\id ROM - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h ROMANOS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Roma \toc2 Romanos \toc3 Rom \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Roma \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo jun rusamajel ri Jesucristo. Ja ri Dios c'a ri xinoyon richin que xinoc apóstol. Rija' xinrucha' c'a richin que nintzijoj ri utzilüj rutzij ri nc'amon-pe colonic. \p \v 2 Ri Dios xusuj cheque ri rusamajela' ojer can que nuya-pe ri utzilüj rutzij ri' ri nc'amon-pe colonic. Y ri rusamajela' ri' xquitz'ibaj-vi can ri xbij ri Dios. Xquitz'ibaj can chupan ri lok'olüj ruvuj ri Dios. \v 3 Y ri xbij ri Dios cheque ri rusamajela' ojer can, pari' vi c'a ri Ruc'ajol, y ri' ja ri Kajaf Jesucristo. Y tok ri Jesucristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj, y rija' ruxquin-rumam c'a can ri rey ojer can ri David. \v 4 Y tok xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xk'alajin-vi que rija' Ruc'ajol ri Dios y lok'olüj vi cachi'el ri Dios. Y xk'alajin chuka' que c'o ruchuk'a'. \v 5 Y rija' xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' pa kavi' quiq'uin ri ch'aka chic apóstoles y xbün cheke que xojoc apóstoles. Quiri' xbün cheke roma xrajo' que pa rubi' rija' nkatzijoj ri rutzij pa ronojel ruch'ulef. Rija' nrajo' c'a que conojel vinük nquitakej ta rija' y nquinimaj ta chuka' rutzij. \v 6 Y ri Jesucristo xixroyoj rix chuka' richin xixoc richin rija'. \p \v 7 Y ri carta re' chive rix hermanos ninbün-vi-e, ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios juis nyixrujo' y romari' xixroyoj richin xixoc ri nyixtzeklebej-vi rija'. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo nrajo' c'a nbe chiquitz'etic ri hermanos yec'o pa tinamit Roma \p \v 8 Nabey ninmatioxij chin ri Dios ivoma rix. Ninmatioxij chin roma ronojel ape' chin ri ruch'ulef ntzijos-vi que rix itaken-vi. Y xaxe c'a roma ri Jesucristo tok nquitiquer nquimatioxin chin ri Dios. \v 9 Y ri ka-Dios retaman-vi que chi jumul ninbün orar ivoma rix ri rixc'o chiri' pa tinamit Roma. Ri Dios, ri riq'uin ronojel vánima ninsamajij. Ri nintzijoj-vi yin ri utzilüj rutzij ri nch'o pari' ri Ruc'ajol. \v 10 Y ninc'utuj chuka' chin ri Dios que nbün ta chuve que nquitiquer ta nquinapon iviq'uin, si quiri' nrajo' rija'. Q'uiy yan chic c'a tiempo njo'on que nquinapon ta iviq'uin. \v 11 Roma juis ninrayij nquibe chi'itz'etic, y ninjo' nyixinto' richin que rix c'o ta más ri nivetamaj riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin que más niya' ivánima riq'uin ri Dios. \v 12 O más utz ninbij yin que nkato-ki', richin ncuker más kánima chikavüch roj. Rix nquinito' yin richin más ncuker vánima, y yin nyixinto' rix, richin que más ncuker ivánima rix chuka'. Quiri' nkabün roma kataken ri Jesucristo. \p \v 13 Hermanos, yin ninjo' que rix nivetamaj, que q'uiy mul c'a yin nunucun que nquibe ta chila' iviq'uin, pero man yin ninbanun tüj yin benük. Ri ninrayij yin c'a que rix nivetamaj ta más riq'uin ri rutzij ri Dios, cachi'el nubanun yin quiq'uin ye q'uiy vinük ri xa man ye israelitas tüj chuka'. Y riq'uin ri' nic'uan ta utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios ivoma rix chuka'. \v 14 Nc'atzin-vi que yin nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük griegos y cheque ri man ye griegos tüj. Nc'atzin que nintzijoj cheque ri etamanela' y cheque chuka' ri man ye etamanela' tüj. \v 15 Romari' yin ninjo' c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, chila' pa Roma ri itinamit rix. \s1 Ri ruchuk'a' ri tzij richin colonic \p \v 16 Yin man nquiq'uix tüj c'a nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, roma ja utzilüj tzij re' ri uchuk'a' ri nucusaj ri Dios richin nyerucol ri nyetaken richin. Ri tzij c'a ri' nabey xtzijos chuka' cheque ri man ye israelitas tüj. \v 17 Ri tzij richin colonic nuk'alajrisaj chikavüch achique rubanun ri Dios richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can. \s1 C'ayuf ri quic'aslen ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios \p \v 18 Ri Dios catanük royoval chiquij ri vinük ri man utz tüj quic'aslen chuvüch rija'. Roma riq'uin ri itzel quic'aslen ri vinük ri' quik'aton ri ketzij tijonic. Romari' ri Dios nuya-vi pe c'a ri castigo pa quivi'. \v 19 Roma c'o ta ri xetiquer xquetamaj pari' ri Dios, roma ri Dios xuk'alajrisaj chiquivüch. \v 20 Ri Dios man tz'etetül tüj. Jac'a ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri xerubün, ye tz'etetül, y jari' ri nyek'alajrisan ri Dios chiquivüch. C'a pa rutz'uquic ri ruch'ulef quik'alajrisan-pe ri Dios. Nquik'alajrisaj chiquivüch que c'o Dios y que ri ruchuk'a' man nq'uis tüj. K'alüj vi que c'o Dios, romari' ri vinük ri' man nyetiquer tüj c'a nquibij: Roj man jun kamac roma man jun xbin cheke que c'o Dios. \v 21 Roma chiquivüch c'a yec'o-vi ri nyek'alajrisan que c'o Dios, xa jac'a rije' man quiyo'on tüj ruk'ij cachi'el c'uluman que nban, nixta man quimatioxin tüj chin, xa ja ri man jun cakalen ri nyequinucla' ye nacanük y c'unük pa k'eku'n ri cánima. \v 22 Nquibij que ye etamanela', y xa nk'alajin que man jun quetaman. \v 23 Roma man nquiya' tüj ruk'ij ri Dios ri man ncom tüj. Xa ja ri nyecom ri nquiyala' quik'ij. Roma hasta ye quibanun quivachbül vinük, quivachbül ch'ipa', quivachbül cumütz y quivachbül ri chico caji' cakün. Y jari' ri nquiyala' quik'ij. \p \v 24 Romari' ri Dios xeruya' can. Tiquic'uaj na c'a ri itzel c'aslen, roma ja vi ri' ri rurayibül ri cánima. Xc'o ruvi' ri itzel xquibanala'. Juis q'uixaj ri xquibanala' chicachibil qui'. \v 25 Xa xquiyoj rubanic ri ketzij, roma man xquitzeklebej tüj ri ketzij Dios y xequitzeklebej ri man ye ketzij tüj. Man xquiya' tüj ruk'ij nixta man xquisamajij tüj ri Dios. Xa ja ri cosas ri ye rubanun rija', xa jari' ri xquiyala' quik'ij y xequisamajij. Y ja ri Dios ri nc'atzin que nnimirsüs rubi' chi jumul. Quiri' vi. \p \v 26 Y roma quiri' nquibün, ri Dios xeruya' can. Que que'uc'u'üx na c'a roma ri itzel tak rayibül ri c'o pa tak cánima, ri juis q'uixaj q'uin. Roma yec'o ixoki' man ja tüj chic achi'a' ri xequijo', xa ixoki' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. \v 27 Y quiri' chuka' ri achi'a', yec'o ri man ja tüj chic ixoki' ri xequijo', xa achi'a' yan chic ri xequijo' y xquic'uaj-qui' quiq'uin. Juis itzel ri xquibanala', y xa man xeq'uix tüj, xquitorij-qui' chupan ri itzel ri nquirayij. Y ja yan c'a ri quich'acul xlo-e chin ri rutojic ri itzel bey ri xquic'uaj. \p \v 28 Rije' xquinuc que man jun nc'atzin-vi nquetamaj ruvüch ri Dios. Romari' ri Dios xeruya' can. Tiyojtüj na ri quinojibül y tiquibanala' na ri man c'uluman tüj. \v 29 Ruyon ri man choj tak nojibül tüj ri ye nojnük pa tak cánima. Roma ri achi'a' y ri ixoki' nquirayila-qui' richin nquibün quimac. Nquibanala' itzel cheque ri ch'aka. Chi jumul c'a nquirayij ri ruchajin ri jun chic. Q'uiy itzel nquirayij nquibün cheque ri ch'aka chic, juis itzel nquitz'et jun chic roma utz c'o. Nyecamsan. Nquibün oyoval. Nyebojoyin. Y xa nquimolala' tzij. Y nquitz'ucula' ruvi' ri nquitz'et y nquijül rubixic. \v 30 Xe tzij nquibün chiquij ch'aka chic y nyeyok'on. Nquetzelaj ri Dios. Nc'o ruvi' nquibanala' roma c'o nic' quik'ij. Juis nim cakün nquina'. Chi jumul nquinuc achique rubanic ri itzel ri ncajo' nquibün. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitata'. \v 31 Ye nacanük. Nquik'üj ri quitzij. Man nyequijo' tüj ri calc'ual nixta ri quite-quitata'. Man nquijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic y man nyequicuy tüj mac. \v 32 Rije' quetaman que ri Dios rubin, que ri nyebanun itzel cachi'el ri' nc'atzinej que nka-ka ri camic pa quivi'. Pero stape' (aunque) quetaman, nquibün-vi ronojel ri cachi'el ri itzel ri', y chuka' nyequicot tok ch'aka chic ri quiri' nquibün. \c 2 \s1 Ri Dios pa ruchojmil nbün juzgar \p \v 1 Pero rix nuvinak israelitas, ri nibij que nicanoj ri Dios, si ninimirsaj-ivi' y nibij que man utz tüj ri nquibün ri vinük ri nyebanun mac quiri', man utz tüj ri nibanala'. Roma xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic, y man nyixtiquer tüj nibij que man jun imac. \v 2 Ketaman-vi c'a que ri Dios nuya' rutojic cheque conojel vinük roma ri qui mac ye quibanalun. Cachi'el rubanic ri quimac, quiri' ri rutojic nuya'. \v 3 Y rix nim ivakün nina' tok nibij que juis itzel quinojibül ri vinük ri nyebanun ri mac quiri'. Y xa ja ri' chuka' ri nyixtajin rix chubanic. ¿Ninuc comi, que ri Dios man nuya' tüj rutojic ri imac rix chuka'? \v 4 ¿Man k'axnük tüj comi chive achique roma ri Dios jabel utz iviq'uin y achique roma rija' nucuy-vi mac y ncoch'on? Chivüch rix utz que nibün achique na mac ri nijo' nibün y rija' man jun nbün chive. Pero xa man quiri' tüj. Rija' quiri' rubanun-pe iviq'uin rix roma nrajo' que niya' can ri mac. \v 5 Xa jac'a rix covirnük ri ivánima. Man nijo' tüj niya' can ri mac. Y riq'uin ri', xa nimol ri castigo chivij. Nka-ka c'a ri castigo ri Dios pan ivi' chupan ri k'ij tok rija' nbün juzgar. Y rija' nbün juzgar choj vi. \v 6 Roma cachi'el ri nkubanun chikajujunal, quiri' ri rutojic ri nuya' cheke. \v 7 Si nkucoch'on y chi jumul nkac'uaj jun c'aslen utz, ri Dios nuya' ri c'aslen man nq'uis tüj cheke. Jari' ri nuya' ri Dios cheke roj ri c'o rayibül kiq'uin richin nkubec'uje' chila' chicaj chi jumul, ri ape' c'o sük ruyon y chiri' chuka' nnimirsüs-vi kak'ij. \v 8 Jac'a si nkapaba-ki' chuvüch ri Dios, nka-ka na vi c'a ri ru-castigo pa kavi'. Y nim vi c'a ri castigo ri nka-ka pa kavi'. Quiri' nkac'ulachij si man nkatakej tüj ri nbij cheke ri ketzij tijonic y xa ja ri man choj tüj nbij ri nkatakej. \v 9 Conojel c'a vinük ri nyebanun itzel, c'ayuf nquic'ulachij, nquitij pokonül. Nabey nka-ka ri castigo pa quivi' ri israelitas y chuka' nka-ka pa quivi' ri man ye israelitas tüj. \v 10 Y conojel vinük ri nyebanun ri utz, nyebec'uje' chila' chicaj ri ape' ruyon sük c'o, y ri ape' chuka' nnimirsüs quik'ij. Nc'uje' uxlanen pa tak cánima chi jumul. Y ja ri israelitas ri nabey nban quiri' cheque y c'ateri' chuka' ri man ye israelitas tüj. \v 11 Roma ri Dios junan nbün cheke konojel. \p \v 12 Roj israelitas yo'on-vi c'a ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y si nkabün kamac, ri Dios ja ley ri' ri nucusaj chikij richin nbün juzgar pa kavi' tok ri Dios nbün juzgar conojel vinük chi jumul. Jac'a ri vinük ri manak ri ley ri' pa quik'a', si nquibün quimac, nka-ka-vi chuka' ri castigo pa quivi' chupan ri k'ij ri', pero man nucusüs tüj ri ley ri' richin nbanux juzgar. Nucusüs ri si nkajo' rija' o si man nkajo' tüj. \v 13 Ri vinük ri xaxe ncac'axaj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül y man nquibün tüj ri nbij, c'o quimac nquibün chuvüch ri Dios. Jac'a ri nyebanun ri nbij, man jun vi quimac nk'alajin chuvüch. \v 14 C'o chi jantük ri vinük man ye israelitas tüj nquibün ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, stape' (aunque) man cac'axan tüj ri achique nbij. Y quiri', nk'alajin c'a que pa tak cánima, c'o-vi ri nk'alajrisan chiquivüch achique ri utz y achique ri man utz tüj. Cachi'el xa c'o ta ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios pa tak cánima. \v 15 Cachi'el xa ja ta ri ley ri tz'iban pa tak cánima, y jari' ri nbin cheque achique ri utz y achique ri man utz tüj. Y rije' utz nuna' ri cánima tok ja ri utz nquibün y k'oxon nuna' ri cánima tok ja ri man utz tüj nquibün. Rije' quetaman, si utz o man utz tüj ri nquibün. \v 16 Y quiri' chuka' nuna' ri cánima chupan ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi'. Napon c'a ri k'ij tok nbanux juzgar pa quivi' conojel vinük y nquil rutojic ri quimac, chi evan y man evan tüj. Y ri Dios ja ri Jesucristo ri nucusaj richin nbün juzgar. Quiri' nbij ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj. \s1 Ri israelitas y ri qui-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés \p \v 17 Rix nuvinak, ri juis nyixquicot tok nbix israelitas chive, ninuc que xivil yan ri colonic roma ri Dios, chive rix xuya-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chuka' juis nim ivakün nina' roma nibij que rix rutinamit ri Dios. \v 18 Rix nibij que nyixtijox riq'uin ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y romari' tok ivetaman achique ri nrajo' ri Dios que nkabün, y chuka' ivetaman achique ri utz y achique ri man utz tüj. \v 19 Y rix ninuc que nyixtiquer nic'ut quibey ri ye moyi', nic'ut ri sük chiquivüch ri yec'o pa k'eku'n, \v 20 nye'itijoj ri vinük ri man jun quetaman, y nye'itijoj chuka' ri ac'uala'. Roma chive rix yo'on-vi ri ley ri c'o etamabül y c'o ronojel ri ketzij chupan. \v 21 Rix nibij que nye'itijoj ri ch'aka chic. ¿Man nc'atzin tüj comi que nitijoj-ka-ivi' rix? Roma nibij cheque ri ch'aka que man utz tüj ri elek'. Y rix ¿ketzij comi que man quixelek' tüj? \v 22 Rix nibij cheque ri achi'a' ri c'o quixjaylal que man tiquicanoj jun chic ixok, y nibij cheque ri ixoki' ri c'o cachijlal que man tiquiya' k'ij que ntoc jun chic achi quiq'uin. Y rix ¿ketzij que man nibün tüj rix quiri'? Rix nibij que que'etzelüs ri dios ri xa man ye ketzij tüj. ¿Y quiri' comi ri nibün rix? ¿Man nivelek'aj tüj comi ri c'o chupan ri cacho rije'? \v 23 Juis nim ivakün nina' roma c'o ri ru-ley ri Dios pan ik'a'. ¿Ketzij comi que chi jumul nibün ronojel ri nbij ri ley ri', richin niya' ruk'ij ri Dios? \v 24 ¿Man ketzij tüj comi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can? Tok nbij: Ri vinük ri man ye israelitas tüj nquiyok' rubi' ri Dios tok nquitz'et ri nyixbanun rix. Quiri' ri tz'iban can. \p \v 25 Roj israelitas banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj richin ri tinamit ri Dios, y ri' jabel utz, pero si nkabün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y si man nkabün tüj, man jun nc'atzin-vi que banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj ja richin ri tinamit ri Dios, xa junan riq'uin ri man banun tüj ri circuncisión cheke. \v 26 C'o ta jun achi man israelita tüj y man banun tüj ri retal re', ri circuncisión chin, y rija' nbün ta ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, chuvüch ri Dios junan riq'uin que rija' cachi'el xa banun ta ri circuncisión chin, stape' (aunque) man rubanun tüj. \v 27 Y ri achi ri' nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, stape' (aunque) man banun tüj ri retal ri circuncisión chin. Y romari' nk'alajin que rix nuvinak ri man nibün tüj ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, man utz tüj ri nibün y pan ik'a' rix c'o-vi ri ley ri' y banun ri circuncisión chive, ri jun retal ri nibün que rix ja richin ri tinamit ri Dios. \v 28 Rix israelitas vi y banun ri circuncisión chive. Pero man xe tüj ri' nc'atzin richin nk'alajin que rix rutinamit ri Dios. \v 29 Roma chuvüch ri Dios ri ketzij ye rutinamit rija', ja ri vinük ri c'o jun cánima ch'ajch'oj. Cachi'el banun ta ri circuncisión pa tak cánima. Ri circuncisión ri' nban roma ri Lok'olüj Espíritu y man ja tüj ri circuncisión tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y jac'a ri vinük ri banun circuncisión pa tak cánima, jari' ri nyeka' chuvüch ri Dios y stape' (aunque) man nyeka' tüj chiquivüch ri vinük. \c 3 \p \v 1 Y yin ninnuc que rix nibij: ¿Achique c'a nuc'ün-pe cheke que roj israelitas? ¿Y achique nuc'ün-pe cheke ri circuncisión? \v 2 Pero yin ninbij: Q'uiy utz ruc'amon-pe cheke. Pero xaxe c'a ri nabey ri nink'alajrisaj, y ri' ja ri rutzij ri Dios ri ukuxanen can pa kak'a'. \v 3 ¿Y nkabij ta c'a que roma ye juis kavinak ri man xquitakej tüj, roma ta ri' ri Dios man ta nbün ri rubin? \v 4 Man quiri' tüj. Ri Dios ketzij vi nch'o, stape' (aunque) conojel vinük man quiri' tüj nquibün. Cachi'el ri tz'iban can roma ri David. Rija' rubin can: \q1 Nk'alajin chiquivüch ri vinük que ketzij vi ri nabij. \q1 Y si yec'o vinük ri juis itzel nyech'o chavij, nk'alajin ta chuka' que man ketzij tüj ri nquibij. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \p \v 5 Y man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nuya' ri castigo pan ivi' roma ri man utz tüj nyixbanun. Y ri' stape' (aunque) nibij rix que roma ri nyixbanun tok nk'alajin que ri Dios xe' ri choj ri nbün. Ri' xa quinojibül ri vinük. \v 6 Man ketzij tüj ri nquinuc. Roma si ta ketzij ri quinojibül, ri Dios man ta ntiquer nbün juzgar pa kavi' roj vinük. \p \v 7 Chuka' man tinuc que itzel nbün ri Dios tok nbij aj-maqui' chive y nbün juzgar pan ivi' roma ri tz'ucuj-tzij ri nibün. Y stape' (aunque) rix nibij que romari' tok nk'alajin que ri Dios man quiri' tüj nbün y ri vinük nquiya' ruk'ij romari'. Man tinuc quiri'. \v 8 Man tinuc que ri nbün itzel nuc'ün-pe utz. Roma ri achique nyenucun quiri', c'uluman-vi que nka-ka ri castigo pa quivi'. Y yec'o c'a ri ye biyon chikij que roj quiri' chuka' nkanuc, y xa man quiri' tüj. \s1 Man jun c'a ntiquer nbin que man jun tüj rumac \p \v 9 ¿Y vocomi achique nibij? ¿Chuvüch ri Dios ri kac'aslen roj israelitas más utz que chuvüch ri quic'aslen ri man ye israelitas tüj? Man quiri' tüj. Cachi'el xinbij yan ka, que conojel vinük, chi israelitas y chi man israelitas tüj, conojel ye tzaknük chuxe' ri mac. \v 10 Quiri' chuka' nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Man jun vinük ri katz choj ta ruc'aslen. Nixta jun. \q1 \v 11 Ni jun ri k'axnük ta chin ri achique ri' ri utz \q1 y man jun chuka' ri ncanon ta chin ri Dios. \q1 \v 12 Man ja tüj c'a ri rubey ri Dios xquicha' chin xquic'uaj. Man utz tüj c'a ri quic'aslen. \q1 Nixta jun vi vinük ri nbanun ta utz. Ni jun. \q1 \v 13 Nyebojoyin-vi riq'uin ri quitzij nquibila'. \q1 Ye cachi'el cumütz ri nquibün camic roma riq'uin ri nyech'apon. \q1 Nyecamsan riq'uin ri quitzij, roma pa quichi' cachi'el jul richin camnük. \q1 \v 14 Chi jumul c'a itzel nyech'o chiquij ri ch'aka chic, c'üy-c'üy ri tzij nquibila'. \q1 \v 15 Man nquipokonaj tüj cheque nyecamsan. Roma man jun nban cheque, jari' junanin nyebe chin nyecamsan. \q1 \v 16 Yec'o ri nquiyala' can bis y k'oxon ri ape' nyec'o-vi. \q1 \v 17 Man quetaman tüj ri achique rubanic ri c'aslen richin uxlanen. \q1 \v 18 Man nquixbij tüj qui' chuvüch ri Dios. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \p \v 19 Y roj ketaman que ri nbij ri ley tz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, cheque ri yec'o chuxe' ri ley ri' nch'o-vi. Man jun c'a ntiquer nbin que man jun tüj rumac. Conojel c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef nc'atzinej que c'a nye'apon vi chuvüch ri Dios. \v 20 Man jun c'a vinük ri rubanun ta ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Y romari' ri ley man ntiquer tüj nbün cheke que man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Ri ley xaxe ntiquer nuc'ut chikavüch que roj aj-mac. \s1 Ri rubanic nkabün richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios \p \v 21 Y vocomi ri Dios nuc'ut c'a chikavüch achique rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Nuc'ut chikavüch que man riq'uin tüj ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés tok choj nk'alajin chuvüch, stape' (aunque) nk'alajin can chupan ri ley y bin can chuka' coma ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ri xec'uje' ojer can. \v 22 Ri Dios nuc'ut c'a chikavüch que achique na vinük ri ntaken ri Jesucristo, man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Xa ja roj junan kabanun konojel, \v 23 roma konojel xkabün kamac y nüj xojcanaj-vi can chirij ri Dios ri c'o ruk'ij. \v 24 Roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios tok man jun kamac nk'alajin chuvüch rija'. Man jun c'a rajil nuc'utuj cheke, roma ri Cristo Jesús xcom, richin xutoj ri kamac. \v 25 Ri Dios xutük-pe ri Cristo richin xcom, y xbiyin ri ruquiq'uel, roma ja rija' ri xakalen rumac ri vinük. Ri ntaken c'a richin ri Cristo ncuyutüj rumac. Ri Dios runucun-vi-pe que nutük pe ri Cristo, y romari' nk'alajin que choj ri xbün tok man xuya' tüj yan ri rajil-ruq'uexel y ri rutojic ri quimac chiquijujunal ri vinük ri xec'uje' ojer can. \v 26 Y romari' chuka' nk'alajin que choj ri nbün kiq'uin roj chupan ri tiempo re', tok nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch roma kataken ri Jesús. \p \v 27 Roma c'a ri' man nkutiquer tüj nkabün nim kakün nixta nkabij que juis utz ri kac'aslen. Roma man xojcolotüj tüj roma juis utz ta ri nkubanun, xa xojcolotüj roma ri xkatakej ri Jesús. \v 28 Y quiri', nk'alajin c'a que achique na vinük ri ntaken ri Jesús, man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios, stape' (aunque) man rubanun tüj pe ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \p \v 29 ¿Nkutiquer comi nkabij que ri Dios xaxe kichin roj israelitas? Man nkutiquer tüj nkabij quiri', roma ri Dios qui-Dios chuka' ri man ye israelitas tüj. \v 30 Xaxe c'a jun Dios c'o, y ja rija' ri nbanun cheque ri nyetaken richin rija' que man jun quimac nk'alajin chuvüch, si ja roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke chin jun retal que ja roj richin ri tinamit ri Dios, o si ja ri man ye israelitas tüj ri man banun tüj ri circuncisión cheque. \v 31 Riq'uin ba' nk'ax chive que ri nyetaken ri Jesús nquibün chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés que man jun rakalen, pero xa man quiri' tüj. Ri kataken chic ri Jesús, jari' ri ketzij nkutaken chin ri ley ri'. \c 4 \s1 Ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma xutakej rija' \p \v 1 ¿Achique nkabij pari' ri colonic ri xril ri Abraham, ri kaxquin-kamama' can ri katinamit roj israelitas? \v 2 Ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, pero man roma tüj ri utz ri xerubanala'. Si ta romari', xtiquer ta xbün nim rakün. Jac'a ri Dios nbij que man roma tüj ri' tok ri Abraham choj xk'alajin chuvüch. \v 3 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 4 Ri vinük ri nsamüj, nuch'üc-vi ri rajil ri rusamaj. Ri nuch'üc man choj tüj nspüs-e chin. \v 5 Jac'a ri colonic choj nspüs y man jun c'a ri roma ta ri juis nsamüj ntiquer nucol ri'. Stape' (Aunque) jun vinük man choj tüj ruc'aslen, pero si nutakej ri Dios, ri Dios nbün c'a chin que man jun rumac nk'alajin chuvüch rija'. \v 6 Quiri' chuka' rubin can ri David, que jabel utzilüj quik'ij ri vinük ri nban cheque roma ri Dios que man jun quimac nk'alajin chuvüch, roma ri xquitakej y man roma tüj ri juis xesamüj. \v 7 Ri David rubin can c'a: \q1 Jabel quiquicot ri vinük ri cuyun chic ri itzel tak nquibanun ri tz'apin chic rij ri quimac. \q1 \v 8 Jabel c'a ruquicot ri nbix cheque roma ri Ajaf Dios que man jun mac ncakalej. \q1 Quiri' rubin can ri David. \p \v 9 ¿Achique c'a ri nuc'ut ri tzij re' chikavüch? Re' nuc'ut chikavüch que man xaxe tüj roj israelitas ri banun ri circuncisión cheke ri jabel kaquicot. Man quiri' tüj. Xa quiri' chuka' ri man ye israelitas tüj, ri man banun tüj ri circuncisión cheque, rije' jabel chuka' quiquicot, ri nc'atzin xaxe c'a tikatakej ri Dios. Cachi'el xbün ri Abraham. Rija' xutakej ri Dios y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch. \v 10 Y tok ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch, ri Abraham man jani banun tüj ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. \v 11 Y ri circuncisión ri xban chin, retal richin que tik'alajin que ketzij, que man jun vi rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma xutakej. Pero rija' man jun vi c'a rumac xk'alajin chuvüch ri Dios tok c'a man jani banun tüj ri circuncisión chin, y romari' nbix que rija' quitata' conojel ri nyetaken ri Dios y nban cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch, stape' (aunque) man banun tüj ri circuncisión cheque. \v 12 Y ri Abraham kaxquin-kamama' can ri katinamit roj chuka' israelitas ri banun ri circuncisión cheke, ri retal que roj riq'uin ri Dios, pero si kataken ri Dios cachi'el ri xutakej-e rija' tok man jani banun tüj ri retal ri circuncisión chin que ja richin ri tinamit ri Dios. \s1 Ri Dios nuya' rusipanic xaxe cheque ri nyetaken richin rija' \p \v 13 Ri Dios xbij chin ri Abraham que nuya' ri ruch'ulef pa ruk'a', quiq'uin ri ye ruxquin-rumam can. Ri Dios quere' xbij chin ri Abraham roma ruyo'on ránima riq'uin ri Dios y entonces man jun rumac xk'alajin chuvüch, pero man roma tüj rubanun ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 14 Si man ta quiri', si xa ja ta ri vinük ri yec'o chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nyec'ulun ri sujun can roma ri Dios, man ta jun nc'atzin-vi que kataken ri Dios, roma man ta jun nuc'ün-pe cheke ri rusujun can ri Dios. \v 15 Pero xa man quiri' tüj. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xaxe nuk'alajrisaj que man nkabün tüj ri nbij. Y romari' nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa kavi'. Man ta c'o ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, man ta nbix que man nkabün tüj ri nbij. \p \v 16 Ri Dios xaxe c'a cheque ri nyetaken richin rija' nuya-vi ri rusujun. Nuya' cheque roma ri rusipanic rija'. Y nuya-vi c'a cheque conojel ri nyetaken, rija' si ye israelitas ri c'o ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés pa quik'a' o si man ye israelitas tüj ri manak ri ley ri' pa quik'a'. Ri nc'atzin xaxe tiquitakej, cachi'el xutakej ri Abraham. Roma rija' jari' ri katata' konojel ri kataken. \v 17 Cachi'el nbij ri Dios chupan ri ye tz'iban can. Rija' nbij c'a chin ri Abraham: Nuyo'on c'a chave que ncatoc quixquin-quimama' can q'uiy tinamit. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham, tok xuc'ut-ri' chuvüch. Y ri Abraham xutakej ri Dios, ri nc'ason quichin ri caminaki'. Ri Dios ri rutz'eton chic pe c'a ronojel ri runucun que nbün. \p \v 18 Ri Abraham xutakej c'a que nbanatüj ri xbix chin roma ri Dios, stape' (aunque) xtiquer ta xbij que c'ayuf chic roma xa ri'j chic. Xutakej-vi ri xbij ri Dios chin que ntoc quitata' q'uiy tinamit y nyec'uje' juis ye q'uiy ruxquin-rumam can. \v 19 Ri Abraham c'o colope' cien rujuna' chupan ri k'ij ri'. Y roma ri'j chic, rija' retaman vi que manak chic ralc'ual nc'uje', y retaman chuka' que ri rixjayil Sara man nalan tüj vi. Man roma tüj ri' xutakej ri xbix chin roma ri Dios. Ruyo'on vi ránima riq'uin. \v 20 Y royoben-vi que ri Dios nbün ri xbij y man ca'i' tüj ránima royoben, xa xuya-vi más ránima y xuya' ruk'ij ri Dios. \v 21 Ri Abraham jabel vi retaman chic que ri Dios juis ruchuk'a' riq'uin, nbün-vi ri rubin. \v 22 Y roma ri Abraham xunimaj ri', ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin chuvüch. \p \v 23 Y ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, man xaxe tüj c'a richin tik'alajin achique rubanic tok ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, \v 24 xa richin chuka' tik'alajin chikavüch roj achique rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Si nkatakej ri Dios, rija' nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch. Y ri Dios jari' ri xc'ason-pe richin ri Kajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', \v 25 roma c'a ri kamac roj tok xjach pa camic y c'ateri' xc'astüj-pe richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. \c 5 \s1 Roj ri kataken ri Jesucristo man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios \p \v 1 Man jun vi c'a kamac nk'alajin chuvüch ri Dios roma kataken ri Kajaf Jesucristo. Y matiox c'a chin ri Jesucristo roma tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios. \v 2 Roma xkatakej ri Jesucristo xkil ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Riq'uin c'a rija' kayo'on-vi kánima y ja rija' chuka' nkucusan-apu riq'uin ri Dios. Nkuquicot roma koyoben ri k'ij tok junan nkujc'uje' riq'uin ri Dios. Y rija' c'o ruk'ij. \v 3 Y man xe tüj c'a nkuquicot roma koyoben ri k'ij tok nkubec'uje' riq'uin ri Dios, xa nkuquicot chuka' tok nkac'usaj pokonül, roma ketaman que ri pokonül nbün cheke que más nketamaj nkucoch'on. \v 4 Y riq'uin c'a ri coch'onic ri nketamaj nkac'usaj pokonül, nk'alajin que kayo'on kánima riq'uin ri Dios. Y tok k'alüj que kayo'on más kánima riq'uin ri Dios, re' nbün c'a cheke que más nkoyobej-apu ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. \v 5 Y ketzij vi nkil ri koyoben, roma ri Dios juis nkurujo'. Y ketaman c'a que nkurujo', roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri ruyo'on pa tak kánima ri nbin cheke. \p \v 6 Roj man nkutiquer tüj nkacol-ki', romari' ri Cristo xcom koma roj, tok xapon ri k'ij. Rija' xcom koma konojel roj vinük, ri xa man utz tüj kac'aslen chuvüch ri Dios. \v 7 Ja ta roj, man nkajo' tüj nkucom pa ruq'uexel jun chic vinük, stape' (aunque) choj ruc'aslen. O riq'uin ta c'a ba' c'o ta jun ri man nupokonaj tüj chin que ncom pa ruq'uexel jun chic ri utz ruc'aslen. \v 8 Jac'a ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Katata' Dios xcom koma roj, stape' (aunque) roj aj-maqui'. Y quiri', ri Dios xuc'ut chikavüch que nkurujo'. \v 9 Y quiri' xban kiq'uin tok c'a roj aj-maqui', que ri Jesucristo xcom koma roj. Jac'a vocomi kataken chic y man jun chic kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Romari' k'alüj vi que xojcolotüj chuvüch ri castigo nuya' ri Dios. Y ja ri Cristo ri xbanun que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma xcom y xbiyin ruquiq'uel koma roj. \v 10 Tok rubanun can, xketzelaj-vi ri Dios. Pero roma ri Ruc'ajol xcom koma roj, romari' tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios. Rija' xuya-pe ri Ruc'ajol richin xcom koma y c'a ketzelan na ri Dios chiri'. Y vocomi roma ri junan chic kavüch riq'uin, k'alüj que nkil ri colonic ri chi jumul, roma ri Jesucristo c'üs chi jumul. \v 11 Matiox c'a chin ri Ajaf Jesucristo, que roma ri rusamaj rija' tok nkuquicot riq'uin ri Dios. Rusamaj c'a rija' chuka' tok junan chic kavüch riq'uin ri Dios. \s1 Ri xuc'ün-pe ri Adán y ri xuc'ün-pe ri Jesucristo \p \v 12 Ri mac xaxe c'a roma jun achi tok xoc can chuvüch ri ruch'ulef. Ri achi ri' ja ri Adán. Y ri mac jari' ri xc'amon-pe ri camic. Romari' conojel vinük nc'atzinej que nyecom, roma conojel ye aj-mac. \v 13 Tok ri Dios man jani tuya-pe ri ley ri xuya' richin ri Moisés, c'o chic vi ri mac chuvüch ri ruch'ulef, xa ja ri man jani tüj xk'alajin-pe. Roma xaxe ape' c'o-vi ley, xaxe chiri' ri juis nk'alajin tok jun vinük nbün rumac. \v 14 Y tok man jani c'o tüj ri ley, stape' (aunque) man k'alüj tüj que c'o mac, xk'alajin-vi, roma conojel xecom. Pa ruk'a' c'a ri camic xec'uje-vi. Ri Adán xcom, quiri' chuka' ri Moisés, y ri ch'aka chic xecom chuka', stape' (aunque) man junan tüj quimac riq'uin ri rumac ri Adán. Ri xbün ri Adán man utz tüj ri xuc'ün-pe, y ri xbün ri Cristo ruyon utz ri xuc'ün-pe. Quiri' nk'alajin-pe tok nkatz'et ri nyebanun. \p \v 15 Ri mac ri xbün ri Adán man junan tüj riq'uin ri colonic ri xuc'ün-pe ri Jesucristo. Xa roma c'a ri rumac ri Adán, romari' konojel roj vinük xojoc pa ruk'a' ri camic. Pero ri xbün ri Jesucristo, ruyon utz nuc'ün-pe cheke konojel ri kataken chic. Roma ri rusipanic rija' y roma chuka' ri rusipanic ri Dios kilon chic ri colonic, cachi'el kilon jun sipanic. \v 16 Ri xuc'ün-pe ri rumac ri Adán, man junan tüj vi riq'uin ri colonic ri xuc'ün-pe ri Cristo. Ri Adán xaxe riq'uin ri jun nabey rumac ri xbün chuvüch ri Dios, xe'ilon chuka' conojel vinük y romari' tok nban juzgar pa quivi', richin nquic'ul rutojic ri nyebanun. Pero ri colonic ri xuc'ün-pe ri Jesucristo juis rakalen, roma man xaxe tüj chic roma ri jun nabey mac tok xpu'u, xa roma c'a ronojel mac. Y ri colonic ri nuya', xa nuspaj. Y re' nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. \v 17 Xaxe c'a roma ri rumac ri achi rubini'an Adán, romari' tok conojel vinük xe'oc pa ruk'a' ri camic. Y ketaman que ri samaj ri xbün ri Jesucristo más nim ri ruchuk'a' y romari' k'alüj vi que nyec'ase' chi jumul, ri nyec'ulun ri colonic ri nuspaj. Nbün-vi c'a cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Nyec'ase' c'a roma ri rusipanic rija' y junan c'a nquibana' juzgar. \p \v 18 Roma c'a ri mac ri xbün ri Adán, romari' nka-ka ri castigo pa quivi' conojel ri vinük. Pero roma ri chojmilüj nbanala' ri Jesucristo, romari' tok conojel vinük ri nyetaken, man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios y nquil ri c'aslen ri man nq'uis tüj. \v 19 Roma c'a ri xbün ri Adán que man xutakej tüj rutzij ri Dios, romari' conojel vinük xe'oc aj-mac. Jac'a ri Jesucristo xutakej-vi rutzij ri Dios, y romari' juis ye q'uiy ri nban cheque que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma nquitakej. \p \v 20 Tok ri Dios xuya' ri ley ri xuya' richin ri Moisés, xebek'alajin c'a pe ri juis ruvüch chi mac. Y roma xek'alajin c'a pe ri mac, más xk'alajin-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 21 Conojel c'a ri vinük xe'oc pa ruk'a' ri mac, y romari' xe'oc pa ruk'a' ri camic. Jac'a vocomi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nuc'ün-pe cheke ri c'aslen ri man nq'uis tüj, roma nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y ja ri Kajaf Jesucristo ri nyo'on ri c'aslen ri man nq'uis tüj cheque ri nye'oc chupan ri utzilüj sipanic ri' ri nspaj-pe ri Dios. \c 6 \s1 Roj xkaya' yan can c'a ri mac. Vocomi ri c'aslen ri katz'amon, riq'uin chic c'a ri Cristo \p \v 1 ¿Achique nkabij vocomi, roj ri kataken chic ri Jesús? ¿Utz que c'a nkabün más kamac richin que más nc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios? \v 2 Man utz tüj. Roj xa kayo'on chic can ri mac. \v 3 ¿Man ivetaman tüj c'a que ri bautismo jari' ri retal que roj xa xojcom junan riq'uin ri Cristo Jesús, roma jun kabanun riq'uin? \v 4 Tok xojban bautizar, cachi'el xojcom riq'uin, y cachi'el chuka' xojmukutüj riq'uin, tok rija' xmukutüj. Y romari' nkutiquer nkabij que tok rija' xc'astüj-pe roma ri ruchuk'a' ri Katata' Dios, roj chuka' xojc'astüj-pe riq'uin y vocomi kac'uan jun c'ac'a' c'aslen. \p \v 5 Roma jun chic ri kabanun riq'uin ri Jesucristo roma ri rucamic tok xban ri bautismo cheke. Entonces, junan chuka' roj jun chic chuka' kabanun riq'uin rija' roma ri xojc'astüj-pe riq'uin rija'. \v 6 Tok rubanun can, xkac'uaj jun itzel c'aslen. Pero cachi'el ta xojbajix riq'uin ri Jesucristo chuvüch ri cruz, y romari' ri itzel c'aslen ri' xq'uis can y xojcolotüj pa ruk'a' ri mac. \v 7 Conojel c'a ri cachi'el xecom riq'uin ri Cristo, nyecolotüj pa ruk'a' ri mac. \v 8 Roj cachi'el xojcom riq'uin ri Cristo tok rija' xcom, y romari' ketaman que nkuc'ase' riq'uin. \v 9 Y ketaman chuka' que ri camic manak chic ruk'a' chin ri Cristo. Rija' xc'astüj, y man ncom tüj chic. \v 10 Tok xcom rija', jari' tok xuyoj ri mac. Xaxe jun bey xcom y riq'uin ri' xbün. Y vocomi c'üs y nuya' ruk'ij ri Dios. \v 11 Y roj man tikamestaj c'a que jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús. Cachi'el ta xojcom junan riq'uin y romari' ri mac xcanaj yan can. Y chuka' cachi'el ta xojc'astüj-pe junan riq'uin y romari' nkaya' ruk'ij ri Dios. C'ac'a' chic c'a ri kac'aslen. \p \v 12 Romari' man tikaya' k'ij que ntoc ri mac kiq'uin, richin que man ja tüj ri itzel tak rayibül ri nye'uc'uan kichin. \v 13 Tok rubanun can, roj camnük chupan ri mac. Jac'a vocomi man roj quiri' tüj chic, roma kac'uan chic jun c'ac'a' kac'aslen. Romari' tikajacha-ki' pa ruk'a' ri Dios richin nkabün ri nrajo' rija', richin que ri kak'a-kakün nye'ucusüs roma ri Dios chubanic ri choj. Y man tikaya' k'ij que ntoc ri mac kiq'uin, richin que ri kak'a-kakün man quekaj chubanic ri man choj tüj. \v 14 Ri mac, man jun chic ruk'a' cheke, roma xojcolotüj yan. Man c'a nkaya' kánima riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa riq'uin c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \s1 Man utz tüj que nkuc'uje' chuxe' rutzij ri mac \p \v 15 Pero man roma tüj ri' nkanuc ka: Que nkumacun ta ka, roma nkanuc-ka que ja ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri ncolon kichin y man ja tüj ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man quiri' tüj. \v 16 Rix jabel ivetaman que achique na c'a vinük ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic, chuxe' vi c'a rutzij ri rajaf ri samaj c'o-vi. Roma c'a ri' roj si nkaya-ki' chuxe' rutzij ri mac, nkujoc-vi rusamajela' ri mac y xojruc'uaj pa camic. Pero si nkaya-ki' chuxe' rutzij ri Dios, nkujoc rusamajela' rija' y xojruc'uaj chupan ri c'aslen choj. \v 17 Pero matiox chin ri Dios que rix riq'uin ronojel ivánima nitakej rutzij. Rixc'o-vi chic chupan ri rutzij ri Dios. Tok rubanun can, xixc'uje' c'a chuxe' rutzij ri mac. \v 18 Jac'a vocomi man rixc'o tüj chic pa ruk'a' ri mac, xa rix rusamajela' chic ri Dios y ic'uan chic jun c'aslen choj. \v 19 C'ayuf richin que nk'ax cheke ronojel re', y romari' xincusaj ri ejemplo pari' ri vinük ri nuya-ri' pa rusamaj jun chic. Tok rubanun can, rix xiya' k'ij que xoc ri mac iviq'uin, y ri ik'a-ivakün xijüch chubanic ri itzel. Jac'a vocomi nc'atzin que ri ik'a-ivakün nye'ucusüs roma ri Dios, chubanic ri choj, richin quiri' ch'ajch'oj ta vi ri ic'aslen chuvüch rija'. \p \v 20 Tok xixc'uje' chuxe' rutzij ri mac, rix man xinuc tüj ba' que nc'atzin que nic'uaj jun c'aslen choj chuvüch ri Dios. Rix libre xina' rix. \v 21 ¿Y achique xuc'ün-pe chive ri itzel c'aslen ri xic'uaj? Vocomi xa nyixq'uix tok nka-pe chi'ic'u'x ri itzel c'aslen ri', ri xa camic chi jumul nuc'ün-pe pa ruq'uisbül. \v 22 Vocomi ri mac man jun chic ruk'a' chive, xa rixc'o chic c'a chuxe' rutzij ri Dios, y romari' tok ivilon chic jun c'aslen ch'ajch'oj. Y pa ruq'uisbül nuc'ün-pe ri c'aslen chi jumul. \v 23 Ri mac xa camic nuc'ün-pe cheke. Jari' ri rutojic ri nuya'. Jac'a ri Dios nspaj ri c'aslen cheke ri chi jumul. Y ja c'aslen re' ri nspüs cheke roma jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús. \c 7 \s1 Tok man jun chic ntiquer nbün ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios \p \v 1 Hermanos, rix ivetaman ri achique nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, y chuka' ivetaman que jun vinük xaxe tok c'a c'üs na, c'o chuxe' rutzij ri ley ri'. \v 2 Cachi'el ri nbij chupan ri ley, que jun ixok ximon-vi riq'uin ri rachijil y man ntiquer tüj nujüch-ri' riq'uin, tok c'a c'üs. Pero si ncom-e ri rachijil, c'ateri' c'a nujüch-ri' riq'uin. \v 3 Si nc'uje' riq'uin jun chic achi tok c'a c'üs ri rachijil, nbün rumac. Pero si camnük chic ri rachijil, ri ley man nbij tüj que nbün rumac tok nc'ule' chic riq'uin jun achi. \p \v 4 Hermanos, quiri' kabanun roj chuka'. Cachi'el xojcom ta riq'uin ri Cristo, tok rija' xcom. Y romari' man rojc'o tüj chic chuxe' ri ley, xa roj richin chic ri Cristo, ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y roma roj richin chic ri Cristo, nkuc'uan ta jun utzilüj c'aslen y nkuq'uiy ta chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ta ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el ri nrajo' ri Dios. \v 5 Tok rubanun can, ja ri itzel tak karayibül ri xekabanala', y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que man utz tüj ri itzel tak rayibül ri'. Pero roma quiri' nbij ri ley, xebec'utun c'a pe ri kamac, y tok xkac'axaj ri', xa más xekarayij ri mac ri', y ri mac xa camic nroyoj pa kavi'. Ri mac xerucusaj-vi c'a ri kak'a-kakün. \v 6 Tok rubanun can, xojc'uje' chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, jac'a vocomi xojcolotüj yan y chuvüch ri ley ri' xa xojcom yan. Tok rubanun can, xkasamajij ri Dios riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Jac'a vocomi nkasamajij ri Dios riq'uin ri c'ac'a' c'aslen yo'on cheke roma ri Lok'olüj Espíritu. \s1 Pablo nutz'ibaj que c'ayuf rubanun ri mac cheke \p \v 7 Y riq'uin ba' nk'ax chive que ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés itzel, pero xa man quiri' tüj. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nc'atzin richin nuc'ut achique ri mac. Si man ta c'o ri ley ri', yin man ta vetaman achique ri' ri mac. Cachi'el tok tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Man tarayij que avichin ta rat ri ruchajin jun chic vinük. Y roma quiri' tz'iban, vetaman que si quiri' xtinbün, nquimacun chuvüch ri Dios. Man ta tz'iban can quiri', man ta vetaman que ri' xa mac. \v 8 Pero roma chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés quiri' nbij, romari' xbek'alajin-pe ri mac ri c'o pa vánima. Xebek'alajin c'a pe ronojel quivüch itzel tak rayibül ri nyenbanala'. Man ta c'o ri ley, camnük ta ri mac ri c'o pa vánima. \v 9 Ri ojer can, tok man jani k'axnük tüj ri ley chuve, xinnuc que c'o nuc'aslen. Jac'a ri k'ij tok xk'ax chuve ri tz'iban chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xc'astüj-pe ri mac ri c'o pa vánima, y jari' xinnabej que manak nuc'aslen. \v 10 Ri ley ri xuya-pe ri Dios, nuc'ut c'a achique rubanic richin nilitüj ta ri c'aslen. Pero yin man xinvil tüj ri c'aslen chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pa ruq'uexel ri', xa camic ri xinvil chiri'. \v 11 Y quiri' yin Pablo xinc'ulachij roma ri itzel rayibül ri c'o pa vánima. Ri itzel rayibül xinruch'üc-vi, roma ja ri ley ri xucusaj y xinrucamsaj. \p \v 12 Ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios lok'olüj vi' utz vi y choj ri nbij. \v 13 ¿Ninbij ta comi c'a que ri utzilüj ley xuc'ün-pe camic chuve? Man quiri' tüj. Ja ri itzel rayibül ri xc'amon-pe ri camic, roma xbün chuve que man xintakej tüj ri nbij ri utzilüj ley. Y riq'uin ri' ri ley xuc'ut c'a chinuvüch achique ri' ri mac. Y quiri', nuc'ut que ri mac itzel vi. \p \v 14 Ketaman que ri ley riq'uin ri Dios petenük-vi. Jac'a yin xa jun vinük ri yinc'o pa ruk'a' ri itzel rayibül. \v 15 Man ninbün tüj c'a ri utz ri ninjo', xa ja ri mac ri ninvetzelaj, xa jari' ri nyenbanala'. Ri nuc'ulachin, man nka' tüj c'a chinuvüch. \v 16 Ri mac ri nyenbanala' man nka' tüj chic c'a chinuvüch, y re' nuc'ut que ri ley utz vi. \v 17 Y romari' nquitiquer ninbij que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, xa ja chic ri itzel rayibül ri c'o pa vánima ri nbanun chuve y yin man jun nquitiquer ninbün. \v 18 Yin xa jun vinük c'a ri man jun utz c'o pa nuc'aslen. Ninjo' yin ninbün ri utz, pero man nquitiquer tüj. \v 19 Stape' (Aunque) ja ri utz ri ninjo' yin ninbün, man ninbün tüj. Y ri mac ri man ninjo' tüj ninbün, xa jari' ri nyenbanala'. \v 20 Romari' xinbij yan que man nuyon tüj yin ri nquibanun ri mac, roma man ninjo' tüj nyenbanala'. Xa ja ri mac ri c'o pa vánima jari' ri nbanun chuve. \p \v 21 Y yin nintz'et que chi jumul quiri' nbanatüj. Xa cachi'el chic ley, roma tok ninjo' ninbün ri utz, chanin nk'alajin-pe ri itzel rayibül ri c'o pa vánima. \v 22 Ri vánima, jabel vi nquicot riq'uin ri ru-ley ri Dios. \v 23 Pero vetaman que c'o chic jun ley ri uc'uayon vichin ri nyerucusaj ri nuk'a-vakün. Y ri jun re' nbün oyoval riq'uin ri nurayij ri vánima. Yinc'o-vi c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri itzel rayibül, ri nye'ucusan richin ri nuk'a-vakün. \p \v 24 C'ayuf ri nuc'ulachin, roma ri itzel tak rayibül ri yec'o viq'uin xa camic nquic'ün-pe chuve. ¿Man jun tüj comi c'a ri nquicolon pa ruk'a' ri itzel tak rayibül re'? \v 25 Matiox chin ri Dios que ri Kajaf Jesucristo xinrucol. Roma man ta ri Jesucristo, yin, jun ta rusamajel ri ru-ley ri mac, roma ri itzel tak rayibül ri yec'o viq'uin. Y ri' stape' (aunque) c'o ri rayibül viq'uin richin que yin jun ta rusamajel ri ru-ley ri Dios. \c 8 \s1 Tok ja ri Lok'olüj Espíritu nuc'uan kichin \p \v 1 Roj ri jun chic kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri man roj uc'uan tüj chic roma itzel tak rayibül, y xa ja ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin, vocomi man nka-ka tüj c'a ri nimalüj castigo pa kavi'. \v 2 Xa ja tok xojoc chuxe' ru-ley ri Lok'olüj Espíritu richin c'aslen, jari' tok xojcolotüj chuvüch ri ru-ley ri mac y ri camic, roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 3 Ri ru-ley ri Moisés man xtiquer tüj xojrucol, roma roj man xkabün tüj ri nbij. Jac'a richin nkucolotüj, ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj, xaxe c'a rija' man aj-mac tüj. Xcom c'a roma ri kamac, y riq'uin ri' ri Dios xojrucol chuvüch ri ruchuk'a' ri mac. \v 4 Quiri' xbün, chin que roj nkutiquer nkac'uaj jun c'aslen choj cachi'el ri nch'o chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man roj uc'uan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin. \p \v 5 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, benük c'a cánima chirij ri itzel tak quirayibül ri'. Jac'a ri ye uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, benük c'a cánima chirij ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu. \v 6 Ri ye uc'uan c'a roma ri itzel tak quirayibül, xa camic c'a ri nuc'ün-pe cheque. Jac'a ri ye uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, c'aslen y uxlanen ri nuc'ün-pe cheque. \v 7 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, nquetzelaj ri Dios. Man nquitakej tüj ri nbij ri ru-ley ri Dios. Man nyetiquer tüj nquitakej. \v 8 Ri ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül, man nyetiquer tüj nquibün ri nka' chuvüch ri Dios. \p \v 9 Jac'a roj ri c'o ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios pa tak kánima, man roj uc'uan tüj chic roma ri itzel tak karayibül, xa ja chic ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon kichin. Y ri Lok'olüj Espíritu petenük roma ri Cristo. Ri vinük c'a ri man c'o tüj ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin, man ye richin tüj ri Cristo. \v 10 Pero si ri Cristo c'o pa tak kánima, c'o kac'aslen ri man nq'uis tüj, roma man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y ketzij vi que roma ri mac nkucom-e chuvüch ri ruch'ulef, pero riq'uin ri Cristo c'o kac'aslen. \v 11 Ri Dios xbün chin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', y quiri' chuka' nbün cheke roj ri c'o ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima. Nkuruc'asoj-e chuka' chiquicojol ri caminaki', roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. \p \v 12 Hermanos, roj roj aj-c'as vi riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, pero man quiri' tüj quiq'uin ri itzel tak rayibül, richin ja ta ri' ri nye'uc'uan kichin. \v 13 Roma si nkuquic'uaj ri itzel tak rayibül, xa camic nquic'ün-pe cheke. Nc'atzin c'a que ja ri Lok'olüj Espíritu ri nuc'uan kichin y nucamsaj ri itzel tak rayibül ri', richin nc'uje' kac'aslen ri man nq'uis tüj. \p \v 14 Ri ye uc'uan c'a roma ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios, ye ralc'ual chic ri Dios. \v 15 Ja tok xkac'ul ri Espíritu ri', jari' tok xojoc ralc'ual ri Dios. Roma tok rubanun can, juis xkaxbij-ki' chuvüch ri castigo ri nuya' ri Dios, cachi'el jun samajel juis nuxbij-ri' chuvüch ri ru-patrón. Jac'a vocomi, roma c'o ri Lok'olüj Espíritu ri' kiq'uin, man nkaxbij tüj chic ki'. Vocomi Katata' nkabij chin ri Dios. \v 16 Roma ri Lok'olüj Espíritu nbün cheke que nkana' pa kánima que ketzij roj ralc'ual vi ri Dios. \v 17 Y roma roj ralc'ual chic ri Dios, roj nkujichinan c'a chuka'. Junan c'a nkujichinan riq'uin ri Cristo. Pero nc'atzin que man tikapokonaj nkatij pokonül, cachi'el xutij pokonül ri Cristo, richin quiri' jabel nyekabana' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij. \p \v 18 Ri rojc'o chere' chuvüch ri ruch'ulef nkatij pokonül. Pero vetaman que tok nkubec'uje' riq'uin ri Cristo ri c'o ruk'ij, man nka-pe tüj chic chikac'u'x ri pokonül richin ri ruch'ulef, roma juis jabel nyekabana' chila' chicaj. \v 19 Y ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri ye rubanun ri Dios, riq'uin vi quicot coyoben ri k'ij tok roj ralc'ual jabel nyekabana' riq'uin ri Cristo. Juis vi ncajo' nquitz'et ri k'ij ri'. \v 20 Roma ri ruch'ulef y ri ch'aka chic ri xerubün ri Dios xeyojtüj. Y quere' xquic'ulachij pa ruk'a' ri Dios, pero man roma tüj c'a quimac rije'. Y man richin tüj c'a chi jumul quiri' nyec'uje' can, xa coyoben c'a que nyechojmirsüs. \v 21 Ri mac xbün c'a chin ronojel ri rubanun ri Dios, que xa nyeq'uis, pero napon c'a ri k'ij tok nyecolotüj chuvüch ri'. Roj ri ralc'ual chic ri Dios, jabel nyekabana' riq'uin rija' ri c'o-vi ruk'ij. Nkucolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj. Quiri' chuka' ronojel ri ye rubanun ri Dios, nyecolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj y jabel nquibün. \v 22 Ronojel vi c'a ri ye rubanun ri Dios, roma ri mac nyesujun y nyejilon cachi'el cachi'el njilon jun ixok tok pa ruk'ijul chic nuya' jun ac'ual chuch'ulef. Quiri' quibanun-pe c'a vocomi. \v 23 Y quiri' roj chuka'. Roma ri mac, ri kánima nk'oxon, njilon c'a ri k'ij ri' chuka'. Juis c'a nkajo' que napon ta yan ri k'ij tok nk'alajin que roj ralc'ual ri Dios, y njalatüj ri kach'acul. Ketaman que quiri' nban cheke, roma yo'on chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima. \v 24 Xojcolotüj yan pe chupan ri kamac, pero chuka' c'a c'o na ch'aka chic utz ri ye koyoben. Yec'o ta chic ronojel ri utz ri' kiq'uin, man ta c'a ye koyoben. Roma man jun vinük ri c'a nroyobej si xa c'o chic riq'uin. \v 25 Pero roma c'a man jani yec'o tüj kiq'uin ronojel ri utz ri', romari' c'a ye koyoben na y riq'uin c'a juis coch'onic. Roma kayo'on kánima riq'uin que nyekac'ul. \p \v 26 Y c'o chic jun chuka'. Ri Lok'olüj Espíritu nkuruto' richin roj nkutiquer nkoyobej riq'uin coch'onic ri utz ri', roma retaman que manak kuchuk'a'. Nkuruto' chuka' riq'uin ri ka-oraciones, roma roj man ketaman tüj achique ri nc'atzin que nkac'utuj chin ri Dios. Nuya' c'a pa tak kánima ri achique nc'atzin que nkac'utuj chin ri Dios. Nuc'utuj-vi c'a koma roj, y nuc'utuj riq'uin jun k'oxon juis nim, ri man nril tüj chic rubixic nbün riq'uin tzij. \v 27 Pero chuvüch ri Dios, nk'alajin-vi ri c'o pa tak kánima y chuka' chuvüch rija' nk'alajin ri nunuc ri Lok'olüj Espíritu y re' stape' (aunque) man nilitüj tüj que xbix chin riq'uin tzij. Ri Lok'olüj Espíritu retaman-vi ri rurayibül ri Dios y jari' ri nuc'utuj koma roj ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios. \s1 Roma juis ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios c'o kiq'uin roj, man jun ri ntiquer chikij. \p \v 28 Roj ri nkajo' ri Dios y xojoyox roma rija' richin xojoc ralc'ual roma quiri' runucun-pe pa kavi', ketaman c'a que achique na chi pokonül nkac'usaj, c'o utz ri nuc'ün-pe cheke. \v 29 Ri Dios retaman chic c'a kavüch tok man jani nkujalüx tüj chiri', y romari' tok xojrucha' richin nkujoc ta cachi'el ri Ruc'ajol. Ri Dios nrajo' c'a que roj q'uiy ta ri nkujoc ralc'ual y ja ri Ruc'ajol ri nimalaxel chikacojol. \v 30 Y roj c'a ri xojrucha' ri Dios, xkac'ul-vi c'a ri royonic. Y tok roj royon chic, xbün c'a cheke man jun chic kamac nk'alajin chuvüch. Y tok rubanun chic c'a cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch rija', xaxe chic c'a koyoben ri k'ij tok nbün cheke que utz nyekabana' riq'uin rija' ri c'o-vi ruk'ij. \p \v 31 Y ronojel c'a re' nuc'ut chikavüch que ri Dios kiq'uin vi roj c'o-vi y romari' man jun ntiquer tüj chikij. \v 32 Ri Dios man xupokonaj tüj c'a chin xuya-pe ri Ruc'ajol mismo, richin que xcom koma konojel roj. Y si xuya-pe ri Ruc'ajol, k'alüj vi que man nupokonaj tüj chin nuya' ronojel ri rusipanic cheke. \v 33 Ri Dios xojrucha' y man jun kamac nk'alajin chuvüch. Y si ri Dios quere' chic rubanun cheke, ¿c'o ta c'a comi jun ri nkusujun chuvüch rija' que roj man utz tüj ri kac'aslen? \v 34 Chuka' ri Cristo xcom koma roj, y xc'astüj, y vocomi c'o pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri Dios y c'o ri nuc'utuj chin koma roj. Y si ri Cristo quere' rubanun koma roj, ¿c'o ta comi jun ntiquer nc'utuj que tika-ka ri castigo pa kavi'? \v 35 ¿Yec'o comi c'a ri ntiquer nujüch-e kavüch riq'uin ri Cristo richin man nkurujo' tüj chic? ¿Ntiquer comi c'a nujüch-e kavüch ri pokonül? ¿ri ch'a'oj? ¿o ri nkujetzelüs roma kataken ri Cristo? ¿ri vayjül? ¿ri manak katziek? ¿o ri peligro kachajin? ¿o ri camic? \v 36 Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, pari' c'a ri' nch'o-vi tok nbij: \q1 Roma roj avalc'ual, ri ch'aka chic vinük chi jumul ncajo' nkujquicamsaj, \q1 chiquivüch rije' xa roj cachi'el ovejas ri ye richin vi camic. \q1 Quiri' nbij ri tz'iban can. \m \v 37 Pero xa achique ta na chi pokonül, man ntiquer tüj nujüch-e kavüch riq'uin ri Cristo, roma ri Cristo nkurujo', y roj xa nkuch'acon-vi roma c'o rija' kiq'uin. \v 38 Y yin vetaman, xa man jun ntiquer nujüch-e kavüch riq'uin ri Dios. Ri camic man ntiquer tüj. Ri nkac'ulachij tok c'a roj c'üs na man ntiquer tüj. Ri ángeles man nyetiquer tüj, nixta ri itzel tak espíritu. Ri nquibün juzgar man nyetiquer tüj chuka'. Man jun ri c'o vocomi, nixta jun chuka' ri npu'u chikavüch apu ri ntiquer ta nkuch'aron-e. \v 39 Man jun c'a ri nbanun roma ri Dios ri ntiquer ta nujüch-e kavüch riq'uin ri ronojel ránima ri nkurujo' rija', roma jun kabanun riq'uin ri Kajaf Cristo Jesús, achique na ta rojc'o-vi, si juis chicaj o juis pa xulan. \c 9 \s1 Man conojel tüj israelitas ye ralc'ual ri Dios \p \v 1 Yin, roma nutaken ri Cristo, man nintz'uc tüj tzij. Ri ninjo' ninbij chive ketzij vi. Ri vánima quiri' ri nbij chuve ketzij vi, \v 2 que juis nquibison. Chi jumul c'o nimalüj k'oxon pa vánima. \v 3 Roma yin juis ninjo' que conojel ta ri kavinak israelitas nquitakej ta ri Cristo, y si ta riq'uin ri nquinelesüs-e riq'uin ri Cristo y nka-ka castigo pa nuvi' yin, riq'uin ta ri' nyecolotüj ri ch'aka chic kavinak, ninya' ta k'ij que quiri' nban chuve. \v 4 Ri kavinak israelitas q'uiy c'a ri quic'ulun y romari' bin cheque que c'o ri Dios quiq'uin, ri c'o ruk'ij. C'o ri ruch'okobenic ri Dios quiq'uin. Ri Dios cheque rije' xuya-vi ri ley richin ri Moisés ri nuc'ut achique rurayibül, y xuc'ut chiquivüch achique rubanic richin nquiya' ruk'ij. Y chuka' xbij que nuya' ri rusipanic cheque. \v 5 Rije' chuka' ye quixquin-quimam can ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob. Y tok ri Cristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, chiquicojol rije' xalüx-vi. Ri Cristo jari' ri Dios y c'o pari' ronojel. C'o ruk'ij chi jumul. Quiri' vi. \p \v 6 Man tikanuc c'a que ri Dios man rubanun tüj ri utz ri rubin, xaxe roma man ye q'uiy tüj kavinak ri quilon ri utz ri'. Roma ri utz re' xaxe quichin ri ye ketzij israelitas y man quichin tüj ri choj quibini'an israelitas. \v 7 Man conojel tüj ri ruxquin-rumam can ri Abraham ye cha'on roma ri Dios. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Abraham: Chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Isaac nyencha-vi ri nye'ilon ri sipanic ri ninya', quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham. \v 8 Y quiri', nkatz'et que man conojel tüj ri ye ruxquin-rumam can ri Abraham ye ralc'ual ri Dios. Xaxe ri ye cha'on roma ri Dios richin nquil ri rusipanic ri rusujun. Xaxe c'a rije' ri nbix cheque roma ri Dios que ye ralc'ual chic rija'. \v 9 Cachi'el tok ri Dios xbij chin ri Abraham: Nquipu'u chic iviq'uin carova juna' apu, roma ri avixjayil Sara nc'uje' jun vit ral, y vit ala'. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham. \p \v 10 Y quiri' vi xbanatüj. Xalüx na vi ri ruxquin kamama' Isaac ojer can tiempo. Y tok ri Isaac rilon chic, ri rixjayil Rebeca xeralaj ca'i' ac'uala' ye cuach. \v 11 Y roma ri xquic'ulachij quiq'uin ri ca'i' ac'uala' ri', nk'alajin-vi que ri Dios man nkurucha' tüj roma ri kabanun. Rija' nyerucha' ri runucun que nyerucha'. Roma tok man jani que'alüx ri ca'i' ac'uala' ri', y man jani tik'alajin ri nyebanun si utz o man utz tüj, \v 12 ri Dios xbij yan chin ri te'ej: Ri nimalaxel nc'uje' pa ruk'a' ri chak'laxel. \v 13 Y chuka' chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Jacob nucha'on-vi. Jac'a ri Esaú man nucha'on tüj. Quiri' nbij ri tz'iban can. \p \v 14 Y man tinuc que man choj tüj ri xbün ri Dios que ja ri Jacob ri xucha' y man ja tüj ri Esaú. \v 15 Cachi'el ri nbij ri rutzij ri Dios, tok xbix chin ri Moisés: Ri ninjoyovaj ruvüch, ninjoyovaj-vi ruvüch. Y ri ninto', ninto-vi. Quiri' xbij ri Dios chin ri Moisés. \v 16 Nk'alajin c'a que ri Dios nuya' ri utzilüj rusipanic cheke roma nujoyovaj kavüch, y man roma tüj ri juis nkajo' o roma ta ri nkujel-nkujoc chucanoxic. \v 17 Y re' ketzij vi. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri xbij ri Dios chin ri Faraón: Xatinya' pa ruch'ulef Egipto richin nabün pari'. Quiri' nbanun chave richin nk'alajin ri vuchuk'a' roma ri nac'ulachij. Ninjo' c'a que ntzijos ri nubi' pa ronojel tinamit. Quiri' xbij ri Dios chin ri Faraón. \v 18 Y quiri', nkatz'et que riq'uin ri Dios c'o-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük o si xa nucovirsaj ri ránima chupan ri itzel ruc'aslen. \p \v 19 Pero man roma tüj ri' rix utz ta que ninuc-ka: Si xa riq'uin c'a ri Dios c'o-vi que nujoyovaj ruvüch jun vinük, y riq'uin chuka' rija' c'o-vi que nucovirsaj ránima jun vinük, ¿achique c'a roma tok aj-maqui' nbij cheke? Y re' man kamac tüj roj. Roma roj vinük man c'uluman tüj que nkapaba-ki' chuvüch rija' ri nrajo' nbün cheke. Pero rix man jun bey c'a tipu'u jun nojibül cachi'el ri' pan ijolon. \v 20 Pero yin ninbij c'a: Roj vinük, man nkutiquer tüj nkabij chin ri Dios que man utz tüj ri nbün. ¿Utz comi que jun bojo'y nbij ta chin ri nusamajij richin: ¿Achique roma ja nubanic re' ri nabün chuve? Man c'uluman tüj c'a que nbij quiri'. \v 21 Roma riq'uin ri jun achi ri nyerusamajij bojo'y npu'u-vi achique ri nbün riq'uin ri juch'akaj ch'abük. Roma riq'uin ri ch'abük re' ntiquer nbün jun bojo'y ri nim rakalen o jun ri man nim tüj rakalen. \p \v 22 Y quiri' ri Dios, pa ruk'a' rija' c'o-vi richin xunuc nuc'ut ri ruchuk'a' y ri ru-castigo pa quivi' ri vinük ri nquibün quimac. Pero juis ye rucoch'on stape' (aunque) c'uluman que xka-ka ta yan ri ru-castigo pa quivi' y xeq'uis ta yan chupan. \v 23 Y chuka' pa ruk'a' rija' c'o-vi richin nuk'alajrisaj que jabel utz runa'oj kiq'uin roj ri kilon chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Ruchojmirsan chic ri kac'aslen richin que jabel nyekabana' riq'uin rija', ri c'o ruk'ij. \v 24 Quiri' chic rubanun kiq'uin roj ri xojroyoj. Man xe tüj ri ye royon-pe chikacojol roj israelitas, xa quiri' chuka' ri ye royon-pe chiquicojol ri man ye israelitas tüj. \v 25 Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri vuj ri tz'iban can roma ri Oseas: \q1 Ri vinük ri man ye nutinamit tüj, ninbün c'a cheque que nye'oc nutinamit. \q1 Man yinquijo'on tüj pe, pero nyenjo' c'a. \m \v 26 Chuka' chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Oseas nbij: \q1 Ri vinük ri xbix cheque roma ri Dios: Rix man rix nutinamit tüj, \q1 napon ri k'ij tok nbix cheque chiri' ri ape' yec'o-vi: Rix, rix ralc'ual chic ri c'aslic Dios. \m \v 27 Y chikij roj israelitas, c'o ri xbij ri Isaías ojer can. Rija' riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Roj ri ruxquin-rumam can ri Israel, juis roj q'uiy. Roj cachi'el ri sanayi' chuchi' ri nimalüj mar, roma man jun ri ntiquer ta najlan. Pero man roj q'uiy tüj ri nkucolotüj. \v 28 Ri Ajaf Dios rubin c'a que nuya' ru-castigo pari' ri karuch'ulef. Y chanin c'a nbanatüj, y pa ruchojmil tok nbanatüj. \v 29 Ri Isaías rubin c'a chuka': \q1 Ri Dios ri Rajaf ronojel, \q1 si ta nkuruq'uis konojel, \q1 nkac'ulachij ta chuka' cachi'el ri xquic'ulachij ri tinamit Sodoma y Gomorra ojer can. \q1 Quiri' xbij ri Isaías. \s1 Ye q'uiy israelitas ri man quilon tüj ri c'aslen choj chuvüch ri Dios \p \v 30 Y ronojel re' nuk'alajrisaj chikavüch que ri man ye israelitas tüj y man ta quitijon quik'ij richin que man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch ri Dios, xa jari' ri xe'ilon. Quiri' c'a nban cheque conojel ri nquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. \v 31 Jac'a ri kavinak israelitas, nquitij-vi quik'ij richin que man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Juis c'a nquitij quik'ij richin nquibün ta ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios, pero man nyetiquer tüj. \v 32 ¿Y achique roma? Roma man quitaken tüj ri Jesucristo. Xa ja ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri juis nquitij quik'ij richin nquibün y man ncajo' tüj nquitakej ri Jesucristo. Romari' xquitopij cakün chuvüch ri Abüj. Y ri Abüj ri' ja ri Jesucristo. \v 33 Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri tz'iban can pari' Jesucristo: \q1 Yin ninya' c'a ri Abüj pa tinamit Sión, y yec'o vinük ri xa nquipaxij-qui' chuvüch ri Abüj ri' y nyetzak. \q1 Jac'a ri nyetaken richin, man jun bey nyeq'uix ta, roma ri utz ri bin cheque que nbequila', nbequila-vi. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \c 10 \s1 Ri rurayibül ri Pablo quiq'uin ri ruvinak israelitas \p \v 1 Hermanos, ri ninc'utuj yin chin ri Dios y ri rurayibül chuka' ri vánima, ja ta que ri kavinak israelitas nyecolotüj ta vi chuvüch ri quimac. \v 2 Yin vetaman que rije' nquitij quik'ij richin nquitzeklebej ri Dios, pero man quetaman tüj ri achique rubanic nquibün. \v 3 Man quetaman tüj c'a ri achique rubanic nquibün richin man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Man quetaman tüj que ja ri Dios nbanun. Y romari' nquitij quik'ij richin que nquibün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y man nquitakej tüj ri Jesucristo ri takon-pe roma ri Dios, richin que man jun quimac nk'alajin chuvüch. \v 4 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xtane' tok xka-pe ri Cristo. Quiri' xbanatüj richin que achique na ri ntaken richin ri Cristo man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. \p \v 5 Ri Moisés rutz'iban can c'a ri achique rubanic nrajo' richin que riq'uin ri ley man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Rija' rutz'iban can c'a: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley re', nril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' ri rutz'iban can. \v 6 Pero ri rubanic richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, ja ri nkatakej ri Cristo. Y pari' re' nbix c'a: Man tikabij pa tak kánima: ¿Achique nbe chila' chicaj richin nberuc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xka-pe yan. \v 7 Y man tikabij chuka': ¿Achique ta c'a nbe quiq'uin ri caminaki', ri ape' yec'o-vi, richin nberuc'ama-pe ri Cristo? Roma rija' xc'astüj yan e. \v 8 Chupan ri rutzij ri Dios nbij: Ri tzij man nüj tüj c'o-vi, xa pan avánima c'o-vi, y pan achi' chuka'. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios. Y ja tzij ri' ri nkatzijoj, y nbij que nc'atzin nkatakej ri Jesucristo. \v 9 Nbij que nc'atzin que nabij que ri Jesús jari' ri Ajaf, y nc'atzin chuka' que nanimaj riq'uin ronojel avánima que ri Katata' Dios xbün chin ri Jesús que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Si nabün quiri', ncacolotüj. \v 10 Richin ncacolotüj y man jun amac nk'alajin chuvüch ri Dios, pan avánima c'a tipu'u-vi richin natakej y chuka' nc'atzin que nabij que ja ri Jesús jari' ri Ajaf. \p \v 11 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Conojel ri vinük ri nyetaken richin, man jun bey nyeq'uix tüj, roma ri utz ri bin cheque que nquic'ul, nquic'ul-vi. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 12 Junan nbün cheke si roj israelitas o si man roj israelitas tüj. Ri Ajaf, Kajaf vi c'a konojel y nuya-vi ri utz cheque ri nyec'utun. \v 13 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Conojel c'a ri nyec'utun que ja ri Ajaf Dios ri nto'on quichin, nyecolotüj-vi. Quiri' ri nbij. \v 14 ¿Pero ntiquer comi jun vinük nuc'utuj chin ri Jesucristo que ticolotüj, si xa man nutakej tüj que ja rija' ri Colonel? ¿O ntiquer comi chuka' nutakej, si xa man rac'axan tüj pari' ri Colonel? ¿Y ntiquer nrac'axaj, si xa man jun ntzijon chin? \v 15 ¿Y ntiquer comi que c'o ta jun ri ntzijon, si man ta jun takayon richin? Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nk'alajin que yec'o ri ye takon, roma nbij: Juis quicot tok nye'apon ri nyetzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Nquitzijoj achique rubanic richin nc'uje' uxlanen pa kánima. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \p \v 16 Xaxe c'a man conojel tüj vinük nyetaken ri nbij ri utzilüj tzij richin colonic. Cachi'el ri rutz'iban can ri Isaías: Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, ye q'uiy ri xeniman? Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías. \v 17 Richin nkatakej, nc'atzin que nkac'axaj na ri tzij. Y ri tzij ri nc'atzin que nkac'axaj ja ri rutzij ri Dios. \p \v 18 Y yin ninbij que ri rutzij ri Dios etaman, roma chupan ri tz'iban can, y quere' c'a nbij: \q1 Hasta pa ruq'uisbül c'a chin ri ruch'ulef ye'apon-vi ri nyek'alajrisan richin. \q1 Xa ape' na c'a yec'o-vi ri vinük, chiri' c'a nquik'alajrisaj-vi chuka'. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \m \v 19 Y yin nbij c'a chuka' que ri kavinak israelitas quetaman c'a ri nbij ri rutzij ri Dios. Tikatz'eta' na pe' nabey ri nbij ri Dios chupan ri jun cheque ri vuj ri ye rutz'iban can ri Moisés: \q1 Yec'o ri man ye nutinamit tüj y man jun achique ta quetaman. \q1 Pero cheque rije' ninya-vi ri nusipanic y romari' rix itzel nina' chiquij. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 20 Pero más k'alüj ri tz'iban can roma ri Isaías, roma ri Dios nbij: \q1 Ri vinük ri man xinquicanoj tüj, xinquil. \q1 Xinc'ut c'a vi' chiquivüch, stape' (aunque) man xinquicanoj tüj. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 21 Pero ri Dios nbij c'a chiquij ri kavinak israelitas: Chi jumul c'a nyenvoyoj richin nyepu'u ta viq'uin, jac'a rije' xa nquipaba-qui' chinuvüch y man nquitakej tüj nutzij. Quiri' ri tz'iban can. \c 11 \s1 Ri Dios yec'o chuka' ye rucha'on chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Y yin ninbij c'a que ri Dios man ye retzelan tüj can ri israelitas, ri rutinamit. Roma yin vilon ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Y yin yin israelita chuka'. Ri Abraham jari' ri nuxquin-numama' ojer can, y quiri' chuka' ri Benjamín. \v 2 Ri Dios man retzelan tüj can ri rutinamit. Ri Dios pa rutz'uquic retaman-pe ruvüch. ¿Man ivetaman tüj c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, pari' ri Elías, jun achi ri xuk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can? Ri Elías xch'o riq'uin ri Dios pari' ri ruvinak israelitas, y xbij: \v 3 Ajaf, xequivulaj ri altares ri avichin rat y xequicamsaj ri ch'aka chic asamajela' ri xek'alajrisan chuka' ri atzij. Xa nuyon chic oc yin, pero yinquicanoj chuka' richin yinquicamsaj. Quiri' xbij ri Elías chin ri Dios. \v 4 ¿Y achique xbij ri Dios chin ri Elías? Ri Dios xbij: Man ayon tüj ratc'o viq'uin. C'a yec'o na siete mil ri yec'o viq'uin, ri man quiyo'on tüj ruk'ij ri vachbül ri dios (tiox) ri man ketzij tüj ri rubini'an Baal. Quiri' xbij ri Dios chin ri Elías. \v 5 Y quiri' chuka' vocomi yec'o kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 6 Ri ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, man ye cha'on tüj roma ri jabel quibanun. Si ta ye cha'on roma ri jabel quibanun, man ta nbix que ye cha'on roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \p \v 7 Y re' nuk'alajrisaj c'a chikavüch que ri kavinak ri ye cha'on roma ri Dios xquil ri colonic. Jac'a ri ch'aka chic kavinak ri man ye cha'on tüj roma ri Dios man xquil tüj ri colonic, xa xcovirsüs cánima. \v 8 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri Dios xuya' cheque cachi'el jun nimalüj varan. Cachi'el ta ye moyirnük y man ncac'axaj tüj. Quiri' quibanun-pe. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \v 9 Y ri rey David rubin can chuka': \q1 Ri nimak' tak quiva'in ntoc ta c'a qui-trampa y tz'ambül quichin. \q1 Ja ta c'a ri' ri xtitzakon quichin y ntoc ta rutojic ri quibanun. \q1 \v 10 Xtichuptüj ta c'a ri runak' tak quivüch, richin man ta xquetzu'un. \q1 Roma ta ri pokonül, ye luculic ta chi jumul. \q1 Quiri' ri rubin can ri David. \s1 Ri Dios xusuj c'a ri colonic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj \p \v 11 Y ronojel re' man nbij tüj c'a que ri kavinak richin ta chi jumul tok xquitopij cakün y xetzak. Man quiri' tüj. Ri Dios richin nuc'asoj c'a jun rayibül quiq'uin richin nquitakej ta ri rutzij, xusuj c'a chuka' ri colonic cheque ri vinük man ye israelitas tüj. \v 12 Ri kavinak xquetzelaj c'a ri Dios, y romari' ri Dios xusuj ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' cheque ri ch'aka chic vinük ri man ye israelitas tüj. Pero más q'uiy ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri kavinak nquitakej. \p \v 13 Y c'o c'a chuka' ri ninjo' ninbij cheque ri man ye israelitas tüj: Yin, jun apóstol ri takon-pe cheque ri man ye israelitas tüj. Ninya-vi c'a ruk'ij ri nusamaj. \v 14 Y riq'uin re' ninjo' c'a ninc'asoj jun rayibül quiq'uin ri nuvinak richin nyecolotüj ta roma nquitz'et c'a ri nusamaj chiquicojol ri man ye israelitas tüj. \v 15 Roma ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj xc'amür c'a quivüch roma ri Dios, y jare' ri xpu'u tok ri Dios xeruya' can ri nuvinak israelitas roma ri man xquitakej tüj chic. Pero más ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nyepu'u tok ri nuvinak nc'amür chic quivüch roma ri Dios. Jari' c'a nkuc'astüj, y nutz'om-e jun c'ac'a' c'aslen. \v 16 Vocomi nincusaj jun ejemplo pari' ri kavinak israelitas: Xa ye cachi'el c'a ri nabey sipanic ri nban chin ri Dios. Roma ri nabey caxlan-vüy ri nspüs chin ri Dios, lok'olüj vi, y quiri' c'a chuka' ri que'en ri ntel-vi-pe, lok'olüj vi. Ri israelitas ye cha'on-vi c'a. Roma si cha'on c'a ri ruxe' jun che', quiri' c'a chuka' ri ye ruk'a' ri ye cha'on-vi. \v 17 Ri nuvinak israelitas ye cachi'el ri che' rubini'an olivo, ri ticon y utz vi. Pero yec'o ruk'a' ri xejok'otüj-e. Y rix ri man rix israelitas tüj man rix ruk'a' tüj ri che' ri', xa rix richin jun chic olivo ri man ticon tüj, ri xa ruyon xel-pe. Pero rix cachi'el jun che' nban injertar pari' ri nabey che' ri ticon y q'uiy utz ivilon. \v 18 Pero man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi' rix y nikasaj ta quik'ij ri nuvinak ri xe'elesüs-e. Man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi', roma ivetaman que man ja tüj ri ruk'a' ri che' ri ye tz'amayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' ri tz'amayon quichin ri ruk'a' ri che'. Y rix xa rix ruk'a' ri che' y man rix ruxe' tüj. \p \v 19 Y rix riq'uin ba' ninuc: Roj c'uluman que nkanimirsaj-ki', roma yec'o ruk'a' ri che' ri xejok'otüj-e, richin que ja roj ri xojticox can pa quiq'uexel. \v 20 Pero yin ninbij: Rije' roma ri man xquitakej tüj ri Dios, romari' tok xe'elesüs-e. Y rix xaxe roma ri itaken ri Dios tok rixc'o can pa quiq'uexel. Roma c'a ri' man c'uluman tüj que ninimirsaj-ivi'. Xa tixbij-ivi'. \v 21 Roma ivetaman que ri Dios man xerupokonaj tüj quivüch ri nuvinak israelitas. Xa xerelesaj-e, stape' (aunque) rije' ye ruk'a' vi ri che' ri'. Si quiri' xbün quiq'uin rije', rix chuka' man nyixrupokonaj tüj. \v 22 Tivetamaj-vi c'a que ri Dios juis njo'on, pero chuka' nuya' rutojic ri mac. Ri ye tzaknük chupan ri quimac, rija' nuya' rutojic ri quimac. Ja rix ruyo'on ri utziluj rusipanic chive, pero nc'atzin que niya' ivánima riq'uin. Roma si man niya' tüj ivánima riq'uin, rix chuka' nyixelesüs-e. \v 23 Y si ri nuvinak nquitakej, nyec'amür c'a. Ri Dios ntiquer nyeruc'ün jun bey chic. \v 24 Rix rix cachi'el c'a ruk'a' jun olivo ri man xticox tüj, ri xa ruyon xel-pe, pero xixelesüs-pe riq'uin ri che' ri' y xixticox pari' ri olivo ri ticon, stape' (aunque) man rix richin tüj ri che' ri'. Y si quiri' xban chive rix, ja yan ta chic c'a la' ri nuvinak israelitas que man ta nyeticox jun bey chic pari' ri che' ticon, roma rije' ye richin vi ri che' ri'. \s1 Tok nyecolotüj ri israelitas \p \v 25 Hermanos, ninjo' que rix ivetaman ta ri c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Dios, man xa tina' que juis ik'ij roma ri ninuc-ka iyon. Y romari' ninbij-e chive ri xa c'are' xuk'alajrisaj ri Dios, que ri nuvinak israelitas ri covirnük ri cánima y man ncajo' tüj nquitakej ri Dios, quiri' c'a nyec'uje', tok nyecolotüj can ri ch'aka chic ri man ye israelitas tüj. \v 26 Pero c'o jun k'ij ri npu'u tok nyecolotüj can conojel ri nuvinak israelitas ri nyec'ase' chupan ri k'ij ri'. Cachi'el nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Que ri Colonel npu'u pa tinamit Sión, \q1 y nrelesaj-e ri itzel chiquicojol ri ye ruxquin-rumam can ri Jacob. \q1 \v 27 Y yin nincuy ri quimac. \q1 Jare' ri trato ri xinbün quiq'uin. \q1 Quiri' nbij ri Dios chupan ri tz'iban can. \p \v 28 Yec'o nuvinak israelitas ri nquetzelaj ri Dios, roma man quitaken tüj ri utzilüj tzij richin colonic. Y roma c'a ri man quitaken tüj, ri Dios xuya' ri utzilüj rusipanic chive rix ri man rix israelitas tüj. Pero ri Dios c'a nyerujo' c'a ri nuvinak, roma ye rucha'on y roma chuka' ri rusipanic ri xusuj cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. \v 29 Roma tok ri Dios nuya', man nrelesaj tüj chic. Y tok nroyoj ri rutinamit, man nutzolij tüj chirij. \v 30 Tok rubanun can, rix ri man rix israelitas tüj man xitakej tüj ri Dios. Jac'a tok ri nuvinak israelitas xquiya' can ri Dios, rija' xusuj ri utzilüj rusipanic chive rix, y rix xic'ul. \v 31 Ri nuvinak man quitaken tüj ri Dios vocomi, pero napon ri k'ij tok ri Dios nusuj jun bey chic ri utzilüj rusipanic cheque, y nquic'ul ri utzilüj rusipanic, cachi'el ri xibün rix. \v 32 Ri Dios nuk'alajrisaj c'a que conojel vinük ye aj-maqui' roma nrajo' nusuj ri utzilüj rusipanic cheque. \p \v 33 Ri Dios juis vi utz, juis vi beyomül y etamabül c'o riq'uin. Roj man nk'ax ta cheke ri runa'oj, y man nk'ax ta chuka' cheke ri nbanun. \v 34 Cachi'el ri tz'iban chupan ri rutzij ri Dios: ¿C'o comi jun vinük ri k'axnük chin ri achique nunuc ri Ajaf Dios? ¿O c'o comi jun ri rubanun ta rubin chin ri Dios ri achique ri utz que nbün? \v 35 ¿O c'o comi jun vinük ri nyo'on jun sipanic chin ri Dios, richin que ri Dios nc'atzinej que nuya-pe ri rajil-ruq'uexel chin? Man jun. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 36 Roma ja rija' ri xbanun ronojel. Riq'uin vi c'a rija' petenük-vi ronojel. Y ronojel ri xerubün, richin que nuya' ruk'ij. Tinimirsüs c'a ruk'ij ri Dios chi jumul. Quiri' ta c'a. \c 12 \s1 Ri rubanic ri c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios \p \v 1 Hermanos, ri Dios juis c'a nujoyovaj c'a kavüch. Romari' ninc'utuj favor chive que tic'utu' c'a ri matioxinic c'o iviq'uin. Tijacha-ivi' pa ruk'a' ri Dios. Cachi'el xban cheque ri chico ri xesujüs chin ri Dios, quiri' chuka' tibana' rix, tiya' ri ic'aslen chin ri Dios. Jun lok'olüj c'aslen, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios, jari' tiya' chin, y quiri' rix ketzij niya' ruk'ij ri Dios. \v 2 Man titzeklebej ri quic'aslen ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef. Xa tiya' k'ij chin ri Dios richin nujül ri inojibül, richin quiri' tijalatüj c'a chuka' rubanic ri ic'aslen. Y quiri' nivetamaj ri achique nrajo' ri Dios que nkabün. Ri nrajo' rija', ja ri utz, ri jabel y ri tz'akatinük. \p \v 3 Ri Dios xuya' ri utzilüj rusipanic chuve y xinruya' chupan ri rusamaj. Romari' yin ninbij chive chi'ivonojel: Man tinimirsaj-ivi', roma man c'uluman tüj que quiri' nibün. Nc'atzin que titz'et-ka-ivi', si ketzij iyo'on ivánima riq'uin ri Dios y si nyixtajin chubanic ri samaj ri yo'on chive roma ri Dios. Roma konojel jalajoj ruvüch kasamaj ruyo'on. \v 4 Cachi'el rubanun chin ri kach'acul, c'o ruk'a', c'o rakün, c'o runak'-ruvüch, pero man junan tüj quisamaj. \v 5 Y quiri' chuka' roj ri kataken ri Cristo, roj q'uiy y man junan tüj ri kasamaj. Pero junan kavüch y nkatola-ki' roma jun kabanun riq'uin ri Cristo. \p \v 6 Kac'ulun c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, roma rubanun cheke chikajujunal, que c'o jun kasamaj ruyo'on. Romari', si c'o ri nuk'alajrisaj ri Dios cheke, tikak'alajrisaj c'a cheque ri ch'aka chic. Y tikak'alajrisaj c'a ri kac'ulun. \v 7 Si nkutiquer nyekato' ri ch'aka chic, quekato'. Si nkutiquer nkutijon, kojtijon. \v 8 Si nkutiquer nkacukuba' quic'u'x ri ch'aka chic, tikabana'. Si nkutiquer nyekato' riq'uin ri katumin, quekato' riq'uin ronojel kánima. Si ja roj ri nkuc'uan quichin, tikatija' kak'ij que utz quic'uaxic kabana'. Si nkutiquer c'a nyekato', quekato' c'a riq'uin quicot. \s1 Ri nrajo' ri Dios richin nquibün ri ye ralc'ual chic \p \v 9 Tijola' c'a ivi' riq'uin ronojel ivánima. Tivetzelaj ri man utz tüj y tic'uaj ri utz. \v 10 I-hermanos ivi' roma itaken ri Cristo. Roma c'a ri' tijola-ivi' riq'uin ronojel ivánima y tinimala-ivi'. \p \v 11 Man quixk'oran, xa riq'uin ronojel ivánima tibana' ri rusamaj ri Ajaf. \p \v 12 Tiquicot ri ivánima roma ivoyoben ri utz ri nuya' ri Dios. Ticoch'o' ri pokonül ri nic'usaj. Chi jumul tibana' orar. \v 13 Tok yec'o ch'aka ri quitzekleben-vi ri Jesús c'o nc'atzin cheque, que'ito'. Tisuju' c'a qui-posada tok nc'atzin. \v 14 Ri vinük ri nye'etzelan ivichin y nquibün chive que nitij pokonül, tic'utuj chin ri Dios que tuya' ruk'a' pa quivi', y man tic'utuj que nka-ka ru-castigo pa quivi' roma ri itzel ri nyebanun. \v 15 Quixquicot quiq'uin ri nyequicot, y quixok' quiq'uin ri nye'ok' roma bis. \v 16 Junan ivüch tibana'. Man tibün nim ivakün. Xa vit oc tibana' y man tinuc que juis etamabül c'o iviq'uin. \v 17 Si c'o c'a jun vinük ri c'o itzel nbün chive, man titzolij ruq'uexel chin. Chi jumul tic'uaj jun c'aslen utz, richin que man jun nilitüj chivij. \v 18 Man tibün oyoval c'a, xa titija' ik'ij que jabel nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel. \v 19 Rix ri juis quixinjo', ninbij c'a chive: Si yec'o nyebanun itzel chive, man titzolij ruq'uexel cheque. Xa tiya' pa ruk'a' ri Dios, roma ja rija' ri nyo'on rutojic ri itzel nyebanun. Cachi'el ri nbij ri Dios chupan ri tz'iban can: Pan nuk'a' yin c'o-vi ri castigo y ninya' rutojic cheque ri nquibün quimac. Quiri' nbij ri Ajaf. \v 20 Y romari' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Si nnum rupan ri nretzelan avichin, rat taya' ruvay. Y si chaki'j ruchi', taya' ruya'. Si quiri' nabün, rija' xa nq'uix roma ri itzel rubanun. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 21 Man tiya' k'ij que nyixch'acatüj roma ri itzel ri nban chive. Rix ja ri utz ri tibana' y jari' ri nch'acon chirij ri itzel. \c 13 \p \v 1 Nc'atzinej c'a que konojel nkatakej quitzij ri nquibün mandar. Roma conojel ri nquibün mandar roma ri Dios yec'o y ja rija' ri yo'on ri autoridad pa quik'a'. \v 2 Roma si roj nkapaba-ki' chuvüch ri autoridad, c'ayuf. Roma ri autoridad ja ri Dios ye yo'on. Y si ta quiri' nkabün, kayon nkaya-ki' chupan ri castigo. \v 3 Roma ri jun ri nbün mandar man nuya' tüj castigo pa quivi' ri vinük ri nquibün utz, xaxe pa quivi' ri vinük ri nquibanala' itzel. Tikabana' c'a ri utz, richin que man jun nkac'ulachij. Y si quiri' nkabün, utz nkujquitz'et ri nquibün mandar. \v 4 Roma ja ri Dios ri ye yo'on, richin que man jun nkac'ulachij. Pero si nkabün ri man utz tüj, tikaxbij c'a ki' chuvüch, roma ja rije' ri nyeyo'on ri castigo pa kavi'. Ye yo'on-vi roma ri Dios richin nquiya' castigo pa quivi' ri ye banuy itzel. \v 5 Romari' nc'atzin que quekatakej quitzij ri nquibün mandar, roma ja ri kánima ri nbin cheke que c'uluman que nyekatakej y man xe tüj richin que man jun castigo nka-ka pa kavi'. \v 6 Romari' tok nyekatoj alcaval, roma ja ri Dios yo'on quisamaj ri nquibün mandar, y ja samaj ri' ri nquibün chi jumul. \v 7 Tikatojo' c'a ri kac'as cheque ri c'o kac'as quiq'uin. Tikatojo' ri alcaval tok nc'atzinej que ntojox ri alcaval. Tikatojo' ri impuestos tok nc'atzinej que ntojox ri impuestos. Ri vinük c'o quik'ij, tikaya' c'a quik'ij. Ri nimak' tak vinük tikabana' c'a cheque que ye nimak' tak vinük. \v 8 Man utz tüj ri ncanaj can ri kac'as riq'uin jun chic, nixta man ta chuka' ri man nkajola' tüj ki'. Roma si nyekajo' ri ch'aka chic, xkabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ru-ley ri Dios. \v 9 Ri ley ri' nbij: Rix achi'a' ri c'o ivixjaylal, man roma c'a ticanoj jun chic ixok. Y rix chuka' ixoki' ri c'o ivachijilal, man ticanoj jun chic c'a achi. Man quixcamsan c'a. Man quixelek'. Man titz'uc tzij chirij jun chic vinük. Man tirayij que ivichin ta rix ri ruchajin ri jun chic. Y c'o ch'aka chic chuka' ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. Pero c'o jun chic tzij ri nutz'om ronojel re'. Y ri tzij ri' nbij: Cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. \v 10 Si nyekajo' ri ch'aka chic, man itzel nkabün cheque. Y romari', si nkujo'on, xkabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. \v 11 Y ronojel ri xinbij-ka, richin que nkuc'astüj, roma ketaman que napon yan ri k'ij tok nkucolotüj-e. C'o yan chic c'a k'ij kataken-pe, y romari' nkutiquer nkabij que vocomi más nakaj chic rojc'o-vi chin ri k'ij tok nkucolotüj-e. \v 12 Ri k'eku'n nc'o yan, y nk'alajin yan pe ri sük. Romari', si c'a c'o ri nkabün chin ri k'eku'n ri nkabanala', tikaya' can. Nc'atzinej que ja ri sük ri ntoc ri achique chok riq'uin nkato-ki'. \v 13 Roj rojc'o chic chupan ri sük y romari' c'uluman que nkac'uaj jun c'aslen utz, y man c'uluman tüj que nkuk'abür, nixta man c'uluman tüj que nyec'o quivi' ri va'in nyekabanala'. Man c'uluman tüj que ri achi'a' y ri ixoki' nquicanola-qui' richin nyemacun. Man jun c'a ruvüch itzel ri quere' c'uluman ta richin nkabün. Man c'uluman tüj que c'o oyoval chikacojol y itzel ta nkatz'et jun chic roma ri utz c'o. \v 14 Nc'atzin c'a que jun tikabana' riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y man tikanuc nkaya' k'ij cheque ri itzel tak rayinic. \c 14 \s1 Tikatola-ki' y mani nyekabila' tzij chikij \p \v 1 Ri hermanos ri ncajo' nquibün jun kiq'uin, nc'atzinej que nyekac'ul, y stape' (aunque) ri hermanos ri' man ta nquiya' cánima riq'uin ri Cristo. Pero man quekac'ul xaxe chin nkabün oyoval quiq'uin roma ri quinojibül. \v 2 Cachi'el pari' ri ti'ij, roj kayo'on kánima que utz nkac'ux ronojel, pero hermanos ri man ta quiyo'on cánima riq'uin ri Cristo, quiyo'on cánima que xaxe ichaj ri utz nquic'ux. \v 3 Roj ri nkac'ux ronojel, man queketzelaj ri hermanos ri man nquic'ux tüj ronojel. Y ri hermanos ri' man tiquibij que man utz tüj ri nkabün roj roma nkac'ux ronojel. Ri Dios roj ruc'ulun konojel, si nkac'ux o man nkac'ux tüj ronojel. \v 4 Romari' man jun c'a ri ntiquer nbin chirij jun hermano ri' que man utz ri nbanun. Roma ri hermano ri' rusamajel ri Ajaf chuka'. Y ja ri Ajaf ri nbin si utz o man utz tüj. Y ri hermano ri' man ntzak tüj, roma ja ri Ajaf ri nto'on richin. \v 5 Yec'o hermanos nyebin que c'o k'ij ri nc'atzinej que nyechajix. Y yec'o hermanos chuka' ri nyebin que ronojel k'ij xa ye junan. Y romari' c'uluman que tikanucu' jabel chikajujunal achique nkabün. \v 6 Roma ri hermanos c'o k'ij nquichajij, quiri' nquibün richin que nquiya' ruk'ij ri Dios. Y quiri' chuka' ri hermanos ri man jun k'ij nquichajij, quiri' nquibün richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Ri hermanos ri nquic'ux ronojel, quiri' nquibün richin que nquiya' ruk'ij ri Dios. Nk'alajin que quiri' roma nquimatioxij chin ri Dios. Y quiri' chuka' nquibün ri hermanos ri man nquic'ux tüj ronojel. Quiri' nquibün richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Y rije' chuka' nyematioxin chin ri Dios. \v 7 Tok c'a c'o na ri kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef, man utz tüj que man kayo'on tüj kánima riq'uin ri Cristo y man nkaya' tüj ruk'ij. Y quiri' chuka' tok nkucom, man utz tüj que man kayo'on tüj kánima riq'uin rija' y man nkaya' tüj ruk'ij. \v 8 Tok c'a c'o na kac'aslen chuvüch ri ruch'ulef, tikaya' ruk'ij ri Cristo. Y quiri' chuka' tok nkucom, tikaya' ruk'ij. Tok c'a c'o na kac'aslen, roj richin ri Cristo. Y quiri' chuka' tok nkucom, roj richin rija'. \v 9 Ri Cristo xcom y xc'astüj richin que xoc Kajaf. Jac'a rija' ri Kajaf roj ri c'a roj c'üs na y Cajaf chuka' ri ye camnük chic e. \p \v 10 Romari' man c'uluman tüj que nkabij que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Y man utz tüj chuka' que nketzelaj jun hermano. Roma konojel nc'atzinej que nkujapon chuvüch ri Cristo richin nban juzgar pa kavi'. \v 11 Cachi'el nbij chupan ri tzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Ri Ajaf nbij: Ja yin ri c'aslic Dios y ketzij vi ri ninbij, \q1 que conojel vinük nyexuque' chinuvüch yin, y nquibij que ketzij vi que ja yin ri Dios. \q1 Quiri' nbij ri tz'iban can. \m \v 12 Y quiri', nkatz'et que napon vi k'ij tok chikajujunal nkajüch cuenta chin ri Dios. \s1 Man tikabün chin jun hermano que ntzak pa mac. \p \v 13 Romari' man tikabij chic que man utz tüj ri nbanun jun hermano. Ri nc'atzin que nkabün ja ri tikatija' kak'ij richin man nkabün chin jun hermano que ntzak o nmacun. \v 14 Y roma yin jun nubanun riq'uin ri Ajaf Jesús, romari' vetaman que man jun ri nc'uxtüj que xajan ta chuvüch ri Dios. Pero si chuvüch jun hermano c'o ri xajan nc'uxtüj, chuvüch rija' xajan vi. \v 15 Y romari' roj ri nkac'ux ronojel, ja ri nkajola-ki' tic'uan kichin. Man tikabün chin jun hermano ri man ronojel tüj nuc'ux que ntzak y nyojtüj ri runojibül koma roj. Roma ri Cristo xcom chuka' roma ri hermano ri man nuc'ux tüj ronojel. \v 16 Chikavüch roj ronojel utz, pero si yec'o ch'aka ri nyebin chikij que man utz tüj, man tikabün c'a. \v 17 Roma roj ri rojc'o pa ruk'a' ri Dios, man jun vi nbün cheke si nkac'ux ronojel o man nkac'ux tüj. Ri nc'atzin ja ri nkac'uaj jun c'aslen choj y c'o uxlanen y quicot pa tak kánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. \v 18 Y si riq'uin ri chojmil, uxlanen y quicot pa tak k'anima nkasamajij ri Cristo, nkuka' chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük chuka'. \v 19 Romari' tikacanoj c'a achique nkabün richin que man jun tüj oyoval chikacojol y nkacukuba' ta kac'u'x chikachibil-ki'. \v 20 Man tikavulaj ri rusamaj ri Dios, roma ronojel ri nyekac'uxla'. Ketzij vi que ronojel re' utz nyec'ux, pero si c'o jun hermano ri ntzak roma nkac'ux ronojel, roj man utz tüj ri nkabün. \v 21 Man tikac'ux c'a ti'ij coma ri hermanos ri man nquic'ux tüj. Man tikakum vino, ni man tikabün achique na ri nbün chin jun hermano que nrajo' nuya' can ri Dios, nmacun o ntzak. \v 22 Roj ketaman que chuvüch ri Dios utz nkac'ux ronojel, pero man tikabij cheque conojel que nc'atzinej que nquibün chuka' quiri'. Si utz vi ronojel ri nkabün y si ri kánima quiri' chuka' nbij, jabel kaquicot. \v 23 Pero si xa ca'i' kac'u'x tok nyekac'ux ronojel, nkumacun tok nyekac'ux. Roma achique na c'a ri nkabün y riq'uin ca'i' kac'u'x tok nkabün, nkumacun. \c 15 \s1 Man tikabün xaxe ri nka' chikavüch roj \p \v 1 Roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Cristo, nc'atzin que nyekacoch' ri hermanos ri man ta quiyo'on cánima riq'uin ri Cristo. Man tikabün c'a xaxe ri nka' chikavüch roj. \v 2 Xa nc'atzin que tikabana' ri nka' chiquivüch ri ch'aka chic, ri utz nuc'ün-pe cheque rije' y nuya' más cánima. \v 3 Ri Cristo chuka' man xbün tüj xaxe ri xka' chuvüch rija'. Coma ri ch'aka chic, hasta xuc'usaj pokonül. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri vinük xcajo' que chavij ta rat xequibila' itzel tak tzij, pero xa chuve yan chic yin xquibila-vi ri itzel tak tzij. Quiri' nbij ri Cristo chin ri Dios. \v 4 Y ronojel ri rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, ye tz'iban can richin que c'o nketamaj. Nbün-vi cheke que nkucoch'on y nkaya' más kánima chiroyobexic ri utz ri Dios. \v 5 Ri Dios nbün cheke que nkacoch'on y nucukuba' kac'u'x. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nbün ta chive que junan ta ivüch. Quiri' chuka' ri xuc'ut can ri Cristo Jesús. \v 6 Y quiri', chi jumul c'a junan ivüch niya' ruk'ij ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Ri Cristo xpu'u chikato'ic konojel \p \v 7 Y rix richin c'a chuka' niya' ruk'ij ri Dios, tibana' cachi'el ri xbün ri Cristo. Rija' xixruc'ul. Rix tic'ulu' c'a ivi' y tijo-ivi'. \v 8 Quiri' ninbij chive, roma ri Cristo xpu'u richin xojruto' konojel. Xpu'u richin xojruto' roj israelitas, richin xuc'ut chikavüch que ri Dios nbün-vi ri rubin. Ja ri Cristo ri xc'amon-pe ri utz ri rubin can ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ojer can que nuya'. \v 9 Y romari' ri man ye israelitas tüj nquiya' chuka' ruk'ij ri Dios roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Ye vachibilan ri vinük ri man ye israelitas tüj ninya' ak'ij, \q1 y ninbixaj ri abi'. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m \v 10 Y ri rutzij ri Dios nbij chuka': \q1 Rix ri man rix israelitas tüj, quixquicot quiq'uin ri israelitas, ri rutinamit ri Dios. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \m \v 11 Y chuka' nbij: \q1 Tiya' ruk'ij ri Ajaf chi'ivonojel rix ri man rix israelitas tüj. \q1 Conojel vinük tiquiya' c'a ruk'ij ri Dios. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \m \v 12 Y ri Isaías rutz'iban can chupan ri vuj que pari' ri Cristo ntzijon-vi que nbij: \q1 C'o jun ruxquin-rumam can ri achi Isaí nc'uje' \q1 y ntoc ri Jun ri nbün mandar pa quivi' ri vinük ri man ye israelitas tüj, \q1 y ri vinük ri' ncoyobej-vi c'a que rije' nquil-vi ri utz ri c'o riq'uin ri Jun ri nbün mandar. \q1 Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías. \p \v 13 Ri Dios nbün cheke que yo'on-apu kánima riq'uin. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nunojsaj ta ri ivánima riq'uin ronojel quicot y uxlanen. Quiri' nbün chive si itaken rija'. Nyixruto' riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu, richin que yo'on ivánima nivoyobej ri utziluj rusipanic ri Dios. \p \v 14 Hermanos, vetaman que utz vi ri ic'aslen. Vetaman chuka' que rix juis q'uiy achique ivetaman y romari' tok nyixtiquer niya' ivánima iviq'uin chi'ivachibil ivi'. \v 15 Pero c'o c'a ch'aka tijonic ri nc'atzin que xinc'uxla'aj chive, y man xinpokonaj tüj xintz'ibaj ri tijonic re' chupan ri vuj re'. Xintz'ibaj ri tijonic re' chive, roma ri Dios ruyo'on chuve ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', \v 16 y rubanun chuve que xinoc rusamajel ri Jesucristo richin nintzijoj cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y quiri' rije' nquijüch ri quic'aslen chin ri Dios roma ri nusamaj yin. Nyeka-vi chuvüch ri Dios, roma ri Lok'olüj Espíritu nuch'ajch'ojrisaj ri quic'aslen. \p \v 17 Ri Jesús c'o viq'uin, y romari' yin jabel nquiquicot riq'uin ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. \v 18 Yin man ta nquitiquer nquich'o, si man ta ja ri nusamaj ri nintzijoj chive. Y richin nubanun ri samaj re', ja ri Cristo ri ucusayon vichin. Y romari' ye q'uiy cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj ri nyetaken richin. Nquitakej roma ncac'axaj ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijoj cheque y roma chuka' nquitz'et ri nquibanun. \v 19 Y xequitz'et chuka' ri milagros ri xenbün. Ri Lok'olüj Espíritu nuya-vi uchuk'a' chuve richin nyenbün nimak' tak milagros richin que nuc'ut que ketzij ja ri rutzij ri Dios ri nintzijoj. Yin xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit, y chuka' c'a pa ruch'ulef Ilírico. Ronojel c'a ri lugar re' xintaluj yan rubixic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. \v 20 Quere' ninbün roma juis ninjo' nink'alajrisaj ri utzilüj rutzijol pa tak lugar ri man etaman tüj que nc'atzin que ntakex ri Cristo, y man ja tüj ri ape' xa tz'amon chic rutzijosic coma ch'aka chic vinük. \v 21 Y tok quere' ninbün, nbanatüj c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios: \q1 Que ri vinük ri man jun cac'axan tüj pari' ri Cristo, ncac'axaj c'a. \q1 Ri man jun tzijon cheque pari' rija', nk'ax cheque. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \s1 Ri Pablo nrajo' nbe chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa tinamit Roma \p \v 22 Y roma juis ninjo' nintzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri man cac'axan tüj, romari' man yin nubanun tüj yin apon iviq'uin rix. \v 23-24 Jac'a vocomi xinq'uis yan ri nusamaj pa tak tinamit ri xinbij yan ka chive. Y riq'uin ba' nquinapon iviq'uin, roma q'uiy yan juna' nquijo'on que nquinapon ta iviq'uin. Nunucun que nquic'o iviq'uin tok nquibe pa ruch'ulef España. Ninjo' nquic'uje' jun ca'i-oxi' k'ij iviq'uin, richin que rix niya' quicot pa vánima. Y chuka' ninjo' que niya' ta chuve ri nc'atzin richin ri nubey. \v 25 Pero vocomi nquibe pa tinamit Jerusalén richin nyenjacha' jun sipanic cheque ri nquitakej-vi ri Jesús ri yec'o chiri'. \v 26 Roma ri nquitakej-vi ri Jesús ri man ye israelitas tüj ri yec'o chere' pa ruch'ulef Macedonia y pa ruch'ulef Acaya, xalüx pa cánima que nquiya' jun sipanic cheque ri hermanos israelitas ri yec'o pa tinamit Jerusalén, ri c'o nc'atzin cheque. \v 27 Ncajo' nyequito'. Y jabel c'uluman que nquibün quiri', roma nkutiquer nkabij que c'o quic'as quiq'uin ri israelitas. Roma ja ri israelitas ri xetzijon ri rutzij ri Dios cheque, y romari' c'uluman que rije' nyequito' ba' ri israelitas chuka'. \v 28 Y tok nujachon chic c'a can ri sipanic ri', nquibe pa ruch'ulef España y jari' tok nquic'o iviq'uin rix. \v 29 Y vetaman que tok nquinapon iviq'uin, nim vi ri utz ri nic'ul roma ri utzilüj rutzij ri Cristo ri ninc'uaj chive. \p \v 30 Hermanos, ja ri Jesucristo ri Kajaf, y ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on que nyekajo-ki' konojel. Romari' ninc'utuj favor chive que riq'uin ronojel ivánima nibün ta orar voma. Yin ninc'utuj favor chin ri Dios. Y quiri' ninjo' que nic'utuj ta chuka' rix, \v 31 que man ta nquitzak ta pa quik'a' ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo chiri' pa ruch'ulef Judea. Y chuka' nic'utuj ta chin ri Dios que ri hermanos ri nyetaken-vi ri Jesús pa tinamit Jerusalén chila' pa ruch'ulef Judea, jabel ta ruc'ulic nquibün chin ri sipanic ri ninjüch cheque. \v 32 Y quiri', nquicot ta ri vánima tok nquinapon iviq'uin si quiri' ri rurayibül ri Dios, y nquinuxlan ta e ba' iviq'uin. \v 33 Ri Dios nuya' uxlanen pa tak kánima. Y ri nurayibül yin chive rix, que ri Dios nc'uje' ta iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a. \c 16 \s1 Ri Pablo nbün saludar cheque ri hermanos. \p \v 1 Y ninchilabej c'a e chive ri hermana Febe, roma rija' jun ixok rusamajel ri Dios chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Cencrea. \v 2 Romari' tic'ulu' jabel. Quiri' c'uluman que nibün rix ri nyixtakej-vi ri Jesús, cheque ri ye jun chuka' quibanun riq'uin ri Ajaf. Ninjo' que nito' ta ri hermana Febe riq'uin ri nc'atzin chin. Roma rija' ye ruto'on ye q'uiy y quiri' chuka' rubanun viq'uin yin. \p \v 3 Tibana' saludar ri hermanos Priscila y Aquila, ri junan xojsamüj quiq'uin pa rusamaj ri Jesucristo. \v 4 Rije' jubama xecom chinucolic yin, y yin juis ninmatioxij cheque. Y quiri' chuka' conojel ri molaj hermanos ri man ye israelitas tüj, nquimatioxij chuka' cheque roma ri xquibün voma yin. \v 5 Y tibana' chuka' saludar ri hermanos ri nquimol-qui' pa cacho ri ca'i' hermanos ri'. Y quiri' chuka' tibana' saludar ri hermano Epeneto. Juis ninjo' rija', y ja rija' ri nabey xutaken richin ri Cristo pa ruch'ulef Acaya. \v 6 Tibana' saludar ri hermana María. Rija' juis nsamüj chi'icojol. \v 7 Tibana' chuka' saludar ri hermanos Andrónico y Junias, ri ye nuvinak vi, y junan xojc'uje' quiq'uin pa cárcel. Q'uiy yan chic juna' tiquitakej ri Cristo. Rije' nabey quitaken chic tok yin man jani rutzijol ninnimaj. Y rije' jabel vi chuka' ye tz'eton coma ri ch'aka chic apóstoles. \p \v 8 Tibana' saludar ri hermano Amplias. Juis ninjo' roma rija' chuka' rutaken ri Ajaf. \v 9 Tibana' saludar ri hermano Urbano. Riq'uin rija' junan xojsamüj pa rusamaj ri Jesucristo. Y tibana' chuka' saludar ri hermano Stachis, ri juis ninjo'. \v 10 Tibana' saludar ri hermano Apeles. Rija' nk'alajin que ruyo'on ránima riq'uin ri Cristo. Tibana' saludar ri hermanos ri aj pa racho ri Aristóbulo. \v 11 Tibana' saludar ri hermano Herodión, ri nuvinak vi. Tibana' saludar ri aj pa racho ri Narciso, ri ye jun quibanun riq'uin ri Ajaf. \v 12 Tibana' saludar ri hermanos Trifena y Trifosa, ri ye rusamajela' ri Ajaf. Tibana' saludar ri hermano Pérsida, ri juis ninjo'. Rija' juis samajnük pa rusamaj ri Ajaf. \v 13 Tibana' saludar ri hermano Rufo. Rija' chuka' cha'on roma ri Ajaf. Y tibana' chuka' saludar ri rute' rija', ri cachi'el chuka' nte' yin. \v 14 Tibana' saludar ri hermanos Asíncrito, Flegonte, Hermas, Patrobas, Hermes y ri hermanos ri yec'o quiq'uin. \v 15 Tibana' saludar ri hermanos Filólogo, Julia, ri Nereo y ri rana', ri Olimpas y ri quitaken-vi ri Jesús ri yec'o quiq'uin. \p \v 16 Y chuka' ninbij chive que tibana' saludar c'a ivi' chi'ivonojel riq'uin ronojel ivánima tijola-ivi'. Y tic'ulu' c'a ri saludos ri nyequitük-e conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Cristo pa tak tinamit ri yec'o chiri'. \p \v 17 Hermanos, yin ninchilabej c'a chive que tichajij-ivi', roma yec'o vinük ri xa nyequijachala' ri hermanos, y nquibün cheque que nyetzak, roma jun vi chic tijonic ri quic'uan y juis nyech'o chirij ri ketzij tijonic ri ic'uan rix. Ri vinük ri nyebanun quiri' man que'itzeklebej, xa tijachala-ivi' quiq'uin. \v 18 Roma rije' man ja tüj ri rusamaj ri Kajaf Jesucristo ri nquibün, xa ja ri ncajo' rije' ri nquibün. Rije' jabel tak tzij c'a ri nyequibila' y romari' juis utz ncac'axaj ri hermanos ri man nyenucun tüj jabel pari', y chanin nyech'acatüj-e pa quik'a'. \p \v 19 Jac'a rix, conojel quetaman chic que nitakej-vi rutzij ri Dios, y yin juis nquicot ri vánima romari'. Pero chuka' ninjo' que tivetamaj nc'uje' ina'oj chubanic ri utz y man chubanic tüj ri itzel. \v 20 Ja ri Dios nyo'on uxlanen pa tak kánima. Y rija' nbün yan chive que nyixch'acon chirij ri itzel-vinük. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin. \p \v 21 Ri hermano Timoteo nutük-e saludos chive. Kachibilan-ki' pa rusamaj ri Dios. Nquitük-e chuka' saludos cheque ri hermanos Lucio, ri Jasón y ri Sosípater. Rije' ye nuvinak vi. \p \v 22 Y yin Tercio, ri nquitz'iban-e ri rutzij ri hermanos Pablo, nyixinbün saludar. Yin, jun chuka' nubanun riq'uin ri Ajaf. \p \v 23 Ri hermano Gaio nyixrubün saludar. Vocomi ja pa racho rija' c'o-vi nu-posada, y chere' chuka' nyepu'u-vi conojel hermanos. Ri hermano Erasto nutük-e saludos chive. Ja rija' ri tesorero chupan ri tinamit re'. Y quiri' chuka' nutük-e saludos chive ri hermano Cuarto. \p \v 24 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a. \s1 Konojel tikaya' ruk'ij ri Dios \p \v 25 Tiya' c'a ruk'ij ri Dios. Roma xaxe rija' ri ntiquer nbanun chive que más niya' ivánima riq'uin. Quiri' nbij ri utzilüj tzij richin colonic, ri rutzij ri Jesucristo ri nintzijoj yin. Ri tzij re' man katz k'alajrisan tüj pe utz roma ri Dios, xa c'a ja ri tiempo re' xuk'alajrisaj jabel. \v 26 Vocomi xk'alajrisüs yan c'a, y romari' tok nk'ax cheke ri ye tz'iban can coma ri achi'a' k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xec'uje' ojer can. Ri Dios ri c'o richin chi jumul, rubin can que titzijos cheque conojel vinük, y jari' ri ntajin vocomi, richin que tiquiya' cánima riq'uin rija' y tiquitakej ri rutzij. \p \v 27 Xaxe jun Dios c'o y riq'uin rija' c'o-vi ronojel etamabül. Tikaya' c'a ruk'ij rija' richin jumul. Xaxe roma ri Jesucristo nkutiquer nkaya' ruk'ij ri Dios. Quiri' c'a.