol roj, tikatija' kak'ij richin chi nikach'ec ri utzilej sipanic ri xtuya' ri Dios. \v 25 Ri ye'oc c'a pa jun etz'anen achi'el ri anin (anen), can janíla vi niquichajij-qui', roma niquiben ri utz nuben chique y man niquiben ta ri xa man utz ta nuben chique. Queri' niquiben y ri niquich'ec xa q'uisel. Jac'a ri nikach'ec roj man q'uisel ta. Romari' más ruc'amon chi nikachajij-ki'. Quekabanala' ri utz nuben chike, pero ri xa man utz ta nuben chike man quekaben. \v 26 Romari' yin nintej nuk'ij y choj nuchapon bey c'a acuchi ruc'amon chi yinapon-vi y man yisach ta. Can man ninben ta c'a achi'el nuben jun ri netz'an chi nich'ayon-ri' riq'uin jun chic, y tok nuya' jun k'a' chire xa man nuk'i' ta, xa pa cak'ik' nuya-vi. Yin man ninben ta queri', yin man yisach ta. \v 27 Yin can man ninya' ta c'a vi' pa ruk'a'. Man ninya' ta k'ij chi ja ri nuch'acul ri nich'acon chuvij, xa can ninben-vi chire chi ja yin ri rajaf y tunimaj nutzij. Roma yalan ta c'ayef, vi ta yin man yich'acon ta, tok xa can ja yin ri xitzijon ri ruch'abel ri Dios chique janíla e q'uiy vinek. \c 10 \s1 Man tikaya' quik'ij dios ri man e kitzij ta, achi'el xquiben ri israelitas \p \v 1 Vach'alal, can nic'atzin c'a chi rix c'o nivetamaj chirij ri xquiben ri kate-katata' roj israelitas. Can c'o-vi ri rutzil ri Dios quiq'uin. Roma can xuya' c'a pe jun sutz' ri xuc'uan quibey. Xuch'er chuka' jun nimalej ya' rubini'an mar richin c'o quibey xe'ic'o. \v 2 Tok ri kate-katata' uc'uan quibey roma ri sutz' y xe'ic'o chupan ri nimalej ya', quitzekelben ri Moisés roma ja rija' yo'on pa quivi' roma ri Dios. Tok queri' xbanatej, yojtiquir nikabij chi jari' tok xeban bautizar. Y chuka' yojtiquir nikabij chi pa rubi' ri Moisés xeban-vi bautizar, roma conojel riq'uin rija' quicukuban-vi quic'u'x, quitzekelben. \v 3 Conojel rije' xquitej ri vey ri xka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios. \v 4 Y que chuka' ri' xquikun ri ya' ri xuya-pe ri Dios chique. Ri ya' ri' xel c'a pe pa jun abej. Y ri abej ja ri Cristo; y rija' can benek-vi quiq'uin. \v 5 Pero man riq'uin c'a chi ri Dios can xuc'ut ri rutzil quiq'uin, jubama conojel man xquinimaj ta rutzij, y romari' xequen (xecom) chila' pa tz'iran ruvach'ulef, roma man xeka' ta chuvech ri Dios. Rije' man xe'oc ta c'a pa Canaán. \p \v 6 Roma c'a ri' man tikaben achi'el ri xquiben rije'. Roma rije' janíla xquirayij ri achique ri ec'o can ri chila' pan Egipto. Man c'a tikaben roj queri'. Man tikac'uaj ri bey ri xquic'uaj rije'. \v 7 Rije' can xquiya-vi chuka' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta, y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nunataj ri nimak'ij xquiben tok c'a juba' tic'achoj jun vachibel: Ri vinek xetz'uye' richin xeva-xe'uc'ya', y tok xecolaj, xeyacatej-el richin xenimak'ijun. Queri' nubij ri tz'ibatel can. Man c'a tikaben roj ri achique xquiben rije'. Man tikaya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. \v 8 Ec'o achi'a' ri xemacun quiq'uin ixoki', y romari' pa jun k'ij xequen (xecom) veinte y tres mil vinek. Man c'a tikaben roj achi'el xquiben rije'. \v 9 Ec'o chuka' chique rije' ri xquiben ri man utz ta, roma xcajo' xquitz'et vi ri Ajaf can kitzij nuya-pe ruc'ayeval pa quivi'. Y rije' xequen c'a (xecom c'a) pa quik'a' cumatzi'. Y roj man c'a tikaben achi'el ri xquiben rije'. \v 10 Ec'o ch'aka' roma xexebeloj, romari' c'o jun ri xtak-pe pa quivi' richin chi xquil quicamic. Man c'a tikaben roj queri'. \p \v 11 Ronojel c'a ri xquic'ulvachij rije', can c'o-vi c'a ri nubij chike. E tz'ibatel c'a can richin chi roj ri ojc'o chupan re ruq'uisibel tak tiempo richin re ruvach'ulef, man tikac'ulvachij chuka' queri'. \v 12 Romari' vi c'o jun kach'alal ri nich'obon chi can cukul-vi ruc'u'x y romari' man nitzak ta, xa can nic'atzin chi tuchajij-ri' jebel richin chi man nitzak. \v 13 Y tok c'o jun tejtobenic nipe pa kac'aslen, man tikabij chi xaxe roj ri yojc'ulvachin queri', roma conojel queri' niquic'ulvachij. Roj xaxe c'a tikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Dios chi man yojruya' ta can, y queri' xtuben. Tok rija' nutz'et chi xa man yojcovin ta y manek chuka' kuchuk'a' richin chi nikacoch', nrelesaj ruchuk'a' ri tejtobenic ri'. Y tok ri Dios nuya' k'ij chi queri' nikac'ulvachij, can nuben c'a chuka' chike chi yojtiquir yojic'o chupan ronojel. \p \v 14 Roma c'a ri' rix vach'alal ri yalan yixinvajo', can tic'oje' c'a chi'ic'u'x ri nuben ri Dios. Xa can tich'ara' c'a ivi' quiq'uin ri yebanon banobel ri man e utz ta. Man tiju-ivi' quiq'uin vinek ri niquiya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. \v 15 Tich'obo' na pe' jebel. Rix c'o etamabel iviq'uin richin jebel ruch'obic niben, y c'ari' c'a tibij chuve chi vi kitzij o xa man kitzij ta ri xtinbij chive vacami richin ninc'ut chivech chi can man utz ta chi niju-ivi' quiq'uin vinek ri niquiya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. \v 16 Tok nikanataj ri rucamic ri Cristo riq'uin ri ruya'al-uva, nikamatioxij chire ri Dios ri ruya'al-uva ri' y c'o ri nuq'uen-pe chike. Y tok nikakun, ¿ri ruq'uiq'uel ri Cristo man cami junan ta kavech nuben chike? Y que chuka' ri' tok nikatej ri peron caxlan-vey, ¿ri ruch'acul ri Cristo man cami junan ta kavech nuben chike? \v 17 Xa can xe ta c'a jun caxlan-vey ri', pero numol kachi' stape' janíla oj q'uiy. Junan c'a kavech nuben chike. \p \v 18 Titzu' na pe' ri achique xquiben ri kavinak roj israelitas. Tok rije' xquic'uaj-apo jun chicop pa rachoch ri Dios richin chi ri sacerdotes xquiya' chire ri Dios pa ruvi' ri altar, rije' can bin c'a chique chi utz niquiq'uen can juba' richin niquitej. Y tok xquitej, ¿man cami k'alaj ta chi rije' junan quivech xquiben riq'uin ri Dios? Y vi queri', ¿achique cami nic'ulun-vi chi tzij tok rix nitej ri ti'ij sujun chique vachibel? \v 19 ¿Can que cami chuka' ri' nibanatej quiq'uin ri vachibel? ¿Jun vachibel can c'o ta cami c'a ri nuben chire ri ti'ij ri nisuj chuvech coma ri vinek? ¿Can nich'ob cami rix chi jun vachibel c'o ruc'aslen y romari' c'o ri nuben chire ri nisuj chire? Man jun. \v 20 Pero chuka' man ninbij ta chi ri yesujun ri ti'ij chique ri vachibel xa man jun ta nuben chique. Can c'o-vi nuben chique. Ri vinek ri can man quetaman ta ruvech ri Dios, man chire ta ri Dios niquisuj-vi ri ti'ij, xa chique ri itzel tak espíritu niquisuj-vi tok niquiya' chique ri vachibel. Y yin man ninvajo' ta c'a chi riq'uin ri' junan ivech niben quiq'uin ri itzel tak espíritu. \v 21 Roma rix can nikun c'a ri ruya'al-uva richin ninataj ri rucamic ri Ajaf. Y vi queri', man ruc'amon ta chi rix nikun chuka' jun cosa quichin ri itzel tak espíritu. Rix nitej ri caxlan-vey richin ninataj ri rucamic ri Ajaf, y vi queri', man ruc'amon ta nitej chuka' jun cosa richin niya' quik'ij ri itzel tak espíritu. \v 22 ¿Utz cami ri niben rix chi niju-ivi' quiq'uin ri vinek ri niquiya' quik'ij vachibel? ¿Can janíla nim ik'ij nina' rix y romari' man jun nuben chive chi ri Ajaf niyacatej royoval roma ri niben chuvech? \s1 Yojtiquir c'a nikaben ri nikajo', xaxe vi c'o utz ri nuq'uen-pe chique ri kach'alal \p \v 23 Ec'o chive rix ri yebin chi oj libre y utz nikaben xabachique ri nikajo'. Pero yin ninbij chi man ronojel ta ri nikaben c'o utz ri nuq'uen-pe. Y man ronojel ta ri nikaben, nuben ta chique ri kach'alal chi más ta nicuker quic'u'x. \v 24 Man c'a tikaben xaxe ri nika' chikavech roj, xa nic'atzin chi tikabana' ri nika' chiquivech ri ch'aka' chic; ri utz nuben chique rije'. \p \v 25 Ri ti'ij ri nic'ayix pa tak c'ayibel, rix utz nilok' y nitej. Man nic'atzin ta na chi rix nic'utuj achi'el ri nubij ri ivánima chive, vi sujun o man sujun ta chique vachibel. \v 26 Roma can ronojel c'a riq'uin ri Ajaf Dios petenek-vi. Richin c'a rija' re ruvach'ulef y ronojel ri yeq'uiy chuvech. \p \v 27 Vi c'o jun vinek ri man runiman ta ri Dios, y rija' yixroyoj richin jun va'in, utz yixbe, vi nivajo'. Y titija' ri yeruya' chive, y man nic'atzin ta na chi nic'utuj achi'el ri nubij ri ivánima chive, vi sujun o man sujun ta chique vachibel. \v 28 Pero vi c'o ta jun ri nibin chive: Re ti'ij re' man utz ta nitij roma xa sujun chique vachibel, nicha' ta chive, rix can man c'a titej ri ti'ij ri', roma vi rix xa can nitej chuvech, xtisoc ránima ri nibin queri' chive, y riq'uin juba' nitzek romari'. Can man c'a titej stape' rix ivetaman chi ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenek-vi y richin chuka' rija' re ruvach'ulef y ronojel ri yeq'uiy chuvech. \v 29 Y tok ninbij chive chi man titej, man roma ta c'a chi nisocotej ta ri ivánima rix, y ja ta rix ri yixtzak, man que ta ri'. Xa roma c'a ri ránima ri jun chic, chi c'o modo nisocotej y rija' nitzak. \p Pero riq'uin juba' ec'o chive rix ri yech'obon y niquibij-ka pa tak cánima: ¿Can pa rubeyal cami chi c'o jun ri nibin chuve chi man tintej ti'ij, xaxe roma rija' retaman chi ri ti'ij ri' xa sujun chique vachibel? \v 30 Y vi yin can ninmatioxij chire ri Dios ri ti'ij ri nintej, ¿achique c'a roma tok c'o ch'abel yebix chuvij roma ri nintej? nicha' ta jun. \v 31 Roma c'a ri' yin ninbij chive chi can riq'uin c'a ronojel ibanobal tiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. Tok yixva-yixuc'ya' o xabachique chic ri niben, can ta richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij ivoma rix. \v 32 Y man tiben chique ri vinek chi niquimalij quic'u'x y yetzak, xa can tichajij c'a ivi' chi man niben queri'. Man jun achok che tiben-vi queri', ni chique ri vinek israelitas, ni chique ri vinek man e israelitas ta, y ni chique chuka' ri e richin chic ri Dios. \v 33 Xa can tibana' achi'el ri ninben yin. Yin man ninben ta xaxe ri nika' chinuvech yin. Xa can benek-ruvech nintej nuk'ij richin chi ninben ri utz chiquivech conojel. E janíla e q'uiy ri vinek ri yenvajo' yento' y yecolotej ta. \c 11 \m \v 1 Can tibana' c'a achi'el ri ninben yin, roma yin can ninben-vi ri achi'el xuben ri Cristo. \s1 Ri Pablo c'o c'a ri nuchilabej chique ri achi'a' y ri ixoki' \p \v 2 Vach'alal, can utz vi c'a ri ibanon roma chupan ronojel ri ic'aslen can inc'o-vi chi'ic'u'x. Rix can niben-vi ri nubin can chive; ic'ulun can jebel ri tijonic ri xinya' chive yin. \v 3 Pero yin ninvajo' chuka' chi rix nivetamaj chi ri Cristo jari' ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa quivi' ri achi'a', y ri achi'a' jari' ri jolomaj (vi'aj) ri ec'o pa quivi' ri quixjaylal. Pero ja ri Dios ri más nim y ja rija' ri jolomaj (vi'aj) c'o pa ruvi' ri Cristo. \v 4 Tok roj achi'a' nikaben c'a orar, y chuka' tok nikabij ri ruk'alajirisan ri Dios chike, man jun c'a ri tikaya' pa kajolon (kavi') richin nikatz'apej; pa ruq'uexel ri' xa tikelesaj ri achique ri kucusan. Roma vi xa man que ta ri' nikaben, nikakasaj c'a ruk'ij ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa kavi' roj. \v 5 Ja chic c'a ri ixoki' tok niquiben orar, y chuka' tok niquibij ri ruk'alajirisan ri Dios chique, tiquitz'apej c'a quijolon (quivi') riq'uin jun tziek. Roma vi xa man niquiben ta queri', niquikasaj ruk'ij ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa quivi' rije'. Y chuka' ri man niquitz'apej ta quijolon (quivi'), can junan riq'uin ri juc'un ta el ronojel ri rusmal quivi'. \v 6 Y vi ec'o ixoki' ri man nicajo' ta niquitz'apej quijolon (quivi'), tiquikupij-el ri rusmal quivi'. Pero vi yeq'uix niquikupij-el ri rusmal quivi', vi yeq'uix niquisocaj-el ronojel ri rusmal quivi', tiquitz'apej c'a ri quijolon (quivi'). \v 7 Roj achi'a' man utz ta chi nikatz'apej ri kajolon (kavi'), roma can oj ruvachibel vi ri Dios y nikac'ut ri ruk'ij y ruc'ojlen rija', y ri ixoki' niquic'ut ri quik'ij ri cachijlal. \v 8 Roma ri nabey achin, can ja vi c'a ri Dios ri xbanon richin, y xa man c'a riq'uin ta jun ixok xpe-vi. Jac'a tok xuben ri nabey ixok, ri Dios xrucusaj c'a jun rubakil ri achin. \v 9 Ri Dios can xuben-vi c'a ri ixok roma xutz'et chi nic'atzin chire ri achin, y xa man ja ta ri achin xuben roma nic'atzin ta chire ri ixok. \v 10 Romari' ri ixoki' can tiquitz'apej c'a quijolon (quivi'), richin niq'uic'ut chi can niquinimaj-vi quitzij ri cachijlal. Ruc'amon chi niquiben queri', roma ri ángeles e quitzuliben-pe. \v 11 Pero chuvech ri Ajaf Dios xa man jun ri más ta ruk'ij; chi achin chi ixok oj junan chuvech rija'. Ri ixok can nic'atzin-vi c'a chire ri achin y que chuka' ri' ri achin nic'atzin chire ri ixok. \v 12 Y can kitzij na vi chi ri ixok xban riq'uin jun rubakil ri achin, pero chuka' ri achin nipe riq'uin ri ixok. Can man jun c'a ri más ta ruk'ij. Can man jun c'a ri man ta riq'uin ri Dios petenek-vi. \p \v 13 Tich'obo' c'a jebel. ¿Ruc'amon cami chi ri ixok man nutz'apej ta rujolon (ruvi') tok nich'on riq'uin ri Dios pan oración? Man ruc'amon ta. \v 14 ¿Can man cami k'alaj ta chi ri achin can richin vi chi man utz ta nuben chire chi nima'k raken rusmal ruvi'? \v 15 Pero chire jun ixok can ruc'amon-vi chi nima'k raken rusmal ruvi'. Roma ri rusmal ruvi' can yo'on-vi c'a chire richin chi nutz'apej rujolon (ruvi'). \v 16 Y riq'uin juba' ec'o kach'alal ri man junan ta kach'obonic quiq'uin, pero yin ninbij c'a chique rije' chi re tijonic re c'ari' xinya-el chive, can ja vi. Yin y ri e vachibil queri' nikabij; y que chuka' ri' niquibij conojel ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios xabachique lugar. \s1 Ri kach'alal aj-Corinto xa man junan ta quivech tok niquiben ri nima-va'in \p \v 17 Y ri ninvajo' ninbij chive vacami, riq'uin juba' pokon juba' xtivac'axaj, roma man utz ta ri yixajin chubanic. Xa man c'a nicukubala' ta ic'u'x. Pa ruq'uexel chi c'o utz nuq'uen-pe chive tok nimol-ivi', xa ruyon itzel ri ne'ic'ulu-pe. \v 18 Ri nabey ri ninvajo' ninbij chive, ja ri ninvac'axaj chivij chi tok rix nimol-ivi', xa man junan ta ivech. Xa ich'aralon-ivi'. Y yin ninbij chi riq'uin juba' kitzij ri nibix chuve. \v 19 Pero chivech rix can nic'atzin chi queri' nibanatej, can nic'atzin chi ich'aralon-ivi', roma xaxe queri' yek'alajin ri achique kach'alal ri can kitzij chi quiniman ri Cristo o xa man quiniman ta. \v 20 Y tok rix nibij chi nimol-ivi' richin chi ninataj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo, can niben-vi c'a ri nima-va'in, pero xa man que ta chic ri' ri nuben chivech. \v 21 Roma tok nimol-ivi' richin ri', ec'o kach'alal ri xa niquitej yan ka ri quic'uan-apo y man niquiya' ta can juba' chique ri kach'alal ri man jun c'o quiq'uin. Y ri queri', ec'o c'a ri xa man jun niquitej can, y ec'o c'a ri nic'o ruvi' ri niquitej. Ec'o ri man jun tz'uj ruya'al-uva niquikun can, jac'a chique ri ch'aka' ec'o hasta yek'aber-el. \v 22 ¿Can manek cami ivachoch richin chi chiri' ta yixva-yixuc'ya-vi? ¿O chivech rix xa can man jun oc quik'ij ri ch'aka' chic kach'alal, ri niquimol-qui' junan iviq'uin rix richin chi niya' ruk'ij ri Dios? ¿Y achique chuka' roma tok can ye'iq'uixbisaj ri kach'alal ri xa man jun c'o quiq'uin? ¿Can nivajo' c'a rix chi riq'uin ri ibanobal ri', yin ninya' ta ik'ij? ¿Rix nivajo' chi ninbij chive chi jebel ri yixajin chubanic? Yin ninch'ob chi man utz ta. \s1 Ri nima-va'in \p \v 23 Yin can man que ta c'a ri' ri tijonic ri nuyo'on chive. Ri tijonic ri nuyo'on chive, can ja vi ri Ajaf ri xyo'on chuve. Y ri tijonic ri' nubij c'a: Chi ri Ajaf Jesús tok nijach yan el pa quik'a' ri vinek, chupan ri ak'a' ri' rija' xberuli'ej c'a pe jun caxlan-vey. \v 24 Y tok rija' rumatioxin chic chire ri Dios, xuper (xupir) ri caxlan-vey, y xubij chique ri rutijoxela': Tic'ama' y titija' re caxlan-vey re', roma jare' ri nuch'acul ri xtapon pa camic richin yixcolotej. Can titija' c'a, richin natabel vichin. \v 25 Y tok quitijon chic ri quivay, ri Jesús xuchop c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xubij: Re ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri xtibiyin tok xquiquen (xquicom). Riq'uin c'a re nuquiq'uel re', can jac'are' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rajovan-pe ri Dios chi nuben quiq'uin ri vinek. Tikumu' c'a re ruya'al-uva, richin natabel vichin, y ronojel bey ri queri' niben, can tibana' c'a richin natabel vichin, xcha' ri Jesús. \v 26 Romari' tok roj nikatej c'a ri caxlan-vey y nikakun chuka' ri ruya'al-uva, can ja vi c'a ri rucamic ri Ajaf ri nikak'alajirisaj, y queri' xtikaben-apo, c'a tok xtapon ri k'ij chi xtipe chic jun bey rija'. \s1 Ri natabel richin ri Cristo can c'o-vi rubanic \p \v 27 Romari' vi xa man nikaya' ta ruk'ij ri Ajaf tok nikatej ri caxlan-vey y ri ruya'al-uva richin natabel richin, yojmacun. Can chirij c'a ri ruch'acul y ri ruquiq'uel rija' yojmacun-vi. \v 28 Nabey, tikatzu-ka-ki' vi utz benek ri kac'aslen chuvech ri Dios, y c'ari' c'a tikatija' ri caxlan-vey y tikakumu' ri ruya'al-uva. \v 29 Roma vi xa man richin ta chi nikanataj ri rucamic ri Ajaf Jesucristo tok nikatej ri caxlan-vey y nikakun ri ruya'al-uva, can c'o c'a ri nika' pa kavi'. \v 30 Y romari' e q'uiy chive rix ri manek cuchuk'a', e yava'i', y hasta ec'o xequen yan el (xecom yan el). \v 31 Y ri Dios man ta jun ri nuben chi nika' pa kavi', xa ta roj ketaman ri kabanobal y nikatej kak'ij richin chi más utz c'aslen nikac'uaj chuvech. \v 32 Pero q'uiy bey ri Ajaf Dios c'o chi c'o ri nuya-pe pa kavi', richin yojrutijoj riq'uin tijoj-pokonal y man ta nika' ri nimalej ruc'ayeval pa kavi', achi'el ri xtiquic'ulvachij ri vinek ri c'a quicukuban na quic'u'x riq'uin re ruvach'ulef. \p \v 33 Roma c'a ri' vach'alal, can tivoyobela' c'a ivi' tok nimol-ivi' richin niben ri va'in natabel richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. \v 34 Pero vi yalan yixnum, más ta utz chi can ja ri pa tak ivachoch yixva-vi-pe. Yin ninbij ronojel re' chive roma man ninvajo' ta chi rix niben ri man ruc'amon ta tok nimol-ivi' y romari' tok c'o nipe pan ivi'. Y c'o ch'aka' chic tijonic que tak re' ri c'o chi ninya' chive, pero xa c'a ja tok xquinapon na c'a iviq'uin, c'ari' tok xtinya' ri tijonic ri' chive. \c 12 \s1 Jalajoj samaj nuya' ri Lok'olej Espíritu \p \v 1 Vach'alal, vacami ninvajo' yich'on juba' chiquij ri ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chike konojel roj ri kaniman chic ri Jesucristo. Ninvajo' chi rix c'o ta ivetaman chirij ri'. \p \v 2 Yin ninbij chi rix c'a noka' na chi'ic'u'x ri achique rubanic ri c'aslen ri xic'uaj tok rubanon can, tok man jani ivetaman ta ruvech ri Dios. Rix utz c'a chive chi xixuc'uex richin chi xiya' quik'ij vachibel. Y xa man jun vachibel ri c'o ta xuben ivoma rix o xch'on ta pe chive. Xa can utz c'a chive chi xabacuchi xixuc'uex-vi y xa richin sachbel ivichin. \v 3 Romari' can nic'atzin-vi c'a chi yin ninya' re utzilej tijonic re' chive. Yin ninvajo' c'a chi tivetamaj chi jun vinek ri uc'uan roma ri ru-Espíritu ri Dios man nitiquir ta nuyok' ri Jesús. Y que chuka' ri' jun vinek ri man uc'uan ta roma ri Lok'olej Espíritu man nitiquir ta nubij chi ri Jesús jari' ri Ajaf. \p \v 4 Y ri Espíritu, roma ri rutzil ri Dios nuben chike chi c'o jun samaj ri yojtiquir nikaben. Jalajoj c'a kasamaj chikajujunal, pero ri niyo'on, xa jun; y ri' ja ri Espíritu. \v 5 C'o jalajoj ruvech samaj yo'on chike, pero xaxe jun Rajaf re samaj re'; y ri' ja ri Ajaf. \v 6 C'o jalajoj ruvech samaj yo'on chike, pero xaxe jun ri niyo'on kuchuk'a' chikajujunal; y ri' ja ri Dios. \v 7 Y riq'uin ri samaj ri yo'on chike chikajujunal, nik'alajin chi c'o ri Lok'olej Espíritu kiq'uin. Y ri samaj ri' yo'on chike, richin c'o utz nuq'uen-pe. \v 8 Ri Lok'olej Espíritu nuya' c'a etamabel chique ch'aka' kach'alal y nuben chuka' chique chi yetiquir niquik'alajirisaj ri etamabel ri'. Y chique ch'aka' chic nuya' quina'oj, y nuben chique chi yetiquir niquik'alajirisaj chuka' ri quetaman. \v 9 Ri Lok'olej Espíritu nuya' chuka' chique ch'aka' chi q'uiy yetiquir niquiben roma can quicukuban-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, y chique ch'aka' nuya' chi yetiquir yequic'achojirisaj yava'i'. \v 10 Ch'aka' chic kach'alal yo'on chique roma ri Lok'olej Espíritu chi yetiquir niquiben milagros. Ec'o chuka' kach'alal ri yo'on chique chi niquik'alajirisaj ri nibix chique roma ri Dios. Y ri Lok'olej Espíritu chuka' nuya' k'ij chique ch'aka' chic kach'alal chi chanin niquitz'et vi ri nubij o nuben jun chic vinek, riq'uin ri Dios petenek-vi o xa riq'uin jun itzel espíritu petenek-vi; y chique ch'aka' chic ri Lok'olej Espíritu nuben chi yetiquir yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta. Y chique ch'aka' ruyo'on chi yequik'alajirisaj ri yequibij ri kach'alal pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta. \v 11 Y ronojel ri' xa rusamaj c'a jun; rusamaj ri Lok'olej Espíritu. Rija' nuya' c'a chike chikajujunal chi c'o jun samaj ri yojtiquir nikaben, y man xabachique ta c'a samaj nuya' chike, xa can rucha'on-vi c'a jebel ri achique ruc'amon chi nikaben. \s1 Xa jun c'a kabanon chikach'alal ki' \p \v 12 Can achi'el rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o raken, c'o runak'-ruvech, pero xaxe jun quibanon conojel. Y que chuka' ri' riq'uin ri Cristo. \v 13 Roma tok xojban bautizar, xojoc ruch'acul rija'. Y xaxe c'a jun ri nitiquir nibanon, y ri' ja ri Lok'olej Espíritu. Jun c'a xuben chike. Queri' xkaben konojel, chi israelitas y chi man israelitas ta. Ri kach'alal ri man e libre ta roma ec'o pa ruk'a' jun patrón, xeban chuka' bautizar y xe'oc ruch'acul ri Cristo. Y que chuka' ri' ri kach'alal ri e libre, ri man ec'o ta pa ruk'a' jun patrón. Can konojel xoc ri Lok'olej Espíritu pa tak kac'aslen. \p \v 14 Can oj q'uiy vi, achi'el rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o raken, c'o runak'-ruvech, pero chikajujunal c'o kasamaj y man junan ta ri yojc'atzin-vi. \v 15 Nubij ta ri kaken: Ri quisamaj ri k'abaj (k'a'aj) yalan utz, jac'a ri nusamaj yin man can ta utz, y romari' ninna' chi xa achi'el man in richin ta ri ch'aculaj, nicha' ta. ¿Achique cami nibij rix? ¿Man cami richin ta ri ch'aculaj ri kaken, roma queri' ri nubij? Man que ta ri'. Xa can richin vi ri ch'aculaj. \v 16 O nubij ta jun chique ri kaxiquin: Ri quisamaj ri tzubel yalan utz, jac'a ri nusamaj yin man can ta utz. Y romari' ninna' chi achi'el xa man in richin ta ri ch'aculaj, nicha' ta. ¿Achique cami nibij rix? ¿Man cami richin ta ri ch'aculaj ri kaxiquin roma ri nubij queri'? Man que ta ri'. Can richin vi ri ch'aculaj. \v 17 ¿Utz cami chi ri kach'acul xaxe ta oc runak'-ruvech c'o y manek ta ruxiquin? Man utz ta. Roma vi ta queri', man ta yojaq'uex. ¿O utz cami chi ri kach'acul xaxe ta oc ruxiquin c'o y manek ta rutza'n? Man utz ta, roma vi ta queri', man ta yojsekon. \v 18 Pero ri Dios xuya' ronojel chire ri kach'acul; xuya' ruk'a-raken, y xuya' runak'-ruvech, xuya' ronojel, can achi'el ri xutz'et rija' chi nic'atzin. \v 19 Vi man ta xuya' ronojel, ¿tz'aket ta cami ri kach'acul? ¿Man ta cami c'o ri yec'atzin chire? \v 20 Pero man que ta c'a ri', roma ri kach'acul can e ruc'uan-vi ronojel ri yec'atzin chire. Y man roma ta chuka' ri' ec'o ta ca'i-oxi' kach'acul, man que ta ri', xaxe ri jun. \p \v 21 Romari' ri runak'-kavech man nitiquir ta nubij chire ri kak'a': Rat man yac'atzin ta chuve. Y que chuka' ri' ri kajolon (kavi') man nitiquir ta nubij chire ri kaken: Rat man yac'atzin ta chuve. \v 22 Roma can conojel c'o yec'atzin-vi, chi cocoj chi nima'k. Y ri nik'alajin chi xa manek rejkalen y romari' nikelesaj-el, nikana' janíla. Y c'ari' c'a tok niketamaj chi janíla rejkalen. \v 23 Xaxe na ri nikaben chire ri kach'acul, chi más jebel yekavik (yekavek) ri más manek quejkalen. Y más c'o quik'ij chikavech richin yekavik (yekavek), ri xa manek quik'ij. \v 24 Pero ri más e utz yetzu'un chire ri kach'acul, man nic'atzin ta chi yekavik (yekavek). Ri Dios can utz vi xuben chire ronojel. Roma hasta ri más man jun yec'atzin-vi chire ri kach'acul, rija' xuben chique chi can c'o quik'ij. \v 25 Ri Dios queri' ri xuben chique conojel, richin chi ronojel bey junan ta quivech. \v 26 Vi c'o jun ri nik'axon, yek'axon conojel; y vi c'o jun ri ninimirisex ruk'ij, yequicot conojel. \p \v 27 Ri c'ari' xinbij-ka chive man can ta chirij ri kach'acul nich'on-vi, xa chikij c'a roj ri kaniman chic ri Cristo y oj oquinek ruch'acul. Roma can achi'el rubanon ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o raken, c'o runak'-ruvech; can man junan ta c'a quisamaj chiquijujunal. Que chuka' ri' roj ri kaniman ri Cristo, oj q'uiy y man junan ta kasamaj. \v 28 Que c'a ri' rubanon ri Dios chike konojel roj ri kaniman ri Cristo, ri nibix iglesia chike. Chikajujunal ruyo'on kasamaj, roma nic'atzin chike. Ri e nabey ja ri apóstoles. Ri ruca'n ja ri kach'alal ri yek'alajirisan ri nibix chique roma ri Dios. Ri rox ja ri kach'alal ri yo'on chique roma ri Dios chi yetijon. C'ari' c'a ec'o ri kach'alal ri yo'on chique chi yetiquir niquiben milagros. Ec'o ri yec'achojirisan quichin yava'i'. Ec'o ri yeto'on quichin ri ch'aka' chic kach'alal. Ec'o ri yo'on chique roma ri Dios chi yetiquir yequiyukej ri ch'aka' chic kach'alal. Ec'o ri yetiquir yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta. Ri Dios can ruyo'on-vi kasamaj chikajujunal. \v 29 Can man junan ta c'a samaj yo'on chike, roma man konojel ta oj apóstoles. Man konojel ta c'o nubij ri Dios chike richin nikak'alajirisaj. Man konojel ta yo'on chike chi yojtijon. Man konojel ta yojtiquir nikaben milagros. \v 30 Man konojel ta yojtiquir yekac'achojirisaj yava'i'. Man konojel ta yojtiquir yojch'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e ketamalon ta. Man konojel ta yo'on chike chi yojtiquir yekak'alajirisaj ri yequibij ri kach'alal tok yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta. Can man junan ta c'a samaj yo'on chike chikajujunal. \v 31 Pero chuka' can ruc'amon-vi chi nikarayij jun samaj ri más nim rejkalen. Tikatija' c'a kak'ij chi kiq'uin ta roj nic'oje-vi ri utzil ri'. Y yin ninvajo' chuka' ninc'ut jun chic rubeyal chivech y ruc'amon chi nirayij niben. Ri rubeyal ri' ja ri ajovabel y jari' ri más utz. \c 13 \s1 Ja ri ajovabel ri más nic'atzin \p \v 1 Xa ta yin yich'on pa q'uiy ch'abel re vave' chuvech re ruvach'ulef, o pa quich'abel ta ángeles, y xa man yinajovan ta, man jun nic'atzin-vi. Xa in junan ta riq'uin jun ch'ich' ri nitzinon o jun k'ojon ri nik'ajan. Roma ri ch'ich' ri' xa choj queri' yek'ajan y manek ajovabel quiq'uin. \v 2 Y jac'a ri ajovabel ri más nic'atzin, roma vi xa manek ajovabel viq'uin, man jun yic'atzin-vi. Y stape' ta nink'alajirisaj ri nibix chuve roma ri Dios. O nik'ax ta chinuvech ronojel ruch'obonic ri Dios ri evatel-pe riq'uin. O nik'ax ta chinuvech ronojel etamabel. O roma ta ri can cukul nuc'u'x, roma ta ri' yitiquir ninben chique ri nimalej tak juyu' chi que'el-el ri acuchi ec'o-vi. Y stape' ta yitiquir ninben ronojel ri', pero vi manek ajovabel viq'uin, man jun yic'atzin-vi. \v 3 Y chuka' vi ta ninya' ronojel ri c'o viq'uin richin yeva' ri vinek ri man jun c'o quiq'uin, o hasta ninc'ayij-vi' richin yicamisex pa k'ak', pero xa man roma ta ajovabel, stape' ta queri' xtinben, man jun utz nuq'uen-pe chuve. \p \v 4 Ri ajovabel can c'o-vi c'a rubanic, roma can nuben-vi c'a chike chi yojcoch'on. Nuben chike chi utz kana'oj quiq'uin conojel. Ri ajovabel chuka' nuben chike chi man itzel ta nikana' chire jun ri utz c'o, y nuben chuka' chike chi man nikaben y nikana' chi c'o kak'ij. \v 5 Ri ajovabel man nuben ta chike chi man nikapokonaj ta jun vinek, y chuka' man nuben ta chike chi xaxe roj nikach'ob-ka-ki'. Man que ta ri'. Y que chuka' ri' man yojoyover ta. Man yojniman ta chire ri niban o nibix chike. \v 6 Ri ajovabel nuben chike chi yojquicot roma ri utz ri niban, y man jun bey xtuben ta chike chi yojquicot ta tok nibanatej ri man choj ta. \v 7 Ri ajovabel nuben chike chi ketaman nikacoch' ronojel, nuben chike chi man chanin ta nikanimaj chi jun vinek c'o ri man utz ta najin chubanic. Chuka' nuben chike chi ketaman nikoyobej ronojel. Vi can kitzij chi c'o ajovabel kiq'uin, can ronojel vi ketaman yekac'ovisaj. \p \v 8 Ri ajovabel can man vi xtiq'uis ta, xa can jantape' xtic'atzin. Jac'a ri samaj ri niquiben ri kach'alal chi niquik'alajirisaj ri nibix chique roma ri Dios, can xtapon-vi ri k'ij chi man chic xtiquiben ta. Y que chuka' ri' ri kach'alal ri yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta, xtapon ri k'ij tok man xtiquiben ta chic queri'. Y que chuka' ri' xtapon ri k'ij tok ri etambel ri c'o kiq'uin re vacami xa man xtic'atzin ta chic. \v 9 Ri etamabel ri c'o kiq'uin vacami xa man ja ta ri' ronojel, y que chuka' ri' ri nibix chike roma ri Dios richin nikak'alajirisaj, xa man ja ta chuka' ri' ronojel. \v 10 Pero tok xa can ja chic ri tz'aket c'o kiq'uin, man chic xquec'atzin ta ri e ketamalon vave'; ronojel ri' xa xquecanej c'a can. \p \v 11 Achi'el yin, tok xiq'uiy, xinben achi'el niquiben conojel ac'uala'. Ri nuch'abel, ri nuch'obonic y ri nunojibal, can achi'el vi ri quichin rije'. Jac'a tok xinoc-el achin, man xinben ta chic achi'el niquiben ri ac'uala'. Xecanej c'a can ri ch'abel, ri ch'obonic y nojibel ri xa man e tz'aket ta. \v 12 Y queri' nikaben konojel roj ri kaniman ri Cristo. Re vave' chuvech re ruvach'ulef man e tz'aket ta ri etamabel ri ec'o kiq'uin. Can junan riq'uin ri yojtzu'un ta pa jun espejo, y man can ta nik'alajin ri achique nikatz'et. Pero xtapon ri k'ij tok man xtikaben ta chic queri', y xa can k'alaj vi ri nikatz'et. Chupan ri k'ij ri' can xtik'ax-vi chikavech ronojel. Y xtiketamaj jebel ruvech ri Dios, can achi'el rija' retaman kavech roj vacami. \v 13 Ri can c'o-vi más rejkalen chuvech ronojel, ja ri ajovabel. Y ri ajovabel ri' can richin vi jantape', y man c'a xtiq'uis ta. Can que chuka' ri' ri nikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Dios, man xtichup ta. Y queri' ri nikoyobej-apo ri rutzil ri Dios ri xtuya' chike, man xtiq'uis ta ri oyobenic ri'. Pero chique che oxi' re', xaxe c'a ri ajovabel ri más nim rejkalen. \c 14 \s1 Ri Pablo nuya' más tijonic chiquij ri jalajoj samaj yeruya' ri Lok'olej Espíritu \p \v 1 Tikojkaj c'a ri rubeyal ri ajovabel. Y tikarayij chuka' riq'uin ronojel kánima ri yeruya' ri Lok'olej Espíritu chike. Y janíla ta jebel chi nikarayij chi ri Lok'olej Espíritu nuya' ta k'ij chike chi nikak'alajirisaj ri nibix chike roma ri Dios. \v 2-3 Queri' ninbij chive, roma ri kach'alal ri yo'on chique chi niquik'alajirisaj ri nibix chique roma ri Dios, can nik'ax-vi jebel ri niquibij chique ri vinek ri achok iq'uin yech'on-vi. Y riq'uin ri niquibij, niquiben chique ri kach'alal chi yeq'uiy riq'uin ri quic'aslen, niquiya' chuka' quina'oj roma ri pixabanic ri yequiya', y niquiben chique chi man jun bey tiquimalij quic'u'x roma bis o k'axomal. Jac'a ri kach'alal ri yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri nuya' ri Lok'olej Espíritu chique, chire ri Dios yech'on-vi y man chique ta vinek. Roma can man jun c'a tzij ri niquibij ri xtik'ax ta juba' chiquivech ri ye'ac'axan quichin. \v 4 Ri kach'alal ri yech'on pa ch'aka' chic ch'abel, xaxe chique ka rije' nuq'uen-pe q'uiyinen. Jac'a ri kach'alal ri yek'alajirisan ri nibix chique roma ri Dios, más utz niquiben, roma can niquiben chuka' chi yeq'uiy ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios. \p \v 5 Ri nurayibel c'a yin, ja ta ri chi'ivonojel yixch'on ta pa ch'aka' chic ch'abel, pero ri más ninvajo' chive ja ta chi ri Lok'olej Espíritu nuya' ta chive chi nik'alajirisaj ri nibix chive roma ri Dios. Ri kach'alal c'a ri yech'on pa ch'aka' chic ch'abel c'o quejkalen. Jac'a ri kach'alal ri yek'alajirisan ri nibix chique roma ri Dios, más quejkalen. Pero vi ri xubij ri kach'alal pa jun chic ch'abel, chanin nik'alajirisex can ri achique xubij, jebel chuka', roma can nic'atzin chi ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios yeq'uiy riq'uin ri quic'aslen. \v 6 Roma xa ta yin yinapon chila' iviq'uin rix vach'alal, y pa jun chic ch'abel yibech'on iviq'uin, ¿c'o cami utz ri nuq'uen-pe chive? Man jun, roma man nik'ax ta chivech. Pero vi pan ich'abel rix yich'on-vi y nink'alajirisaj ta ri nibix chuve roma ri Dios, can c'o-vi utz ri nuq'uen-pe chive. Y que chuka' ri' vi yixintijoj, rix c'o nivetamaj; o vi nink'alajirisaj ta chive ri xbix chuve roma ri Dios; o ninya' ta jun tijonic chive, ronojel ri' can c'o-vi nic'atzin chive. \p \v 7 Ri tzij pa ch'aka' chic ch'abel ri xa man nik'alajirisex ta ri niquibij, xa junan riq'uin ri nibanatej tok nik'ajan jun xul o jun arpa, y xa man jun rubeyal nucusex richin nik'ojomex. ¿K'alaj cami jebel ri achique nik'ojomex? Man k'alaj ta. Xaxe choj nac'axex chi c'o nik'ajan pero xa man k'alaj ta achique chi bix ri nik'ojomex. \v 8 O ri nixupun ri trompeta richin yerumol-el ri soldados richin yebe pan oyoval, vi xaxe nuxupuj ri trompeta y xa man jun rubeyal nrucusaj richin nuxupuj, ¿niquimol cami qui' ri soldados? Man niquimol ta qui'. \v 9 Vi rix man yixch'on ta c'a pa jun ch'abel ri can nik'ax-vi chiquivech ri ye'ac'axan ivichin, ¿nik'ax cami chiquivech ri xibij? Man xtik'ax ta. Xa chuva-cak'ik' c'a xquixch'on-vi. \v 10 Y janíla q'uiy ruvech ch'abel ri ye'ucusex vave' chuvech re ruvach'ulef, y ronojel ch'abel can c'o-vi ri niquibij, pero xaxe chiquivech ri vinek ri ye'ucusan. \v 11 Romari' vi c'o jun vinek ri xa man vetaman ta ri ruch'abel, y rija' nrajo' nich'on viq'uin y yin xa man nik'ax ta chinuvech ri nubij chuve, chuvech rija' yin xa in jun caxlan-vinek, roma man nik'ax ta chinuvech ri nubij. Y que chuka' ri' rija' chinuvech yin xa jun caxlan-vinek. \v 12 Y vi rix can janíla ye'irayij ri yeruya' ri Lok'olej Espíritu, utz, xaxe c'a man xe chive rix quec'atzin-vi-ka, xa can tirayij chi ri yeruya' ri Lok'olej Espíritu yec'atzin ta chuka' chique ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios. Nuq'uen ta pe jun jebel q'uiyinen pa tak quic'aslen. \p \v 13 Romari' vi jun kach'alal yo'on chire chi nich'on pa jun chic ch'abel ri man retaman ta, tuc'utuj c'a chire ri Dios chi nitiquir ta chuka' nuk'alajirisaj ri nubij chupan ri ch'abel ri'. \v 14 Roma vi yin ninben orar pa jun chic ch'abel ri xa can man vetaman ta, ri' rusamaj c'a ri nu-espíritu y man richin ta ri nunojibal. \v 15 Y vi queri', ¿achique cami ninben yin? Ri nuch'obon c'a chi ninben yin tok ninben orar, chi tuna' ri nu-espíritu y que chuka' ri' ri nunojibal. Y que chuka' ri' nuch'obon chi ninben tok yibixan, chi tuna' c'a ri nu-espíritu y que chuka' ri' ri nunojibal. \v 16 Roma vi xaxe ri ka-espíritu nikaben chire chi nuna' tok yojmatioxin y man que ta ri' nikaben chuka' chire ri kanojibal, man xtik'ax ta chiquivech ri ye'ac'axan. Y vi ec'o c'a ri xa choj ec'o-apo chiri' y xa man nik'ax ta chuka' chiquivech ri nikabij, ¿yetiquir cami yematioxin rije' kiq'uin, tok xa man xk'ax ta chiquivech ri xekabila' pa ch'aka' chic ch'abel? \v 17 Ri matioxinic c'a ri xkaben pa jun chic ch'abel, can yalan vi utz, pero ri xe'ac'axan kichin man jun xquetamaj richin yeq'uiy ta riq'uin ri quic'aslen. \v 18 Yin yalan yiquicot y yimatioxin chire ri Dios roma ri Lok'olej Espíritu ruyo'on k'ij chuve chi yich'on pa ch'aka' chic ch'abel, más que chi'ivonojel rix. \v 19 Pero tok yin yinapon chiquicojol ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, yin nintz'et chi más nic'atzin chi yich'on pa jun ch'abel ri can nik'ax-vi chiquivech conojel. Roma xaxe ri queri' c'o niquetamaj. Y stape' man yiyaloj ta, can c'o-vi niquetamaj. Stape' ta xa ca'i-oxi' ch'abel ri ninbij chique. Que chuvech ninbij ta lajuj mil ch'abel chique ri kach'alal y xa man nik'ax ta chiquivech roma xa pa jun chic ch'abel ri yich'on-vi. Queri' xa man jun nic'atzin-vi ri ninben, roma xa man jun niquetamaj. \p \v 20 Vach'alal, man jun bey c'a quixch'obon achi'el yech'obon ri ac'uala', xa quixch'obon achi'el yech'obon ri vinek e nima'k chic. Pero ri ruc'amon acuchi yixoc achi'el ri tak ne'y, ja riq'uin ri ibanobal, roma ri tak ne'y man yemacun ta. \v 21 Chupan ri ley richin ri Ajaf Dios ri tz'ibatel can, nubij: Yin xquencusaj c'a caxlan tak vinek ri xa pa jun chic ch'abel yech'on-vi, richin xquich'on quiq'uin ri vinek israelitas. Pero man riq'uin ri', rije' can man xtiquic'ul ta ri ninbij chique. Queri' nubij ri Ajaf. \v 22 Y riq'uin ri', nikatz'et chi ri Dios nuben chike chi yojch'on pa ch'aka' chic ch'abel, richin yan jun retal chique ri ch'aka' chic vinek ri man nicajo' ta niquinimaj, pero man retal ta chike roj ri kaniman chic ri ruch'abel. Jac'a tok roj nikak'alajirisaj ri nibix chike roma ri Dios, ri' jun retal xaxe kichin roj. Rija' can nrajo' c'a chi roj ri kaniman chic yojq'uiy ta más riq'uin ri kac'aslen. \v 23 Man riq'uin ri', xa ta rix imolon-ivi' y yixch'on ta pa ch'aka' chic ch'abel tok ye'apon ta vinek iviq'uin y rije' man ta q'uiy quetaman chirij ri ruch'abel ri Dios, o ye'apon ta ri man quiniman ta, ¿nik'ax ta cami chiquivech ri nibij rix? ¿Man cami niquibij ta chive chi ix ch'ujirinek, roma man jun ti ch'abel ri nibij rix ri nik'ax ta chiquivech? \v 24 Roma xa ta pan ich'abel rix yixch'on-vi tok nimol-ivi', y napon ta jun vinek ri man runiman ta ri ruch'abel ri Cristo o napon ta jun vinek ri xa man q'uiy ta retaman chirij ri ch'abel ri', rija' yixrac'axaj tok nik'alajirisaj ri xbix chive roma ri Dios, y romari' rija' nuna' chi can aj-mac vi y nuna' chuka' chi can chi'ivonojel yixbin chire chi aj-mac. \v 25 Y ronojel ri' nuben c'a chire ri ránima chi ronojel ri yebix chire can kitzij vi. C'ari' c'a ye'el-pe chuva-sakil ri ec'o pa ránima. Romari' rija' xa can jari' xtixuque-ka richin nukasaj-ri' y nuya' ruk'ij ri Dios, y xtubij chi can kitzij vi chi c'o Dios ri chi'icojol. \s1 Can ronojel c'o rubeyal \p \v 26 Vach'alal, ¿achique ta c'a ri más ruc'amon chi niben? Ri ruc'amon c'a chi niben rix tok nimol-ivi', ja ta chi ronojel ri niben nic'atzin ta chi ri kach'alal más ta yeq'uiy riq'uin ri quic'aslen. Roma ec'o chive rix ri yebixan, ec'o ri yetijon, ec'o ri yek'alajirisan ri nibix chique roma ri Dios, ec'o ri yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta, ec'o ri yek'alajirisan ri yequibij ri kach'alal tok yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta. Can ta ronojel ri' nic'atzin chi yeq'uiy más riq'uin ri quic'aslen ri kach'alal ri niquimol-qui'. \v 27 Ri kach'alal ri yo'on chique chi yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta, can xe ta c'a ca'i' ri yech'on tok nimol-ivi'. O utz chuka' chi yech'on oxi'. Pero man utz ta chi yech'on e q'uiy. Y chuka' nic'atzin chi chiquijujunal quech'on, y c'o ta jun kach'alal ri nik'alajirisan ri achique xquibij pa ch'aka' chic ch'abel, richin queri' ri ch'aka' chic kach'alal c'o ta niquetamaj. \v 28 Pero vi xa man jun kach'alal c'o ri nitiquir ta nik'alajirisan ri achique niquibij ri kach'alal pa ch'aka' chic ch'abel, man quech'on pa ch'aka' chic ch'abel chiquivech ri kach'alal ri quimolon-qui'. Xaxe c'a chique ka rije' quech'on-vi-ka y richin chuka' chi yech'on riq'uin ri Dios. \v 29 Ri kach'alal ri yebin chi yo'on c'a chique chi niquik'alajirisaj ri nibix chique roma ri Dios, quech'on c'a ca'i' o e oxi'. Y ri ch'aka' chic tiquich'obo' rij jebel ri achique xtiquibij. \v 30 Y vi c'o ta jun kach'alal ri najin chuk'alajirisaxic chique ri kach'alal ri bin chire roma ri Dios, y chupan ri ramaj tok nich'on rija', ja ta ri' tok ri Dios c'o ta chuka' jun chic ri nuk'alajirisaj chire jun kach'alal ri tz'uyul-apo chiri', ja chic c'a rija' ri tich'on y ri jun chic, ri nich'on pa nabey xa titz'uye' c'a ka, richin nuya' na k'ij chire ri jun chic, richin nuk'alajirisaj chique ri kach'alal ri achique xbix chire roma ri Dios. \v 31 Riq'uin ri queri', man xe ta c'a jun ri nitiquir nik'alajirisan ri nibix chire roma ri Dios, can conojel c'a kach'alal yetiquir niquik'alajirisaj ri nibix chique y ri ch'aka' chic kach'alal can c'o-vi c'a niquetamaj chirij ri nic'atzin chique chupan ri quic'aslen. Pero nic'atzin chi nabey nich'on na jun, c'ari' jun chic; can ticoyobela' c'a qui' richin yech'on. \v 32 Roma ri yo'on chique chi niquik'alajirisaj ri nibix chique roma ri Dios, yetiquir c'a nicoyobela-qui'. Roma ri Lok'olej Espíritu man nuben ta c'a chique chi can tiquik'alajirisaj yan ri xbix chique roma ri Dios. \v 33 Roma ri Dios man nrajo' ta chi ri kabanobal roj man jun rubeyal. Rija' nrajo' chi nikac'ut ri uxlanen ri c'o pa tak kánima. \p Nic'atzin chi rix tibana' achi'el niquiben ri lok'olej tak kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, pa ch'aka' chic tinamit. \v 34 Tok nimol c'a ivi' pa rubi' ri Dios, ri ixoki' can ruc'amon chi niquinimaj ri nubij ri ley richin ri Dios chique, chi tiquinimaj tzij y man quek'ajan-apo. Roma xa pa quik'a' c'a ri achi'a' c'o-vi ri ch'oven. \v 35 Ri ixoki' man ruc'amon ta chi c'o ch'oven niquiben-apo tok quimolon-qui' ri kach'alal. Romari' vi c'o jun tzij ri xa man nik'ax ta chiquivech, tiquic'utuj c'a chique ri cachijlal tok ye'apon pa tak cachoch. \p \v 36 Rix can man utz ta c'a ri nich'ob. ¿Roma rix niben chi achi'el ta can iviq'uin rix petenek-vi ri ruch'abel ri Dios y romari' ja rix ri yixbin ri achique c'o chi niban? ¿Man ivetaman ta c'a chi xa man iyon ta rix, richin chi can xe ta ri nivajo' rix ri niben? E q'uiy chic ec'o ri apovinek chic ri ruch'abel ri Dios quiq'uin, y man niquiben ta achi'el ri niben rix. \v 37 Can ruch'abel vi c'a ri Ajaf Dios ri c'ari' ninbij-ka. Y vi c'o ta jun kach'alal ri nibin chi rija' can yo'on-vi chire chi nuk'alajirisaj ri nibix chire roma ri Dios, can chanin c'a xtubij chi man xe ta ri nubij rija' ri riq'uin ri Dios petenek-vi, xa can que chuka' ri' xtubij chirij ri xinbij yin chive chi riq'uin ri Dios petenek-vi. Y vi c'o ta chuka' jun chic kach'alal ri nibin chi rija' can uc'uan-vi roma ri Lok'olej Espíritu, xa can que chuka' ri' xtubij chirij ri xinbij yin chive. Can xtubij c'a chi ri ch'abel ri xinbij yin chive, can riq'uin vi ri Ajaf Dios petenek-vi. \v 38 Y vi ec'o kach'alal ri man nicajo' ta niquic'ul chi can kitzij vi ri ninbij, que c'a ri' tiquibana' can. \p \v 39 Romari' vach'alal, can riq'uin ronojel ivánima tirayij chi ri Lok'olej Espíritu nuya' ta chive chi nik'alajirisaj ri nibix chive roma ri Dios. Pero chuka' ri kach'alal ri yo'on chique chi yech'on pa ch'aka' chic ch'abel ri man e quetamalon ta, man que'ik'et. \v 40 Y chuka' can ta ronojel ri' pa rubeyal y pa ruch'ajch'ojil ta yebanatej-vi. \c 15 \s1 Ri Cristo can kitzij chi xc'astej \p \v 1 Vach'alal, pa nabey, tok xic'oje' chi'icojol, xintzijoj chive ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y rix can xic'ul-vi ri ch'abel ri xintzijoj chive, y can xcuker-vi ic'u'x riq'uin. \v 2 Y romari' xixcolotej. Pero nic'atzin chi rix man niya' ta can, vi can kitzij chuka' chi xinimaj. \p \v 3 Ri ch'abel ri xinc'ul yin, can ja chuka' ch'abel ri' ri xintzijoj chive rix. Y ri nabey c'a ri xintzijoj chive, chi ri Cristo xquen (xcom) roma ri kamac, can achi'el ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, chi queri' c'o chi nibanatej, \v 4 chi ri Cristo xmuk y pa rox k'ij xc'astej, achi'el ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, chi queri' c'o chi nibanatej. \v 5 Y tok ri Cristo c'astajinek chic c'a el, xuc'ut-ri' chuvech ri Pedro, y c'ari' chiquivech ri ch'aka' chic tijoxela'. Y tok xuc'ut-ri' chiquivech ri rutijoxela', chuka' ri Pedro c'o quiq'uin chiri'. \v 6 Chirij ri', xuc'ut-ri' chiquivech más vo'o' ciento kach'alal, tok quimolon-qui'. E q'uiy c'a chique rije' ri c'a e q'ues na y ec'o chikacojol. Pero ec'o ri xa xequen yan el (xecom yan el). \v 7 Y tok ruc'utun chic c'a ri' chiquivech ri pa ciento kach'alal ri', xuc'ut-ri' chuvech ri Jacobo. Y c'a ja tok ruc'utun chic ri' chuvech ri kach'alal ri', c'ari' c'a xuc'ut-ri' chiquivech ri ru-apóstoles; can e tz'aket vi c'a tok xuc'ut-ri' chiquivech. \p \v 8 Y c'a pa ruq'uisibel xuc'ut-ri' chinuvech yin. Yin man xinalex ta c'a achi'el xe'alex ri ch'aka' chic apóstoles. \v 9 Yin can ninna-vi c'a chi xa man ruc'amon ta chi nibix apóstol chuve. Can man in junan ta c'a quiq'uin ri ch'aka' chic apóstoles, roma yin janíla c'a q'uiy etzelal xinben chique ri can e ralc'ual vi ri Dios. \v 10 Pero matiox chire ri Dios chi xuya' ri rutzil chuve, y ri' xuben chuve chi xjalatej ri nuc'aslen. Ri utzil ri' can xuben c'a chuve chi janíla xisamej. Yin más yan chic samaj xinben que chiquivech ri ch'aka' chic apóstoles. Pero man ninbij ta c'a chi ja yin xibanon ri samaj, man que ta ri', xa can ja ri rutzil ri Dios xbanon. \v 11 Pero xabachique ta c'a ri nitzijon ri ruch'abel ri Dios, vi ja ri ch'aka' chic apóstoles o vi ja yin, ri' man jun rubanon. Roma xa can junan ri nikatzijoj, y janíla jebel chi rix can xinimaj-vi ri ch'abel ri'. \s1 Ri caminaki' can xquec'astej-vi \p \v 12 Y vi ri ruch'abel ri Dios ri nikatzijoj nubij chi ri Cristo xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', ¿achique c'a roma ec'o kach'alal chi'icojol ri yebin chi ri caminaki' man yec'astej ta el? \v 13 Ri niquibij, can c'ayef vi. Roma vi manek c'astajibel, vi man jun caminek nic'astej, chuka' ri Cristo xa man xc'astej ta ajc'ari'. \v 14 Y vi ri Cristo xa man xc'astej ta, c'ayef c'a kabanon. Roma tok roj nikatzijoj ri ruch'abel ri Dios nikabij chi ri Cristo xc'astej, y rix can xinimaj chuka' ri ch'abel ri'. Y vi xa man xc'astej ta, can man jun c'a nic'atzin-vi ri nikatzijoj y man jun chuka' nic'atzin-vi chi rix xinimaj. \v 15 Y riq'uin ri' jebel ta nik'alajin chi roj xa man kitzij ta ri xkabij chirij ri Dios, tok xkabij chive chi rija' xuc'asoj ri Cristo. Pero man que ta ri'. Roma xa ta manek c'astajibel quichin ri caminaki', ri Cristo man ta chuka' xc'astej. \v 16 Ri yebin c'a chi ri caminaki' can man xquec'astej ta, c'ayef ri niquibij, roma ri Cristo xa can man xc'astej ta ajc'ari'. \v 17 Y vi ri Cristo xa can man xc'astej ta, c'ayef. Roma xa man jun ta nic'atzin-vi chi rix xinimaj. Xa c'a ixc'o ta chupan ri imac. \v 18 Y vi ta queri', ri caminaki' ri xquinimaj-el ri Cristo, pa k'ak' ta xebeka-vi. \v 19 Xa ta queri', c'ayef ta chuka'. Roma xaxe ta tok yojc'oje' chuvech re ruvach'ulef, koyoben chi ri Cristo c'o ri xtuya' chike y xa man jun ri xtikac'ul. Xa ta queri', ruc'amon ta chi nijoyovex kavech. Más ta ruc'amon chi nijoyovex kavech roj que chiquivech conojel ri vinek, roma kacukuban-apo kac'u'x riq'uin ri xa manek. \p \v 20 Pero ronojel ri' xa man kitzij ta. Xa man que ta ri'. Roma ri Cristo can xc'astej-vi-el chiquicojol ri caminaki'. Jac'a rija' ri nabey ri xc'astej-el y romari' can xquec'astej-vi ri ch'aka' chic caminaki' chuka'. \v 21 Tok xoc c'a can ri mac chuvech re ruvach'ulef, jun vinek c'a ri xbanon can y konojel xka' ri camic pa kavi'. Roma c'a ri Adán queri' xkac'ulvachij. Y romari' ri Cristo xoc vinek y xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', richin chi roj chuka' xkojc'astej-el. \v 22 Riq'uin c'a ri Adán xkichinaj-vi ri camic konojel. Y riq'uin ri Cristo xtikil chic el ri c'aslen. \v 23 Y jac'a ri Cristo ri nabey xc'astej-el. Y tok xtipe chic jun bey, roj ri oj richin chic rija' xkojc'astej-el chuka'. Can jac'a rucholajen ri'. \v 24 Y c'ari' c'a tok xtapon ri ruq'uisibel. Ri Cristo xtich'acon c'a chiquij conojel itzel tak espíritu, ri k'atbel tak tzij, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y tok ch'acovinek chic chiquij conojel, xtuya' ri ruk'atbel-tzij chire ri Dios ri Rutata'. \v 25 Vacami ja ri Cristo ri K'atoy-Tzij. Y nic'atzin chi ja rija' ri nic'oje', c'a tok xtich'acon na chiquij conojel ri ye'etzelan richin, y xtuben chique chi xqueka' pa ruk'a'. \v 26 Y ri ruq'uisibel ri xtuch'ec chique ri ye'etzelan richin, jac'a ri camic. \v 27 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios, nubij chi ronojel xoc pa ruk'a' ri Cristo. Y tok nubij ronojel, k'alaj chi man nubij ta chi chuka' ri xyo'on chire ri xoc pa ruk'a' rija'. \v 28 Can ronojel vi c'a xque'oc pa ruk'a' ri Cristo ri C'ajolaxel. Y re' jun samaj chuka' richin ri Dios roma ja rija' ri xejachon pa ruk'a'. C'ari' ri Cristo mismo xa can xtujech chuka' ri' pa ruk'a' ri Dios. Y riq'uin ri', nik'alajin chi ri Dios jari' ri más nim y ja rija' ri nic'oje' pa ruvi' ronojel. \p \v 29 Man ta queri', vi xa man ta yec'astej ri caminaki', ¿ec'o ta cami vinek ri nicajo' chi yeban bautizar pa quiq'uexel ri xa man jun bey chic xquec'astej? ¿C'o ta cami nic'atzin-vi tok queri' niquiben? \p \v 30 Y vi man ta yec'astej ri caminaki', ¿c'o ta cami nic'atzin-vi chi roj jantape' yojapon chuvech ri camic chutzijoxic ri ruch'abel ri Cristo? \v 31 Can kitzij vi chi jubama nikil kacamic. Vi yin ninbij-el chive vacami chi ri vánima niquicot ivoma rix chi xinimaj ri Kajaf Jesucristo, rix ivetaman chi can kitzij vi y man nintz'uc ta el. Y xa can que c'a chuka' ri' tok ninbij chive chi jubama nikil kacamic, can kitzij vi. K'ij-k'ij jubama nikil kacamic. \v 32 Xa ta man jun ri nic'astej-el richin nic'oje-el ruc'aslen, c'ayef ta. Roma ronojel ta ri yenc'ulvachila', man jun ta rejkalen, roma xaxe ta yenc'ulvachij achi'el ri nuc'ulvachij xabachique vinek. Man jun ta nuq'uen-pe chuve ri xenc'ulvachila' re vave' pan Éfeso. Ri vinek can xeyacatej c'a chuvij. Y can e achi'el itzel tak chicopi' tok xeyacatej-pe chuvij. Xa más ta utz nikaben achi'el ri nibix: Xaxe kojva' y kojuc'ya', roma xa chua'k-cabij xkojquen-el (xkojcom-el). \p \v 33 Pero man quixsach riq'uin re na'oj re'. Man quixoc cachibil ri xa man utz tak ch'obonic ta ec'o quiq'uin. Roma vi xa can xque'ivachibilaj, xa can xtiyojtej (xtiyujtej) chuka' ich'obonic rix y xque'ibanala' ri man e ruc'amon ta chi ye'iben. \v 34 Tuna' c'a ivech achi'el ruc'amon chi niben, y man chic quixmacun. Queri' ninbij chive roma ec'o kach'alal chi'icojol ri man q'uiy ta etamabel c'o quiq'uin chirij ri Dios, y q'uiy ri man ja ta rubixic niquiben chire. Quixq'uix c'a juba' romari'. \s1 Ri quibanic ri xquec'astej-el \p \v 35 Pero riq'uin juba' can ec'o-vi ri yebin: Vi ri caminaki' xquec'astej chic el, ¿achique cami rubaniquil ri'? ¿Achique cami nitzu'un ri quich'acul? \v 36 Ri nich'obon c'a queri' xa jun vinek nacanic. Xa can man nich'obon ta juba'. Roma jun ija'tz c'o ri nuc'ut chikavech chirij ri'. Tok ri ija'tz c'o chic can pan ulef, ri rij ri ija'tz nik'ey, y c'ari' tok nec'ulun-pe ri tico'n. Y queri' roj. \v 37 Y chuka' ri ija'tz ri nikatic-ka, man ija'tz ta ri neruya-pe, man que ta ri', ri neruya-pe ri ija'tz ri' jun tico'n ri c'o raken, c'o ruxak. Y can que vi ri' ronojel ija'tz ri yetic-ka, vi trigo o jun chic ruvech ija'tz. \v 38 Ja ri Dios ri nibanon chi tok nikatic-ka jun ija'tz richin trigo pan ulef, trigo nel-pe. Y tok nikaben-ka avex, aven ri nel-pe. Y que chuka' ri' ri ch'aka' chic ija'tz, tok yekatic-ka pan ulef, ketaman achique ri' ri yebe'el-pe, roma ja ri Dios ri banayon can chi queri'. \v 39 Y que chuka' ri' q'uiy ruvech ch'aculaj ec'o. Ri kach'acul roj vinek man junan ta riq'uin ri quich'acul ri chicop, y ri quich'acul ri aj-xic' tak chicop man junan ta riq'uin ri quich'acul ri quer y ri ch'aka' chic chicop. \v 40 Y que chuka' ri' roj ri ojc'o vave' chuvech re ruvach'ulef, man junan ta kach'acul riq'uin ri quichin ri ec'o chila' chicaj. Roma ri ruk'ij ri kach'acul roj man junan ta ruk'ij riq'uin ri quichin ri ec'o chila' chicaj. \v 41 Y que chuka' ri' ri k'ij y ri ic', man junan ta ri quisakil, y man junan ta chuka' ri quisakil rije' riq'uin ri quisakil ri ch'umila'. Chuka' ri ch'umila', can man junan ta c'a ri quisakil chiquijujunal, xa can c'o rucojol rusakil jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil. \v 42 Y que c'a ri', ri ch'aculaj ri xtiquic'uaj ri caminaki' tok xquec'astej-el, man junan ta chic riq'uin ri xquic'uaj vave' chuvech re ruvach'ulef. Roma ri ch'aculaj ri xtiquic'uaj ri chila' chicaj man q'uisel ta, man achi'el ta chic ri xquic'uaj vave'. \v 43 Ri quich'acul c'a ri xquic'uaj vave' chuvech re ruvach'ulef manek ruk'ij, jac'a ri quich'acul ri xtiquic'uaj tok yec'astej-el, can c'o-vi ruk'ij. Ri quich'acul xquic'uaj vave', manek ruchuk'a', jac'a ri quich'acul xtiquic'uaj tok xquec'astej-el, janíla ruchuk'a'. \v 44 Re ch'aculaj c'a re kac'uan vacami xaxe c'a chuvech re ruvach'ulef nic'atzin-vi chike, pero richin yojbe chila' chicaj, nic'atzin jun ch'aculaj richin chila' chike. Ri ch'aculaj caminek chic y nemuk can, jun ch'aculaj ri c'a richin re ruvach'ulef, pero ri nic'astej-el, richin chic chila' chicaj. \p \v 45 Y queri' nik'alajin chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi ri nabey Adán tok xban roma ri Dios, ri Dios nabey na xuben ri ruch'acul c'ari' xuya' ruc'aslen. Ri Adán ri' xuc'ul c'a ruc'aslen. Queri' ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios. Jac'a ri jun chic Adán, ri Cristo mismo, c'o más rejkalen roma ja rija' ri Adán ri richin chila' chicaj. Y man xe ta c'o ruc'aslen, xa can nuya' chuka' c'aslen ri man q'uisel ta. \v 46 Pero nabey na nic'oje' ri kach'acul richin re ruvach'ulef, c'ari' nic'oje' ri kach'acul richin chila' chicaj. Y man ja ta c'a ri kach'acul richin chila' chicaj ri nic'oje' nabey. \v 47 Ri nabey achin, can richin vi re ruvach'ulef, roma riq'uin ulef xban-vi. Jac'a ri jun chic, can aj chila' chicaj vi. Y ja rija' ri Cristo ri Ajaf. \v 48 Roj ri c'a ojc'o na vave' chuvech re ruvach'ulef, oj junan riq'uin ri nabey achin ri xban riq'uin ulef. Jac'a ri ec'o chic chila' chicaj, can e achi'el c'a ri Jun ri can aj chila' chicaj vi. \v 49 Vacami roj xa junan c'a rubanic kach'acul riq'uin ri nabey achin ri xban riq'uin ulef, pero xtapon ri k'ij tok xkojoc achi'el ri Jun ri can aj chila' chicaj vi. \p \v 50 Y vacami, vach'alal, yin c'o ri ninvajo' chi rix nivetamaj: Chi ri kach'acul kac'uan man xtec'oje' ta riq'uin ri Dios chila' chicaj, ri acuchi ja rija' ri K'atoy-Tzij. Can man nitiquir ta nic'oje' chiri', roma ri kach'acul xa q'uisel, y ri ruk'atbel-tzij ri Dios man q'uisel ta. \v 51 Pero vacami ninvajo' c'a ninbij jun tzij chive, ri can c'a juba' tik'alajirisex jebel roma ri Dios. Man konojel ta c'a xtikatz'et-el camic, pero konojel xtijalatej-el ri kach'acul. \v 52 Chupan ri ruq'uisibel k'ij tok xtik'ajan ri trompeta jari' tok xkojjalatej, y pa jun ti ramaj xkojjalatej-el achi'el pa jun ruyupic runak'-avech. Can jac'a tok xtuya' rutzijol ri trompeta jari' xquec'astej-el ri caminaki' ri xquinimaj-el, y riq'uin chic quich'acul ri man q'uisel ta xquec'astej-el. Y jari' tok xtijalatej-el chuka' ri quich'acul ri c'a e q'ues na. \v 53 Ri ch'aculaj c'a kac'uan vacami, xa nik'ey y nichuvir, y romari' nic'atzin chi nijalatej. Nic'atzin chi nikac'uaj jun ch'aculaj ri man nik'ey ta ni man nichuvir ta. Y que chuka' ri' ri ch'aculaj kac'uan vacami xa camel, y nic'atzin chi nijalatej, richin chi nikac'uaj ta jun ch'aculaj ri man niquen ta chic (nicom ta chic). \v 54 Y jac'a tok xtibanatej ronojel ri', tok ri kach'acul xtijalatej, y tok man xtik'ey ta chic, man xtichuvir ta chic, y chuka' man xtiquen ta chic (xticom ta chic), jac'ari' nibanatej ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, tok nubij: Ri camic xch'acatej y man jun chic ruchuk'a'. \v 55 Y romari', ¿c'a xtich'acon cami ri camic? Man xtich'acon ta chic. ¿Can c'a c'o cami mukunic xqueban? Man jun chic. Queri' nubij ri tz'ibatel can. \v 56 Jac'a ri mac ri nibanon chi ri camic nich'acon chikij. Y roma roj can c'a pa ruk'a' na ri mac ojc'o-vi, nipe ri ley richin ri Dios, c'o ri nuya' pa kavi' roma ri mac ri yekabanala'. \v 57 Pero matiox chire ri Dios chi rija' xutek-pe ri Kajaf Jesucristo chikacolic y romari' tok yojch'acon. \p \v 58 Y romari', vach'alal ri janíla yixinvajo', ninbij c'a chive: Can ticukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios, y man tiya' can. Can benek c'a ruvech tibana' ri rusamaj ri Ajaf, y jebel tibana' chire. Y toka' c'a chi'ic'u'x chi ronojel ri niben roma ri Ajaf, can c'o-vi utz ri nuq'uen-pe. \c 16 \s1 Ri to'onic ri nimol-el quichin ri kach'alal ec'o pa tinamit Jerusalem \p \v 1 Y vacami ninvajo' yich'on juba' chirij ri mero ri najin rumolic quichin ri lok'olej tak kach'alal ri ec'o pa Jerusalem. Y can achi'el ri nubin chique ri kach'alal ri ec'o pa ronojel Galacia y niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, can que chuka' ri' ninvajo' chi tibana' rix. \v 2 Ri nabey k'ij richin jun semana ninvajo' chi rix nich'er can ri nivajo' niya-el. Ri kach'alal ri xquich'ec q'uiy, niquich'er ta c'a can juba' más, y ri kach'alal ri man q'uiy ta xquich'ec, niquich'er ta c'a can ri janipe' yetiquir niquiya'. Can ronojel c'a semana tibana' queri', richin chi c'o chic ronojel tok xquinapon yin y man nic'atzin ta chic chi c'ari' nimol. \v 3 Y tok xquinapon, ja rix ri xquixbin ri achique kach'alal xque'uc'uan ri to'onic chique ri kach'alal pa Jerusalem. Tibana' c'a el quivuj ri kach'alal richin nik'alajin chi ja rije' ri xe'icha-el roma can nicukuba-vi ic'u'x quiq'uin. Y jac'a kach'alal ri' ri xquentek-el. \v 4 Y vi can nic'atzin chi yin yibe chuka', can yibe c'a ri', xa ja yan chic rije' ri xquenvachibilaj-el yin. \s1 Ri Pablo nrajo' nibe pa Corinto \p \v 5 Pero nabey ninvajo' yik'ax na pa Macedonia y c'ari' xquinapon iviq'uin rix. \v 6 Nuch'obon chi tok xquinapon, ninvajo' yiyaloj-el juba' iviq'uin. O riq'uin juba' xa can xtinc'ovisaj chuka' el ri ru-tiempo tef chiri'. Y tok xquinel-el ri chiri' iviq'uin, re vacami c'a man jani yitiquir ta ninbij ri acuchi xquibe-vi. C'a man jani nuch'obon ta. Xaxe c'a ninvajo' chi rix yinito' ta el riq'uin ri nic'atzin chuve chupan ri nubey c'a acuchi xquibe-vi. \v 7 Re vacami, can c'a man jani ninvajo' ta yinapon iviq'uin, roma man ninvajo' ta chi xaxe ta jun o ca'i' k'ij ri yic'oje' iviq'uin. Can ninvajo' c'a yiyaloj juba' iviq'uin, vi queri' ri rurayibel ri Ajaf. \v 8 Y chuka' yin c'a yic'oje' na el pan Éfeso. Tic'o na can ri kanimak'ij roj israelitas rubini'an Pentecostés, c'ari' xquibe. \v 9 Roma ri samaj ri nuchapon vave', c'a man jani niq'uis ta can. Ri ruch'abel ri Dios ri nintizijoj e q'uiy c'a ri ye'etzelan richin, pero ri Dios rujakon jun nimalej puerta chinuvech re vave' y ruchapon nuq'uen-ka ruxe'. Can q'uiy vi utz ruc'amon-pe. \p \v 10 Y vi ri Timoteo napon ta chila' iviq'uin, can tic'ulu' c'a chi utzil. Rija' can rusamaj vi ri Ajaf nuben, achi'el yin. Romari' can utz c'a tibana' riq'uin, richin utz ta nuna' ri chi'icojol. Can tiya' c'a ruchuk'a', richin chi man ta nupokonaj nuben ri rusamaj ri Ajaf ri chiri' chi'icojol. \v 11 Man ta xtiben chire chi man jun ruk'ij. Y tok xtel-pe chila' iviq'uin, vi can xtapon, xtiya' ta pe ri nic'atzin chire richin ri rubey y quicoten ta nitzolin-pe, roma yin can xtinvoyobej c'a apo quiq'uin ri kach'alal. \p \v 12 Pero chirij ri kach'alal Apolos, vacami achi'el xa janíla c'ayef nuben chuvech chi nibe, xaxe xubij chuve chi riq'uin juba' xtapon chila' iviq'uin ri chikavech apo. Ri nurayibel yin ja ta chi nibe, roma can ec'o chuka' ch'aka' chic kach'alal ri yebe c'a chila' iviq'uin y chuka' can janíla xinc'utuj utzil chire chi nibe ta, pero can man xchojmir ta chuvech. \s1 Ri ruq'uisibel tak ch'abel \p \v 13 Vach'alal, tichajij c'a ri ic'aslen y chuka' can ta cukul ic'u'x riq'uin ri Dios. Rix man titzolij-ivi' chivij, xa can tibana' c'a achi'el niquiben ri achi'a' pa tak oyoval, pero rix ticusaj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios chive. \v 14 Y ronojel ri niben, can riq'uin ajovabel tibana'. \p \v 15 Vach'alal, rix ivetaman chi ri e aj pa rachoch ri kach'alal Estéfanas y rija', jari' ri nabey xeniman ri Cristo chiri' pan Acaya, y rije' can riq'uin ronojel cánima yequito' ri ch'aka' chic lok'olej tak kach'alal. Roma ja samaj ri' ri xquicha' chi niquiben. \v 16 Y ninbij c'a chive chi tinimaj quitzij rije', y chuka' chi tinimaj quitzij conojel ri e achi'el rije', ri yeto'on y niquiben ri rusamaj ri Dios. \v 17 Yin yalan yiquicot quiq'uin ri oxi' kach'alal ri xe'itek-pe viq'uin, ri Estéfanas, ri Fortunato y ri Acaico. Pa nabey can janíla vi xixinbisoj, can janíla xinvajo' chi ixc'o ta pe viq'uin chi'ivonojel, pero riq'uin xepe rije', vacami xtzolin chic pe ri quicoten viq'uin. \v 18 Roma can xquiq'uen-vi-pe uxlanen chire ri vánima yin y xcuker ic'u'x rix. Rije' can jebel vi quicha'ic ibanon-pe, roma can ronojel ri ibin-pe chique, can jari' xoquibana'. Can quixmatioxin c'a, roma ec'o kach'alal ri can niquiben ronojel ri nibix chique. \p \v 19 Ri kach'alal ri ec'o que tak re' pan Asia, ri can niquimol-qui' pa rubi' ri Dios, niquitek-el rutzil-ivech. Y que chuka' ri' pa rubi' ri Ajaf can tic'ulu' c'a ri janíla rutzil-ivech ri niquitek-el ri kach'alal Aquila y ri Priscila y ri quichin ri kach'alal ri niquimol-qui' pa cachoch rije'. \v 20 Conojel c'a ri kach'alal niquitek-el rutzil-ivech. Y chuka' ninbij chive chi tik'ejela-ivi' (tik'ijala-ivi') chi'ijujunal riq'uin jun lok'olej ajovabel, riq'uin jun lok'olej tz'ubanic (tz'umanic). \p \v 21 Yin Pablo nintek c'a el rutzil-ivech. Y titz'eta' c'a re ruq'uisibel parte chire re carta re', can riq'uin c'a nuk'a' yin xinben-vi-el. \p \v 22 Y vi c'o c'a jun kach'alal man najovan ta richin ri Ajaf Jesucristo, tika' c'a ruc'ayeval pa ruvi'. Ri Ajaf xa nipe yan c'a. \p \v 23 Ri rutzil ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. \p \v 24 Yin can janíla vi yixinvajo' chi'ivonojel rix, roma xa can konojel oj richin chic ri Cristo Jesús. Que c'a ri'.