\id MAT - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h SAN MATEO \toc1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Mateo \toc2 San Mateo \toc3 Mt \mt1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Mateo \c 1 \s1 Ri quibi' ri ye ruxquin-rumama' can ri Jesucristo \p \v 1 Ri jun vuj ri nutz'om-e chere', jun vuj ri tz'iban-vi can ri quibi' ri ruxquin-rumama' can ri Jesucristo. Nk'alajin-vi c'a que ja rija' ri ruxquin-rumam can ri rey David, ri xc'uje' pari' ri tinamit Israel ojer can, y ja rija' ri ruxquin-rumam can chuka' ri Abraham. \p \v 2 Ri Abraham jari' ri rutata' ri Isaac, ri Isaac rutata' ri Jacob, ri Jacob rutata' ri Judá y ch'aka chic ru-hermanos. \v 3 Ja ri Judá y ri Tamar ri rixjayil quite-quitata' ri Fares y ri Zara. Ja ri Fares ri rutata' ri Esrom, y ri Esrom rutata' ri Aram. \v 4 Y ri Aram ri' rutata' ri Aminadab, ri Aminadab rutata' ri Naasón, y ri Naasón rutata' ri Salomón. \v 5 Y ri Salomón y ri Rahab ri rixjayil rute-rutata' Booz, ri Booz y ri Rut ri rixjayil rute-rutata' ri Obed, y ri Obed rutata' ri Isaí. \v 6 Y ri Isaí ri' rutata' ri rey David, y ri rey David rutata' ri Salomón riq'uin ri Betsabé ri rixjayil. Ri rute' ri Salomón, ja ri rixjayil can ri Urías. \p \v 7 Ja ri Salomón rutata' ri Roboam, ri Roboam rutata' ri Abías, y ri Abías rutata' ri Asa. \v 8 Y ri Asa ri' rutata' ri Josafat, ri Josafat rutata' ri Joram, y ri Joram rutata' ri Uzías. \v 9 Y ri Uzías ri' rutata' ri Jotam, ri Jotam rutata' ri Acaz, y ri Acaz rutata' ri Ezequías. \v 10 Y ri Ezequías ri' rutata' ri Manasés, ri Manasés rutata' ri Amón, y ri Amón rutata' ri Josías. \v 11 Y ri Josías ri' rutata' ri Jeconías y ch'aka chic ru-hermanos. Y jari' tok ri kavinak israelitas xban cheque coma ri qui-enemigos que xequic'uaj pa ruch'ulef rubini'an Babilonia. \p \v 12 Y tok yec'o chic chiri' pa Babilonia, ri Jeconías rutata' ri Salatiel y ri Salatiel rutata' ri Zorobabel. \v 13 Y ri Zorobabel ri' rutata' ri Abiud, ri Abiud rutata' ri Eliaquim, y ri Eliaquim rutata' ri Azor. \v 14 Y ri Azor ri' rutata' ri Sadoc, ri Sadoc rutata' ri Aquim, y ri Aquim rutata' ri Eliud. \v 15 Y ri Eliud ri' rutata' ri Eleazar, ri Eleazar rutata' ri Matán, ri Matán rutata' c'a jun ri rubini'an chuka' Jacob. \v 16 Y ri Jacob ri' rutata' c'a ri José ri xoc rachijil ri María. Y ri María ri' jari' ri rute' ri Jesús ri Cristo. \p \v 17 Catorce c'a familia can xec'uje-pe, ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri Abraham c'a riq'uin ri rey David. Catorce chuka' familia can xec'uje-pe, ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri rey David hasta c'a chupan ri tiempo tok ri kavinak israelitas xebec'uje' pa ruch'ulef Babilonia. Y quiri' c'a chuka' ri familia can xec'uje', ri ntz'ucutüj-pe riq'uin ri tiempo tok ri kavinak israelitas xebec'uje' pa ruch'ulef Babilonia, y hasta xapon riq'uin ri Cristo, catorce c'a familia can chuka'. \s1 Tok xalüx ri Jesús \p \v 18 Y tok xalüx ri Jesucristo quere' c'a ri rubanic: Ri María ja ri rute' ri Jesucristo, jun xtün ri c'utun chic c'a roma ri José. Pero xbanatüj c'a que tok c'a man jani quic'uan ta qui' que xnabex que ri María nye'avüj chic rubanun-pe. Pero ri María quere' xuc'ulachij roma xka-ka c'a ri Lok'olüj Espíritu pari'. \v 19 Ja ri José ri nbe'oc rachijil ri María, jun chojmilüj vinük vi, y man c'a xrajo' tüj xuya' pa q'uixaj ri María chiquivüch ri vinük, romari' xbün que xa chilak'ül nuya' can ri María y man xrajo' tüj xrelesaj rutzijol chiquivüch ri vinük. \v 20 Y jari' c'a ri xunuc-ka rija' pa ránima, que xa chilak'üj nuya' can. Y pa ruvaran c'a rija' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xutz'et rija', y ri ángel ri' xbij chin ri': José, rat ri ruxquin-riy can ri rey David, man taxbij-avi' ncac'ule' riq'uin ri María ri ac'utun chic richin ntoc avixjayil, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri xka-ka pari' richin nralaj jun ac'ual. \v 21 Ri ac'ual c'a ri nralaj ri María, vit ala', y Jesús c'a ri rubi' ri naya'. Y quiri' ri rubi' naya', roma rija' nyerucol ri vinük chupan ri quimac. \p \v 22 Ronojel c'a re' ri rubin chic ri jun achi ri rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can. Cachi'el c'a ri xuk'alajrisaj ri Ajaf Dios chuvüch ri samajel ri', quiri' vi xbanatüj. Y quere' c'a ri rubin can: \q1 \v 23 Titz'eta' na pe', que nc'uje' c'a jun xtün ri npu'u yabil chirij, stape' (aunque) man c'o tüj pe achi riq'uin. \q1 Y nralaj na vi jun ac'ual, vit ala', ri rubini'an Emanuel. Ri bi'aj ri' nbij c'a chi tzij que ri Dios c'o kiq'uin. \p \v 24 Tok xc'astüj c'a ri José, xbün na vi c'a ri xbix chin roma ri ángel richin ri Ajaf Dios. Rija' xuc'ün na vi ri María richin xoc rixjayil. \v 25 Ri ral c'a ri María man ralc'ual tüj achi, roma ri José man xuyoj tüj ri' riq'uin ri María hasta que xalüx ri ac'ual. Ri ral ri María utz vi ri xuspaj ri Lok'olüj Espíritu. Y tok ri José xuya' rubi' ri ac'ual, Jesús ri rubi' xuya'. \c 2 \s1 Tok ri etamanela' chiquij ri ch'umila' xquiya' ruk'ij ri Jesús \p \v 1 Ri Jesús xalüx c'a pa tinamit rubini'an Belén, ri tinamit ri c'o pa ruch'ulef Judea. Tok xalüx ri Jesús, ja ri Herodes ri rey, y jari' c'a tok jun ca'i' etamanela' chiquij ri ch'umila', xeka-pe pa Jerusalén. Ri achi'a' etamanela' ri', pan oriente ye petenük-vi, \v 2 y xquic'utula' c'a: ¿Ape' c'o-vi ri ac'ual alaxnük, ri qui-rey ri israelitas? Roma roj ja ri cala' pan oriente katz'eton-pe ri ruch'umil, y xojpu'u chin nkaya' ruk'ij. \p \v 3 Tok ri rey Herodes rac'axan chic ri xquibij ri achi'a' etamanela', xsatz ruc'u'x. Y quiri' c'a chuka' xquic'ulachij ri vinük ri aj pa tinamit Jerusalén. \v 4 Y ri rey Herodes xerumol c'a conojel ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' chiquicojol ri israelitas, c'ateri' c'a xuc'utuj cheque que ape' c'a nalüx-vi ri Cristo. \v 5 Xepu'u ri más-nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' xquibij chin ri rey: Ri Cristo nalüx pa tinamit Belén chere' pa Judea. Roma ri jun cheque ri rusamajela' ri Dios ri xc'uje' ojer can, quere' c'a ri rutz'iban can: \q1 \v 6 Y rat tinamit Belén ri ratc'o pa ruch'ulef Judá, \q1 rat man rat co'ol tüj chiquicojol ri nimalüj tak tinamit chiri' pa Judá, \q1 roma ja chiri' aviq'uin rat ri npu'u-vi ri jun c'amol-bey, \q1 y nyeruyuk'uj-vi c'a ri vinük aj-Israel ri nutinamit, nbij ri Dios, \q1 xquibij-apu chin ri rey Herodes. \p \v 7 Y c'ateri' ri rey Herodes pan evatül c'a xeroyoj ri achi'a' etamanela' chiquij ch'umila', y xuc'utula' c'a juis cheque jampe' tok xquitz'et ri ruch'umil ri Cristo. \v 8 Y c'ateri' xerutük-e pa tinamit Belén y xbij-e cheque: Quixbiyin c'a chila' y ticanoj ri ac'ual, y tok ivilon chic can, tiya' rutzijol chuve, richin que yin nquibe chuka' chin ninya' ruk'ij. \p \v 9 Y tok ri achi'a' ye etamanela' chiquij ch'umila' cac'axan chic c'a ri tzij ri xerubij-e ri rey Herodes cheque, xebe. Y ri ch'umil ri quitz'eton-pe rije' c'a ape' quepu'u-vi, pan oriente, ruc'uan c'a e quibey. Y tok xe'apon, ri ch'umil re' xpa'e' pari' ri ape' c'o-vi ri ac'ual. \v 10 Y ri achi'a' ye etamanela' chiquij ri ch'umila', xnoj-vi ri cánima riq'uin quicot tok xquitz'et chic c'a ri ruch'umil ri Cristo. \v 11 Ja tok ri achi'a' ri' xe'oc-apu pa jay, xquitz'et na vi c'a ri ac'ual y ri María ri rute', y ja c'ateri' xexuque-ka-qui' c'a pan ulef richin xquiya' ruk'ij ri ac'ual. Y chuka' xequijakala' c'a ri quiyacol y xquispala' c'a can, oro, pon y jun jubulüj ak'on rubini'an mirra chin. \v 12 Pero cheque c'a ri achi'a' etamanela' chiquij ri ch'umila', xk'alajrisüs c'a chiquivüch pa cachic', que man chic quetzolij pa quibey richin nyequiya' rutzijol chin ri rey Herodes. Y quiri' vi xquibün ri achi'a' ri', roma xetzolij-e pa quiruch'ulef y jun yan chic c'a quibey xquic'uaj-e. \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx c'a pa ruch'ulef Egipto \p \v 13 Y ri achi'a' ri etamanela' chiquij ri ch'umila' xetzolij. Y jari' tok jun ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut-ri' chuvüch ri José, pa rachic'. Y ri ángel ri' xbij chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixanmüj-e chere'. Quixbiyin c'a pan Egipto y quixc'uje' chila', y yin ninya' rutzijol chave tok utz chic nyixtzolij-pe. Roma ri vocomi, ri rey Herodes nberucanoj-pe ri ac'ual richin que nucamsaj, xbij ri ángel chin ri José, pa rachic'. \p \v 14 Y ri José jari' tok xc'astüj, xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Chupan c'a ri ak'a' ri' xquitz'om-e bey richin nyebe c'a pan Egipto. \v 15 Chila' vi c'a pa ruch'ulef Egipto xec'uje-vi y xetzolij pa ruch'ulef Israel hasta c'a jampe' xcom ri rey Herodes. Richin quiri' nbanatüj na vi c'a ri ruk'alajrisan can ri Ajaf Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri tz'iban c'a can nbij: Pan Egipto c'a c'o-vi ri nuc'ajol tok xinvoyoj, bin can roma ri Dios. \s1 Tok ri Herodes xutük quicamsasic ri xtak alabo' \p \v 16 Y jari' tok ri rey Herodes xunabej que ri achi'a' ye etamanela' chiquij ri ch'umila' xa man xquibün tüj cachi'el ri rubin-e rija' cheque. Y rija' xcatüj juis royoval y xutük quicamsasic conojel ri vit alabo' ri yec'o chiri' pa tinamit Belén y ri yec'o pa tak lugar ri yec'o-pe chunakaj ri tinamit. Roma ri tiempo ri xquibij ri etamanela' chiquij ri ch'umila' pari' tok xquitz'et ri ruch'umil ri ac'ual, romari' rija' xutük quicamsasic ri tak ac'uala' ca'i' qui juna' pa xulan. \v 17 Chere' xbanatüj-vi c'a cachi'el ri tz'iban can roma ri jun rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can, ri rubini'an Jeremías: \q1 \v 18 Que chiri' pa Ramá xac'axüx c'a ok'ej. \q1 C'o-vi bis. C'o c'a jun ri nujik' ok'ej. \q1 Ri' ja ri Raquel nyerok'ej ri ral. \q1 Man nc'o tüj c'a ri bis chin roma ri ral xecom. \q1 Quiri' ri tz'iban can roma ri Jeremías. \p \v 19 Y tok camnük chic e ri rey Herodes, c'ateri' c'a tok ri ángel richin ri Ajaf Dios xuc'ut chic ri' chuvüch ri José, pa rachic', chiri' pa ruch'ulef Egipto. \v 20 Y ri ángel richin ri Ajaf Dios xbij c'a chin: Cacatüj c'a e. Tac'uaj-e ri ac'ual rachibilan ri rute' y quixtzolij c'a pa ruch'ulef Israel. Roma ri xcajo' xquicamsaj ri ac'ual chila', xa ye manak chic. \p \v 21 Y ri José xbün-vi c'a ri xbix chin pa rachic' roma ri ángel. Xuc'uaj-e ri ac'ual y ri te'ej. Xetzolij c'a pa ruch'ulef Israel. \v 22 Pero rija' roma ri xrac'axaj que ja ri Arquelao ri ruc'ajol can ri rey Herodes, ri nbün mandar pa ruch'ulef Judea, xuxbij-ri' que nyec'uje-ka chiri' pa Judea. Pero xk'alajrisüs c'a chuvüch ri José pa jun rachic' ri c'uluman que nbün, y romari' rija' c'a pa ruch'ulef Galilea xuc'uaj-vi ri ac'ual y ri te'ej. \v 23 Y xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Nazaret y chiri' xec'uje-vi-ka, richin quiri' nbanatüj na vi c'a cachi'el ri tz'iban can coma ri rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can. Ri rusamajela' ri Dios quitz'iban can que ri Jesús nc'atzinej que nbix nazareno chin. \c 3 \s1 Ri Juan nutzijoj ri rutzij ri Dios \p \v 1 Chupan c'a ri k'ij tok ri Juan Bautista xutz'om ruk'alajrisasic ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük, chiri' pa tz'iran ruch'ulef ri c'o pa ruch'ulef Judea, \v 2 rija' nbij c'a cheque: Titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Dios, roma xa nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nkujoc pa ruk'a' rija', nbij c'a ri Juan cheque ri vinük. \p \v 3 Ja vi c'a ri Juan Bautista ri achique chok bin-vi can pari' rija' roma ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer, ri rubini'an Isaías. Y rija' rutz'iban-vi can y quere' ri nbij: \q1 C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, \q1 y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. \q1 Y nbila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, \q1 roma ya ja npu'u ri Ajaf Dios. \q1 Quiri' c'a ri tz'iban can. \p \v 4 Ri rutziek c'a ri Juan Bautista banun riq'uin rusmal camello, y jun tz'un ri ximbül-rupan. Man jabel tüj oc nyetzu'un. Y ri ruvay rija' ja ri sac' y ri cab ri nquiya' ri chico pa tak juyu'. \v 5 Y ri vinük c'a ri nye'apon-vi riq'uin ri Juan Bautista, ye juis vi ye q'uiy. Yec'o c'a ri aj pa tinamit Jerusalén, ri tinamit c'o chiri' pa ruch'ulef Judea. Y yec'o chuka' ri aj pa ch'aka chic tinamit richin ri Judea. Y chuka' yec'o c'a ri nyepu'u c'a cala' chunakaj ri rakün-ya' rubini'an Jordán. Conojel c'a ri vinük ri' ri nye'apon riq'uin. \v 6 Ri vinük ri' nyeban c'a e bautizar roma rija' chiri' pa rakün-ya' Jordán. Nyequik'alajrisaj-vi c'a ri quimac chuvüch ri Juan Bautista. \p \v 7 Y tok rija' xutz'et que ye q'uiy c'a cheque ri achi'a' fariseos y ye q'uiy chuka' cheque ri achi'a' saduceos ri nye'apon riq'uin richin que nyerbün-e bautizar, xbij c'a cheque: Rix cachi'el itzel tak cumütz, ri nyixanmüj chuvüch ri castigo, roma nijo' nyixcolotüj chuvüch ri castigo ri nutük-pe ri Dios, ri chikavüch apu. ¿Achique c'a xyo'on rutzijol chive que quere' tibana'? \v 8 Pero rix nc'atzin c'a que nic'ut que ketzij na vi que nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios. \v 9 Man tinuc-ka c'a rix que xe roma ri rix ruxquin-rumam can ri Abraham, romari' nyixcolotüj ta, man quiri' tüj. Roma ri Dios nrajo' ta, rija' nyerubün ta ruxquin-rumam can ri Abraham cheque ri abüj ri nye'itz'et chere'. \v 10 Ri castigo ri nuya' ri Dios npu'u yan. Rija' nbün c'a cachi'el nbün jun achi ri c'o chic ri icüj pa ruk'a' richin que nyerukasaj ri che' ri xa man nquiya' tüj utz quivüch. Y ronojel c'a ri che' ri nyerukasaj, nyeruporoj pa k'ak'. \v 11 Yin, ya' c'a ri nincusaj richin nyixinbün bautizar tok nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios. Pero c'o c'a Jun ri npu'u ri chikavüch apu, ri man cachi'el tüj oc yin. Roma yin man c'uluman tüj richin ninvelesaj y ninya' ri ruxajab chirakün, ri Jun ri nim ruk'ij y nim ruchuk'a'. Ri Jun c'a ri npu'u, nyixrubün-vi bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y riq'uin k'ak'. \v 12 Y cachi'el c'a jun achi tok nujosk'ij ri ru-trigo. Rija' nc'atzin jun che' c'o ca'i' o oxi' rutza'n chin, richin quiri' ntorix pa cakik' ri trigo ri ch'ayon chic. Ri runak' ri trigo nc'uje' can, pero ri rij xa nuc'uaj-e ri cakik'. Y ja ri runak' ri ru-trigo, jari' ri nuyüc, y ri rij nuporoj. Quiri' c'a nbün ri Jun ri npu'u, xbij ri Juan. Ri Jun ri npu'u c'o chic autoridad pa ruk'a', richin nbün juzgar pa quivi' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri vinük c'a ri nyetaken richin, nyeruc'uaj chila' chicaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj richin, nyerutük chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup. \s1 Ri Jesús nban bautizar \p \v 13 Y c'ateri' tok ri Jesús xapon riq'uin ri Juan chiri' chuchi' ri rakün-ya' Jordán. Ri Jesús, c'a pa Galilea petenük-vi. Rija' petenük c'a richin que nban-e bautizar roma ri Juan Bautista. \v 14 Jac'a ri Juan man nrajo' tüj nbün bautizar ri Jesús, roma nbij c'a chin: Ja ta yin ri c'uluman que nquiban bautizar avoma rat y mani xa ja rat ri xatka-pe viq'uin yin, richin ncatinbün-e bautizar, xbij ri Juan. \p \v 15 Pero ri Jesús xbij chin ri Juan Bautista: Roj c'uluman c'a que nkabün ronojel ri nbij ri Dios cheke. Romari' ri vocomi nc'atzin c'a que rat nquinabün bautizar yin. C'ateri' tok ri Juan Bautista xbün bautizar ri Jesús. \p \v 16 Y tok ri Jesús banun chic c'a bautizar, xbe'el-pe pa ya'. Y rija' xutz'et c'a que ri caj xjakatüj y xutz'et chuka' que ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ntajin nka-ka-pe pari' rija' cachi'el jun paloma. Choj vi c'a petenük pari' rija'. \v 17 Y c'o c'a jun ch'abül petenük chila' chicaj ri xbij: Jare' ri Nuc'ajol juis ninjo' y nucukuban vánima riq'uin, xbij ri ch'abül ri'. \c 4 \s1 Tok ri Jesús xutijox roma ri itzel-vinük \p \v 1 Y jari' tok ri Jesús xban chin roma ri Lok'olüj Espíritu que xbe pa tz'iran ruch'ulef, richin que ntijox c'a roma ri itzel-vinük. \p \v 2 Ri Jesús cuarenta k'ij y cuarenta ak'a' ri man va'inük tüj. Y tok ye c'unük chic ri k'ij ri', c'ateri' xpu'u ruvayjül. \v 3 Y jari' xjel-apu ri itzel-vinük riq'uin chin nutijoj ri Jesús, y xbij c'a chin: Roma rat nabij que rat Ruc'ajol ri Dios y nnum apan, tabana' c'a cheque ri abüj re' que que'oc vüy. \p \v 4 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que ri achi nril chuka' ruc'aslen riq'uin ri rutzij ri Dios y man xe tüj c'a riq'uin ri vüy. \p \v 5 Y jari' tok ri itzel-vinük xuc'uaj c'a ri Jesús pa lok'olüj tinamit Jerusalén, y ja c'a ri más nüj jotol-vi chicaj chin ri racho ri Dios, chiri' xberuya-vi. \v 6 C'ateri' ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Tatorij-ka-avi' pa xulan, rat ri ncabin que rat Ruc'ajol ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, nbij: \q1 Ri Dios nyerutük ri ángeles aviq'uin richin ncatquichajij. \q1 Ncatquili'ej pa quik'a', \q1 richin quiri' man natopij tüj avakün chuvüch abüj. \p \v 7 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Yin man ninbün tüj ri narayij rat, y nintijoj ta ri Dios. Roma tz'iban chuka' chupan ri rutzij ri Dios que man tikatijoj ri Kajaf Dios, xbij ri Jesús. \p \v 8 Y ri itzel-vinük xuc'uaj c'a jun bey chic ri Jesús, y xuc'uaj c'a pari' jun juyu' ri juis nüj jotol chicaj y xuc'ut ronojel tinamit richin ri ruch'ulef chuvüch. Nimak' tak tinamit y juis quik'ij. \v 9 Y c'ateri' ri itzel-vinük xbij c'a chin ri Jesús: Ronojel c'a ri xinc'ut chavüch ntoc avichin, si ncaxuque' chinuvüch y naya' nuk'ij, xbij ri itzel-vinük. \p \v 10 Pero ri Jesús jari' tok xbij chin: Cabiyin cala' rat, Satanás. Yin xa man ninbün tüj ri narayij rat. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Xaxe c'a ri Kajaf Dios tikaya' ruk'ij, y xaxe rija' chuka' ri tikasamajij, xbij ri Jesús chin. \p \v 11 Y jari' tok ri itzel-vinük xuya' can ri Jesús. Y xeka-pe ángeles riq'uin ri Jesús, y xquitz'om rilixic. \s1 Tok ri Jesús xutz'om ri rusamaj pa ruch'ulef Galilea \p \v 12 Y tok ri Jesús xrac'axaj que ri Juan Bautista tz'amos y c'o chic pa cárcel, jari' tok ri Jesús xtzolij chic pa Galilea. \v 13 Ri Jesús xbec'uje' c'a pa tinamit Nazaret, y tok xuya' can ri tinamit ri', xbe c'a richin que nyec'uje' pa jun tinamit rubini'an Capernaum, jun tinamit ri c'o chuchi' ri jun lago rubini'an Galilea. Ri Capernaum ri' c'o chucojol ri culef ri ye quixquin-quimam can ri Zabulón y ri Neftalí. \v 14 Ri Jesús xapon c'a chupan ri jun tinamit ri', richin que nbanatüj ri tz'iban can roma ri rusamajel ri Dios, ri xubini'aj Isaías. Y rija' rutz'iban c'a can: \q1 \v 15 Ri vinük ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Zabulón y ri yec'o pa culef ri ye ruxquin-rumam can ri Neftalí, \q1 ri chuchi' ri mar, ri c'o-apu lojc'an ruchi' ri rakün-ya' Jordán. \q1 Ri Galilea, ri quiyon chic vinük ri man ye israelitas tüj yec'o. \q1 \v 16 Ye tinamit c'a pa k'eku'n vi ri quic'aslen, \q1 pero xapon c'a ri Nimalüj Sük quiq'uin. \q1 Y chuka' ye tinamit c'a pa rumujal ri camic yec'o-vi, \q1 pero xapon c'a quiq'uin ri nsakrisan pa quivi'. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \p \v 17 Y tok ri Jesús xapon pa tinamit Capernaum, jari' tok xtz'om rutzijosic ri rutzij ri Dios y nbij c'a cheque ri vinük: Titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Dios, roma xa nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nyixoc pa ruk'a' rija', xbij ri Jesús cheque. \s1 Ri Jesús ye caji' tz'amoy tak cür ri xeroyoj \p \v 18 Y jun k'ij ri Jesús tok benük chuchi' ri lago rubini'an Galilea, xerutz'et-apu ye ca'i' achi'a' quichak'-qui'. Ri ca'i' achi'a' ri', ja ri Simón ri Pedro nbix chin chuka' y ri Andrés, y ye tz'amoy cür, romari' tok nquiyala-ka ri quiya'l tz'ambül-cür chupan ri ya'. \v 19 Y tok ri Jesús xch'o-pe cheque ri tz'amoy tak cür ri', xbij cheque: Rix ca'i' tz'amoy tak cür, quinitzeklebej c'a, y ninc'ut chivüch achique rubanic nye'itz'om vinük richin yinquitzeklebej. \p \v 20 Ri ca'i' achi'a' ri', jari' xquiya' can ri tz'amoj-cür y xquitzeklebej ri Jesús. \p \v 21 C'ate ba' quebiyin, tok ri Jesús xerutz'et c'a ye ca'i' chic achi'a' ri quichak'-qui' chuka'. Y ri ca'i' achi'a' ri', ja ri Jacobo y ri Juan ri ye ruc'ajol ri jun achi rubini'an Zebedeo. Rije' ja pa canoa nyesamüj-vi riq'uin ri Zebedeo ri quitata'. Nyequic'ojoj c'a ri quiya'l tz'ambül-cür. Y xpu'u c'a ri Jesús xeroyoj richin nquitzeklebej. \v 22 Y ri Jacobo y ri Juan, ri ye ca'i' achi'a' ri', jari' xquiya' can ri qui-canoa y ri quitata' y xquitzeklebej ri Jesús. \s1 Ri Jesús nuk'alajrisaj rutzij ri Dios y nyeruc'achojrisaj yava'i' \p \v 23 Ri Jesús ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Galilea xapon-vi, nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' nquimol-qui' richin ntzijos ri rutzij ri Dios cheque. Y chuka' ntzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyeruc'achojrisala' c'a vinük ri jalajoj chi yabil y k'oxon ntoc cheque. \v 24 Ri rutzijol ri Jesús xapon c'a pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Siria. Y ri ye yava'i' xec'amür-pe riq'uin ri Jesús. Yava'i' ri man junan tüj ruvüch yabil ntoc cheque. Yec'o xa ja ri k'oxon richin ri ch'acul ri ntoc cheque. Yec'o ri xa itzel tak espíritu ri ye c'unük quiq'uin. Yec'o c'a ri ye nuya' ataque chin y yec'o c'a chuka' ri ye man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul. Y conojel c'a ri yava'i' ri' xeruc'achojrisaj-e. \v 25 Y ri Jesús xtzeklebüs c'a coma juis vinük ri aj chiri' pa tak tinamit richin ri ruch'ulef Galilea, coma chuka' ri nyepu'u pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Decápolis, ri nyepu'u pa tinamit Jerusalén y ri aj pa ch'aka chic tinamit ri chiri' pa ruch'ulef Judea. Y quiri' c'a chuka', xtzekelebüs coma juis vinük ri nyepu'u c'a lojc'an chic ruchi' ri rakün-ya' Jordán. \c 5 \s1 Ri Jesús nuc'ut ri rutzij ri Dios pari' jun juyu' \p \v 1 Y tok ri Jesús xerutz'et que ye juis vinük ri quimolon-qui' chiri', rija' xjote-e pari' ri juyu', y xtz'uye-ka. Y c'ateri' xquimol-apu-qui' ri rachibila' riq'uin. \v 2 Y jari' tok ri Jesús xch'o c'a richin nyerutijoj, y xbij c'a: \p \v 3 Jabel quiquicot ri meba' cánima chuvüch ri Dios, roma nye'oc-vi pa ruk'a'. \p \v 4 Jabel quiquicot ri ntok' cánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül-e ri cok'ej y nbün cheque que nyequicot. \p \v 5 Jabel quiquicot ri ch'utinirsaj cánima, roma nye'ichinan c'a chupan ri ruch'ulef richin ri Dios. \p \v 6 Jabel quiquicot ri nnum y nc'at cánima chirij ri chojmilüj rubanic c'aslen riq'uin ri Dios, roma ri Dios nbün c'a cheque que nyetiquer nquibün ri ncajo'. \p \v 7 Jabel quiquicot ri c'o joyovanic pa tak cánima, roma rije' njoyovüx chuka' quivüch. \p \v 8 Jabel quiquicot ri ch'ajch'oj cánima chuvüch ri Dios, roma rije' nquitz'et ruvüch rija'. \p \v 9 Jabel quiquicot ri c'o cánima ri nkasan ruvi' oyoval, roma rije' nbix cheque que ye ralc'ual ri Dios. \p \v 10 Jabel quiquicot ri nquic'usaj pokonül pa quik'a' ch'aka chic, roma choj vi ri quic'aslen chuvüch ri Dios. Jabel vi quiquicot, roma rije' yec'o pa ruk'a' ri Dios. \p \v 11 Y ri vinük ri nyeyok'otüj, ri man nc'ulix tüj quivüch y ri ntz'uculux tzij chiquij voma yin, jabel c'a chuka' quiquicot. \v 12 Romari' rix titze'en c'a ivüch y quixquicot c'a juis, roma nim rajil-ruq'uexel ri nic'ul chila' chicaj. Roma ri pokonül ri nic'usaj rix, quiri' c'a chuka' xquic'usaj ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, achi'a' ri xec'uje-e nabey que chivüch rix. \s1 Ri rutzayil y ri rusakil quic'aslen ri vinük chuvüch ri ruch'ulef \p \v 13 Ja rix c'a cachi'el atz'an, y si utz ic'aslen, ja ri ic'aslen rix cachi'el rutzayil ri quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y si ta ri cachi'el ri rutzayil re' nq'uis ta e, ¿achique ta c'a rubanic richin quiri' ntzolij ta jun bey chic pe ri rutzayil? Cachi'el atz'an ri xq'uis rutzayil, xa man jun chic c'a nc'atzin-vi. Xa ntorix c'a e, richin que nyec'o vinük pari'. Quiri' chuka' si man utz tüj ic'aslen, man utz tüj chic ri rutzayil ri ic'aslen chiquivüch ri vinük. Man jun chic c'a nc'atzin-vi, y ri vinük cachi'el ta nyec'o pan ivi'. \p \v 14 Rix rix rusakil c'a ri quic'aslen ri vinük chuvüch ri ruch'ulef y nyixk'alajin jabel, cachi'el nk'alajin-pe jun tinamit pari' jun juyu' banun-vi y man ntiquer tüj richin nrevaj-ri'. \v 15 Rix c'a ri nitzij jun k'ak', man jun bey c'a niya' ta oc chuxe' jun cajón, man quiri' tüj. Ri k'ak' richin nsakrisan, nicanoj jun c'ojlibül ri ntz'uyuba-vi, richin quiri' nyerusakrisaj c'a conojel ri yec'o pa jay. \v 16 Quiri' ta c'a nbün ri ic'aslen chiquivüch ri vinük, jun ta c'a sük. Richin quiri' tok nquitz'et c'a ri utz ri nyixbanun, ri vinük nquiya' c'a ruk'ij ri aj-chicaj Itata'. \s1 Ri Jesús nuya' c'a jun tijonic pari' ri ley \p \v 17 Man tinuc c'a que yin xinpu'u richin que man jun ruk'ij ninbün chin ri ley richin ri Moisés, y chuka' man tinuc que yin xinpu'u richin quiri' mismo ninbün cheque ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, chupan ri ojer can tiempo. Man roma tüj c'a ri' yin xinpu'u richin que ninbün-vi ri nquibij. \v 18 Roma ketzij ninbij chive que ronojel ri tz'iban chupan ri ley, nyebanatüj-vi. Ri ruch'ulef y ri caj xa nyeq'uis. Pero ri ye tz'iban chupan ri ley nyebanatüj-vi, y man jun ri quiri' ta nc'uje' can. \v 19 Achique na vinük ri man nrajo' tüj nbün ri nbij chupan ri ley, stape' (aunque) ta jun tzij ri cachi'el xa man jun rakalen nk'alajin y quiri' chuka' ri nuchilabej cheque ch'aka chic vinük que tiquibana' ri nbanun c'a quiri', xa man jun c'a oc ruk'ij ri nc'uje' chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. Jac'a ri vinük ri nbanun ronojel ri nbij chupan ri ley y quiri' chuka' nuchilabej cheque ri ch'aka chic vinük que tiquibana', rija' nc'uje' c'a ruk'ij chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. \v 20 Rix ri nijo' nyixoc pa ruk'a' ri Dios, nc'atzin que ri ic'aslen más choj chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley y chuvüch ri quic'aslen ri achi'a' fariseos. Roma rije' nquinuc que choj ri quic'aslen, pero xa man quiri' tüj. \s1 Ri ncatüj-pe royoval chin ri ru-hermano c'uluman que nban juzgar pari' \p \v 21 Y rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que man quecamsan. Y achique na c'a vinük ri ncamsan, aj-mac vi y nc'atzinej que nban juzgar pari'. \v 22 Jac'a yin ninbij que stape' (aunque) xaxe royoval ri npu'u chin jun vinük, nmacun-vi y tiban juzgar pari'. Chuka' ri nbin chin jun chic vinük: Manak ana'oj. Ri nbin quiri', aj-mac chuka', romari' c'uluman que nuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nquibün juzgar richin que nban juzgar pari'. Y ja ri nbin nacanic chin jun chic vinük, ri' xa oyoben chic roma ri k'ak'. \p \v 23 Romari' si rat ratc'o chic apu riq'uin ri altar richin que naya' jun sipanic chin ri Dios y jari' tok nka-pe chi'ac'u'x que rat c'o jun ri abanun chuvüch jun vinük. \v 24 Taya' c'a can ri sipanic chiri' ape' c'o-vi ri altar y jari' cabiyin riq'uin ri jun vinük ri', que'achojmirsaj can ri oyoval ri c'o chi'icojol. Y tok achojmirsan chic can y junan chic ivüch, c'ateri' c'a catzolij y taya' ri sipanic chin ri Dios. \p \v 25 Tachojmirsaj c'a avi' chanin riq'uin ri vinük ri ncatuc'uan chuvüch ri juez, utz ri' xa c'ateri' itz'amon-e bey pa juzgado. Roma si xa man quiri' tüj nabün, ri sujunel chavij ncarujüch pa ruk'a' ri juez, y ri juez ri' ncarujüch-e pa ruk'a' ri chajiy ri cárcel, y rija' ncaberutz'apij can pa cárcel. \v 26 Y ketzij vi ninbij chin ri quiri' nc'ulachin, que man ntel tüj c'a pe chiri' pa cárcel, hasta tok rutojon chic na can ri ruq'uisbül centavo richin ri ruc'as chin ri vinük ri banayun ri kajo'n chin. \s1 Ri Jesús nbij que jun achi c'ulan man turayij jun chic ixok \p \v 27 Rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri tzij bin can ojer. Ri tzij ri' nbij: Jun achi c'ulan, man tucanoj chic jun ixok. Y jun ixok c'ulan, man tucanoj chic jun achi. \v 28 Jac'a yin ninbij que chuka' ri achi ri nuya' runak' ruvüch chirij jun ixok xaxe riq'uin nurayij ruvüch, ri nbanun quiri', pa ránima xa xmacun yan c'a riq'uin ri jun ixok ri'. \p \v 29 Xa roma c'a ri' si jun runak' avüch nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj-e y natorij-e ri runak' avüch. Stape' (Aunque) ta ja ri runak' avüch más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri runak'-avüch ntel-e y mani ja rat ncabe can pa k'ak'. \v 30 Chuka' si xa jun cheque ri ak'a' nbanun chave que ncamacun, xa man ta tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nachoy y natorij-e ri ak'a'. Stape' (Aunque) ta ja ri ak'a' ri más utz. Roma más utz que xaxe jun cheque ri ak'a' ntel-e y mani que ja rat ncabe can pa k'ak'. \s1 Ri vinük ri ye c'ulan man utz tüj que nquijüch-qui' \p \v 31 Y chuka' ketaman que ri ojer can xbix: Ri achi ri man nrajo' tüj chic ri rixjayil y nujüch-ri' riq'uin, tubana' ri vuj ri richin jachojri'il y tuya' chin ri ixok. \v 32 Jac'a yin ninbij chive: Ri achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y xa man roma tüj que ri ixok xucanoj ta chic jun achi ri achijlonel ri' nbün-vi c'a chin ri rixjayil que nmacun tok nbe chic riq'uin jun achi. Ri achi ri' nmacun-vi, y quiri' chuka' ri jun chic achi ri nuc'uan chin ri ixok, nmacun c'a chuka', roma ri ixok ri' xa c'a c'o-vi ri nabey rachijil. \s1 Man jun bey tibün jurar \p \v 33 Y chuka' rix xa jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que man tiquik'üj quitzij. Y quiri' chuka' tok nquibün jurar, man tiquik'üj quitzij. Y tok c'o ri nquisuj chin ri Ajaf que nquibün, tiquibana' c'a. \v 34 Jac'a yin ninbij chive: Man jun bey tibün jurar, y chuka' man tibün cachi'el nquibün ri ch'aka vinük, que nquicusaj ri rubi' ri caj tok nquibün jurar. Rix man jun bey tibün quiri', roma ja ri chila' chicaj c'o-vi ri Dios. \v 35 Y man ticusaj ri rubi' ri ruch'ulef, roma ja chiri' nuya-vi ri rakün ri Dios. Ni man chuka' ticusaj ri rubi' ri tinamit Jerusalén, roma ri tinamit re' richin ri Nimalüj Rey. \v 36 Y chuka' man tibün cachi'el nquibün ri ch'aka vinük tok nquibün jurar, nquibij que titzaq'uix ri quijolon si xa man ketzij tüj ri nquibij. Rix man jun bey tibün quiri', roma man ja tüj rix ri ivajaf ri ic'aslen. Ri Rajaf ri ic'aslen ja ri Dios, y xaxe chuka' rija' ri ntiquer nujül ri ntzu'un ri rusmal tak ivi'. Xaxe rija' ntiquer nbanun xak chin ri sük y ntiquer chuka' nbün sük chin ri xak. \v 37 Man jun bey c'a tibün jurar. Ronojel ri nibij, choj c'a tibij, si ketzij ri nibij o xa man ketzij tüj. Y si xa nibün jurar, nk'alajin c'a que c'o itzel pan ivánima. \s1 Man titzolij ruq'uexel ri itzel nban chive \p \v 38 Y rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix cheque ri kavinak ojer can, que ri nrelesan jun runak' ruvüch jun vinük, quiri' c'a chuka' tiban chin ri xbanun. Ri nk'ajon-e rey jun vinük, quiri' c'a chuka' tiban chin ri xbanun. \v 39 Jac'a yin ninbij chive: Man tipaba-ivi' chuvüch ri nbanun itzel chive. Si xa c'o c'a jun ri nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. \v 40 Y si c'o c'a jun vinük ri nuc'uaj jun chive rix pa juzgado roma nrajo' nrelesaj jun rutziek, man c'a tupokonaj nuya' can chin. Y pari' ri', tuya' c'a can chuka' ri rutziek ri cachi'el coton. \v 41 O si c'o c'a jun chive rix ri nban chin roma jun vinük ri nüj nbe-vi que tuc'uaj jun aka'n c'a pa jun kilómetro, xa riq'uin c'a quicot tuc'uaj ri aka'n ri xuya-e ri jun vinük chirij, y chuka' man tupokonaj nusuj-ri' que nuc'uaj jun kilómetro más richin nuto' riq'uin ri raka'n. \v 42 Y si c'o c'a jun chive rix c'o nc'utux chin roma jun vinük, tuya' c'a e chin. Y si c'o chuka' nrajo' que nuküj-e, man jun bey c'a tunuc que man nuya' tüj e. \s1 Que'ijo' ri nye'etzelan ivichin \p \v 43 Rix jabel ivetaman, roma ivac'axan ri tzij bin ojer. Ri tzij ri' nbij: C'uluman-vi que que'ajo' ri ch'aka. Jac'a ri nye'etzelan avichin, que'avetzelaj. \v 44 Jac'a yin ninbij chive: Que'ijo' c'a ri nye'etzelan ivichin, tiya' quik'ij riq'uin ri itzij ri nyejo'on que nka-ka ta itzel pan ivi', quixoc utz quiq'uin ri xa man utz tüj quina'oj iviq'uin rix, y tic'utuj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quivi' ri nyetzekleben-pe y nyeyok'on ivichin. \v 45 Richin quiri' nk'alajin-vi que rix rix ralc'ual ri aj-chicaj Itata'. Roma rija' utz vi c'a pa quivi' conojel. Rija' c'a chila' c'a chicaj nbün-pe que c'o ri rusakil ri k'ij pa quivi' ri vinük ye utz y pa quivi' ri vinük ye itzel. Chila' c'a chuka' nbün-pe que c'o job, pa quivi' ri vinük ye choj y ri man ye choj tüj. \v 46 Roma si rix xaxe ri vinük ri nyejo'on ivichin ri nye'ijo', ¿c'o rajil-ruq'uexel nic'ul romari'? Roma ri quiri', hasta jun vinük ri itzel ruc'aslen ntiquer nbün, ntiquer nyerujo' xaxe ri nyejo'on richin. \v 47 Y si xaxe ri i-hermanos ri nibün saludar, ¿achique ta chic c'a ri más utz nyixtajin chubanic? Man jun. Roma hasta ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios nyetiquer nquibün quiri'. \v 48 Rix quixoc c'a tz'aküt riq'uin ri nyixbanun cachi'el ri aj-chicaj Itata'. Rija' tz'akatinük riq'uin ri nbanun. \c 6 \s1 Tok rix nibün jun utz, man titaluj rutzijol \p \v 1 Tichajij c'a ivi' jabel, que man tibananej chiquivüch ri vinük que nyixtajin chubanic ri nrajo' ri Dios, roma xa man utz tüj. Roma si xa quiri' nibün, man jun c'a rajil-ruq'uexel nic'ul riq'uin ri aj-chicaj Itata'. \v 2 Tok rix niya' limosna, man c'a tivelesaj rutzijol, cachi'el tok nk'ajan jun trompeta ri nac'axüx coma conojel ri vinük. Man tibün quiri'. Man tibün cachi'el ri nquibün ri vinük ca'i' quipalüj, nquelesaj rutzijol pa tak bey y pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin que tetamüx que utz ri nyetajin chubanic. Ketzij vi ninbij que ri vinük ri nyebanun quiri', riq'uin ri xquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xa xquil yan c'a rajil-ruq'uexel ri nyebanun. \v 3 Y tok rix niya' limosna, man c'a titzijoj chin jun chic. Man jun c'a nc'atzin-vi que nretamaj ta na jun chic vinük ri nyixtajin chubanic. \v 4 Richin quiri' ri limosna ri niya', man jun chic c'a vinük tetaman. Pero ri aj-chicaj Itata', rija' retaman. Rija' nutz'et ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Y ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin c'a chiquivüch ri vinük. \s1 Ri Jesús nuc'ut rubanic ri oración \p \v 5 Rix tok nibün c'a orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ca'i' quipalüj. Roma ri vinük ri' juis c'a ncajo' que ja ri ape' yec'o vinük, chiri' nquibün-vi orar: Pa tak jay ape' ntzijos-vi rutzij ri Dios, pa tak esquina, xaxe richin quetz'et. Rije' ye pa'ül tok nquibün orar. Y ketzij vi ninbij chive, que ri vinük ri nyebanun quiri', riq'uin ri nquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xa xquic'ul yan c'a rajil-ruq'uexel ri nyebanun. \v 6 Y tok jun c'a chive rix nbün orar, utz toc pa jay y tutz'apij ruchi' ri jay y c'ateri' tich'o c'a riq'uin ri Rutata' ri c'o chila' chicaj. Y stape' (aunque) man nutz'et tüj ri achique chok chin nch'o-vi, retaman que c'o ri nac'axan richin. Y ri nac'axan-pe richin nutz'et-vi c'a ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chin. Y ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chin, nk'alajin c'a chiquivüch ri vinük. \p \v 7 Tok rix nibün c'a orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma chiquivüch rije', xaxe roma nyequibün nimak' tak oraciones y juis tzij ri nquicusaj chupan, romari' tok nye'ac'axüx-pe roma ri Dios, quiri' nquinuc rije'. \v 8 Tok rix nibün orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma ri aj-chicaj Itata' retaman chic c'a ri achique nc'atzin chive, tok c'a man jani nic'utuj tüj chin. \v 9 Tok rix nibün orar, tibana' jun oración cachi'el re': \q1 Katata' Dios ratc'o chila' chicaj, \q1 xtibanatüj ta c'a que conojel ta ri vinük nquiya' ta ruk'ij ri lok'olüj abi'. \q1 \v 10 Y xtika-pe yan ta c'a ri k'ij tok ja rat ri ncatoc ri Jun ri nabün mandar pa kavi'. \q1 Y xe ta c'a ri najo' rat que nban chere' chuvüch ri ruch'ulef, xe ta ri' ri nkabün, cachi'el nquibün ri yec'o aviq'uin chila' chicaj. \q1 \v 11 Y taya' c'a chuka' ri kavay ri nc'atzin cheke ronojel k'ij. \q1 \v 12 Y cachi'el nyekacuy ri vinük ri c'o nquibün cheke, quiri' ta tabana' kiq'uin roj, tacuy ta c'a ronojel ri man utz tüj ri nyekabün chavüch. \q1 \v 13 Y man c'a taya' k'ij que ri itzel nbün ta cheke que nkutzak pa mac. Kojacolo' c'a chuvüch. \q1 Quiri' ri nkac'utuj, roma xaxe c'a rat ri ratc'o pa kavi', c'o avuchuk'a', y c'o ak'ij richin jumul. Quiri' vi. \p \v 14 Si rix nye'icuy ri vinük ri nquibün itzel na'oj chive, ri aj-chicaj Itata' nyixrucuy c'a chuka' rix. \v 15 Y si xa man nye'icuy tüj ri vinük ri nquibün itzel chive, ri aj-chicaj Itata' chuka' man nyixrucuy tüj c'a riq'uin ri imac ri nye'ibanala' chuvüch. \s1 Man tik'alajrisaj chiquivüch ri vinük que man iva'inük tüj roma nibün orar \p \v 16 Tok rix man nyixva' tüj roma nibün orar, man tibün cachi'el nquibün ri vinük ri ca'i' quipalüj, roma xa nyebison ri nyetzu'un. Ye k'alüj ri nyetzu'un que tik'alajin chiquivüch ri vinük que man ye va'inük tüj. Y ketzij ninbij chive, que ri nyebanun quiri', riq'uin ri nquic'ul quik'ij quiq'uin ri vinük, xquic'ul yan c'a ri rajil-ruq'uexel. \v 17 Jac'a tok rix man nyixva' tüj roma nibün orar, man tibün que nk'alajin que man ibanun tüj va'in, xa jabel tich'aja' ipalüj, tiya' ba' aceite pan ivi' y jabel tijica' rusmal ivi'. \v 18 Richin quiri', man tic'ut chiquivüch ri vinük que man ibanun tüj va'in roma nibün orar. Xaxe ta c'a ri aj-chicaj Itata' ri nretaman, y rija' man c'a tz'etetül tüj. Rija' nutz'et c'a ri man tz'etetül tüj coma ri vinük y nuya' rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel ri nuya' chive, nk'alajin chiquivüch ri vinük. \s1 Timolo' ibeyomal chila' chicaj \p \v 19 Mani c'a nimol ibeyomal chuvüch ri ruch'ulef, roma xa yec'o chico ri nyebanun chin que nyechicopir-ka y c'o chuka' ri pus ri nq'uison richin, y roma chuka' xa yec'o elek'oma' ri nye'elek'an y nye'elesan-e. \v 20 Timolo' ibeyomal ri ape' man jun nchicopirsan richin y man jun chuka' pus ri nq'uison richin. Ri ape' chuka' man jun elek'on ri nelek'an-e y nrelesan-e. Timolo' c'a ibeyomal chila' chicaj. \v 21 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e. \p \v 22 Ri runak'-avüch nyec'atzin c'a chave, cachi'el nc'atzin jun k'ak' richin sük nbün. Y si ri runak'-avüch ye utz, rat ratc'o pa jun sük. \v 23 Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n. Romari' si xa njalatüj ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima, nk'alajin c'a pe que pa k'eku'n ratc'o-vi. Y ri k'eku'n ri' juis nim vi. \p \v 24 Man jun c'a samajel ri yec'o ta ca'i' rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun bey. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si juis nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios. \s1 Ri Dios nuya' ronojel ri nc'atzin cheque ri ye ralc'ual \p \v 25 Y romari' tok yin ninbij chive: Man tichajij pena riq'uin ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay, ni man tinuc ri ape' nic'ün-vi itziek. Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, ¿ninuc rix que rija' man ntiquer tüj chuka' nuya-pe ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'? \v 26 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, rije' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', ni manak chuka' quicabal richin nquiyüc ta quijal. Man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri aj-chicaj Itata' ri nyo'on quivay. Ya voro c'a rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'. \v 27 ¿C'o ta c'a jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma chunuquic ri pena? Man jun. \p \v 28 ¿Y achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil itziek? Ri Dios nuya' itziek. Xaxe na pe' que'itz'eta' ri cotz'i'j quibini'an lirio, ri yec'o pa tak k'ayis. Que'itz'eta' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nyequibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. \v 29 Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xchajij ta jun rutziek cachi'el ntzu'un jun cotz'i'j. \v 30 Ri Dios nyeruvek jabel ri k'ayis. Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis ri yec'o pa k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man katz nyelayuj tüj más, roma jun k'ij jabel quibanun, jun chic k'ij nyechaki'j-ka y c'ateri' nyetorix pa k'ak', man riq'uin tüj ri' ri Dios nyeruvek jabel. ¿Y achique c'a roma rix man iyo'on tüj iv'anima riq'uin ri Dios que nuya' ta itziek? \v 31 Roma c'a ri' rix man titz'om pena chucanoxic ivay y ri itziek. \v 32 Ri vinük ri nquitz'om pena chucanoxic quivay y ri quitziek, ja ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Jac'a rix c'o ri Itata' chila' chicaj y retaman chic que jare' ri nc'atzin chive. \v 33 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios y titija' ik'ij que nic'uaj jun chojmilüj c'aslen chuvüch, cachi'el ri nrajo' rija'. Y si nibün quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel y nuya' chuka' ri nc'atzin chive. \v 34 Rix man nc'atzin tüj que nitz'om pena roma ninuc yan ri achique nuc'ün-pe ri k'ij chuak'. Ri chuak' c'o-vi ri nuc'ün-pe. Pero xaxe c'a ri c'o chivüch ri tinucu', roma ronojel k'ij c'o-vi rupokonül y man tic'ün yan c'a pe ri richin chuak', roma quiri' xa q'uiy c'a ri nimol chivij. \c 7 \s1 Man que'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij \p \v 1 Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij, richin quiri' man nban tüj quiri' chive rix. \v 2 Roma si nibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij, quiri' c'a chuka' ri nban chive rix. Cachi'el vi c'a rubanic ri nibün rix cheque ri vinük, quiri' chuka' nban chive rix. \v 3 Y rat ¿achique roma tok ja ri vit k'ayis c'o pa runak'-ruvüch ri a-hermano ri natz'et chanin y man nana' tüj ri che' k'atül pa runak'-avüch rat? Ri ejemplo re' nbij c'a que man tikanimirsaj ri rumac jun hermano y nkach'utinirsaj-ka ri nimalüj tak kamac roj. \v 4-5 Man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y rat xa jun che' ri k'e'el pa runak'-avüch. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok rat chuka' xa nabün amac. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj-ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano. \p \v 6 Ri rutzij ri Dios y ronojel ri juis cakalen, ri cachi'el cakalen ri vekbül-abüj nbix perla cheque, man que'iya' chiquivüch ri vinük ri xa nquibün cachi'el nquibün ri tz'i' y ri ak. Roma ri chico ri', stape' (aunque) juis rakalen ri nuya' jun vinük cheque, rije' xa nquiyak' pan akün y c'o mul nyecatüj chirij ri xyo'on cheque y nquiba' chi eyaj. \s1 Tok nkabün orar, ri Dios nkurac'axaj-vi-pe \p \v 7 Tic'utuj c'a ri nc'atzin chive y ri Dios nuya-pe chive. Ticanoj y nivil ri nijo'. Tibana' tocar ri ruchi-jay y nyixjakatüj-pe. \v 8 Roma c'a ri', si riq'uin ronojel ivánima nic'utuj chin ri Dios, rija' nuya-vi-pe chive. Si rix nicanoj, nivil-vi. Y si rix nibün tocar ri ruchi-jay, njakatüj-vi-pe chivüch. \p \v 9 ¿Achique ta c'a achi ri ntiquer nuya' jun abüj pa ruk'a' ri ralc'ual, tok ri ac'ual xa jun vüy ri nuc'utuj chin? \v 10 ¿O ntiquer ta nuya' jun itzel cumütz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun cür nrajo'? \v 11 Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin ta que rix man ta utz ina'oj, pero man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro comi ri aj-chicaj Itata', que man nuya tüj pe ri nic'utuj chin. Y ronojel ri nuya-pe rija', ye utz vi. \p \v 12 Rix ruyon chuka' utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man c'a nka' tüj chivüch que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin. Quiri' ri tz'iban chupan ri ley ri richin ri Moisés, y quiri' chuka' quibin can ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \s1 Quixoc chupan ri ruchi-jay juis latz' \p \v 13 Chupan c'a ri ruchi-jay juis latz', chiri' c'a quixoc-vi. Roma nk'alajin que nim ruvüch ri ruchi-jay y ri rubey ri itzel c'aslen, ri nc'amon-pe ri camic ri richin chi jumul, y ye juis c'a vinük ri nye'oc chiri'. \v 14 Pero juis latz' ri ruchi-jay y co'ol oc ruvüch ri bey ri nc'amon-pe c'aslen, y man ye q'uiy tüj ri nye'ilon richin. \s1 Jun che' nyetamüx ruvüch xaxe riq'uin ri ruvüch ri nuya' \p \v 15 Romari' nc'atzin nichajij-ivi' chiquivüch ri nyebin que nquik'alajrisaj c'a ri bin cheque roma ri Dios y xa man ketzij tüj ri nquibij. Roma tok c'ateri' nye'apon iviq'uin, ri c'aslen ri nquic'ut, juis jabel, cachi'el quibanic ri ovejas, man jun itzel ntz'etetüj chiquij. Jac'a tok nyek'alajin ri itzel ri c'o pa tak cánima, xa cachi'el chic quibanic ri utiva', nyequiq'uis c'a ri achique chok q'uin nye'apon-vi. \v 16 Nivetamaj-vi quivüch, cachi'el nivetamaj ruvüch achique chi che' ri', xaxe riq'uin nitz'et rubanic ri ruvüch ri nuya-ka. Tok nvachin jun k'ayis ri juis ruq'uixal, ¿nuya' uva o higo? Man jun bey nbün quiri'. \v 17 Quiri' c'a chuka' ivetaman que jun utzilüj che' nuya' utzilüj tak ruvüch, jac'a ri man utzilüj che' tüj, ri ruvüch ri nuya-ka xa itzel chuka'. \v 18 Man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch, nixta jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch. \v 19 Y ronojel c'a che' ri man nquiya' tüj utzilüj tak quivüch, nyekasüs y c'ateri' nyetorix pa k'ak'. \v 20 Roma c'a ri' nivetamaj quivüch ri vinük ri nye'apon iviq'uin, xaxe riq'uin nitz'et ri rubanic ri quic'aslen. \s1 Ye q'uiy ri man nye'oc tüj riq'uin ri Dios \p \v 21 Ye q'uiy vi c'a vinük ri nyebin ¡Ajaf! ¡Ajaf! chuve yin, pero man conojel tüj cheque rije' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Roma ri nye'oc richin ri Dios xaxe c'a ri riq'uin ronojel cánima nquibün ri rurayibül ri Nata' Dios. \v 22 Y chupan c'a ri k'ij tok yin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük, ye q'uiy c'a ri nyebin chuve: ¡Ajaf! ¡Ajaf! nquibij, roj pan abi' rat xkatzijoj-vi ri rutzij ri Dios, pan abi' rat xekacol q'uiy vinük ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin y pan abi' rat chuka' xekabanala' juis q'uiy milagros, nquibij. \v 23 Jac'a yin, jari' tok ninbij cheque ri nyebin quiri': Yin man jun bey xixintz'et tok xibün quiri'. Man vetaman tüj c'a ivüch. Man c'uluman tüj c'a que nyixc'uje' viq'uin, roma rix xa rix banuy richin ri itzel, ninbij cheque. \s1 Ri jay ri pan abüj tiquil-vi y ri jay pa sanayi' tiquil-vi \p \v 24 Y achique na c'a vinük ri nac'axan y nbün ri tzij ri c'ateri' ninbij-ka, junan c'a riq'uin ri jun achi listo ri xupaba' jun racho pari' abüj. \v 25 Xka-ka c'a job, xepu'u rakün tak ya' y cakik' chirij ri jun jay ri' y ri jay man xtzak tüj. Roma ri ruxe' ri jun jay ri' pari' ri abüj tiquil-vi. \v 26 Y achique na c'a vinük ri nac'axan ri tzij ri quiri' ninbij-ka, y xa man nbün tüj ri ninbij chin, junan c'a riq'uin ri jun achi tonto ri xupaba' jun racho pa sanayi'. \v 27 Xka-ka c'a job, xepu'u rakün tak ya' y cakik' chirij ri jun jay ri'. Y ri jay xtzak y xq'uis c'a chiri'. Quiri' c'a ri tzij ri xerubij ri Jesús. \p \v 28 Y tok ri Jesús xtane' chubixic ri tzij ri', ri vinük ri xe'ac'axan richin, xsatz quic'u'x y xe' xquica'yej roma ri tzij ri xcac'axaj. \v 29 Roma ri rubanic ri rutijonic, jun tijonic richin jun ri c'o ruchuk'a' pa ruk'a' y man cachi'el tüj oc ri quitijonic ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley. \c 8 \s1 Ri Jesús nrelesaj-e ri yabil lepra chirij jun achi \p \v 1 Y tok ri Jesús kajnük chic c'a pe pari' ri juyu', ri vinük ri ye benük chirij ye juis ye q'uiy. \v 2 Y c'o c'a jun achi yava' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra, xapon chuvüch ri Jesús, xxuque-ka chuvüch y xbij c'a chin: Ajaf, yin vetaman que ncatiquer nquinac'achojrisaj riq'uin ri nuyabil, pero man vetaman tüj achique nanojij pa nuvi', xbij chin. \p \v 3 Y ri Jesús jari' xtz'om-apu ri achi yava' riq'uin ri lepra y xbij chin: Ninjo' que ncac'achoj. Tiq'uis c'a e ri yabil re' chavij, xbij chin. \p Y xe xbij quiri' ri Jesús, ri achi xch'ajch'ojir-e riq'uin ri ruyabil. \v 4 C'ateri' ri Jesús xbij chin ri achi ri': Ninchilabej c'a chave que man tatzijoj cheque ri vinük ri xbanatüj aviq'uin, xa choj cabiyin pa racho ri Dios richin que'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote, y taya' c'a ri chico, ri sipanic ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés ri nc'atzin que naya' chin ri Dios. Richin quiri' nak'alajrisaj c'a chiquivüch que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e chin. \s1 Ri Jesús nc'achojrisaj jun achi rusamajel jun Capitán \p \v 5 Y tok ri Jesús c'o chic c'a pa tinamit Capernaum, c'o c'a jun achi ri xapon riq'uin. Y ri achi ri' jun Capitán y xuc'utuj c'a jun favor chin ri Jesús. \v 6 Quere' c'a ri xbij ri Capitán: Ajaf, ri achi nusamajel, man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Y ri yabil re' rukasan chuvüch ri ruvarabül. Y juis pokonül ri ntajin chuc'usasic. Rija' chila' c'a pa vacho c'o-vi. \p \v 7 Xpu'u ri Jesús xbij chin ri Capitán: Jo' c'a y ninc'achojrisaj ri achi yava', xbij. \p \v 8 Y quere' c'a ri tzij ri xbij chic ri Capitán chin ri Jesús: Ajaf, yin xa yin jun achi aj-mac y romari' man c'uluman tüj chave que ncatoc pa vacho. Xaxe c'a tabij que nc'achoj y nc'achoj ri achi nusamajel. \v 9 Yin vetaman-vi que quiri' nbanatüj, roma yin c'o jun ri nbin chuve ri nc'atzinej que ninbün. Y chuka' yec'o achi'a' ye yo'on pa nuk'a'. Tok ninbij c'a chin jun achi ri c'o pa nuk'a' que tibiyin, nbe-vi. Y si ninbij chuka' chin jun chic cheque ri achi'a' ri yec'o pa nuk'a' que tipu'u, npu'u-vi chuka'. Y tok ninbij c'a chin ri nusamajel que tabana' re', nbün-vi chuka', xbij ri Capitán. \p \v 10 Y ri Jesús xsatz ruc'u'x tok rac'axan chic c'a ka ri tzij ri' y xbij cheque ri ye tzekleben richin: Ketzij ninbij chive que ri xbin ri tzij re', ruyo'on-vi ránima viq'uin. Y man jun c'a nuvinak israelita ri vilon ri ruyo'on ta ránima viq'uin, cachi'el ri jun achi re'. \v 11 Ninbij-vi c'a chive que juis ye q'uiy vinük ri nyepu'u chila' pan este y chila' chuka' pan oeste, vinük ri quiyo'on c'anima viq'uin. Rije' nyetz'uye' c'a riq'uin ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob y ri ch'aka chic ri yec'o-vi chic pa ruk'a' ri Dios. \v 12 Jac'a ri vinük ri ye richin que nye'oc ta pa ruk'a' ri Dios, xa man chic nye'oc tüj, xa nye'elesüs can y nyetorix chupan ri k'eku'n, roma xa man xquiya' tüj cánima viq'uin yin. Y chiri' npu'u c'a ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey. \p \v 13 C'ateri' c'a ri Jesús xbij-e chin ri Capitán: Catzolij pan avacho. Roma xanimaj que yin nquitiquer nquic'achojrisan, tibanatüj c'a ri arayibül, xbij-e chin. \p Y ri achi ri rusamajel ri Capitán ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil. \s1 Ri Jesús nc'achojrisaj ri rujite' ri Pedro \p \v 14 Y tok ri Jesús xapon pa racho ri rachibil rubini'an Pedro, xutz'et c'a que ri rujite' ri Pedro cotz'ol pa ch'at y c'o jun nimalüj c'atün chirij. \v 15 Xpu'u rija' xutz'om ruk'a' ri yava' y jari' tok xq'uis-e ri nimalüj c'atün chirij. Ri rujite' ri Pedro xcatüj c'a pe pa ruch'at y xutz'om quilixic ri Jesús y ri ye benük riq'uin. \s1 Ri Jesús nyeruc'achojrisaj c'a q'uiy yava'i' \p \v 16 Tok ncok'a-pe c'a ri k'ij ri', ye q'uiy c'a ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin xe'uc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús, richin que ri Jesús nyerelesaj ta e ri itzel tak espíritu quiq'uin. Y rija' xbij c'a cheque ri itzel tak espíritu que que'el-e, y xeruc'achojrisaj chuka' e conojel ri ye yava'i'. \v 17 Richin quiri' nbanatüj c'a ri rubin can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri Isaías quere' c'a ri rubin can pari' ri Jesús: Xerelesaj c'a e kayabil konojel, y xuc'uaj c'a ronojel kak'oxomül. Quiri' ri rubin can. \s1 Ca'i' achi'a' ri xebin que nquitzeklebej ri Jesús \p \v 18 Y riq'uin ri Jesús ye juis c'a vinük ri nquimol-apu-qui'. Y tok rija' xerutz'et ri vinük ri', jari' tok xbij cheque ri rachibila' que tiquic'ama' yan c'a pe jun canoa roma nc'atzinej que nyebe lojc'an ruchi-ya'. \v 19 Y c'o c'a jun achi etamanel chin ri ley ri xapon-apu riq'uin ri Jesús y xbij chin: Rat rat Maestro vi, y yin ninjo' c'a ncatintzeklebej ape' na ri ncatapon-vi, xbij chin. \p \v 20 Xpu'u ri Jesús xbij chin ri etamanel ri': Ri utiva' c'o-vi quijul ape' nyec'uje-vi. Y quiri' chuka' ri ch'ipa', c'o chuka' quisoc. Jac'a yin ri xinalüx chi'icojol, man jun ape' nquinuxlan-vi, xbij chin. \p \v 21 Jari' chuka' tok jun chic ri xutzeklebej-e richin ri Jesús, xbij c'a apu chin: Ajaf, yin juis ninjo' que nquibe chavij. Pero taya' c'a k'ij chuve que ninmuk na e ri nata', c'ateri' nquibe chic chavij, xbij c'a rija'. \p \v 22 Xpu'u ri Jesús xbij chin: Rat quinatzeklebej. Xa taya' c'a can que ri camnük nyemuk coma ri ye caminaki' roma ri quimac, xbij rija'. \s1 Xk'alajin ri ruchuk'a' ri Jesús tok xuk'üt ruchuk'a' ri cakik' y ri ya' \p \v 23 Y ri Jesús xoc c'a e pa jun canoa. Y ri quetzekleben-vi richin xebe chuka' chirij. \v 24 Y jari' tok juis xberubana-pe ri ya', juis c'a nyesilon. Ri boloj ri nbün ri ya' nquevaj c'a ri canoa tok chiquicojol nc'uje-vi can. Y ri Jesús nvür c'a benük. \v 25 Y xepu'u ri achibila' xquic'asoj c'a ri Jesús y xquibij chin: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Kojato'. Vocomi nkucom, xquibij chin. \p \v 26 Xpu'u ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man iyo'on tüj c'a ivánima viq'uin, romari' tok ixbin-ivi', xbij. \p Y rija' xbecatüj c'a pe y xbij, que tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y chuka' ri nbolko't ri ya' xtane-ka. \v 27 Y ri achibila' xsatz c'a quic'u'x tok xquitz'et ri xbün ri Jesús y nquibila' c'a: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma ri cakik' y ri ya' nquitakej chuka' rutzij. \s1 Ri Jesús nyerelesaj itzel tak espíritu quiq'uin ca'i' aj-Gadara \p \v 28 Y tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic c'a lojc'an ruchi-ya', chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara, yec'o c'a ca'i' vinük xe'apon riq'uin ri Jesús. Vinük ri xa c'o itzel tak espíritu quiq'uin y ja ri camposanto ri c'o chupan ri lugar ri' ri c'unük cacho. Man jun vinük c'a ri ntiquer ntoc tüj quiq'uin y romari' chuka' man jun chic vinük nbiyin chupan ri bey ri nc'o chiri'. \v 29 Ri ca'i' achi'a' ri', ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin, riq'uin c'a cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Jesús, y xquibij: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, ¿achique c'a roma tok nkojanük? ¿Achique c'a roma ja naya' yan pokon chikac'u'x, tok xa man jani napon ruk'ijul? xquibij chin. \p \v 30 Y xa ba' apu cala' chunakaj ri ape' yec'o-vi, juis ye q'uiy ak nyetajin nyeva' chiri'. \v 31 Xepu'u ri itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin ri ca'i' achi'a', xquic'utuj favor chin ri Jesús. Y xquibij c'a chin: Si nkojavelesaj-e chere' quiq'uin ri achi'a', taya' c'a k'ij cheke richin nkujoc quiq'uin la ak yec'o chila', xquibij. \p \v 32 Ri Jesús xbij c'a cheque: Quixbiyin c'a. \p Y ri itzel tak espíritu jari' xe'el-e y xebe'oc quiq'uin ri ak. Y conojel ri ak ri' xquitz'om anin pa xulan, chuvüch jun juyu' pa'ül-pa'ül, y jic' xebeka' pa ya'. Xecom c'a conojel ri ak ri' chiri' pa ya'. \p \v 33 Jac'a ri nyeyuk'un quichin ri ak ri', xe c'a xquitz'et can ri xbanatüj, xe'anmüj. Xebe pa tinamit, xbequiyala' can rutzijol achique ri xquic'ulachij ri ak y xbequibij chuka' ri xbanatüj quiq'uin ri ye ca'i' achi'a' ri c'o itzel tak espíritu quiq'uin. \v 34 Y jari' tok jubama conojel vinük richin ri tinamit xepu'u c'a riq'uin ri Jesús, chutz'etic y chuka' richin xquic'utuj favor chin que tel-e chiri' chupan ri qui-lugar, roma rije' man ncajo' tüj que nc'uje-ka. \c 9 \s1 Ri Jesús nc'achojrisaj jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul \p \v 1 C'ateri' ri Jesús y ri quitzekleben-vi richin, xquiya' can ri lugar ri'. Xe'oc-e pa canoa y xebe c'a lojc'an ruchi-ya'. Y chupan ri tinamit ape' tic'uje-vi ri Jesús, chiri' xe'apon-vi. \v 2 Y jari' tok c'o jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, li'an-e chuvüch-ruvarabül, ri xc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús. Y tok ri Jesús xerutz'et que riq'uin ronojel cánima xe'apon apu riq'uin rija', xpu'u rija' xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Valc'ual, xbij chin. Tiquicot c'a avánima. Ri amac xecuyutüj. \p \v 3 Y jari' tok yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri yec'o-apu chiri', xquibij-ka pa tak cánima chirij ri Jesús: Itzel achi re'. Nbün que ja rija' ri Dios, roma nbij que nucuy mac. \v 4 Pero ri Jesús retaman c'a ri nquinuc pa tak cánima ri etamanela'. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma ja ri itzel ri xinuc chanin? \v 5 Roma si yin nquitiquer ninbün chin ri jun achi re' ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, richin nbiyin-e y nbe, ¿nquitiquer ta chuka' ninbij chin que nincuy rumac? ¿Achique nibij rix? \v 6 Vocomi c'a, richin que rix nivetamaj que yin ri xinalüx chi'icojol c'o nuchuk'a' pa nuk'a' richin nincuy mac, titz'eta' c'a, xbij rija'. \p Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ri ruch'acul: Ninbij c'a chave: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin chi'avacho, xbix chin roma ri Jesús. \p \v 7 Y jari' tok ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul xcatüj-e y xbe chiracho. \v 8 Ri vinük c'a ri quimolon-apu-qui' chiiri', tok xquitz'et que ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul xpa'e-e, xsatz quic'u'x, roma man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quiri'. Y ri vinük ri' xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios, ri yo'on-pe ri jun nimalüj ruchuk'a' ri' chiquicojol ri vinük. \s1 Ri Jesús y ri Mateo \p \v 9 Y tok ri Jesús benük chic c'a, xutz'et jun achi rubini'an Mateo. Ri achi ri' tz'uyul pa jun ch'acüt chiri', nuc'ul can ri alcaval ri nyetoj can. Ri Jesús xbij c'a chin: Quinatzeklebej. \p Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ri ape' tz'uyul-vi y xutzeklebej-e ri Jesús. \p \v 10 Y ja tok rija' tz'uyul chuvüch mesa chiri' pa jay, ye q'uiy c'a cheque ri moloy tak alcaval y ch'aka chic vinük ri aj-maqui' nbix cheque, xetz'uye-apu chuvüch mesa, junan riq'uin ri Jesús y ri rachibila'. \v 11 Y ri achi'a' fariseos ri xetz'eton ri', xquibij c'a cheque ri rachibila' ri Jesús: ¿Achique roma tok ri Jesús ri I-maestro nva' quiq'uin moloy tak alcaval y quiq'uin ri ch'aka chic ri xa ye aj-maqui? xquibij. \p \v 12 Tok ri Jesús xrac'axaj-pe ri tzij ri nquibij ri achi'a' fariseos, rija' xbij cheque: Jun ak'omanel man ja tüj ri ye utz ri nyerak'omaj. Rija' nyerak'omaj ri c'o quiyabil. \v 13 Yin man xinpu'u tüj chiquicanoxic vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chiquicanoxic ri aj-maqui', ri nc'atzin que ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y rix man choj quiri' tibij-pe ri tzij nabey, xa quixbiyin c'a chutz'etic y chiretamaxic ri achique nic'ulun-vi ri nbij ri Dios: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve. \s1 Ri Jesús q'uiy cosas xerubün ri man junan tüj ri quibanun ri vinük banun can \p \v 14 Y ja tok ri rachibila' ri Juan Bautista xeka-pe riq'uin ri Jesús, xquibij chin: Roj kacha'on c'a k'ij richin man nkava' tüj, richin quiri' nkabün orar. Y quiri' chuka' nquibün ri cachibila' ri achi'a' fariseos. ¿Y achique c'a roma tok ri avachibila' rat man quiri' tüj nquibün? xquibij. \p \v 15 Xpu'u ri Jesús xbij cheque: ¿Achique nibij rix? ¿C'uluman comi que riq'uin bis nyec'uje' ri ye oyon pa jun c'ulubic y man nyeva' tüj, tok xa c'a c'o ri ala' c'ulubel quiq'uin? Man c'uluman tüj. Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' nrelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj, richin nquibün orar. \p \v 16 Y man jun chuka' vinük nbanun que nrelesaj ta jun c'ojobül chin jun tziük c'ac'a', y c'ateri' nucusaj ta richin nc'ojoj jun tziük ri xa ri'j chic. Roma jun c'ojobül c'ac'a' nc'ol-ri' y njec' ri tziük c'ojol, y ri tziük ri' xa más nk'ach'itüj-ka. \v 17 Y quiri' chuka' man jun nyo'on c'ac'a' vino chupan jun tz'un c'ojlibül ri xa ucusan chic. Roma si quiri' nban, y ri tz'un xa man niyukuk tüj chic, ri tz'un nbojbo' y nq'uis-e ri vino chupan. Y chuka' ri tz'un man jun chic nc'atzin-vi. Pero chupan jun c'ac'a' c'ojlibül, utz niyaque' c'ac'a' vino, roma c'a niyukuk jabel y man nbojbo' tüj. Ri vino niyaque' c'a jabel chupan. Quiri' xbij ri Jesús pari' ri rutijonic. \s1 Ri Jesús xbün jun milagro riq'uin jun ixok y riq'uin ri jun vit xtün ri xa camnük chic \p \v 18 Y tok ri Jesús ntajin c'a chutzijosic ronojel ri', c'o c'a jun achi juis ruk'ij xapon y xbexuque' chuvüch y c'ateri' xbij: Ri numi'al xa c'ate ba' xcom-ka, tabana' favor que'aya' ri ak'a' pari' richin quiri' nc'ase', xbij ri achi. \p \v 19 Xpu'u ri Jesús xcatüj c'a e y ye rachibilan ri rachibila' xquitzeklebej-e ri achi. \v 20 Y c'o c'a jun ixok yava'. Yava' riq'uin ntel ruquiq'uel ya ruc'uan doce juna'. Rija' xjel c'a apu riq'uin ri Jesús pero ja ri chirij, y xberutz'ama' c'a can ba' ri ruchi-rutziek ri Jesús. \v 21 Roma ri ixok ri' rubilon c'a pe pa ránima: Xa riq'uin ta ba' nintz'om-e ruchi-rutziek, nquic'achoj, bin pa ránima. \v 22 Pero ri Jesús chanin c'a xuna' y xtzu'un chirij. Y tok rutz'eton chic achique ri xtz'amon ruchi-rutziek, xbij c'a chin ri ixok ri': Numi'al, xac'achoj, roma xaya' avánima viq'uin. Man cabison chic, xbij chin. \p Y ri ixok ri', jari' xc'achoj riq'uin ri ruyabil. \p \v 23 Y tok ri Jesús ntoc c'a apu pa racho ri achi juis ruk'ij, ri Jesús xutz'et que nyech'ujlan y yec'o chic c'a ri nyexuban xul. \v 24 Xpu'u rija' xbij: Quixel-e ba' chere', roma ri vit xtün re' xa man camnük tüj, xa nvür, xbij cheque ri vinük. \p Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma quetaman que camnük chic ri vit xtün ri'. \v 25 Y ja tok ri vinük ye elenük chic pe chiri', ri Jesús xoc-apu chupan ri jay ape' c'o-vi ri vit xtün camnük chic. Xpu'u rija' xutz'om ruk'a' ri vit xtün, y ri vit xtün xc'astüj-pe. \v 26 Ri xbanatüj c'a chiri', xbe rutzijol pa tak tinamit chupan ri ruch'ulef ri'. \s1 Ri Jesús nyeruc'achojrisaj ca'i' moyi' \p \v 27 Y tok ri Jesús elenük chic c'a pe chiri', yec'o c'a ca'i' moyi' ri ye tzeketül chirij y riq'uin cuchuk'a' nquibij c'a chin: ¡Tajoyovaj kavüch y kojato' c'a, rat ri ruxquin-rumam can ri rey David! nquibij. \p \v 28 Tok ri Jesús xapon pa jay, ri ca'i' moyi' xe'apon c'a chuka' riq'uin. Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Ninimaj c'a rix que yin nquitiquer ninbün chive que nyixtzu'un? xbij cheque. \p Y ri ca'i' moyi' ri' xquibij: Ja', Ajaf Jesús. Nkanimaj, xquibij chin. \p \v 29 Xpu'u ri Jesús xutz'om ri runak' tak quivüch ri ye ca'i' y xbij cheque: Roma rix ninimaj que yin nquitiquer nyixinc'achojrisaj, tibanatüj c'a ri irayibül, xbij cheque. \p \v 30 Y jari' tok ri runak' tak quivüch rije' xejakatüj. Y xetzu'un c'a. Pero ri Jesús juis xuchilabej-e cheque y xbij: Tivac'axaj c'a e jabel, que ri xbanatüj iviq'uin, man ta nac'axüx coma ri ch'aka chic vinük, xbij-e cheque. \p \v 31 Jac'a rije' xa man quiri' tüj xquibün tok ye elenük chic pe chiri' riq'uin ri Jesús. Rije' xa xquitz'om c'a rutzijosic pa ronojel ri ruch'ulef ri', ri xbün ri Jesús. \s1 Ri achi mem banun roma jun itzel espíritu \p \v 32 Y tok xe'el c'a pe ri ye ca'i' achi'a' nyetzu'un chic, jari' tok yec'o xe'oc can riq'uin ri Jesús, quic'uan-apu jun achi ri mem banun pa ruk'a' jun itzel espíritu. \v 33 Y tok elesan chic c'a ri itzel espíritu riq'uin ri achi, roma ri Jesús, ri achi xch'o chic jun bey. Y ri vinük ri xetz'eton xsatz quic'u'x y xquibij: Man jun bey c'a tz'eton ta que quere' ta banatajnük chere' pa ruch'ulef Israel, nquibij c'a. \p \v 34 Jac'a ri achi'a' fariseos xa nquibij c'a chirij ri Jesús: Ja ri cajaf ri itzel tak espíritu ri nyo'on ruchuk'a' chin, romari' tok ntiquer nyerelesaj itzel tak espíritu, nquibij. \s1 Ri Jesús njoyovaj-vi c'a quivüch ri vinük \p \v 35 Y ri Jesús ronojel vi c'a nimak' y cocoj tak tinamit napon-vi, y nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y ja pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' napon-vi richin nyerutijoj. Y chuka' nutzijoj c'a ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyeruc'achojrisaj chuka' yava'i', y nyerucol c'a ri vinük chuvüch ronojel ruvüch k'oxomül. \v 36 Y tok juis ye q'uiy vinük xerutz'et, xujoyovaj quivüch, roma quiyon yec'o y quitalun-qui', cachi'el nquibün ri ovejas tok xa man jun ri nyuk'un quichin. \v 37 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Ketzij vi que ri samaj richin ntzijos ri rutzij ri Dios, juis nim, jac'a ri samajela' man ye q'uiy tüj. Xa ye ca'i-oxi' oc. \v 38 Romari' tic'utuj c'a chin ri Rajaf ri samaj, que querutaka-pe más samajela' chiquicojol ri vinük ri nc'atzin richin ncac'axaj ri rutzij. \c 10 \s1 Ri doce rachibila' ri Jesús \p \v 1 Y ri Jesús xeroyoj c'a ri doce rachibila' y xuya' cuchuk'a' cheque richin que nyetiquer nyequelesaj ri itzel tak espíritus y richin chuka' nyequic'achojrisala' ri vinük chin ri jalajoj quik'oxomül y quiyabil. \p \v 2 Y jare' ri quibi' chiquijujunal ri doce achi'a' ri nyetak chubanic ri samaj. Ri nabey bi'aj ja ri richin ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin. Ri Andrés. Ri ca'i' re' ye quichak'-qui'. Ri Jacobo y ri Juan ri ye ruc'ajol jun achi rubini'an Zebedeo. \v 3 Ri Felipe, ri Bartolomé, ri Tomás, ri Mateo ri moloy-alcaval, ri Jacobo ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Lebeo ri nbix chuka' Tadeo chin. \v 4 Ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' ri nbix cananista cheque, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. \s1 Ri achibila' xetak chutzijosic rutzij ri Dios \p \v 5 Y ja ri doce achi'a' ri' ri xerutük-e ri Jesús. Xerupixabala' c'a e. Xubila' cheque: Nitz'om c'a bey, pero man quixapon quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj. Chuka' man quixapon pa tak tinamit chiri' pa ruch'ulef Samaria. \v 6 Xa quiq'uin c'a ri kavinak israelitas ri man yec'o tüj apu riq'uin ri Dios quixbiyin-vi. Roma rije' quibanun cachi'el nquibün ri ovejas tok nquisütz can qui'. \v 7 Y ja tok rix benük chic, titzijoj-vi ri rutzij ri Dios y tibij c'a: Nakaj chic c'o-vi-pe ri k'ij richin que nkujoc pa ruk'a' ri Dios, xbij-e cheque. \v 8 Que'ic'achojrisaj c'a yava'i'. Ri c'o c'a ri yabil lepra chiquij, tibana' c'a cheque que nch'ajch'ojin jabel ri quich'acul. Ri ye camnük chic, que'ic'asoj. Que'ivelesaj c'a chuka' ri itzel tak espíritu. Y roma c'a ronojel ri ivuchuk'a' re' xa span chive rix, quiri' c'a chuka' tibana' can rix cheque ri utz. Que'ispala' can. \p \v 9 Man timol c'a itumin y nic'uala' pa tak ruximbül-ipan. Man jun c'a ruvüch tumin tic'uaj. Man tic'uaj tumin ri banun riq'uin ri ch'ich' nbix cobre chin, man tic'uaj chuka' ri banun riq'uin sakpük, ni ri riq'uin oro banun-vi. \v 10 Ri nitz'om-e bey man c'a tic'uaj chinchor (morral). Chuka' man tic'uaj jun chic itziek, xaxe ri icusan. Man tic'uaj jun chic c'ulaj ixajab, ni man tic'uaj chuka' ich'ami'y. Man jun c'a ri tic'uaj. Roma ri samajel achique na lugar napon-vi, c'uluman que nuc'ul ri nc'atzin chin. \p \v 11 Pero tok nyixapon c'a pa jun nimalüj tinamit o pa jun vit tinamit, nabey tivetamaj achique vinük ri c'uluman que nyixapon pa racho. Y chiri' c'a quixc'uje-vi-ka, y c'a ja tok nyixel na pe chupan ri tinamit ri', utz niya' can ri jay ri ape' xixc'uje-vi. \v 12 Y tok c'ateri' c'a nyixoc-apu chupan ri jay ape' nyixbec'uje-vi, tiyala' saludos cheque. \v 13 Tibij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen richin ri Dios tic'uje' iviq'uin. Y si c'uluman-vi que nyixc'uje' chupan ri jay ri', ri ruxlanen ri Dios ri nirayij pa quivi', nka-ka-vi c'a pa quivi'. Xa jac'a si man c'uluman tüj que nyixc'uje-ka chupan ri jay ri', ri ruxlanen ri Dios ri nirayij rix pa quivi' rije', man nka-ka tüj pe pa quivi'. \v 14 Si man nyixquic'ul tüj c'a jabel, y man ncajo' tüj chuka' ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nitzijoj rix cheque, quixel c'a pe chiri' quiq'uin pa cacho o ja pa quitinamit. Y titotala' can ri pokolaj ri c'o chi ivakün chiquivüch ri vinük, richin tiquinabej que man utz tüj ri xquibün. \v 15 Roma ninbij-vi c'a chive, que chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ri castigo c'a ri nka-ka pa quivi' ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Sodoma y Gomorra man ta xtic'o ruvi', que chuvüch ri nka-ka pa quivi' ri vinük richin ri tinamit ri ape' man nyixc'ulutüj tüj jabel. \s1 C'ayuf ri samaj \p \v 16 Vocomi nyixintük c'a e, y rix ivetaman que xa cachi'el tak ovejas ri nyixbeka' chiquicojol ri vinük ye cachi'el utiva'. Pero tibana' c'a que nyixoc cachi'el nbün ri cumütz, roma rija' nuna' tok c'o ri petenük. Tibana' c'a chuka' que nyixoc cachi'el nbün jun paloma, roma rija' man jun itzel c'o ta riq'uin. \v 17 Tichajij c'a ivi', richin que man choj niya-ivi' pa quik'a' ri vinük ri nye'etzelan ivichin. Roma rije' nyixquijüch pa quik'a' ri achi'a' pa comon nquibün juzgar, y chuka' ri vinük ri' nquibün c'a chive que nyixch'ay chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \v 18 Chuka' ri vinük nyixquic'uaj c'a chiquivüch gobernadores, chiquivüch reyes y ch'aka chic achi'a' ri c'o autoridad quiq'uin. Y xa voma c'a yin nic'ulachij quiri', pero xa nyixtiquer c'a nquinik'alajrisaj chiquivüch rije' y chiquivüch chuka' ri vinük ri man ye israelitas tüj. \v 19 Pero tok ri vinük nyixquijüch pa quik'a' ri autoridades, man tinuc juis achique ri nibij cheque y achique rubanic tzij nicusaj richin nyixch'o chiquivüch. Roma chupan ri hora ri', ri Dios nuya' c'a pe chive ri c'uluman que nibij. \v 20 Roma ja ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios ri nbanun chive ri achique chi tzij ri nc'atzinej que nibij. Man ja tüj c'a rix ri nyixch'o, xa ja ri Espíritu richin ri aj-chicaj Itata'. \p \v 21 Y nbanatüj c'a, que si yec'o ye ca'i' achi'a' quichak'-qui', jun cheque rije' ncatüj y nujüch ri runimal o ri ruchak' pa camic. Chuka' yec'o-vi tata'aj ri nyecatüj-pe chiquij ri calc'ual. Ri ac'uala' nyecatüj-pe chuka' chiquij ri quite-quitata' y nyequiya' pa camic. \v 22 Conojel vi c'a nye'etzelan ivichin roma iyo'on ivánima viq'uin. Pero ri nucoch' ronojel hasta pa ruq'uisbül, ncolotüj-vi c'a ri'. \v 23 Y tok ri vinük chupan jun tinamit nquitz'om nyixquiya' pa pokonül, utz niya' can y nyixanmüj c'a e chuvüch ronojel re', y nyixbe pa jun chic tinamit. Y ninbij c'a chive que man jani c'a quixapon pa ronojel ri tinamit ri yec'o chere' pan Israel, tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u yan. \p \v 24 Y rix nic'usaj-vi c'a pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Roma ninc'usaj na pokonül yin ri Maestro ivichin, ya voro rix. Man jun c'a que xa ja ri ntijoj-ri' ri más ta nim ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Chuka' man jun samajel ri más ta ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj. \v 25 Jac'a yin ri Tata'aj ri chi'icojol y ja rix ri rix ic'unük valc'ual. Si chuve yin quibin Beelzebú, jun chic rubi' ri itzel-vinük, rix tivoyobej c'a que más itzel ri nyequibij chive. Pero si xa man xtic'o tüj c'a ruvi' ri nquibün chive, y xa cachi'el ri xquibün chuve yin, quiri' nquibün chive rix, c'uluman c'a que nyixquicot rix ri vachibila' y nusamajela'. \s1 Ri c'uluman que nkaxbij-ki' chuvüch \p \v 26 Pero man c'a tixbij-ivi' chiquivüch ri nyebanun quiri' chive, roma xa nc'atzin que nk'alajrisüs ivoma rix, ri man jun bey tüj k'alajrisan-pe jabel. Nc'atzin c'a que netamatüj ri tz'apül can rij. \v 27 Ronojel c'a ri tzij ri ninbij chive, man tic'uje' can pa k'eku'n, xa tivelesaj c'a pe, richin que rix niya' chuvüch sük. Ri xinbij c'a chive pa tak ixiquin, man tivevaj-ka, xa quixjote' c'a pari' ri ivacho y chiri' tiya-vi rutzijol. \v 28 Man tixbij c'a ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ich'acul ri nyetiquer nquicamsaj y chin ri ivánima man jun nyetiquer nquibün. Ri c'uluman que nyixbij-ivi' chuvüch, ja ri chuvüch ri jun ri ntiquer nuya' ri ivánima y ri ich'acul chupan ri k'ak' richin chi jumul. \p \v 29 Jabel c'a ivetaman que tok nye'ilok' ca'i' tak ch'ipa', xaxe jun centavo cajil. Y man riq'uin tüj ri' que ri ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, man jun c'a ri ntzak ta pan ulef si xa man rurayibül tüj ri aj-chicaj Itata'. \v 30 Ya voro comi rix. Roma rix hasta ri rusmal tak ivi' ajlan ronojel. \v 31 Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Rix más c'a nyixjo'ox que chiquivüch ri ch'ipa', y romari' man tixbij-ivi'. \s1 Ri vinük richin ri Jesucristo, nuk'alajrisaj-ri' que richin rija' \p \v 32 Y achique na c'a vinük ri nuk'alajrisaj-ri' que vichin yin, yin c'a chuka' nink'alajrisaj que rija' vichin chic yin. Y ri tzij re' chin c'a ri Nata' Dios ninbij-vi, ri c'o chila' chicaj. \v 33 Jac'a ri vinük ri xa man nuk'alajrisaj tüj ri' que vichin yin, yin c'a chuka' man nink'alajrisaj tüj apu rubi' chin ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj, roma man vichin tüj yin ri vinük ri'. \s1 Ri nyetaken richin ri Jesús nye'etzelüs \p \v 34 Man tinuc c'a que roma xinpu'u yin chuvüch ri ruch'ulef roma ta ri' c'o ta uxlanen quiq'uin conojel. Man quiri' tüj. Xa voma yin nyejalajo' ri vinük y nquitz'amala-qui'. \v 35 Yin xinpu'u c'a chuvüch ri ruch'ulef richin ntz'ucutüj oyoval chiquicojol ri vinük. Quiri' nbanatüj pa tak jay. Ri ala' ncatüj chirij ri rutata' roma man nka' tüj chuvüch ri nbij. Ri xtün ncatüj c'a chirij ri rute'. Y quiri' chuka' ri ali' ncatüj chirij ri ralite'. \v 36 Ri nye'etzelan c'a richin jun vinük ri nuya' ránima viq'uin yin, xa ja ri ye aj pa racho. \p \v 37 Ri vinük ri más c'a nyerujo' rute-rutata' y xa man nbün tüj ri ninbij chin, man c'uluman tüj que ntoc vichin yin. Ri te'ej y tata'aj ri más nyequijo' ri calc'ual que chinuvüch yin, man c'uluman tüj que nye'oc vichin yin. \v 38 Jun vinük ri nrajo-vi ntoc vichin yin, nc'atzin que man tupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin, cachi'el xa ta benük chuxe' ru-cruz. Jac'a ri vinük ri xa nupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin y man nrajo' tüj nquirutzeklebej, man c'uluman tüj que ntoc vichin yin. \v 39 Roma xa ja ri c'aslen richin ri ruch'ulef ri nrajo' y romari' man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri vinük ri man nupokonaj tüj ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, nril-vi ruc'aslen richin chi jumul. \s1 Ri nyec'ulun chuka' rajil-ruq'uexel \p \v 40 Ri jun c'a ri nyixruc'ul rix, ja chuka' yin ri nquiruc'ul. Y ri nc'ulun c'a vichin yin, nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin. \v 41 Ri vinük c'a ri nka' chuvüch ri rutzij ri Dios, y romari' nuc'ul ri jun ri ntzijon tzij ri k'alajrisan chin roma ri Dios, ri vinük ri nac'axan ri tzij junan c'a rajil-ruq'uexel nuc'ul riq'uin ri ntzijon ri tzij. Y quiri' chuka' ri vinük ri utz nutz'et jun c'aslen choj y romari' quicot nuc'ul jun vinük ri choj vi ruc'aslen. Ri nc'ulun, junan c'a rajil-ruq'uexel nuc'ul riq'uin ri choj ruc'aslen. \v 42 Y ri vinük c'a ri nyeka' chuvüch ri cocoj quik'ij, roma ja yin ri yinquitzeklebej, y romari' c'o ri nuya' cheque, ri nbanun c'a quiri' c'o-vi rajil-ruq'uexel ri nuc'ul. Y ketzij c'a ri ninbij chive, que stape' (aunque) xa ba' raxya' ri nuya' cheque, c'o rajil-ruq'uexel nuc'ul romari'. Quiri' c'a ri tzij ri xerubij ri Jesús. \c 11 \s1 Ri Juan Bautista yec'o ri xerutük c'a riq'uin ri Jesús, roma nrajo' nretamaj vi ja rija' ri Cristo \p \v 1 Y tok xtzakon c'a chubixic cheque ri doce rachibila' ri achique chi samaj ri nyequibana', ri Jesús man xc'uje' tüj c'a can chiri'. Rija' xbe c'a chuka' ruyon pa ch'aka tinamit ri yec'o chiri' pan Israel, chuc'utic y chutzijosic ri rutzij ri Dios. \p \v 2 Ri samaj c'a ri nbün ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xac'axüx roma ri Juan Bautista tok c'o chiri' pa cárcel, y xpu'u rija' xerutük c'a e ca'i' rachibila' c'a riq'uin ri Jesús. \v 3 Y rija' xutük c'a e ruc'utuxic chin: ¿Ja rat ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri oyoben? ¿O nkoyobej chic na jun? Quiri' c'a xbequibij ri ca'i' rachibila' richin ri Juan Bautista. \p \v 4 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri ca'i' rachibila' ri Juan: Vocomi quixtzolij y titzijoj chin ri xitz'et can y ri xivac'axaj-e chere'. \v 5 Que'itzijoj chin achique rubanic tok ri moyi' nyetiquer nyetzu'un-e, achique rubanic tok ri vinük ri man ta nyetiquer nyebiyin roma ri ye jetz', nyebiyin-e jabel, y achique rubanic tok ri ye yava'i' riq'uin ri yabil lepra, nyec'achoj. Titzijoj chuka' chin ri achique rubanic tok ri man nye'ac'axan tüj, nyec'achoj, ri caminaki' nyec'astüj, y ri vinük ri meba' cánima chuvüch ri Dios, ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque. \v 6 Tibij c'a chuka' chin que jun vinük cachi'el rija', ri ruyo'on ránima viq'uin y man jun bey nquirumalij ta can, jabel ruquicot. Quiri' c'a xbix-e cheque ri ca'i' rachibila' ri Juan Bautista. \p \v 7 Y tok ri ye ca'i' rachibila' ri Juan Bautista xebe c'a, ri Jesús xerubila' c'a utzilüj tak tzij pari' ri Juan chiquivüch ri vinük yec'o chiri'. Y quere' c'a ri nbij ri Jesús cheque: ¿Achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' chupan ri tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et rix jun achi chiri', ri cachi'el aj, ri nbe cala' nbe cala' pa ruk'a' ri cakik'? \v 8 ¿Achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri'? ¿Xitz'et rix jun achi ri jabel tak tziük ye rucusan? Man quiri' tüj. Ri achi'a' ri ye quicusalon jabel tak tziük quiri', pa tak cacho reyes nyec'uje-vi. \v 9 ¿Pero achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri' pa tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et jun achi ri nk'alajrisan ri bin chin roma ri Dios? Ja'. Ri achi ri xitz'et chiri' ja vi ri' ri rusamaj. Pero c'o c'a chuka' jun chic samaj ri yo'on pa ruk'a'. \v 10 Roma pari' c'a ri Juan nch'o-vi ri Dios chupan ri rutzij ri tz'iban can, tok nbij: \q1 Yin nintük c'a jun achi nabey, \q1 richin que nuchojmirsaj ri bey richin napon-vi ri Cristo. \q1 Quiri' nbij ri Dios. \m \v 11 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Jaru' achi'a' ri ye k'alajrisüy rutzij ri Dios ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef, man jun c'a ri más ta ruk'ij que chuvüch ri Juan Bautista. Nim vi c'a ruk'ij rija'. Jac'a ri vocomi, conojel c'a ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, más c'a nimak' quik'ij. Y ri más co'ol cheque rije', más nim que chuvüch ri Juan. \p \v 12 Y chupan c'a ri k'ij tok c'a nsamüj na ri Juan Bautista, c'a ri k'ij re', ri vinük juis c'a nquibün que nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nyemajon c'a qui' chirij y más nquibün ri riq'uin c'a ronojel cánima nye'apon. \v 13 Roma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri bin cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, c'o xquibij can pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y quiri' c'a chuka' ruk'alajrisan can ri ley richin ri Moisés. Pero c'a ja tok c'o ri Juan xebanatüj. \v 14 Si rix ninimaj o man ninimaj tüj, pero ri ninbij chive yin que tok ri tz'iban can nbij que npu'u ri Elías xa pari' c'a ri Juan nch'o-vi. \v 15 ¡Ri c'o ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij! \p \v 16 ¿Achique comi chok q'uin ye junan vi ri vinük richin ri tiempo re'? Ri vinük re' ye junan c'a quiq'uin ri ac'uala' ri nyec'uje' pa tak bey y riq'uin cuchuk'a' ri nyech'o chicachibil qui' tok nye'etz'an. \v 17 Y ri ac'uala' ri' nquibij c'a: Xojk'ojoman riq'uin xul chivüch y man xixxajo' tüj roma quicot. Xkabixaj bix richin bis chivüch y man xixok' tüj. Quiri' nquibila' ri ac'uala' pa quitz'anil. Y ye quiri' ri vinük richin ri tiempo re', man jun ri nka' chiquivüch. \v 18 Roma tok xk'alajin-pe ri Juan Bautista, rija' man nc'ux tüj caxlan-vüy y man nukum tüj chuka' ruya'al-uva. Y ye q'uiy nyebin que rija' c'o itzel espíritu riq'uin. \v 19 Y tok xinka-pe yin, ri xinalüx chi'icojol, ninc'ux caxlan-vüy y nintij chuka' ruya'al-uva. Y ye q'uiy nyebin que xe va'in ninjo', y nquibij chuka' que yin jun k'abarel, que yin cachibil ri moloy tak alcaval y yin cachibil chuka' ri vinük ri ye aj-maqui' nbix cheque. Pero ri etamabül richin ri Dios nk'alajin pa quic'aslen ri vinük ri nyetaken richin, xbij ri Jesús. \s1 Ri xquimacuj ri aj pa tinamit Corazín y ri aj-Betsaida \p \v 20 Yec'o c'a tinamit ri xeban-vi juis q'uiy milagros roma ri Jesús. Pero nixta riq'uin ri' ri vinük ri yec'o chupan ri tinamit ri' man xquitzolij tüj pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y romari' ri Jesús q'uiy ri xbij chiquij. \v 21 Rija' xbij c'a: Juya' c'a quivüch ri yec'o pa tinamit Corazín, y juya' chuka' quivüch ri yec'o pa tinamit Betsaida, roma juis q'uiy milagros xeban chiquivüch y man xquinimaj tüj ri rutzij ri Dios. Roma xa ta ja pa tak tinamit Tiro y Sidón xeban-vi ri milagros re', ri vinük aj chiri' xquitzolij yan ta pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y quicusalon ta chic quitziek richin bis, y quiyolon ta chaj chiquij, richin quiri' nk'alajin que nyebison roma juis ri quimac ri ye quibanalun. \v 22 Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón. \v 23 Y ri yec'o pa tinamit Capernaum nquinuc que nyebe chila' chicaj riq'uin ri Dios y juis ninimirsüs quik'ij. Pero xa man quiri' tüj. Xa nkasüs quik'ij, roma xa c'a chupan ri lugar ri richin pokonül nyebeka-vi. Roma xa ta ronojel ri milagros ri xban chiquivüch rije' ja ta ri' ri xban chiquivüch ri aj-Sodoma, xquitakej ta y man ta xeq'uis rachibilan ri quitinamit. Xa c'a yec'o ta na ri k'ij re'. \v 24 Pero tok napon ri k'ij que nbanatüj ri juicio, yin ninbij c'a chive que ja ri yec'o pa tinamit Capernaum ri más ru-castigo ri Dios nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Sodoma. \s1 Ri Jesús nrajo' nuya' uxlanen cheke \p \v 25 Y ja tiempo chuka' ri' tok ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis etamabül c'o quiq'uin. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'. \v 26 Quiri' vi c'a Nata' Dios, roma jari' ri arayibül rat, xbij ri Jesús pa ru-oración. \p \v 27 Y c'ateri' rija' xbij c'a: Ri Nata' Dios, ronojel c'a ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic c'a etamayon chin, yin achique yin, xaxe ri Nata' etamayon. Y man jun chuka' etamayon achique ri' ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri vinük achique chok chin que ninjo' nink'alajrisaj-vi yin, nretamaj achique ri' c'a ri Nata'. \v 28 Quixampe c'a viq'uin chi'ivonojel rix ri juis itijon ik'ij pan iyon y juis ralal ri aka'n kajnük chivij, roma yin ninbün c'a chive que nyixuxlan chin ronojel ri'. \v 29-30 Y ja ri nu-yugo yin tiya-e chirij ivi' rix, roma ja ri vichin yin ri más man c'ayuf tüj ruc'uaxic y man al tüj. Quinitz'eta' yin, nuc'uan jun c'aslen ri nuch'utinirsan-vi'. Y quiri' tibana' rix. Tic'uaj c'a ri nu-yugo yin, richin que ri ivánima nril ta uxlanen, xbij ri Jesús. \c 12 \s1 Pa jun k'ij richin uxlanen, ri rachibila' ri Jesús nquic'ux c'a ruvüch ri trigo ri nyequich'upula' \p \v 1 Y ja tiempo ri' chuka', pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' ye benük c'a pa jun ulef ri ticon ruvüch riq'uin trigo. Y ri rachibila' nquic'ux c'a ri ruvüch ri trigo ri nyequich'upula', roma nnum quipan. \v 2 Y ri' xtz'etetüj c'a pe coma ri achi'a' fariseos, y xquibij c'a chin ri Jesús: Que'atz'eta' la avachibila' roma man ja tüj nyetajin chubanic. Man c'uluman tüj que nyesamüj chupan jun k'ij richin uxlanen cachi'el ri k'ij vocomi, xquibij. \p \v 3 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Man itz'eton tüj c'a rix ri tz'iban can pari' ri xquibün ri David y ri ye rachibil, chupan ri ojer can tiempo, tok juis nnum quipan? \v 4 Ri David xbe c'a chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios, y ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Rija' y ri ye rachibil xquic'ux c'a ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri'. Man nixta riq'uin vi ri', man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin. \v 5 Yin ninnuc que isiq'uin-vi chuka' ruvüch ri vuj ri' ri c'o chupan ri ley richin ri Moisés. ¿Y achique c'a roma tok ri sacerdotes nyesamüj-vi pa racho ri Dios chupan ri k'ij richin uxlanen y rije' man mac tüj nquibün? \v 6 Ri' roma c'a ri racho ri Dios c'o-vi ruk'ij. Pero ri vocomi, rix nitz'et c'a Jun ri más ruk'ij que chuvüch ri racho ri Dios. \v 7 Y rix man ta xixtiquer xibij que man utz tüj ri nyetajin chubanic ri vachibila', xa ta ivetaman achique ntel-vi chi tzij ri rutzij ri Dios ri nbij: Yin más nka' chinuvüch que ja ta ri joyovanic ri c'o iviq'uin, que chuvüch ri chico ri nye'isuj chuve. Quiri' ri nbij ri Dios. \v 8 Ja yin ri xinalüx chi'icojol ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús xc'achojrisaj jun achi chaki'j jun ruk'a' \p \v 9 Y tok ri Jesús y ri rachibila' xetzolij yan c'a pe, rije' xebe pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \v 10 Y chiri' chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui', c'o c'a jun achi chaki'j jun ruk'a'. Xepu'u c'a ri vinük ri' xquic'utuj chin ri Jesús: ¿C'uluman que nc'achojrisüs jun yava' pa jun k'ij richin uxlanen? Quiri' c'a ri xquic'utuj chin roma ncajo' nyecatüj chirij y nquisujuj. \p \v 11 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: C'o ta jun chive rix achi'a' ri c'o ta jun ru-oveja y ntzak ta pa jun jul chupan jun k'ij richin uxlanen, ¿achique ta nbün riq'uin? ¿Nuya' ta c'a chiri'? Man nbün tüj quiri'. Xa nuc'ün-vi c'a ka richin nrelesaj-pe. \v 12 Ya voro comi, c'a jun achi que man ta ncol, tok xa más c'o-vi ruk'ij que chuvüch jun oveja. Xa roma c'a ri' tok c'uluman-vi que nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen. \p \v 13 Y c'ateri' c'a tok ri Jesús xbij chin ri achi ri chaki'j ri ruk'a': Tayuku' la ak'a'. \p Y ri achi xe xuyuk ri ruk'a', jari' xchojmir y xoc cachi'el ri jun chic ruk'a'. \v 14 Y ri achi'a' fariseos xe xquitz'et can ri', xebe y xbequimolo-qui' richin nquinuc achique nquibün, roma ncajo' nquicamsaj ri Jesús. \s1 Ri Jesús jun Samajel cha'on \p \v 15 Ri Jesús xel c'a e chiri' tok xretamaj ri nquinuc chirij. Rija' ye juis c'a ri vinük xetzekleben-e richin. Y nyeruc'achojrisala' c'a conojel ri ye yava'i'. \v 16 Pero juis c'a nuchilabej-e cheque conojel rije' que man tiquiya' rutzijol que rija' xeruc'achojrisaj riqúin ri quiyabil. \v 17 Richin quiri' nbanatüj na c'a ri ruk'alajrisan can ri Dios chuvüch ri rusamajel ri xc'uje' ojer can ri rubini'an Isaías. Ri tz'iban c'a can nbij: \q1 \v 18 Jare' c'o ri Nusamajel ri nucha'on. \q1 Yin juis ninjo' rija', nquicot-vi vánima riq'uin. \q1 Ninya' c'a pe chuka' ri nu-espíritu pari', \q1 y rija' nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri man quetaman tüj nuvüch yin, ri achique nc'atzin-vi ri c'aslen choj. \q1 \v 19 Man nbün tüj oyoval, man nuyüc tüj ri rutzij roma royoval, \q1 ni man nuya' tüj rutzijol rija' mismo chiquivüch ri vinük pa tak bey. \q1 \v 20 Y stape' (aunque) ri ruc'aslen jun vinük cachi'el ta chic jun aj ri k'och'on-ri', rija' man nbün tüj c'a chin que nik'aj. \q1 Chuka' si ri ruc'aslen jun vinük cachi'el ta ruxak jun k'ak' ri nbukun roma nchup yan ka, rija' man nchup tüj. \q1 Y chi jumul quiri' nbün-apu, c'a tok napon ri k'ij que rija' nbün que nch'acon ri chojmilüj gobierno. \q1 \v 21 Y ri vinük c'a ri man jani quetaman tüj nuvüch, riq'uin c'a rija' ncoyobej-vi ri quicolonic. \s1 Ri vinük nquibij que ri Jesús c'o ri ruchuk'a' ri cajaf ri itzel tak espíritu riq'uin \p \v 22 Y c'o c'a jun moy y mem uc'uan-apu chin ri Jesús, y quiri' ruc'ulachin roma tz'amon c'a roma jun itzel espíritu. Y ri Jesús xrelesaj c'a ri itzel espíritu ri'. Xbün c'a chin que xtzu'un y xch'o. \v 23 Y romari' tok conojel vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et y nquibila' c'a: ¿Man ja tüj re' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri koyoben, ri ruxquin-rumam can ri David? \p \v 24 Pero tok ri achi'a' fariseos xcac'axaj ri nquibij ri vinük pari' ri Jesús, rije' xquibij c'a: Ri Jesús nyerelesaj itzel tak espíritu pero xa pa rubi' ri Beelzebú ri cajaf ri itzel tak espíritu, nquibij c'a. \p \v 25 Y roma ri Jesús retaman c'a ri nquinojila' ri achi'a' fariseos, rija' xbij cheque: Si ri vinük richin jun ruch'ulef man nyenucun tüj y ca'i' quivüch nquibün, npu'u oyoval chiquicojol. Y re' man utz tüj, roma nbün chin ri quiruch'ulef que ntzak. Y quiri' chuka' ronojel tinamit y ronojel jay, si xa nyejalajo' chiquivüch y nyech'aratüj, man nyepa'e' tüj can. \v 26 Y si ri itzel-vinük nyerelesaj c'a e ri ye rusamajela' vi, ntel c'a chi tzij ri' que ruyon rija' nrokotaj-e-ri'. Xa chirij rija' mismo catajnük-vi. Y si quiri' nbün, ruyon nc'uje' can y chanin ntzak. \v 27 Rix ninuc-vi c'a chuvij yin que pa rubi' ri Beelzebú, ri jun chic rubi' ri itzel-vinük, nyenvelesaj ri itzel tak espíritu, pero rix ¿achique c'a ninuc pa quivi' ri nyetzekleben ivichin? ¿Achique chok chin yo'on cuchuk'a' cheque rije' richin nyetiquer nyequelesaj itzel tak espíritu chuka'? Ja vi c'a ri nyetzekleben ivichin ri nyek'alajrisan que xa man utz tüj ri nibij rix. \v 28 Yin nquitiquer c'a nyenvelesaj itzel tak espíritu roma ja ri ru-espíritu ri Dios ri c'o viq'uin. Xa xka-pe yan c'a ri k'ij que conojel c'uluman que nquitakej rutzij ri Dios y nyec'uje' pa ruk'a' rija'. \p \v 29 Y ri nrajo' c'a nelek'-e pa racho ri itzel-vinük ri juis ruchuk'a', ri nabey nc'atzinej que nbün riq'uin rija', ja ri tuxima' y c'ateri' c'a tucanoj-e ronojel ri nrajo' nyeruc'uaj. Y jari' ninbün yin, riq'uin nyenvelesaj-e ri itzel tak espíritus ri yec'o quiq'uin ye ch'aka vinük. \p \v 30 Jun c'a ri man viq'uin tüj yin nsamüj-vi, xa chuvij c'a yin nsamüj-vi. Y achique ri man nto'on tüj vichin, xa jari' ri niyojon ronojel ri nyenbün yin. \p \v 31 Y roma ri xbitüj, yin ninbij c'a chive: Ri mac y ri itzel tak tzij ri nyequibila' ri vinük, richin nquiyok'bej rubi' ri Dios, c'a nyecuyutüj-vi. Jac'a ri tzij yok'onic richin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj. \v 32 Y achique na c'a vinük ri nbin tzij chuvij yin ri xinalüx chi'icojol, c'a ncuyutüj na rumac. Jac'a ri nbin tzij chirij ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj rumac ri vocomi, ni ri chikavüch apu. \s1 Jun che' nyetamüx ruvüch xaxe riq'uin ri ruvüch ri nuya' \p \v 33 Roma xaxe na pe' jun che', nyetamüx ruvüch si utz o man utz tüj, xaxe riq'uin ntz'et ri ruvüch ri nuya'. Man tibij que jun che' xa man utz tüj, tok ri ruvüch ri nyeruya' ye utz vi. Chuka' man tibij que jun che' utz, tok ri ruvüch ri nyeruya' xa man ye utz tüj. \v 34 Roma c'a ri' rix ri rix cachi'el itzel tak cumütz, ¿nyixtiquer c'a nibij ri utz, tok xa ja ri itzel c'o iviq'uin? Roma jun vinük ja ri c'o pa ránima ri nbij. \v 35 Jun utzilüj vinük chucojol c'a ri utzilüj beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij. Jac'a ri vinük ri man utz tüj, chucojol c'a ri itzel beyomül c'o pa ránima nyerelesaj-pe ri nyerubij. \v 36 Y yin ninbij c'a chive que chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ri vinük ri xebin tzij ri xa man jun xec'atzin-vi, nban juzgar pa quivi', roma ronojel ri tzij ri xequibila'. \v 37 Ri utz tak tzij ri nibij rix, nuc'ut c'a que man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios. Jac'a ri itzel tak tzij ri nibij, nuc'ut c'a que nka-ka ru-castigo ri Dios pan ivi'. \s1 Ri vinük man ncajo' tüj nquitakej ri Jesús \p \v 38 Y yec'o c'a cheque ri etamanela' chin ri ley y yec'o chuka' cheque ri achi'a' fariseos xech'o-apu chin ri Jesús, y xquibij c'a: Rat ri rat jun Maestro vi, nkac'utuj c'a chave que tabana' jun milagro chikavüch. Tac'utu-avi' chikavüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe avichin, xquibij. \p \v 39 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Ri vinük richin vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' c'a que yin ninbün na jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'. \v 40 Roma ri Jonás xc'uje' c'a pa rupan jun nimalüj cür, oxi' k'ij y oxi' ak'a'. Y quiri' c'a chuka' ri retal ninya' yin chivüch. Yin c'a ri xinalüx chi'icojol, nquic'uje' c'a pa ruc'u'x ri ulef, oxi' k'ij y oxi' ak'a' chuka'. \v 41 Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a chuka' juicio pa quivi' ri vinük yec'o vocomi. Y nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive y nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. \v 42 Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin ninbün juzgar pa quivi' ri vinük yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá. Ri reina ri' nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man xquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más c'o nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. \s1 Tok jun itzel espíritu ntzolij chic ape' elenük-vi-e \p \v 43 Tok c'o jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinük, nucanoj uxlanen pa tak lugar tz'iran-tz'iran. Pero ri itzel espíritu ri' man nril tüj c'a ri uxlanen ri nucanoj. \v 44 Romari' tok rija' nunuc c'a: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri xinel-vi-pe, nbij c'a. Y tok ri jun itzel espíritu re' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri man jun ri c'o ta chupan, y meson y chojmirsan can jabel. \v 45 Y c'ateri' ri itzel espíritu re' nyeruc'ün c'a pe ye siete chic itzel tak espíritu ri más ye itzel, y conojel c'a re' nye'oc pa ránima ri vinük. Y ri vinük achique chok q'uin nyec'uje-vi ri itzel tak espíritu re', más c'ayuf nbün ri ruc'aslen que chuvüch ri xbün nabey. Y quiri' c'a nquic'ulachij ri vinük man utz tüj quic'aslen, ri yec'o vocomi. \s1 Ri rute' y ri ye ruchak' ri Jesús \p \v 46 Y ri Jesús c'a ntajin ntzijon quiq'uin ri vinük tok xapon ri rute' y ri ye ruchak'. Rije' ncajo' c'a nyech'o chin ri Jesús, pero man xe'apon tüj apu c'a riq'uin. \v 47 Y c'o c'a jun ri xbin-apu chin ri Jesús: Ri ate' y ri ye achak' rat coyoben chuvüch ri jay. Rije' ncajo' nyech'o aviq'uin, xbij chin. \p \v 48 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri xbin-apu quiri': Ri cachi'el anucun rat, ¿achique c'a ri nte' y ye achique c'a ri nunimal o nuchak'? \p \v 49 Y ri Jesús riq'uin c'a ri ruk'a' xeruc'ut ri rachibila' y xbij c'a: Jare' ri ye c'unük nte' y ye c'unük nchak'. \v 50 Roma conojel c'a ri nyebanun ri rurayibül ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj, jari' ri ye nte', vana' y nchak', xbij ri Jesús. \c 13 \s1 Ri ejemplo pari' ri ija' \p \v 1 Chupan c'a ri k'ij ri' ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xel-e pa jay y xbetz'uye' chuchi-ya'. \v 2 Y ye juis c'a q'uiy vinük ri xquimol-apu-qui' riq'uin. Romari' rija' xoc-apu pa jun canoa y xtz'uye-ka chiri' xutzijoj c'a pe ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. Y conojel c'a ri vinük ye pa'ül chuchi-ya' ncac'axaj-apu ri Jesús. \v 3 Rija' q'uiy c'a ri xbij cheque y ruyon riq'uin ejemplos. Y jun c'a cheque ri ejemplos ri xucusaj, jare': C'o c'a jun achi ri xbe pa jopin ija'. \v 4 Y tok ri achi c'o chic pa samaj, njopin ija', juba' c'a chin ri ija' pa bey xtzak-vi. Y xepu'u c'a ri ch'ipa' xquic'ux-e ri ija' ri'. \v 5 Juba' chic c'a chin ri ija' chucojol abüj xtzak-vi y chiri' xa man q'uiy tüj ri ulef c'o. Y chanin c'a xe'el-pe roma man pin tüj ri ulef. \v 6 Xa ja tok xpu'u ruvüch ri k'ij, xemayamo-ka y xechaki'j-ka. Roma c'a ri xa man nüj tüj benük-ka quixe', romari' xechaki'j-ka chanin. \v 7 Y juba' chic ija' xtzak-ka chucojol k'ayis c'o quiq'uixal. Y tok xe'el-pe, junan xeq'uiy quiq'uin ri q'uix. Pero roma ri q'uix juis xeq'uiy, ri q'uix xuk'ayisaj ri tico'n. \v 8 Jac'a ri ch'aka chic ija' xetzak pa jun utzilüj ulef, y ri tico'n jabel xeq'uiy y xevachin chuka' jabel. Roma c'o ija' xquiyala' a treinta quivüch, c'o xquiyala' a sesenta y c'o ri xquiyala' a cien quivüch. \v 9 Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij ri Jesús. \s1 Ri nc'atzin-vi jun ejemplo \p \v 10 Y jari' tok ri achibila' xebe-apu riq'uin ri Jesús y xquic'utuj chin: ¿Achique katz tok xach'o chiquivüch ri vinük xe'acusaj ejemplos? xquibij chin. \p \v 11 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque: Man jun bey katz bin ta can jabel pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj vichin, riq'uin ejemplos nquich'o-vi quiq'uin, roma chiquivüch rije' man nk'alajrisüs tüj vi. \v 12 Roma ri c'o c'a ruyacon pa ránima, nuc'ul c'a más y quiri' q'uiy nc'uje' riq'uin. Jac'a ri xa man q'uiy tüj ruyacon, ntelesüs c'a ri ba' ri' chin. \v 13 Xa roma c'a ri' tok yin nyencusaj ejemplos richin nquich'o quiq'uin. Roma xa man ncajo' tüj nk'ax cheque, stape' (aunque) nquitz'eta' y ncac'axaj. \v 14 Ja vi c'a re' nbanatüj ri tz'iban can roma ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Y quere' c'a ri rutz'iban rija': \q1 Rix xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. \q1 Rix xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'. \q1 \v 15 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. \q1 C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. \q1 Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. \q1 Rije' man jun ncajo', \q1 man ncajo' tüj ncac'axaj, \q1 man ncajo' tüj nka' pa tak quijolon, \q1 man ncajo' tüj nquitzolij-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. \q1 Quiri' ri xbij ri Dios, ri tz'iban can roma ri Isaías. \p \v 16 Jac'a rix vachibila', jabel vi iquicot, roma ri runak' tak ivüch nyetzu'un-vi jabel. Ri ixiquin nye'ac'axan-vi. \v 17 Roma tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive vocomi, que ye q'uiy chojmilüj tak vinük y ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can, juis xcajo' xquitz'et ta ri nitz'et rix vocomi, pero man xquitz'et tüj e. Juis chuka' xcajo' xcac'axaj ta ri nivac'axaj rix vocomi, pero man xcac'axaj tüj e chuka'. \s1 Ri Jesús nbij achique ntel-vi chi tzij ri ejemplo pari' ri ija' \p \v 18 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a achique nbij ri ejemplo ri nch'o pari' ri achi ri xbe pa jopin ija'. \v 19 Ri ija' ri xtzak can pa bey, jari' ri tzij ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Pero chiquicojol c'a ri vinük ri ncac'axaj ri tzij yec'o ri man ncajo' tüj nquic'ün-ka pa tak cánima. Y romari' tok ri itzel nrelesaj-e ri tzij ri ticon-ka. \v 20 Ri ija' ri xtzak can chucojol tak abüj, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük. Ri vinük ri' juis c'a nquicot tok nuc'ul ri rutzij ri Dios pa ránima. \v 21 Pero roma c'a ri man nuc'ün tüj ka ruxe' jabel ri rutzij ri Dios pa ránima, man nlayuj tüj c'a ri quicot riq'uin, xa jun ca'i-oxi' oc k'ij ri utz c'o riq'uin ri Dios. Y tok nyepu'u c'a pokonül y nyetzelüs roma ri runiman ri rutzij ri Dios, ntzak can chanin. \v 22 Y ri ija' ri xtzak can chucojol tak k'ayis ri c'o ruq'uixal, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük. Pero ri vinük ri' roma xa ja ri nrajo' ri tiempo ri nrajo' nbün, njik' c'a ri rutzij ri Dios ri c'o riq'uin. Njik' pa ruk'a' ri beyomül ri cachi'el xa c'o utz nuc'ün-pe nk'alajin y xa man quiri' tüj. Y ri vinük ri' man jun bey c'a nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' man q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. \v 23 Jac'a ri ija' ri xtzak-ka pa jun utzilüj ulef, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx roma jun vinük, y ri vinük ri' nuc'ün-vi-ka ri rutzij ri Dios y nuc'uan jun utzilüj c'aslen y nq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Nuc'ulachij-vi c'a cachi'el nquibün ri ija'. Roma c'o ija' nquiya' c'a treinta quivüch, yec'o nquiya' a sesenta quivüch y yec'o a cien c'a quivüch nquiya'. Quiri' c'a nbün ruc'aslen ri vinük ri nuc'ün-ka ri rutzij ri Dios pa ránima, xbij ri Jesús. \s1 Ejemplo pari' ri trigo y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo \p \v 24 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a: Ri utzilüj ija' ri xberutica' c'a can jun achi pa rulef, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 25 Pero jun ak'a', tok conojel c'a vinük nyevür, xpu'u c'a ri nretzelan richin ri rajaf ri ulef, xberutica' can ri itzel ija' que cachi'el trigo pari' ri trigo ticon chic can. Y xe xberubana' can ri', xbe. \v 26 Jac'a tok xebeq'uiy-pe ri tico'n y xebe'el-pe ruvi', c'a jari' xk'alajin ri itzel k'ayis que cachi'el trigo. \v 27 Y jari' tok ri ye samajela' richin ri rajaf ri ulef xe'apon c'a riq'uin y xquibij chin: Ri ija' ri xatic-ka pan avulef utz vi. Pero vocomi c'o itzel k'ayis que cachi'el trigo chucojol. ¿Ape' c'a xpu'u-vi ri ija' richin ri itzel k'ayis que cachi'el trigo? xquibij. \v 28 Y ri achi xbij c'a cheque ri rusamajela': Re' rusamaj jun ri nretzelan vichin, ninnuc yin. Y ri ye rusamajela' xquibij c'a chin: ¿Najo' c'a que nkube chuc'ukic? xquibij chin. \v 29 Pero ri achi xbij c'a cheque ri rusamajela': Ni, man nyixbe tüj chuc'ukic, man xa chuc'ukic ri itzel k'ayis que cachi'el trigo quec'ukutüj chuka' ri trigo. \v 30 Xa tiya' na c'a k'ij que ri itzel k'ayis que cachi'el trigo junan nq'uiy riq'uin ri trigo, c'a tapon na ri k'atoj. Roma tok napon ri k'ij richin ri k'atoj, yin ninbij c'a cheque ri k'atonela' que nabey tiquimolo' ri itzel k'ayis que cachi'el trigo y quequibana' pa tak manojo richin que nyeporox, y c'ateri' c'a tiquik'ata' ri trigo richin que nyequiyaca' can, xbij ri achi. Quiri' xbij ri Jesús. \s1 Ri ija' ri richin ri mostaza \p \v 31 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a: Jun vit ija' richin mostaza ri nyerutica' jun achi pa rulef, junan nbün riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 32 Roma stape' (aunque) ja ri ija' richin ri mostaza ri más tak cocoj, tok ntel-pe, juis nq'uiy y ja rija' ri más nim ntel chiquivüch ri ch'aka chic ichaj. Ri mostaza xa che' c'a nbün tok nq'uiy. Romari' ri ch'ipa' ri nyebe pa cakik', nye'apon chiri' y nquibün quisoc pa tak ruk'a', xbij ri Jesús. \s1 Ri rutzij ri Dios nbiyin-vi \p \v 33 Ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch, y xbij c'a cheque: Ri levadura ri nyeruc'ama-pe jun ixok y nuya' can chupan oxi' pajbül-c'üj, ntoc chupan c'a ronojel ri qui'en. Quiri' c'a chuka' nbiyin rutzijol ri rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús xerucusaj-vi ri ejemplos \p \v 34 Y ronojel c'a ri xbij ri Jesús cheque ri vinük ri', ronojel riq'uin ejemplos. Man jun c'a ri xbij cheque ri man ta xucusaj ejemplos richin xuya' chiquivüch. \v 35 Richin quiri' nbanatüj na c'a ri rubin can jun ri xtzijon ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rusamajel ri Dios quere' c'a ri rutz'iban can pari' ri Jesús: \q1 Yin tok nquich'o nyencusaj c'a ejemplos. \q1 Q'uiy c'a ri ye evatül pa rutz'uquic-pe ri ruch'ulef, nyenk'alajrisaj c'a. \q1 Quiri' nbij ri tz'iban can. \s1 Ri Jesús nbij achique ntel-vi chi tzij ri ejemplo pari' ri trigo y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo \p \v 36 Y tok ri Jesús xerutük c'a can ri vinük chi tak cacho, rija' xtzolij c'a pa jay ye rachibilan ri rachibila'. Y jari' c'a tok ri rachibila' xejel-apu riq'uin y xquibij c'a: Roj nkajo' c'a que rat nabij ta cheke achique ntel-vi chi tzij ri ejemplo pari' ri trigo y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo ri xetic can pa jun ulef. Roma man xk'ax ta cheke. \p \v 37 Y ri Jesús xuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri ejemplo, y xbij c'a: Ri ticoy richin ri utzilüj ija', ja yin ri xinalüx chi'icojol. \v 38 Ri ulef ri xban-vi ri ticoj, ja ri ruch'ulef. Ri utzilüj ija' ja ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. Y ri itzel k'ayis que cachi'el trigo ja ri ye richin vi ri itzel. \v 39 Y ri xbeticon can ri itzel k'ayis que cachi'el trigo roma juis nyetzelan, ja ri itzel-vinük. Ri k'atoj, ja ri nbanatüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon, y ri k'atonela', ja ri ángeles. \v 40 Cachi'el c'a nban ri itzel k'ayis que cachi'el trigo que nye'elesüs-e y nyeporox pa k'ak', quiri' c'a chuka' nbanatüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon. \v 41 Yin ri xinalüx chi'icojol nyentük c'a ri nu-ángeles chiquimolic conojel ri nyebanun itzel y nquibün cheque ch'aka chic que nyetzak. Roma man ninjo' tüj c'a que yec'o ta ri vinük ri' chiquicojol ri yec'o pa nuk'a' yin. \v 42 Y conojel c'a ri nyemol-e, nyebetorix can chupan ri nimalüj k'ak', y ja chiri' c'a npu'u ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey. \v 43 Jac'a ri vinük ri choj chic quic'aslen nyeyic'lun-vi na vi c'a cachi'el ri k'ij. Nyek'alajin c'a que yec'o pa ruk'a' ri aj-chicaj Quitata'. Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij. \s1 Ri xbün jun achi ri xulok' jun ulef ape' mukun jun beyomül \p \v 44 Ri beyomül mukun can pa jun ulef y xilitüj roma jun achi, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Ri achi ri' xumuk chic c'a can ri beyomül ri' y nquicot ránima xtzolij y xutz'om c'a ruc'ayixic ronojel ri c'o riq'uin, y c'ateri' xulok' ri ulef ri ape' mukutunük-vi ri beyomül. \s1 Ri xbün jun achi ri xulok' jun perla ri juis jabel \p \v 45 Ri vinük ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, ye junan c'a riq'uin jun lok'onel y c'ayinel quichin vekbül-abüj ri nbix perlas cheque. \v 46 Tok ri achi ri' nril c'a can jun perla juis jabel y nc'ayix, junanin ntzolij y nuc'ayij ronojel ri c'o riq'uin, c'ateri' c'a nbe chulok'ic ri perla ri'. \s1 Ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios junan riq'uin jun ya'l tz'ambül-cür \p \v 47 Y ri ya'l tz'ambül-cür tok yo'on-ka pa ya' y nyeberuc'ama-pe ronojel quivüch cür, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 48 Y tok nojnük chic c'a ri ya'l riq'uin cür, nquic'uaj c'a e c'a chuchi-ya'. Y c'ateri' nyetz'uye' c'a chucha'ic. Ri utzilüj tak cür nyequiya' c'a can pa tak chacüch, jac'a ri cür ri xa man ye utz tüj man nyequiya' tüj pa tak chacüch, xa nyequelesaj c'a can. \v 49 Quiri' c'a ri nc'ulachitüj pa ruq'uisbül chin ri tiempo katz'amon. Ri ángeles nyepu'u c'a chiquicha'ic ri vinük. Lojc'an nyequiya-vi ri choj chic quic'aslen, y nyequelesaj c'a can ri man ye utz tüj. \v 50 Y ri vinük ri man ye utz tüj, nyebequitorij c'a can chupan ri nimalüj k'ak', y chiri' c'a npu'u ri ok'ej cheque y nquijach'ach'ela' quey. \s1 Ri achibila' xk'ax-vi cheque ri xbij ri Jesús \p \v 51 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': ¿Xk'ax chive? xbij cheque. \p Y ri achibila' xquibij c'a: Ja', Ajaf, xk'ax cheke, xquibij rije'. \p \v 52 Rija' xbij chic c'a: Jabel utz vi xk'ax chive, roma xixoc yan pa ruk'a' ri Dios y c'o chic ivetaman pari' ri', y chuka' ivetaman ri ye tz'iban can ojer yan chic ri'. Y romari' rix junan c'a riq'uin jun tata'aj pa jun jay. Tok c'o nc'atzin-vi, c'ateri' c'a nyeberelesala-pe ri rubeyomal. Nyerucusaj c'a ri rubeyomal ri c'o yan chic tiempo ye yacül y nyeberelesala-pe chuka' ri rubeyomal ri xa c'ate ba' ri' nyeruchajin, xbij ri Jesús. \s1 Ri aj-Nazaret man xquitakej tüj ri Jesús \p \v 53 Y tok ri Jesús xtane' c'a chubixic ri ejemplos ri', rija' xuya' c'a can ri lugar ri' y xbe ye rachibilan-e ri rachibila'. \v 54 Jac'a tok xapon pa tinamit ri ape' xq'uiy-vi, rija' xuc'ut c'a ri rutzij ri Dios chiri' pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y roma c'a ri tzij ri nyerubij cheque, ri vinük ri' xsatz quic'u'x y xquibij c'a: ¿Achique c'a roma tok ri achi re' juis etamabül c'o riq'uin y ntiquer nyerubün milagros? \v 55 Xa jare' ri ruc'ajol ri jun achi samajiy-che' (carpintero). Xa jare' ri María rubini'an ri rute' y ri ye ruchak' ja ri Jacobo, ri José, ri Simón y ri Judas. \v 56 Xa chikacojol c'a roj yec'o-vi ri ye rana'. ¿Ape' ta c'a xretamaj-vi ri retaman y ape' ta c'a petenük-vi ri ruchuk'a' richin nyerubanala' milagros? nquibij chiquivüch. \p \v 57 Y romari' ri vinük man ba' tüj xquitakej ri Jesús. Y ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Conojel c'a ri nyek'alajrisan ri tzij ri bin cheque roma ri Dios, man jun quik'ij, pero ri' xaxe chiquivüch ri vinük aj pa rutinamit y chiquivüch ri aj pa racho, xbij cheque. \p \v 58 Chupan ri rutinamit, ri Jesús man q'uiy tüj milagros ri xerubanala', roma ri ruvinak man xquitakej tüj. \c 14 \s1 Ri rey Herodes man retaman tüj achique ri Jesús \p \v 1 Chupan c'a ri tiempo ri', ri Herodes ri rey richin ri ruch'ulef Galilea, xrac'axaj c'a que ri Jesús juis rutzijol chiquicojol ri vinük. \v 2 Y ri Herodes xbij c'a cheque ri rajic'a': Ri Jesús xa ja ri Juan Bautista c'astajnük-pe chiquicojol ri caminaki'. Romari' tok c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin q'uiy ri ntiquer nyerubanala', xbij ri Herodes cheque ri rajic'a'. \p \v 3 Roma xa ja ri rey Herodes ri xbin que tiz'amatüj-pe ri Juan. Xuxim-vi c'a pa cadena y xuya' pa cárcel. Ri Herodes quiri' xbün roma ri ixok ri c'o riq'uin. Ri ixok rubini'an Herodías, xa rixjayil c'a ri Felipe ri ruca'n ruchak' ri Herodes. \v 4 Ri Juan xtz'am c'a roma jari' ri rubin chin ri Herodes. Rija' rubin c'a chin: Man utz tüj abanun que ac'amon-ka ri Herodías. \p \v 5 Y roma c'a ri' ri Herodes rujo'on c'a rucamsan ta ri Juan, pero nuxbij c'a ri' chiquivüch ri vinük, roma rije' quetaman que ri Juan Bautista jun k'alajrisüy richin ri tzij ri nbix chin roma ri Dios. \v 6 Xa ja chupan ri k'ij tok ri Herodes xutz'akatisaj jun chic rujuna', rija' xbün c'a jun nimak'ij, y chupan c'a ri nimak'ij ri' ri xtün ral ri Herodías xxajo' c'a chuvüch ri Herodes, y ri Herodes juis xka' chuvüch ri xajoj ri xbün ri xtün. \v 7 Y romari' ri Herodes xbün c'a jurar chin ri ral ri Herodías que achique na c'a ri nrajo' xa nuya-vi chin. \v 8 Pero tok ri xtün rutaken chic c'a runa'oj riq'uin ri rute', c'ateri' c'a xbij chin ri Herodes: Yin ninjo' que naya' chinuvüch chere' pa jun lük, ri rujolon ri Juan Bautista, xbij rija'. \p \v 9 Y ri rey Herodes xpu'u bis pa ránima romari', pero roma c'a rubanun chic jurar chin que nuya-vi ri nrajo' y roma chuka' chiquivüch ri ye rachibilan chuvüch mesa xbij-vi, rija' xbij c'a que tic'amür-pe ri rujolon ri Juan Bautista chin ri xtün ral ri Herodías. \v 10 Xutük c'a rukupixic rukul ri Juan Bautista chiri' pa cárcel. \v 11 Y ri rujolon xc'amür-pe pa jun lük chin ri xtün, y ri xtün xberujacha' pa ruk'a' ri rute'. \p \v 12 Y ri ye rachibila' ri Juan Bautista xe'apon c'a chucanoxic ri ruch'acul y xbequimuku' can. Y rije' xbequibij c'a chuka' chin ri Jesús ronojel ri xbanatüj. \s1 Ri Jesús xerutzuk más vo'o' mil vinük \p \v 13 Y ri Jesús xe c'a xrac'axaj-e ronojel ri banatajnük, xbe, ye rachibilan-e ri rachibila'. Xe'oc-e pa jun canoa y xec'o c'a lojc'an ruchi-ya', xebe c'a pa jun lugar nüj. Lugar ri ye manak vinük. Xa jac'a tok ri vinük xcac'axaj-e, chicakün c'a xe'el-e pa tak tinamit richin xe'apon c'a ri lugar ri ape' nc'atzinej que napon-vi ri Jesús. \v 14 Y tok ri Jesús ntel-e c'a chupan ri canoa chiri' lojc'an ruchi-ya', xutz'et c'a que ye juis chic ye q'uiy vinük ri coyoben richin y rija' juis c'a xujoyovaj quivüch ri vinük ri'. Y rija' xeruc'achojrisaj-vi c'a ri yava'i' yec'o chiquicojol. \v 15 Y tok xa xkak'ij-ka chupan ri jun k'ij ri', ri rachibila' xejel c'a apu riq'uin y xquibij chin: Ri chere' xa ye manak vinük y juis xkak'ij yan. Que'ataka' c'a e ri vinük re' richin que nyebe pa tak cocoj tinamit ri yec'o-pe nakaj y tiquilok'o' quivay chiri', xquibij. \p \v 16 Pero ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Man nc'atzin tüj c'a richin nyebe y c'ateri' nquil ta quivay, xa tiya' rix quivay, xbij cheque. \p \v 17 Y ri rachibila' xquibij c'a: Roj xaxe vo'o' vüy y ca'i' cür kachajin, y re' man nyerubün tüj, xquibij. \p \v 18 Pero ri Jesús xbij cheque: Tic'ama-pe chere'. \p \v 19 Y jari' chuka' tok rija' xbij que quetz'uye' c'a conojel ri vinük pari' ri sabana. Y c'ateri' rija' xeruli'ej pa ruk'a' ri vo'o' vüy y ri ca'i' cür, xtzu'un chicaj y xumatioxij chin ri Dios. Rija' xeruper c'a e ri cür y ri vüy, y xuya-e cheque ri rachibila' y ri rachibila' xbequijacha' can chiquivüch ri vinük. \v 20 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o na c'a doce chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y ri cür ri xmolotüj can, ri xa man xq'uis tüj. \v 21 Conojel c'a ri vinük ri xquic'ux quivay yec'o la'ük vo'o' mil xaxe achi'a', y yec'o chuka' ixoki' y ac'uala'. \s1 Ri xbanatüj pari' ri lago rubini'an Galilea \p \v 22 Y jari' tok ri Jesús xerucusaj-e ri rachibila' chupan ri canoa y xbij cheque que quebiyin c'a ri lojc'an chic ruchi-ya', que quenabeyüj c'a e chuvüch, roma rija' c'a xcanaj can chin nyerutakala' ri vinük chi tak cacho. \v 23 Jac'a tok ye rutakon chic c'a ri vinük chi tak cacho, ruyon c'a xjote-e pari' ri juyu' chubanic orar. Y chiri' c'a c'o-vi tok xoc-pe ri ak'a'. \v 24 Y ri canoa ri ye benük-vi ri achibila' pa runic'ajal chic c'a ya' c'o-vi, pero ri nbolko't ri ya' man nuya' tüj k'ij que nbiyin. Juis c'a cakik' y man nuya' tüj k'ij chin ri canoa que choj nbe chuvüch. \v 25 Y tok cumaj yan ri saker, ri Jesús petenük c'a chirakün pari' ri ya', richin napon quiq'uin. \v 26 Pero tok ri rachibila' xquitz'et que c'o jun petenük chirakün pari' ri ya', rije' xsatz quic'u'x y xquibij: ¡La' jun xibinel! xquibij. Y riq'uin cuchuk'a' xquibila' quiri' roma quixbiri'. \p \v 27 Pero ri Jesús chanin xch'o-pe cheque, y xbij c'a: Man tixbij-ivi'. Xa tiya' ivánima. Ja yin ri Jesús, xbij cheque. \p \v 28 Y ri Pedro jari' xch'o-apu chin ri Jesús ri c'a petenük pari' ri ya'. Ri Pedro xbij c'a chin ri Ajaf Jesús: Si ja rat, tabana' c'a chuve que nquibiyin pari' ri ya' richin nquibe-apu aviq'uin, xbij ri Pedro. \p \v 29 Y ri Ajaf Jesús xbij-pe chin ri Pedro: Catampe c'a. \p Y ri Pedro jari' xka-ka-e pa canoa y xutz'om c'a nbiyin-apu pari' ri ya' richin nbe-apu c'a riq'uin ri Jesús. \v 30 Xa ja tok xutz'et ri nbün ri nimalüj cakik', xpu'u xbiri' chin. Y tok xuna' que nbe-ka chuxe' ri ya', riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: ¡Ajaf, quinacolo'! \p \v 31 Y ri Jesús jari' xutz'om chanin ri Pedro y xbij chin: ¿Achique c'a roma ba' oc ayo'on avánima viq'uin? xbix chin ri Pedro roma ri Jesús. \p \v 32 Tok rije' ye jotol chic c'a e pa canoa, ri cakik' xtane-e. \v 33 Y jari' tok conojel ri ye benük chiri' pa canoa xquiya' c'a ruk'ij ri Jesús y xquibij chin: Vocomi c'a xkatz'et ketzij que ja vi rat ri Ruc'ajol ri Dios. Quiri' c'a xquibij chin. \s1 Ri Jesús q'uiy yava'i' xeruc'achojrisala' pa tinamit Genesaret \p \v 34 Y rije' xec'o c'a pari' ri lago ri' y xe'apon pa tinamit Genesaret. \v 35 Chiri', tok xetamüx c'a ruvüch ri Jesús coma ri achi'a', rije' xquelesaj c'a rutzijol chanin c'a pa tak lugar yec'o-pe chunakaj ri quitinamit, y ri vinük xequic'amala' c'a pe ri quiyava'i'. \v 36 Y ri yava'i' re' nquic'utula' c'a favor chin ri Jesús que tuya' k'ij cheque que stape' (aunque) xaxe ruchi-rutziek nquitz'om richin nyec'achoj. Y quiri' vi c'a xbanatüj. Conojel ri xetz'amon ruchi-rutziek ri Jesús xec'achoj q'uin ri quiyabil. \c 15 \s1 Ri nbanun tz'il richin jun vinük xa ja ri tzij y ri nojibül ri nyepu'u pa ránima \p \v 1 Y yec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' ri xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' ye aj-Jerusalén y jari' ri nbix cheque fariseos y etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Xe'apon c'a riq'uin ri Jesús y xquibij chin: \v 2 ¿Achique c'a roma tok ri avachibila' nquik'üj ri bin can coma ri kaxquin-kamama' can? Roma ri avachibila' tok nquic'ux quivay man nquich'üj tüj jabel ri quik'a'. Man nquibün tüj cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheke konojel, xquibij. \p \v 3 Ri Jesús roma ri xquic'utuj quiri' chin, rija' xbij c'a cheque: Y rix ¿achique c'a roma tok ja riq'uin ri quibin ri kaxquin-kamama' can, riq'uin ri' nik'üj-vi ri ru-ley ri Dios? \v 4 Ri ru-ley ri Dios nbij c'a: Taya' quik'ij rate-atata'. Y ri nbanun c'a itzel cheque rute-rutata', man jun chic c'a ri nrajo', ja vi c'a ri camic ri tika-ka pari'. Quiri' c'a ri rubin can ri Dios. \v 5 Jac'a rix xa man quiri' tüj ri nibün y nic'ut. Xa man nibün tüj cachi'el ri rubin can ri Dios. Rix xa nye'itijoj ri ac'uala' que man nc'atzin tüj que nyequito' ri quite-quitata'. Xa nye'el chuvüch ri' riq'uin nquibij cheque ri quite-quitata': Yin man nquitiquer tüj nyixinto' riq'uin ri nc'atzin chive, roma xa nsujun chic chin ri Dios ri nc'atzin ta chive rix. Y riq'uin nquibij quiri' nye'el chuvüch ronojel, nibila' cheque. \v 6 Y riq'uin ri nibij, nk'alajin-vi que rix nibij cheque que man tiquiya' quik'ij quite-quitata'. Y riq'uin ri', xaxe riq'uin ri quibin can ri kaxquin-kamama' can ibanun que man jun ruk'ij ri ru-mandamientos ri Dios. \v 7 Rix xa ca'i' c'a ipalüj. Xa jabel c'a rubixic rubanun can ri Isaías chivij. Ri xbij ri Dios chin que tutz'ibaj can, nbij c'a: \q1 \v 8 Ri vinük re' xaxe riq'uin ri quitzij nquiya' nuk'ij, \q1 jac'a ri nrajo' ri cánima xa man ja tüj ri', xa nüj c'a chin ri nquiya' ta nuk'ij. \q1 \v 9 Xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nquiya' nuk'ij, \q1 roma xa ye maestros quichin quetamabül achi'a' y nquibij que jari' ri nc'atzinej que nban. \q1 Quiri' ri rutz'iban can ri Isaías, xbij ri Jesús. \p \v 10 Y c'ateri' c'a ri Jesús xch'o quiq'uin ri juis chi vinük quimolon-qui' chiri', y xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a ri ninbij chive y tik'ax-e chive. \v 11 Ri nbanun tz'il chin ri vinük man ja tüj c'a ri ntoc pa ruchi', nbanun, man quiri' tüj. Ri nbanun tz'il chin ri vinük xa ja ri ntel-e pa ruchi', xbij ri Jesús. \p \v 12 Y tok ri achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús, xquibij chin: Ri achi'a' fariseos xpu'u coyoval tok xcac'axaj ri tzij ri xabij, xquibij ri achibila'. \p \v 13 Pero rija' xbij cheque ri rachibila': Ri tico'n ri quibanun rije' man nc'uje' tüj c'a can, xa nic'uk-e. Roma ronojel ri tico'n ri' man ja tüj c'a ri Nata' c'o chila' chicaj banayun. \v 14 Xa que'iya' can. Xa ye moyirnük c'a riq'uin ri etamabül ri quichajin, y nyequic'uaj ch'aka chic ri xa ye moyi' chuka'. Y si ri ye moyi' nyequiyukej ri ch'aka chic moyi', junan c'a nyetzak pa tak jul, xbij ri Jesús. \p \v 15 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Tabij ba' cheke pari' ri nbanun tz'il chin jun vinük, roma man nk'ax ta cheke, xbij ri Pedro. \p \v 16 Y ri Jesús xbij: ¿Rix chuka' c'a man jani nk'ax ta chive ri ninbij? \v 17 ¿Man nk'ax ta chive ri tzij ri nbij que ri nuc'ux-ka ri vinük xa man ja tüj ri' ri nbanun tz'il chin? Roma ri nuc'ux-ka xa choj pa rupan nbe-vi y c'ateri' ntel-e. \v 18 Ri nbanun tz'il chin jun vinük ja ri tzij, ri nojibül ri nyepu'u riq'uin. Ri nye'el-pe pa ránima. \v 19 Roma xa pa cánima c'a ri vinük nyepu'u-vi ri itzel tak nojibül. Chiri' npu'u-vi ri nojibül tok nyecamsan. Chiri' chuka' npu'u-vi ri nojibül tok ri vinük ri ye c'ulan y ri man ye c'ulan tüj nquicanola-qui' richin nyemacun. Y pa cánima chuka' npu'u-vi tok nye'elek', nquiyacala-pe tzij chiquij ch'aka chic, y chuka' tok nyeyok'on. \v 20 Y ronojel c'a ri nojibül quiri' jari' ri nbanun chin jun vinük que nutz'ilübisaj-ri'. Pero ri nbün ri vinük que man jabel tüj ruch'ajon ruk'a' y c'ateri' nuc'ux-ka ruvay, ri' man jun nbün chin ri ruc'aslen. Man nutz'ilübisaj tüj. Quiri' c'a xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús xuc'achojrisaj jun xtün, ral jun ixok man israelita tüj \p \v 21 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xel c'a e chiri', y xbe c'a cala' pa jun lugar ri nakaj ncanaj cheque ri tinamit quibini'an Tiro y Sidón. \v 22 Y chiri' yec'o-vi c'a ri ye ruxquin-rumam can ri achi rubini'an Canaán. Y jun c'a ixok ri chiquicojol rije', xpu'u c'a riq'uin ri Jesús. Rija' roma bis, nuc'utula' c'a favor chin ri Jesús y nubila' c'a riq'uin ruchuk'a': Tajoyovaj nuvüch rat Ajaf, rat ri ruxquin-rumam can ri rey David. Quinato' c'a, roma ri val-xtün c'o jun itzel espíritu riq'uin, y c'ayuf rubanun pa ruk'a'. \p \v 23 Pero ri Jesús man jun tzij xbij chin ri ixok. Y ri rachibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Tabana' que tic'uje' can ri ixok re', roma tzeketül-pe chikij y ri rutzij c'anüj nac'axüx-vi, xquibij. \p \v 24 Xpu'u ri Jesús xbij: Yin xintak-pe xaxe chiquicanoxic ri kavinak israelitas ri man yec'o tüj apu riq'uin ri Dios, xbij cheque. \p \v 25 Jari' tok xpu'u ri ixok xxuque-pe chuvüch ri Jesús, y xbij chin: Ajaf, quinato' c'a, xbij rija'. \p \v 26 Pero ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios man utz tüj que chin achique na ninya-vi. Cachi'el ri quivay ri ac'uala' man c'uluman tüj que ntelesüs cheque richin ja ri vit tak tz'i' cho jay nyec'uxun, xbij ri Jesús. \p \v 27 Pero ri ixok xbij: Ajaf, ketzij ri nabij. Pero nkutiquer c'a chuka' nkac'ul-apu ba' chin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Cachi'el nquibün ri vit tak tz'i' cho jay nyequimolola' ri ruchi' tak vüy ri nyequitzük-ka ri cajaf nyeva' chuvüch mesa. \p \v 28 Y ri Jesús jari' xbij c'a chin ri ixok: Juis nk'alajin que ayo'on avánima. Tibanatüj-vi c'a ri juis najo' rat, xbij ri Jesús. \p Y ri xtün, ral ri ixok, chupan c'a ri hora ri' xel-e ri itzel espíritu riq'uin. \s1 Tok ri vinük xquiya' ruk'ij ri Dios, roma ri Jesús xeruc'achojrisaj q'uiy yava'i' \p \v 29 Tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' ye c'unük chic c'a pe chupan ri lugar ri nakaj ncanaj-vi cheque ri tinamit Tiro y Sidón, xapon c'a chunakaj ri lago rubini'an Galilea. Y rija' xjote' c'a pari' ri juyu' c'o chiri' y c'ateri' xbetz'uye'. \v 30 Y yec'o c'a juis ye q'uiy vinük ri xe'apon riq'uin, y ye quic'uan-apu quiyava'i'. Cheque ri yava'i' ri ye quic'uan-apu yec'o ri xa man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz', yec'o moyi', yec'o mema', yec'o ri man utz tüj ri quik'a' ri cakün, y yec'o ch'aka chic ri jun vi chic chi ruvüch yabil ntoc cheque. Ri vinük ri' xequiya' c'a apu ri quiyava'i' chuvüch ri Jesucristo, y rija' xeruc'achojrisaj. \v 31 Roma c'a ri xbün ri Jesús quiq'uin ri yava'i', ri vinük xe' xquica'yej tok xquitz'et. Roma ye mema' ri banun can, y vocomi nyech'o yan chic. Ri man utz tüj ri quik'a' ri cakün, xec'achoj. Ri ye jetz', choj chic nyebiyin. Ri moyi', nyetzu'un yan chic. Ri vinük xquiya-vi c'a ruk'ij ri Dios ri richin ri Israel. \s1 Tok ri Jesús xerutzuk más caji' mil vinük \p \v 32 Y tok ri Jesús xeroyoj ri rachibila', xbij c'a cheque: Juis ninjoyovaj quivüch ri vinük re', roma c'o yan oxi' k'ij yec'o-pe viq'uin y vocomi man jun chic quivay richin nquic'ux. Y nyentük ta c'a e chi tak cacho choj quiri' y man jun nquic'ux-e, man utz tüj man xa quebetzak pa tak bey roma vayjül, xbij rija'. \p \v 33 Jari' xech'o-apu ri rachibila' chin ri Jesús y xquibij c'a: Ri lugar ape' rojc'o-vi xa ye manak vinük. ¿C'o ta nyekila-vi-pe vüy richin nyekatzuk jabel ri vinük re'? Xa juis ye q'uiy, xquibij. \p \v 34 Pero ri Jesús xuc'utuj cheque: ¿Jaru' c'a vüy ichajin? xbij. \p Y rije' xquibij: Roj xaxe siete vüy kachajin y chuka' ca'i-oxi' vit cür, xquibij chin. \p \v 35 Y ri Jesús xbij c'a que ri vinük quetz'uye-ka pan ulef. \v 36 C'ateri' rija' xeruli'ej ri siete vüy y ri cür pa ruk'a' y xumatioxij chin ri Dios. Y c'ateri' c'a xeruvech'ela-e y xuyala-e cheque ri rachibila', y ri achibila' nyequiya' cheque ri vinük ri', ri juis vi ye q'uiy. \v 37 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o vüy y cür ri xcolotüj can. Siete chacüch ri xnoj can riq'uin ri vüy y cür ri xcolotüj. \v 38 Ye caji' mil achi'a' c'a ri xquic'ux quivay. Jac'a ri ixoki' y ri ac'uala' ri xquic'ux quivay, man xe'ajlüx tüj. \v 39 Y ja tok ri Jesús ye rutakalon chic e ri vinük chi tak cacho, rija' ye rachibilan ri rachibila' xoc-e pa canoa y xbe c'a pa tinamit Magdala. \c 16 \s1 Ri nyejo'on que c'o nc'ulachitüj chupan ri caj, richin nquinimaj \p \v 1 Y jari' tok yec'o achi'a' fariseos y yec'o chuka' achi'a' saduceos ri xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' xe'apon riq'uin xaxe richin que nquitij ri Jesús, y xquibij c'a chin que tuc'utu' jun retal chupan ri caj, richin tuc'utu' que rija' ja vi ri Dios takayon-pe richin, xquibij c'a. \v 2 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix tok nitz'et que cük quibanun ri sutz' chicaj, tok ntajin nka-ka ri k'ij, nibij que utz k'ij nberubana'. \v 3 Y chuka' pa tak saker, tok rix nitz'et que ri caj k'ekumuj banun y cük chuka' quibanun ri sutz', nibij que man utz tüj k'ij nberubana'. Rix xa ca'i' c'a ipalüj, roma jabel ivetaman nitz'eta' ri caj, ivetaman si utz o man utz tüj k'ij nberubana'. Jac'a ri retal ri ntz'etetüj-vi y nbij achique tiempo rojc'o-vi, rix xa man nitz'eta' tüj. \v 4 Ri vinük re' ri yec'o vocomi juis ye itzel y man nquitakej tüj ri Dios. Ncajo' que yin ninbün ta que c'o ri nc'ulachitüj chupan ri caj richin yinquinimaj. Pero man ja tüj c'a ri ncajo' rije' ri nc'ulachitüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xc'ulachitüj riq'uin ri jun achi ri rubini'an Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije', xbij ri Jesús y xbe ye rachibilan ri rachibila'. Xeruya' can quiyon ri achi'a' ri'. \s1 Ri quitijonic ri fariseos y saduceos man utz tüj \p \v 5 Y ja tok ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a ri lojc'an ruchi-ya', ri rachibila' c'ateri' c'a xquinabej que xa manak caxlan vüy quic'uan-e. \v 6 Ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, que tichajij c'a ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y ri achi'a' saduceos, roma xa nnimur, xbij ri Jesús. \p \v 7 Y roma quiri' xbij ri Jesús, ri rachibila' xquinuc c'a pa tak cánima: Rija' xbij quiri' roma roj man xkac'ün tüj pe caxlan-vüy. (Ri levadura xa cachi'el jun ak'on que nbün chin ri qui'en ri ntoc caxlan-vüy que nnimür). \p \v 8 Pero ri Jesús xretamaj c'a ri nquinuc ri rachibila' pa tak cánima, y xbij c'a cheque: ¿Achique roma rix ninuc que roma manak caxlan-vüy, romari' tok xinbij quiri'? ¿Man iyo'on tüj ivánima viq'uin y romari' xaxe chic ri vüy ri ninuc? \v 9 Manak c'a nc'atzin-vi que xaxe chic ri vüy ri ninuc. Cachi'el xa c'a man jani nk'ax ta chive. ¿Y man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x tok xentzuk ri vo'o' mil vinük riq'uin ri vo'o' vüy? ¿Man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x jaru' chi chacüch vüy ri ximol can? \v 10 ¿Chuka' man nka-pe tüj c'a chi'ic'u'x tok xentzuk ri caji' mil vinük riq'uin ri siete vüy? ¿Chuka' jaru' c'a chacüch ri xe'imol can? \v 11 ¿Achique ta c'a jun chic rubixic ninbün yin, richin nk'ax ta chive que man roma tüj ri caxlan-vüy ri ximestaj can, tok xinbij que rix tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos y saduceos? xbij ri Jesús. \p \v 12 Y ri rachibila', c'ateri' c'a xk'ax chive que man chuvüch tüj c'a ri levadura ri nquicusaj ri achi'a' fariseos y saduceos ri tiquichajij-vi-qui'. Xa chuvüch c'a ri quitijonic ri achi'a' ri', ri tiquichajij-vi-qui', roma ri tijonic ri' chanin nuyoj ape' ri ntoc-vi. \s1 Ri Simón Pedro nbij achique ri Jesús \p \v 13 Y ri Jesús rachibilan ri rachibila' xapon c'a pa jun lugar ri nakaj ncanaj chin ri tinamit rubini'an Cesarea richin ri Filipo. Xpu'u ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': ¿Achique c'a nquinuc ri vinük pa nuvi' yin ri xinalüx chi'icojol, que yin achique c'a yin? xbij cheque. \p \v 14 Y ri rachibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Yec'o ri nyebin que rat ja ri Juan Bautista. Yec'o ch'aka chic nquibij que ja rat ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Yec'o chuka' ri nyebin que rat ja ri Jeremías ri jun chuka' achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Y yec'o chuka' ri nyebin que rat jun c'a cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer, xquibij ri rachibila'. \p \v 15 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Y rix ¿achique ninuc pa nuvi'? xbij cheque. \p \v 16 Y ri Simón Pedro jari' xbij chin ri Jesús: Ja rat ri Cristo, ri jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri Ruc'ajol ri c'aslic Dios, xbij chin. \p \v 17 Y xe c'a xrac'axaj ri Jesús quiri', jari' xbij: Rat Simón Pedro ruc'ajol ri Jonás, jabel c'a aquicot, roma ri xabij que ja yin ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios. Ri xabij man jun tüj c'a vinük ri xk'alajrisan chavüch, xa ja ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj ri xk'alajrisan chavüch. \v 18 Yin ninjo' c'a ninbij chave rat: Yin nuyo'on chic c'a jun abi'. Romari' tok rat abini'an Pedro. Y ninbij chuka' chave que pari' c'a ri abüj re' ninpaba-vi ri nu-iglesia. Y man c'a nch'acatüj tüj roma ri camic y roma ri itzel. \v 19 Chave vi c'a rat ninya-vi ri llave chin najük o natz'apij ri puerta richin ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Utz vi c'a ntz'etos ri chila' chicaj, tok rat natz'apij o najük jun puerta chiquivüch ri vinük. \p \v 20 Y ri Jesús jari' xbij cheque ri rachibila' que man jun tiquibij-vi que ja rija' ri Cristo. \s1 Ri Jesús nbij que ncamsüs \p \v 21 Jari' chuka' tok ri Jesús xutz'om ruk'alajrisasic chiquivüch ri rachibila', que nc'atzin c'a que rija' nbe pa tinamit Jerusalén richin nuc'usaj q'uiy pokonül pa quik'a' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, pa quik'a' ri más-nimalüj tak sacerdotes y pa quik'a' chuka' ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés. Nquinapon na c'a pa camic, pero pa rox k'ij nquic'astüj c'a pe, xbij ri Jesús. \v 22 Y ri Pedro xe c'a xrac'axaj que quiri' xbij ri Jesús, xberuc'ama-pe y c'a cala' ri xbechapon-pe chin. Xbij c'a chin: Man ta ja nrajo' ri Dios, que nbanatüj cachi'el ri xabij rat Ajaf, xbij ri Pedro. \p \v 23 Pero tok ri Jesús xrac'axaj quiri', xupiscolij-ri'. Y xbij c'a chin ri Pedro: Man cac'uje-pe viq'uin rat Satanás, roma man utz tüj ri nanuc. Rat xa ncatoc k'atbül ruvüch nubey. Roma ri anojibül rat xa junan riq'uin ri nquinuc ri vinük y man nanuc tüj ba' achique c'a ri nrajo' ri Dios. \p \v 24 Y ri Jesús xch'o c'a chuka' cheque ri ch'aka chic rachibila' y xbij: Si c'o jun nrajo' ntzekleben vichin, tubana' c'a cachi'el nbün jun ri benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o c'a jun ri nnucun quere', utz npu'u viq'uin richin nquirutzeklebej. \v 25 Roma si juis nupokonaj ri ruc'aslen ri chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man nril tüj c'a ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, nril-vi ruc'aslen richin chi jumul. \v 26 ¿Roma achique ta c'a nuc'ün-pe chin ri vinük, si nc'uje' ri beyomül richin ronojel ri ruch'ulef riq'uin y ri vinük re' xa man ncolotüj tüj? Stape' (Aunque) ta juis ri beyomül c'o riq'uin ri vinük, man ntiquer tüj c'a nulok' ri c'aslen richin chi jumul. \v 27 Yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u c'a jun bey chic, y junan chic c'a nuk'ij riq'uin ri Nata' y ye vachibilan-pe ri nu-ángeles. Y jari' tok ninya' ruq'uexel cheque conojel, ruq'uexel ri quibanun. \v 28 Y tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y juis rakalen: Yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u-vi c'a, riq'uin chic nuk'ij y c'o chic autoridad pa nuk'a'. Y yec'o c'a chive rix man nyecom tüj, c'a tok quitz'eton chic na can ri', xbij ri Jesús. \c 17 \s1 Tok xtz'et ruk'ij ri Jesús \p \v 1 Y tok c'unük chic c'a vaki' (seis) k'ij, ri Jesús xucha' ri Pedro, xerucha' chuka' ri Jacobo y ri Juan ri quichak'-qui', richin que xaxe quiyon ri ye oxi' xeruc'uaj c'a pari' jun juyu' nim. \v 2 Ri Jesús xjalatüj c'a ruvüch chiquivüch ri ye oxi' rachibila'. Xoc c'a cachi'el ntzu'un ri k'ij tok jabel nyiq'uiyot. Y ri rutziek xoc cachi'el ri sük. Juis c'a sük xtzu'un. \v 3 Y tok ri ye oxi' achibila' xquitz'et c'a, nyetzijon yan chic riq'uin ri Jesús ri ca'i' achi'a' quibini'an Moisés y Elías. Ri achi'a' ri' ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can tiempo. \v 4 Y c'ateri' c'a tok ri Pedro xbij-apu chin ri Jesús: Ajaf, chere' utz kabanun. Si rat najo', nkabün c'a oxi' tak jay. Jun chave rat, jun chin ri Moisés, y jun chuka' chin ri Elías. \p \v 5 Tok ri Pedro c'a ntajin nch'o apu chin ri Jesús, xa jari' tok ri achibila' ri' xquitz'et que c'o jun sutz' nsakin xka-pe pa quivi'. Y chupan c'a ri sutz' ri' c'o Jun ri xch'o-pe y xbij: Jare' ri Nuc'ajol y juis ninjo'. Nuyo'on c'a vánima riq'uin. Tivac'axaj c'a ri rutzij. \p \v 6 Y tok ri ye oxi' achibila' xcac'axaj ri', xquikasaj-ka-qui' c'a pan ulef. Y juis c'a xquixbij-qui'. \v 7 Y ri Jesús xjel c'a apu quiq'uin ri rachibila', xerutz'om-ka y xbij c'a cheque: Quixcatüj c'a y man tixbij-ivi', xbij ri Jesús. \p \v 8 Tok ri achibila' xebetzu'un-pe, man jun chic c'a ri achique ri xquitz'et, xa ruyon chic c'a ri Jesús. \p \v 9 Y tok rije' ye xulan c'a pe chuvüch ri juyu', ri Jesús xuchilabej cheque ri rachibila': Man jun titzijoj ri xitz'et. Rix utz nitzijoj pero tok yin ri xinalüx chi'icojol xinc'astüj yan pe chiquicojol ri caminaki', c'a jari' tok c'uluman nitzijoj, xbij cheque. \p \v 10 Ri achibila' ri' jari' xquibij chin ri Jesús: Roj k'axnük cheke que ja rat ri Cristo, ri cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. ¿Pero achique c'a roma tok ri etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin ri Moisés nquibij que nabey que nka-pe ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, nc'atzinej que nka-pe ri Elías? xquibij. \p \v 11 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij vi que ri Elías npu'u nabey y nbün c'a ruchojmil ronojel ri c'o. \v 12 Pero yin ninbij c'a chive que ri Elías ri' xpu'u yan y man xquinabej tüj achique ri'. Xa juis xquibün-e chin. Achique ri xquirayij xquibün-e chin, quiri' vi xquibün. Y quiri' c'a chuka' yin ri xinalüx chi'icojol, yec'o ri nyebanun chuve que ninc'usaj pokonül, xbij ri Jesús. \p \v 13 Y c'ateri' c'a tok ri achibila' xk'ax cheque que ri Jesús pari' c'a ri Juan Bautista xch'o-vi. \s1 Tok ri Jesús xuc'achojrisaj jun ala' c'o ri yabil epilepsia chirij \p \v 14 Tok ri Jesús y ri ye oxi' rachibila' xe'apon-ka ape' quimolon-qui' juis ye q'uiy vinük, c'o c'a jun achi xka-pe riq'uin ri Jesús y xxuque' chuvüch. Ri achi xbij c'a chin ri Jesús: \v 15 Ajaf, tajoyovaj ruvüch ri nuc'ajol, roma rija' juis nutij pokon pa ruk'a' ri yabil rubini'an epilepsia, y juis mul c'a tzaknük pa k'ak' y pa tak ya'. \v 16 Xinc'ün-pe c'a richin xinya' chiquivüch ri avachibila' richin nquic'achojrisaj ta rije', pero man nyetiquer tüj nquic'achojrisaj, xbij ri achi. \p \v 17 Y ri Jesús jari' xbij: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri ruyo'on ta ránima riq'uin ri Dios. Xa conojel ye satzinaki'. ¿Rix ninuc que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin? ¿Chi jumul nc'atzinej que nyixincoch'? Tic'ama' c'a pe ri ala' chere', xbij ri Jesús. \p \v 18 Ri Jesús richin xuc'achojrisaj ri ala', xchapon chirij ri itzel espíritu richin que xrelesaj-e chiri' riq'uin ri ala'. Y ri ala' jari' xc'achoj. Xq'uis c'a e ri ruyabil chupan ri hora ri' roma xel-e ri itzel espíritu. \p \v 19 Y tok ri Jesús y ri rachibila' quiyon chic c'a yec'o, xepu'u ri achibila' xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Achique c'a roma roj man xojtiquer tüj xkelesaj-e ri itzel espíritu? xquibij chin. \p \v 20 Y ri Jesús xbij cheque: Man xixtiquer tüj xivelesaj roma man iyo'on tüj ivánima jabel riq'uin ri Dios. Y ketzij vi c'a ri ninbij chive: Xa riq'uin ta ba' niya' ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta cachi'el jun vit ija' richin mostaza, xa riq'uin ri', si rix nibij chin ri jun juyu' re' que tel-e chere' y tic'o cala', nc'o-vi. Man jun c'a ri man ta nyixtiquer nibün, riq'uin niya' ba' ivánima riq'uin ri Dios. \v 21 Jac'a ri jun ruvüch espíritu re' ntel, pero si rix nibün que man nyixva' tüj richin nibün orar, xbij cheque. \s1 Ri Jesús nucamulij rubixic ri rucamic \p \v 22 Y tok ri Jesús y ri rachibila' yec'o chic c'a pa Galilea, xpu'u ri Jesús xbij c'a chic cheque ri rachibila': Yin ri xinalüx chi'icojol, nquijach-vi pa quik'a' ri vinük. \v 23 Nquicamsüs-vi c'a, pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y tok ri rachibila' xcac'axaj ri xbij ri Jesús, juis c'a xebison. \s1 Ri Jesús xuya' chuka' ri tumin richin pa racho ri Dios \p \v 24 Y ja tok ri Jesús y ri rachibila' xe'apon pa tinamit Capernaum, ri nyemolon ruchi' ri tumin richin pa racho ri Dios, ri nc'atzinej que nquitoj conojel ri achi'a', xe'apon c'a chuka' riq'uin ri Pedro y xquic'utuj chin: ¿Ri i-Maestro rix man nuya' tüj ri tumin richin pa racho ri Dios? xquibij. \p \v 25 Y ri Pedro xbij: Ja', nuya'. \p Y tok ri Pedro xapon pa jay, nabey ri Jesús xbech'o-pe y xbij chin: Simón Pedro ¿achique na c'a ri nanuc rat? ¿Ri nimak' tak autoridades chuvüch ri ruch'ulef, achique c'a chok chin nquic'utuj-vi ri alcaval y ri impuestos? ¿Cheque ri quivinak rije' o xa cheque ri ch'aka chic ri xa man ye quivinak tüj? xbij ri Jesús. \p \v 26 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Ri nimak' tak autoridades xa cheque ri man ye quivinak tüj nquic'utuj-vi alcaval y ri impuestos, xbij. \p Y ri Jesús jari' xbij: Yin c'a ri' man nintoj tüj ri alcaval y ri impuestos, roma ja yin ri Alc'ual. \v 27 Pero si xa man nkatoj tüj, riq'uin ba' man nk'ax ta cheque achique roma tok man nkatoj tüj. Xa cabiyin c'a ka pa ya' chutz'amic cür. Y ri nabey ri natz'om, tajaka' c'a pa ruchi' y chiri' navil ri tumin ri nc'atzin richin naya' can cheque ri moloy-tumin richin pa racho ri Dios. Ri tumin c'a ri' nbün c'a richin naya' can ri avichin rat y ri vichin yin, xbij ri Jesús chin ri Pedro. \c 18 \s1 Ri nuch'utinirsaj-ri', c'o ruk'ij \p \v 1 Y jari' tok ri achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj c'a chin: Tok ja chic ri Dios ri Jun ri nbün mandar pa kavi', ¿achique c'a ri más nim ruk'ij nc'uje' cheke roj? xquibij. \p \v 2 Y ri Jesús jari' tok xroyoj jun vit ac'ual y xuya' chiri' pa quinic'ajal. \v 3 C'ateri' rija' xbij cheque ri rachibila': Ketzij c'a ninbij chive, si rix man nijül tüj ri inojibül, si man nyixoc tüj cachi'el jun vit ac'ual, man nyixoc tüj pa ruk'a' ri Dios. \v 4 Xaxe c'a ri nuch'utinirsaj-ri' cachi'el ri jun vit ac'ual re', jari' ri más nim ruk'ij nc'uje' chiquicojol ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. \v 5 Ri yacayon vichin yin pa ránima y riq'uin quicot nuc'ul jun ac'ual, jun ri cachi'el re', man xe tüj nuc'ul ri ac'ual, xa nquiruc'ul yin chuka'. \s1 Juya' ruvüch ri vinük ri nbanun chin jun chic que nmacun \p \v 6 Si c'o ta jun co'ol ri nquitaken y npu'u ta jun vinük y nbün chin ri jun co'ol ri' que ntzak pa mac, man utz tüj ri nbün. Romari' ri vinük ri nunucun que nbün ri itzel ri', más ta utz chin rija' que ximox ta jun nimalüj abüj chin que'en chukul y nyetorix can pa jun nimalüj ya' ri juis nim rupan. \v 7 C'ayuf quibanun ri vinük yec'o chuvüch ri ruch'ulef roma yec'o ri nyebanun cheque que nyemacun. C'o-vi c'a que quiri' nc'ulachitüj chuvüch ri ruch'ulef. Pero ri c'uluman que juis juya' ruvüch ja ri vinük ri nbanun chin jun chic que nmacun. \p \v 8 Xa roma c'a ri' si jun ak'a' o jun avakün ri nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el nachoy y natorij-e. Roma más utz que xaxe jun ak'a' o jun avakün c'o y ncatoc chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que chuvüch ta ca'i' ak'a' y ca'i' avakün c'o y xa que tz'aküt ncabetorix can chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup. \v 9 Y chuka' si xa jun cheque ri runak'-avüch nbanun chave que ncamacun, xa man tabün chic quiri'. Tabana' chin cachi'el navelesaj y natorij-e. Roma más utz que xaxe jun runak'-avüch c'o y ncatoc chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que chuvüch ta ca'i' runak'-avüch c'o y xa que tz'aküt ncabetorix can chupan ri k'ak'. \s1 Jun ejemplo pari' jun oveja satznük can \p \v 10 Man c'a que'ivetzelaj ri vinük ri man jun oc quik'ij, roma rije' ye chajin coma ángeles. Y yin ninbij c'a chive que ri chajinela' quichin rije' chi jumul c'a nyetiquer nye'apon chila' chicaj riq'uin ri Nata'. \v 11 Y yin ri xinalüx chi'icojol, xinpu'u-vi c'a chiquicanoxic y chiquicolic ri yec'o pa mac. \p \v 12 Quixnucun c'a jabel roma ri ninbij chive. Si jun achi yec'o ta jun ciento ru-ovejas y nsatz ta can jun tok nyeberuyuk'uj, ¿man nyeruya' tüj can ba' ri ch'aka chic ru-ovejas, y nbe pa tak juyu' chucanoxic ri jun ri satznük can? \v 13 Y stape' (aunque) ri achi ri' c'a yec'o na ri ch'aka chic ru-ovejas ri man xesatz tüj, yin ninbij que rija' más c'a nquicot ránima riq'uin ri jun ru-oveja ri satznük can, si nyerila-pe. \v 14 Quiri' c'a chuka' nbanatüj riq'uin ri aj-chicaj Itata', man rurayibül tüj c'a rija' que nsatz ta can jun vinük chupan ri mac, stape' (aunque) ta ri vinük ri' man jun oc ruk'ij. \s1 Tijonic pari' ri cuyubül-mac \p \v 15 Si c'o c'a jun a-hermano c'o itzel ri nbün chave, cabiyin riq'uin y pa ruyon tabij c'a chin. Y si ri a-hermano ri' nrac'axaj ri nabij chin, xach'acon-vi c'a ri'. \v 16 Jac'a si xa man ncarac'axaj tüj, que'ac'uaj c'a jun o ye ca'i' chic, richin que chiquivüch rije' tok nabij chin ri a-hermano que man utz tüj rubanun. Richin quiri' rix ca'i' o rix oxi' c'a ri rixc'o tok nbanatüj ronojel ri'. \v 17 Y si ri a-hermano man nrac'axaj tüj riq'uin ri xibij rix chin, c'ateri' rat ri rubanun ri itzel chave tabij cheque conojel ri hermanos nquimol-qui'. Y tok bin chic chin coma ri hermanos y man riq'uin tüj ri' man nutakej tüj tzij, richin tuna' que man utz tüj ri xbün, tibana' c'a chin que man ivachibil tüj chic. \p \v 18 Y ketzij vi c'a que yin ninya' can vuchuk'a' pan ik'a'. Y romari' utz vi c'a ntz'et chila' chicaj, tok rix nitz'apij o nijük jun bey chiquivüch ri vinük. \p \v 19 Chuka' ninbij chive: Si chuvüch ri ruch'ulef yec'o ye ca'i' hermanos ri junan quivüch chin que nquic'utuj achique na chin ri Dios, ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj nbün c'a ri nc'utux chin coma ri ye ca'i' ri'. \v 20 Roma ape' na c'a ri quimolon-qui' ca'i' o ye oxi', si pa nubi' yin quimolon-vi-qui', yinc'o c'a pa quinic'ajal, xbij ri Jesús. \p \v 21 Y jari' tok xjel-apu ri Pedro riq'uin ri Jesús y xbij chin: Ajaf, si jun nu-hermano chi jumul nbün itzel chuve, ¿Jaru' c'a mul c'uluman que nincuy rumac? ¿Jun siete mul c'uluman que nincuy rumac? xbij ri Pedro chin ri Jesús. \p \v 22 Jac'a ri Jesús xbij chin ri Pedro: Yin man ninbij tüj c'a chave que siete mul ri c'uluman que nacuy rumac jun a-hermano ri c'o itzel nbün chave. Yin ninbij c'a chave que ri rumac ri a-hermano c'uluman que nacuy setenta mul siete. \s1 Jun ejemplo pari' ri samajel ri man xucuy tüj jun rachibil \p \v 23 Roma chupan ri aj-chicaj gobierno, nbanatüj c'a cachi'el ri xbanatüj roma jun rey. Ri rey re' xrajo' c'a nuchojmirsaj jaru' quic'as chiquijujunal ri rusamajela'. \v 24 Y tok ri rey ri' xutz'om c'a ruchojmirsasic, c'o c'a jun rusamajel xbepabüx chuvüch y ri samajel re' colope' c'o jun lajuj millón quetzales ruc'as. \v 25 Roma c'a ri samajel ri' man ntiquer tüj nutoj ri ruc'as ri rubanun, ri rey xbij c'a que tic'ayix ri rusamajel rachibilan ri rixjayil y ri ye calc'ual. Y chuka' quec'ayix ri ru-cosas richin ri cajil ntajox chuvüch ri c'as. \v 26 Jari' tok ri samajel xxuque-ka c'a pan ulef chuvüch ri rey, y juis c'a nuc'utuj favor chin. Ri samajel nubila' c'a chin ri rey: Tabana' favor quinavoyobej chic ba' más. Yin nintoj c'a chave ronojel ri nuc'as, xbij rija'. \v 27 Y ri rey ri rajaf ri samajel ri', juis vi c'a xujoyovaj ruvüch ri rusamajel juis q'uiy ruc'as, romari' xucuy ri ruc'as y man jun xbün chin. \v 28 Jac'a tok colotajnük chic e ri samajel ri', xberuc'ulu' c'a pe jun chic samajel ri banayun jun kajo'n riq'uin. Ri kajo'n c'a ri rubanun ri jun rachibil ri', man cachi'el tüj c'a ri ruc'as rija', xa colope' jun cien quetzales. Man riq'uin tüj ri', rija' xutz'om chukul y nutz'apij yan c'a ruxla', y nbij c'a chin: Tatojo-pe ri c'as abanun viq'uin, nbij c'a chin. \v 29 Y ri rachibil pa samaj jari' xxuque-ka chuvüch, y juis c'a nuc'utuj favor chin. Nbij c'a: Quinavoyobej chic c'a ba' y yin nintoj ronojel chave, xbij. \v 30 Jac'a ri achi samajel achique chok q'uin banun-vi ri c'as, man xka' tüj chin ri xbix chin y romari' xbe pa juzgado y xberuya' can pa cárcel, richin que tutz'eta' c'a achique rubanic nbün richin nutoj can ri ruc'as, richin ncolotüj-pe. \v 31 Y ri ch'aka chic cachibil pa samaj tok xquitz'et ronojel ri xbanatüj, xpu'u-vi c'a bis pa cánima. Y rije' xebe c'a riq'uin ri rey ri cajaf y xbequitzijoj c'a ronojel ri xbün ri jun samajel riq'uin ri jun chic. \v 32 Y ri rey, ri cajaf, jari' xutük royoxic ri samajel ri man utz tüj xbün, y xbij c'a chin: Rat, xa rat jun itzel nusamajel. Yin xincuy ronojel ri nimalüj ac'as, roma quiri' ri c'utunic xabün chuve. \v 33 ¿Man ja tüj comi ri' ri c'uluman que xabün ta rat chuka' riq'uin ri avachibil pa samaj, cachi'el ri xinbün yin aviq'uin que xinjoyovaj avüch? \v 34 Y jari' ri rey ri cajaf ri samajela', roma xcatüj royoval xujüch c'a e ri itzel rusamajel pa quik'a' ri achi'a' ri nyebetz'apin can pa cárcel, y chiri' nban chin que nuc'usaj pokonül tok c'a ntojtüj can ronojel ri ruc'as. \p \v 35 Quiri' c'a nbün ri Nata' Dios ri c'o chila' chicaj iviq'uin rix, si man riq'uin tüj ronojel ivánima nicuy quimac ri i-hermanos tok c'o itzel nquibün chive, xbij ri Jesús. \c 19 \s1 Ri vinük ye culan man utz tüj nquijüch-qui' \p \v 1 Y tok ri Jesús xtane' chubixic ri tzij ri', xbe c'a ye rachibilan ri rachibila', xuya' can c'a ri lugar ri', ri rubini'an Galilea. Rija' xbe c'a cala' pa ruch'ulef Judea, y xc'o c'a lojc'an chin ri rakün-ya' rubini'an Jordán. \v 2 Rija' juis c'a ye q'uiy vinük ri xetzekleben richin chiri', y yec'o c'a chuka' ri xeruc'achojrisaj. \p \v 3 Y jari' tok yec'o achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin, richin que nquiya' ta pa c'ayuf ri Jesús y ntzak ta pa quik'a'. Y romari' xquic'utuj c'a chin: ¿Jun achi c'uluman nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil roma achique na ri nquic'ulachij? Quiri' ri xquic'utuj rije'. \p \v 4 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': ¿Man itz'eton tüj c'a rix chupan ri rutzij ri Dios ri nbij-vi que ri Dios ja pa rutz'uquic pe tok pa c'ulaj xerubün y man ruyon tüj jun? Man ruyon tüj c'a ri achi, y chuka' man ruyon tüj ri ixok. \v 5 ¿Chuka' man itz'eton tüj ri tzij ri nbin que romari' ri achi man quiq'uin tüj chic rute-rutata' nc'uje-vi? Xa riq'uin c'a ri rixjayil nc'uje-vi, y chi ca'i' xa jun c'a nquibün. Quiri' nbij ri rutzij ri Dios. \v 6 Y romari' tok quic'uan chic qui', man chic ye ca'i' ta c'a vinük, man quiri' tüj, xa jun chic c'a ri quibanun. Roma c'a ri' ri ye tunun chic roma ri Dios, man tubün ri vinük que nyeruch'ür, xbij ri Jesús. \p \v 7 Y ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Si man c'uluman tüj que quiri' nban, ¿achique c'a roma tok ri Moisés xbij que jun achi, xaxe tubana' jun vuj richin jachojri'il chin ri rixjayil y tuya' can? \p \v 8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Cachi'el c'a covirnük ri ivánima rix chupan ri man utz tüj, quiri' c'a chuka' xc'ulachitüj ojer can, pa ru-tiempo ri Moisés. Xa romari' tok rija' xuya' k'ij que utz nban ri jachojri'il riq'uin ri rixjaylonel. Y stape' (aunque) pa rutz'uquic pe, man quiri' tüj xbanatüj. \v 9 Yin ninbij-vi c'a chive que achique na achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y xa man roma tüj ri ixok nucanoj jun chic achi, si ri achi ri' nuc'ün-pe jun chic ixok, ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios. Y si c'o c'a jun achi ri nuc'uan chin ri ixok ri jachon can roma ri rachijil, chuka' ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios, xbij ri Jesús. \p \v 10 Y ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Si jun achi chijumul ximil riq'uin ri rixjayil, más ta utz chin ri achi que man ta c'o rixjayil, xquibij rije'. \p \v 11 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri rachibila': Man conojel tüj c'a ri jabel ta ruc'ulic nquibün chin ri tzij ri xinbij, roma man cheque tüj conojel yo'on-vi k'ij que quiri' ta nquibün can y man ta nyec'ule'. \v 12 Y yec'o na vi achi'a' pa calaxic pe riq'uin ri quite' tok xk'alajin yan que man nquicanoj tüj ixok. Yec'o chuka' achi'a' ri ye quiri', pero xa roma ri banun cheque coma ri ak'omanela'. Y yec'o chuka' achi'a' ri ye quiri', pero xa quiq'uin rije' xpu'u-vi que man nquicanoj tüj ixok, richin que nyesamüj jabel pa rusamaj ri Dios y nyequito' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Ri jun c'a ri nuna' que ntiquer nbün que man nc'ule' tüj, man c'a tic'ule', xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nyerujo' chuka' ri ac'uala' \p \v 13 Y yec'o c'a ac'uala' ri xe'uc'u'üx-apu chuvüch ri Jesús, richin que rija' tuya' ruk'a' pa quivi' y tuc'utuj chuka' ri ru-favor ri Dios pa quivi' ri ac'uala' ri'. Pero ri rachibila' xa xquibij cheque ri vinük que man tiquibün quiri'. \v 14 Pero ri Jesús xa xbij c'a cheque ri rachibila': Tiya' k'ij richin que ri ac'uala' nyepu'u c'a viq'uin yin, y man que'ik'üt. Roma ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xaxe ri ye cachi'el ri ac'uala'. \p \v 15 Y tok ri Jesús ruc'utun chic c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y xuyala' can ruk'a' pa quivi' ri ac'uala', rija' xbe, xuya' c'a can ri lugar ri'. \s1 Ri ala' beyon ri xch'o riq'uin ri Jesús \p \v 16 Y c'o c'a jun ri xapon riq'uin ri Jesús y xbij: Rat ri utzilüj Maestro tabij c'a chuve: ¿Achique c'a chi utz ri c'uluman ta que ninbün yin richin quiri' nc'uje' ta nuc'aslen ri man nq'uis tüj? xbij rija'. \p \v 17 Y ri Jesús xbij chin: ¿Achique c'a roma tok nabij utz chuve yin? Roma man jun vinük ri utz ta, xaxe c'a Jun ri utz y ri' ja ri Dios. Si rat najo' c'a ncatapon chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj, que'atakej c'a ri mandamientos, xbij chin. \p \v 18 Y xpu'u ri ala' ri apon chic riq'uin ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Achique chi mandamientos ri'? xbij. \p Y ri Jesús xbij chin: Ri mandamiento ri' ja ri man cacamsan. Rat achi ri c'o avixjayil man tacanoj jun chic ixok, man catelek', man tatz'uc tzij chirij jun chic vinük. \v 19 Chuka' taya' quik'ij ri ate-atata'. Y cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Ja mandamiento ri', xbij ri Jesús. \p \v 20 Y ri ala' xbij c'a chin ri Jesús: Yin c'a co'ol tok nubanun-pe ronojel ri'. ¿Achique ta c'a ri ch'aka chic ri man nubanun tüj? xbij rija'. \p \v 21 Y ri Jesús xbij c'a chin: Richin natz'akatisaj c'a rubanic ronojel, xaxe chic c'a jun ri man abanun tüj. Man atalun tüj ri abeyomal chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Que'ac'ayij c'a can ri achajin y ri rajil tataluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, richin quiri' nc'uje' abeyomal chila' chicaj. Y catampe c'a viq'uin y quinatzeklebej, xbij ri Jesús. \p \v 22 Tok ri ala' xrac'axaj c'a ri tzij ri xbij ri Jesús, nbison ránima xtzolij-e, roma juis ri beyomül ri ruchajin y man nrajo' tüj ntel-e pa ruk'a'. \p \v 23 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Vocomi ninbij-vi c'a chive que ketzij vi que juis c'ayuf que jun ri juis beyomül c'o riq'uin ntoc ta pa ruk'a' ri Dios. \v 24 Xa más man c'ayuf tüj que nc'o ri jun chico rubini'an camello chupan ri vit jul c'o chirachük jun bak, que chuvüch jun beyon ntoc ta pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús. \p \v 25 Y tok ri rachibila' ri Jesús xcac'axaj ri tzij ri', xe' xquica'yej. Y nquibila' c'a chiquivüch: Si cachi'el ri nbij, quiri', man jun ncolotüj, nquibij c'a. \p \v 26 Ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Man tinuc quiri'. Ri vinük man nyetiquer tüj nquicol-qui', jac'a ri Dios ronojel ntiquer nbün, xbij cheque. \p \v 27 Y jari' tok ri Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Rat avetaman que roj kayo'on can ronojel ri kachajin, richin quiri' rat katzekleben. ¿Y achique c'a ri nkac'ul roj romari'? \p \v 28 Ri Jesús xbij c'a: Ketzij c'a ninbij chive que tok napon ri tiempo tok ronojel c'ac'a' chic rubanic, yin ri xinalüx chi'icojol c'o chic c'a nuk'ij y nquitz'uye' pa jun ch'acüt richin ninbün juzgar. Y jari' chuka' tok rix ri xixtzekleben vichin, nyixtz'uye' pa doce ch'acüt richin nibün juzgar pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel. \v 29 Y achique na vinük ri voma c'a yin ruyo'on can racho, runimal o ruchak' ye alabo' y xtani', rute-rutata', rixjayil, ralc'ual o rulef, q'uiy c'a ri nuc'ul, pa ciento mul c'a más q'uiy ri nuc'ul. Y nrichinaj chuka' ruc'aslen ri man nq'uis tüj. \v 30 Y ye q'uiy c'a ri juis quik'ij vocomi, napon ri k'ij tok manak chic quik'ij nc'uje'. Y ye q'uiy ri xa manak quik'ij ri vocomi, napon ri k'ij tok nc'uje' vi quik'ij. \c 20 \s1 Ri samajela' ri junan cajil xquic'ul \p \v 1 Ri nbün jun achi ri tata'aj pa jun jay que xel-e ri cumaj yan chiquicanoxic samajela', richin nyerutük pa rulef ri ruticon uva chuvüch, junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 2 Tok ri achi ri' xeril c'a ri rusamajela' y ch'ovinük chic quiq'uin que nuya-vi jun tumin cheque, ri rajil jun k'ij rusamaj jun samajel, c'ateri' c'a xerutük chusamajisic ri rulef ri ruticon ruvüch riq'uin uva. \v 3 Colope' pa las nueve ri saker yan ri', rija' xel chic e jun bey y xerutz'et c'a chiri' pa c'ayibül que yec'o samajela' ri man quilon tüj quisamaj. \v 4 Rija' xapon quiq'uin y xch'o cheque. Rija' xbij c'a cheque: ¿Nijo' isamaj? Roma si nijo', quixbiyin c'a chuka' rix quixbesamüj pa vulef nuticon uva chuvüch, y yin ninya' c'a chive ri c'uluman que nich'üc, xbij cheque. Y ri samajela' ri' xebe na vi pa samaj. \v 5 Ri tata'aj c'a ri rajaf ri ulef, quiri' c'a chuka' ri xbanala' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri xeril tok xel-e pa nic'aj-k'ij y pa las tres ri xkak'ij. Rija' xerutük c'a ri samajela' pa rusamaj y xbij cheque que nuya-vi c'a cheque ri c'uluman que nquich'üc. \v 6 Y pa las cinco ri xkak'ij rija' xel-e jun bey chic y xeberila' c'a pe ch'aka chic samajela'. Y rija' xbij c'a cheque ri samajela' ri': ¿Achique c'a roma tok man ivilon tüj e isamaj y que jun k'ij ri rixc'o chere'? xbij cheque. \v 7 Y ri samajela' ri' xquibij c'a: Man jun xyo'on kasamaj, xquibij. Y ri tata'aj rajaf ri ulef xbij c'a cheque ri samajela' ri': Quixbesamüj c'a chuka' rix pa vulef ri nuticon uva chuvüch y ninya' c'a chive ri jaru' c'uluman que nich'üc, xbij cheque. Y ri samajela' ri' xebe na vi pa samaj. \p \v 8 Ja tok xka-ka ri k'ij, xpu'u ri rajaf ri ulef tiquil uva chuvüch, xbij c'a chin ri uc'uey quichin ri rusamajela': Que'avoyoj-pe conojel ri samajela' y que'atojo-e. Nabey c'a nye'avoyoj-pe ri samajela' xeka-pe pa ruq'uisbül, y ja ri samajela' ri xeka-pe pa nabey jari' ri nyeruq'uisibej can, xbij rija'. \v 9 Tok ri samajela' ri xe'oc pa samaj pa las cinco ri xkak'ij, xe'apon richin nyequic'ulu-pe ri cajil, jun tumin rajil jun k'ij rusamaj jun samajel c'a ri xquic'ulula-pe, roma quiri' ri rurayibül ri rajaf ri ulef, que nuya' cheque. \v 10 Y tok xe'apon c'a ri samajela' ri xe'oc pa samaj nabey, richin nyequic'ulu-pe ri cajil, xquinuc que rije' más q'uiy cajil nquic'ul chiquivüch ri ch'aka chic ri xa man jun k'ij tüj ri xesamüj. Jac'a tok xquic'ul ri cajil, c'ateri' c'a xquitz'et que rije' chuka' xa ri mismo jun tumin ri cajil xquic'ul. \v 11 Tok ri samajela' ri' xquic'ul ri cajil y xquitz'et que junan ri xquic'ul quiq'uin ri ch'aka, xquich'ojij c'a ri cajil. \v 12 Ri samajela' ri' nquibij c'a: Ri ruq'uisbül tak samajela' ri xe'oc pa samaj, ri xa jun hora oc xesamüj, junan xabün cheque kiq'uin roj, tok roj jun k'ij ri xojsamüj y xojc'uje' chuka' chuxe' ri ruk'ak'al ri k'ij, nquibij c'a. \v 13 Y ri tata'aj rajaf ri samaj xbij c'a chin jun cheque ri samajela' ri': Riq'uin ri junan xentoj ri ch'aka chic samajela' man jun itzel xinbün chave rat. Roma aviq'uin rat xa roj canajnük c'a can que jun tumin chin rajil jun rusamaj jun samajel ri ninya' chave. ¿Nka-pe chi'ac'u'x? \v 14 Vocomi rat xaxe c'a tac'uaj la avajil y utz ncabe. Y ja cheque ri samajela' ri c'a pa ruq'uisbül xe'oc pa samaj, pa vánima c'a yin xpu'u-vi tok xinya-e ri cajil cachi'el ri avajil rat. \v 15 Roma ronojel ri c'o viq'uin yin, pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin ninbün achique ri ninjo' ninbün riq'uin. ¿O rat xa itzel nana' chuve tok yin xa ja ri utz ninbün? xbij rija'. \v 16 Ri ejemplo re' nuk'alajrisaj c'a achique rubanic ri tzij: Ye q'uiy c'a ri juis quik'ij vocomi, napon c'a jun k'ij tok manak chic quik'ij nc'uje'. Y ye q'uiy ri xa manak quik'ij ri vocomi, napon jun k'ij tok nc'uje' quik'ij. Y stape' (aunque) ye q'uiy ri nye'oyox, man conojel tüj c'a ri nyecha'tüj richin nc'uje' quik'ij. Quiri' xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nuk'alajrisaj jun bey chic que ncamsüs \p \v 17 Ri Jesús y ri doce rachibila' y ri ch'aka chic vinük ye benük quiq'uin, quitz'amon-e ri bey nbe pa tinamit Jerusalén. Y jari' tok ri Jesús xeruch'ür-e ba' ri rachibila' roma c'o c'a ri nrajo' nbij cheque. \v 18 Rija' xbij c'a: Rix ivetaman que pa tinamit Jerusalén katz'amon-vi-e bey, y ja chiri' ape' nquijach-vi-e yin ri xinalüx chi'icojol. Nquijach-e pa quik'a' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y rije' nquibij c'a que tika-ka ri camic pa nuvi'. \v 19 Y chuka' yinquijüch-e pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Y ri vinük man ye israelitas tüj yinquitze'ej, yinquich'ey y c'ateri' yinquibajij chuvüch ri cruz richin nquicom. Pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe. \s1 Tok ri quite' ri Jacobo y ri Juan xapon riq'uin ri Jesús \p \v 20 Y ri ye ca'i' rachibila' ri Jesús ri ye ruc'ajol ri achi rubini'an Zebedeo, xejel-apu riq'uin ri Jesús, cachibilan ri quite'. Y ri quite' xxuque' c'a ka chuvüch ri Jesús richin que nuc'utuj jun favor chin. \v 21 Ri Jesús xbij c'a chin ri te'ej ri': ¿Achique c'a ri najo'? xbij chin. \p Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Yin ninjo' c'a que tok rat nabün mandar, tabana' c'a que ri ca'i' val re' nyetz'uye' ta apu aviq'uin, jun ta c'a pan avajquik'a' (pan a-derecha) y jun ta pan axocon (pan a-izquierda). Tabana' cheque que nc'uje' ta quik'ij, xbij rija'. \p \v 22 Y jari' tok ri Jesús xbij: Rix man ivetaman tüj c'a que c'ayuf chive ri nic'utuj. Y romari' yin ninc'utuj c'a chive vocomi: ¿Nicoch' rix cachi'el ri nban chuve yin? ¿Y nicoch' chuka' rix jun pokonül cachi'el ri nka-ka-pe pa nuvi' yin?, xbij ri Jesús. \p Y ri ca'i' achibila' ri ye ral ri ixok xquibij c'a: Nkacoch', xquibij chin ri Jesús. \p \v 23 Y ri Jesús xbij chic c'a cheque: Ketzij vi c'a que rix nicoch' na vi cachi'el ri nban chuve yin. Chuka' nicoch' jun pokonül cachi'el ri nka-ka-pe pa nuvi' yin. Xa jac'a ri nibij, que rix nijo' que jun ntz'uye' pa vajquik'a' (pa nu-derecha) y jun pa nuxocon (pa nu-izquierda), ri' man pa nuk'a' tüj c'a yin c'o-vi richin que ninya' chive. Roma ri nic'utuj rix, ri' xa quichin chic c'a ri nbij ri Nata' que utz que nyetz'uye' chiri', xbij ri Jesús. \p \v 24 Y ja tok ri lajuj (diez) chic rachibila' xcac'axaj ri xbitüj, xpu'u c'a coyoval cheque ri ye ca'i' achibila' ri quich'ak-qui'. \v 25 Jari' tok ri Jesús xeroyoj ri rachibila' y xbij c'a cheque: Yin ninbij que rix jabel ivetaman que chere' chuvüch ri ruch'ulef ri tak achi'a' ri nquibün mandar, roma yec'o c'a ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Xaxe c'a ri c'o quik'ij ri nyebin ri nc'atzinej que nban. \v 26 Jac'a chi'icojol rix man quiri' tüj. Roma ri nrajo' c'a nc'uje' ruk'ij chive rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj. \v 27 Si jun c'a chive rix nrajo' que ja rija' ri nabey y c'o ta ruk'ij, tuna' c'a ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin que nusuj-ri' chubanic achique na samaj. \v 28 Nc'atzinej c'a que nbün cachi'el ri ninbün yin, ri xinalüx chi'icojol. Yin man ninpokonaj tüj nquisamüj coma ri ch'aka, roma richin ri' tok xinpu'u, y man nquipu'u tüj c'a richin que yec'o ch'aka chic nyebanun-pe ri ninbij cheque. Ja yin ri nquibanun ri samaj, y ja yin ri nquiyo'on ri nuc'aslen richin quiri' ye q'uiy ri nyecolotüj, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nyeruc'achojrisaj ca'i' moyi' \p \v 29 Ri Jesús y ri rachibila' jari' tok nquiya' can ri tinamit rubini'an Jericó, y ye juis c'a ye q'uiy vinük ri ye tzekleben-e. \v 30 Jari' tok ye ca'i' moyi' ye tz'uyul chuchi' ri bey xcac'axaj c'a que ri Jesús jari' ri nc'o-e quiri', y rije' riq'uin cuchuk'a' xech'o y xquibij c'a: Rat Ajaf, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavüch roma ri kabanun, xquibij c'a. \p \v 31 Y ri vinük xquich'olij c'a cheque que man quech'o chic. Pero rije' xa riq'uin más cuchuk'a' xech'o y xquibij: Rat Ajaf, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavüch roma ri kabanun, xquibij. \p \v 32 Y ri Jesús xrac'axaj c'a ri quitzij. Romari' xpa'e-ka y xeroyoj. Y c'ateri' xbij c'a: ¿Achique c'a nijo'? xbij ri Jesús cheque. \p \v 33 Rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Ajaf, roj nkajo' c'a nkutzu'un, xquibij. \p \v 34 Ri Jesús roma c'a juis xujoyovaj quivüch ri ca'i' achi'a' moyi' ri', jari' tok xutz'om ri runak' tak quivüch, y rije' xetzu'un c'a. Y rije' xetzeke-e chuka' chirij ri Jesús. \c 21 \s1 Ri xbanatüj tok ri Jesús xapon-apu chunakaj ri tinamit Jerusalén y tok xoc-apu \p \v 1 Y ri Jesús, ri rachibila' y ri ch'aka chic vinük ye benük chirij, nakaj chic c'a yec'o-vi-apu chin ri tinamit Jerusalén. Chiri' chic c'a pa tinamit Betfagé yec'o-vi, ri c'o-apu chuvüch ri juyu' rubini'an Olivos. Y xpu'u c'a ri Jesús xerutük c'a e ye ca'i' rachibila'. \v 2 Rija' xbij c'a e cheque: Quixbiyin-apu chupan la vit tinamit la nitz'et-apu chila', y ja yan ri nyixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro c'o chiri' riq'uin ri rute'. Tisolo-pe ri te'ej y que'ic'ama-pe chi ca'i' chuve. \v 3 Y si c'o c'a ri nbin-pe chive achique nc'atzin-vi que nye'ic'ün-pe, tibij c'a chin: Nc'atzin chin ri Ajaf, pero chanin nyeberujacha' chic can, tibij can, xbix-e cheque roma ri Jesús. \p \v 4 Nbanatüj na vi c'a cachi'el ri tz'iban can roma ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rutz'iban c'a can rija', nbij: \q1 \v 5 Tiya' c'a rutzijol cheque ri ye richin chic ri tinamit rubini'an Sión, \q1 que ri qui-rey jare' petenük. \q1 Ri qui-rey nuch'utinirsaj vi c'a ránima. \q1 Y rija' tz'uyul-pe chirij jun burro. \q1 Chirij vi c'a jun alaj burro tz'uyul-vi-pe rija'. \q1 Ri alaj burro ral c'a jun samajel chico. \q1 Quiri' c'a ri tz'iban can. \p \v 6 Y ri ca'i' achibila' xebe c'a, y xquibün-vi ri bin-e cheque roma ri Jesús. \v 7 Xquic'ün c'a pe ri alaj burro rachibilan ri rute', chin ri Jesús. C'ateri' ri achibila' xquirip-e ri quitziek ri cachi'el coton chiquij ri ca'i' chico ri', richin que ri Jesús ntz'uye' c'a e. \v 8 Y ri ye benük chirij ri Jesús juis vi ye q'uiy. Y jubama conojel cheque rije' ri xquiriq'uila' ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey ri Jesús richin que nquiya' ruk'ij. Y ch'aka chic vinük richin que nquiya' chuka' ruk'ij ri Jesús xebequic'amala-pe ruk'a' tak che' richin nquivek, richin que nquiric' pa rubey. Y quiri' c'a nquibanala' ye benük. \v 9 Y ri vinük ri ye nabey chuvüch ri Jesús y ri yec'o can chirij, riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nquibij: ¡Matiox que petenük ri ruxquin-rumam can ri rey David! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija! ¡Petenük c'a pa rubi' ri Ajaf Dios! ¡Matiox chin ri Dios ri c'o chila' chicaj! nquibij c'a. \p \v 10 Jac'a tok ri Jesús ntoc-apu pa tinamit Jerusalén, xepu'u c'a ri vinük y xquimol-qui' chanin chutz'etic ri Jesús. Y ri vinük ri' nquibila' c'a: ¿Achique c'a achi re'? nquibij. \p \v 11 Pero yec'o c'a ri xebin: Re' jare' ri Jesús, ri nk'alajrisan ri nbix chin roma ri Dios. Rija' aj pa tinamit Nazaret, tinamit ri c'o chiri' pa ruch'ulef Galilea, nquibij c'a. \s1 Tok ri Jesús xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri lok'onela' pa racho ri Dios \p \v 12 Y ri Jesús xapon c'a pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén. Y roma xutz'et que cachi'el c'ayibül quibanun ri vinük chin, xerokotaj c'a pe conojel, chi c'ayinel chi lok'onel. Y cheque ri jaloy-ruvüch tumin, xerutec'mayila' ri qui-mesas. Y quiri' chuka' xbün can cheque ri quich'acat ri c'ayinel palomas. \v 13 Ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa cachi'el quijul elek'oma' ibanun chin, xbij ri Jesús cheque. \p \v 14 Y tok ri Jesús c'o c'a pa racho ri Dios, yec'o c'a vinük ye moyi' y yec'o chuka' ri man nyetiquer tüj nyebiyin roma ri ye jetz', ri xe'apon riq'uin rija', richin ta nyeruc'achojrisaj-e. Y rija' quiri' c'a ri xbün. Xeruc'achojrisaj-e. \v 15 Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xpu'u coyoval, roma ri Jesús q'uiy milagros ri nyerubanala', y roma chuka' ri ac'uala' riq'uin c'a cuchuk'a' nquibila' chiri' chi racho ri Dios: ¡Matiox que xka-pe ri ruxquin-rumam can ri David! nquibij. Y jari' xyacon coyoval. \v 16 Xepu'u ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Navac'axaj c'a ri nyetajin chubixic ri ac'uala'? xquibij. \p Y xpu'u ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Ja', ninvac'axaj. Y rix ¿man itz'eton tüj chupan ri rutzij ri Dios ri nbij-vi, que ri ketzij nyeyo'on ruk'ij ri Dios ja ri ac'uala' y ri c'a nyetz'uman vi? xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri'. \p \v 17 Y ri Jesús xeruya' c'a can chiri' ri achi'a' ri'. Rija' xel-e pa tinamit Jerusalén y xbe c'a pa tinamit Betania. Chiri' c'a xbe-vi richin xbe'uxlan can ri jun ak'a' ri', rachibilan ri rachibila'. \s1 Tok ri Jesús xbij chin ri che' higuera que man jun bey chic nvachin \p \v 18 Y cumaj ruca'n k'ij, tok quitz'amon bey richin nyetzolij pa tinamit Jerusalén, ri Jesús nnum rupan. \v 19 Y tok ye benük, rija' xutz'et c'a jun che' higuera xquil chunakaj ri bey. Xbe-apu chuxe' chucanoxic ruvüch, pero xa man jun vit ruvüch c'o, xa ruyon ruxak. Jari' tok ri Jesús xch'o chin ri che' y xbij c'a: Man jun bey chic c'a navachin. \p Y ri che' higuera ri' xchaki'j-vi-ka. \v 20 Tok ri rachibila' ri Jesús xquitz'et que chaki'j chic ri che' higuera, xquibila' chiquivüch: ¡Chanin comi xchaki'j-ka ri higuera re'! nquibij c'a. \p \v 21 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive: Si rix niyo'on ivánima y chuka' man npu'u tüj pan ivánima colope' xa man nbanatüj tüj re', nyixtiquer c'a nibün quere' chin jun che' higuera. Y c'o ta nojibül más nimak' ri nyixtiquer nibün, que chuvüch ri jun re'. Nyixtiquer ta nibij chin ri juyu' re' que tel-e chere' y tic'o chupan ri mar, y quiri' ta ri nbanatüj. \v 22 Ronojel vi c'a ri nic'utuj chin ri Dios riq'uin ronojel ivánima, nic'ul-vi. \s1 Yec'o ri nyec'utun chin ri Jesús que achique xyo'on autoridad pa ruk'a' \p \v 23 Y tok ri Jesús c'o chic pa racho ri Dios y nuc'ut chic ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij chiquicojol ri vinük, xe'apon-apu riq'uin y xquic'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique xyo'on autoridad pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük c'ayinela' pa racho ri Dios? ¿Y achique chuka' yoyon k'ij chave richin que q'uiy ri nye'abanala' chiquicojol ri vinük? xquibij chin. \p \v 24 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin c'o c'a chuka' jun ri ninjo' ninc'utuj chive, y riq'uin c'a nibij chuve re', yin chuka' ninbij chive achique yoyon autoridad pa nuk'a' richin nyenbanala' quere'. \v 25 Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Ri Juan xtak-pe roma ri Dios richin xerubün bautizar ri vinük? ¿O xa vinük xebin chin que tubana' quiri'? xbij ri Jesús. \p Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij xquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabij chin ri Jesús vocomi? xquibij-ka. Roma si nkabij que ri Juan ja ri Dios ri takayon-pe richin, ri Jesús nbij c'a cheke que achique c'a roma tok man xitakej tüj. \v 26 Y si nkabij que xa vinük xebin chin ri Juan que tubana' quiri', c'ayuf cheke roj, roma ri vinük nyecatüj chikij. Roma conojel vinük quiniman-vi que ri Juan xuk'alajrisaj-vi ri xbix chin roma ri Dios, xquibij c'a ka chiquivüch. \p \v 27 Y xquibij-apu c'a chin ri Jesús: Roj man ketaman tüj, xquibij-apu. \p Y ri Jesús jari' chuka' xbij cheque ri achi'a' ri': Roma c'a rix man xixtiquer tüj xibij chuve, quiri' c'a chuka' yin man ninbij tüj chive achique yoyon k'ij chuve richin nyenbanala' quere', xbij ri Jesús. \s1 Ri xuc'ulachij jun tata'aj quiq'uin ri ca'i' ruc'ajol \p \v 28 C'ateri' ri Jesús xbij chic c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij: quixnucun-vi c'a jabel roma ri ninbij chive. C'o c'a jun achi yec'o ca'i' ruc'ajol. Y ri tata'aj re' xapon c'a riq'uin ri jun ruc'ajol nabey, y xbij chin: Vocomi, cabiyin pa samaj, ri ape' katicon-vi-ka uva, xbij chin. \v 29 Xpu'u ri c'ajol ri' xbij c'a chin ri rutata': Vocomi man ninjo' tüj nquibe pa samaj, xbij. Y c'ateri' xtzolij ruc'u'x y xbe c'a pa samaj. \v 30 Y ri tata'aj xapon c'a chuka' riq'uin ri jun chic ruc'ajol, y xbij chin que tibiyin pa samaj. Y ri c'ajol ri' xbij chin ri rutata': Nata', jare' nquibe, xbij. Pero ri c'ajol ri' xa man xbe tüj pa samaj. \v 31 Y c'ateri' ri Jesús xuc'utuj cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij: ¿Achique cheque ri ca'i' ri xbanun ri rurayibül ri rutata'? xbij. \p Y ri achi'a' ri' xquibij c'a: Ri xbanun ri rurayibül ri rutata' ja ri nabey, xquibij. \p Y ri Jesús xbij c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij: Ketzij c'a ninbij chive que xa ja ri moloy tak alcaval y ri ixoki' ri man utz tüj c'aslen quic'uan, jari' ri nyec'o-e chivüch, roma nquitzolij-pe quic'u'x. Xa ja yan chic c'a rije' ri nabey nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 32 Ri Juan Bautista tok xpu'u, jun chojmilüj bey c'a ri xuc'ut chivüch rix, jac'a rix man xitakej tüj. Xaxe c'a ri moloy tak alcaval y ri ixoki' ri man utz tüj quic'aslen, xaxe rije' ri xetaken. Jac'a rix, man riq'uin tüj ri' man xitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios y man xitakej tüj chuka'. \s1 Ri ejemplo pari' ri itzel tak kajoy-ulef \p \v 33 Y tivac'axaj na pe' jun chic ejemplo, xbij ri Jesús cheque ri vinük: Xc'uje' c'a jun achi ri rajaf jun ulef, xpu'u rija' xutic c'a ruvüch ri rulef riq'uin uva y xuc'ojoj rij ri rulef. Xbün chuka' cachi'el jun vit pila ri chupan ulef ri richin niyitz' ri uva, y jun chuka' tz'ak ri nüj jotol, y pari' ri' xc'uje-vi racho ri chajinel. \p C'ateri' xuya' can pa kajic cheque ca'i-oxi' samajela', y rija' xbe nüj. \p \v 34 Y ja tok xapon yan ri tiempo richin nban ri vuxuj-uva, ri rajaf ri ulef xutük nabey jun raj-ic' achi, c'ate ba' ri' jun chic. Y quiri' ye q'uiy ri rajic'a' ri xerutük richin ta que xbequic'ama-pe ri ruvüch ri uva ri xuya-ka ri ulef. \v 35 Pero ri achi'a' kajoy tak ulef, xa man xequic'ul tüj jabel ri achi'a' ajic'a', ri ye takon-e roma ri rajaf ri ulef. Xa yec'o xequich'ey, yec'o xequic'ük chi abüj y yec'o xequicamsaj. \v 36 Xpu'u ri rajaf ri ulef xerutakala-e c'a ch'aka chic achi'a' ri ye rajic'a'. Más c'a ye q'uiy vi ri xerutakala-e ri jun chic bey re'. Pero ri achi'a' kajoy tak ulef ja mismo ri xquibanala-pe cheque. \p \v 37 Y pa ruq'uisbül, ri rajaf ri ulef xunuc y xbij c'a: Ri achi'a' kajoy-ulef nyetaken-vi c'a tok nquitz'et que ja ri nuc'ajol ri napon, xbij-ka rija'. \v 38 Pero ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, xe xquitz'et que ja ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef ri xapon, xquibila-ka c'a chiquivüch: Jare' ri nchinan ronojel ri ulef ri kakajon vocomi. ¿Achique roma man nkacamsaj tüj? Richin quiri' pa kak'a' roj nc'uje-vi ri ulef, xquibij c'a. \v 39 Y quiri' vi c'a xquibün. Xquitz'om y c'ateri' xquelesaj-pe ri c'ajol chiri' chupan ri rulef y xquicamsaj. \p \v 40 C'ateri' ri Jesús xbij: Tok npu'u ri rajaf ri ulef ri xquil uva chuvüch, ¿achique nbün cheque ri achi'a' kajoy tak ulef, ninuc rix? xbij ri Jesús. \p \v 41 Y ri vinük xquibij c'a: Ri rajaf ri ulef man nujoyovaj tüj c'a quivüch ri itzel tak achi'a' kajoy-ulef y nyeruq'uis. Y c'ateri' ri rulef nuya' chic can pa kajic cheque ch'aka chic achi'a' kajoy tak ulef, ri nquiya-vi ri uva nuya' ri ulef tok napon ri tiempo, xquibij. \p \v 42 Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Man jun bey c'a itz'eton ri jun tzij tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios? Ri tzij ri' nbij c'a: \q1 C'o c'a jun abüj ri man xka' tüj chiquivüch ri ch'aka banuy tak jay. \q1 Pero ri abüj re' xch'acon-vi, roma ri abüj re' xa c'o-vi ri xucusan chin ri jay richin que ri jay ri' man ntzak tüj. \q1 Ja vi ri Ajaf Dios xbanun re', \q1 y ri runak' tak kavüch man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quere'. \q1 Quiri' nbij ri rutzij ri Dios. \m \v 43 Y roma c'a ri ye banatajnük, rix man nyixc'uje' tüj chic pa ruk'a' ri Dios, ri nyec'uje' pa ruk'a' ri Dios xa ja ri ch'aka chic vinük ri nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. \v 44 Ri vinük c'a ri ntzak chuvüch ri abüj ri xucusüs chin ri jay, nucraj-ri' chuvüch. Y ri vinük ri ntzak ri abüj ri' chirij, nuque'ej c'a, xbij ri Jesús. \p \v 45 Y tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos cac'axan chic ka ri ejemplos ri xerutzijoj ri Jesús, xk'ax-vi cheque que chiquij rije' xch'o-vi-ka. \v 46 Y jari' tok rije' xcajo' c'a xquitz'om yan e ri Jesús. Pero man xquibün tüj roma xa nquixbij-qui' chiquivüch ri vinük, roma chiquivüch ri vinük, ri Jesús k'alajrisüy vi rutzij ri Dios y nbij chuka' cheque ri nyebanatüj ri más chiquivüch apu. \c 22 \s1 Ejemplo pari' jun c'ulubic \p \v 1 Y ri Jesús xutz'om chic c'a nch'o cheque ri vinük, y xerucusaj ch'aka chic ejemplos. Rija' xutz'om c'a rubixic: \v 2 Jun nimak'ij ri xbün jun rey chin ri ruc'ajol tok xc'ule', junan c'a riq'uin tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 3 Y ri rey ri' yec'o chic vi ri rubin cheque que nye'apon chupan ri jun c'ulubic ri', y romari' xerutük c'a ri rusamajela' chicoyoxic ri vinük ri'. Jac'a ri xe'oyox man xcajo' tüj chic xebe. \v 4 Y ri rey xerutük-e ch'aka chic rusamajela' y xbij-e cheque: Tibij cheque conojel ri nuyo'on rutzijol cheque pari' ri jun nimak'ij re', que ronojel c'o chic richin nkabün ri va'in. Ri achij tak nuvacx y ri ch'aka chic chico ri xentiojrisaj richin nyec'atzin chupan ri k'ij re', xechojmirsüs yan y c'o chic richin nyec'ux. Ronojel c'a c'o chic, quixbij cheque. Que quepu'u c'a chupan ri jun c'ulubic re', xbij-e cheque. \v 5 Pero ri xe'oyox, man xetaken tüj pe riq'uin ri xbebix jun bey chic cheque. Yec'o ri xa xebe pa tak quisamaj pa k'ayis, y yec'o xa xebe pa tak c'ayij. \v 6 Jac'a ri ch'aka chic xequitz'om ri samajela' ye rutakon-e ri rey, y xequicamsaj, roma chiquivüch rije' ri samajela' ri' xa man jun quik'ij. \v 7 Ja tok xapon rutzijol riq'uin ri rey ri achique xbanatüj, jari' xbanun que rija' xcatüj royoval. Jari' tok rija' xerutük achi'a' ye banuy-oyoval chiquij richin que xeruq'uis c'a ri ye camsanela' quiq'uin ri rusamajel rija', y chuka' xbij que tiporox c'a ri quitinamit. \v 8 C'ateri' c'a ri rey xch'o chic quiq'uin ri rusamajela' jun bey chic y xbij c'a cheque: Ketzij vi que ronojel chic c'o richin nbanatüj ri c'ulubic, xa ja ri xenvoyoj man xeka-pe tüj, y xa más c'a utz xbün que man xepu'u tüj, roma xa man c'uluman tüj vi que xeka-pe. \v 9 Vocomi c'a, quixbiyin pa tak bey ri nyebe lojc'an chic y que'ivoyoj-pe conojel richin que nyepu'u chupan ri c'ulubic chere', xbij cheque. \v 10 Y tok ri samajela' xebe na vi pa tak bey ri nyebe lojc'an chic, xecoyoj y xequimol-vi c'a pe ronojel quivüch vinük, chi utz y man utz tüj quic'aslen chiquivüch ri vinük. Y ri jay ape' xban-vi ri c'ulubic, xnoj. \p \v 11 Y ri rey xoc c'a apu chiquitz'etic conojel ri xeroyoj. Y rija' xutz'et c'a que c'o c'a jun achi chiri' ri man rucusan tüj e ri rutziek ri nc'atzin chupan ri jun c'ulubic ri'. \v 12 Ri rey xch'o c'a chin ri achi ri', ri royon-vi chuka' chupan ri jun c'ulubic ri', y xuc'utuj c'a chin: Y rat ¿achique c'a xabün richin xatiquer xatoc-pe chere'? Tok xa man ja tüj ri tziük ri nc'atzin chupan ri jun c'ulubic re' ri acusan pe, xbij ri rey chin. Y ri achi man jun tzij xtiquer xbij, xa mem xbün c'a chuvüch ri rey. \v 13 Y ri rey jari' tok xbij cheque ri rusamajela': Tixima-e ruk'a-rakün ri jun achi ri xa man rucusan tüj pe rutziek ri nc'atzin que rucusan ta pe, y que'itorij can c'a cala' pa k'eku'n. Chiri' xaxe c'a ok'ej y jach'ach'en eyaj c'o. \v 14 Y stape' (aunque) ye q'uiy vi c'a ri nye'oyox, man conojel tüj c'a ri nyecha'tüj can richin que nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús. \s1 Nc'utux chin ri Jesús si utz o man utz tüj ntoj ri alcaval \p \v 15 Y jari' tok ri achi'a' fariseos xebe. Rije' xbequiya' c'a chiquivüch richin achique ta jun nquibün richin que ri Jesús ntzak ta pa quik'a' riq'uin ri nbij. \v 16 Jari' tok rije' xequitük ri cachibila' ye cachibilan-e ye ca'i-oxi' ruvinak ri rey Herodes. Xequitük-e c'a riq'uin ri Jesús. Y rije' xbequibij c'a chin ri Jesús tok xe'apon riq'uin: Rat ri rat jun Maestro, roj ketaman c'a que xaxe vi c'a ri ketzij ri nka' chavüch y jari' ri ncatzijoj. Nac'ut-vi ri rutzij ri Dios pa rubeyal. Y rat man naxbij tüj chuka' avi' chuvüch jun vinük, stape' (aunque) juis ta ruk'ij. \v 17 Y vocomi nkajo' c'a nkac'axaj achique ri nabij cheke. Roma nkanuc ka roj nkabij: ¿C'uluman que nkatoj ri alcaval ri nbij ri rey César ri nc'atzinej que nkatoj o xa man c'uluman tüj? xquibij c'a. \p \v 18 Pero ri Jesús retaman-vi c'a ri nquinojij chirij. Romari' rija' xbij c'a cheque: Rix xa ca'i' ipalüj. ¿Achique c'a roma rix nitij ik'ij richin nquinitij? \v 19 Tic'utu' c'a pe ri tumin ri nucusüs richin nitoj ri alcaval, xbij cheque. \p Y rije' jari' xquic'ut-apu ri tumin chuvüch. Ri tumin ri xquic'ut-apu ja ri nquibij denario chin. \v 20 Y ri Jesús jari' xuc'utuj cheque: ¿Achique chok vachbül c'a la'? ¿Y achique chok bi' chuka' la c'o chuvüch la tumin? xbij rija'. \p \v 21 Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Richin ri rey César, xquibij. \p Y ri Jesús xbij c'a cheque: Titojo' c'a ri alcaval chin ri César riq'uin ri tumin ri c'uluman que niya' chin rija'. Y tiya' chin ri Dios, ronojel ri c'uluman que niya' chin rija', xbij ri Jesús. \p \v 22 Y tok ri achi'a' ri' cac'axan chic ka ri xbij ri Jesús, xe' xquica'yej tok xcac'axaj. Y rije' xquiya' can c'a ri Jesús. Rije' xebe c'a. \s1 Ri caminaki' nyecastüj-vi \p \v 23 Y ja k'ij ri' tok ch'aka cheque ri achi'a' saduceos xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' re' man nquinimaj tüj que ri caminaki' nyecastüj chic pe. Rije' xe'apon c'a, roma c'o ri ncajo' chin. \v 24 Rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Rat rat jun Maestro chuka'. C'o c'a jun ri nkajo' nkac'utuj chave. Ri Moisés rutz'iban-vi c'a can cheke: Si c'o c'a jun achi nuya' can ri rixjayil roma rija' ncom-e y man jun ralc'ual nuya' can, jun c'a ruchak' o runimal rija' ri nc'atzinej que nc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, richin quiri' nyec'uje' ta ralc'ual riq'uin ri ixok malca'n. Y si yec'o ralc'ual nyec'uje' riq'uin ri ixok, ri nabey ala' ntoc ralc'ual ri camnük chic e. \v 25 Y rije' xquibij c'a: Y quiri' c'a xec'uje' ye siete achi'a' quichak'-qui'. Ri nabey xc'ule' c'a. Pero ri achi ri' xcom-e y man jun ralc'ual xuya' ta can. Ri rixjayil ri achi ri' xc'uje' c'a can riq'uin ri ruchak'. \v 26 Ri ruca'n achi quiri' c'a chuka' xuc'ulachij-e, rija' xcom-e y man jun ralc'ual xuya' can. Ri rox achi ja chuka' ri' xuc'ulachij-e, cachi'el ri ca'i' nabey tak runimal y ri ixok c'a xc'uje' na can. Y quiri' c'a xquic'ulachila-e, c'a riq'uin ri ruq'uisbül achi cheque ri ye siete quichak'-qui'. \v 27 Y tok ye camnük chic c'a e ri siete achi'a' quichak'-qui' chuvüch ri ixok ri', chuka' rija' xcom c'a e. \v 28 Y ri achi'a' saduceos xquibij c'a chin ri Jesús: Rat nabij que napon jun k'ij tok ri caminaki' nyec'astüj-pe. Tok napon c'a ri k'ij ri', ¿achique chok rixjayil c'a ntoc ri ixok re'? Roma chi siete achi'a' quichak'-qui' xec'uje' riq'uin, xquibij. \p \v 29 Jari' tok ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Rix xa rix satznük riq'uin ri xibij. Ri rutzij ri Dios jun vi chic ri nbij. Y man ivetaman tüj c'a chuka' que ri ruchuk'a' ri Dios juis nim. \v 30 Roma tok napon ri k'ij que ri caminaki' nyec'astüj-e, man nyec'ule' tüj chic, nixta chuka' man nyeyatüj tüj e quimi'al y quic'ajol richin nyec'ule'. Rije' xa nye'oc c'a cachi'el ri ru-ángeles ri Dios chila' chicaj. \v 31 Jac'a ri c'astajbül quichin ri caminaki' c'o-vi. ¿Man itz'eton tüj c'a ri rutzij ri Dios ri yo'on can pan ik'a'? Chupan ri' ri Dios nbij-vi c'a chive: \v 32 Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac y ri ru-Dios chuka' ri Jacob. Quiri' c'a ri xbij ri Dios ojer can. Y xa ta ri kaxquin-kamama' can ri' ye caminaki' ta e richin chi jumul, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma xa man nyec'astüj tüj chic pe. Ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y xa man quichin tüj ri caminaki', xbij ri Jesús. \p \v 33 Y tok ri vinük cac'axan chic ri tijonic ri xuya' ri Jesús, xe xquica'yej tok xcac'axaj, roma man jun bey cac'axan tüj tzij quiri'. \s1 Tok ri Jesús xbij ri achique mandamiento ri más nim \p \v 34 Y ri achi'a' fariseos chanin c'a xquimol-qui' chunuquic achique ri nquibün, tok xcac'axaj que ri Jesús xutz'apij-vi c'a quichi' ri achi'a' saduceos riq'uin ri xbij. \v 35 Xpu'u c'a jun cheque ri achi'a' fariseos, jun etamanel vi richin ri ley ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés, xaxe c'a richin nutij ri Jesús, xuc'utuj c'a chin: \v 36 Rat ri rat Maestro vi, tabij c'a chuve, ¿achique c'a cheque ri mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés, ri c'o más rakalen? \p \v 37 Y ri Jesús xbij chin: Ri mandamiento ri' ja ri tajo' c'a ri Dios ri Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánima. Tajo' c'a chupan ronojel ri ac'aslen, y riq'uin ri anojibül. \v 38 Jari' ri nabey y nimalüj mandamiento ri c'o chupan ri ley. \v 39 Y c'o chuka' jun ruca'n mandamiento juis c'o rakalen y jubama junan riq'uin ri nabey. Y ri mandamiento ri' nbij c'a: Cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij ri mandamiento ri'. \v 40 Ronojel vi c'a ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés y ronojel c'a ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, chupan c'a ri ca'i' mandamientos ri' petenük ruxe'. Ca'i' c'a mandamientos ri juis yec'o cakalen, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nch'o cheque ri achi'a' fariseos \p \v 41 Y tok c'a quimolon-qui' y quic'uan-qui' ri achi'a' fariseos, xpu'u ri Jesús c'o c'a ri xuc'utuj cheque. \v 42 Rija' xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a ninuc rix pari' ri Cristo? Tok rija' npu'u, ¿achique chok alc'ual rija'? \p Y ri achi'a' fariseos xquibij c'a: Richin ri rey David, xquibij. \p \v 43 Y ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Pero achique c'a roma tok ri rey David xbij Vajaf chin ri Cristo? Roma xa xk'alajrisüs chin roma ri Lok'olüj Espíritu, y romari' xbij c'a: \q1 \v 44 Ri Ajaf Dios xbij c'a chin ri Vajaf ri Cristo: \q1 Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha) \q1 y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin. \q1 Quiri' xbij. \m \v 45 Y si ri rey David, Vajaf nbij chin ri Cristo, ¿achique c'a roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? xbij ri Jesús. \p \v 46 Y man jun c'a ri xbin ta apu jun tzij chin ri Jesús, richin nbij ta apu ri xuc'utuj ri Jesús pari' ri Cristo. Ja k'ij ri' tok xutz'om-e que man jun chic xbanun covil richin c'o ta ri nuc'utuj chin ri Jesús. \c 23 \s1 Ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos man pa ruchojmil tüj ri nyequibün \p \v 1 Y ri Jesús jari' tok xch'o chiquivüch ri vinük y chuka' xch'o quiq'uin ri rachibila'. Rija' xbij c'a: \v 2 Pa ruq'uexel c'a ri Moisés, ye tz'uyul ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley ri xuya ri Dios richin rija' y ri achi'a' fariseos. \v 3 Roma c'a ri' rix titakej quitzij. Ronojel c'a ri nquibij chive, tibana' y tichajij. Pero man tibün c'a cachi'el ri nquibün rije'. Roma rije' xa man nyetiquer tüj nquibün ri nquibij que tiban. \v 4 Rije' nimalüj tak aka'n nquiya' chiquij ri vinük, aka'n ri c'o calal y c'ayuf quic'uaxic. Ri aka'n ri' xaxe c'a chiquij ri vinük nquiya-vi y rije' man nquisiloj tüj jun vit ruvi-quik'a' richin ta nquibün y nquic'uaj ta ri aka'n ri nquibij que nc'atzinej que nquic'uaj ri vinük. \v 5 Y rije' nquibanala' c'a ri utz, pero man richin tüj que utz nquibün chuvüch ri Dios. Xa man roma tüj c'a ri' tok nyequibanala'. Rije' xaxe richin que quetz'et y quenimüx coma ri vinük que ja ri utz ri nyetajin chubanic. Y xe chuka' richin ri' tok juis nimak' nquibanala' chin ri c'ojlibül ri nquic'uaj chirij ri quik'a' y ri nic'aj-quivüch. C'ojlibül ri nquiyüc-vi ri ch'aka mucaj chin ri rutzij ri Dios. Y chuka' más nimak' rakün nquibanala' chin ri retz'aba'l ruchi' tak quitziek. \v 6 Ja chuka' ri nabey tak ch'acüt nyequijo' pa nimak' tak va'in y ja chuka' ri' ri nyequicha' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin quiri' tibix que rije' juis quik'ij. \v 7 Juis nka' chiquivüch ri nyeban saludar can pa bey ri ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük. Y chuka' juis nka' chiquivüch que nbix can cheque coma ri vinük: Maestro, Maestro, nquibij cheque roma c'o quik'ij nyequitz'et. \p \v 8 Jac'a rix man tijo' nbix maestro chive, roma xaxe c'a Jun ri c'o ri c'uluman que nibij Maestro chin, y ri' ja ri Cristo. Jac'a rix chi'ivonojel, i-hermanos ivi'. \v 9 Chuka' man roma tüj que ri vinük c'o ruk'ij, roma ta ri' rix nibij ta katata' chin. Man tibün quiri'. Roma ri Tata'aj xa Jun c'a ri c'o pa kavi' konojel, y ri' ja ri aj-chicaj Itata'. \v 10 Man tijo' c'a que ri vinük nquibij maestro chive. Roma xaxe Jun ri Maestro c'o y ri' ja ri Cristo. \v 11 Roma ri más nim ruk'ij chive rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y tuch'utinirsaj-ri' richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj. \v 12 Roma ri nquinimirsaj-qui', xa nkasüs ri quik'ij. Y ja ri man nquinimirsaj tüj qui', ninimirsüs quik'ij. \p \v 13 ¡Jac'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj, juya' ivüch! roma xa ik'aton c'a quibey ri vinük richin man nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Man utz tüj c'a ri ibanun, roma man nyixoc tüj apu rix y chuka' man niya' tüj k'ij cheque ri vinük. \p \v 14 ¡Juya' ivüch rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix xa nivelesala' ronojel qui-cosas ri malcani'a' tak ixoki'. Y xaxe richin que tinimüx que jabel ic'aslen, nyixlayuj c'a tok nibanala' oración chin ri Dios. Y roma c'a ri' tok rix más nim castigo nka-ka pan ivi', roma ri imac juis q'uiy. \p \v 15 ¡Juya' ivüch rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix nic'usala' ya' y nic'usala' ruch'ulef chucanoxic si c'o ta jun ri ntoc tzeklebey ivichin y nutakej ta ri nitakej rix. Xa ja tok ivilon chic ri achique ntzekleben ivichin, rix xa c'ayuf nibün chin, roma riq'uin ri nic'ut chuvüch, nibün chin que nüj nbe-vi chin ri Dios. Rix nüj c'a nyixc'o-vi, pero rija' ca'i' mul más nüj nbe-vi, y xa romari' tok c'uluman que nbe pa k'ak' chuka' rija'. \p \v 16 ¡Y chuka' juya' ivüch rix ri nyixbin que rix uc'uey-bey y xa rix moyi'! Rix ri nyixibin que si c'o jun ri nucusaj ri racho ri Dios richin que nbün jurar, stape' (aunque) man nbün tüj ri rubin, man jun rubanun. Jac'a ri nucusaj ri oro ri c'o pa racho ri Dios, richin que nbün jurar, ri' ruc'as chic c'a ri'. \v 17 Rix nic'ut-vi c'a que rix tontos y chuka' rix moyi', ¿roma achique c'a ri más ruk'ij? ¿Ja ri oro ri c'o pa racho ri Dios o xa ja ri racho ri Dios ri nbanun lok'olüj chin ri oro c'o chiri'? \v 18 Rix chuka' nibij: Ri nucusaj ri altar richin que nbün jurar, stape' (aunque) man nbün tüj c'a ri rubin, man jun rubanun. Jac'a ri nucusaj ri sipanic ri nc'uje' pari' ri altar, richin que nbün jurar, ruc'as chic c'a ri'. \v 19 Rix tontos y rix moyirnük vi c'a, ¿roma achique c'a ri más ruk'ij? ¿Ja c'a ri sipanic ri nisuj pari' ri altar chin ri Dios o xa ja ri altar? Ja ri altar ri más ruk'ij, roma jari' ri nbanun lok'olüj chin ri sipanic. \v 20 Ri nucusaj c'a ri altar richin nbün jurar, numej-vi c'a ronojel. Numej ri altar y numej chuka' ri sipanic ri nisuj pari' ri altar. \v 21 Ri nucusaj c'a ri racho ri Dios richin que nbün jurar, numej c'a ronojel. Numej ri racho ri Dios y numej ri c'o chiri'. \v 22 Y ri nucusaj c'a ri caj richin que nbün jurar, chuvüch c'a ronojel ri c'o chila' nbij-vi ri'. Numej-vi c'a ronojel. Numej c'a ri tz'uyul-vi ri Dios y numej c'a chuka' ri Dios ri tz'uyul chiri'. \p \v 23 ¡Xa juya' ivüch vi rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma rix xaxe ri jubulüj tak k'ayis, ri rubini'an menta, ri anís y ri comino ri nye'inuc. Roma nye'ivelesala' pa lajuj (diez), y xa jujun c'a cheque ri lajuj (diez) ri' ri niya' chin ri Dios. Y xa iyo'on c'a can rubanic ri más nc'atzin ri nbij chupan ri ley, que choj tibana' quiq'uin ri vinük, que tic'uje' joyovanic iviq'uin y ketzij yo'on ta ivánima riq'uin ri Dios. Jare' ri nabey c'uluman ta ibanun, y c'ateri' ri nyixtajin-vi chubanic. \v 24 Rix c'a ri nyixbin que rix uc'uey-bey, pero xa rix moyi', ninbij c'a chive, que rix xaxe oc ri más tak cocoj ley ri nyixtajin chubanic y ri más ye nimak' man ye ibanun tüj, xa iyo'on k'ij que choj nyec'o. \p \v 25 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix cachi'el lük ri jabel ch'ajch'oj rij y ri rupan xa tz'il-tz'il. Rix nic'ut c'a chiquivüch ri vinük que utz ri inojibül, pero pa tak ivánima man quiri' tüj, roma xa nojnük riq'uin elek', y nojnük riq'uin itzel rayinic, roma rix nirayij que ronojel ri c'o quiq'uin ri vinük iviq'uin ta rix c'o-vi. \v 26 Rix fariseos xa rix moyi'. Tibana' c'a chin ri ic'aslen cachi'el nibün riq'uin ri lük, nich'ajch'ojrisaj rupan y ri rij. Rix tich'ajch'ojrisaj c'a ri ivánima nabey, richin quiri' ri ic'aslen chiquivüch ri vinük ch'ajch'oj chuka' nk'alajin. \p \v 27 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix junan riq'uin jun tz'ak ri ape' yo'on-vi jun camnük, ri rij sük y ch'ajch'oj, jac'a ri rupan man quiri' tüj. Ri rupan xa ruyon man utz tüj c'o y ruyon rubakil camnük. \v 28 Rix quiri' vi c'a rix. Rix nyixk'alajin c'a que choj ri ic'aslen chiquivüch ri vinük, jac'a pan ivánima xa man quiri' tüj. Ri ivánima xa nojnük riq'uin itzel. Y chuka' ca'i' c'a ipalüj. \p \v 29 ¡Juya' ivüch c'a rix etamanela' richin ri ley y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma jabel nye'ichojmirsala' ri tz'ak ape' ye muknük-vi ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can. Rix jabel vi nivek ape' ye muknük-vi ri chojmilüj tak ralc'ual ri Dios. \v 30 Y rix nibij c'a: Xa ta roj xojc'uje' pa qui-tiempo ri kaxquin-kamama' can, roj man ta xojoc cachibil rije' tok xequicamsaj ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios, nyixbij c'a. \v 31 Pero xa ja rix ri nyixk'alajrisan-ka chivij que rix quixquin-quimam can ri xecamsan quichin ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can. \v 32 Tiya' c'a can ri xquibanala' ri ixquin-imama' can. \p \v 33 Rix, xa cachi'el itzel tak cumütz. ¿C'o ta c'a jun rubanic richin man ta nquixbe pa k'ak' chuc'ulic ri rutojic ri nyixbanun? Man jun. Rix chiri' c'a nyixapon-vi. \v 34 Y richin c'a que rix nic'ut ri ivetzelal, yin jare' yinc'o chic richin nyentük-e chi'icojol, achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbij ri Dios cheque, achi'a' ri juis quina'oj y achi'a' ri c'o etamabül quiq'uin. Pero rix yec'o c'a cheque ri nusamajela' ri nye'ibajij chuvüch tak cruz richin nyecom, y yec'o ri choj quiri' nivelesaj quic'aslen. Yec'o c'a la' nye'ich'ey chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y achique na c'a tinamit nyebe-vi rije', rix chuka' nyixapon chiri' roma c'o itzel ri nijo' nibün cheque. \v 35 Y ronojel re' nbün c'a chive que ja rix nyixakalen ri quicamic conojel ri chojmilüj tak vinük ri elesan quic'aslen. Ri rutz'uquic-pe riq'uin ri rucamic ri chojmilüj achi rubini'an Abel c'a riq'uin ri rucamic ri achi rubini'an Zacarías, ri ruc'ajol ri achi rubini'an Berequías. Y ninbij c'a chive, que ri Zacarías ja chuka' rix ri xixcamsan richin, chiri' chunakaj ri altar ri c'o chiri' chuvüch racho ri Dios. \v 36 Ri xinbij c'a ka chive, ketzij vi que quiri' nbanatüj. Ronojel vi c'a ri' nka-ka pa quivi' ri vinük ri yec'o chupan ri tiempo re'. \s1 Ri Jesús nyerok'ej ri vinük aj-Jerusalén \p \v 37 C'ateri' ri Jesús xch'o c'a pa quivi' ri vinük ri yec'o pa Jerusalén. Rija' xbij c'a: Aj-Jerusalén, aj-Jerusalén, ¿achique c'a roma tok nye'icamsala' ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios? ¿Achique c'a roma chuka' tok nye'icamsala' chi abüj ri nyerutük-pe ri Dios chi'icojol? Y yin, juis c'a mul ri xinjo' que xixinmol ta viq'uin, cachi'el nbün ri quite-üc' cheque ri xtak ral, nyerumol chuxe' ri ruxic'. Man jun bey c'a xijo' ta rix. \v 38 Vocomi c'a, ri ivacho chi'ijujunal rix nc'uje' can cachi'el jun tz'iran ruch'ulef. \v 39 Y quiri' c'a ri ninbij chive roma rix jare' ruq'uisbül mul ri nquinitz'et-e. Y nquinitz'et c'a jun bey chic ja tok ninbij chive: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija'! ¡Y petenük pa rubi' ri Ajaf Dios! Chupan c'a ri k'ij ri' tok nquinitz'et jun bey chic, xbij ri Jesús. \c 24 \s1 Ri Jesús nbij yan ri nban chin ri racho ri Dios \p \v 1 Y tok ri Jesús xel c'a pe chiri' pa racho ri Dios, richin que nbe, ri rachibila' xejel c'a apu y c'o c'a ri xquibij pari' ri racho ri Dios y xquic'utula' c'a chuvüch chuka' riq'uin ri ruvi' tak quik'a'. \v 2 Jac'a tok rija' xch'o-apu cheque ri rachibila', xbij c'a: Rix nye'itz'eta' c'a que ri jay re' juis ye jabel. Pero yin ketzij ninbij chive, que napon c'a jun k'ij tok xa nyevulüx y man nyepa'e' tüj chic can. Ronojel ri nimalüj tak abüj ri ye ucusan cheque ri jay re', xa nyetorix-ka pe. Man jun c'a abüj ri nc'uje' ta can cachi'el la rubanun vocomi, xbij cheque. \s1 Ri nyebanatüj yan tok c'a man jani nq'uis ri tiempo ri katz'amon \p \v 3 Y tok ri Jesús tz'uyul chic c'a pari' ri juyu' rubini'an Olivos, jari' tok ri rachibila' xejel-apu riq'uin y xquic'utuj chin: Tabij c'a cheke, ¿jampe' c'a nc'ulachitüj ri xabij yan ka pari' ri racho ri Dios? ¿Achique c'a retal richin quiri' ninabex ri ruca'n mul ri ncapu'u rat? ¿Y achique chuka' retal richin quiri' ninabex que napon yan ri ruq'uisbül k'ij richin ri tiempo re'? xquibij c'a rije'. \p \v 4 Y ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Jabel c'a tichajij-ivi' richin man nyixch'acatüj. \v 5 Roma ye q'uiy ri nyepu'u, nquibij: Ja yin ri Cristo, nquibij c'a. Y ye juis ye q'uiy ri nyech'acatüj pa quik'a'. \v 6 Y nivac'axala' c'a que yec'o ruch'ulef c'o oyoval ntajin chiquicojol. Y nivac'axala' chuka' que quiri' cha nyebanatüj, que c'o cha oyoval ri nyepu'u. Pero man tisatz c'a ic'u'x, roma ronojel ri' xa nc'atzinej c'a que nyebanatüj vi. Pero man ja tüj c'a ri' ri ruq'uisbül tak k'ij richin ri ruch'ulef. \v 7 Jun tinamit ncatüj c'a e richin nberubana' oyoval riq'uin jun chic tinamit. Yec'o c'a chuka' nimak' tak ruch'ulef nyecatüj-e richin que nyequibana' oyoval quiq'uin ch'aka chic nimak' tak ruch'ulef. Nyepu'u c'a yabil, vayjül y chuka' cab-rakün achique na lugar chin ri ruch'ulef. \v 8 Y jari' ri nabey tak k'oxomül, y c'ateri' nyepu'u chic c'a ch'aka quivüch pokonül. \p \v 9 Nyixyalox c'a pa tak pokonül, y yec'o c'a chive rix ri nyecamsüs. Xa nyixetzelüs-vi c'a coma conojel quivüch vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, roma rix iyo'on ivánima viq'uin yin. \v 10 Ye q'uiy c'a ri nyetzak chic can, yec'o chuka' nquisujula-qui' y yec'o ri nquetzelaj-qui'. \v 11 Y nyebec'ulun c'a chuka' pe juis ye q'uiy, ri nyebin que rije' ye k'alajrisüy richin ri nbij ri Dios cheque, y roma c'a quiri' ri nquibij, ye q'uiy vi c'a vinük ri nyech'acatüj pa quik'a'. \v 12 Chuka' chupan ri tiempo ri' roma juis chic biyinük rubanic ri itzel, ye q'uiy c'a ri xa nquimalij ri ncajo' ri ch'aka chic. \v 13 Pero ri man c'a nutzolij tüj ruc'u'x chirij y nucoch' c'a pa ruq'uisbül chin ronojel, ncolotüj-vi c'a ri'. \v 14 Pero nc'atzinej que ntzijos ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Nc'atzinej que ntzijos ri tzij ri' pa ronojel ruch'ulef, richin quiri' tetamüx c'a. Y c'a jari' tok napon ri ruq'uisbül k'ij richin ri tiempo ri katz'amon. \p \v 15 Y chuka' napon-vi ri k'ij tok nyebananun ri xajan chupan ri lok'olüj lugar chupan ri racho ri Dios. Jari' ri tz'iban can roma ri Daniel, ri jun cheque ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Ri ntz'eton c'a ri tz'iban can, tic'o c'a chin ri nutz'et. \v 16 Richin quiri' tok nitz'et que ja chic ri' ri nbanatüj, ri vinük ri yec'o pa ruch'ulef Judea xa que'anmüj c'a e y quequevaj-qui' pa tak juyu'. \v 17 Ri xa nuxlan c'a pari' ri racho tok napon ronojel ri vululen ri', choj quiri' tanmüj-e. Man toc chic apu pa racho richin que c'o na ri nyeruc'ama-pe. Man tubün quiri'. \v 18 Ri nsamüj c'a pa k'ayis, man c'a tibe chic pa racho chuc'amic rutziek ri cachi'el coton. Xa choj chuka' quiri' tanmüj-e. \v 19 Jac'a ri ixoki' ri coyoben chic alanen, y ri ixoki' ri xa c'a nquiya' quitz'un tak cal, juya' quivüch c'a tok napon ri k'ij ri'. \v 20 Roma c'a ri' xa tic'utuj chin ri Dios que ri vululen ri' man ta nbanatüj chupan ri tiempo richin tef, y chuka' tic'utuj c'a que man pa jun k'ij richin uxlanen nbanatüj ronojel ri', richin que man c'ayuf tüj nbün chive richin que nyixanmüj. \v 21 Y c'ateri' tok nc'o ruvi' ri pokonül ri npu'u. Jun pokonül ri man jun bey c'ulachitajnük tüj pari' ri ruch'ulef jampe' ri banun can roma ri Dios, c'a ri vocomi chupan ri ka-tiempo roj. Chuka' ri pokonül ri' man jun bey chic c'a nc'ulachitüj. \v 22 Y si man ta c'a nch'utinirsüs ri k'ij richin ri pokonül ri', conojel ta nyecom. Pero roma ri Dios nyerujo' ri ye rucha'on chic, nuch'utinirsaj ri k'ij ri'. \p \v 23 Chupan ri k'ij ri', si yec'o c'a ri nyebin chive: Titz'eta', ja Cristo re'. O si nquibij chive: Titz'eta', ja Cristo la'. Pero rix man quixch'acatüj c'a pa quik'a', man tinimaj ri nquibij chive. \v 24 Roma yec'o c'a ri nyebec'ulun-pe y nquibila' c'a: Ja yin ri Cristo. Pero rix man que'inimaj c'a, roma xa quiyon ch'aconela'. Y ja chuka' tiempo ri' tok nyebec'ulun-pe ri nyebin: Yin nink'alajrisaj ri nbij ri Dios chuve, nquibij. Pero rix man que'inimaj c'a, roma xa ye ch'aconela' chuka'. Y nyequibanala' c'a nimak' tak milagros, ri man jun bey ye tz'eton tüj, xaxe richin quenimüx, y yec'o ri nyequich'üc. Y si ta xa nyetiquer, rije' nyequich'üc ta chuka' ri ye cha'on chic roma ri Dios. \v 25 Ja yan c'a re' xinbij can chive ri nyebanatüj. \v 26 Romari' si xa nbix c'a chive: Ri Cristo xpu'u yan y vocomi jari' c'o pa tz'iran ruch'ulef, rix man quixbe chutz'etic c'a. Y si nbix chive que ri Cristo c'o chic y vocomi chupan ri jun jay ri' c'o-vi, man que'inimaj. \v 27 Roma tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u jun bey chic, nquik'alajin-vi c'a jabel. Xa nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj riq'uin ri coyopa' ri nbün cala' ape' ntel-vi-pe ri k'ij y nbek'alajin c'a cala' ape' nka-vi ri k'ij, conojel vi c'a nyetz'eton. Y quiri' c'a yin. \v 28 Roma ri ru-juicio ri Dios ntak-pe ape' c'o-vi ri mac. Nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj quiq'uin ri c'uch. Roma ri ch'ipa' ri' ape' na c'o-vi ruch'acul jun camnük, chiri' c'a nyeka-ka-vi. \s1 Ri nyebanatüj tok npu'u yan ri Jesús \p \v 29 Y tok ye c'unük chic c'a ronojel ri pokonül richin ri tiempo ri', nbanatüj-vi c'a que ri k'ij nk'ekumür-ka y ri ic' chuka' man ntzu'un tüj chic. Ri ch'umila' nyetzak c'a ka ri ape' yec'o-vi. Ronojel vi c'a ri nimalüj tak uchuk'a' ri yec'o chila' chicaj nyesilon roma ri ruchuk'a' ri Dios. Que jun vi c'a ri caj nsilon. \v 30 Jari' tok ri chicaj ntz'etetüj ri vetal yin ri xinalüx chi'icojol. Ronojel c'a quivüch vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, c'ateri' c'a nye'ok' y c'ateri' nka-pe chiquic'u'x ri achique rije', tok yinquitz'et que ja yin ri nquika-pe pa sutz' ri chila' chicaj, riq'uin chic nimalüj vuchuk'a' y riq'uin chuka' chic jun nimalüj nuk'ij. \v 31 Y jari' chuka' tok ri trompeta nk'ajan riq'uin juis ruchuk'a', y yin nyentük c'a ri nu-ángeles chiquimolic ri ye nucha'on chic. Nyequimol-vi c'a pe ri cala' pan oriente y ri cala' pan occidente, ri cala' c'a pa norte y ri cala' chuka' pa sur. Nyequimol-vi c'a pe' ronojel ri ape' ntiquer-pe ri jun rutza'n ri caj, c'a la jun chic rutza'n. \p \v 32 Tic'ama' c'a ina'oj riq'uin ri che' higuera. Tok nyeraxür c'a pe ri ruk'a' y nquitz'om-pe quelic ri ruxak, etaman c'a ri' que ri ru-tiempo ri job nka-pe yan. \v 33 Y quiri' c'a tok nitz'et que yec'o chic ri nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y ronojel ri xinbij yan ka nbanatüj chic, tivetamaj c'a ri' que nka-pe yan ri k'ij. Xa nakaj chic c'a c'o-vi-pe. \v 34 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Ronojel re' nc'ulachitüj tok ri vinük richin ri tiempo re' c'a man jani queq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef. \v 35 Y ri ruch'ulef y ri caj ye richin vi nyeq'uis. Jac'a ri nutzij yin man nq'uis tüj quiri', xa nbanatüj-vi ri nbij. \p \v 36 Jac'a ri k'ij y ri hora tok yin nquipu'u, man jani k'alüj tüj. Ri ángeles ri yec'o chila' chicaj man quetaman tüj jampe'. Xaxe c'a ri Nata' Dios ri etamayon chin ri'. \p \v 37 Xa cachi'el c'a ri xbanatüj pa ru-tiempo ri Noé, xa quiri' c'a chuka' nc'ulachitüj tok nquipu'u chic yin ri xinalüx chi'icojol. \v 38 Roma pa ru-tiempo ri Noé, tok c'a man jani tibanatüj ri camic job, ri vinük xa benük c'a cánima chirij ri quiva'in y chirij ri achique nyequikumula'. Xa benük c'a cánima chirij ri quic'ulubic y chirij ri nyequijüch-e quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. Y quiri' c'a nyetajin chubanic chupan ri k'ij tok ri Noé y ri ye aj pa racho xe'oc chupan ri nimalüj barco. \v 39 Y man jun bey c'a xk'ax ta cheque ri xk'alajrisüs chiquivüch, xa c'a ja tok xapon na ri camic job ri xuc'uan quichin conojel. Y quiri' vi c'a chuka' nbanatüj tok napon ri k'ij chin nquipu'u jun bey chic yin ri xinalüx chi'icojol. \v 40 Jari' tok nbanatüj que ye ca'i' achi'a' ri junan nyesamüj pa k'ayis, jun rutaken y jun man rutaken tüj, xaxe c'a jun ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can. \v 41 Y si yec'o ye ca'i' ixoki' ri junan nyeque'en riq'uin jun abüj joc'oj-trigo y xaxe jun ri rutaken, xaxe c'a jun ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can. \p \v 42 Roma c'a ri' man quixmestan, xa quinivoyobej-apu, roma xa man nivetamaj tüj jampe' tok nquinka-pe yin ri Ivajaf. \v 43 Roma rix ivetaman-vi c'a, que si ta ri rajaf jun jay nretamaj jampe' napon ri elek'on pa racho, ri rajaf ri jay ri' nc'ase' ta chuchajixic ri racho, y man ta nuya' k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e. \v 44 Xa romari' tok rix c'uluman que chi jumul quinivoyobej-apu, roma tok xa man ja tüj ri' nyixtajin chunuquic, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol. \s1 Tikabana' ri nbün ri jun utzilüj samajel, y man tikabün ri nbün ri itzel samajel \p \v 45 Chupan ri k'ij ri' nbanatüj c'a cachi'el ri nbanatüj riq'uin jun rajaf-jay ri ruyo'on can jun rusamajel pa quivi' ri ye aj pa racho. Rubin can chin que querutzuku-apu tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta nbün? \v 46 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nilitüj-ka-pe roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj. \v 47 Ketzij vi c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' c'a pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij. \v 48 Jac'a si ri samajel ri' xa itzel ta nbün, y nunuc ta ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa man jani nka-pe, nbij ta ka. \v 49 Y nutz'om ta c'a quich'ayic ri ch'aka chic samajela' y chuka' xe ta va'in y ya' nbün quiq'uin ri k'abarela', \v 50 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe. \v 51 Ri rajaf, nuya-vi castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic ri xa ca'i' quipalüj. Y chiri' xaxe c'a ok'ej y jach'ach'en eyaj ri c'o. \c 25 \s1 Ri lajuj (diez) xtani' \p \v 1 Chupan c'a ri k'ij tok nquipu'u jun bey chic, yec'o c'a ri nye'oc-vi pa ruk'a' ri Dios, y yec'o ri xa man nye'oc tüj. Xa nc'ulachitüj c'a cachi'el ri xc'ulachitüj quiq'uin ye lajuj (diez) xtani' quic'uan-e quik'ak' richin sük richin xebe chiroyobexic ri ala' ri nc'ule' chupan ri ak'a' ri'. \v 2 Ye vo'o' c'a cheque ri xtani' ri' c'o-vi quina'oj. Jac'a ri ye vo'o' chic xa ye manak quina'oj. \v 3 Ri vo'o' xtani' ri xa ye manak quina'oj, xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule', pero xa man xquic'uaj tüj c'a ch'aka chic aceite richin ri quik'ak', xaxe ri quiyo'on-e chupan. \v 4 Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o quina'oj, xquic'uaj c'a ri quik'ak' y quic'ualon-e chuka' ri jujun c'ojlibül nojnük-e riq'uin aceite. Y rije' xebe c'a chiroyobexic ri ala' ri nc'ule'. \v 5 Y roma c'a ri ala' ri nc'ule' juis xlayuj yan y man nka-pe tüj chanin, ri lajuj (diez) xtani' ri ye oyobeyon richin, xa xpu'u c'a ruchuk'a' ri varan cheque. Nabey xexca'r-ka y c'ate ba' ri' xa xevür-vi-ka. \v 6 Jac'a pa nic'aj-ak'a' xac'axatüj c'a rutzij jun ri riq'uin juis ruchuk'a' nch'o y nbij c'a: Jari' petenük ri ala' ri nc'ule'. Quixel c'a pe chuc'ulic. Quiri' c'a ri nbij ri riq'uin ruchuk'a' nch'o. \v 7 Y jari' tok ri lajuj (diez) xtani' ri', ri ye oyobeyon richin ri ala' ri nc'ule', junanin c'a xecatüj y xquibanala' c'ojlen ri quik'ak' richin sük. \v 8 Jac'a ri vo'o' xtani' ri ye manak quina'oj xquibij c'a cheque ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj: Ri kak'ak' xa nyebechup c'a roma xa man q'uiy tüj chic aceite quic'uan. Tiya' c'a ba' ka-aceite rix, xquibij ri xtani' ri ye manak quina'oj. \v 9 Jac'a ri vo'o' chic xtani' ri c'o-vi quina'oj, xquibij c'a: Ri c'uluman que nibün rix vocomi ja ri que'ilok'o' aceite quiq'uin ri c'ayinela', roma si roj nkaya' ri aceite chive, riq'uin ba' chic ri' xa nc'atzin cheke roj, y quiri' chuka' rix. Romari' ri más utz nibün xa quixbiyin chulok'ic aceite, xquibij. \v 10 Y tok ri vo'o' xtani' ri' xa c'ateri' ye benük chulok'ic aceite, jari' tok xapon ri ala' ri nc'ule'. Ri vo'o' xtani' ri yec'o-vi-apu coyoben ri ala' ri nc'ule', xe'oc c'a pa jay ape' nban ri c'ulubic. Y tok ye c'unük chic c'a apu conojel ri ye benük, xtz'apis c'a can ri puerta. \v 11 Y jari' c'a tok xe'apon ri vo'o' chic xtani' ri xebe chulok'ic aceite richin ri quik'ak', y rije' xech'o c'a apu chin ri rajaf ri jun c'ulubic ri' y xquibila' c'a: Tajaka' ri puerta chikavüch richin que nkujoc-apu, xquibij. \v 12 Y rija' xbij c'a pe cheque ri xtani' ri': ¿Rix achique c'a rix? Yin ketzij ri ninbij chive que man jun bey xinvetamaj tüj ivüch, xbij cheque. \p \v 13 Roma c'a ri' rix man quixmestan, quinivoyobej-apu, roma xa man ivetaman tüj achique k'ij, achique hora tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u jun bey chic. \s1 Jun ejemplo pari' oxi' samajela' ri xjach can tumin pa quik'a' roma ri cajaf \p \v 14 Roma c'a ri' ri aj-chicaj gobierno junan riq'uin ri xbün jun achi tok xbe nüj. Rija' xeroyola' c'a ri rusamajela' y xuya' c'a can ri rubeyomal pa quik'a'. \p \v 15 Pa ruk'a' c'a jun rusamajel xuya' can vo'o' mil quetzales, pa ruk'a' jun chic xuya' c'a can ca'i' mil quetzales y pa ruk'a' ri jun chic xuya' c'a can jun mil quetzales. Pa ruk'a' c'a ri nabey más q'uiy tumin xuya' can roma xutz'et que ntiquer nusamajij. Ri jun xa ca'i' oc mil quetzales xuya' can pa ruk'a' roma xaxe ri' ri ntiquer nusamajij. Y ri rox xa jun mil quetzales oc ri xuya' can pa ruk'a' richin tusamajij. Y ri achi xe c'a xbün can ri', xbe c'a. \v 16 Y ri samajel c'a ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a' richin tusamajij y nuch'üc más tumin riq'uin, xbün na vi ri bin can chin. Rija' xusamajij-vi c'a ri vo'o' mil quetzales y xuch'üc chic c'a jun vo'o mil riq'uin. \v 17 Y quiri' chuka' xbün c'a ri jun chic samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xuch'üc c'a ca'i' chic mil quetzales riq'uin. \v 18 Jac'a ri rox samajel ri xa jun mil quetzales oc xyo'ox can chin roma ri rajaf, xa xberuc'oto' c'a jun jul pan ulef y chiri' c'a xumuk-vi can ri tumin ri yo'on can pa ruk'a'. \p \v 19 Y tok xa c'unük chic q'uiy k'ij, c'ateri' c'a xtzolij-pe ri achi, ri cajaf ri samajela' ri'. Y rija' xuc'utuj c'a cheque achique xquibün riq'uin ri tumin ri xuya' can cheque tok xbe. \v 20 Tok xapon c'a ri samajel ri yo'on can vo'o' mil quetzales pa ruk'a', man xe tüj c'a ri' ri ruc'uan-apu, xa ruc'uan c'a apu vo'o' mil quetzales más y xbij c'a chin ri achi rajaf rija': Rat vo'o' mil quetzales c'a ri xaya' can pa nuk'a'. Jac'a ri c'o re', y ja chuka' re' c'o vo'o' mil quetzales más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'. \v 21 Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel. \v 22 Tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can ca'i' mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri achi, rajaf: Rat ca'i' c'a mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Ja ri c'o re', y ja ca'i' mil quetzales c'o re' chuka', ri más ri xinch'üc riq'uin, xbij ri samajel ri'. \v 23 Ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a chin: Utz ri xabün. Rat, jun c'a utzilüj nusamajel ri nabün ri nbix chave. Y roma c'a utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a' tok xinbe, vocomi c'a ncatinya' pari' jun samaj más nim. Catampe c'a y catoc chupan ri quicot ri c'o riq'uin ri Avajaf, xbix chin ri samajel. \v 24 Jac'a tok xapon chuka' ri samajel ri yo'on can jun mil quetzales pa ruk'a', rija' xbij c'a chin ri rajaf: Yin vetaman-vi c'a avüch, y romari' vetaman que juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka. Najo' nayüc ri trigo ri xa man rat tüj xach'ayon. \v 25 Y romari' yin xinxbij-vi' xinsamajij ri jun mil quetzales ri xaya' can pa nuk'a'. Yin tok xinc'ul c'a e ri tumin, xinc'ot jun jul pan ulef y chiri' xinmuk-vi can. Y ja atumin re' ninjacha' can chave, xbij ri samajel ri'. \v 26 Y ri rajaf ri samajel ri' xbij c'a: Man utz tüj ri xabün. Roma rat, jun itzel samajel y man nabün tüj ri nbix chave. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man yin tüj xinticon-ka y ninjo' ninyüc ri trigo ri xa man yin tüj xinch'ayon, \v 27 xa roma ta ri', xaya' ta ri nutumin pa quik'a' ri achi'a' quibini'an banqueros, y ri tok xinka-pe vocomi xinc'ul ta c'a ri tumin vichin yin y xinc'ul ta chuka' ri ral ri tumin re'. \v 28 Vocomi tic'ama' c'a can ri tumin chuk'a' y tijacha' pa ruk'a' ri nusamajel ri tz'amayon lajuj (diez) mil quetzales. \v 29 Roma ri c'o-vi ruchajin, nuc'ul c'a más y q'uiy c'a nbün-ka riq'uin. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jaru' oc ri c'o ruchajin ntelesüs c'a can chuk'a'. \v 30 Y ri samajel c'a ri xa man jun nc'atzin-vi titorij-e c'a chupan ri k'eku'n, ri ape' ruyon ok'ej c'o y ruyon chuka' jach'ach'en eyaj c'o. \s1 Ri juicio \p \v 31 Y tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic c'a, riq'uin chic c'a nuk'ij y chuka' conojel ri lok'olüj tak ángeles nyepu'u chuvij. Y jari' tok yin nquitz'uye' pa nuch'acat ri juis chuka' ruk'ij, y ninbün c'a juzgar. \v 32 Nyemol-vi c'a apu chinuvüch ri vinük richin conojel ruch'ulef. Y nquipu'u c'a yin nyench'ür-vi c'a conojel, cachi'el nbün jun yuk'uy quiq'uin ri ruchico. Rija' lojc'an c'a nyeruya-vi ri ovejas, y lojc'an chic nyeruya-vi ri cabras. \v 33 Ri vinük c'a ri cachi'el ovejas, roma ch'ajch'oj chic quic'aslen, nyenya' c'a pa vajquik'a' (nu-derecha). Jac'a ri vinük cachi'el cabras, roma man utz tüj ri quic'aslen, nyenya' pa nuxocon (nu-izquierda). \v 34 Y jari' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa rajquik'a' (ru-derecha): Quixampe c'a rix, ri ic'ulun chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Nata' Dios. Quixc'uje' c'a ri ape' ja ri Dios ri nbün juzgar, ri ivichin vi rix tok rija' rubanun, y ri' xbün c'a tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef. \v 35 Roma tok yin xinvayjan, rix c'o c'a xiya' chuve richin xinc'ux. Tok yin xchaki'j c'a nuchi', rix c'o c'a xiya' chuve richin xintij. Xc'atzin nu-posada y rix xiya'. \v 36 Tok xa manak chic nutziek, rix xiya' nutziek richin xintz'apij chic jun bey vij yin. Tok yin xintzak pa ruk'a' yabil, xixapon c'a chinutz'etic. Tok xintz'ape' pa cárcel, xixapon c'a richin xinepochi'ij, nbij ri Rey. \v 37 Jac'a ri chojmilüj tak vinük nquibij c'a: Ajaf, ¿jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin ncava' roma ncavayjan? ¿Jampe' c'a ri' tok roj c'o xkaya' chave richin xatij roma nchaki'j achi'? \v 38 ¿Y jampe' c'a ri' tok xkaya' a-posada roma xc'atzin chave? ¿Jampe' c'a ri' tok roj xkaya' ri atziek richin xkatz'apij avij roma manak atziek? \v 39 ¿Jampe' c'a ri' tok xojapon chi'atz'etic roma xayavüj? ¿Y jampe' chuka' ri' tok xojapon richin xatkapochi'ij roma ratc'o pa cárcel? nquibij rije'. \v 40 Y ri Rey nbij c'a: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma quiri' xibün riq'uin ri nu-hermanos ri más co'ol, xa chuve chuka' yin ri xibün-vi ri favor ri xibün chin rija', nbij ri Rey. \p \v 41 Y jari' chuka' tok ri Rey nbij cheque ri yec'o pa ruxocon (ru-izquierda): Rix xa castigo chic ri ivoyoben que nka-ka-pe pan ivi'. Quixel c'a e chinuvüch y quixbe c'a pa k'ak' ri man jun bey nichup, y xa banatajnük c'a richin ri itzel-vinük y ri ru-ángeles. \v 42 Roma yin xinvayjan c'a y rix man jun ri xiya' ta chuve richin xinc'ux. Juis c'a xchaki'j nuchi' y rix man jun xiya' chuve richin xintij. \v 43 Roma yin xc'atzin nu-posada y rix xa man xiya' tüj. Y tok manak chic nutziek, rix man xinivek tüj. Tok xintzak pa ruk'a' yabil, rix man c'a xinibetz'eta' tüj. Tok xinc'uje' pa cárcel, man xixapon tüj richin xinepochi'ij, nbij ri Rey cheque. \v 44 Y jari' tok rije' chuka' nquibij: Ajaf, roj man jun bey xatkatz'et que ncatij ta vayjül, nchaki'j ta achi', chuka' man xkatz'et tüj que nc'atzin ta a-posada, o manak ta atziek, rat yava' ta abanun, ratc'o ta pa cárcel. Roj man jun bey xatkatz'et que quiri' ta ac'ulachin, romari' man jun vi c'a favor xkabün chave, nquibij. \v 45 Y jari' tok ri Rey nbij cheque: Ketzij vi c'a ri ninbij chive que roma man jun favor xibün cheque ri cocoj yec'o-pe viq'uin, xa man jun c'a chuka' favor xibün chuve yin. \v 46 Y ri vinük ri' nyebe-vi c'a pa pokonül richin chi jumul. Y ri chojmilüj tak vinük nquil c'a jun c'aslen ri man nq'uis tüj. Quiri' c'a ri tzij ri xbij ri Jesús. \c 26 \s1 Yec'o c'a ri xquinuc yan achique nquibün richin que ntzak ri Jesús pa quik'a' y nquicamsaj \p \v 1 Tok ri Jesús rubin chic c'a ka ronojel ri', rija' xch'o c'a quiq'uin ri rachibila' y xbij c'a: \v 2 Rix ivetaman-vi que pa ca'i' apu k'ij c'o ri kanimak'ij ri rubini'an pascua. Chupan c'a ri nimak'ij ri' tok yin ri xinalüx chi'icojol nquijach-vi-e richin que nquibajix chuvüch cruz richin que nquicom, xbij cheque. \p \v 3 Y ja vi c'a ri' tok ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chuka' ri rajatük tak achi'a' ri juis quik'ij chiquicojol ri vinük, quimolon-vi c'a qui' chi-racho ri nimalüj sacerdote ri rubini'an Caifás. \v 4 Rije' xquiya' c'a chiquivüch achique chi ch'acoj nyequicusaj richin que ntzak ri Jesús pa quik'a', y c'ateri' nquicamsaj. \v 5 Pero chuka' xquibij c'a: Man tikatz'om chupan ri nimak'ij re', richin que man quecatüj-pe ri vinük chikij. \s1 Jun ixok xuya' jubulüj ak'on pa rujolon ri Jesús \p \v 6 Y ri Jesús c'o c'a pa tinamit rubini'an Betania, chiri' pa racho ri Simón ri xc'achojrisüs riq'uin ri yabil rubini'an lepra. \v 7 Y jari' tok xapon jun ixok riq'uin ri Jesús, ruc'uan-apu jun bambül ri banun riq'uin jun abüj rubini'an alabastro, y c'o-e jun jubulüj ak'on chupan. Y ri ak'on ri' juis q'uiy rajil. Y jari' ri xberuk'ija' pa rujolon ri Jesús, tok tz'uyul c'a chiri' pa mesa, nva' chiri' pa racho ri Simón. \v 8 Tok ri rachibila' xquitz'et ri xbün ri ixok riq'uin ri jubulüj ak'on que xuya' pa rujolon ri Jesús, xpu'u coyoval y xquibila' c'a: ¿Achique nc'atzin-vi que choj quiri' xutix la jubulüj ak'on la'? \v 9 Roma la jubulüj ak'on la' nim rajil, y romari' más ta utz xc'ayix, y ri rajil xa xjachox ta chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, xquibij c'a. \p \v 10 Ri Jesús chanin xuna' ri nquibila' ri rachibila', romari' rija' xbij c'a cheque: ¿Achique c'a roma tok rix man nyixtane' tüj ka chi tzij chirij ri ixok re'? Xa tiya' can. Rija' jun utzilüj nojibül c'a ri xbanun chuve. \v 11 Ri vinük ri manak quichajin, chi jumul c'a yec'o iviq'uin, richin que achique na k'ij c'o modo nitola' rije'. Jac'a yin man chi jumul tüj nquic'uje' iviq'uin. \v 12 Roma tok ri ixok re' xuk'ij ri jun jubulüj ak'on re' chuvij, rija' xbün yan c'a chuve cachi'el nban cheque ri caminaki' tok nyemuk-e. \v 13 Y tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive, que achique na lugar c'a ape' ntzijos-vi ri utzilüj tzij richin colonic, chiri' chuka' ntzijos-vi ri xbün ri jun ixok re'. Pa ronojel c'a ruch'ulef ntzijos-vi, y man jun bey c'a nimestüs, xbij ri Jesús. \s1 Ri Judas xusuj richin nujüch ri Jesús \p \v 14 Y jun c'a cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil rubini'an Judas Iscariote, xapon c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes. \v 15 Rija' xberubij c'a cheque: ¿Achique niya' rix chuve, si yin ninjüch ri Jesús pan ik'a'? xbij cheque. \p Y ri más nimalüj tak sacerdotes xquibij que nquiya' treinta tumin banun riq'uin sakpük chin. \v 16 Y jari' tok ri Judas Iscariote xutz'om runuquic achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a' ri achi'a' ri'. \s1 Ri nima-va'in \p \v 17 Y chupan c'a ri nabey k'ij richin ri nimak'ij ri', tok nc'ux chuka' caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, jari' tok ri rachibila' xe'apon-apu riq'uin ri Jesús, y xquic'utuj c'a chin: ¿Ape' c'a najo' nabün-vi ri va'in chupan ri jun pascua re' richin nkabana' c'ojlen ronojel ri nc'atzin? xquibij. \p \v 18 Y yec'o c'a cheque ri rachibila' ri xetak-e roma ri Jesús pa tinamit Jerusalén, pa racho jun achi, y xbix-e cheque que tok nye'apon, tiquibij c'a chin: Ri Ka-maestro rubin c'a pe cheke: Ri nu-tiempo xa nakaj chic c'a c'o-vi-pe. Ja pan avacho rat ninjo' ninbün-vi va'in richin ri pascua re', ye vachibilan ri vachibila', tibij, xbij ri Jesús cheque ri rachibila' ri'. \p \v 19 Y ri rachibila' xquibün-vi c'a cachi'el ri bin-e cheque roma ri Jesús. Rije' xquibün-vi c'a c'ojlen ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'. \p \v 20 Jac'a tok xk'ekumür-ka chupan ri k'ij ri', ri Jesús y ri ye doce rachibila' xebetz'uye' c'a chuvüch mesa richin ri va'in. \v 21 Y tok nyetajin c'a chi va'in, ri Jesús xbij c'a: Ketzij c'a ninbij chive, que jun chive rix ri yinjachon-e pa quik'a' ri vinük, xbij ri Jesús. \p \v 22 Jac'a ri rachibila' juis xebison pa cánima tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque. Y c'ateri' c'a chiquijujunal xech'o-apu chin y xquic'utula' c'a: Ajaf, ¿man ja tüj yin ri nquibanun quiri'? xquibij. \p \v 23 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri rachibila': Ri jun c'a ri nuyuk-pe ri ruk'a' richin numuba-pe ruvay viq'uin pa lük, jari' ri nquijachon-e vichin pa quik'a' ri vinük. \v 24 Tivac'axaj c'a chuka' ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol nquibe-vi c'a ri' tok nquijach-e. Nbanatüj cachi'el ri tz'iban can. Pero juya' ruvüch c'a ri achique njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol. Ri achi ri njachon-e vichin más ta utz que man ta xalüx, xbij ri Jesús. \p \v 25 Y jari' tok xch'o-apu ri Judas, ri njachon richin ri Jesús. Y ri Judas xbij c'a: Rat ri Nu-maestro, ¿ja yin ri nquijachon-e avichin? xbij. \p Y ri Jesús xbij: Ja rat ncabin ri', xbij ri Jesús. \p \v 26 Y tok c'a nyetajin na c'a chi va'in, ri Jesús xuc'ün-apu jun caxlan-vüy y xumatioxij chin ri Dios. C'ateri' xuper ri caxlan-vüy ri' y xuya' cheque ri rachibila'. Rija' xbij c'a cheque ri rachibila' ri': Tic'ama' y tic'uxu' ri caxlan-vüy re'. Roma jare' ri nuch'acul ri napon pa camic. \p \v 27 Y ri Jesús xuc'ün-apu chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan. Y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuya' c'a cheque ri rachibila'. Y rija' xbij c'a tok xuya' cheque: Titija' c'a can chi'ivonojel ri ruya'al-uva c'o chupan ri vaso re'. \v 28 Roma jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Nbiyin-vi c'a ri nuquiq'uel, richin que ye q'uiy c'a ri ncuyutüj ri quimac. Riq'uin ri nuquiq'uel, jare' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. \v 29 Ninbij-vi c'a chive que ja ruq'uisbül mul re' xintij-e ri ruya'al-uva re'. Y tok nintij jun bey chic, ja chic c'a chupan ri utzilüj ru-gobierno ri Nata' Dios. Iviq'uin c'a rix chuka' tok nintij ri ruya'al-uva ri'. Y ri nkatij c'a chiri', jun c'ac'a' ruya'al-uva, xbij ri Jesús cheque. \s1 Ri Jesús y ri Pedro \p \v 30 Y tok quibixan chic c'a ri bix richin nquiya' ruk'ij ri Dios, ri Jesús y ri rachibila' xe'el-e chiri' pa jay y xebe pa juyu' Olivos. \v 31 Y tok ye benük c'a, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Chi'ivonojel rix nitaluj-e-ivi' y nquiniya' c'a can nuyon chupan ri ak'a' re', tok xa nitz'et que yin nquijach-e pa quik'a' ri vinük. Roma ri Dios nbij-vi c'a chupan ri tz'iban can: Tok yin ninya' k'ij que ncamsüs ri k'uyunel, y ri ru-ovejas xa nquitaluj-e-qui'. Quiri' ri tz'iban can. \v 32 Pero yin ri K'uyunel man c'a nquicom tüj e richin chi jumul, xa nquic'astüj chic pe. Y ja yin ri ninoyoben ivichin chila' pa Galilea, xbij ri Jesús. \p \v 33 Y ri Pedro jari' xch'o-apu chin ri Jesús y xbij: Si ri ch'aka chic ncatquiya' can ayon tok nquitz'et que xa c'o ri nac'ulachij, tiquibana' na c'a. Jac'a yin xa man jun bey ncatinya' can, xbij rija'. \p \v 34 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri Pedro: Yin ketzij c'a ninbij chave, que chupan ri ak'a' re', xa c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' mul yan tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús. \p \v 35 Y ri Pedro xbij c'a chin: Stape' (Aunque) ta nc'atzinej que nquicom aviq'uin rat, man nquitiquer tüj ninbij que man vetaman tüj avüch, xbij ri Pedro. \p Y conojel c'a ri achibila' quiri' chuka' xquibij. \s1 Ri Jesús nbün orar pa Getsemaní \p \v 36 Y jari' tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xe'apon c'a chiri' chupan ri lugar rubini'an Getsemaní. Xpu'u ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Rix quixtz'uye' na can ba' chere', roma yin xa nquibe chic c'a apu ba' chiri' richin que nquibana' orar, xbij cheque. \p \v 37 Rija' xaxe c'a ri Pedro y ri ye ca'i' ruc'ajol ri achi rubini'an Zebedeo ri xeruc'uaj chirij. Jari' tok rija' juis xuna' yan ri nyeruc'ulachij. Jun c'a bis juis nim ri xpu'u pa ránima. \v 38 Y jari' tok rija' xbij cheque ri ye oxi' rachibila': Ri bis c'o pa vánima, juis nim. Y nquirucamsaj ninna' yin. Quixc'uje' c'a pe viq'uin, quixc'ase' y man quixvür-ka, xbij cheque. \p \v 39 Rija' xbiyin chic c'a apu ba' y chiri' xxuque-vi-ka. Xukasaj-vi c'a ka ri' c'a pan ulef, xbün orar. Y ri tzij ri xerubila' quere' c'a: Nata' yin, si ntiquer, tabana' c'a que man ta ninc'usaj ri jun pokonül re', pero man tabün c'a chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma ta yin. Roma yin xa ninjo' c'a chuka' ninbün ri arayibül rat, nbij c'a. \p \v 40 Y tok rija' xtzakon riq'uin ri oración, xpu'u c'a quiq'uin ri ye oxi' rachibila', pero tok xka-pe quiq'uin xa nyevür. Xpu'u rija' xbij c'a chin ri Pedro: ¿Man ba' c'a xixtiquer xixc'ase' jun vit hora viq'uin? \v 41 Man quixvür-ka c'a, xa tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox, man quixtzak pa mac. Vetaman-vi que ri rurayibül ri ivánima ja ri nibün ri nrajo' ri Dios. Pero iyon xa man nyixtiquer tüj c'a, xbij cheque. \p \v 42 Y ri Jesús xbe chic c'a apu richin xberubana' orar pa ruca'n mul, y nbij c'a: Nata' yin, si nc'atzinej que ninc'usaj na ri pokonül, richin quiri' nquinic'o chuvüch, yin ninjo' c'a ninbün ri arayibül rat. Quiri' c'a ri nbij pa ru-oración. \p \v 43 Y tok rija' xpu'u c'a jun bey chic quiq'uin ri ye oxi' rachibila', nyevür c'a jun bey chic ri xeril, roma ri rachibila' ri' al-al c'a runak' tak quivüch roma ri quivaran. \v 44 Ri Jesús xeruya' c'a can jun bey chic y xbe chic chubanic orar. Oxi' yan mul ri' nbe chubanic orar. Rija' xucamulij chic c'a rubixic ri tzij ri xberubij chupan ri oración c'a ba' tubün-ka. \v 45 Y c'ateri' ri Jesús xpu'u c'a quiq'uin ri ye oxi' rachibila', y xbij c'a cheque: ¿Nyixvür rix c'a? ¿Nijo' nitz'akatisaj ri ivaran? Yin ri xinalüx chi'icojol ja vi c'a re' xobos nu-hora, nquijach-e c'a pa quik'a' ri itzel tak achi'a'. \v 46 Chanin, quixcatüj. Jala' petenük ri nquijachon-e pa quik'a' ri itzel tak achi'a', xbij ri Jesús. \s1 Ri ak'a' tok xtz'am ri Jesús \p \v 47 Y ri Jesús c'a ntajin ntzijon quiq'uin ri rachibila', tok ja yan ri' xka-pe ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila', y ye ruc'uan c'a apu ye q'uiy vinük ri ye quic'ualon che' y machet. Conojel re' ye takon c'a e coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma chuka' ri rajatük tak achi'a' ri c'o juis quik'ij chiquicojol ri vinük. \v 48 Ri Judas ri njachon-e richin ri Jesús rubin chic c'a pe cheque ri ye petenük chirij, achique modo nbün richin nuc'ut ri Jesús chiquivüch. Rija' rubin c'a pe cheque: Ja ri nquijel-apu riq'uin richin nintz'ubaj, jari' ri Jesús, y titz'ama' c'a. \p \v 49 Y ri Judas jari' tok xjel-apu riq'uin ri Jesús y xbij: Xcok'a' Maestro, caquicot c'a, xbij chin richin xbün saludar. Y xutz'ubaj c'a ri Jesús. \p \v 50 Xpu'u ri Jesús xbij c'a chin ri Judas: ¿Achique c'a ri najo' tok xatobos? xbij chin. \p Y jari' tok xejel-apu ri vinük ri ye tz'amoy richin ri Jesús y xquitz'om c'a. \p \v 51 Y jun c'a cheque ri ye rachibil ri Jesús, ri yec'o chiri', chanin c'a xrelesaj ri rumachet y xuchoy-e ri ruxiquin ri jun rusamajel ri nimalüj sacerdote. \v 52 Y ri Jesús jari' tok xbij chin ri xbanun quiri': Tayaca' la amachet pa ruc'ojbül. Roma achique c'a ri nyecatüj riq'uin machet, chi machet c'a chuka' nyecamsüs-vi. \v 53 ¿Man avetaman tüj rat c'a? Xa ta yin ninc'utuj chin ri Nata' Dios que quiruto', rija' nyerutük ta pe más setenta y dos mil ángeles chinuto'ic. \v 54 Pero xa jare' nbanatüj ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, romari' tok man nc'atzin tüj c'a que nyepu'u ta ri ángeles chinuto'ic, xbij rija'. \p \v 55 Y chupan c'a chuka' ri hora ri' ri Jesús xbij cheque ri vinük: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chutz'amic jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet? K'ij-k'ij c'a xintz'uye' iviq'uin chiri' pa racho ri Dios, tok xinc'ut ri rutzij chivüch y man jun bey xinitz'om tüj. \v 56 Ronojel c'a ri nbanatüj vocomi, xa richin c'a que nbanatüj-vi ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ojer can. \p Y ja vi c'a ri' tok ri ye rachibila' ri Jesús, xquiya' can ruyon y xe'anmüj. \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nquibün juzgar \p \v 57 Ri xebetz'amon-pe richin ri Jesús chiri' pa Getsemaní, xquic'uaj c'a riq'uin ri Caifás ri nimalüj sacerdote, ri jay ape' quimolon-vi can qui' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij. \v 58 Y ri Pedro c'anüj c'a c'o-vi can, ye rutzekleben-e, y xoc apu chuka' chiri' chuvüch racho ri nimalüj sacerdote. Tok rija' c'o chic c'a chiri', xtz'uye-apu chiquicojol ri samajela' ri yec'o-apu chiri', richin c'a que nutz'et achique ri nuc'ulachij ri Jesús. \p \v 59 Y ri más nimalüj tak sacerdotes, ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij, y conojel c'a ri achi'a' pa comon nquibün juzgar, nquicanola' c'a que yec'o ta ri itzel tak nojibül ri nye'ilitüj chirij ri Jesús, richin quiri' nquitük-vi pa camic. \v 60 Y stape' (aunque) ye q'uiy vi c'a ri xe'apon ri xquitz'uc tzij chirij, xa man jun c'a ri c'o ta ruchuk'a' richin xucusüs. Xa c'a ja pa ruq'uisbül xe'apon ye ca'i' ri junan vi ri nquibij. \v 61 Ri ye ca'i' ri' xquibij c'a: Ri achi re' rubin: Yin nquitiquer ninvulaj ri racho ri Dios y pan oxi' k'ij ninpaba' jun bey chic. Quiri' ri rubin, xquibij ri ye ca'i' ri'. \p \v 62 Y ri Caifás, ri nimalüj sacerdote, xbepa'e' c'a pe y xbij chin ri Jesús: ¿Ketzij ri xquibij-ka chavij ri ye ca'i' re'? ¿Achique nabij vocomi? xbij. \p \v 63 Pero ri Jesús man jun c'a tzij xbij. Y jari' tok ri nimalüj sacerdote xbij chin: Chuvüch c'a ri c'aslic Dios tabij cheke si ja rat ri Cristo ri Ruc'ajol. \p \v 64 Y ri Jesús xbij c'a chin: Ja', ja yin ri Cristo. Y chuka' ninbij-vi c'a chive que ri chikavüch apu nquinitz'et-vi que yin ri xinalüx chi'icojol, yin tz'uyul pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel. Y nquinitz'et tok nquika-pe pa sutz' chila' chicaj, xbij ri Jesús. \p \v 65 Xpu'u ri Caifás ri nimalüj sacerdote jari' xuk'ach'ij-ka ri rutziek chirij roma itzel xrac'axaj, y xbij c'a: Man nc'atzin tüj c'a que nka-pe chic jun richin nbij cheke que ri Jesús aj-mac vi. Rix, jari' c'a nivac'axaj-ka chi'ivonojel ri xbij que ja rija' ri Cristo. Itzel c'a xbün chuvüch ri Dios. \v 66 ¿Y achique c'a nibij rix vocomi que nkabün chin? xbij rija'. \p Y ri ch'aka chic ri quimolon-qui' chiri' xquibij c'a: C'uluman que ticamsüs, xquibij. \p \v 67 Y xquichubala' c'a rupalüj ri Jesús, y xquich'ey riq'uin c'olon-k'a' y yec'o chuka' ri quiric'on quik'a' xquipak'ila' rupalüj. \v 68 Chuka' xquibila' chin ri Jesús tok quitz'apin ruvüch: Rat ri Cristo, tabij c'a cheke achique ri nyech'ayon avichin, nquibij. \s1 Tok ri Pedro xbij que man retaman tüj ruvüch ri Jesús \p \v 69 Ri Pedro tz'uyul c'a chuvüch ri jay. Y jari' tok c'o jun ixok raj-ic' ri nimalüj sacerdote ri xapon-apu riq'uin y xbij c'a chin: Rat chuka' rat rachibil ri Jesús ri aj-Galilea, xbij chin. \p \v 70 Pero rija' xa chiquivüch c'a conojel xrevaj-vi, roma xbij: Man nk'ax ta chuve achique roma tok quiri' nabij chuve, xbij chin ri aj-ic'. \p \v 71 Y tok rija' nrajo' que ntel-e pa puerta, c'o chic c'a jun ixok aj-ic' ri xtz'eton richin y xbij c'a cheque ri yec'o-apu chiri': Ri jun achi re' chuka' rachibil ri Jesús ri npu'u pa tinamit Nazaret, xbij cheque. \p \v 72 Pero ri Pedro xa xrevaj chic c'a jun bey. Rija' xbij: Chuvüch Dios ninbij que yin man vetaman tüj ruvüch ri jun achi ri', xbij rija'. \p \v 73 C'ate ba' chic ri', ri quimolon-qui' chiri' xejel-apu riq'uin ri Pedro y xquibij c'a chin: Ketzij na vi que rat rat jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús. Xaxe riq'uin ri rubanic ri ncach'o nuk'alajrisaj que quiri' vi, roma ri aj-Galilea quiri' nyech'o, xquibij chin. \p \v 74 Pero ri Pedro xbij c'a: Yin man vetaman tüj ruvüch ri achi ri'. Chuvüch Dios ninbij-vi chive que man vetaman tüj ruvüch. Y si man ketzij tüj ri ninbij, tika-ka c'a castigo pa nuvi', xbij. \p Y jari' tok xbesiq'uin-pe ri gallo. \v 75 Y jari' tok ri Pedro xeka-pe c'a chin ri tzij ri ye rubin can ri Jesús chin, que c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch. Y rija' xel c'a e y xujik' ok'ej. \c 27 \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx chuvüch ri Pilato \p \v 1 Y tok xsaker-pe, conojel c'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi quik'ij chiri' chiquicojol ri vinük, xquimol-qui' richin que nquinuc achique nquibün richin nquitük ri Jesús pa camic. \v 2 Ri Jesús ximon-vi-e tok xquic'uaj y xbequijacha' pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Poncio Pilato. \s1 Ri Judas xberutzolij can ri tumin y xujitz'aj-ri' \p \v 3 Jac'a tok ri Judas ri xjachon richin ri Jesús, xutz'et que ri Jesús xa ntak pa camic, jari' tok rija' xpu'u k'oxon riq'uin y xberutzolij can ri treinta tumin banun riq'uin sakpük. Xberutzolij can cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. \v 4 Ri Judas xbij c'a can cheque ri achi'a' ri': Yin xinmacun c'a tok xinjüch ri Jesús pan ik'a', roma rija' man jun rumac rubanun richin ncamsüs, xbij cheque. \p Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xa xquibij c'a pe chin ri Judas: ¿Achique nkajo' roj chin ri', si rija' manak rumac? Ri' chavüch rat achique na cabanala' rat q'uin, xquibij chin ri Judas. \p \v 5 Xpu'u c'a rija' xutorij can ri tumin ye banun riq'uin sakpük. Rija', ja chiri' pa racho ri Dios xutorij c'a can, y xbe c'a rija', xberujitz'aj c'a ri'. \p \v 6 Y ri más nimalüj tak sacerdotes xquisic'-e c'a ri tumin ri banun riq'uin sakpük y xquibij c'a: Ri tumin re' man c'uluman tüj c'a que nkayoj-ka riq'uin ri tumin ri nsipüs can chere' pa racho ri Dios, roma ri tumin re' xa rajil jun achi ri nbiyin ri ruquiq'uel. \p \v 7 Ja tok quiyo'on chic c'a chiquivüch ri nquibün riq'uin ri tumin ri', rije' xquilok' c'a ri rulef jun banuy-bojo'y. Ri ulef ri' nc'atzin c'a richin que ja chiri' nyemuk-vi ri vinük ri man ye israelitas tüj. \v 8 Y romari' tok ri jun ulef ri' rubini'an Ulef richin Quic' xbix chin. Man jalatajnük tüj c'a ri rubi'. \v 9 Riq'uin c'a ri' xbanatüj-vi ri rubin can ri Jeremías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rubin-vi c'a can: Y ri ye ruxquin-rumam can ri achi ri rubini'an Israel, xquic'ün c'a e ri treinta tumin ri banun riq'uin sakpük, tumin ri xquiya' rije', roma xquibij que jari' ri rajil ri rusamajel ri Dios. \v 10 Y ri tumin ri' jari' ri xquiya' chuvüch ri ulef ri richin ri banuy-bojo'y. Cachi'el vi rubin ri Ajaf chuve. Quiri' c'a ri rubin can ri Jeremías. \s1 Tok ri Jesús paban-apu chuvüch ri Poncio Pilato \p \v 11 Y ri Jesús pa'ül-vi c'a apu chuvüch ri gobernador rubini'an Poncio Pilato. Y ri gobernador ri' xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ja rat ri qui-rey ri israelitas? xbij chin. \p Y ri Jesús xbij: Ja', quiri'. Cachi'el ri xabij, xbij rija'. \p \v 12 Y tok ri Jesús juis vi c'a ri nbix-apu chirij coma ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, rija' man jun c'a ri nbij. \v 13 Ri Pilato jari' tok xbij chin ri Jesús: ¿Man navac'axaj tüj c'a ri nquibij ri vinük chavij richin nquisujuj-pe chavij? Y rat man jun nabij. \p \v 14 Pero ri Jesús man jun c'a tzij ri xbij ta chin ri Pilato. Y romari' tok ri gobernador ri' xe' xuca'yej, roma man jun bey rutz'eton ta que jun vinük quiri' ta nbün. \s1 Ri Pilato xujüch c'a e ri Jesús richin que ticamsüs chuvüch cruz \p \v 15 Y ronojel c'a juna' pa ru-tiempo ri nimak'ij israelita rubini'an pascua, ri gobernador nucol-vi c'a e jun cheque ri yec'o pa cárcel. Rija' nucol c'a e ri preso ri ncajo' ri vinük que ntel-e. \v 16 Y chupan c'a ri tiempo ri', c'o c'a preso jun achi rubini'an Barrabás, jun achi ri etaman-vi ruvüch que juis itzel. \v 17 Y cheque c'a ri vinük ri xbequimolo-qui' chiri', ri Pilato xbij-pe: ¿Achique c'a ri nijo' rix que yin nincol ta e cheque rije'? ¿Nijo' que nincol-e ri Barrabás o ja ri Jesús ri nbix chuka' Cristo chin? xbij rija'. \p \v 18 Ri Pilato quiri' vi c'a ri xbij-pe, roma rija' retaman-vi que ri vinük ri' quiyo'on ri Jesús pa ruk'a', roma xa nyetajin nquetzelaj, roma juis ye q'uiy ri nyetzekleben richin. \p \v 19 Y ri Pilato tz'uyul c'a ape' nbün juzgar, tok xapon c'a rutzijol riq'uin ri rubin-e ri rixjayil. Ri rixjayil rutakon c'a e rubixic chin: Ri Jesús jun achi choj, romari' rat, man catoc cachibil ri ncajo' rucamic. Roma yin xinbün jun itzel achic' roma ri Jesús. Quiri' c'a ri rutakon-e rubixic ri rixjayil ri Pilato. \p \v 20 Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xequich'üc c'a ri vinük richin que tiquic'utuj c'a que ja ri Barrabás ri ticolotüj-e y ri Jesús ticamsüs. \v 21 Y ja tok ri gobernador xuc'utuj jun bey chic cheque ri vinük ri' chi achique c'a cheque ri ca'i' ri nucol-e, ri vinük ri' jari' xquibij: Ja ri Barrabás tacolo-e, xquibij. \p \v 22 C'ateri' ri Pilato xuc'utuj c'a cheque ri vinük: ¿Y achique ta ninbün yin chin ri Jesús, ri nbix chuka' Cristo chin? Tibij rix, xbij rija'. \p Jari' tok conojel xech'o-apu y xquibij: Ri Jesús xa ticamsüs chuvüch cruz, xquibij. \p \v 23 Xpu'u c'a ri gobernador xbij cheque ri vinük: ¿Achique c'a rumac rubanun chivüch? \p Pero ri vinük man nyetane' tüj ka. Xa riq'uin más cuchuk'a' xech'o-apu y xquibij: Xa ticamsüs chuvüch cruz, xquibij. \p \v 24 Y tok ri Pilato xutz'et que xa man jun chic c'a ri ntiquer nbün y ri vinük xa xquitz'om juis nquibün, xpu'u rija' xberuc'ama-pe ba' ruya' y xuch'üj ruk'a' chiquivüch conojel ri vinük ri', y xbij: Yin man jun numac chin ri rucamic ri jun chojmilüj achi re'. Ri' xa chivüch na vi rix achique nibanala' chin, xbij cheque. \p \v 25 Xepu'u conojel ri vinük xquibij c'a: Xa pa kavi' c'a roj y pa quivi' ri ye kami'al-kac'ajol can, tika-vi ri rucamic ri jun achi re', xquibij. \p \v 26 Jari' tok ri gobernador chiquivüch vi c'a ri vinük xucol-e ri Barrabás, jac'a ri Jesús xa xutük c'a chin nch'ay, c'ateri' xujüch-e richin que ticamsüs chuvüch cruz. \p \v 27 Y ri soldados richin ri gobernador ri' xquic'uaj c'a apu ri Jesús chupan ri palacio. C'ateri' xecoyoj c'a conojel ri ch'aka chic soldados, ri ye cachibil. Xequimol c'a apu chirij ri Jesús. \v 28 Xepu'u ri soldados ri' xquelesaj c'a e ch'aka rutziek ri Jesús, c'ateri' xquiya' c'a jun tziük cük chirij cachi'el vi ri nyequicusala' ri reyes. \v 29 Rije' xquipach'uj chuka' jun k'ayis ri juis ruq'uixal. Cachi'el jun corona xquibün chin, y c'ateri' xquiya' pa rujolon ri Jesús. Y xquibün chuka' chin ri Jesús que xutz'om jun aj pa rajquik'a' (pa ru-mano derecha). Y riq'uin tze'en c'a tok nyexuque' chuvüch ri Jesús y nquibila' c'a: Caquicot c'a juis, rat ri qui-rey ri israelitas, nquibij c'a chin. \p \v 30 Nquichubala' c'a chuka' ri Jesús y nquelesala' ri aj c'o pa rajquik'a' (ru-mano derecha) richin nquit'oy pa rujolon. \v 31 Y tok rije' xetane' c'a que tze'en chirij, xquelesaj-e ri tziük ri quiyo'on-ka chirij. C'ateri' xquiya-e ri rutziek vi rija', y xquic'uaj c'a e richin que nyequibajij chuvüch cruz. \s1 Tok ri Jesús xbajix chuvüch cruz \p \v 32 Y ja tok nyetajin nye'el-e chupan ri tinamit, xquic'ul jun achi rubini'an Simón y rija' aj-Cirene. Xepu'u c'a ri soldados xquibün-vi c'a chin ri achi ri' que tuc'uaj-e ri ru-cruz ri Jesús. \p \v 33 Y xe'apon c'a chupan ri jun juyu' rubini'an Gólgota. Ri juyu' ri', Calavera chuka' nquibij chin. \v 34 Tok yec'o chic c'a chiri', chin ri Jesús xquiya' c'a jun ch'amilüj ruya'al-uva yojon riq'uin jun c'ayilüj ak'on. Pero tok rija' xuna' ri xquiya' chin, man xrajo' tüj xutij. \p \v 35 Y tok ri soldados quibajin chic ri Jesús chuvüch ri cruz, xquiya' c'a pan atz'anin chin xquitz'et achique ri nquich'acon ri rutziek ri Jesús chiquijujunal. Y riq'uin ri' nbanatüj c'a ri bin can roma ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri rusamajel c'a ri Dios rutz'iban-vi can pari' ri Cristo: Xequijüch ri nutziek y chuka' xequiya' pan atz'anin. Quiri' ri rutz'iban can. \v 36 Ri soldados ye tz'uyul c'a chiri' quichajin-apu ri Jesús. \v 37 Y chutza'n-e ri cruz, rije' xquiya' c'a jun tz'alün ri tz'iban-e chuvüch ri achique rumac ri Jesús, y romari' ncamsüs. Chuvüch ri tz'alün ri' nbij c'a: Ri Jesús jari' ri qui-rey ri israelitas. Quiri' c'a ri nbij. \p \v 38 Y jari' chuka' tok yec'o ye ca'i' elek'oma' ri nyecamsüs chuvüch cruz. Jun c'a xc'uje' pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Jesús y ri jun chic pa ruxocon (ru-izquierda). \v 39 Ri vinük c'a ri nyec'o-e y nye'apon riq'uin ri Jesús, nquisilola-apu quijolon chuvüch, roma man nquinimaj tüj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. Y c'o chuka' tzij ri nyequibila' can chin. \v 40 Ri vinük ri' nquibila' c'a can chin ri Jesús: Rat ri ncabin que navulaj ri racho ri Dios y pan oxi' k'ij nabün chic jun bey, tacolo' c'a avi' ayon. Y si ja rat ri Ruc'ajol ri Dios, caka-ka-pe chuvüch la a-cruz, nquibij c'a can chin. \p \v 41 Y ja chuka' tzij ri' ri nquibila' ri más nimalüj tak sacerdotes. Rije' y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri achi'a' fariseos y ri rajatük tak achi'a' ri c'o-vi juis quik'ij, nquitze'ej c'a ri Jesús y nquibila' c'a chiquivüch: \v 42 Rija' ye q'uiy vi c'a xerucol, pero rija' man ntiquer tüj nucol-ri'. Y si ja rija' ri Rey richin ri tinamit Israel, tika-ka c'a pe chuvüch la ru-cruz richin quiri' roj nkaya-vi kánima riq'uin. \v 43 Rija' xuya-vi ránima riq'uin ri Dios, y si ri Dios nrajo-vi ri Jesús, tucolo' c'a. Roma ri Jesús xa rubin-vi: Ja yin c'a ri Ruc'ajol ri Dios. Quiri' vi c'a rubin, xquibij ri achi'a' ri'. \p \v 44 Y ri elek'oma' ri ye bajin chuvüch qui-cruz cachibilan ri Jesús, quiri' chuka' nquibün, cachi'el ri nquibanala' ri ch'aka chic. C'o chuka' nquibila-apu chin ri Jesús. \s1 Ri rucamic ri Jesús \p \v 45 Y tok chi nic'aj k'ij c'a ri jun k'ij ri', jari' tok xk'ekumür-ka ronojel ri ruch'ulef. Y ri k'eku'n ri' xq'uis c'a e pa las tres ri xkak'ij. \v 46 Ja pa las tres ri', jari' tok ri Jesús xch'o-pe riq'uin ronojel ruchuk'a' y xbij c'a: Elí, Elí, ¿lama sabactani? xbij. Y ri tzij ri' nbij: Nu-Dios yin, nu-Dios yin, ¿achique c'a roma tok xinamalij can? \p \v 47 Y yec'o ri yec'o-apu chiri' chunakaj ri Jesús, tok xcac'axaj ri xbij, xquibila' c'a: Rija' ja ri Elías ri nroyoj, xquibij c'a. \p \v 48 Y ja vi c'a ri' tok c'o c'a jun ri junanin xberuc'ama-pe jun bo'j cachi'el esponja, xumuba' pa jun ch'amilüj ruya'al-uva. C'ateri' xuya' ri esponja chutza'n jun aj, richin xuya' chin ri Jesús richin que nc'o ba' ri ruchakajal ruchi'. \v 49 Pero ri ch'aka ri yec'o-apu chiri' riq'uin ri Jesús, xquibij: Taya' can, xa tikoyobej na k'alüj ri' si npu'u ri Elías chucolic, xquibij. \p \v 50 Pero ri Jesús xa jari' tok xch'o chic riq'uin ronojel ruchuk'a', y xujüch c'a ri ránima pa ruk'a' ri Dios, xcom. \v 51 Y jari' tok ri c'ul ri achique chok q'uin ch'aron-vi ri rupan ri racho ri Dios xk'ach'itüj, y ca'i' xel. Xutz'om-pe pa jotol y hasta c'a pa xulan ka. Chuka' ri ruch'ulef xsilon-vi c'a y ri abüj xerekero' y xepax. \v 52 Ri jul ape' ye mukun-vi ri caminaki' xejakatüj. Y ye q'uiy c'a cheque ri lok'olüj tak ralc'ual ri Dios ri ye uxlanük chic e, xec'astüj, \v 53 y xebe'el-pe. Ja tok c'astajnük chic pe ri Jesús, jari' tok xetz'etetüj chuka' rije'. Rije' xe'apon c'a pa lok'olüj tinamit Jerusalén. Xquic'utula-vi c'a qui' chiquivüch ye q'uiy vinük. \p \v 54 Ri achi Capitán y conojel ri yec'o chiri' quichajin-apu ri Jesús, tok quitz'eton chic ka ri xbün ri cab-rakün, y quitz'eton chic chuka' ri ch'aka chic ri xebanatüj, rije' juis c'a xquixbij-qui' y xquibila' c'a: Ketzij na vi que ri jun achi re' Ruc'ajol ri Dios, xquibij. \p \v 55 Y ye q'uiy c'a ixoki' ri quitzekleben-vi-pe ri Jesús tok xel-pe chiri' pa Galilea richin que nquilij, rije' nyetzu'un c'a apu, pero c'anüj c'a yec'o-vi-e. \v 56 Y chiquicojol c'a conojel ri ixoki' ri', c'o c'a ri María Magdalena, ri María ri quite' ri Jacobo y ri José, y chuka' ri rixjayil ri achi rubini'an Zebedeo, ri quite' ri Jacobo y ri Juan. \s1 Tok xmuk ri Jesús \p \v 57 Ja tok xkak'ij yan, c'o c'a jun tzeklebey richin ri Jesús ri xapon. Jun beyon aj pa tinamit Arimatea, rubini'an José. \v 58 Rija' xbe c'a riq'uin ri Pilato ri gobernador y xberuc'utuj ri ruch'acul ri Jesús richin numuk. Y ri Pilato xbij c'a que tijach-pe ri ruch'acul ri Jesús chin ri José. \v 59 Y ri José richin xuc'uaj-e ri ruch'acul ri Jesús, xberuc'ama' c'a pe, y c'ateri' xumutz-e pa jun ch'ajch'ojilüj c'ul. \v 60 Ri José aj-Arimatea, xberuya' c'a ri ruch'acul ri Jesús pa jun c'ac'a' jul, jun jul ri ruc'oton rija' chuvüch jun juyu' ri xa abüj vi. Y tok rija' rutz'apin chic c'a can ri jul riq'uin jun nimalüj setesic abüj, xtzolij c'a. \v 61 Ri María Magdalena y ri jun chic ixok rubini'an chuka' María, xetz'uye-vi c'a chuvüch ri jul tok xmuk can. \s1 Ri más nimalüj tak sacerdotes y ri fariseos xequiya' c'a chajinela' ape' mukun-vi ri Jesús \p \v 62 Ri k'ij tok xmuk ri Jesús, ja k'ij chuka' ri' tok ri vinük nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel ri nc'atzin cheque ri ruca'n k'ij, roma jari' napon ri k'ij richin uxlanen. Y pa ruca'n k'ij, tok yec'o chic chupan ri k'ij richin uxlanen, jari' tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos xquibün c'a que xbequic'ulu-qui' chuvüch ri Pilato ri gobernador. \v 63 Rije' xbequibij c'a chin: Roj xka-pe chikac'u'x que tok ri Jesús c'a c'üs, xbij c'a que nc'astüj-pe pa rox k'ij. Quiri' vi c'a rubin can ri ch'aconel ri', xquibij. \v 64 Y richin c'a que man quepu'u ri rachibila' y tiquelek'aj-e ri ruch'acul ri Jesús ri chak'a', y c'ateri' nquibij cheque ri vinük: Ri Jesús xc'astüj-vi-e chiquicojol ri caminaki', romari' roj petenük vocomi richin nkac'utuj favor chave que tataka' ruchajisic ri ape' mukun-vi can, c'a tok ntz'aküt na ri oxi' k'ij. Y si man nkabün tüj quiri' y nsatz-e ri ruch'acul, c'ateri' c'a más ye q'uiy ri nyeniman que takon-vi-pe roma ri Dios, xquibij. \p \v 65 Y ri Pilato xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Quixbiyin c'a y que'ic'uaj-e la achi'a' chajinela' la'. Rix xa ivetaman chic c'a jabel achique rubanic ri nc'atzinej que nibün can chin, xbix cheque. \p \v 66 Ri achi'a' ri' jari' xebe ape' mukun-vi can ri Jesús y nyequichojmirsaj can que tichajix jabel. Xquiya' c'a can retal ri abüj ri tz'apbül ruchi' ri jul, ri nc'utun si c'o ri njakon. Y xequiya' can chuka' chajinela' chiri'. \c 28 \s1 Tok c'astajnük chic ri Jesús \p \v 1 Y tok c'unük chic ri k'ij richin uxlanen, cumaj saker yan chin ri domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri María Magdalena y ri jun chic ixok rubini'an chuka' María xebe c'a, richin nyebe chuchi-jul ri ape' mukun-vi can ri Jesús. \v 2 Pero tok c'a man jani c'a nye'apon tüj ri ixoki' chiri' chuchi' ri jul, xsilon c'a ri ruch'ulef. Roma jun ángel richin ri Ajaf ri petenük chila' chicaj, xka-pe chupan ri lugar ri', ri ape' mukun-vi can ri Jesús. Ri ángel xrelesaj c'a ri setesic abüj ri tz'apibül-ruchi' ri jul y xtz'uye-ka pari'. \v 3 Ri rusakil c'a ri ángel ri tz'uyul pari' ri abüj, nyiq'uiyot c'a cachi'el nyiq'uiyot jun coyopa'. Y ri rutziek sük-sük cachi'el rusakil ri sutz' tok nsakrisan y chuka' cachi'el ri hielo. \v 4 Y ri achi'a' chajinela' roma c'a juis xquixbij-qui' chuvüch ri ángel, xebarbot-vi c'a. Cachi'el xecom c'a roma quixbiri'. \v 5 Jac'a ri ángel tok xch'o cheque ri ca'i' ixoki', xbij c'a cheque: Rix man c'a tixbij-ivi'. Roma yin vetaman-vi que rix ja ri ruch'acul ri Jesús ri xcamsüs chuvüch ri cruz ri nicanoj. \v 6 Ri ruch'acul rija' xa manak chic chere', roma rija' xc'astüj yan e, cachi'el ri rubin can chive. Quixampe y titz'eta' na pe' ri ape' xc'uje-vi ri ruch'acul ri Ajaf. \v 7 Quixtzolij c'a chanin, richin que nibij c'a cheque conojel ri rachibila' ri Jesús que rija' xc'astüj yan e chiquicojol ri caminaki'. Rija' ninabeyüj c'a e chivüch rix, richin que nic'ulu-ivi' chila' pa ruch'ulef Galilea. Y chiri' nitz'et-vi, cachi'el ri ninbij-e chive. \p \v 8 Y ri ca'i' ixoki' ri' jari' xe'el-e chiri' chuchi' ri jul. Y stape' (aunque) quixbin-qui', xa juis c'a nyequicot chuka'. Rije' junanin c'a xebe richin que nyequiya' rutzijol cheque ri rachibila' ri Jesús. Rije' c'a quitz'amon-vi-e bey. \v 9 Y jari' tok ri Jesús xbec'ulun-pe chiquivüch pa bey y xbij c'a cheque: Quixquicot c'a, xbij cheque richin xerubün saludar. Y ri ca'i' ixoki' ri' jari' xexuque-ka chirakün ri Jesús, xquik'etej ri rakün y xquiya' c'a ruk'ij chuka'. \v 10 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque ri ixoki' ri': Man tixbij chic ivi' c'a. Vocomi quixbiyin c'a y que'iya' rutzijol cheque ri nu-hermanos. Richin que quebiyin-vi c'a pa Galilea y chila' c'a yinquitz'et-vi, xbij cheque. \s1 Ri tzij ri xquitz'ucula' c'a ri chajinela' \p \v 11 Ri ixoki' ri' c'a quitz'amon na c'a bey. Y jari' tok yec'o cheque ri chajinela' chiri' chuchi' ri jul xebe c'a pa tinamit Jerusalén. Ri chajinela' ri' xbequiya' c'a rutzijol cheque ri más nimalüj tak sacerdotes, ri ronojel c'a ri xbanatüj chiri' ape' xmukutüj-vi ri Jesús. \v 12 Xepu'u ri más nimalüj tak sacerdotes xquimol c'a qui' quiq'uin ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y xquiya-vi c'a chiquivüch que nquiya' juis quitumin ri soldados ri xquichajij ri jul. \v 13 Y xquibij c'a cheque ri chajinela': Rix xaxe c'a tibij que ja tok nyixvür jari' tok xe'apon ri rachibila' ri Jesús pa k'eku'n y xquelek'aj-e ri ruch'acul. \v 14 Y si ri gobernador nretamaj c'a que xa xixvür-ka y man xixchajin tüj cachi'el ri bin chive, roj nkubech'o c'a riq'uin y nkurunimaj. Y quiri' nyixkacol pa ruk'a', xquibij. \p \v 15 Ri soldados ri xechajin chuchi-jul xquic'ün-vi c'a ri tumin chiquik'a', y cachi'el ri xbix-e cheque ja vi c'a ri' xquibün. Ronojel c'a re' xa xbiyin yan rutzijol, y jare' ri etaman coma ri vinük israelitas chupan c'a ri k'ij re'. \s1 Ri samaj ri xbij can ri Jesús que tiban \p \v 16 Jac'a ri once rachibila' ri Jesús, xebe c'a pa ruch'ulef Galilea. Xebe c'a pari' ri juyu' ri bin can cheque roma ri Jesús. \v 17 Y tok xquitz'et c'a ruvüch ri Jesús, rije' xquiya' c'a ruk'ij. Y xa c'a yec'o c'a chuka' ri man jani quiniman tüj que ri Jesús jari' ri c'o quiq'uin. \v 18 Ri Jesús xjel c'a pe quiq'uin richin ntzijon, y xbij c'a cheque: Ronojel pa nuk'a' c'a yin jachon-vi, quiri' chila' chicaj y quiri' chuka' chere' chuvüch ri ruch'ulef. Ronojel c'a ri uchuk'a' yo'on chuve. \v 19 Roma c'a ri' vocomi ninbij-vi chive: Quixbiyin c'a ronojel ruch'ulef y ri vinük nye'oc ta c'a tzeklebey vichin. Ri yinquitzeklebej c'a, que'ibana' bautizar pa rubi' ri Nata' Dios, pa nubi' yin ri Ruc'ajol y pa rubi' ri Lok'olüj Espíritu. \v 20 Y tic'utu' chiquivüch que tiquitakej ronojel ri nubin can. Y yin k'ij-k'ij c'a nquic'uje' iviq'uin. Nquic'uje-vi iviq'uin c'a tok ri ruch'ulef napon chupan ri ruq'uisbül k'ij. Quiri' c'a.