\id PHP - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h FILIPENSES \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Filipos \toc2 Filipenses \toc3 Flp \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Filipos \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo vachibilan ri hermano Timoteo roj rusamajela' ri Jesucristo. Nkatz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Filipos, rix ri jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Nkatz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rix uc'uey quichin ri hermanos, chive rix hermanos ri rix cha'on chin nyixsamajin quichin ri hermanos (rix diáconos) y chive chi'ivonojel. \v 2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo nuc'utuj c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quivi' ri hermanos aj-Filipos \p \v 3 Nyixka-pe-vi chinuc'u'x, y ninmatioxij chin ri Dios ivoma. \v 4 Y chi jumul tok yin ninbün orar, nyixinc'uxla'aj rix, y riq'uin quicot ninc'utuj ri utz ri nuya' ri Dios pan ivi'. \v 5 Roma nka-pe chinuc'u'x ri to'onic ri nibün rix richin que ntzijos ri utzilüj tzij richin colonic. Chupan c'a ri k'ij tok xitakej, ja k'ij ri' tok itz'amon-pe ri to'onic ri'. \v 6 Ri Dios rutz'amon c'a jun utzilüj samaj pa tak ivánima. Y yin vetaman que nq'uis na vi pari' y man nuya' tüj can rubanic ri samaj ri'. Quiri' vi nbün-apu c'a tok napon ri k'ij richin ri Jesucristo. \v 7 Ri Dios nsamüj-vi pa tak ivánima, roma ibanun-vi utz chuve chere' pa cárcel, yin ito'on chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic y chuka' yin ito'on chubixic que ri tzij re' ketzij vi. Junan c'a kac'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, y romari' rix nuc'uan-vi pa vánima. \v 8 Retaman c'a ri Dios que juis vi nyixinjo' chi'ivonojel. Cachi'el ri nyixrujo' ri Jesucristo, quiri' ri nyixinjo' yin chive rix. \v 9 Ninc'utuj-vi c'a chin ri Dios que más ta nq'uiyür ri nyixijo-ivi', y nc'uje' ta chuka' más etamabül y más na'oj iviq'uin. \v 10 Jari' ri ninc'utuj chin ri Dios, roma ninjo' que nk'ax chive achique ri c'o-vi cakalen. Richin quiri' rix chi jumul ta nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj y man ta jun itzel tilitüj pan ic'aslen tok nka-pe ri k'ij richin ri Cristo. \v 11 Y ri Jesucristo nyixruto' c'a richin que choj ta vi ri ic'aslen nic'uaj y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Y quiri', ri Dios nuc'ul ta ruk'ij y nnimirsüs ta rubi'. \s1 Ri rurayibül ri Pablo ja ri ntzijos ri rutzij ri Dios \p \v 12 Hermanos, yin ninjo' que rix nivetamaj que riq'uin ri nuc'ulachin man pa'ül tüj ruk'alajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Pa ruq'uexel c'a ri', yec'o más vinük ri nye'ac'axan. \v 13 Conojel ri yec'o pa palacio cac'axan chic, y chuka' quetaman chic que xinoc pa cárcel roma ri nintzijoj rubi' ri Cristo. Y chuka' quiri' c'a conojel, cac'axan chic vi. \v 14 Y jubama conojel ri hermanos xc'uje-e más cuchuk'a' richin que nquitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. Roma ri hermanos re' xquitz'et que ri Dios c'o-vi viq'uin y man jun xbiri' viq'uin richin nintzijoj ri rutzij chere' pa cárcel. Romari' rije' xq'uis-e ri xbiri' chiquivüch y más xquiya-e cánima chubanic rusamaj ri Ajaf Dios. \p \v 15 Chiquicojol c'a rije' yec'o-vi ri itzel nquina' chuve y nquitzijoj rubi' ri Cristo xaxe richin ncajo' nquic'ut que rije' chuka' nyetiquer nquibün ri samaj. Pero yec'o-vi chuka' ri riq'uin ncajo' ri vinük y riq'uin jun ch'ajch'oj cánima nquibün ri samaj. \v 16 Ri itzel nquina' chuve, nquitzijoj c'a chuka' rubi' ri Cristo, pero xaxe richin que ncajo' nquic'ut que rije' chuka' nyetiquer nquibün ri samaj, rije' xa man ch'ajch'oj tüj cánima. Xa ncajo' c'a que más ta nk'oxon ri vánima chere' pa cárcel. \v 17 Jac'a ri ch'aka chic ri riq'uin ncajo' ri vinük y riq'uin jun ch'ajch'oj cánima nquibün ri samaj, yinquito-vi, roma quetaman que ri Dios yin ruyo'on can chere' richin nink'alajrisaj que ri utzilüj tzij richin colonic ketzij vi. \v 18 Chuve yin ri más nc'atzin, ja ri ntzijos ri rubi' ri Cristo, y man nc'atzin tüj c'a que ninvetamaj, si ch'ajch'oj cánima tok nquitzijoj o xa man ch'ajch'oj tüj. Pero tok ja ri rubi' ri Cristo ri ntzijos, juis quicot ri nuya' pa vánima. Y man nq'uis tüj c'a e viq'uin ri quicot ri'. \p \v 19 Nuyo'on c'a vánima que ronojel ri' c'o utz nquic'ün-pe chuve y nquinel-e ri ape' yin tz'apül-vi. Vetaman c'a que rix nibün orar voma, y chuka' nquiruto' ri Lok'olüj Espíritu ri petenük roma ri Jesucristo. \v 20 Nurayibül vi c'a que ninya' ruk'ij ri Cristo, cachi'el ri nubanun-pe. Man ta nquiq'uix, ni man ta chuka' ninxbij-vi'. Ninya' ta ruk'ij ri Cristo riq'uin ri nuc'aslen o riq'uin ri nucamic. Jari' ri nurayibül yin. \v 21 Roma chuve yin, si c'a nquic'ase' na chuvüch ri ruch'ulef, ja ri Cristo ri nuc'aslen. Y si ta nquicom-e, nquich'acon. \v 22 Si nquic'ase-e más chuvüch ri ruch'ulef, ri samaj ri ninbün, c'o utz ri nuc'ün-pe. Y romari' yin man nquitiquer tüj ninbij si ninjo' nquic'ase' más chuvüch ri ruch'ulef o si ninjo' nquicom. \v 23 Man ninvil tüj c'a achique ninbün, roma pa nic'aj yinc'o-vi. Pero chuka' ninnuc que si ninya' can ri ruch'ulef y nquibec'uje' riq'uin ri Cristo, más utz xtenbana' chila'. \v 24 Pero chuka' vetaman que ivoma rix más nc'atzin que c'a nquic'uje' na chuvüch ri ruch'ulef. \v 25 Y romari' vetaman que c'a man jani nquinel ta e chuvüch ri ruch'ulef, xa c'a nquic'uje' c'a iviq'uin, richin nyixq'uiy y nyixquicot chi'ivonojel rix ri iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. \v 26 Y quiri', rix xtiya-vi c'a ruk'ij ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, tok xquinitz'et que xquinapon jun bey chic iviq'uin. \p \v 27 Y achique ta na c'a xtic'ulachitüj viq'uin, ri c'uluman que nibün rix ja ri tic'uaj jun c'aslen utz roma itaken chic ri utzilüj rutzij ri Cristo. Si xquinapon ta iviq'uin, quiri' ta xtenvila' ri ic'aslen, y si man xquinapon tüj, xtinvac'axaj ta c'a pan ivi', que iyo'on ta ivánima riq'uin ri Cristo, que xa jun ta ivüch ibanun, y que man ta iyo'on k'ij chin ri tijonic ri man ketzij tüj. Ito'on ta ivi' richin itzekleben ri utzilüj tzij richin colonic ri itaken. \v 28 Y chuka' man tixbij-ivi' chiquivüch ri nye'etzelan ivichin. Y si quiri' xtibün, nbek'alajin que rix ivilon chic ri colonic. Y chuka' nbek'alajin que rije' ri nye'etzelan ivichin, que rije' pa k'ak' nyebeka-vi. Y ja ri Dios ri nbanun que nbek'alajin ri'. \v 29 Rix man xe tüj c'a yo'on k'ij chive richin nitakej ri Cristo, xa yo'on chuka' k'ij chive richin que nitij pokonül roma ri rubi' rija'. \v 30 Junan c'a ibanun viq'uin yin. Rix xitz'et tok xinc'uje' iviq'uin que q'uiy pokonül ri xinc'usaj roma ri rubi' ri Cristo. Y vocomi tivetamaj c'a que c'a c'o na pokonül ninc'usaj. \c 2 \s1 Tikach'utinirsaj-ki' cachi'el xbün ri Cristo, stape' (aunque) rija' c'o ruk'ij \p \v 1 Ri Cristo nucukuba-vi c'a ic'u'x y quiri' chuka' nbün que nijola-ivi'. Ri Lok'olüj Espíritu c'o iviq'uin y jun ivüch nbün chive. Pan ivánima c'a npu'u-vi richin nijoyovaj ivüch chi'ivachibil ivi'. \v 2 Romari' ninbij chive que junan ivüch tibana', y chi jumul quixjo'on. Ronojel ri nibün, riq'uin jun ic'u'x tibana'. Si quiri' nibün, nquiquicot c'a ivoma. \v 3 Ronojel ri nibün, man richin tüj ninimirsaj-ivi' o richin ta que xaxe rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel. Xa tich'utinirsaj-ivi', y tibana-ka que rix xa más rix co'ol que chiquivüch ri ch'aka chic. \v 4 Tinucu' ri nka' cheque ri ch'aka chic, y man xe tüj ri nka' chive rix. \p \v 5 Tibana' c'a cachi'el ri xbün ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 6 Rija' Dios vi, pero man riq'uin tüj ri' xc'uje' ta can chila' chicaj riq'uin ri Dios. Man quiri' tüj xbün. Rija' xuya' can ronojel ri'. \v 7 Man xupokonaj tüj c'a xuya' can ri ruk'ij, y xalüx-pe chuvüch ri ruch'ulef. Xoc c'a cachi'el roj vinük. Xsamüj cachi'el xa ta achique na samajel. \v 8 Rija' xoc c'a vinük cachi'el roj y xuch'utinirsaj-ri'. Xutakej y xbün c'a ronojel ri xbij ri Dios chin. Quiri' xbün c'a jampe' xapon chupan ri camic, ri camic chuvüch ri cruz. \v 9 Y romari' ri Dios rubanun chin que c'o-vi ruk'ij chila' chicaj. Ja rija' ri más nim chiquivüch ri nimak' chuka' quisamaj. \v 10 Ri Dios nrajo' c'a que conojel quexuque' tok ncac'axaj ri rubi' ri Jesús. Ri yec'o chila' chicaj y ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, y chuka' ri yec'o chupan ri lugar quichin ri caminaki' ri man xquitakej tüj e, quexuque' c'a chuvüch. \v 11 Y conojel tiquibij que ri Jesucristo jari' ri Ajaf. Y quiri', nquiya' ruk'ij ri Katata' Dios. \s1 Roj ri kataken chic roj sük chuvüch ri ruch'ulef \p \v 12 Roma c'a ri', rix ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive que chi jumul titakej rutzij ri Dios, cachi'el ibanun-pe. Tok xinc'uje' iviq'uin, quiri' xibün. Y quiri' chuka' tibana' vocomi, tok man yinc'o tüj iviq'uin. Titija' ik'ij riq'uin ri ic'aslen ri icolon chic, c'a pa ruq'uisbül k'ij. Tixbij c'a ivi' y man tibün ri mac. \v 13 Ri Dios nsamüj pa tak ivánima, y nuya' ri rayibül chive que nibün ri nka' chuvüch rija'. Y chuka' nuya' ivuchuk'a' richin nyixtiquer nibün. \p \v 14 Y ronojel ri nibün, riq'uin c'a ronojel ivánima tibana'. Man quixsujun, ni man tibün oyoval. \v 15 Tibana' c'a que nk'alajin que utz vi ri ic'aslen y man jun itzel nilitüj chivij. Tik'alajin c'a que rix ralc'ual ri Dios y que man jun itzel c'o pan ic'aslen, stape' (aunque) rixc'o chuvüch ri ruch'ulef chiquicojol vinük ri man choj tüj quic'aslen, ri ye satznük-vi riq'uin ri quinojibül. Ja rix c'a ri nyixsakirsan quichin ri vinük ri'. \v 16 Y nitzijoj ri tzij richin c'aslen cheque. Y yin ninjo' c'a que ivoma rix ri vánima nquicot ta chupan ri k'ij richin ri Cristo, roma nk'alajin que c'o xc'atzin-vi ri samaj xinbün iviq'uin. \v 17 Nintij c'a pokonül roma ri rutzij ri Dios ri nink'alajrisaj, pero rix xitakej ri xintzijoj chive. Rix xijüch ri ic'aslen chin ri Dios y romari' yin juis nquiquicot. Y stape' (aunque) ta nquicamsüs, nuc'ün-pe quicot chuve yin. \v 18 Y quiri' chuka' rix, tiquicot c'a ri ivánima viq'uin. \s1 Ri Pablo nrajo' c'a nyerutük ri Timoteo y ri Epafrodito c'a pa tinamit Filipos \p \v 19 Si rurayibül c'a ri Ajaf Jesús, ri hermano Timoteo napon yan iviq'uin. Nintük c'a e richin nrac'axaj-pe achique ibanun. Y quiri' ncukür nuc'u'x yin. \v 20 Y man jun chic c'a ri c'o viq'uin ri junan ta ránima viq'uin, cachi'el ri Timoteo, y ketzij ta nunuc ri achique ibanun. \v 21 Ri ch'aka chic ri yec'o viq'uin, xaxe ri nka' chiquivüch rije' ri nquinuc, y man nquinuc tüj achique ri nc'atzin pa rusamaj ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 22 Jac'a ri hermano Timoteo nuc'ut que jabel utz. Y rix chuka' ivetaman que quiri'. Ivetaman que rija' c'unük cachi'el valc'ual, y samajnük viq'uin richin kak'alajrisan ri utzilüj tzij richin colonic. \v 23 Y yin xaxe chic c'a voyoben ri achique xtibix-pe chuve pa juzgado, si nquinelesüs-e pa cárcel o xa c'o quinojin nquibün chuve. Y c'ateri' nintük-e ri Timoteo iviq'uin, ri nunucun yin. \v 24 Y nuyo'on vánima que ri Ajaf Dios nbün que yin chuka' nquitiquer nquinapon iviq'uin pa jun ca'i-oxi' apu k'ij. \p \v 25 Man riq'uin vi ri', xinnuc c'a que ri hermano Epafrodito ntzolij yan ta iviq'uin. Rija' xitük c'a pe viq'uin richin xinruto' riq'uin ri xc'atzin chuve. Kachibil vi c'a ki' riq'uin richin katijon kak'ij pa rusamaj ri Dios. \v 26 Ri Epafrodito juis nrajo' nyixrutz'et yan, roma retaman que rix xivac'axaj que xyavüj. \v 27 Y ketzij que rija' juis xyavüj y jubama xcom. Jac'a ri Dios xujoyovaj ruvüch y xujoyovaj chuka' nuvüch yin. Roma si ta xcom ri Epafrodito, c'o ta jun chic k'oxon xpu'u viq'uin pa quivi' ri k'oxon ri yec'o chic pa vánima. \v 28 Romari' xinnuc-vi c'a que rija' ntzolij yan iviq'uin, richin nquicot ri ivánima tok nitz'et. Y tok c'o chic iviq'uin, yin manak chic pena ninchajij. \v 29 Riq'uin c'a juis quicot tic'ulu', roma quiri' ri c'uluman que nibün chin. Junan c'a itaken ri Ajaf riq'uin. Tiya' c'a quik'ij ri hermanos ri ye cachi'el chuka' rija'. \v 30 Ri hermano Epafrodito jubama xcom roma ri rusamaj ri Cristo. Rix xitük-pe chinuto'ic yin, y rija' jubama xcom chubanic ri samaj. \c 3 \s1 Xaxe roma ri Cristo tok jun vinük man jun rumac nk'alajin chuvüch ri Dios \p \v 1 Hermanos, ninbij c'a chuka' e chive que tiquicot ri ivánima riq'uin ri Ajaf Dios. Y roma c'a ri nc'atzin tok ninbij e jun bey chic ri achique xa nubin chic chive. \v 2 Tichajij c'a ivi' chiquivüch ri vinük ri nquibün cachi'el nquibün ri itzel tak tz'i', vinük ri nquibij que ye rusamajela' ri Dios y xa ja ri itzel nquibün. Nquibij que richin ncolotüj jun vinük nc'atzin que nban ri circuncisión chin, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios. \v 3 Pero roj ketaman que man nc'atzin tüj que nban ri circuncisión cheke richin nkucolotüj. Man riq'uin tüj c'a ri quere' nkach'üc kacolonic. Pa ruq'uexel ri' roj riq'uin quicot nkabij que xkatakej yan ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y chuka' c'o chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, ri nkuruto' chuya'ic ruk'ij ri Dios. Y romari' chuvüch ri Dios ja roj ri banun ri ketzij circuncisión cheke. \v 4 Pero si ta roma ri utz ri kabanalun pa kac'aslen, roma ta ri' nkutiquer nkach'üc kacolonic, yin nquicolotüj ta chuka'. Roma ri nuc'aslen yin más utz que chuvüch ri quic'aslen ri nyebin que nyecolotüj roma ri utz quic'aslen. \v 5 Roma yin jun semana quinalüx tok xban ri circuncisión chuve. Yin, jun chuka' israelita ri ruxquin rumam can ri Benjamín, jun más nim ruk'ij chiquicojol ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. Ri nte-nata' ye hebreos. Xinoc jun fariseo. Y xaxe ri ntoc fariseo ri más nutij ruk'ij nbün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 6 Riq'uin c'a ronojel vánima xintzeklebej ri nquitakej ri nuvinak israelitas, roma riq'uin ronojel vitzel xinbün cheque ri quitaken ri Jesucristo que xquitij pokonül, roma xinnuc que quiri' nrajo' ri Dios que ninbün. Xinnuc que choj vi ri nuc'aslen, roma xintij-vi nuk'ij ninbün ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 7 Ronojel ri' jabel c'a ye utz chinuvüch yin. Pero xapon c'a ri k'ij tok xk'ax chuve que man nuc'ün tüj pe colonic chuve y romari' xinya' can, richin xintakej ri Cristo. \v 8 Ronojel ri xinya' vánima riq'uin, xinya' can. Manak chic c'a cakalen chuve yin. Quiri' xinbün roma xinvetamaj ruvüch ri Vajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri Cristo xinya' can ronojel. Xentorij can, cachi'el nban chin ri k'ayis. Quiri' xinbün roma ninjo' que ri Cristo ntoc-vi vichin. \v 9 Quiri' xinbün roma ninjo' que jun ninbün riq'uin rija'. Ninjo' que man jun tüj numac nk'alajin chuvüch ri Dios. Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ninya' tüj chic vánima riq'uin. Vetaman que man nquitiquer tüj ninbün ronojel ri nbij chupan ri ley ri'. Vocomi xintakej c'a ri Cristo, y romari' ri Dios xbün chuve que man jun numac nk'alajin chuvüch rija'. Y quiri' nbün cheque conojel ri nyetaken ri Cristo. \v 10 Ninjo-vi c'a ninvetamaj jabel ruvüch ri Cristo y nsamüj ta ri ruchuk'a' ri Dios pa nuc'aslen yin, cachi'el ri uchuk'a' tok xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Ninjo' nintij pokonül roma rubi' ri Dios, cachi'el ri pokonül ri xutij ri Cristo. Ninjo' c'a ninc'ut que yin cachi'el ta xincom riq'uin ri Cristo chuvüch ri cruz. Y jari' ninjo' ninbün. \v 11 Nintij c'a nuk'ij, roma ninjo' nquic'astüj-e chiquicojol ri caminaki' y nquibec'uje' chila' chicaj riq'uin ri Dios. \s1 Ri Pablo nutij c'a ruk'ij richin que nuc'ul ta ri lok'olüj sipanic \p \v 12 Yin man ninbün tüj c'a que ta vilon chic ronojel ri c'o riq'uin ri Cristo. Ni man ninbün tüj chuka' que ta tz'aküt chic ri nuc'aslen. Man quiri' tüj. Xa c'ateri' c'a nintij nuk'ij richin que nye'oc vichin ronojel ri yec'o riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Jari' ri xrajo' chuve tok yin xinoc richin rija'. \v 13 Hermanos, man ninbij tüj c'a que ye vichin ta chic ronojel ri yec'o riq'uin ri Cristo, pero nquinajin chutijic nuk'ij chiquij. Xaxe chic ri' ri ninnuc y man nyec'atzin tüj chic chuve ri xec'o yan can. \v 14 Nintij-vi nuk'ij chirij ri yec'o-apu chinuvüch, roma ninjo' que ntoc vichin yin ri lok'olüj sipanic. Y roma c'a ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, tok ri Dios xinroyoj yin, roma nrajo' que nquibe chila' chicaj y nrajo' que ntoc vichin yin ri lok'olüj sipanic. \p \v 15 Ronojel c'a ri xinbij chive, quiri' ta ri nkanuc konojel ri kayo'on chic kánima riq'uin ri Dios. Pero ri Dios chuka' nuk'alajrisaj c'a chikavüch tok c'o ba' ri man ja tüj ri nkanuc. \v 16 Pero ape' na ta c'a nkujapon-vi riq'uin ri kanojibül, ri c'uluman que nkabün ja ta ri nrajo' ri Dios. Junan ta c'a ri bey ri nkatz'om-e konojel. \p \v 17 Hermanos, tibana' c'a ri cachi'el nitz'et viq'uin yin, y tibana' ri nitz'eta' quiq'uin ri ch'aka chic, ri nquibün chuka' ri cachi'el ninbün yin y ri ye vachibil. \v 18 Roma ye q'uiy ri nye'etzelan richin ri Cristo y man nquinimaj tüj que xaxe riq'uin ri rucamic chuvüch ri cruz nkucolotüj. Jari' ri ye nuc'uxla'aj-e chive q'uiy mul. Y vocomi riq'uin chuka' ok'ej nyenc'uxla'aj-e chive. \v 19 Y pa ruq'uisbül k'ij, rije' pa k'ak' c'a nyebeka-vi. Xaxe ri ntij nquinuc. Juis itzel ri quic'aslen quic'uan y man nyeq'uix tüj. Chiquivüch rije' jabel utz ri nquibün. Benük c'a ri cánima chirij ri cosas richin ri ruch'ulef. \v 20 Jac'a roj roj richin chic que nkubec'uje' chila' chicaj. Y chila' c'o-vi ri Colonel y Ajaf Jesucristo, y xaxe chic koyoben ri k'ij tok npu'u chikac'amic. \v 21 Ri ch'aculaj c'a ri kac'uan vocomi, c'ayuf ri nuc'ulachila', pero rija' nujül-e y nkutoc c'a cachi'el rija' ri c'o ruk'ij. Quiri' nbün kiq'uin roma juis nim ri uchuk'a' ri c'o riq'uin, y ja uchuk'a' ri' ri nucusaj richin que nc'uje' ronojel pa ruk'a'. \c 4 \s1 Quicot c'a tic'uje' ri ivánima chi jumul \p \v 1 Romari' hermanos, tiya' c'a ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Yin juis nyixinjo' y ninrayij chuka' que nkatz'et ta ki' jun bey chic. Rix juis quicot ri ic'amon-pe chuve roma ja riq'uin ri ic'aslen rix nk'alajin que c'o xuc'ün-pe ri samaj xinbün chi'icojol. Ja rix ri nu-premio. \p \v 2 Ninc'utuj favor cheque ri hermana Evodia y ri hermana Síntique que junan quivüch tiquibana', roma quitaken chic ri Ajaf. \v 3 Y rat samajel junan viq'uin yin, ri ratc'o-vi chupan ri samaj richin ri Dios, ninc'utuj c'a favor chave richin que que'ato' ri ca'i' hermanas ri', roma rije' quitijon quik'ij chuka' chupan ri rusamaj ri Dios. Xenvachibilaj-vi chuk'alajrisasic ri utzilüj tzij richin colonic. Junan xesamüj viq'uin, ye cachibilan ri hermano Clemente y ch'aka chic hermanos. C'o chic c'a ri quibi' chila' chicaj, tz'iban chic chupan ri vuj richin c'aslen. \p \v 4 Chi jumul c'a tiquicot ri ivánima riq'uin ri Ajaf. Tiquicot c'a ri ivánima chi jumul. \v 5 Ri ic'aslen utzilüj c'o ta utz nuc'ut chiquivüch conojel ri vinük. Ri Ajaf man nq'uiyilüj tüj chic ri ru-tiempo chin nobos chic. \p \v 6 Man titz'om pena chirij achique na, xa tiya' pa ruk'a' ri Dios y tic'utuj chin ri nc'atzin chive, y chuka' man timestaj nyixmatioxin. \v 7 Si quiri' nibün, ri uxlanen ri npu'u riq'uin ri Dios xtic'uje' pan ivánima y ri uxlanen ri' xtuchajij ri ivánima y xquixruto' chuvüch ri nojibül ri nyepu'u iviq'uin. Quiri' xtubün chive roma jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri uxlanen ri' man nk'ax ta vi cheke jabel, roma juis nim ri samaj nbün. \s1 Xaxe ri c'uluman ri tikabana' y tikanucu' \p \v 8 Hermanos, pa ruq'uisbül ninjo' c'a ninbij-e chive que ri c'uluman que nibün y ninuc, ja ri ketzij, ri c'o ruk'ij, ri choj, ri ch'ajch'oj, ri jabel, ri c'o utz rutzijol, ri utz vi, y ri nka' chuvüch ri Dios. Jari' ri tinucu'. \p \v 9 Ja ri xivetamaj, ri xic'ul, ri xivac'axaj y ri xitz'et viq'uin, jari' ri tibana'. Y ri Dios ri nyo'on ri uxlanen, nc'uje-vi iviq'uin. \s1 Ri sipanic ri xquitük ri hermanos aj-Filipos chin ri Pablo \p \v 10 Juis c'a nquicot vánima y nquimatioxin chin ri Ajaf ivoma. Cala' chic ri', ri man jun chic to'onic ri itakon-pe chuve y xa c'are' chic ri xinic'uxla'aj-pe. Y ri' man roma tüj c'a ri xinimestaj yan, man quiri' tüj, xa roma ri man jani rix ntiquer tüj. \v 11 Y re' man ninbij tüj c'a roma ta ri c'o nc'atzin chuve. Man quiri' tüj. Roma yin xa xuc'ulij yan chuve si c'o nincusaj, utz, y si man jun nincusaj, utz chuka' chuve yin. \v 12 Vetaman c'a nquic'ase' riq'uin meba'il y vetaman nquic'ase' riq'uin beyomül. Q'uiy yan c'a xinvetamaj y nquiquicot riq'uin ri achique ninvil, si ninvil q'uiy nuvay o si xa manak, si c'o q'uiy viq'uin o si xa c'a c'o na nc'atzin chuve. \v 13 Ja ri Cristo nyo'on vuchuk'a' richin nquitiquer ninbün ronojel. \v 14 Man riq'uin tüj ri', rix utz ri xibün que xijoyovaj-pe nuvüch y xina' ri pokonül yinc'o-vi. \p \v 15 Yin ninnuc que rix aj-Filipos c'a nka-pe na chi'ic'u'x tok yin nuc'uan-apu ri utzilüj tzij richin colonic chive, pa nabey. Y tok xinel-e chiri' iviq'uin, tok xinya' can ri ruch'ulef Macedonia, rix xitük c'a jun to'onic chuve. Y ri ch'aka chic hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit man xinquic'uxla'aj tüj. \v 16 Yinc'o c'a na pa tinamit Tesalónica tok ja yan ri' xintz'om ruc'ulic ri to'onic ivichin rix. Man xaxe tüj c'a jun bey xinc'ul ri to'onic tok xinc'uje' chiri'. \v 17 Y ri xinic'uxla'aj-pe, nquicot vi ri vánima romari', pero man roma tüj c'a que c'o ri xitük-pe chuve, man quiri' tüj. Ri vánima nquicot roma vetaman que ri to'onic ri' c'o c'a chuka' nuc'ün-pe chive rix. \v 18 Vocomi ronojel chic c'a c'o viq'uin, riq'uin ri xitük-pe rix tok xpu'u ri hermano Epafrodito chuya'ic. Man jun chic c'a ninjo', roma q'uiy ri xinc'ul. Ri sipanic re' nka-vi c'a chuvüch ri Dios, y nkutiquer nkabij que chin ri Dios xiya-vi, y rija' xuc'ul. \v 19 Roma ri ito'onic ri', ri ka-Dios ri c'o-vi ruk'ij y juis rubeyomal, nuya' c'a chive rix ri jun jun ibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, nuya' c'a ronojel ri nc'atzin chive. \v 20 Ri Katata' Dios c'o-vi c'a ruk'ij richin jumul. Quiri' c'a. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 21 Y tiya' c'a saludos cheque conojel ri hermanos ri jun chuka' quibanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Ri hermanos ri yec'o viq'uin nquitük chuka' e saludos chive. \v 22 Quiri' chuka' ri hermanos ri ye rusamajela' ri rey César nquitük-e saludos chive. \p \v 23 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.