\id TIT - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h TITO \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Tito \toc2 Tito \toc3 Tit \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Tito \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, jun rusamajel ri Dios y jun ru-apóstol ri Jesucristo. Rija' xinrutük c'a chiquito'ic ri ye cha'on roma ri Dios, richin quiri' nquiya' más cánima riq'uin. Y xinrutük quiq'uin chuka' richin nquetamaj jabel ri ketzij, ri nyeruc'uaj chupan ri utzilüj c'aslen ri nrajo' ri Dios. \v 2 Y riq'uin ri' coyoben c'a ri utzilüj c'aslen ri man jun bey nq'uis. Y ja c'aslen ri' ri sujun roma ri Dios ojer can. Man jani c'o c'a ta ri ruch'ulef tok rusujun-pe. Y nuya-vi, roma ri Dios nbün-vi ri rubin. \v 3 Y xapon c'a ri k'ij tok ri Dios Kacolonel xuk'alajrisaj ri rutzij y xuya' c'a k'ij chuve richin nintzijoj ri rutzij. Y juis xuchilabej chuve que ninbün ri samaj re'. \v 4 Y nintz'ibaj c'a e ri carta re' chave rat Tito, ri rat cachi'el nuc'ajol roma ataken chuka' ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima. \s1 Ri rusamaj ri Tito chiri' pa ruch'ulef Creta \p \v 5 Y xatinya' c'a pa ruch'ulef Creta roma xinjo' que nachojmirsaj ri nc'atzin que nchojmirsüs. Y chuka' xinbij chave: Ronojel tinamit ape' yec'o hermanos, que'acha' c'a achi'a' chiquicojol, richin ja rije' ri nye'uc'uan quichin. \v 6 Y jun uc'uey quichin ri hermanos nc'atzin que ruc'uan ta jun c'aslen utz, richin quiri' man jun nilitüj chirij. Y chuka' nc'atzin que jun uc'uey quichin ri hermanos xaxe jun rixjayil y ri ralc'ual quitaken ta chic ri Jesucristo. Pero si ri ralc'ual quic'uan jun itzel c'aslen y man nyetaken tüj tzij, man c'uluman tüj que ri tata'aj ri' ntoc can uc'uey quichin ri hermanos. \v 7 Roma ri uc'uey quichin ri hermanos ye rusamajela' ri Dios, y romari' nc'atzin que quic'uan jun c'aslen utz richin quiri' man jun nilitüj chiquij. Chuka' nc'atzin que man nquinimirsaj tüj qui', que man chanin tüj ncatüj coyoval, que man nyek'abür tüj, que si ncatüj coyoval man ch'eyon tüj, ni man nquibanala' tüj ri man utz tüj chuch'aquic quitumin. \v 8 Y nc'atzin chuka' que jabel nyeruc'ul-apu ri hermanos pa racho, ri xa c'a pa jun chic tinamit nyepu'u-vi. Nc'atzin que benük cánima chubanic ri utz. Y nc'atzin que nyenucun jabel. Nc'atzin que quic'uan jun c'aslen choj, jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, y man tiquiya' k'ij chin ri mac. \v 9 Y nc'atzin c'a que ri ye uc'uey quichin hermanos, quiyo'on-vi cánima riq'uin ri rutzij ri Dios ri xkatzijoj cheque, roma ketzij vi. Y riq'uin ri' ri uc'uey quichin hermanos nyetiquer nquiya' ri utz tak tijonic cheque ri hermanos, richin quiri' ri hermanos más nquiya' cánima riq'uin ri Dios. Ri uc'uey quichin ri hermanos nyetiquer chuka' nquibij cheque ri vinük ri ye quitzekleben tijonic ri man ye ketzij tüj, que tiquiya' can rubanic ri'. \p \v 10 Roma ye q'uiy ri man nyetaken tüj tzij. Y chiquicojol rije' yec'o-vi ri nyebin que nc'atzinej que nban ri circuncisión, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios, que quiri' nban cheque richin nyecolotüj. Ja ri tzij quiri', ri xa man jun cakalen. Y nyequich'üc ri vinük. \v 11 Y jari' ri c'uluman que nkatz'apij quichi' roma ye q'uiy ri nyech'acatüj pa quik'a'. Y hasta c'o mul xa conojel ri yec'o pa jun jay nyech'acatüj pa ruk'a' ri itzel tak tijonic ri nyequiya'. Y man xe tüj ri' ri nquibün. Xa nquic'utuj chuka' cajil roma ri tijonic ri nquiya'. \p \v 12 Xc'uje' c'a jun quivinak aj-Creta ri ojer can, ri c'o etamabül riq'uin, y rija' xbij can ri achique quibanic ri vinük. Ri achi c'a ri' quere' xbij can: Ri nuvinak aj-Creta man jun bey nquibij ta ri ketzij. Xa ye cachi'el itzel tak chico. Nc'o ruvi' nyeva', y xa man ncajo' tüj nyesamüj. Quiri' xbij ri jun achi ri'. \v 13 Y ketzij vi ri xbij can. Roma c'a ri' ninbij chave rat Tito, que tabij cheque ri vinük ri', que tiquiya' can rubanic ri man utz tüj y tiquitakej ri ketzij. \v 14 Chuka' tabij cheque que man quecac'axaj chic tijonic ri xa man jun rakalen, cachi'el ri nquibij ri nuvinak israelitas, que ja ri tijonic ri' nc'atzinej que nban richin nyecolotüj, pero man ketzij tüj. Y chuka' man tiquinimaj chic quitzij ri xa nquetzelaj ri ketzij. \p \v 15 Ri vinük ri ch'ajch'oj ri quic'aslen, utz nquitz'et ronojel ri utz. Jac'a ri vinük ri man ch'ajch'oj tüj ri quic'aslen y man quitaken tüj chuka' ri Dios, ronojel ri utz itzel nquitz'et, roma xa yojtajnük ri quinojibül y man nquina' tüj que man utz tüj ri quic'aslen chuvüch ri Dios. \v 16 Nquibij que quetaman ruvüch ri Dios, pero nk'alajin que man ketzij tüj, roma ri itzel ri nquibün. Man nyetaken tüj tzij. Y man jun utz ri nyetiquer tüj nquibün. \c 2 \s1 Ri rubanic jun utzilüj tijonic \p \v 1 Jac'a rat taya' ri utz tak tijonic cheque ri hermanos. \v 2 Ri rajatük tak achi'a' nquina' ta jabel ri nyequibün, conojel ta nyeyo'on quik'ij, man tiquiya' k'ij chin ri mac, tiquiya' cánima riq'uin ri ketzij tijonic ri kataken, quecajo' ri Dios y conojel vinük, y quecoch'on chuka'. \v 3 Quiri' chuka' ri rajatük tak ixoki', nyek'alajin ta jabel chiquivüch ri vinük que c'o quik'ij, man nquimol tüj tzij chiquij vinük, man nyek'abür tüj, y nquic'ut ta jun utzilüj c'aslen chiquivüch ri ch'aka chic. \v 4 Y chuka' tiquic'utu' chiquivüch ri ixoki' ri c'a ye ac'uala' na que quecajo' ri cachijlal y ri cal, \v 5 que man tiquiya' k'ij chin ri mac, tiquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, ye samajela', utz tiquibana' quiq'uin conojel, tiquitakej ri cachijlal, richin que man nyok'otüj tüj ri rutzij ri Dios. \p \v 6 Tabij c'a chuka' cheque ri ch'aka chic achi'a' ri man ye rajatük tüj, que man tiquiya' k'ij chin ri mac. \v 7 Y rat Tito chuka' nc'atzin que chi jumul tac'uaj jun c'aslen utz richin quiri' nac'ut chiquivüch achique chi c'aslen nc'atzinej que nquic'uaj rije'. Y tok nye'atijoj chin ri rutzij ri Dios, ja rubixic tabana'. Y chuka' taya' ruk'ij ri rutzij ri Dios. \v 8 Tachajij c'a avi' riq'uin ri nabij tok ncatijon, que ronojel ja rubixic tabana' chin, richin que man jun nbix chirij. Y ri nye'etzelan richin ri rutzij ri Dios nyeq'uix-ka, roma man nquil tüj achique nquibij chivij rix hermanos. \p \v 9 Y cheque ri hermanos ye samajela' tabij que tiquitakej quitzij ri qui-patrones. Y jabel tiquibana' chin ronojel ri samaj ri nbix cheque. Y man jun bey tiquipaba-qui' chuvüch ri qui-patrones. \v 10 Ni man que'elek' quiq'uin ri qui-patrones. Y utz tiquibana' chin ronojel, richin utz nyetz'etüj coma conojel ri vinük, richin que ri vinük ri' xtiquinimaj ta ri rutzij ri Dios ri Kacolonel. \p \v 11 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xk'alajin-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef. Y jari' ri c'amayon-pe colonic cheke konojel roj vinük. \v 12 Y ri' chuka' nuc'ut chikavüch que tikaya' can rubanic ronojel ri man nka' tüj chuvüch ri Dios y que tikaya' can ronojel ri itzel tak rayinic richin ri ruch'ulef. Ri rojc'o c'a chere' chuvüch ri ruch'ulef, man tikaya' k'ij chin ri mac, xa tikac'uaj jun c'aslen choj, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios. \v 13 Roma koyoben ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri ka-Dios y Kacolonel, ri Jesucristo. Riq'uin c'a quicot koyoben ri k'ij ri'. Y jari' tok nk'alajin ri ruk'ij. \v 14 Ri man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic pa kaq'uexel, richin que xojrucol chuvüch ronojel ruvüch mac y richin chuka' xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Quiri' xbün richin que ri xojtaken richin xojoc richin rija'. Y rija' nrajo' que nbe kánima chubanic ri utz. \p \v 15 Que'atijoj c'a ri ch'aka chic chin ronojel re'. Tabij cheque ri utz quic'aslen quic'uan, que man tiquiya' can. Y ri itzel quic'aslen, tabij cheque que tiquiya' can ri itzel c'aslen ri'. Man taxbij-avi' nabün quiri', roma ja ri Dios yo'on ri samaj re' chave. Nc'atzinej c'a que ncatquitakej. \c 3 \s1 Ri nc'atzin que nquibün ri hermanos \p \v 1 Tabij c'a cheque ri hermanos que tiquitakej quitzij ri autoridades. Tiquibana' c'a ri nbix cheque, y riq'uin ronojel cánima tiquibana' ronojel ruvüch utzilüj samaj. \v 2 Y tabij chuka' cheque que man tiquibij itzel chirij jun chic vinük, y que man tiquibün oyoval. Xa utz tiquibana' quiq'uin conojel, y riq'uin ronojel ch'uch'ujil. \p \v 3 Roma tok rubanun can, roj chuka' roj nacanük riq'uin ri kanojibül. Man xkatakej tüj tzij. Juis roj satznük chiri'. Man xojtiquer tüj xkato-ki' chuvüch ri mac. Xa xkabün ronojel ri itzel ri xkarayij, y xbe kánima chirij ri quicot richin ri ruch'ulef. Juis itzel ri kac'aslen xkac'uaj. Itzel xekatz'et ri ch'aka chic roma ri utz c'o quiq'uin. Chikacojol ki' xketzelaj-ki', y roma ri man utz tüj ri kac'aslen, ri vinük xojquetzelaj chuka'. \v 4 Pero tok ri Dios ri Kacolonel xuc'ut chikavüch que xojrujo' y xbün utz cheke, xketamaj c'a que ronojel vinük nyerujo'. \v 5 Rija' xojrucol c'a pe chupan ri kamac. Man roma tüj juis choj ri kac'aslen kac'uan tok xojrucol-pe. Man quiri' tüj. Xa roma xujoyovaj kavüch. Y richin que xojrucol, rija' xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Jun c'ac'a' c'aslen xuya' cheke. Ri Lok'olüj Espíritu xoc pa tak kánima. Y riq'uin ri' xjalatüj ri kac'aslen. \v 6 Ri Dios xuya' ri Lok'olüj Espíritu cheke roma ri Kacolonel Jesucristo. Y ri Lok'olüj Espíritu q'uiy utz nbün cheke. \v 7 Y riq'uin ri' man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, y ri' xa roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Y chuka' nkichinaj ri utzilüj c'aslen ri man nq'uis tüj. Y roj koyoben ri c'aslen ri'. \p \v 8 Ronojel re' ketzij vi, utz vi, y nc'atzin-vi chin ri quic'aslen conojel vinük. Roma c'a ri' ninjo' que man tatanaba' quitijoxic ri quitaken chic ri Dios chin ronojel re', richin quiri' tiquitija' quik'ij nquibün ri utz. \v 9 Pero ri tzij ri xa man jun cakalen, cachi'el ri tzij ri nyeban pa quivi' ri quibi' ri vinük ri xec'uje' ojer can, man que'avac'axaj. Y chuka' man que'avac'axaj ri oyoval ri nyequibün ri vinük ri xa man junan tüj quinojibül pari' ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma ronojel tak tzij quiri' xa man jun utz nuc'ün-pe chave. \p \v 10 Y si c'o jun ri nbün quichin ri hermanos que nquitz'om nquijüch-e-qui', tachilabej c'a ri nbanun quiri' y tabij chin que man tubün quiri'. Y si abin chin jun bey y man ncarutakej tüj, tabij jun bey chic chin. Y si man nutakej tüj c'a, man tac'ün chic ruvüch. \v 11 Roma ri nbanun quiri', nk'alajin-vi que xa satznük riq'uin ri runojibül, itzel ruc'aslen ruc'uan, y ruyon rija' nroyoj castigo pari'. \s1 Ri rurayibül ri Pablo \p \v 12 Y yin nintük-e ri hermano Artemas aviq'uin o ri hermano Tíquico. Y tok napon aviq'uin jun cheque rije', tatija' ak'ij ncabe pa tinamit Nicópolis. Roma nunucun que nquibec'uje' chiri' ri tiempo richin tef. \v 13 Y ri hermano Zenas ri etamanel richin ri ley y ri hermano Apolos, taya' c'a ronojel ri nc'atzin cheque richin ri quibey, richin quiri' man ta jun ri ncajo'. \v 14 Y ri hermanos tiquetamaj c'a nquibün ri utz. Quequito' c'a conojel ri c'o nc'atzin cheque, richin que nquibün ta ri c'uluman chupan ri quic'aslen. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 15 Conojel c'a ri hermanos ri yec'o viq'uin nquitük-e saludos chave. Y taya' c'a chuka' saludos cheque ri junan kavüch quiq'uin roma kataken ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.