\id LUK - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h SAN LUCAS \toc1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Lucas \toc2 San Lucas \toc3 Lc \mt1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Lucas \c 1 \s1 Jun tzij chin ri Teófilo \p \v 1 Ye q'uiy yan c'a vinük ri quitijon chic quik'ij richin nquitz'ibaj pa rucholajen ri xa c'a ja ri tiempo re' xebanatüj. \v 2 Y ri rutz'ibaxic ri xquibün chin cachi'el vi ri xtzijos cheke coma ri xetz'eton c'a pa rutz'uquic pe. Y ri xetz'eton ri xbanatüj xe'oc chuka' tzijoy rutzij ri Dios. \v 3 Y yin chuka' ninjo' nintz'ibaj ri xbanatüj. Xintij c'a nuk'ij richin xinvetamaj pari' ri rutz'uquic. Y jari' ri ninjo' nintzijoj chave. Ninjo' que pa rucholajen nintzijoj chave rat nimalüj Teófilo, \v 4 richin quiri' ja vi ri rubanic ri navetamaj pari' ri ketzij ri rat tijon-vi-pe. \s1 Jun ángel nbij que nalüx jun ac'ual ri nubini'aj Juan \p \v 5 Chiri' pa ruch'ulef Judea xc'uje' c'a jun sacerdote quichin ri israelitas ri rubini'an Zacarías, y rija' xc'uje' c'a quiq'uin juk'at sacerdotes quichin ri israelitas ri quibini'an que ye richin ri Abías, ri jun sacerdote quichin ri israelitas más ojer can. Pa ru-tiempo ri Zacarías ja ri achi Herodes ri rey chiri' pa Judea. Ri rixjayil ri Zacarías rubini'an Elisabet. Ri Elisabet ri' jun ruxquin-rumam can ri nimalüj sacerdote quichin ri israelitas ri rubini'an Aarón. \v 6 Ri juc'ulaj vinük ri' ye choj chuvüch ri Ajaf Dios, y nquitakej c'a ri rutzij. Nquibün-vi ri nbij. Y man jun vinük ntiquer nbin c'a achique ta tzij chiquij, roma ye choj vi. \v 7 Ri juc'ulaj vinük ri' man jun c'a calc'ual, roma ri Elisabet man nalan tüj. Y chi ca'i' c'o chic ba' q'uiy qui juna' chuka'. \p \v 8 Ri k'ij c'a tok ja ri Zacarías y ri ye rachibil ri yec'o que nyebanun ri jalajoj ruvüch samaj chiri' pa racho ri Dios, quere' c'a xbanatüj. \v 9 Chiquijujunal ri sacerdotes ri' jalajoj c'a ruvüch samaj ri nc'atzinej que nquibün. Romari' quiyo'on pa atz'anin achique ri nka-ka pari' que ntoc-apu pa racho ri Dios richin que nuporoj ri pon. Y ri k'ij ri' pari' ri Zacarías xka-ka-vi richin que ja rija' ri nc'atzinej que nsujun ri pon. \v 10 Y tok ntajin c'a chuporoxic ri pon, conojel c'a ri vinük ri nquimol-apu-qui' chuvüch-jay, nquibün orar. \v 11 Ja tok c'o ri Zacarías chiri' richin nuporoj ri pon, jari' tok xuc'ut-ri' jun ángel chuvüch, jun ángel richin ri Ajaf Dios. Y ri ángel ri' xpa'e' chunakaj ri altar ape' nporox-vi ri pon. Pa rajquik'a' (ru-derecha) ri altar xpa'e-vi. \v 12 Tok ri Zacarías xutz'et ri ángel ri', xsatz ruc'u'x y xpu'u xbiri' chin. \v 13 Pero ri ángel xbij chin ri Zacarías: Man taxbij-avi'. Ri Dios xrac'axaj ri a-oración. Ri Elisabet ri avixjayil nc'uje' c'a jun ral, y ri ac'ual re', Juan ri rubi' ri naya'. \v 14 Ri ac'ual re' nuc'ün-pe juis quicot chave rat, y nuc'ün-pe chuka' quicot cheque juis ye q'uiy vinük. \v 15 Roma ri avalc'ual re' ntoc nimalüj samajel chuvüch ri Dios. Man nukum tüj vino, nixta ch'aka chic quivüch ya' ri nyek'abarsan, roma pa ralaxic pe ri nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. \v 16 Y nbün c'a cheque ye q'uiy avinak israelitas richin nquitakej ri Ajaf Dios y njalatüj ri quic'aslen. \v 17 Ja ri Juan ri avalc'ual ri nchojmirsan ape' nka-pe-vi ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Rija' nc'uje' c'a ri Lok'olüj Espíritu y ri ruchuk'a' riq'uin, cachi'el ruchuk'a' xc'uje' riq'uin ri Elías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chuka' ri Juan nbün c'a cheque ri te'ej-tata'aj richin nyequijo' ri calc'ual, y nbün chuka' cheque ri vinük ri man nyetaken tüj tzij, que nquic'uaj jun choj c'aslen cachi'el ri quic'uan ri vinük choj quic'aslen. Quiri' ruchojmirsasic nbün-apu cheque ri vinük, richin quiri' ri vinük re' xaxe chic coyoben ri Ajaf Cristo, xbij ri ángel chin ri Zacarías. \p \v 18 Y ri Zacarías xuc'utuj chin ri ángel: ¿Achique c'a modo tok ninvetamaj yin que ketzij ri nabij? Roma yin y ri vixjayil xa roj rajatük chic, y man nyec'uje' ta chic kalc'ual, xbij. \p \v 19 Y jari' tok ri ángel xbij chin: Ja yin ri nubini'an Gabriel, y ri Dios nquirutük richin ninbün ri nrajo'. Roma c'a ri' xinrutük-pe vocomi richin ninbij can chave ri nuc'ün-pe quicot, que nc'uje' ri avalc'ual. \v 20 Y roma c'a ri man xanimaj tüj ri xinbij chave, ncatoc can mem, man ncach'o tüj c'a, entonces tok nalüx na ri avalc'ual, c'ateri' ncach'o jun bey chic. Ronojel c'a re' nbanatüj na vi, pero tok napon ri k'ij, xbij. \p \v 21 Tok ri Zacarías ntzijon c'a ri ángel riq'uin, ri vinük ri ye oyobeyon richin chuvüch-e ri jay, nquibila' c'a: ¿Achique roma tok xa man jun bey ntel-pe chupan ri lok'olüj racho ri Dios? \v 22 Y tok ri Zacarías xbe'el-pe, man ntiquer tüj nch'o cheque, roma xoc mem. Roma c'a ri', ri ye oyobeyon richin, nquinabej que c'o ri xk'alajrisüs-pe chuvüch chiri' chupan ri lok'olüj jay. Ri Zacarías xaxe riq'uin ruk'a' nch'o-vi cheque, roma xa xoc mem. \p \v 23 Y tok rija' ye rutz'akatisan chic can ri k'ij richin samaj chiri' pa racho ri Dios, xbe chiracho. \v 24 Xa c'ate ba' ri xc'ulachitüj chiri' pa racho ri Dios, tok ri Elisabet ri rixjayil ri Zacarías, xunabej que yava' chic, y romari' man xel tüj pa bey vo'o' ic'. Ri Elisabet nbij c'a: \v 25 Vocomi ri Vajaf Dios nuya' c'a ri ac'ual re' chuve, richin que yin man quiq'uix chic chiquivüch ri vinük ri nquikasaj nuk'ij roma man jun val. \s1 Jun ángel nuya' c'a rutzijol chin ri María que nralaj jun ac'ual y Jesús rubi' ri nc'atzinej que nuya' \p \v 26 Ja tok ri Elisabet rutz'amon chic vaki' (seis) ic' yava' pe, jari' tok ri Dios xutük ri ángel Gabriel pa jun tinamit rubini'an Nazaret, jun tinamit ri c'o pa ruch'ulef Galilea. \v 27 Ri ángel Gabriel xtak riq'uin jun xtün rubini'an María. Ri xtün c'a ri', c'utun chic richin c'ulubic roma jun ala' rubini'an José. Y ri José ri' ruxquin-rumam can ri rey David. \v 28 Ri ángel xapon na vi riq'uin ri xtün, y xbij chin: ¡Tiquicot c'a ri avánima, roma jabel xaka' chuvüch ri Dios! Ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, c'o aviq'uin. Y cheque conojel ri ixoki' ja rat ri más nim ri bendición xac'ul. \p \v 29 Y tok ri María xutz'et ri ángel y xrac'axaj ri xbij chin, cachi'el xsatz ruc'u'x y xunuc c'a ka pa ránima que achique roma tok quere' saludo nuya' chin. \v 30 Jari' tok ri ángel chanin xbij chin ri María: Man taxbij-avi'. Rat avilon ru-favor ri Dios. \v 31 Vocomi c'a, ninbij can chave que npu'u alanic chavij, y tok nalüx c'a ri ac'ual re', vit ala' y Jesús ri rubi' ri naya'. \v 32 Rija' juis c'a ruk'ij nc'uje', y rubini'an chuka' Ruc'ajol ri nimalüj Dios. Ri Jesús jun ruxquin-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios ja rija' ri nutz'uyuba' can pa rutz'uyubal ri rey David ri xc'uje' ojer can, \v 33 richin quiri' ri Jesús nbün mandar pan ivi' rix ruxquin-rumam can ri Jacob. Y ri ru-gobierno chi jumul, man jun bey chic ntane', xbij ri ángel chin ri María. \p \v 34 Y tok ri María rac'axan chic ka ronojel re', xuc'utuj chin ri ángel: ¿Achique c'a rubeyal tok nc'uje' val? Roma yin xa man jani yinc'o ta riq'uin ri ntoc vachijil. \p \v 35 Y ri ángel xbij chin ri María: Ja ri Lok'olüj Espíritu riq'uin ri ruchuk'a' ri nimalüj Dios, jari' ri nka-pe pan avi'. Roma c'a ri', ri lok'olüj ac'ual ri nalüx aviq'uin, rubini'an na vi Ruc'ajol ri Dios. \v 36 Y tavetamaj c'a chuka' can, que ri Elisabet ri avoxpochel nyeralaj jun ac'ual, stape' (aunque) man alanel tüj y chuka' ri'j chic. Y jare' ri vaki' (sexto) ic'. \v 37 Roma ri Dios man nijun ri c'ayuf ta nbün chuvüch. \p \v 38 Jari' tok ri María xbij: Jare' yinc'o pa ruk'a' ri Ajaf Dios. Tibanatüj c'a cachi'el ri xabij chuve, xbij ri María chin ri ángel. \p Y ri ángel xel-e chiri' riq'uin ri María, y xbe. \s1 Ri María xbe chutz'etic ri Elisabet \p \v 39 Ja k'ij c'a ri' tok ri María chanin xbe pa jun tinamit ri c'o pari' jun juyu' richin ruch'ulef Judea. \v 40 Y tok xapon chiri' pa tinamit, rija' xbe pa cacho ri Zacarías y ri Elisabet. Rija' xuya' saludo c'a chin ri Elisabet. \v 41 Tok ri Elisabet xrac'axaj ri saludo ri xuya' ri María, xropin juis ri ac'ual ri royoben, xuna' rija'. Y tok ri Elisabet nojnük chic ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, \v 42 riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, y xbij: Chikacojol roj ixoki', ja rat ri más nim ri bendición ac'ulun, y quiri' chuka' ri bendición c'o pari' ri ac'ual ri nalüx aviq'uin. \v 43 Man nk'ax ta c'a chuve, ¿roma yin achique c'a yin, richin nquinabetz'eta' can rat ri rute' ri Vajaf Dios? \v 44 Y xe xinvac'axaj ri ach'abül tok xinaya' saludo, ri ac'ual ri voyoben, xropin roma quicot, xinna' yin. \v 45 Jabel quicot chave rat c'a que xatakej ri xbij ri Ajaf Dios chave, roma ri ac'ual ri xbij chave que nalüx aviq'uin, nalüx na vi. \p \v 46 Y jari' tok ri María xbij: \q1 Yin riq'uin ronojel vánima ninya' ruk'ij ri Ajaf Dios. \q1 \v 47 Ri vánima nquicot roma ri Dios ri Nucolonel. \q1 \v 48 Roma ri Dios xinrucha', yin ri xa yin achique na oc chi samajel. \q1 Y chi jumul ri nbe-apu, ri vinük nquibij que jabel quicot chuve. \q1 \v 49 Roma q'uiy nimak' tak utz ri rubanun-pe chuve rija', ri ntiquer-vi nbün ronojel. \q1 Y ri rubi' rija' lok'olüj vi. \q1 \v 50 Y chuka' nujoyovaj c'a quivüch conojel ri vinük, ri chi familia can chi familia can nyec'o-e chuvüch ri ruch'ulef y nquiya' ruk'ij rija'. \q1 \v 51 Y riq'uin c'a ri ruchuk'a', q'uiy c'a rubanalun. \q1 Rija' rukasan quik'ij ri nyenucun pa tak cánima que juis quik'ij. \q1 \v 52 Ye rukasan nimak' tak autoridades, \q1 y ye runimirsan ri xa juba' oc quik'ij. \q1 \v 53 Ri nyevayjan, ruyo'on c'a ronojel ri nc'atzin cheque, \q1 jac'a ri beyoma' xe tal quiri' xetak-e. Man jun xuya-e cheque. \q1 \v 54 Rija' roj ruto'on c'a roj israelitas ri roj rucha'on-vi richin que nkabün ri rusamaj. \q1 Man roj rumestan tüj vi can y rujoyovan kavüch. \q1 \v 55 Rujoyovan-vi kavüch, cachi'el ri rusujun can cheque ri kaxquin-kamama' ojer, \q1 ri rusujun can chin ri Abraham y cheke roj ri ruxquin-rumam can rija'. \q1 Ri Dios man jun bey c'a numestaj ri rusujun can. \q1 Quiri' c'a ri xbij ri María. \p \v 56 Y ri María xc'uje' la'ük can jun oxi' ic' riq'uin ri Elisabet, y c'ateri' xtzolij chiracho. \s1 Tok xalüx ri Juan Bautista \p \v 57 Tok xapon ri k'ij richin nalüx ri vit ac'ual chuk'a' ri Elisabet, xralaj jun ac'ual vit ala'. \v 58 Y ri vinük c'a ri ye ru-vecinos ri Elisabet y ri ye roxpochel xcac'axaj c'a que jun utzilüj nimalüj rusipanic ri Ajaf Dios, roma xralaj jun ac'ual. Y ri vinük c'a ri' xe'apon riq'uin, chutz'etic, y juis c'a chuka' xequicot riq'uin. \v 59 Y rije' xe'apon chic c'a riq'uin ri Elisabet, tok xapon ri ocho ruk'ij ri ac'ual, tok ja chuka' ri' nban ri circuncisión chin ri ac'ual, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios cachi'el nbij chupan ri ru-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja chuka' k'ij ri' tok nquicanoj can rubi' ri ac'ual. Y ri yec'o quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual xcajo' c'a xquiya' ri rubi' ri rutata' chin ri ac'ual, y quiri' ri ac'ual rubini'an ta Zacarías. \v 60 Jac'a ri rute' ri ac'ual chanin xbij: Ri ac'ual man nuc'uaj tüj ri rubi' ri rutata', roma ri ac'ual re' nubini'aj Juan. \p \v 61 Y ri yec'o quiq'uin ri Elisabet xquibij chin: ¿Achique roma tok najo' que ri ac'ual nubini'aj Juan? Roma man jun cheque ri ye avoxpochel rubini'an ta quiri'. \p \v 62 Jari' tok pa mem xech'o-apu chin ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, richin nquic'utuj chin achique bi'aj nrajo' nuya' chin ri ac'ual. \v 63 Ri rutata' ri ac'ual xuc'utuj jun tz'alün ri nyequicusaj richin nyetz'iban. Chuvüch c'a ri tz'alün ri' xutz'ibaj: Ri ac'ual nubini'aj Juan. Y conojel c'a ri quimolon-apu-qui' quiq'uin ri rute-rutata' ri ac'ual, xsatz quic'u'x, roma ja ri bi'aj ri xbij ri te'ej, ja chuka' ri' xutz'ibaj ri Zacarías chuvüch ri tz'alün. \v 64 Jari' tok ri Zacarías xch'o jun bey chic. Y rija' xe xch'o, jari' xuya' ruk'ij ri Dios. \v 65 Y ri ye qui-vecinos xsatz c'a quic'u'x cheque, roma ri xbanatüj chiri'. Y ri xbanatüj, ntzijos c'a ri lugar ri', chiri' pa tak k'ayis ri ye richin ri ruch'ulef Judea. \v 66 Y conojel c'a vinük ri nye'ac'axan ri xbanatüj quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, nquiyüc c'a ka pa tak cánima ri ntzijos cheque, y nquibij: ¿Achique c'a rusamaj ruc'amon-pe ri ac'ual re'? nquibij. Roma nk'alajin que c'o-vi ri Ajaf Dios riq'uin. \s1 Ri Zacarías nuya' ruk'ij ri Dios \p \v 67 Roma c'a ri' ri Zacarías, ri rutata' ri ac'ual, tok nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, rija' xuk'alajrisaj c'a y xbij: \q1 \v 68 Juis ninimirsüs ta rubi' ri Ajaf Dios kichin roj ri aj-Israel, \q1 roma nkuruc'uxla'aj-pe roj ri rutinamit, y nkurucol. \q1 \v 69 Ri Dios nuya' jun kanimalüj Colonel. \q1 Y ri Kacolonel re', ruxquin-rumam can ri David ri jun ka-rey y rusamajel ri Dios ri xc'uje' ojer can. \q1 \v 70 Ri Dios xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij rija' ojer can, que xquibij que nuya' jun Kacolonel. Rusujun-vi-pe jun Kacolonel ojer ri'. \q1 \v 71 Rubin-vi-pe que nkurucol chiquivüch ri nye'etzelan kichin, y nkurucol pa quik'a' ri man nyejo'on tüj kichin, \q1 \v 72 y richin nujoyovaj chuka' quivüch ri kaxquin-kamama' xec'uje' ojer can, \q1 nbün-vi ri xbij, tok xbün ri lok'olüj trato. \q1 \v 73 Xbün-vi jurar chin ri kaxquin-kamama' can Abraham \q1 \v 74 que nkurucol na vi pa quik'a' ri nye'etzelan kichin, \q1 richin quiri' man jun xbiri' pa tak kánima nkasamajij rija', \q1 \v 75 y riq'uin jun chojmilüj y ch'ajch'ojilüj c'aslen chuvüch rija', nkasamajij-e jampe' tiempo nkuc'ase-e chuvüch ri ruch'ulef. \q1 \v 76 Y rat vit nuc'ajol, xbij ri Zacarías, rat k'alajrisüy ri rutzij ri nimalüj Dios nbix chave, \q1 roma ja rat ri ncabin cheque ri vinük que tiquichojmirsala' ri rubey ri quic'aslen, roma nakaj chic c'o-vi ri rupetenük ri Ajaf Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, \q1 \v 77 y ja rat ri ncabin que ri Dios nucuy quimac ri ye rutinamit, richin nyecolotüj. \q1 \v 78 Y ri', xaxe roma ri ka-Dios juis nujoyovaj kavüch, riq'uin ronojel ránima nkurujo'. \q1 Romari' nutük-pe ri Jun ri nsakrisan-pe kichin, ri cachi'el k'ij tok nka-pe chila' chicaj. \q1 \v 79 Ri Jun c'a ri nsakrisan-pe, nyeruya' pa sük ri yec'o pa k'eku'n y ri yec'o pa rumujal ri camic, \q1 y nkuruyukej c'a chupan ri bey richin uxlanen. \p \v 80 Y quiri' c'a, ri ac'ual ri xalüx quiq'uin ri Zacarías y ri Elisabet, rutz'amon c'a ruq'uiyilen y chuka' quiri' pa ruc'aslen. Y ja pa tz'iran ruch'ulef xc'uje-vi, c'a tok xapon ri k'ij richin xutzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri aj-Israel ri ruvinak. \c 2 \s1 Tok xalüx ri Jesús \p \v 1 Y chupan c'a ri k'ij ri', pa ru-tiempo ri César Augusto ri jun nimalüj rey, jari' tok xtak rubixic cheque conojel vinük que nyeban jun tz'ibaxic bi'aj. \v 2 Man jun bey banatajnük ta quiri'. Pero tok xban ri nabey tz'ibaxic bi'aj ri', jari' tok c'a gobernador ri achi rubini'an Cirenio, chiri' pa ruch'ulef Siria. \v 3 Y ri vinük pa ruch'ulef Israel nc'atzinej c'a que nyequitz'ibaj quibi' pa tak quitinamit ri quixquin-quimama' can. \v 4 Y chiri' pa ruch'ulef Galilea c'o jun tinamit rubini'an Nazaret. Y chiri' pa Nazaret c'o c'a jun achi rubini'an José. Y ri José c'a ri', nc'atzinej c'a que nbe chutz'ibaxic ri rubi' c'a pa Belén, ri jun tinamit c'a pa Judea ncanaj-vi can, roma ye aj chiri' ri ye ruxquin-rumama' can. Chiri' c'a pa tinamit Belén xalüx-vi ri rey David, y ri José ruxquin-rumam can c'a ri rey David. \v 5 Y ri José rachibilan ri María ri rixjayil chic, roma pa nabey xaxe c'a ruc'utun richin que nc'ule' riq'uin. Chi ye ca'i' rije' xebe c'a pa Belén chutz'ibaxic quibi'. Y ri María xa nakaj chic c'a ri alanic chirij. \v 6 Y chiri' c'a pa tinamit Belén yec'o-vi tok ri María xtz'aküt ri ruk'ij. \v 7 Rija' xc'uje' c'a ral vit ala'. Ri María jabel xubolkotij ri ac'ual pa c'ul, y xuliba' pa jun quivaybül avüj. Pa jun ruc'ojbül quivay avüj xalüx-vi ri nabey vit ral ri María, roma nojnük chic ri posada. \s1 Tok xquic'ut-qui' ri ángeles chiquivüch ri yuk'uy quichin ovejas \p \v 8 Y yec'o c'a yuk'uy nyequivaraj qui-ovejas pa k'ayis nakaj ncanaj-vi can chin ri tinamit Belén. \v 9 Jari' tok xuc'ut-ri' jun ángel chiquivüch ri yuk'uy quichin ovejas ri', jun ángel ri petenük chila' chicaj riq'uin ri Ajaf Dios. Y rije' juis nquixbij-qui' roma ri ángel, y roma chuka' ri rusakil ri Ajaf Dios ri xsakrisan quichin. \v 10 Pero ri ángel xbij cheque: Man tixbij-ivi'. Tivac'axaj na pe' ri ninjo' ninbij chive, richin juis quicot. Y man xe tüj chuka' ivichin rix ri quicot re', xa quichin conojel vinük chuka'. \v 11 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive: Chiri' pa Belén, ri rutinamit can ri rey David, vocomi xalüx ri Colonel, ri Cristo ri Ajaf. \v 12 Ri retal richin vi ja vit ac'ual ri' ri xivil, nitz'et c'a que bolkotin jabel pa c'ul y cotz'oban pa jun quivaybül avüj, xbij ri ángel. \p \v 13 Jari' chuka' xek'alajin-pe ch'aka chic ángeles ri ye petenük chila' chicaj. Ye juis. Y rije' nquiya' c'a ruk'ij ri Dios, y nquibij: \q1 \v 14 ¡Vocomi, chila' chicaj juis ruk'ij nuc'ul ri Dios! \q1 ¡Y chere' chuvüch ri ruch'ulef xka-pe yan ri uxlanen. Xka-pe yan chiquicojol ri vinük, roma ri utzilüj rusipanic ri Dios! \p \v 15 Xe xquibij can quiri' ri ángeles, jari' xebe chila' chicaj. Y xe c'a xebe ri ángeles ri', ri yuk'uy quichin ovejas jari' xquibila-ka chiquivüch: Jo' junanin pa tinamit Belén. Jo' chin nkatz'et ri ac'ual ri xalüx chila'. Roma ri Ajaf Dios xutük-pe ri rutzijol cheke. \p \v 16 Y richin c'a que nyequitz'eta', ri yuk'uy ri' junanin c'a xebe pa tinamit. C'o na vi ri María, ri José, y ri ac'ual cotz'oban c'a pa jun quivaybül avüj. \v 17 Ri yuk'uy quichin ovejas ri', xe xquitz'et ri ac'ual, xquitz'om c'a rutzijosic ri xbix cheque roma ri ángel pari' ri jun vit ac'ual re'. \v 18 Y conojel c'a ri vinük ri nye'ac'axan quichin, xsatz quic'u'x tok xcac'axaj ri utzilüj tak tzij ri nquitzijoj ri yuk'uy. \v 19 Y ri María xeruyüc c'a pa ránima ronojel ri tzij ri', y nunuc chuka' pari' ri tzij ri'. \v 20 Ri yuk'uy xetzolij c'a. Pero rije' nquiyala' c'a ruk'ij ri Dios y nquinimirsala' ri rubi'. Rije' quiri' c'a nquibün roma ronojel ri quitz'eton y cac'axan chic. Xbanatüj-vi c'a cachi'el ri rubin can ri ángel. \s1 Ri vit ac'ual Jesús xuc'u'üx pa racho ri Dios \p \v 21 C'a man jani rutzijol que nc'uje' ta c'a ral ri María chiri', tok jun ángel xbij que ri ac'ual ri nralaj nubini'aj Jesús. Y quere' c'a xubini'aj can ri ac'ual tok c'a ocho k'ij xalüx. Y ja k'ij ri' chuka' tok xban ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, cachi'el ri nbij ri rutzij ri Dios que nc'atzinej que nban. \p \v 22 Y tok xtz'aküt c'a ri k'ij cachi'el nbij ri ley richin ri Moisés, que ri ixoki' ri xe'alan nc'atzinej que nquich'ajch'ojrisaj-qui', ri María quiri' vi xbün. Y tok xebe c'a chubanic ri ch'ajch'ojrisanic ri' c'a chila' pa racho ri Dios pa Jerusalén, ri María y ri José xquic'uaj c'a chuka' ri Jesús richin que jari' nbequic'utu' can ri ac'ual pa racho ri Dios. \v 23 Quiri' xquibün roma ri ley richin ri Ajaf Dios nbij que ronojel nabey ac'ual ala' pa tak familia, richin vi ri Dios. \v 24 Ri José y ri María xquibün-vi c'a ri nbij chupan ri ley richin ri Ajaf Dios, ri nch'o pari' ri ch'ajch'ojrisanic. Rije' xquiya' c'a chuvüch ri Dios ca'i' palomas, roma ri ley nbij-vi c'a: Ca'i' palomas ye nimak' o ca'i' tak cocoj. \p \v 25 Y chiri' pa tinamit Jerusalén ri tiempo ri', c'o c'a jun achi rubini'an Simeón. Ri jun achi c'a ri', choj ri ruc'aslen y yo'ol ruk'ij ri Dios. Ri Simeón, c'o-vi c'a ri Lok'olüj Espíritu riq'uin y royoben chuka' tok npu'u ri Cristo chucolic ka rija' y chiquicolic ri ch'aka chic israelitas. \v 26 Y ri Lok'olüj Espíritu ruk'alajrisan chic c'a chin ri Simeón que man ncom tüj yan nabey si nabey man rutz'eton tüj can ruvüch ri Cristo, ri nutük-pe ri Ajaf Dios. \v 27 Y chupan c'a ri k'ij tok ri te'ej-tata'aj xquic'uaj ri ac'ual pa racho ri Dios richin nquibün cachi'el ri nbij ri ley, ja k'ij ri' chuka' tok xapon ri Simeón pa racho ri Dios, roma quiri' xrajo' ri Lok'olüj Espíritu. \v 28 Ri Simeón xuch'elej c'a ri ac'ual, y richin que xuya' ruk'ij ri Dios, xbij c'a: \q1 \v 29 Ajaf Dios, vocomi c'a xa utz chic que nquinavelesaj-e, xa c'o chic e uxlanen pa vánima nquibe, \q1 roma cachi'el ri abin chuve, quiri' xbanatüj. \q1 \v 30 Ri runak'-nuvüch xquitz'et yan can c'a ri Colonel ri petenük aviq'uin rat, \q1 \v 31 ri xaya-pe rat quichin conojel ri vinük. \q1 \v 32 Ja rija' chuka' ri Sük quichin ri vinük man ye israelitas tüj, roma ja rija' ri nk'alajrisan ri abey rat chiquivüch. \q1 Y roj ri atinamit Israel, roma chikacojol xalüx-vi ri Colonel, q'uiy utz nkil y nc'uje' kak'ij, xbij ri Simeón. \p \v 33 Y ri José y ri María ri te'ej xsatz quic'u'x tok xcac'axaj ri xubila' ri Simeón pari' ri ac'ual. \v 34 Y jari' tok ri Simeón xbün jun oración coma ri José y ri María, richin ja ta ri Dios ri nuya' ru-bendición pa quivi'. Tok rubanun chic ka orar ri Simeón, xbij c'a chin ri María, ri rute' ri ac'ual: Tavac'axaj na pe', ri ac'ual re' nim ri samaj yo'on-pe chin roma ri Dios. Y roma rija', ye q'uiy cheque ri kavinak israelitas nyecolotüj. Y ye q'uiy chuka' ri nyetzak, roma juis nquetzelaj. \v 35 Roma c'a rija' tok nyek'alajin-pe ri itzel c'o pa tak cánima ri vinük. \p Y ri Simeón xbij chuka' chin ri María: Roma ri itzel ri nban chin ri Jesús, npu'u k'oxon aviq'uin rat. Nana' c'a que cachi'el jun ch'ich' ri nusoc ri avánima, xbij ri Simeón. \p \v 36 Chiri' c'a pa racho ri Dios c'o c'a jun ixok rubini'an Ana. Rija' jun ri nk'alajrisan c'a richin ri nbix chin roma ri Dios. Rija' rumi'al can jun achi rubini'an Fanuel, y ruxquin-rumam can ri Aser, ri jun achi xc'uje' ojer can. Ri Ana ri' ya ri'j chic oc. Rija' c'a man q'uiy tüj c'o rujuna' tok xc'ule'. Y xaxe siete juna' xquic'uaj-qui' riq'uin ri rachijil, roma xa chanin xcom-e ri achi chuvüch. \v 37 Man riq'uin tüj ri' man xc'ule' tüj jun bey chic. C'o chic c'a ochenta y cuatro rujuna', y nc'uje' c'a pa racho ri Dios k'ij-k'ij. Q'uiy mul c'a nbün que man nva' tüj, richin nbün orar. Nuya' c'a ruk'ij ri Dios chi pak'ij chi chak'a'. \v 38 Tok ri Ana xutz'et ri vit ac'ual Jesús, rija' xbe-apu riq'uin. Y juis c'a xmatioxin chin ri Dios roma ri ac'ual ri', roma xunabej que jari' ri Colonel. Y xutz'om c'a rutzijosic cheque ri vinük ri ye oyobeyon richin ri Colonel re', chiri' pa tinamit Jerusalén. \s1 Tok ri José y ri María xetzolij pa tinamit Nazaret \p \v 39 Ri José y ri María xquibün c'a ronojel ri nuchilabej ri Ajaf Dios chupan ri ru-ley, ri nc'atzinej que nquibün tok c'ate ba' xalüx jun ac'ual. C'ateri' xetzolij chi cacho chiri' pa tinamit Nazaret. Ri tinamit ri' c'a pa ruch'ulef Galilea ncanaj-vi can. \v 40 Y ri ac'ual xutz'om c'a ruq'uiyilen, y xa ntajin nc'uje-e más ruchuk'a'. Rija' ntajin nq'uiyür más runa'oj, y c'o ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pari'. \s1 Tok chiri' pa racho ri Dios ri ac'ual Jesús nch'o c'a quiq'uin ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés \p \v 41 Ri María y ri José ri ye rute-rutata' ri Jesús, ronojel c'a juna' nyebe pa tinamit Jerusalén. Rije' nyebe chiri' pa Jerusalén tok napon ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas ri rubini'an pascua. \v 42 Y xapon chic c'a jun bey ri k'ij richin ri quinimak'ij ri'. Ri Jesús rutz'aksan chic c'a doce rujuna' tok xebe c'a pa Jerusalén. Xebe c'a pa tinamit, cachi'el vi nquibün ri quivinak israelitas. \v 43 Tok c'unük chic can c'a ri quinimak'ij ri israelitas ri rubini'an pascua, ri María y ri José xetzolij chicacho. Pero rije' man quetaman tüj c'a que ri ac'ual Jesús xa xcanaj can chiri' pa tinamit Jerusalén. \v 44 Ri José y María quiyo'on-ka cánima que ri ac'ual benük, y quiri' xebiyin jun k'ij. Pero tok xquinabej que man benük tüj, c'ateri' tok xquic'utula' na cheque ri coxpochel y cheque ri quetaman quivüch. \v 45 Y roma ri man xquil tüj, ri José y ri María xetzolij chic jun bey chucanoxic ri ac'ual c'a pa tinamit Jerusalén. \p \v 46 C'a pa rox k'ij tok quisatzon ri ac'ual, c'ateri' tok ri José y ri María xbequila'. Rije' xquil c'a ri ac'ual chiri' pa racho ri Dios chiri' pa Jerusalén. Ri ac'ual tz'uyul-apu quiq'uin ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, nrac'axaj ri nquibij y c'o chuka' ri nyeruc'utula-apu rija' cheque. \v 47 Y conojel c'a ri xcac'axaj ri nbij ri ac'ual xsatz quic'u'x, roma ri nc'utux-pe chin coma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri ac'ual jabel vi ntiquer nbij-apu cheque. Rija' nk'alajin-vi que ronojel jabel nk'ax chin y c'o etamabül riq'uin. \v 48 Chiri' c'a pa racho ri Dios c'o-vi ri Jesús tok ri María y ri José xbequila'. Rije' xesatz quic'u'x. Y jari' tok ri rute' xbij chin ri ral: ¿Achique c'a roma tok quere' xabün cheke? ¿Achique roma tok xacanaj can y man jun xabij cheke? Tatz'eta' la'. La atata' y yin juis chic rat kacanon. Y nk'oxon chic kánima roma man jun bey ncatkilon. \p \v 49 Y jari' tok rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma tok juis nquinicanoj? Chinuvüch yin, rix jabel vi ivetaman que ja ri nrajo' ri Nata' Dios jari' ri nc'atzinej que ninbün. \p \v 50 Jac'a ri tzij ri xbij ri ac'ual cheque ri José y María man xk'ax ta cheque. \p \v 51 Y c'ateri' ri ac'ual junan c'a xtzolij quiq'uin rije' chicacho, ri c'o-vi pa tinamit Nazaret. Ri ac'ual juis nutakej quitzij. Y ronojel c'a ri xbanatüj pa Jerusalén riq'uin ri ac'ual, ri María xeruyüc c'a pa ránima. \v 52 Y riq'uin ri benük ri tiempo, ri Jesús chuka' ntajin ruq'uiyilen, y quiri' chuka' ri etamabül ri c'o riq'uin benük pa jotol. Juis c'a jabel chuvüch ri Dios, y juis c'a chuka' jabel chiquivüch ri vinük. \c 3 \s1 Ri Juan nutzijoj ri rutzij ri Dios \p \v 1 C'o yan chic c'a quince juna' nbün mandar ri achi rubini'an Tiberio César. Y pa ruk'a' c'a ri Tiberio César ri' xec'uje-vi ri caji' gobernadores ri'. Jun cheque ri caji' gobernadores ri' ja ri Poncio Pilato, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Judea. Ri jun chic, ja ri Herodes y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Galilea. Ri rox, ja ri Felipe ri ruchak' ri Herodes, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Iturea y Traconite. Ri rucaj gobernador ja ri Lisanias, y rija' nbün mandar pa ruch'ulef Abilinia. \v 2 Y ja chuka' tiempo ri' tok ri Anás y ri Caifás ye nimalüj tak sacerdotes chiri' pa racho ri Dios, chiri' pan Israel. Ronojel c'a re' nye'oc retal richin tok xch'o ri Dios chin ri Juan ri ruc'ajol ri Zacarías. Ja chiri' pa tz'iran ruch'ulef xch'o-vi ri Dios chin ri Juan. \v 3 Y rija' xaxe c'a ri ruchi' ri rakün-ya' Jordán ruc'uan-e, y xbe. Rija' nbij c'a cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquibana' bautizar qui', richin quiri' ri Dios nucuy quimac. \v 4 Y ja riq'uin ri Juan xbanatüj-vi ri rubin can ri Dios chin ri jun rusamajel ri xc'uje' ojer can. Ri rusamajel c'a re' rubini'an Isaías. Y ri rutz'iban can ri Isaías tok xch'o pari' que nc'atzinej que ri vinük nquichojmirsaj ri quic'aslen, quere' c'a ri nbij: \q1 C'o c'a jun achi ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, \q1 y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. \q1 Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, \q1 roma ya ja nobos-vi ri Ajaf. \q1 \v 5 Y richin c'a nchojmirsüs jun bey, nc'atzin c'a que nyenojsüs ri sivan. \q1 Nc'atzin chuka' nvulüx-ka ri juyu'. \q1 Ri xotoxük tak bey, choj tiban cheque. \q1 Y ri cojcük tak bey, tak'aj c'a chuka' tiban cheque. \q1 \v 6 Y conojel c'a vinük nquitz'et ri colonic ri nuya' ri Dios, nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías. \p \v 7 Y quiri' c'a, tok nye'apon ri vinük riq'uin ri Juan richin nyeban-e bautizar, rija' nbij c'a cheque: Rix rix cachi'el itzel tak cumütz, ri nyixanmüj chuvüch ri castigo, roma nijo' nyixcolotüj chuvüch ri castigo ri nutük-pe ri Dios, ri chikavüch apu. ¿Achique c'a xyo'on rutzijol chive que quere' tibana'? \v 8 Rix nc'atzin c'a que nc'ut que ketzij nitzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios. Y man tinuc-ka que xe roma ri rix ruxquin-rumam can ri Abraham, romari' nyixcolotüj ta rix, man quiri' tüj. Roma ri Dios nrajo' ta, rija' nyerubün ta ye ruxquin-rumam can ri Abraham cheque ri abüj ri nye'itz'et chere'. \v 9 Ri pokonül ri nuya' ri Dios npu'u yan. Rija' nbün c'a cachi'el nbün jun achi ri c'o chic ri icüj pa ruk'a' richin que nyerukasaj ri che' ri xa man nquiya' tüj utzilüj quivüch. Y ronojel c'a ri che' ri nyerukasaj, nyerutorij pa k'ak', xbij ri Juan. \p \v 10 Y jari' tok ri vinük ri nye'ac'axan-apu richin ri Juan, xquic'utuj chin: ¿Achique c'a ri c'uluman que nkabün? xquibij. \p \v 11 Y ri Juan xbij c'a cheque ri xec'utun-apu: Achique c'a chive rix ri c'o ca'i' rutziek, tuya' jun chin ri jun manak rutziek. Y achique na c'a chuka' chive rix c'o ta vüy ruchajin, tuya' c'a chuka' chin ri man jun nuc'ux-ka, xbij cheque. \p \v 12 Y chiri' riq'uin ri Juan, yec'o c'a chuka' apu ca'i-oxi' achi'a' ri ye moloy tak alcaval. Ri achi'a' c'a re' xe'apon richin nyeban bautizar. Y ri achi'a' re' chuka' xquic'utuj chin ri Juan: Maestro, xquibij chin. Y roj ¿achique ri c'uluman que nkabün? xquibij. \p \v 13 Ri Juan xbij cheque: Xaxe c'a ri alcaval ri bin chive roma ri ley, xe ri' tic'utuj cheque ri vinük. Man c'a tic'usaj ruvi'. \p \v 14 Jari' chuka' tok ye ca'i-oxi' soldados ri ye apon riq'uin ri Juan, xquic'utuj-apu chin: Y roj ¿achique c'uluman que nkabün? xquibij \p Ri Juan xbij cheque: Man que'ivelesala' c'a qui-cosas ri vinük, roma ri c'o autoridad pan ik'a'. Nixta man que'ik'abala' achique chiquij vinük. Y ticukür c'a ka ivánima riq'uin ri jani' tumin nich'üc, xbij ri Juan. \p \v 15 Y ri vinük ri yec'o c'a apu riq'uin ri Juan, coyoben c'a que ri Juan c'o ta ri nbij, roma nquibila' c'a pa tak cánima que riq'uin ba' ja ri Juan jari' ri Cristo, pero xa man ja tüj rija'. \v 16 Roma c'a ri' ri Juan xbij cheque ri vinük ri nye'apon riq'uin: Rix nitz'et que yin nyixinbün bautizar riq'uin ya'. Pero c'o c'a Jun ri npu'u ri chikavüch apu, ri nyixrubün bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y riq'uin k'ak'. Ri Jun c'a ri npu'u, juis nim ruk'ij y nim ruchuk'a'. Xa man cachi'el tüj oc yin. Roma yin man c'uluman tüj richin ninsol ri ruximbal ri ruxajab, roma rija' nim ruk'ij y nim ruchuk'a'. \v 17 Y cachi'el c'a jun achi tok nujosk'ij ri ru-trigo. Rija' nc'atzin jun che' c'o ca'i' o oxi' rutza'n chin, richin quiri' nutorij chuvüch-cakik' ri trigo ri ch'ayon chic. Ri runak' ri trigo ncanaj can, pero ri rij nuc'uaj-e cakik'. Y ja ri runak' ri trigo, jari' ri nuyüc, y ri rij nuporoj. Quiri' c'a nbün ri Jun ri npu'u, xbij ri Juan. Ri Jun ri npu'u c'o chic autoridad pa ruk'a', richin nbün mandar pa quivi' ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri vinük c'a ri nyetaken richin, nyeruc'uaj chila' chicaj. Jac'a ri vinük ri man nyetaken tüj richin, nyerutük chupan ri k'ak' ri man jun bey nchup. \p \v 18 Q'uiy c'a tzij cachi'el re' xerucusaj ri Juan richin xutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük. \v 19 Ri Juan xbij c'a chin ri gobernador rubini'an Herodes, que man utz tüj ri rubanun, roma rija' ruc'amon-ka ri rixjayil ri ruchak', rubini'an Felipe. Ri ixok re' rubini'an Herodías. Ri Juan xuc'uxla'aj c'a ri' chin ri Herodes, y xeruc'ut chuka' ch'aka chic rumac ri ye rubanalun. \v 20 Y ri Herodes xnimür c'a ruvi' ri rumac, roma xutz'apij ri Juan pa cárcel. \s1 Tok ri Jesús xban bautizar \p \v 21 Y c'o c'a ri xbanatüj tok ntajin ri bautismo cheque ri vinük y xban chuka' bautizar ri Jesús. Tok ri Jesús ntajin c'a chubanic ri oración, jari' tok xjakatüj ri caj. \v 22 Y ri Lok'olüj Espíritu tz'etetül-vi ri xka-pe pari' ri Jesús. Cachi'el jun paloma ri xka-pe pari' rija'. Y xac'axatüj chuka' que xbix-pe chin chila' chicaj: Ja rat ri Nuc'ajol, juis ncatinjo', y aviq'uin rat nucukuban-vi nuc'u'x. \s1 Ri Jesús Ruc'ajol vi ri Dios \p \v 23 Chupan ri tiempo ri', ri Jesús c'o la'ük treinta rujuna'. Jari' tok xutz'om ri rusamaj. Y chiquivüch ri vinük, ri Jesús ruc'ajol ri José. Ri José ruc'ajol can ri Elí. \v 24 Y ri Elí re', ruc'ajol can ri Matat, y ri Matat ruc'ajol can ri Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Jana, y ri Jana ruc'ajol can jun chic achi rubini'an José. \v 25 Y ri José re', ruc'ajol can ri Matatías, y ri Matatías ruc'ajol can ri Amós, y ri Amós ruc'ajol can ri Nahum, y ri Nahum ruc'ajol can ri Esli, y ri Esli ruc'ajol can ri Nagai. \v 26 Y ri Nagai re', ruc'ajol can ri Maat, y ri Maat ruc'ajol can jun achi rubini'an Matatías, y ri Matatías re', ruc'ajol can ri Semei, y ri Semei ruc'ajol can jun achi rubini'an José, y ri José re', ruc'ajol can ri Judá. \v 27 Y ri Judá re', ruc'ajol can ri Joana, y ri Joana ruc'ajol can ri Resa, y ri Resa ruc'ajol can ri Zorobabel, y ri Zorobabel ruc'ajol can ri Salatiel, y ri Salatiel ruc'ajol can ri Neri. \v 28 Y ri Neri re', ruc'ajol can jun achi rubini'an Melqui, y ri Melqui ruc'ajol can ri Adi, y ri Adi ruc'ajol can ri Cosam, y ri Cosam ruc'ajol can ri Elmodam, y ri Elmodam ruc'ajol can ri Er. \v 29 Y ri Er re', ruc'ajol can ri Josué, y ri Josué ruc'ajol can ri Eliezer, y ri Eliezer ruc'ajol can ri Jorim, y ri Jorim ruc'ajol can jun achi rubini'an Matat. \v 30 Y ri Matat re', ruc'ajol can jun achi rubini'an Leví, y ri Leví ruc'ajol can ri Simeón, y ri Simeón ruc'ajol can jun achi rubini'an Judá, y ri Judá ruc'ajol can jun achi rubini'an José, y ri José ruc'ajol can ri Jonán, y ri Jonán ruc'ajol can ri Eliaquim. \v 31 Y ri Eliaquim re', ruc'ajol can ri Melea, y ri Melea ruc'ajol can ri Mainán, y ri Mainán ruc'ajol can ri Matata, y ri Matata ruc'ajol can ri Natán. \v 32 Y ri Natán re', ruc'ajol can ri David, y ri David ruc'ajol can ri Isaí, y ri Isaí ruc'ajol can ri Obed, y ri Obed ruc'ajol can ri Booz, y ri Booz ruc'ajol can ri Salmón, y ri Salmón ruc'ajol can ri Naasón. \v 33 Y ri Naasón re', ruc'ajol can ri Aminadab, y ri Aminadab ruc'ajol can ri Aram, y ri Aram ruc'ajol can ri Esrom, y ri Esrom ruc'ajol can ri Fares, y ri Fares ruc'ajol can jun achi rubini'an Judá. \v 34 Y ri Judá re', ruc'ajol can ri Jacob, y ri Jacob ruc'ajol can ri Isaac, y ri Isaac ruc'ajol can ri Abraham, y ri Abraham ruc'ajol can ri Taré, y ri Taré ruc'ajol can ri Nacor. \v 35 Y ri Nacor re', ruc'ajol can ri Serug, y ri Serug ruc'ajol can ri Ragau, y ri Ragau ruc'ajol can ri Peleg, y ri Peleg ruc'ajol can ri Heber, y ri Heber ruc'ajol can ri Sala. \v 36 Y ri Sala re', ruc'ajol can ri Cainán, y ri Cainán ruc'ajol can ri Arfaxad, y ri Arfaxad ruc'ajol can ri Sem, y ri Sem ruc'ajol can ri Noé, y ri Noé ruc'ajol can ri Lamec. \v 37 Y ri Lamec re', ruc'ajol can ri Matusalén, y ri Matusalén ruc'ajol can ri Enoc, y ri Enoc ruc'ajol can ri Jared, y ri Jared ruc'ajol can ri Mahalaleel, y ri Mahalaleel ruc'ajol can jun achi rubini'an Cainán. \v 38 Y ri Cainán re', ruc'ajol can ri Enós, y ri Enós ruc'ajol can jun achi rubini'an Set, y ri Set ruc'ajol can ri Adán, y ri Adán ralc'ual ri Dios. \c 4 \s1 Ri itzel-vinük nrajo' c'a que ntzak ta ri Jesús pa ruk'a' \p \v 1 Ri k'ij tok xban c'a bautizar ri Jesús, rija' nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu xtzolij-pe pa rakün-ya' Jordán. Y ri Lok'olüj Espíritu re' xbün c'a chin ri Jesús que xbe c'a pa tz'iran ruch'ulef. \v 2 Y chiri' xc'uje-vi. Ri cuarenta k'ij c'a xc'uje' chiri', ri itzel-vinük nutij ruk'ij chirij richin ntzak ta pa ruk'a'. Y chupan ri jaru' k'ij xc'uje' ri Jesús chupan ri lugar ri', man jun vüy xuc'ux. Romari' nnum rupan nuna' rija'. \v 3 Y jari' c'o-apu ri itzel-vinük, y xbij chin ri Jesús: Rat nabij que rat Ruc'ajol ri Dios, y nnum apan. Tabana' c'a cheque ri abüj re' que que'oc vüy. \p \v 4 Pero ri Jesús xbij chin: Tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, que ri achi nril chuka' ruc'aslen riq'uin ri rutzij ri Dios y man xe tüj c'a riq'uin ri vüy. \p \v 5 Y jari' tok ri itzel-vinük xuc'uaj ri Jesús pari' jun nimalüj juyu', y xuc'ut ronojel tinamit richin ri ruch'ulef chuvüch ri Jesús, pa jun vit rato. \v 6 Y jari' ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Yin ninjüch pan ak'a' ri quik'ij ri nimalüj tak tinamit re', y nye'oc pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', roma pa nuk'a' yin ye jachon-vi can, y yin nquitiquer ninya' ronojel re' chin achique na ri ninjo' yin. \v 7 Y si rat ncaxuque' chinuvüch y naya' nuk'ij, ronojel c'a re' ntoc avichin, xbij ri itzel-vinük. \p \v 8 Pero ri Jesús jari' tok xbij chin: Catel-e viq'uin rat Satanás, y man quinanük chic. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Xaxe c'a ri Kajaf Dios tikaya' ruk'ij, y xaxe chuka' rija' ri tikasamajij, xbij ri Jesús chin ri itzel vinük. \p \v 9 Y jari' chuka' tok ri itzel-vinük xuc'uaj ri Jesús, c'a pa tinamit Jerusalén, y jari' más nüj benük-vi chicaj chin ri racho ri Dios, chiri' xberuya-vi. Y tok yec'o chic chiri', ri itzel-vinük xbij chin ri Jesús: Tatorij-ka-avi' chere', rat ri ncabin que rat Ruc'ajol ri Dios. \v 10 Roma chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, nbij: \q1 Ri Dios nyerutük ri ru-ángeles, richin ncatquichajij. \q1 \v 11 Y ncatquili'ej pa quik'a', \q1 richin quiri' man natopij tüj avakün chuvüch abüj. \p \v 12 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel-vinük: Yin man ninbün tüj ri narayij rat, y nintij ta ri Dios. Roma ri rutzij ri Dios nbij que man tikatij ri Kajaf Dios. \p \v 13 Y tok ri itzel-vinük man jun chic xril richin nbün chin ri Jesús, richin nmacun ta, xuya' can ca'i-oxi' k'ij. \s1 Tok ri Jesús xutz'om ri rusamaj pa Galilea \p \v 14 Y ri Jesús xtzolij pa ruch'ulef Galilea, y nojnük ránima riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y pa conojel c'a tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Galilea, xapon rutzijol ri Jesús. \v 15 Y rija' nuc'ut c'a ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, ri achique tinamit napon-vi. Y ri vinük c'a ri nye'ac'axan ri nbij, juis c'a nquiyala' ruk'ij. \s1 Ri aj-Nazaret man nquitakej tüj ri Jesús \p \v 16 Ri Jesús xbe pa Nazaret, ri tinamit ape' xq'uiy-vi. Y chupan ri k'ij richin uxlanen, rija' xbe c'a chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, cachi'el vi tubün. Y tok c'o chic chiri', rija' xpa'e' c'a, richin nusiq'uij ri rutzij ri Dios. \v 17 Y c'o c'a jun vuj ri rutz'iban can ri Isaías, jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ja vuj re' xjach pa ruk'a' ri Jesús, richin nusiq'uij chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' chiri'. Y tok ri Jesús xuric'-ka ri vuj ri', xril c'a ri nbij-vi: \q1 \v 18 Ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios, c'o viq'uin yin, \q1 roma xinrucha-vi-pe richin ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri meba' cánima chuvüch ri Dios. \q1 Xinrutük-pe chuka' richin nyenvak'omaj vinük ri nk'oxon cánima pa ruk'a' ri mac. \q1 Xinrutük-pe ri Dios richin ninbij cheque ri vinük ri yec'o preso pa ruk'a' ri mac, que nyetiquer nyecolotüj pa ruk'a'. \q1 Xintak-pe chuka' richin ninbün cheque ri vinük ye cachi'el moyi', que nyetzu'un. \q1 Y ri Dios xinrutük-pe chuka' richin nyencol ri vinük ri juis nquitij pokonül. \q1 \v 19 Y xinrutük-pe chuka' richin ninbij cheque ri vinük que ja tiempo re' tok ri Ajaf Dios nbün ri utz. \p \v 20 Y ri Jesús xubot can c'a ri vuj ri xusiq'uij chiquivüch ri vinük ri yec'o chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. C'ateri' xuya' can chin jun ri nsamüj chiri', y xbetz'uye' c'a richin que ntzijon. Y ri vinük xe' quica'yen-quica'yen c'a. \v 21 Y rija' xch'o c'a y xbij: Jare' chivüch rix vocomi nbanatüj-vi ri rubin can ri Dios chupan ri vuj ri tz'iban can cheke, xbij. \p \v 22 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', juis xka' chiquivüch ri Jesús. Y ri utzilüj tak tzij ri xerubij ri Jesús cheque, xe' c'a xquica'yej tok xcac'axaj, roma man jun bey ye cac'axalon ta tzij cachi'el ri xerubij rija' cheque. Y ri vinük ri' nquibila' chuka' chiquivüch: ¿Man ja tüj comi re' ri ruc'ajol ri José? nquibij. \p \v 23 Y ri Jesús xbij cheque: Yin nuyo'on vánima que rix ninuc-ka pa nuvi': Si ri Jesús re' ntiquer-vi nyerubanala' milagros, man ta xe c'a pa Capernaum nyerubanala-vi. Querubanala' c'a chuka' chere' pa rutinamit. \p \v 24 Y xbij chuka' cheque ri quimolon-qui' chiri': Ri nk'alajrisan ri tzij ri bin chin roma ri Dios, man nquitakej tüj c'a tok napon pa rutinamit. \v 25 Y yin ninbij que rix ivetaman ri xbanatüj tok man xbün tüj job oxi' juna' riq'uin nic'aj, pa ru-tiempo ri jun achi kavinak ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri xubini'aj Elías. Ketzij vi que juis ye q'uiy ri ixoki' ye malcani'a' chere' pan Israel, ri tiempo ri', tok juis vayjül xpu'u chuvüch ri karuch'ulef. \v 26 Pero ri Dios man xutük tüj ri Elías chuto'ic jun malca'n-ixok chere' pan Israel, pa ruruch'ulef ri Elías c'o-vi. Rija' xutük-e ri Elías riq'uin jun malca'n-ixok c'a pa jun tinamit rubini'an Sarepta. Y ri tinamit Sarepta re', c'a chunakaj ri tinamit Sidón c'o-vi-apu. \v 27 Y quiri' chuka' xc'ulachitüj quiq'uin ri yava'i' pa ru-tiempo ri Eliseo, ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Pa ru-tiempo c'a ri Eliseo, chiri' pan Israel ye q'uiy c'a ri ye yava'i' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra. Pero ri Dios man xrajo' tüj chuka' que c'o ta jun ri xc'achojrisüs cheque ri c'o ri yabil ri' quichajin, xaxe c'a ri Naamán ri xrajo' que xc'achojrisüs y rija' jun achi aj pa ruch'ulef Siria. \p \v 28 Y ri vinük ri quimolon-qui' chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque, xcatüj coyoval tok xcac'axaj que ri vinük ri man ye israelitas tüj nyetiquer nquic'ul ri utz ri riq'uin ri Dios tok ri israelitas man xetiquer tüj. \v 29 Y xebecatüj-pe, c'ateri' xquelesaj-e chuchi' ri tinamit. Ri jun tinamit c'a re' chuvüch jun juyu' c'o-vi. Romari' ri vinük xquic'uaj c'a ri Jesús c'a pari' ri juyu' richin nquitorij-ka. \v 30 Pero ri Jesús cachi'el ye man jun ri vinük chuvüch. Choj xel-pe chiquicojol ri vinük y xbexule-pe. \s1 Jun achi pa tinamit Capernaum, c'o jun itzel espíritu riq'uin \p \v 31 C'ateri' ri Jesús xbe-ka pa tinamit Capernaum, jun chic tinamit ri c'o pa ruch'ulef Galilea. Y chiri' c'a c'o-vi tok xapon ri k'ij richin uxlanen. Y romari' rija' nutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük ri quimolon-qui' chiri' pa nima-jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \v 32 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui', xe' xquica'yej tok xcac'axaj ri tijonic ri xuya' ri Jesús cheque, roma ri rutzij rija' nuc'ut que ri nbij rija' jari' ri nc'atzinej que nban. \p \v 33 Y chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' chiquicojol ri vinük c'o c'a apu jun achi ri c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri achi, riq'uin ronojel ruchuk'a' xch'o. \v 34 Ri espíritu ri' xbij c'a chin ri Jesús: ¿Achique najo' cheke roj, Jesús aj-Nazaret? ¿Xapu'u c'a richin que nkujaq'uis? Yin vetaman rat achique rat y romari' vetaman que rat rat lok'olüj vi y rat petenük riq'uin ri Dios, xbij. \p \v 35 Pero ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu: Man cach'o chic. Catel-e. \p Y ri itzel espíritu ri' xbün c'a chin ri achi achique chok q'uin c'o-vi, que xtzak pan ulef chiri' chiquicojol ri vinük quimolon-qui'. Y ri itzel espíritu re', choj xel-e riq'uin ri achi, y man jun chic xbün can chin. \v 36 Y ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xsatz quic'u'x tok xquitz'et ri xbün ri Jesús, y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a ruchuk'a' ri rutzij ri achi re'? Roma c'o rakalen ri tzij ri nch'o. Nuc'ut que ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nban. Ri itzel tak espíritu nquitakej rutzij y nye'el, nquibij ri vinük chiquivüch. \p \v 37 Y ri vinük ri yec'o pa tak lugar ri yec'o-pe chunakaj ri Capernaum, xcac'axaj chuka' ri nyerubanala' ri Jesús. Chanin c'a xbiyin rutzijol ri Jesús. \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj ri rujite' ri Simón \p \v 38 Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen ri', ri Jesús xel c'a pe chiri' pa ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios y choj xbe c'a pa racho ri jun rachibil rubini'an Simón. Y chupan c'a ri k'ij ri' ri rujite' ri Simón, yava' rubanun riq'uin jun nimalüj c'atün. Y ri yec'o chiri' pa jay xquic'utuj favor chin ri Jesús pari' ri yava'. \v 39 Y rija' xluque-ka riq'uin ri yava' y xbij que tiq'uis-e ri c'atün chirij. Y xe c'a xbij quiri' ri Jesús, jari' xq'uis-e ri c'atün chirij ri yava'. Y ri ixok ri', jari' xbecatüj-pe y xuya' quivay ri Jesús y ri ye benük chirij. \s1 Ri Jesús nyeruc'achojrisaj c'a q'uiy yava'i' \p \v 40 Tok xka-ka yan c'a ka ri k'ij chupan ri jun k'ij ri', conojel c'a ri vinük richin ri tinamit, ri yec'o yava'i' quiq'uin, xequic'uala-apu chuvüch ri Jesús. Ri yava'i' ri xequic'uala-apu ri vinük ri', jalajoj c'a ruvüch yabil ri ntoc cheque. Y ri Jesús xuya' c'a ruk'a' pa quivi' chiquijujunal ri yava'i'. Rija' xeruc'achojrisaj c'a e. \v 41 Ye q'uiy c'a cheque ri yava'i' re' xa man choj tüj yabil ntoc cheque. Xa itzel tak espíritu yec'o quiq'uin. Pero ri Jesús xerelesaj-e chuka'. Y tok ri itzel tak espíritu nye'el c'a e quiq'uin ri yava'i' re', riq'uin c'a ruchuk'a' nquibij y nquibij: Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios. \p Y ri Jesús xeruk'üt riq'uin ri rutzij y man xuya' tüj k'ij cheque richin xech'o más. Roma ri itzel tak espíritu re' quetaman que ja ri Jesús, jari' ri Cristo. \s1 Ri Jesús xbe pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Galilea chuk'alajrisasic ri rutzij ri Dios \p \v 42 Y tok xsaker-pe ruca'n k'ij, ri Jesús xel-e ba' pa tinamit. Rija' xbe pa tz'iran ruch'ulef. Pero ri vinük xebe chucanoxic ri Jesús, y xbequila-pe. Ri vinük c'a re' man ncajo' tüj que nbe ri Jesús, rije' xcajo' ta xquik'üt-ka. \v 43 Pero ri Jesús xbij cheque: Yin nc'atzinej que nquibe pa ch'aka chic tinamit, richin nintzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, roma xa romari' tok xintak-pe, xbij ri Jesús. \p \v 44 Y quiri' xbün. Chiri' pa ruch'ulef Galilea, rija' nutzijoj c'a ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \c 5 \s1 Q'uiy cür xetz'amatüj roma jun milagro \p \v 1 Y jun k'ij, tok ri Jesús c'o chiri' chuchi' ri lago rubini'an Genesaret, juis c'a vinük xe'apon riq'uin, roma ncajo' ncac'axaj ri rutzij ri Dios. Y ri vinük re' juis vi ye q'uiy, romari' nquipitz' ri Jesús. \v 2 Pero rija' chanin xutz'et-apu ca'i' canoas yec'o can chuchi' ri ya', y man jun c'o chiquipan. Roma ri cajaf ri canoas re' ye tz'amoy tak cür, y ri hora ri' xa quitz'amon ruch'ajic ri quiya'l tz'ambül-cür. \v 3 Y jun c'a cheque ri canoas re' richin ri Simón. Y chupan ri ru-canoa ri Simón, xoc-vi-e ri Jesús. Y rija' xbij c'a chin ri Simón que que'oc-apu ba' pari' ri ya'. Y rija' xtz'uye-ka chiri' pa canoa, y xutz'om-pe xutijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük. \v 4 Tok ri Jesús xtane' richin nch'o quiq'uin ri vinük re', rija' xbij chin ri Simón: Jo-apu ape' nim rupan ri ya', y que'iya-ka ri iya'l tz'ambül-cür. \p \v 5 Pero jari' tok ri Simón xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Roj junak'a' xojc'ase' richin xekacanoj cür, y xa man jun xkatz'om. Pero roma c'a ja rat ncabin que tikaya-ka ri ya'l tz'ambül-cür pa ya', nkaya-ka. \p \v 6 Y tok xquiya-ka ri quiya'l tz'ambül-cür, yec'o na vi. Juis c'a cür xe'oc chupan ri ya'l, y romari' ri ya'l xutz'om ruk'ach'ixic roma ri calal ri cür. \v 7 Romari' ri achi'a' tz'amoy tak cür re' xquibün-apu retal cheque ri ch'aka chic cachibil ri yec'o pa jun chic canoa, richin quepu'u chiquito'ic. Y ri cachibil xepu'u na vi chiquito'ic. Y ri ca'i' canoas xequinojsaj chi cür. Romari' ri ca'i' canoas re' jubama nyebe-ka chuxe' ri ya'. \v 8 Y tok ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin, xutz'et que jun milagro ri xbanatüj quiq'uin ri cür, rija' xbexuque' chuvüch ri Jesús, y xbij chin: Ajaf, yin xa yin jun achi aj-mac, man c'uluman tüj c'a que ncac'uje-apu viq'uin, rat ri juis ak'ij. \p \v 9 Quere' xbij ri Simón roma rija' man jun bey rutz'eton que quere' ta nbanatüj. Y quiri' chuka' conojel ri ye benük chirij. Rije' xe' xquica'yej c'a tok xquitz'et que juis cür xequitz'om ri k'ij ri'. \v 10 Y chuka' ri Jacobo y ri Juan, ri ye rachibil ri Simón, ri ye ruc'ajol ri jun achi rubini'an Zebedeo, xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj. Romari' ri Jesús xbij chin ri Simón: Man tisatz ac'u'x c'a roma ri xatz'et. Ri rubanun-pe rat jun achi tz'amoy-cür, pero ri nbe-apu chikavüch, navetamaj chuka' ncatoc tz'amoy tak vinük, richin quiri' yinquitzeklebej. \p \v 11 Y ri achi'a' tz'amoy tak cür re' xequic'ün-pe ri qui-canoas c'a chuchi' ri ya'. Ri achi'a' re' xquiya' can ri quisamaj y xquitzeklebej-e ri Jesús. \s1 Ri Jesús nrelesaj-e ri yabil rubini'an lepra chirij jun achi \p \v 12 Y tok ri Jesús xapon c'a pa jun tinamit, xapon c'a jun achi riq'uin, jun achi yava' riq'uin ri jun yabil rubini'an lepra. Ri achi re', xe xutz'et ri Jesús, xbexuque' chuvüch y xulucuba-ka ri rujolon chuvüch. Y xbij chin ri Jesús: Ajaf, yin vetaman que ncatiquer nquinac'achojrisaj riq'uin ri nuyabil, pero man vetaman tüj achique nanuc pa nuvi', xbij. \p \v 13 Y ri Jesús jari' xutz'om-apu ri achi yava' riq'uin ri lepra y xbij chin: Ninjo' que ncac'achoj. Tiq'uis c'a e ri yabil re' chavij, xbij chin. Y xe xbij quiri' ri Jesús, jari' xq'uis-e ri lepra chirij ri achi. \p \v 14 Ri Jesús xuchilabej c'a e chin ri achi ri' que man tutzijoj cheque ri vinük ri xbanatüj riq'uin. Y xbij-e chin chuka': Vocomi xa choj cabiyin pa racho ri Dios, richin quiri' te'ac'utu-avi' chuvüch ri sacerdote. Y taya' c'a ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Moisés. Chupan ri vuj ri' nbij ri nc'atzin que naya' rat, richin nak'alajrisaj chiquivüch ri vinük que rat ch'ajch'oj chic, xbij-e chin. \p \v 15 Pero ri Jesús más c'a xbiyin rutzijol, y juis c'a vinük nquimol-qui' riq'uin. Yec'o c'a vinük ri nyepu'u riq'uin, ncajo' ncac'axaj ri rutzij ri Dios. Y yec'o c'a ch'aka chic ncajo' que nyec'achojrisüs-e roma rija'. \v 16 Y rija' ja pa tz'iran ruch'ulef nbe-vi, richin que nbün orar. \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul \p \v 17 Y jun k'ij c'a, yec'o c'a achi'a' fariseos y yec'o chuka' etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xbequic'ulu-qui' ri ape' c'o-vi ri Jesús. Yec'o c'a cheque rije' ri ye petenük c'a cala' pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galilea. Yec'o ye petenük pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Judea. Ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos ri' ye tz'uyul-apu chiquicojol ri vinük ri nye'ac'axan ri rutzij ri Dios ri nuc'ut ri Jesús chiquivüch. Y ri Jesús c'o ruchuk'a' ri Ajaf Dios riq'uin, richin nyeruc'achojrisaj ri yava'i'. \v 18 Y c'o c'a jun achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul ruc'uan-apu chuvüch ruvarabül coma achi'a'. Y rije' xcajo' c'a xe'oc-apu pa jay c'a riq'uin ri Jesús, richin nquiya-apu ri quiyava' chuvüch. \v 19 Pero ri achi'a' ri' man xetiquer tüj xe'oc-apu chupan ri jay, roma juis ye q'uiy vinük quimolon-qui' chiri'. Romari' rije' xquinuc que xejote' pari' ri jay, y xquisol ri ruvi'. Y c'ateri' xquikasaj-ka ri varabül ri ape' li'an-vi-e ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. Ri yava' ri' c'a chuvüch ri Jesús xbec'uje-vi-ka, chiri' chiquicojol ri vinük. \v 20 Y tok ri Jesús xutz'et que ri achi'a' ri ye uc'uayon-apu ri achi yava', quiyo'on cánima riq'uin rija', xbij chin ri achi yava': Ri amac xecuyutüj. \p \v 21 Xe xcac'axaj ri tzij ri' ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos, ri achi'a' ri' jari' xquitz'om nquinuc-ka: ¿Achique c'a achi re'? ¿Y achique roma tok nbün que ja rija' ri Dios? ¿Roma achique ta c'a vinük ncuyun mac? Man jun. Xaxe ri Dios ri ncuyun mac, nquibij c'a pa tak cánima. \p \v 22 Pero ri Jesús jabel retaman ri nquinuc ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y retaman chuka' ri nquinuc ri achi'a' fariseos. Romari' rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma tok rix ninuc quere'? \v 23 Roma si yin nquitiquer ninbün chin ri jun achi re' ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, richin nbiyin-e y nbe, ¿nquitiquer ta comi ninbij chuka' chin que nincuy rumac? ¿Achique nibij rix? \v 24 Vocomi c'a, richin que rix nivetamaj que yin ri xinalüx chi'icojol c'o vuchuk'a' pa nuk'a' richin nincuy mac, titz'eta' c'a, xbij rija'. \p Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul: Ninbij c'a chave: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin chi'avacho, xbij ri Jesús. \p \v 25 Y ri achi ri man ntiquer tüj nsilon ruch'acul, jari' xpa'e-e. Chiquivüch conojel vinük ri quimolon-qui' chiri' xpa'e-e rija'. Y xuc'ol-e ri ruvarabül ri ape' cotz'oban-vi-pe, y xbe. Y rija' juis c'a nuya' ruk'ij ri Dios ri xtzolij-e chiracho. \v 26 Y conojel ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xsatz quic'u'x, roma man jun bey quitz'eton tüj que quiri' nbanatüj. Ri vinük re' c'a juis xquiya' ruk'ij ri Dios, y quixbin-qui' nquibij: Chupan ri jun k'ij re' xekatz'et milagros ri man jun bey ye tz'eton. \s1 Ri Jesús y ri Leví \p \v 27 Ri Jesús xel c'a pe chiri', y xutz'et c'a jun achi moloy-alcaval. Ri achi re' rubini'an Leví, y tz'uyul pa jun ch'acüt, nuc'ul can ri alcaval ri ntojox can. Y ri Jesús xbij chin: Quinatzekelebej. \p \v 28 Y jari' tok rija' xbecatüj-pe ri ape' tz'uyul-vi, xuya' can ronojel ri c'o chiri', y xutzeklebej ri Jesús. \p \v 29 Y c'ate ba' ri', ri achi rubini'an Leví xbün c'a jun nima-va'in pa racho, jun nima-va'in ri richin vi ri Jesús, pero chuka' xeroyoj ri moloy tak alcaval y chuka' ch'aka chic vinük. Y conojel c'a ri' junan ye tz'uyul chuvüch mesa riq'uin ri Jesús y ri rachibila'. \v 30 Y yec'o c'a etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y yec'o chuka' achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri'. Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos ri', q'uiy c'a tzij nyequibila-apu chiquij ri rachibila' ri Jesús. Nyequibila' c'a apu cheque: ¿Achique roma tok rix nyixva' y nitij ya' quiq'uin ri moloy tak alcaval y ri ch'aka chic vinük ri xa ye aj-maqui'? nquibij. \p \v 31 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Jun ak'omanel man ja tüj ri ye utz ri nyerak'omaj. Rija' nyerak'omaj ri c'o quiyabil. \v 32 Y romari' yin man xinpu'u tüj chin nyencanoj vinük ri choj quic'aslen. Yin xinpu'u chin nyencanoj ri aj-maqui', ri nc'atzin que ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús yec'o cosas ri xbün ri man junan tüj riq'uin ri xquibün ri vinük banun can \p \v 33 Y ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xquic'utuj chin ri Jesús: ¿Achique roma tok ri rachibila' ri Juan quicha'on k'ij richin man nyeva' tüj, richin nyequibanala' oraciones chin ri Dios? Y quiri' chuka' nquibün ri cachibila' ri achi'a' fariseos, pero ri avachibila' rat man quiri' tüj nquibün, xa nyeva', xquibij chin. \p \v 34 Y ri Jesús xbij cheque: ¿Achique nibij rix? ¿C'uluman comi que rix nibün que man nyeva' tüj ri ye oyon pa jun c'ulubic, tok xa c'a c'o na ri ala' c'ulubel quiq'uin? Man c'uluman tüj. \v 35 Pero napon ri k'ij tok ri ala' re' ntelesüs-e chiquicojol, y jari' tok nquibün que man nyeva' tüj richin nquibün orar. \p \v 36 Chuka' ri Jesús xucusaj ri jun ejemplo re' chiquivüch: Man jun vinük nrelesan jun c'ojobül chin jun tziük c'ac'a', y c'ateri' nucusaj ta richin nuc'ojoj jun tziük ri xa tziek' chic. Roma si c'o jun ri nbanun quiri', c'ayuf. Roma nukupij-ka ri tziük c'ac'a' richin nrelesaj jun c'ojobül, y ri c'ojobül re' xa man nuc'ün tüj ri jun rutziek ri xa tziek' chic. \v 37 Y quiri' chuka' man jun nyo'on c'ac'a' vino chupan jun tz'un c'ojlibül ri xa tziek' chic. Roma si quiri' nban, y ri tz'un xa man nyukuk tüj chic, ri tz'un nbojbo' y ntix-e ri vino chupan. Y ri tz'un chuka' man jun chic nc'atzin-vi. \v 38 Pero chupan jun c'ac'a' c'ojlibül, utz nyaque' c'ac'a' vino, roma c'a nyukuk na jabel y man nbojbo' tüj. Ri vino nyaque' c'a jabel chupan. \v 39 Y man jun ri rukumun vino ri c'o yan chic juna' yacül, y c'ateri' nrajo' ri c'ac'a' vino. Man quiri' tüj. Roma xa nbij: Ri vino ri c'o yan chic tiempo yacül jari' ri más utz, nbij. \c 6 \s1 Ri Jesús xutijoj que c'o modo chuvüch ri Dios que nc'uxux vüy chupan ri k'ij richin uxlanen \p \v 1 Pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' nyec'o apu c'a pa jun ulef ticon ruvüch riq'uin trigo. Y ri rachibila' c'o c'a ruvi-trigo nyequich'up-e, y ri ruvi' ri trigo ri' nyequibiyila' pa quik'a'. Y ja ri ruvüch ri trigo, nquic'ux. \v 2 Romari' tok yec'o achi'a' fariseos xquibij cheque ri rachibila' ri Jesús: ¿Achique c'a roma rix nibiyila' ri trigo pan ik'a' ri k'ij re'? Ri k'ij re', k'ij richin uxlanen y man utz tüj richin nban samaj, xquibij. \p \v 3 Pero ri Jesús xch'o-apu cheque, y xbij: ¿Man jun bey comi itz'eton ri jun tzij ri tz'iban can pari' ri xquibün ri rey David y ri ye rachibil, chupan ri ojer can tiempo, tok juis xenum quipan? \v 4 Ri David xbe chucanoxic vüy chiri' pa racho ri Dios, y xa ja ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri xbejach-pe chin. Rija' xuc'ux ri lok'olüj tak caxlan-vüy ri', y xuya' chuka' cheque ri ye benük chirij. Y man riq'uin tüj ri', man mac tüj ri xquibün. Y ri' xaxe ri sacerdotes c'o quik'a' chin, xbij ri Jesús. \p \v 5 Y ri Jesús xbij chuka' cheque ri achi'a' fariseos: Ri Rajaf ri k'ij richin uxlanen ja yin, ri xinalüx chi'icojol, xbij. \s1 Ri Jesús xuc'achojrisaj jun achi chaki'j ri rajquik'a' (ru-mano derecha) \p \v 6 Pa jun chic c'a k'ij richin uxlanen, ri Jesús y ri rachibila' xebe pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xutz'om c'a quitijoxic ri quimolon-qui' chiri'. Y chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui' chiri', c'o c'a jun achi ri chaki'j ri rajquik'a' (ru-mano derecha). \v 7 Roma c'a ri' yec'o cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y yec'o chuka' achi'a' fariseos ri nquinachaj-apu ri Jesús, k'alüj ri' si nuc'achojrisaj ri achi, richin quiri' nquisujuj que ri Jesús xsamüj chupan ri jun k'ij richin uxlanen ri'. \v 8 Pero ri Jesús jabel retaman ri nyetajin nquinuc ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos ri'. Y ri Jesús xbij chin ri achi chaki'j ri ruk'a': Cac'o-pe chiri' pa nic'aj. \p Y ri achi jari' xcatüj-pe ape' tz'uyul-vi, y xbepa'e' ape' ri xbix-vi chin roma ri Jesús. \v 9 Xpu'u c'a ri Jesús xbij cheque ri vinük ri yec'o chiri': Vocomi ninjo' c'a ninc'utuj chive: ¿Más comi c'uluman nban ri utz pa jun k'ij richin uxlanen o ri itzel? ¿Ri ncol jun vinük chuvüch ri camic o ri ncamsüs? ¿Achique ninuc rix? xbij. \p \v 10 Y ri Jesús xerutz'eta' c'a conojel ri quimolon-qui' chiri'. Xch'o chin ri achi ri yava' ruk'a', y xbij: Tayuku' la ak'a'. \p Y ri achi xaxe xuyuk ri ruk'a' cachi'el ri xbix chin roma ri Jesús, xa jari' xchojmir can ri ruk'a'. \v 11 Pero ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri', xcatüj coyoval. Y ri achi'a' re' nquitz'etela-qui', y nquic'utula' chuka' chiquivüch achique nquinuc nquibün chin ri Jesús. \s1 Tok ri Jesús xerucha' ri doce apóstoles \p \v 12 Y jun k'ij, ri Jesús xbe c'a pari' ri juyu' richin xberubana' orar. Y junak'a' c'a xc'ase' richin xtzijon riq'uin ri Dios pan oración. \v 13 Y chupan c'a ri cumaj yan ruca'n k'ij, rija' xeroyoj ri achi'a' ri nyetzekleben-vi richin. Chiquicojol c'a ri achi'a' ri', xerucha' ye doce, y xbij apóstoles cheque. \v 14 Ri ye doce ri xerucha' ri Jesús, ja ri Simón ri xbij chuka' Pedro chin, y ri Andrés ri ye quichak'-qui', ri Jacobo, ri Juan, ri Felipe, ri Bartolomé, \v 15 ri Mateo, ri Tomás, ri Jacobo ri ruc'ajol jun achi rubini'an Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri achi'a' quibini'an cananistas, \v 16 ri Judas ri ruchak' ri Jacobo, y ri Judas Iscariote ri xc'ayin richin ri Jesús. \s1 Ri Jesús nuk'alajrisaj rutzij ri Dios y nyeruc'achojrisaj yava'i' \p \v 17 Y jari' tok ri Jesús y ri ye ru-apóstoles xeka-pe pari' ri juyu', y xebec'uje-ka quiq'uin ri ch'aka chic achibila' chiri' pa jun tak'aj. Y chiri' juis vinük chuka' quimolon-qui'. Yec'o vinük ye petenük pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Judea, y yec'o chuka' ye petenük c'a cala' chuchi-mar, ri c'a cala' pa tinamit Tiro y Sidón. Yec'o c'a cheque ri vinük re' ye petenük richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj ri Jesús, y yec'o c'a ye petenük richin nyec'achojrisüs-e roma ri Jesús. \v 18 Y yec'o c'a chuka' vinük ri yec'o pa pokonül pa quik'a' ri itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin. Xe'elesüs chuka' e ri itzel tak espíritu ri' roma ri Jesús. \v 19 Y conojel ri vinük ye yava'i' ncajo' c'a nquitz'om-apu ri rutziek ri Jesús, roma rija' c'o ruchuk'a' riq'uin richin nuc'achojrisaj ronojel ruvüch yabil. \s1 Ri jabel quiquicot y ri juya' quivüch \p \v 20 Y jari' tok ri Jesús xerutz'et-apu ri rachibila' y xbij cheque: Jabel iquicot rix ri meba' ivánima chuvüch ri Dios, roma nyixoc-vi pa ruk'a' rija'. \p \v 21 Jabel iquicot rix ri ninum ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nbün c'a chive que nquicot ri ivánima. \p Jabel iquicot rix ri ntok' ri ivánima chuvüch ri Dios, roma ri Dios nujül ri ivok'ej riq'uin tze'en. \p \v 22 Jabel iquicot chuka' rix ri nyixetzelüs coma ri vinük, rix ri nyixquikotaj-pe chiquicojol, rix ri nyixyok', rix ri itzel nyixtz'et roma ja ri nubi' yin ri itaken, y ronojel ruvüch pokonül re' nicoch' voma yin ri xinalüx chi'icojol. \v 23 Y tok nc'ulachij ronojel re', quixquicot c'a juis, y quixropin chuka' roma quicot, roma nim rajil-ruq'uexel nic'ul chila' chicaj. Roma quiri' chuka' ri pokonül ri xquic'usala' ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ojer can. Rije' xquic'usala' pokonül pa quik'a' ri quixquin-quimama' can ri vinük ri nye'etzelan ivichin rix vocomi. \p \v 24 Y rix beyoma', juya' ivüch c'a, roma xic'usaj yan jun c'aslen juis jabel chuvüch ri ruch'ulef. Jac'a ri k'ij ri ye petenük chivij man ye quiri' tüj chic. \p \v 25 Rix chuka' ri nyixva' jabel, juya' ivüch, roma napon c'a ri k'ij tok nitij vayjül. \p Rix ri jabel nyixtze'en vocomi, juya' ivüch, roma napon ri k'ij tok ntoc ri ok'ej iviq'uin, roma ri bis. \p \v 26 Y rix xa juya' ivüch tok ninimirsüs ik'ij coma ri vinük ri xa man ye richin tüj ri Dios. Roma ri quixquin-quimama' can rije' xa xquiya' quik'ij ri xebin que ye k'alajrisüy rutzij ri Dios y xa man quiri' tüj. \s1 Que'ijo' ri nye'etzelan ivichin \p \v 27 Pero rix ri rixc'o chere' viq'uin vocomi, ri nquinivac'axaj-vi, tivac'axaj c'a ri ninbij chive: que'ijo' c'a ri nye'etzelan ivichin, y xaxe ri utz tibana' cheque ri vinük ri nyec'ulula'an ivichin. \v 28 Tic'utuj c'a chin ri Dios que nyerubün bendecir ri vinük ri nyerayin itzel pan ivi', y chuka' man que'imestaj pan i-oración ri nyebanun chive que nic'usaj pokonül. \v 29 Y si c'o c'a jun nyixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chin. Utz c'a que niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. Y si c'o c'a chuka' jun vinük numüj-e jun atziek ri cachi'el coton, man c'a tabisoj naya' chuka' e jun chic atziek chin. \v 30 Achique na c'a vinük ri c'o nuc'utuj chave, taya' chin ri nrajo'. Y si c'o jun vinük ri c'o numüj-e chave, man jun bey chic c'a tach'ojij chin. \v 31 Y rix utz tibana' quiq'uin ri vinük, roma rix man nka' ta chivüch c'a que ri vinük itzel quina'oj iviq'uin. \p \v 32 Y si rix xaxe ri vinük ri nyejo'on ivichin ri nye'ijo', man c'ayuf tüj. Roma achique na vinük ntiquer nbanun quiri'. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nyequijo' ri nyejo'on quichin rije'. \v 33 Si rix, xaxe ri vinük ri nyebanun utz chive, xaxe cheque rije' nibün-vi utz chuka', man c'ayuf tüj. Quiri' chuka' ri vinük juis ye itzel, nquibün utz cheque ri vinük ri nyebanun utz cheque rije'. \v 34 Si rix niya' jun cosa chin jun vinük pa kajic, roma nivoyobej ri kajbül richin, man c'ayuf tüj. Roma ri vinük juis ye itzel nyequiya-ka pa kajic ri qui-cosas chiquivüch rije', richin quiri' c'o nquich'üc can chirij. \v 35 Pero rix man tibün quiri'. Xa que'ijo' ri vinük ri nye'etzelan ivichin. Que'itola'. Y tok rix niya' pa kajic jun i-cosa, man c'a tivoyobej ri kajbül richin. Richin quiri' nim ri rajil-ruq'uexel ri nic'ul, y nk'alajin c'a que rix ralc'ual chic ri nimalüj lok'olüj Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' jabel runa'oj quiq'uin ri vinük juis ye itzel, y jabel runa'oj quiq'uin ri man jun bey nyematioxin tüj. Quiri' c'a chuka' tibana' rix. \v 36 Tijoyovaj quivüch ri vinük, xa cachi'el ri nujoyovaj kavüch roj ri Katata' Dios. \s1 Man que'itz'eta' ri vinük xaxe richin que itzel nyixch'o chiquij \p \v 37 Man jun bey tibün que nye'itz'eta' ri vinük xaxe richin chi itzel nyixch'o chiquij, y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Man tirayij que ri vinük nc'atzinej que nquitoj ri itzel ri nyequibanala', y ri Dios man nbün tüj chuka' quiri' iviq'uin rix. Ticuyu' quimac ri vinük y ri Dios quiri' chuka' nbün iviq'uin rix. \v 38 Si rix riq'uin ronojel ivánima nye'ito' ri vinük riq'uin ri nc'atzin, ri Dios nuya' chuka' ri rajil-ruq'uexel chive. Ri rajil-ruq'uexel nuya' chive ri Dios, juis q'uiy. Nupulisaj ri iyaconabal. Y cachi'el ri nibün rix quiq'uin ri vinük, quiri' chuka' nbün ri Dios iviq'uin rix. \p \v 39 Y ri Jesús xbij c'a chuka' jun ejemplo cheque. Rija' xbij c'a: ¿C'o comi jun moy ri ntiquer ta nuyukej jun chic moy, y man ta nyetzak pa tak jul? \v 40 Y quiri' chuka' man jun c'a estudiante ri más ta ruk'ij que chuvüch ri ru-maestro. Man juba' tüj. Nretamaj na ronojel ri nc'atzin, c'ateri' junan nbün-e riq'uin ri ru-maestro. \p \v 41 ¿Y achique roma tok rat ja ri vit k'ayis c'o pa runak'-ruvüch ri a-hermano ri natz'et chanin y man nana' tüj ri che' k'atül pa runak'-avüch rat? Ri ejemplo re' nbij c'a que man tikanimirsaj ri rumac jun hermano y nkach'utinirsaj-ka ri nimalüj tak kamac roj. \v 42 Y man tabij c'a chuka' chin ri a-hermano: Taya' k'ij chuve richin ninvelesaj ri vit k'ayis k'atül pa runak'-avüch, y man naya' tüj ka cuenta chin ri che' k'atül pa runak'-avüch rat. Ri ejemplo re' nbij c'a que man tabij chin jun a-hermano que man camacun chic, tok xa ja chuka' ri nabün rat. Man naya' tüj ka pa cuenta ri amac. Xa ca'i' apalüj. Nabey tachojmirsaj na ka ri ac'aslen rat, c'ateri' utz nato' ri a-hermano. \s1 Jun che' nyetamüx ruvüch xaxe riq'uin ri ruvüch ri nuya' \p \v 43 Y man jun utzilüj che' nuya' ta itzel tak ruvüch. Man jun chuka' che' ri man utz tüj, nuya' ta utzilüj tak ruvüch. \v 44 Ri che' netamüx ruvüch si utz o man utz tüj, roma ri ruvüch ri nuya', si utz o man utz tüj. Roma ri k'ayis juis quiq'uixal man nquiya' tüj higo, nixta uva. \v 45 Y quiri' c'a ri achi. Ri achi utz, ja ri utz ri nbün y nbij, roma ja ri utz ri c'o pa ránima. Jac'a ri achi itzel, ja ri itzel ri nbün y ri nbij, roma ja ri itzel ri c'o pa ránima. Roma jun vinük jac'a ri c'o pa ránima ri nbij. \s1 Ri ejemplo pari' ri ca'i' jay \p \v 46 ¿Y achique c'a chuka' roma tok rix nibij: Ajaf, Ajaf, nibila' chuve, y xa man nibün tüj ri ninbij yin chive? \v 47 Romari' ri vinük ri npu'u viq'uin, ri nrac'axaj ri nutzij y nbün ri ninbij chin, \v 48 junan riq'uin ri jun achi ri xupaba' jun racho. Nabey, xbün-ka ri jul richin ri ru-cimiento ri jay, y pan abüj xuc'ot-vi-ka ri jul ri'. C'ateri' xuya' ri ru-cimiento ri jay, y xutz'om c'a samaj. Y tok c'achojnük chic c'a ri jay, xq'uiy-pe ri rakün-ya'. Y ri rakün-ya' ri' xberila' ri jay. Pero ri jay man xsilon tüj, man riq'uin tüj que ri rakün-ya' juis nimarnük, y juis ruchuk'a'. \v 49 Pero ri vinük ri npu'u viq'uin richin nrac'axaj ri nutzij, y man nbün tüj ri ninbij chin, junan riq'uin ri jun achi ri xupaba' jun racho, y xa man xuya' tüj ru-cimiento. Y tok ri rakün-ya' xbeq'uiy-pe, xberila' ri jay. Ri jay ri' xtzak y xq'uis chiri'. \c 7 \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj jun achi rusamajel jun Capitán \p \v 1 Tok ri Jesús xtane' chi tzij chiquivüch ri vinük, rija' xbe pa tinamit Capernaum. \v 2 Y chiri' pa tinamit c'o jun achi Capitán. Y ri achi ri' c'o jun rusamajel achi ri juis nrajo', pero yava', y xa jubama ncom yan ka. \v 3 Y tok ri Capitán xrac'axaj c'a pari' ri Jesús, rija' xerutük ch'aka rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, achi'a' israelitas, richin quiri' nquic'utuj favor chin ri Jesús que tipu'u ba' richin nc'achojrisaj can ri rusamajel ri Capitán. \v 4 Y tok ri rajatük tak achi'a' xe'apon riq'uin ri Jesús, juis c'a xquic'utuj favor chin. Y xquibij chuka' chin: C'uluman-vi c'a que nabün ri jun favor ri' chin ri Capitán. \v 5 Roma rija' juis nkurujo' roj israelitas, y chuka' xbün jun jay ape' nkamol-vi-ki', ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, xquibij. \p \v 6 Y ri Jesús xbe c'a chiquij ri rajatük tak achi'a' ri ye takon-pe roma ri Capitán. Y tok ri Jesús y ri ye benük chirij nakaj chic c'a nye'apon yan chiracho ri Capitán, rija' xerutük c'a pe ch'aka chic vinük ri quetaman ruvüch, chuc'ulic ri Jesús. Y ri achi'a' ri' xquibij-pe c'a chin ri Jesús: Ajaf, ri achi ri roj takayon-pe chi'ac'ulic rubin c'a pe: Ajaf, man taya' c'a más asamaj voma yin, yin xa jun aj-mac y romari' man c'uluman tüj chave que ncatoc pa vacho. \v 7 Y jari' ri xbanun chuve que xinna-vi. Que man c'uluman tüj que ja yin ri xinapon aviq'uin. Rat xaxe c'a tabij que nc'achoj ri nusamajel, y nc'achoj. \v 8 Y vetaman-vi que quiri' nbanatüj, roma yin, c'o jun ri nbin chuve ri nc'atzinej que ninbün. Y chuka' yec'o achi'a' ye yo'on pa nuk'a' yin. Tok ninbij c'a chin jun achi ri c'o pa nuk'a' que tibiyin, xa nbe-vi. Y si ninbij chuka' chin jun chic cheque ri achi'a' ri yec'o pa nuk'a' que tipu'u, xa npu'u-vi chuka'. Y tok ninbij c'a chin ri nusamajel que tabana' re', xa nbün-vi chuka', nbij-pe, xquibij ri achi'a' chin ri Jesús. \p \v 9 Y ri Jesús xe' xuca'yej tok xrac'axaj ri xquibij ri achi'a' chin. Xe' xuca'yej tok xrac'axaj ri rutakon-e rubixic ri Capitán. Y ri Jesús jari' xerutz'eta' ri vinük ri ye benük chirij, y xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive, que ri achi ri takayon-pe rubixic ri tzij re', ruyo'on-vi ránima viq'uin. Y man jun c'a nuvinak israelita ri vilon ri ruyo'on ta ránima viq'uin, cachi'el ri jun achi re'. \p \v 10 Y tok xetzolij ri vinük ri ye takon-pe roma ri Capitán, xquitz'et c'a que ri achi samajel, y yava' c'o can, man jun chic yabil c'o chirij. \s1 Ri Jesús nuc'asoj jun camnük ala' ral jun malca'n-ixok \p \v 11 Jun chic c'a k'ij, ri Jesús xbe pa jun tinamit rubini'an Naín, y ye benük chuka' ri rachibila' chirij. Y juis c'a chuka' vinük ri ye tzekel-e chiquij. \v 12 Tok ri Jesús y ri ye benük chirij nakaj chic chin nye'apon-apu pa tinamit Naín, xquitz'et c'a que c'amon-pe jun camnük richin nyemukux can. Ri camnük ri' jun ala', ral jun malca'n-ixok. Ri malca'n-ixok ri', xaxe c'a ri jun ral-ala' ri c'o, y jari' ri benük chumukic vocomi. Y juis c'a vinük ri nyepochi'ij richin ye benük chirij chumukic ri camnük. \v 13 Y tok ri Ajaf Jesús xutz'et ruvüch ri ixok ri xcom-e ri ral, xujoyovaj ruvüch, y xbij c'a chin: Man catok' chic c'a. \p \v 14 Y ri Jesús xutz'om-apu ri ru-cajón ri camnük, y ri ye uc'uayon-e richin ri camnük xepa'e-ka chiri'. Y rija' xbij chin ri camnük ala': Chave rat nquich'o-vi. Cacatüj. \p \v 15 Y tok ri Jesús xbij quiri', ri camnük ala' xcatüj, y xbetzijon-pe. Y ri Jesús xujüch-e c'a ri ala' chin ri rute'. \p \v 16 Tok ri vinük xquitz'et ri xbanatüj, conojel juis xquixbij-qui'. Y xquiya' ruk'ij ri Dios chuka', y nquibila' c'a: Vocomi xbek'alajin-pe jun nimalüj achi chikacojol, ri nk'alajrisan ri rutzij ri Dios. Vocomi ri Dios xutük-pe jun ri nyo'on ri utzilüj rusipanic chikacojol roj ri rutinamit, xquibij ri vinük. \p \v 17 Y ri xbün ri Jesús chupan ri k'ij ri', xetamüx chiri' pa Judea, y xetamüx chuka' pa tak tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Judea. \s1 Ri Juan Bautista yec'o ri xerutük c'a riq'uin ri Jesús, roma nrajo' nretamaj si ja rija' ri Cristo \p \v 18 Y ri Juan Bautista xrac'axaj c'a ronojel, roma ja ri rachibila' rija' ri xebetzijon chin. Romari' rija' xeroyoj ye ca'i' cheque ri rachibila', \v 19 y xerutük-e riq'uin ri Jesús. Xerutük-e richin xbequic'utuj chin: ¿Ja rat ri Cristo ri oyoben? ¿O xa c'a nkoyobej jun chic? Quiri' xbij-e cheque. \v 20 Y ri ye rutakon-e ri Juan, xe'apon c'a riq'uin ri Jesús. Y rije' xquibij c'a chin: Ri Juan Bautista roj rutakon-pe aviq'uin, richin nkac'utuj chave: ¿Ja rat ri Cristo ri oyoben? ¿O xa c'a c'o chic na jun ri nkoyobej? xquibij. \p \v 21 Y tok yec'o-ka chiri' c'a ri ye ca'i' rachibila' ri Juan, ri Jesús ye q'uiy c'a vinük xeruc'achojrisaj riq'uin ri quiyabil. Xeruc'achojrisala' chuka' vinük riq'uin nimalüj tak yabil. Xerelesala' chuka' itzel tak espíritu ri yec'o quiq'uin ch'aka vinük, y xbün chuka' cheque ri moyi' que xetzu'un. \v 22 Y jari' tok ri Jesús xbij cheque ri ye ca'i' rachibila' ri Juan: Vocomi quixtzolij, y titzijoj chin ri xitz'et can y xivac'axaj-e chere'. Titzijoj chin ri Juan achique rubanic tok ri moyi' nyetiquer nyetzu'un-e, achique rubanic tok ri vinük ri man nyetiquer tüj nyebiyin roma ri ye jetz', nyebiyin-e jabel, y achique rubanic tok ri ye yava'i' riq'uin ri yabil lepra nyec'achoj. Titzijoj chuka' chin ri achique rubanic tok ri man ncac'axaj tüj, nyec'achoj, ri caminaki' nyec'astüj, y ri vinük ri meba' cánima chuvüch ri Dios, ninbij ri utzilüj tzij richin colonic cheque. \v 23 Y tibij chuka' chin que jun vinük cachi'el rija', ri ruyo'on ránima viq'uin y man jun bey nquirumalij tüj can, jabel ruquicot, xbij-e cheque, y xebe. \p \v 24 Y tok ri ye ca'i' achi'a' ri ye rutakon-pe ri Juan xetzolij, ri Jesús xerubila' c'a utzilüj tak tzij pari' ri Juan chiquivüch ri vinük yec'o chiri'. Y quere' c'a ri nbij ri Jesús cheque ri vinük: ¿Achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' chupan ri tz'iran ruch'ulef? ¿Xitz'et comi rix jun achi chiri' ri cachi'el aj ri nbe cala' nbe cala' pa ruk'a' ri cakik'? \v 25 ¿Achique c'a ri xbe'itz'eta' rix chiri'? ¿Xitz'et comi rix jun achi ri jabel tak tziük ye rucusan? Man quiri' tüj. Ri achi'a' ye cucusalon tziük quiri', jabel ri yec'o-vi. Rije' nyec'uje' pa tak cacho ri reyes. \v 26 ¿Pero achique ri xbe'itz'eta' rix chiri' pa tz'iran ruch'ulef? ¿Jun achi ri nk'alajrisan ri bin chin roma ri Dios ri xitz'et chiri'? Ja'. Ri achi ri xitz'et chiri' ja vi ri' ri rusamaj. Pero c'o c'a chuka' jun chic samaj ri yo'on pa ruk'a'. \v 27 Y pari' c'a ri Juan nch'o-vi ri Dios chupan ri rutzij ri tz'iban can, tok nbij: \q1 Nintük c'a jun achi nabey, \q1 richin que nuchojmirsaj ri bey ape' napon-vi ri Cristo. \q1 Quiri' nbij ri Dios. \m \v 28 Y tivetamaj c'a, que ye jani' achi'a' ri ye k'alajrisüy rutzij ri Dios ri ye alaxnük chuvüch ri ruch'ulef, man jun c'a ri más c'o ta ruk'ij que chuvüch ri Juan Bautista. Rija' nim vi ruk'ij. Jac'a vocomi, conojel c'a ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, más c'a nimak' quik'ij. Y ri más co'ol cheque rije', más nim que chuvüch ri Juan. \p \v 29 Y chiri' yec'o c'a q'uiy vinük y moloy tak alcaval ri ye banun bautizar roma ri Juan. Y tok rije' xcac'axaj ri xbij ri Jesús, xquibij que ri Dios jabel choj. \v 30 Y ja ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man xcajo' tüj xquic'ul ri runucun ri Dios que quichin rije' chuka'. Rije' man xcajo' tüj que xeban bautizar roma ri Juan. \v 31 Y ri Ajaf Jesús xbij: ¿Achique comi ninbij pari' ri vinük richin ri tiempo re'? ¿Y achique chok q'uin ye junan vi? \v 32 Ri vinük re' xa ye junan riq'uin ri jun catz'anin ri nquibün ri ac'uala' pa tak bey. Ri ac'uala' re' riq'uin cuchuk'a' nquibij chiquivüch, y nquibij c'a chupan ri catz'anin: Xojk'ojoman riq'uin xul chivüch y man xixxajo' tüj roma quicot. Xkabixaj bix richin bis chivüch y man xixok' tüj, nquibij ri ac'uala' pa catz'anin. Y ye quiri' ri vinük ri', man jun ri nka' chiquivüch. \v 33 Roma tok xc'ulun-pe ri Juan Bautista, rija' man xuc'ux tüj caxlan-vüy, man xutij tüj chuka' ri ruya'al-uva. Jac'a rix xibij chin que rija' c'o itzel espíritu riq'uin. \v 34 Y tok xinka-pe yin, ri xinalüx chi'icojol, ninc'ux caxlan-vüy, y nintij chuka' ruya'al-uva. Y rix xibij chuve que xe va'in ninjo', y xibij chuka' que yin jun k'abarel, que yin cachibil ri moloy tak alcaval, y yin cachibil chuka' ri vinük ri aj-maqui' nibij rix cheque. \v 35 Pero ri etamabül richin ri Dios nk'alajin pa quic'aslen ri vinük ri nyeniman richin, xbij ri Jesús. \s1 Ri xbanatüj tok ri Jesús xapon pa racho jun fariseo rubini'an Simón \p \v 36 Y c'o c'a jun achi fariseo ri xoyon richin ri Jesús. Xroyoj richin jun va'in pa racho. Y tok ri Jesús xapon c'a pa racho ri achi, xtz'uye' c'a apu chuvüch mesa, richin ri va'in. \v 37 Y chupan ri tinamit ri', c'o c'a jun ixok ri itzel ruc'aslen. Y ri ixok ri' xrac'axaj c'a que ri Jesús c'o pa racho ri jun achi fariseo, romari' rija' xapon chiri'. Y rija' ruc'uan-apu chuka' jun bambül, ri banun riq'uin jun abüj rubini'an alabastro. Ri bambül ri' c'o-e jun jubulüj ak'on chupan. \v 38 Y ri ixok ri' xapon c'a riq'uin ri Jesús, rija' juis c'a ntok'. Y ri ruya'al tak runak'-ruvüch ri ixok ri' nyeka-ka chirij rakün ri Jesús. Rija' nyerusula' c'a rakün ri Jesús, riq'uin ri rusmal tak ruvi'. Ri ixok ri' nyerutz'ubala' chuka' ri rakün ri Jesús, y xuya' chuka' ri jubulüj ak'on chirij ri rakün. \v 39 Y ri achi fariseo ri xoyon richin ri Jesús, tok xutz'et ri xbün ri ixok, xunuc-ka: Si ta ri Jesús ketzij vi que k'alajrisüy richin ri rutzij ri Dios, nunabej ta achique ntz'amon la rakün, y achique chi vinük la ixok la'. Roma la jun ixok la' itzel ri ruc'aslen, xbij-ka pa ránima. \v 40 Y ri Jesús xbij chin ri achi fariseo ri xoyon richin: Simón, c'o jun ri ninjo' ninbij chave. \p Ri Simón xbij chin: Ajaf, ¿achique c'a ri najo' nabij chuve? \p \v 41 Y ri Jesús xbij chin: Yec'o c'a ye ca'i' achi'a' c'o quic'as riq'uin jun achi ri nyo'on tumin pa kajic. Jun cheque ri achi'a' ri', vo'o' ciento quetzales ruc'as, y ri jun chic, cincuenta quetzales ruc'as. \v 42 Pero roma c'a ri achi'a' ri' man nyetiquer tüj nquitoj ri quic'as, ri achi ri yo'on tumin pa kajic cheque, xbij que man tiquitoj chic, xa tiq'uis quiri', xbij cheque. Y ri Jesús xbij chuka' chin ri Simón ri fariseo: Vocomi c'a tabij chuve, ¿Achique c'a cheque ri ye ca'i' achi'a' ri' ri más najo'on richin ri achi ri nyo'on tumin pa kajic? \p \v 43 Ri Simón xbij: Yin ninbij que ja ri más q'uiy ruc'as xbün riq'uin. \p Ja', quiri', xbij ri Jesús chin ri Simón. \p \v 44 Y ri Jesús nutz'et ri ixok tok xbij chin ri Simón ri fariseo: ¿Natz'et ri ixok re'? Yin tok xinoc-pe chere' pan avacho, man xaya' tüj nuya' ch'ajbül-vakün. Jac'a ri ixok re' xeruch'üj ri vakün riq'uin ri ruya'al tak runak'-ruvüch, y xerusu' riq'uin ri rusmal tak ruvi'. \v 45 Chuka' tok xinoc-pe man xinatz'ubaj tüj richin xinabün saludar. Jac'a ri ixok re', ja ri vakün ri ye rutz'uban hasta que jampe' xinoc-pe. \v 46 Rat chuka' man xak'ij tüj aceite pa nuvi' tok xinoc-pe. Jac'a ri ixok re', jubulüj ak'on ri xuyala' chirij ri vakün. \v 47 Romari' ninbij chave rat Simón, que ri ixok re' juis nrajo' ri Jun ri xcuyun ri rumac. Roma ri janipe' mac ri ye rubanalun xecuyutüj yan. Jac'a ri xa man q'uiy tüj ri rumac ri xecuy, xa man quiri' tüj nrajo' ri Jun ri xcuyun ri rumac. \p \v 48 Y ri Jesús xbij chin ri ixok: Ri amac xecuyutüj yan. \p \v 49 Y ri vinük ri ye oyon roma ri Simón ri fariseo y junan yec'o riq'uin ri Jesús chiri' chuvüch mesa, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma nyerucuy mac chuka', nquibij. \p \v 50 Y ri Jesús xbij chin ri xtün: Xacolotüj, roma ri xaya' avánima viq'uin. Vocomi c'a, catzolij. Ri avánima xril yan uxlanen. \c 8 \s1 Ixoki' ri xeto'on richin ri Jesús \p \v 1 Ca'i-oxi' k'ij c'unük ronojel ri', ri Jesús xutz'om c'a nbe pa tak nimak' y cocoj tinamit, y ye doce rachibila' ye benük chirij. Y rija' nutzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 2 Y yec'o chuka' ca'i-oxi' ixoki' ri ye tzekel-e chirij. Ri ixoki' ri', jari' ri ye ruc'achojrisan ri Jesús y relesalon itzel tak espíritu chiquij. Chiquicojol c'a ri ixoki' ri' benük ri María, ri nbix Magdalena chin chuka'. Y ja riq'uin ri ixok ri' xe'elesüs-e ye siete itzel tak espíritu, roma ri Jesús. \v 3 Chiquicojol ri ixoki' ri ye tzekel chirij ri Jesús, benük ri jun ixok ri rubini'an Juana, rixjayil ri jun achi rubini'an Chuza. Y ri achi ri' jun rusamajel ri Herodes. Chuka' benük ri jun ixok rubini'an Susana. Y yec'o chuka' ch'aka chic ixoki' ri ye benük ri nyeto'on chuka' richin ri Jesús. Ri ixoki' ri' xequilij ri Jesús y ri rachibila'. \s1 Ri ejemplo pari' ri ija' \p \v 4 Y riq'uin ri Jesús juis q'uiy vinük xquimol-qui', vinük ri nyepu'u pa ch'aka chic tinamit. Romari' ri jun k'ij ri', tok juis chic ye q'uiy vinük quimolon-qui' riq'uin, rija' xbij jun ejemplo cheque: \v 5 C'o c'a jun achi ri xbejopin ija'. Y tok ri achi njopin chic ija', juba' c'a chin ri ija' xtzak pa bey, romari' ri vinük yec'o pari'. Y riq'uin chic xepu'u ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, xquic'ux-e ri ija' ri'. \v 6 Y ch'aka chic ija' xtzak chucojol tak abüj. Ri ija' ri' richin xel-pe, xel-pe. Jac'a tok xpu'u ruvüch ri k'ij, xechaki'j-ka, roma man rüx tüj ri ulef ape' xtzak-ka-vi ri ija'. \v 7 Y ba' chic ija' xtzak chucojol k'ayis c'o quiq'uixal. Y tok xe'el-pe, junan xeq'uiy quiq'uin ri q'uix. Pero roma ri q'uix juis xeq'uiy, ri tico'n xek'ayisüs pa quik'a'. \v 8 Y ri ch'aka chic c'a ija' xka-ka pa jun utzilüj ulef, y jabel xeq'uiy. Y xquiyala' jujun ciento quivüch jujun ija', xbij. \p Y tok rubin chic ka ri' ri Jesús, riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o, y xbij: Ri c'o c'a ruxiquin, trac'axaj c'a ri xinbij, xbij cheque. \s1 Ri nc'atzin-vi jun ejemplo \p \v 9 Y ri rachibila' ri Jesús xquic'utuj c'a chin que achique c'a ri nrajo' nuk'alajrisaj chiquivüch riq'uin ri jun ejemplo ri'. \v 10 Y ri Jesús xbij cheque: Man jun bey bin ta can jabel pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, pero chive rix yo'on c'a k'ij que nivetamaj. Jac'a cheque ri vinük ri man nyetaken tüj vichin, riq'uin ejemplos nquich'o-vi quiq'uin, richin quiri' choj nquitz'eta' y man nquitz'et tüj jabel ri nquitz'et, y richin que choj ncac'axaj y man nk'ax ta cheque ri ncac'axaj. \s1 Ri Jesús nbij achique ntel-vi chi tzij ri ejemplo pari' ri ija' \p \v 11 Y quere' c'a ri nbij ri ejemplo ri': Ri ija' junan nbün riq'uin ri rutzij ri Dios. \v 12 Ri ba' ija' ri xtzak-ka pa bey, junan riq'uin ri rutzij ri Dios tok nac'axüx coma ri vinük. Ri itzel-vinük junanin npu'u, y nrelesaj-e ri rutzij ri Dios pa tak cánima ri vinük ri', richin quiri' ri vinük ri' man tiquitakej ri Dios, y man quecolotüj chuka'. \v 13 Y ri ija' ri xtzak can chucojol tak abüj, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Ri vinük ri' juis c'a nyequicot tok nquic'ul ri rutzij ri Dios pa tak cánima. Pero roma c'a ri man nuc'ün tüj ka ruxe' jabel ri rutzij ri Dios pa tak cánima, man nlayuj tüj c'a ri quicot quiq'uin, xa jun ca'i-oxi' oc k'ij nquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y tok nyetijox c'a, man c'ayuf tüj richin nquiya' can ri Dios. \v 14 Ri ija' ri xtzak chucojol tak k'ayis ri c'o quiq'uixal nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Pero ri vinük ri' xa nyejik' roma ja ri nc'atzin chin ri quic'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef ri nquinuc, nyejik' chupan ri quibeyomal y chuka' chupan ri nyequirayila'. Y man nquic'uan tüj jun utzilüj c'aslen, y man nyeq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios. Y romari' man q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios \v 15 Y ri ija' ri xtzak pa jun utzilüj ulef, nch'o-vi c'a pari' ri rutzij ri Dios ri nac'axüx coma ri vinük. Rije' riq'uin ronojel cánima ncac'axaj y nquibün ri nbij. Chi jumul quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, y nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios. Y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. \s1 Ri ejemplo pari' jun k'ak' richin sük \p \v 16 Y man jun vinük chuka' ri nutzij jun k'ak' y c'ateri' nrajo' nutz'apij o nuya' ta apu chuxe' ri ruch'at. Man quiri' tüj nbün. Ri k'ak' ri' nc'atzin richin ncanox jun c'ojlibül ape' ntz'uyubüs-vi, richin quiri' ri nye'oc-apu pa jay nyetzu'un jabel. \v 17 Y man jun ri evan can, ri man ta nbek'alajin-pe. Y chuka' man jun ri tz'apin can rij, ri xa man ta nbek'alajin-pe y ntel-pe chuvüch-sük. \p \v 18 Y quiri', si rix nivac'axaj ri rutzij ri Dios, tiyaca' c'a ka pa tak ivánima. Roma ri c'o c'a ruyacon pa ránima, nuc'ul c'a más. Jac'a ri nrac'axan ri rutzij ri Dios y xa man nuyüc tüj ka pa ránima, ri jaru' ri nunuc que ruchajin, hasta ri' ntelesüs pa ruk'a', xbij ri Jesús. \s1 Ri rute' y ri ye ruchak' ri Jesús \p \v 19 Y ri rute' y ri ye ruchak' ri Jesús xepu'u c'a ape' c'o-vi rija'. Pero man xetiquer tüj c'a xe'apon-apu riq'uin rija', roma juis ye q'uiy vinük quimolon-qui' riq'uin ri Jesús. \v 20 Y xbix c'a apu chin ri Jesús: Ri ate' y ri ye achak' rat coyoben chuvüch-jay, ye petenük chin ncatquitz'eta'. \p \v 21 Pero rija' xbij: Ja ri vinük ri nye'ac'axan y nquibün ri nbij ri rutzij ri Dios, jari' ri nte' y ri ye nchak', xbij ri Jesús. \s1 Xk'alajin ri ruchuk'a' ri Jesús tok xuk'üt ruchuk'a' ri cakik' y ri ya' \p \v 22 Y jun k'ij, ri Jesús rachibilan ri rachibila', xoc-e pa jun canoa. Y c'ateri' xbij cheque: Jo' la lojc'an chic ruchi-ya'. Y xebe. \p \v 23 Y ri Jesús xvür-e, tok quitz'amon-e bey pari' ri ya'. Quitz'amon c'a bey tok xpu'u jun cakik' juis nim chiri' pari' ri ya'. Romari' ri canoa ape' ye benük-vi, xutz'om nnoj-pe ya' chupan, y riq'uin ri' man c'ayuf tüj nbe chuxe' ya' ri canoa. Pa c'ayuf c'a yec'o-vi. \v 24 Xepu'u c'a ri rachibila' xquic'asoj ri Jesús, y xquibij chin: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Vocomi nkucom, xquibij chin. \p Y ri Jesús xcatüj c'a pe, y xbij: Tiq'uis-e ri cakik' y titane-ka ri nbolko't ri ya'. \p Y quiri' xbanatüj. Ri cakik' xq'uis-e, y ri nbolko't ri ya' xtane-ka. \v 25 C'ateri' ri Jesús xbij cheque ri rachibila': ¿Achique roma tok man xiya' tüj ivánima viq'uin? \p Pero ri achibila' quixbin-qui'. Xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj y xquic'utula' chiquivüch: ¿Achique c'a chi achi re'? Roma nch'o cheque ri cakik' y ri ya', y nquitakej rutzij. \s1 Ri Jesús nyerelesaj itzel tak espíritu riq'uin jun aj-Gadara \p \v 26 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a ri lojc'an-apu ruchi-ya', chiri' pa jun lugar rubini'an Gadara, ri c'o-apu chuvüch ri ruch'ulef Galilea. \v 27 Y tok ri Jesús xka-ka can chupan ri canoa, xapon jun achi aj pa tinamit riq'uin. Y ri achi ri' c'o chic c'a q'uiy tiempo ri yec'o-pe itzel tak espíritu riq'uin. Manak rutziek nucusaj, nixta man nc'uje' tüj pa racho. Xa ja ri camposanto richin ri tinamit ri', ri c'unük racho. \v 28 Y ri achi ri', xe xutz'et ri Jesús, jari' xbexuque' chuvüch. Y riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o-apu chin ri Jesús, y nbij c'a: Rat Jesús ri Ruc'ajol ri nimalüj Dios, ¿achique roma tok nquinanük? Tabana' jun favor man quinaya' pa k'oxomül. \p \v 29 Ri achi xbij quere' roma ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu c'o riq'uin, que tel-e chiri'. Roma q'uiy tiempo c'o-pe ri itzel espíritu ri' riq'uin. Y roma chuka' ri' ri vinük quitz'amon ye quiximilon ruk'a-rakün ri achi ri' riq'uin ch'ich' y cadenas, pero man ye tiquernük tüj chirij. Roma ri achi ri' nyeruk'üj ri cadenas ri ye ximiyon richin, y ri itzel espíritu c'o riq'uin nbün c'a chin que nbe pa tz'iran ruch'ulef. \v 30 Y ri Jesús xuc'utuj c'a chin ri achi: ¿Achique abi'? \p Y ri achi xbij: Legión nubi', xbij. \p Quiri' xbij ri achi roma ye juis ri itzel tak espíritu ri yec'o riq'uin, y ri tzij Legión ntel chi tzij que ye q'uiy. \v 31 Y ri itzel tak espíritu ri' juis xquic'utuj favor chin ri Jesús, que si nyerelesaj-e riq'uin ri achi, man querutük-e c'a chupan ri qui-lugar conojel ri itzel tak espíritu, xquibij. \v 32 Y roma chunakaj apu ri lugar ri', pari' jun juyu', juis ye q'uiy ak nyeva', romari' ri itzel tak espíritu xquic'utuj favor chin ri Jesús que tuya' k'ij cheque richin nye'oc quiq'uin ri ak ri'. Y ri Jesús xbij cheque que utz. \v 33 Y ri itzel tak espíritu jari' xe'el-e riq'uin ri achi, y xebe'oc quiq'uin ri ak. Conojel c'a ri ak ri' xquitz'om canin chuvüch jun juyu' pa'ül-pa'ül, y jic' xebetzak-ka pa ya'. Y chiri' xejik'-vi conojel ri ak ri'. \p \v 34 Y ri nyeyuk'un quichin ri ak ri', tok xquitz'et ri xc'ulachitüj, xe'anmüj. Y rije' xbequiyala' rutzijol pa tinamit y pa k'ayis chuka'. \v 35 Y ri vinük ri xe'ac'axan-pe ri xc'ulachitüj, xepu'u richin xquitz'eta'. Tok ri vinük ri' xeka-pe riq'uin ri Jesús, xquitz'et c'a que ri achi ri xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij, tz'uyul c'a apu riq'uin ri Jesús. Rucusan rutziek, y man nbün tüj chic c'a ri cachi'el ri rubanun-pe. Pero ri vinük ri' xa nquixbij-qui' tok xquitz'et ri achi ri'. \v 36 Y xtzijos chuka' cheque ri ketzij ri xc'ulachitüj. Ronojel ri' xtzijos cheque coma ri vinük ri xetz'eton tok xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij ri achi, roma ri Jesús. \v 37 Riq'uin c'a ri xc'ulachitüj ronojel ri', ri vinük ri aj chiri' pa Gadara xquic'utuj c'a favor chin ri Jesús que man tic'uje-ka chiri'. Ri vinük ri aj chiri' xquibij quiri' roma ri juis quixbin-qui'. Roma c'a ri' ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xoc-e pa canoa, richin nbe. \v 38 Y ri achi ri xe'elesüs ri itzel tak espíritu chirij, nuc'utuj c'a favor chin ri Jesús que tuya' k'ij chin richin nbe chirij. Pero richin que ntzolij ri achi, ri Jesús xbij c'a chin: \v 39 Catzolij chi'avacho, y te'atzijoj ri xbün ri Dios chave rat, xbij. \p Y ri achi xberutzijoj na vi chiracho, y cheque conojel ri vinük pa rutinamit xutzijoj ri xbün ri Jesús chin rija'. \s1 Ri Jesús xbün jun milagro riq'uin jun ixok y riq'uin ri jun vit xtün ri xa camnük chic \p \v 40 Y tok ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xtzolij c'a lojc'an chic ruchi' ri ya', ri vinük yec'o chiri', riq'uin juis quicot xquic'ul-apu, roma ri vinük ri' ja rija' ri coyoben. \v 41 Xapon c'a chuka' jun achi rubini'an Jairo. Ri achi c'a ri' c'o jun rusamaj chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios y ja rija' ri cachi'el tata'aj chiri'. Ri achi rubini'an Jairo xbexuque' chuvüch ri Jesús, y xuc'utuj favor chin que tibe c'a chirij pa racho, \v 42 roma xaxe ri jun vit rumi'al c'o, ri c'o la'ük doce rujuna' y ncom yan ka. Y tok ri Jesús y ri ye benük chirij xquitz'om-e bey richin nyebe pa racho ri Jairo, juis ye q'uiy vinük xetzeke-e chirij. Y roma juis ye q'uiy ri vinük ri ye benük, man utz tüj nyebiyin \p \v 43 Chiquicojol c'a ri vinük, benük jun ixok yava'. Ri ixok re' c'o yan doce juna' yava' riq'uin ntel ruquiq'uel. Xuq'uis yan c'a ronojel rutumin, roma benük chic quiq'uin q'uiy ak'omanela', y man jun cheque ri ak'omanela' rubanun ta rak'oman ri ruyabil. \v 44 Ri ixok ri' xjel-apu c'a riq'uin ri Jesús, pero ja ri chirij, y xberutz'ama' c'a can ba' ri ruchi-rutziek ri Jesús. Y jari' xc'achoj can ri ruyabil ri ruchajin. \p \v 45 Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj: ¿Achique ri xintz'amon? \p Y roma ri conojel rije' nquibij que man jun quitz'amon, ri Pedro y ri ch'aka chic achibila' xquibij chin ri Jesús: Ajaf, rat najo' navetamaj achique xatz'amon. Pero chere' c'ayuf richin navetamaj, roma juis ye q'uiy vinük nquipitz'-qui' y nquinimila-qui' chavij, y rat nac'utuj: ¿Achique xintz'amon? \p \v 46 Y jari' tok ri Jesús xbij: C'o jun ri xintz'amon, roma xinna' que c'o jun ri xinc'achojrisaj riq'uin ri vuchuk'a' c'o viq'uin, xbij. \p \v 47 Y ri ixok tok xutz'et que xa xnabex, nbarbot xxuque-pe chuvüch ri Jesús. Y chiquivüch conojel ri vinük xbij-apu chin ri Jesús ri achique roma tok xutz'om ruchi-rutziek. Y xbij chuka' tok xe xutz'om ruchi-rutziek ri Jesús, jari' xc'achoj xuna' rija'. \v 48 Ri Jesús xbij chin: Numi'al, xacolotüj, roma xaya' avánima viq'uin. Vocomi c'a, catzolij. Ri avánima xril yan uxlanen, xbij. \p \v 49 Y tok ntajin c'a ntzijon ri Jesús riq'uin ri ixok, tok c'o jun xka-pe petenük chiracho ri Jairo, ri achi ri cachi'el tata'aj chiri' pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Ri jun ri xpu'u, xbij-pe c'a chin ri Jairo: Man tac'uaj chic e ri Maestro Jesús, roma ri vit ami'al xa xcom yan. \p \v 50 Jac'a tok ri Jesús xrac'axaj-pe, xbij chin ri Jairo: Man tuxbij-ri' ri avánima roma ri xbix-pe chave. Taya' c'a avánima viq'uin, y ri vit ami'al nc'astüj, xbij. \p \v 51 Y tok xe'apon c'a chiracho ri Jairo, ri Jesús xaxe c'a cheque ri Pedro, ri Jacobo y ri Juan ri ye rachibila', y cheque ri rute-rutata' ri ac'ual xuya' k'ij richin xe'oc riq'uin ri vit camnük. \v 52 Conojel juis nquibisoj y ncok'ej ri vit xtün ri'. Pero ri Jesús xbij cheque: Man tivok'ej chic c'a ri vit xtün, roma rija' xa man camnük tüj, rija' xa nuxlan, xbij. \p \v 53 Pero rije' xa xetze'en chirij ri Jesús, roma quetaman que xa camnük chic ri vit xtün ri'. \p \v 54 Y ri Jesús xutz'om ruk'a' ri vit xtün camnük, y xbij c'a: Vit xtün, cacatüj. \p \v 55 Y ri vit xtün xtzolij na vi pe ri ránima riq'uin, y jari' xcatüj-pe. Y ri Jesús xbij que tisuj ruvay. \v 56 Y ri te'ej-tata'aj xe' xquica'yej tok xquitz'et ri xbanatüj riq'uin ri calc'ual. Y ri Jesús xbij cheque que man tiquitzijoj ri xbanatüj chiri'. \c 9 \s1 Ri achibila' xetak chutzijosic rutzij ri Dios \p \v 1 Ri Jesús xeroyoj c'a ri doce rachibila', y xuya' cuchuk'a' cheque richin nyequelesala' conojel quivüch itzel tak espíritu, y richin chuka' nyequic'achojrisala' yava'i'. Y man xe tüj chuka' xuya' cuchuk'a' cheque, xa xuya' chuka' k'ij cheque richin nquicusaj ri cuchuk'a' ri'. \v 2 Y xerutük c'a e ri rachibila' richin xebe chutzijosic pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, y richin chuka' nyequic'achojrisaj yava'i'. \v 3 Y ri Jesús xbij cheque chuka': Ri ntz'om-e bey, man jun c'a tic'uaj. Man tic'uaj ch'ami'y, man tic'uaj morral, nixta vüy, nixta tumin. Y man tic'uaj chic jun itziek, xaxe ri icusan-e tic'uaj. \v 4 Y ri jay c'a ape' nyixapon-vi, pa jun tinamit, chiri' quixc'uje-vi-ka. Xa c'a ja tok nyixel na pe chupan ri tinamit ri', utz niya' can ri jay ape' xixc'uje-vi. \v 5 Y si ri tinamit ape' nyixapon-vi xa man nyixc'ul tüj jabel, xa tiya' can c'a, y titotala' can ri pokolaj ri c'o pa tak ivakün chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquinabej que man utz tüj ri xquibün, xbij ri Jesús. \p \v 6 Y ri achibila' xebe na vi. Xebe pa tak cocoj tinamit richin xbequitzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Y xequic'achojrisala' chuka' yava'i' ronojel lugar ape' xec'o-vi. \s1 Ri Herodes man retaman tüj achique ri Jesús \p \v 7 Y ri Herodes ri gobernador chupan ri tiempo ri', nyerac'axala' c'a ronojel ri nyerubanala' ri Jesús. Pero man nril tüj c'a achique ri nunimaj, roma yec'o ri nyebin que ri nbanun ri nojibül ri' ja ri Juan Bautista c'astajnük chic pe. Ri Juan camnük chic c'a ri tiempo ri'. \v 8 Yec'o c'a chuka' nyebin que ri Jesús ja ri Elías ri xtzolij-pe. Y ch'aka chic vinük nquibij c'a que ri Jesús jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri xbec'astüj-pe. \v 9 Y ri Herodes nbij: ¿Achique comi achi ri Jesús re'? Roma q'uiy nyenvac'axaj pari'. Pero man ja tüj ri Juan Bautista, roma ri Juan ja yin xintakon rukupuxic rukul, xbij. Y ri Herodes xucanola' c'a rubanic richin que xutz'et ta ri Jesús. \s1 Ri Jesús xerutzuk vo'o' mil achi'a' \p \v 10 Y tok ri ye ru-apóstoles ri Jesús xetzolij-pe riq'uin ri xquibanala' ri rusamaj ri Dios, xquitzijola' c'a chin ri Jesús ri xquibanala'. Y ri Jesús xeruc'uaj c'a e ri rachibila' ri', y xebe pa jun tz'iran ruch'ulef. Y ri lugar ri' richin c'a ri tinamit rubini'an Betsaida. \v 11 Y tok ri vinük xequinabej-e ri Jesús y ri rachibila', xebe chuka'. Y tok ri vinük ri' xe'apon riq'uin ri Jesús, rija' jabel xeruc'ul y xbij chuka' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y chuka' xeruc'achojrisala' yava'i'. \p \v 12 Y tok xa xkak'ij-ka ri k'ij ri', ri doce achibila' xejel-apu riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Que'ataka' c'a e ri vinük re' richin nyebe chucanoxic ape' nyebevür-vi, y nyebe chuka' chucanoxic quivay pa tak cocoj tinamit y pa ch'aka chic lugar ri yec'o-pe nakaj. Roma ri ape' rojc'o-vi, xa ye manak vinük, xquibij chin. \p \v 13 Jac'a ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tiya' quivay rix. \p Y ri rachibila' xquibij chin ri Jesús: Chere' man q'uiy tüj vüy c'o richin nkaya' cheque, xaxe vo'o' vüy y ca'i' cür. Ri vinük re' nyeva', pero si nkube chulok'ic vüy, xquibij. \v 14 Roma ri vinük juis ye q'uiy. Y xaxe achi'a' yec'o la'ük vo'o' mil. \p Y ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tibana' c'a cheque ri vinük re' que quetz'uye' pa tak nic'aj ciento, xbij cheque. \p \v 15 Y quiri' na vi xquibün ri achibila', xequitz'uyuba' conojel vinük. \v 16 Y ri Jesús xeruli'ej c'a pa ruk'a' ri vo'o' vüy y ca'i' cür, xtzu'un chicaj y xumatioxij ri vüy y ri cür ri' chin ri Dios. Y ri Jesús xeruper c'a e ri vüy y ri cür, xuya-e cheque ri rachibila' richin nquiya' cheque ri vinük. \v 17 Conojel c'a jabel xquic'ux quivay. Man jun c'a ri man ta jabel xva'. Y c'a c'o na doce chacüch vüy y cür xcolotüj can. \s1 Ri Pedro nbij achique ri Jesús \p \v 18 Y jun k'ij ri Jesús rujachon-e ri', roma nbün orar, y ri rachibila' yec'o chuka' riq'uin. Y jari' tok ri Jesús xuc'utuj cheque ri rachibila': ¿Yin achique c'a yin nquinuc ri vinük? \p \v 19 Y rije' xquibij chin: Yec'o ri nquibij que rat ja ri Juan Bautista. Yec'o ch'aka chic nquibij que ja rat ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can. Y yec'o c'a chuka' ri nquibij que rat jun cheque ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, ri ojer can, y vocomi xac'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xquibij chin ri Jesús. \p \v 20 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Y rix ¿achique ninuc pa nuvi'? xbij cheque. \p Y ri Pedro jari' xbij chin ri Jesús: Ja rat ri Cristo, ri takon-pe y cha'on-pe roma ri Dios. \s1 Ri Jesús nbij que ncamsüs \p \v 21 Pero ri Jesús juis xuchilabej cheque ri rachibila' que man tiquitzijoj que ja rija' ri Cristo. \v 22 Y xbij c'a chuka' cheque: Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzinej que ninc'usaj q'uiy pokonül. Y nquinetzelüs coma ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Nquinetzelüs coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y nquicamsüs. Pero pa rox k'ij nquic'astüj-pe, xbij ri Jesús. \p \v 23 Y jari', cheque c'a conojel xbij-vi: Si c'o jun nrajo' ntzekleben vichin, tubana' c'a cachi'el nbün jun ri benük chuxe' ru-cruz. Man nbün tüj ri nurayij rija'. Man nupokonaj tüj nuc'usaj pokonül. Si c'o c'a jun ri nunucun que ntiquer nbün quiri' k'ij-k'ij, utz npu'u viq'uin richin nquirutzeklebej. \v 24 Roma si juis nujoyovaj ruvüch ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, xa man nril tüj c'a ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nujoyovaj tüj ruvüch ruc'aslen ri', stape' (aunque) napon pa camic voma yin, xa nril ruc'aslen richin chi jumul. \v 25 ¿Roma achique ta c'a nuc'ün-pe chin ri vinük si nc'uje' ri beyomül richin ronojel ri ruch'ulef riq'uin y ri vinük ri' xa man ncolotüj tüj? Xa ruyon c'a nuya-ri' chupan ri camic ri richin chi jumul. \v 26 Y si c'o chuka' jun chive rix nq'uixaj nuk'alajrisaj que yin rutaken yin y ri nutzij, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol, nquiq'uixaj ninbij que ri jun vinük ri' vichin yin. Quiri' ninbün tok nquipu'u jun bey chic, tok nk'alajin que yin Rey vi, y chuka' junan chic nuk'ij riq'uin ri Nata' y ye vachibilan-pe ri lok'olüj tak ángeles. \v 27 Y ketzij c'a ri ninbij chive, que ri Dios nc'uje' c'a pe pa kavi' y ntoc jun utzilüj ri nbün mandar. Y yec'o c'a chive rix ri man nyecom tüj, tok c'a quitz'eton chic na can ri', xbij ri Jesús. \s1 Tok xtz'et ruk'ij ri Jesús \p \v 28 Y colope' c'o yan jun semana xc'o can tok ri Jesús xch'o chiquivüch ri vinük, c'ateri' rija' xerucha' c'a ri Pedro, ri Juan y ri Jacobo richin que nyerachibilaj-e ri nbe pari' jun juyu' chin nquibün orar. \v 29 Y tok ri Jesús ntajin q'uin ri oración, xjalatüj ri ruvüch, y quiri' chuka' ri rutziek, xjalatüj. Ri rutziek juis rusük xbün y nyiq'uiyot. \v 30 Y tok ri ye oxi' achibila' xquitz'et c'a, nyetzijon yan chic riq'uin ri Jesús ca'i' achi'a'. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Moisés y Elías, y ye rusamajela' ri Dios ri xec'uje' ojer can tiempo. \v 31 Ri ye ca'i' ri' c'a yec'o c'a pa jun lok'olüj sük, y nyetzijon pari' ri camic ri nuc'uaj ri Jesús pa Jerusalén. Roma ja samaj ri' ri yo'on-pe chin roma ri Dios. \v 32 Y ri Pedro y ri rachibil, stape' (aunque) juis quivaran, xquicoch', y xquitz'et c'a ri lok'olüj rusakil ri Jesús, y xequitz'et chuka' ri ye ca'i' chic achi'a' ri yec'o riq'uin ri Jesús. \v 33 Y tok ri ca'i' achi'a' ri' ntajin nquiya' can ri Jesús richin nyebe, jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, chere' utz kabanun. Tikabana' oxi' tak jay, jun avichin rat, jun richin ri Moisés y jun richin ri Elías. Ri Pedro quiri' c'a xbij-apu y man retaman tüj achique roma tok xch'o-apu. Xa nucun man nucun tüj ri xerubila-apu. \p \v 34 Y tok c'a nch'o na rija' tok c'o jun sutz' ri xbec'ulun-pe y xerutz'apij. Y ri achibila' xquixbij-qui' tok xquina' que yec'o chic chupan ri sutz' ri'. \v 35 Y jari' tok c'o jun ch'abül xcac'axaj chupan ri sutz' ri', y xbij: Jare' ri Nuc'ajol, y juis ninjo'. Tivac'axaj c'a ri rutzij. \p \v 36 Y ja tok cac'axan chic ri jun ch'abül ri', tok xquitz'et yan chic, ri Jesús xa ruyon chic c'o. Y ri achibila' ri', q'uiy c'a tiempo ri man jun xquitzijoj-vi ri xquitz'et chiri' pari' ri juyu'. \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj jun ala' c'o jun itzel espíritu riq'uin \p \v 37 Y pa ruca'n k'ij, tok ri Jesús ye rachibilan ri ye oxi' rachibila' xka-pe pari' ri juyu', ye juis c'a ye q'uiy ri vinük ri xec'ulun-apu. \v 38 Y jun achi ri c'o chiquicojol ri vinük, xch'o-apu chin ri Jesús. Maestro, xbij c'a apu chin. Yin xaxe jun valc'ual c'o. Ninc'utuj c'a favor chave que tatz'eta' ba', \v 39 roma c'o jun itzel espíritu ri ntz'amon. Y tok nutz'om, nbün c'a chin que riq'uin ruchuk'a' nch'o, nbün chin que nuyiquiya' ri ruch'acul, y nbün chuka' chin que nvokon ruc'axaj pa ruchi'. Ri itzel espíritu ri' juis c'a nbün chin ri nuc'ajol, y c'arunaj nuya' can tok nutz'om. \v 40 Romari' xinc'utuj yan favor cheque ri avachibila' que tiquelesaj ri itzel espíritu ri' riq'uin ri nuc'ajol, pero xa man nyetiquer tüj, xbij ri achi. \p \v 41 Y ri Jesús jari' xbij: Man jun vinük chupan ri tiempo re' ri ruyo'on ta ránima riq'uin ri Dios. Xa conojel xa ye satznük. ¿Ninuc rix que yin chi jumul nquic'uje' iviq'uin, y chi jumul nc'atzinej que nyixincoch'? Tac'ama-pe ri ac'ajol chere', xbij ri Jesús. \p \v 42 Y tok ri ala' xapon-apu riq'uin ri Jesús, ri itzel espíritu riq'uin ruchuk'a' xuyiquiya' ri ala' y xutorij pan ulef. Ri Jesús xuch'olij c'a ri itzel espíritu, richin que tel-e riq'uin ri ala'. Y ri Jesús xucol ri ala' ri' chuvüch ri itzel espíritu, y xujüch-e chin ri rutata'. \v 43 Y conojel c'a ri vinük xsatz quic'u'x tok xk'alajin que ri Dios juis vi nim. \s1 Ri Jesús nucamulij rubixic que ncamsüs \p Y tok ri vinük nyetzijon c'a chiquivüch pari' ri ala' ri xuc'achojrisaj ri Jesús, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': \v 44 Tivac'axaj c'a jabel ri tzij re', y man timestaj c'a: Yin ri xinalüx chi'icojol, nquijach pa quik'a' ri vinük, xbij. \p \v 45 Y ja ri tzij re' man xk'ax ta cheque ri achibila', roma evan chiquivüch. Y nquixbij c'a qui' nquic'utuj chin ri Jesús achique ri xbij. \s1 Ri nuch'utinirsaj-ri', c'o ruk'ij \p \v 46 Y ri rachibila' ri Jesús xquich'ojila' chiquivüch ri achique cheque rije' ri más nim ruk'ij. \v 47 Pero ri Jesús retaman c'a achique nyetajin chunuquic pa tak cánima ri rachibila'. Romari' rija' xberuc'ama-pe jun vit ac'ual, y xupaba' riq'uin. \v 48 Y xbij cheque ri rachibila': Ri yacayon vichin pa ránima y riq'uin quicot nuc'ul jun ac'ual, jun ri cachi'el re', man xe tüj nuc'ul ri ac'ual, xa nquiruc'ul yin chuka'. Y ri nc'ulun c'a vichin yin, nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin. Ja ri ivachibil ri más man jun ruk'ij nitz'et rix, xa jari' ri más nim ruk'ij, xbij ri Jesús. \s1 Ri man nye'etzelan tüj kichin, kachibil ki' quiq'uin \p \v 49 Y xpu'u c'a ri Juan xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij chin. Roj katz'eton jun achi pan abi' rat nyerelesala' itzel tak espíritu. Pero roma xa man kachibil tüj, xkabij chin que man tubün chic quiri'. \p \v 50 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Juan: Man tibij chic c'a quiri' chin. Roma ri man nye'etzelan tüj kichin, kachibil vi ki' quiq'uin. \s1 Tok ri Jesús xeruch'olij ri Jacobo y ri Juan \p \v 51 Y tok xa nka-pe yan c'a ri k'ij que ri Jesús ntzolij chila' chicaj, rija' xbün-e ruvüch richin xbe pa tinamit Jerusalén. \v 52 Y yec'o chuka' ri xerutük-e nabey. Y ri xetak-e ri', xebe pa jun vit tinamit ri c'o pa ruch'ulef Samaria, richin xbequicanoj jun jay ape' nye'uxlan-vi ri Jesús y ri ye rachibilan-e. \v 53 Pero ri vinük aj chiri' man xcajo' tüj xquic'ul ri Jesús, roma ri vinük ri' nquinabej que xa pa Jerusalén rutz'amon-vi-e bey. \v 54 Tok ri achibila' quibini'an Jacobo y Juan nquinabej que man nc'ulux tüj coma ri vinük, xquibij chin ri Jesús: Ajaf, ¿najo' que nkac'utuj que tika-pe k'ak' chila' chicaj, richin nyeruq'uis ri vinük re'? Cachi'el xbün ri Elías, ri jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xquibij. \p \v 55 Y ri Jesús xerutz'et y xeruch'olij. Y xbij c'a cheque: Rix ni man ivetaman tüj que rix richin ri Lok'olüj Espíritu ri nyerujo' conojel vinük. \v 56 Roma yin ri xinalüx chi'icojol, man xinpu'u tüj chere' chuvüch ri ruch'ulef chiquicamsasic vinük, yin xa xinpu'u chiquicolic, xbij. \p Y ri Jesús y ri rachibila' xebe chic c'a pa jun vit tinamit. \s1 Oxi' achi'a' ri xebin que nquitzeklebej ri Jesús \p \v 57 Y tok rije' quitz'amon chic c'a bey, c'o c'a jun achi ri xbec'ulun-pe, y rija' xbij chin ri Jesús: Ajaf, yin ninjo' c'a ncatintzeklebej ape' na ri ncatapon-vi. \p \v 58 Pero ri Jesús xbij chin ri achi: Ri utiva', c'o-vi quijul ape' nyec'uje-vi. Y quiri' chuka' ri ch'ipa' ri nyebe pa chicaj, c'o chuka' quisoc. Jac'a yin ri xinalüx chi'icojol, man jun c'a ape' nquinuxlan-vi, xbij chin ri achi ri'. \p \v 59 Y ri Jesús xbij c'a chin jun chic achi: Quinatzeklebej. \p Pero ri achi ri' xbij: Ajaf, yin juis ninjo' nquibe chavij. Pero taya' c'a k'ij chuve que ninmuk na e ri nata', c'ateri' nquibe chavij. \p \v 60 Pero ri Jesús xbij chin ri achi ri': Taya' can ri nanuc re' cheque ri vinük ri ye cachi'el ye camnük roma man nquitakej tüj ri Dios. Jac'a rat, te'atzijoj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \p \v 61 Y c'o chic c'a jun ri xbin chin ri Jesús: Ajaf, yin ninjo' ncatintzeklebej. Pero nabey, taya' c'a k'ij chuve richin nquibech'o na can cheque ri nte-nata' y cheque ri ye voxpochel, xbij. \p \v 62 Pero ri Jesús xbij chin: Ri achi ri nuc'uan richin ri arado, richin nusamajij jun ulef, man utz tüj c'a que ntzu'un can chirij, roma man utz tüj ntel ri rusamaj. Y quiri' c'a chuka' ri vinük ri ntaken richin ri Dios, man utz tüj que nutz'eta' ri nyebanatüj can chirij. Roma si quiri' nbün, man c'uluman tüj que nsamüj pa rusamaj ri Dios y nyeruto' ta ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús. \c 10 \s1 Ri setenta achi'a' ri xetak chutzijosic ri rutzij ri Dios \p \v 1 Y tok ye banatajnük chic c'a ronojel ri', ri Ajaf Jesús xerucha' c'a ch'aka chic achi'a' richin nyesamüj riq'uin. Rija' xerucha' ye setenta achi'a', richin xerutük-e chi caca'. Xerutük pa tak tinamit y pa ch'aka chic lugar ape' napon-vi rija'. \v 2 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri xerucha': Ketzij vi que ri samaj richin ntzijos ri rutzij ri Dios, juis nim. Jac'a ri samajela' man ye q'uiy tüj. Xa ye ca'i-oxi' oc. Romari' tic'utuj c'a chin ri Rajaf ri samaj, que querutaka-pe más samajela' chiquicojol ri vinük ri nc'atzin richin ncac'axaj ri rutzij. \v 3 Y vocomi quixbiyin c'a. Ivetaman c'a ri' que rix xa cachi'el tak ovejas ri nyixintük-e chiquicojol ri vinük ye cachi'el utiva'. \v 4 Y man tic'uaj c'a morral, nixta man tic'uaj tumin, y man tic'uaj chuka' jun chic c'ulaj xajab. Nixta chuka' man quixpatüj pa tak bey richin niya' rutzij quivüch vinük. Xa choj quixbiyin c'a ape' nc'atzinej que nyixapon-vi. \v 5 Y tok nyixapon c'a pa jun jay, ri nabey nc'atzinej que nibün, ja ri niya' rutzij quivüch. Y nibij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen richin ri Dios ri nc'uje' iviq'uin chupan ri jay re'. \v 6 Y si chiri' chupan ri jay ri', ri vinük riq'uin quicot nyixquic'ul-vi richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, ri uxlanen richin ri Dios nc'uje-vi quiq'uin. Jac'a si ri vinük xa man jabel tüj nyixquic'ul richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, ri uxlanen man c'a nc'uje' tüj can quiq'uin. \v 7 Rix quixc'uje' c'a ka chupan ri jay ape' nyixapon-vi y jabel ic'ulic nquibün, tic'uxu' y titija' ri nquispaj chive. Roma ri samajel c'uluman-vi que ntojox roma ri samaj ri nbün. Y man tijalala' c'a ri jay ri ape' nyixc'uje-vi. Xa ape' nyixapon-vi pa nabey, chiri' nyixc'uje-vi-ka. \v 8 Y quiri' chuka' tibana' tok nyixapon achique na tinamit y jabel ic'ulic nban. Tic'uxu' c'a ronojel ri nsipüs chive. \v 9 Que'ic'achojrisala' c'a chuka' ri yava'i' ri yec'o chiri', y tibij c'a cheque: Ri k'ij richin que rix nyixoc pa ruk'a' ri Dios, xa nakaj chic c'o-vi-pe chive. \v 10 Pero ja si nyixapon pa jun tinamit ri xa man utz tüj ic'ulic nban, quixel c'a e pa tak bey richin ri tinamit y tibij c'a cheque ri vinük: \v 11 Ri pokolaj richin ri tinamit re' ri c'o-e pa kakün, nkatotaj can chivüch, richin quiri' tivetamaj que man utz tüj ri xibün que man xojic'ul tüj jabel. Y tivetamaj can chuka' que ri k'ij richin que ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios nakaj chic c'o-vi-pe, y rix xsuj c'a chive, xbij. \v 12 Y ri Jesús xbij-e chuka' cheque: Tok ri Dios nuya-pe ri ru-castigo, ri vinük quichin ri tinamit ri man nquic'ul tüj jabel ri rutzij ri Dios ri nibij rix cheque, más q'uiy c'a ri castigo ri nuya' pa quivi' rije' que chuvüch ri castigo ri nuya' pa quivi' ri aj-Sodoma ojer can tiempo. \s1 Ri xquimacuj ri aj pa tinamit Corazín y ri aj-Betsaida \p \v 13 Romari' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Corazín, y chuka' juya' quivüch ri yec'o pa tinamit Betsaida, roma juis q'uiy milagros xeban chiquivüch y man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios. Roma xa ta ja pa tinamit Tiro y Sidón xeban-vi ri milagros re', ri vinük aj chiri' xtzolij ta yan pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y quicusalon ta chic quitziek richin bis, y quiyolon ta chaj chiquij, richin quiri' nk'alajin que nyebison roma juis ri quimac ri ye quibanalun. \v 14 Pero chupan ri k'ij tok nbanatüj ri juicio, ja ri yec'o pa tinamit Corazín y ri yec'o pa tinamit Betsaida ri más castigo nka-ka pa quivi', que chiquivüch ri aj-Tiro y aj-Sidón. \v 15 Y ri yec'o pa tinamit Capernaum nquinuc que nyebe chila' chicaj riq'uin ri Dios y juis nimirsüs quik'ij. Pero xa man quiri' tüj. Xa nkasüs quik'ij, roma xa c'a chupan ri lugar ri richin ri pokonül nyebetzak-vi. \p \v 16 Y achique c'a vinük ri nyixruc'ul jabel richin nrac'axaj ri rutzij ri Dios, ja yin chuka' ri nquiruc'ul. Y ri achique c'a chuka' ri nyixetzelan roma ri rutzij ri Dios, ja chuka' yin ri nquiretzelaj. Y ri nyetzelan vichin yin, ja ri Dios chuka' ri takayon-pe vichin ri nretzelaj, xbij-e c'a ri Jesús cheque ri setenta achi'a' ri xerucha'. \s1 Tok xetzolij-pe ri setenta achi'a' ri xetak chutzijosic ri rutzij ri Dios \p \v 17 Y tok xetzolij c'a pe ri setenta achi'a' ri' chin ri samaj ri bin-e cheque y xeka-pe riq'uin ri Jesús, juis nyequicot, y xquibij c'a chin: Ajaf, ri itzel tak espíritu xetaken chuka' cheke tok pan abi' rat xojch'o-vi cheque. \p \v 18 Y ri Jesús xbij cheque: Ja', ketzij ri nibij. Roma yin xintz'et que ri Satanás xuna' yan que xch'acatüj, roma cachi'el nbün ri coyopa' ri chicaj, quiri' xbün rija' tok xtzak-pe. \v 19 Yin nuyo'on na vi nuchuk'a' chive richin que nyixch'acon chirij ri ruchuk'a' ri itzel-vinük, y chuka' richin que stape' (aunque) nye'ipalibela' ta cumütz y sna'j ri nyeruya' pan ibey, man jun nic'ulachij pa ruk'a'. \v 20 Pero rix man quixquicot xaxe roma ri itzel tak espíritu nyixquitakej. Más quixquicot pa tak ivánima roma tz'iban ri ibi' chila' chicaj riq'uin ri Dios. \s1 Ri Jesús ri C'ajol nuya-vi c'a ruk'ij ri Rutata' Dios \p \v 21 Y chupan c'a ri misma hora ri', ri Lok'olüj Espíritu juis quicot xuya' pa ránima ri Jesús. Y ri Jesús xbij: Matiox ninya' chave Nata' Dios, rat ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef, roma man xak'alajrisaj tüj ri utzilüj atzij chiquivüch ri vinük ri nquina' que juis q'uiy quetaman. Xa ja chiquivüch ri vinük ri manak más quetaman, xa chiquivüch rije' xak'alajrisaj-vi ri utzilüj atzij re'. Quiri' vi c'a Nata' Dios, roma jari' ri arayibül rat, xbij ri Jesús pa ru-oración. \p \v 22 Y c'ateri' rija' xbij c'a: Ri Nata' Dios ronojel c'a ruyo'on-pe pa nuk'a'. Y man jun chic c'a etamayon yin achique yin, xaxe ri Nata' ri etamayon. Y man jun chuka' etamayon achique ri Nata', xaxe yin ri Ruc'ajol, y ri vinük achique chok chin nrajo' nink'alajrisaj-vi yin, nretamaj achique c'a ri Nata'. \p \v 23 Y c'ateri' ri Jesús xerutz'et ri rachibila' y xaxe cheque rije' xbij-vi: Jabel iquicot rix, roma ri nyixtajin nitz'et riq'uin ri runak' tak ivüch. Y chuka' jabel quiquicot ri ch'aka chic vinük ri nyetz'eton ronojel re'. \v 24 Y ninbij c'a chive, que ye q'uiy ri achi'a' xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios y ri reyes ri xec'uje' ojer can, juis xcajo' que xquitz'et ta ri nitz'et rix vocomi, y man xquitz'et tüj. Xcajo' ta chuka' xcac'axaj ri nivac'axaj rix vocomi, y man xcac'axaj tüj chuka', xbij. \s1 Jun ejemplo pari' jun utzilüj achi aj-Samaria \p \v 25 Y c'o c'a jun etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbecatüj-pe y xbech'o chin ri Jesús, roma nrajo' nutij ri Jesús. Maestro, xbij c'a chin. ¿Achique nc'atzin richin ninbün yin richin quiri' ninvichinaj ri c'aslen ri man nq'uis tüj? xbij. \p \v 26 Ri Jesús xbij chin: ¿Achique c'a ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios chin ri Moisés? ¿Y achique nk'ax chave rat? \p \v 27 Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Ri ley nbij que tajo' ri Dios ri Avajaf. Tajo' riq'uin ronojel avánima. Tajo' chupan ri ronojel ri ac'aslen, riq'uin ronojel avuchuk'a', y riq'uin chuka' ri anojibül. Y cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. \p \v 28 Y jari' tok ri Jesús xbij chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Ketzij ri xabij. Vocomi c'a, si nabün ronojel ri', navichinaj c'a ri c'aslen ri man nq'uis tüj, xbij ri Jesús chin. \p \v 29 Pero ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xrajo' que tik'alajin que c'o-vi ri nrajo' nretamaj. Romari' rija' xbün que cachi'el man k'axnük tüj chin ri achique c'a ri' ri ch'aka chic, ri c'uluman que nyerujo' cachi'el nrajo-ka-ri' rija'. Romari' xuc'utuj-apu chin ri Jesús. \p \v 30 Y ri Jesús jari' xutzijoj jun ejemplo chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: C'o c'a jun achi ri elenük-pe pa tinamit Jerusalén y xulan-ka richin nbe-ka c'a pa tinamit Jericó. Pero ri achi ri' xebe'el-pe elek'oma' chirij pa bey, y ri elek'oma' ri' ronojel xquelek'aj-e chin. Hasta ri rutziek ri rucusan ri achi xquelesaj can chirij. Ri elek'oma' xebe na vi, pero nabey juis xquich'ey can. Ri achi xpune' c'a can chiri' pa bey cachi'el jun camnük. \v 31 Y c'o c'a jun sacerdote israelita ri petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri sacerdote ri' xutz'et que punul ri achi chiri' pa bey, xa ja lojca'n ri jun ruchi-bey yan chic xc'o-apu. \v 32 Y quiri' chuka' jun achi levita, ri nyeto'on quichin ri sacerdotes pa racho ri Dios, petenük chuka' chupan ri bey ri'. Y tok ri levita ri' xapon chupan ri lugar ri', xutz'et chuka' ri achi, y cachi'el xbün ri sacerdote ojer can tiempo, quiri' chuka' xbün rija'. Xe' xutz'et ri achi punul pa bey, xa ja chuka' ri jun yan chic ruchi' ri bey xc'o-apu. \v 33 Pero c'o c'a jun achi aj-Samaria ri petenük chuka' chupan ri bey ri', y nc'atzinej c'a que nc'o riq'uin ri achi punul can pa bey, ri achi ch'ayon can coma elek'oma'. Y tok ri aj-Samaria xutz'et ri achi punul pa bey, juis xujoyovaj ruvüch roma ri rubanun. \v 34 Romari' ri aj-Samaria ri' xjel-apu riq'uin ri achi punul pa bey, xutz'et achique rubanun. Y xerak'omala' ri rusocotajic ri achi riq'uin aceite olivo y vino. Rija' xerupisla' c'a chuka' ri socotajic riq'uin c'ul. C'ateri' ri achi aj-Samaria, chirij ruquiej rija' mismo xuya-vi-pe ri achi socotajnük y xuc'ün-pe c'a pa jun posada. Y xuchajij c'a ri junak'a' ri'. \v 35 Pa ruca'n k'ij tok ri aj-Samaria nutz'om chic e ri rubey, rija' xrelesaj ba' tumin y xuya' can chin ri rajaf ri posada, y xbij chin: Tavilij y tavak'omaj ri jun achi re'. Y tok nquitzolij-pe, nintoj c'a chave ri ch'aka chic tumin ri nacusaj. \v 36 Roma c'a ri', ¿chavüch rat achique c'a cheque ri ye oxi' achi'a' ri cachi'el nrajo-ka-ri' rija', quiri' chuka' xrajo' ri achi ri xtzak pa quik'a' elek'oma'? xbij ri Jesús chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \p \v 37 Y ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij: Ja ri achi ri xjoyovan ruvüch, xbij. \p Y ri Jesús xbij c'a chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: Vocomi cabiyin c'a y tabana' cachi'el xbün ri achi aj-Samaria. \s1 Ri Jesús xapon chin nutz'et ri Marta y ri María \p \v 38 Y ri Jesús xutz'om chic c'a rubey y xapon pa jun vit tinamit. Y chiri' chupan ri vit tinamit ri' c'o c'a ri ixok rubini'an Marta, y ja rija' ri xc'ulun-apu richin ri Jesús pa racho. \v 39 Ri ixok c'a ri' c'o c'a jun runimal rubini'an María. Y ri María ri' xtz'uye' c'a chirakün ka ri Jesús, richin quiri' nrac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj ri Jesús. \v 40 Jac'a ri Marta xa man quiri' tüj xbün. Rija' c'o q'uiy ropis nbün pa racho. Roma c'a ri' ri Marta xapon riq'uin ri Jesús y xbij chin: Ajaf, ¿man natz'et tüj c'a que ri María nuyon yin ruyo'on can chuvüch ri opis? Tabij c'a chin que quiruto' ba'. \p \v 41 Pero ri Ajaf Jesús xbij chin: Marta, rat q'uiy ri nanuc, y satznük ac'u'x roma q'uiy ri nc'atzinej que nabün. \v 42 Pero xaxe c'a jun ri más nc'atzin y más utz, y jari' ri xucha' ri María. Y ri xucha' rija', man jun nrelesan chin. \c 11 \s1 Ri Jesús nyerutijoj ri rachibila' chin ri oración \p \v 1 Y jun bey c'a, ri Jesús c'o pa jun lugar, y nbün c'a orar. Y tok tanül chic ka, jun c'a cheque ri rachibila' xbij chin: Ajaf, nkujatijoj richin nkabün orar, cachi'el ri Juan Bautista xerutijoj ri rachibila' rija' richin nquibün orar. \p \v 2 Y jari' tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Tok nibün c'a orar, tibana' c'a jun oración cachi'el re': \q1 Katata' Dios ratc'o chila' chicaj, \q1 nbanatüj ta c'a que conojel ta ri vinük nquiya' ta ak'ij, y man ta nquixolk'otij ri lok'olüj abi'. \q1 Y nka-pe ta yan c'a ri k'ij tok ja rat ri ncatoc ri Jun ri nbün mandar. \q1 Y xe ta c'a ri najo' rat que nkabün, xe ta c'a ri' ri nkabün, cachi'el nquibün ri yec'o aviq'uin chila' chicaj. \q1 \v 3 Y taya' c'a chuka' ri kavay ri nc'atzin cheke ronojel k'ij. \q1 \v 4 Y cachi'el c'a nyekacuy conojel ri vinük ri nquibün itzel cheke, quiri' ta c'a nabün kiq'uin roj, nacuy ta c'a ri kamac ri nkabün chavüch. \q1 Y man taya' k'ij c'a que ri itzel nbün ta cheke que nkutzak pa mac. Nkujacolo' c'a chuvüch, xbij ri Jesús. \p \v 5 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri rachibila': Si jun chive rix napon pa nic'aj-ak'a' pa jun jay ri etaman-vi ruvüch jabel, y nbij ta chin ri rajaf ri jay: Tabana' favor chuve ninjül ta oxi' avay. \v 6 Roma c'o jun nu-amigo ri lojc'an chic petenük-vi y xka-pe viq'uin yin, y yin man jun vüy ninchajij richin ninya-apu chin. Roma c'a ri' tabana' favor chuve, nabij-apu chin. \v 7 Y ri vinük ri ape' nac'utuj-apu ri vüy, pa ruvarabül c'a nch'o-pe chave y nbij c'a: Tabana' favor man quinaya' pa c'ayuf, roma ri ruchi-jay xa xintz'apij yan can y ri ac'uala' xa viq'uin yin nyevür-vi. Romari' man nquitiquer tüj nquicatüj-e richin que nquijacha' can chave ri najo'. \v 8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ketzij vi ninbij chive, que ri vinük ri nc'utux-apu ri vüy chin, ncatüj-pe, pero man roma tüj ri juis ta ye amigos riq'uin ri nc'utun-apu ri vüy. Man quiri' tüj. Rija' ncatüj-pe y nyeruya-pe ronojel ri nc'atzin chin, richin que titane-apu chuc'utuxic. \p \v 9 Y yin ninbij c'a chive rix, xbij ri Jesús. Tibana' c'a cachi'el ri xbün ri achi ri xbec'utun vüy. Tic'utuj ri nc'atzin chive y ri Dios nuya-pe chive. Ticanoj y nivil ri nijo'. Tic'oj c'a apu ri ruchi-jay y njakox-pe chivüch. \v 10 Roma c'a ri', si riq'uin ronojel ivánima nic'utuj chin ri Dios, rija' nuya-vi-pe chive. Si rix nicanoj, nivil-vi. Y si rix nic'oj c'a apu ri ruchi' ri jay, njakox-vi-pe. \p \v 11 Y rix ri rix tata'aj chic, ¿nyixtiquer comi niya' jun abüj pa ruk'a' jun ivalc'ual, tok ri ac'ual xa jun vüy nuc'utuj chive? ¿O niya' ta jun itzel cumütz pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun cür nrajo'? \v 12 ¿O niya' ta chuka' jun sna'j pa ruk'a', tok ri ac'ual xa jun sakmolo' ri nuc'utuj chive? \v 13 Rix man nyixtiquer tüj nibün quiri' cheque ri ivalc'ual. Man riq'uin tüj rix que man ta utz ina'oj, pero chuka' man jun bey niya' jun cosa itzel. Rix ja ri utz tak cosas ri niya'. Ya voro chi comi ri aj-chicaj Itata'. Rija' nuya-vi c'a ri Lok'olüj Espíritu cheque ri nquic'utuj, xbij ri Jesús. \s1 Ri vinük nquibij que ri Jesús c'o ri ruchuk'a' ri cajaf ri itzel tak espíritu riq'uin \p \v 14 Y jun k'ij ri Jesús, c'o c'a jun achi riq'uin, mem rubanun pa ruk'a' jun itzel espíritu. Y tok ri Jesús xbij chin ri itzel espíritu que tel-e riq'uin ri achi ri', ri itzel espíritu xel na vi e, y ri achi ri c'unük mem xch'o jun bey chic. Y ri vinük ri xetz'eton, xe' xquica'yej tok xquitz'et. \v 15 Pero yec'o c'a chuka' cheque ri vinük xebin: Ri Jesús c'o ri Beelzebú riq'uin, ri cajaf ri itzel tak espíritu. Y ja ri Beelzebú ri nyo'on ruchuk'a' chin richin quiri' ntiquer nyerelesaj ri itzel tak espíritu. \p \v 16 Y yec'o c'a ch'aka chic vinük, ri xaxe richin nquitij ri Jesús xquibij c'a chin que tubana' c'a que c'o ri nbanatüj chupan ri caj, richin tuc'utu' que rija' ja vi ri Dios ri takayon-pe richin, xquibij c'a. \p \v 17 Pero ri Jesús retaman c'a ri nquinucula-ka ri achi'a' ri', romari' xbij cheque: Si ri vinük richin jun ruch'ulef man nyenucun tüj y ca'i' quivüch nquibün, npu'u oyoval chiquicojol. Y re' man utz tüj, roma nbün chin ri quiruch'ulef que ntzak. Y quiri' chuka' pa jun jay, si xa nyejalajo' chiquivüch y nyech'aratüj, man nquic'uaj tüj c'a chic qui' junan. \v 18 Y quiri' c'a chuka' ri itzel-vinük, man utz tüj que nbün-ka oyoval quiq'uin ri rusamajela'. Roma si quiri' nbün, ri rachibil ruyon nquiya' can y chanin ntzak rija'. Y yin quere' ninbij chive, roma rix nibij que yin c'o ri Beelzebú viq'uin y romari' tok nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu. \v 19 Rix quiri' ninuc chuvij yin, que c'o ri Beelzebú viq'uin romari' nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu, ¿pero achique c'a ninuc rix pa quivi' ri nyetzekleben ivichin? ¿Achique yo'on cuchuk'a' cheque rije' richin nyetiquer nyequelesaj itzel tak espíritu chuka'? Ja ri nyetzekleben ivichin ri nyek'alajrisan que xa man utz tüj ri nibij rix. \v 20 Y yin ja vi ri Dios ri yo'on-pe vuchuk'a' chuve richin nquitiquer nyenvelesaj ri itzel tak espíritu. Xa xka-pe yan c'a ri k'ij que conojel c'uluman que nquitakej rutzij ri Dios y nyec'uje' pa ruk'a' rija'. \p \v 21 Y tok c'o jun achi ri juis ruchuk'a', y c'o ronojel tobül ri nc'atzin chin, ri achi re' jabel vi nuchajij ri racho, y man jun ri nrelesan ta chin ri ruchajin. \v 22 Pero si tok nobos chic jun achi ri c'o más ruchuk'a' que chuvüch rija', nch'acatüj, y nelesüs ronojel ri tobül ri nucusaj ri ruyo'on ránima riq'uin. C'ateri' ri achi ri más c'o ruchuk'a' nutalula' c'a ronojel ri xrelesaj-e chin ri achi ri xuch'üc. \p \v 23 Y roma c'a ri', ri man viq'uin tüj yin nsamüj-vi, xa chuvij yin nsamüj-vi. Y ri achique ri man nto'on tüj vichin, xa jari' ri nyojon ronojel ri nyenbün yin. \s1 Tok jun itzel espíritu ntzolij chic ape' elenük-vi-e \p \v 24 Y tok c'o jun itzel espíritu ntel-e pa ránima jun vinük, ri itzel espíritu ri' nucanoj uxlanen pa tak lugar tz'iran-tz'iran. Y tok ri jun itzel espíritu ri' nuna' que man jun uxlanen nril, nunuc-ka: Más utz nquitzolij chic pa ránima ri vinük ri ape' xinel-vi-pe. \v 25 Y tok ri jun itzel espíritu ri' ntzolij chic apu pa ránima ri vinük, nril c'a ri ránima ri vinük ri' cachi'el jun jay ri meson y chojmirsan can jabel. \v 26 Y c'ateri' ri itzel espíritu ri' nyeruc'ün c'a pe ye siete chic itzel tak espíritu ri más ye itzel, y conojel c'a ri' nye'oc pa ránima ri vinük. Y ri vinük achique chok q'uin nyec'uje-vi ri itzel tak espíritu ri', más c'ayuf nbün ri ruc'aslen que chuvüch ri xbün nabey. \s1 Ri ketzij que jabel quiquicot \p \v 27 Y tok ri Jesús ntajin c'a chubixic ri tzij ri' chiquivüch ri juis vinük ri quimolon-qui' riq'uin, jari' tok c'o c'a jun ixok chiri' chiquicojol, ri riq'uin ruchuk'a' xbech'o-pe, y xbij c'a: Ri te'ej ri xalan avichin chuvüch ri ruch'ulef y xaruq'uiytisaj riq'uin tz'umaj, jabel ruquicot, xbij ri ixok chin ri Jesús. \p \v 28 Y ri Jesús xbij: Más jabel quiquicot ri nye'ac'axan ri rutzij ri Dios y nquibün ronojel ri nbij ri rutzij rija', xbij ri Jesús. \s1 Ri vinük man ncajo' tüj nquitakej ri Jesús \p \v 29 Y tok ye juis c'a ri vinük ri nyetajin nquimol-apu-qui' chirij ri Jesús, xpu'u rija' xbij c'a cheque ri vinük ri': Ri vinük vocomi juis ye itzel y man yinquitakej tüj. Romari' tok ncajo' que yin ninbün jun milagro chiquivüch richin yinquitakej. Pero man ja tüj ri ncajo' rije' ri nbanatüj. Man quiri' tüj. Xaxe ri xbanatüj riq'uin ri jun achi ri xubini'aj Jonás, jun achi ri xk'alajrisan ri xbix chin roma ri Dios ojer can, xaxe ri' ri retal chuka' cheque rije'. \v 30 Ri xbanatüj riq'uin ri Jonás xuc'ut chiquivüch ri vinük ri xec'uje' ojer can chupan ri tinamit Nínive, que ja ri Dios takayon-pe richin. Y quiri' c'a chuka' yin ri xinalüx chi'icojol, ri ninc'ulachij yin nucusüs richin jun retal chiquivüch ri vinük vocomi. \v 31 Y tok napon c'a ri k'ij richin juicio, nban c'a juzgar chuka' pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi. Y nc'astüj c'a pe ri jun reina ri aj-Sabá y nbij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, que man nquitakej tüj. Roma tok xc'ase' ri jun reina ri', juis nüj xbiyin richin quiri' xrac'axaj-pe ri etamabül richin ri jun rey richin ri Israel, ri rubini'an Salomón. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri rey Salomón ri xc'uje' ojer can, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. \v 32 Y tok napon c'a chuka' ri k'ij richin juicio pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi, nyec'astüj c'a pe ri vinük aj-Nínive. Ri vinük ri' nquibij c'a que man utz tüj xquibün ri vinük ri yec'o vocomi, roma man xinquitakej tüj. Y ri vinük ri xec'uje' pa tinamit Nínive ri ojer can, xe xcac'axaj ri rutzij ri Dios ri xutzijoj ri Jonás cheque, jari' xquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Y vocomi yinc'o yin ri más nuk'ij chuvüch ri Jonás, y xa man yinquitakej tüj ri vinük. \s1 Ri runak'-avüch nyec'atzin cachi'el nc'atzin jun k'ak' richin sük \p \v 33 Y man jun vinük ri nutzij ta jun k'ak' y c'ateri' nuya' ape' ri man nk'alajin tüj pe ri k'ak', o nuya' ta chuxe' jun cajón. Man jun nbanun quiri'. Ri vinük ri nutzij jun k'ak', nutzekeba', richin quiri' sük nbün cheque ri nye'oc pa jay. \v 34 Y ri runak'-avüch chuka' nyec'atzin chave cachi'el ri k'ak'. Roma si ri runak'-avüch ye utz, rat ratc'o pa jun sük. Pero si ri runak'-avüch man ye utz tüj, rat ratc'o pa jun k'eku'n. \v 35 Roma c'a ri' tachajij ri ac'aslen, richin quiri' ri sük ri ruyo'on ri Dios pan avánima man tijalatüj, y nyek'alajin ta pe que xa pa k'eku'n chic ratc'o-vi. Man tabün quiri'. \v 36 Roma si ratc'o pa jun sük, man jun c'a vit retal tüj ri k'eku'n aviq'uin, y quiri' ncatzu'un-vi jabel. Re' junan vi c'a riq'uin tok tzijon jun k'ak' richin sük y jabel sük nk'alajin richin nbün sük chave. \s1 Ri fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man pa ruchojmil tüj ri nyequibanala' \p \v 37 Y tok ri Jesús xtane' c'a ka riq'uin ntzijon chiquivüch ri vinük, c'o c'a jun cheque ri achi'a' fariseos xbij chin ri Jesús que tubana' favor nbe ta ba' pa racho, richin nuc'ux jun ruvay. Y ri Jesús xbe na vi. Rija' xapon, y xbetz'uye' chuvüch mesa. \p \v 38 Y ri achi fariseo, xe' xuca'yej ri Jesús, roma xtz'uye-apu chuvüch mesa y man xuch'üj tüj ruk'a' cachi'el rubanic ruch'ajic quik'a' ri chilaben cheque conojel. \v 39 Y ri Ajaf Jesús xutz'et ri nunuc ri fariseo ri xoyon richin, y romari' xbij chin: Rix fariseos xa rix cachi'el ri lük ri jabel ch'ajch'oj rij y ri rupan xa tz'il-tz'il. Rix nic'ut c'a chiquivüch ri vinük que utz ri inojibül, pero pa tak ivánima man quiri' tüj, roma xa nojnük riq'uin elek', y nojnük riq'uin itzel. \v 40 Man jun bey rix tontos. ¿Man ivetaman tüj c'a que ri xbanun ri kach'acul, xbün chuka' pe jun kánima? \v 41 Roma c'a ri' rix xa ja ri ivánima tich'ajch'ojrisaj, richin quiri' tok ch'ajch'ojirnük chic ri ivánima, nalüx c'a pe iviq'uin que nye'ito' chuka' ri manak ruchajin, y nyixch'ajch'ojir c'a. \p \v 42 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma rix xaxe ri jubulüj tak k'ayis, ri ruda y ronojel quivüch ichaj ri ninuc. Roma nye'ivelesala' pa lajuj, y jun c'a chin ri' ri niya' chin ri Dios. Xaxe oc ri' ri nye'inuc. Y xa man nijo' tüj ri Dios, ni man rix choj tüj chuka' quiq'uin ri vinük. Y xa ja ta ri' ri más c'uluman ibanun, ja ta c'a ri nyixtajin chubanic. \p \v 43 ¡Juya' ivüch rix fariseos! roma ja oc ri nabey tak ch'acüt nye'icanola' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin quiri' nbix que juis ik'ij. Y juis chuka' nka' chivüch ri quiyo'on rutzij ivüch pa bey ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük. \p \v 44 ¡Juya' ivüch chuka' rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y rix fariseos ri xa ca'i' ipalüj! roma xa rix cachi'el ri ulef ri c'o pari' jun camnük, man nk'alajin tüj, y ri vinük choj chic nyec'o-e pari'. Man quenaben tüj, y romari' man ye ch'ajch'oj tüj chic. Y rix quiri' ibanun, nibün cheque ri vinük que man ch'ajch'oj tüj chic chuvüch ri Dios roma ri itijonic y ic'aslen rix, y man nquinabej tüj, xbij ri Jesús. \p \v 45 Pero jun c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij rija'. Tok rat nabij quiri', man xe tüj chic ri fariseos nye'ilon, xa nkujilon chuka' roj. \p \v 46 Y ri Jesús xbij c'a chin ri etamanel chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri': ¡Juya' ivüch chuka' rix ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma tok nye'itijoj ri vinük, niya' nimalüj tak aka'n chiquij, ri juis c'ayuf quic'uaxic. Ri aka'n ri' xaxe c'a chiquij ri vinük niya-vi y rix man nisiloj tüj jun vit ruvi-ik'a' richin nitz'om ta apu ri aka'n ri nibij que nc'atzinej que nquic'uaj ri vinük. \p \v 47 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma ja rix ri nyixchojmirsan ri tz'ak ape' ye mukul-vi ri achi'a' ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ojer can, y rije' xa ja ri ixquin-imama' can ri xecamsan quichin. \v 48 Vocomi nk'alajin c'a que rix nka' chivüch ri itzel ri xequibanala' ri ixquin-imama' ri ojer can, roma ja rije' ri xecamsan ri achi'a' ri ye richin ri Dios, y rix nye'ichojmirsala' ri tz'ak ape' ye mukul-vi can. \p \v 49 Y roma chuka' ri' ri Dios, roma ri retaman, xbij: Nyentük c'a achi'a' quiq'uin ri nuvinak, achi'a' ri nyek'alajrisan ri tzij ri ninbij cheque, y nyentük chuka' apóstoles chiquicojol. Pero ri vinük yec'o c'a ri nyequicamsaj, y yec'o ri nquibün cheque richin nquic'usaj pokonül, xbij. \v 50 Romari', xbij ri Jesús, Ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ri'. Y ntz'ucutuj-pe c'a pa rutz'uquic pe ri ruch'ulef. \v 51 Ntz'ucutuj-pe riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Abel c'a riq'uin ri rucamic ri achi xubini'aj Zacarías. Y jari' ri xcamsüs chunakaj ri altar ri c'o chuvüch-racho ri Dios. Roma c'a ri' ninbij chive, que ri Dios pa quivi' ri vinük ri yec'o vocomi nuya-vi ri quicamic ri achi'a' ye rusamajela' rija'. \p \v 52 ¡Juya' ivüch rix etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés! roma rix ivetaman achique rubanic richin que jun vinük ntoc richin ri Dios, pero rix man rix c'unük tüj richin ri Dios y chuka' nye'ik'üt ri vinük ri ncajo' nye'oc richin ri Dios. \p \v 53 Tok ri Jesús xbij ronojel ri', ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos chuka', juis xcatüj coyoval chirij rija'. Y roma c'a ri' rije' ronojel c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús xaxe richin nquinük. \v 54 Ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' fariseos, man nquiya' tüj c'a can ba' ri Jesús, c'o ta ncajo' que ncac'axaj que rija' c'o ta jun tzij ri man c'uluman tüj ri nbij y ntzak ta pa quik'a', richin que nquisujuj. Pero ri Jesús ruyon c'a pa rubeyal ri nyerubij. \c 12 \s1 Ri fariseos ca'i' quipalüj \p \v 1 Y ri vinük xemolotüj c'a apu. Pa mil vinük ri xquimol-apu-qui' chiri'. Romari' nquitopila' chic qui'. Y ri Jesús xutz'om c'a tzij quiq'uin ri rachibila' nabey, y xbij c'a cheque: Tichajij-ivi' chuvüch ri levadura quichin ri achi'a' fariseos. Ri levadura ri quichin ri achi'a' fariseos ja ri ca'i' quipalüj. \v 2 Y ronojel ri man k'alajrisan tüj nk'alajin-pe. Y ronojel ri tz'apül can rij, ntel c'a pe pa sük, y conojel c'a nye'etaman, y conojel chuka' nyetz'eton. \v 3 Roma c'a ri' rix, ronojel ri ibilon pa tak evatül, ronojel nbek'alajin-pe. Y ronojel c'a ri ibilon pa tak ixiquin pa jay, nbetamüx na coma ri vinük y nbesiq'uin chubixic pa tak ruvi' cheque ri jay. \s1 Ri c'uluman que nkaxbij-ki' chuvüch \p \v 4 Y roma chuka' ri' ninbij chive rix ri rix nu-amigos: Man tixbij-ivi' chiquivüch ri xaxe oc ri ch'acul ri nyetiquer nquicamsaj, y tok quicamsan chic ri ch'acul man jun chic achique nyetiquer ta nquibün. \v 5 Y ninbij c'a chive achique chok chuvüch c'uluman que nixbij-ivi': Tixbij-ivi' chuvüch ri jun ri ntiquer nyixrutük pa k'ak', y man xe tüj ri ch'acul nucamsaj. Tixbij c'a ivi' chuvüch ri nbanun quiri'. \p \v 6 Y rix chuka' jabel ivetaman que tok nye'ilok' vo'o' vit tak ch'ipa', xaxe ca'i' tak centavos cajil. Y man riq'uin tüj que ri vit tak ch'ipa' ri' man jun oc ri cajil, ri Dios man jun bey nyerumestaj ta can. \v 7 Y ya voro chi comi rix. Rix ajlan-vi ri rusmal tak ivi'. Ri Dios man jun bey nyixrumestaj ta can. Ri Dios juis nyixrujo'. Más nyixrujo' que chiquivüch ri vit tak ch'ipa'. Roma c'a ri' man tixbij-ivi'. \s1 Ri vinük richin ri Jesucristo, nuk'alajrisaj-ri' que richin rija' \p \v 8 Chuka' ninbij c'a chive, que achique na vinük ri nuk'alajrisaj-ri' que vichin yin, yin chuka' ri xinalüx chi'icojol, nink'alajrisaj que rija' vichin chic yin. Y ri tzij re' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios ninbij-vi. \v 9 Jac'a ri vinük ri man nuk'alajrisaj tüj ri' que vichin yin, yin c'a chuka' man nink'alajrisaj tüj ri rubi' chiquivüch ri ru-ángeles ri Dios, roma man vichin tüj yin ri vinük ri'. \p \v 10 Y achique na c'a vinük ri nyok'on vichin yin ri xinalüx chi'icojol, ncuyutüj c'a rumac. Jac'a ri nyok'on richin ri Lok'olüj Espíritu, man ncuyutüj tüj c'a rumac. \p \v 11 Y si ja yin ri nquinitakej, romari' nyixuc'u'üx chiquivüch ri más nimalüj achi'a' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y romari' chuka' nyixuc'u'üx chiquivüch autoridades pa tak juzgado, man tinuc juis achique ri nibij cheque y achique rubanic tzij nicusaj richin nyixch'o chiquivüch. \v 12 Roma tok nc'atzinej que nyixch'o-apu, ja ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on tzij chive richin nibij-apu, xbij ri Jesús. \s1 Ri ejemplo pari' jun beyon y ri c'ayuf quichin ri beyomül \p \v 13 Y chiri' chiquicojol ri juis vinük ri quimolon-apu-qui', c'o c'a jun ri xch'o-apu y xbij chin ri Jesús: Maestro, xbij c'a chin. Tabana' favor cach'o riq'uin ri nunimal y tabij chin que tuya-pe ri herencia ri rubanun-ka rija' chin que richin. \p \v 14 Pero ri Jesús xbij chin ri achi: ¿Banun comi chuve yin que yin jun juez pan ivi' rix y chuka' yin jun jachoy-herencia chi'icojol? \p \v 15 Y ri Jesús xch'o chic c'a cheque ri vinük y xbij: Titz'eta' c'a ka ivi' jabel richin nichajij ri ic'aslen, richin que man tipu'u rayinic pan ivánima chirij ronojel ruvüch cosas. Roma stape' (aunque) juis q'uiy rubeyomal jun vinük, man ja tüj ri' ri nyo'on ruc'aslen. \p \v 16 Y jari' tok ri Jesús xutz'om rubixic jun ejemplo, y xbij: C'o c'a jun achi beyon, ri juis ulef ruchajin. Y jun bey c'a, juis cosecha ri xumol. \v 17 Roma c'a ri' ri beyon ri' xunuc-ka pa ránima: ¿Achique ta jun ninbün richin quiri' ninyüc ronojel ri nu-cosecha? Roma man jun chic ape' ninya-vi ri ch'aka chic. \v 18 Y tok xnucutüj chin, xbij: Más utz nyentaluj na e ri cocoj tak cabül, y nyenbün chic ch'aka más nimak'. Y chupan ri cabül re' nyenyacala-vi ri nyenchajin y ronojel ri nu-cosecha chuka'. \v 19 Y ninbij c'a chin ri vánima: Vánima, vocomi juis q'uiy a-cosas ri ayacon, y q'uiy juna' man natij tüj vayjül. Caquicot c'a, catuxlan, cava' y tatij ya', xbij ri beyon chin ri ránima. \v 20 Pero ri Dios xbij chin ri beyon ri': Tonto chi achi, chupan ri ak'a' re' ninvoyoj-e ri avánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri xayüc, achique c'a ri nchinan can? \v 21 Quiri' c'a ri vinük ri nmolon beyomül richin ri ruch'ulef, y xa manak rubeyomal ri Dios riq'uin ránima. \s1 Ri Dios nuya' ronojel ri nc'atzin cheque ri ye ralc'ual chic \p \v 22 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Ninbij c'a chive, que man titz'om pena roma ri achique nc'atzin chive k'ij-k'ij, ri ape' nivil-vi ivay y ri ape' nic'ün-vi itziek. \v 23 Roma si ri Dios xuya-pe ic'aslen chuvüch ri ruch'ulef, nuya-pe chuka' ri ivay richin c'o ic'aslen y ri itziek richin nitz'apij-ivi'. \v 24 Que'itz'eta' na pe' ri ch'ipa' quibini'an c'uch. Ri ch'ipa' ri' man nyetico'n tüj, y romari' manak cosecha nquelesaj juna-juna', nixta manak chuka' quicabal richin quiyacon ta quijal. Pero man riq'uin tüj ri' rije' nyeva', roma ja ri Dios ri nyo'on quivay. Ya voro chi comi rix man ta nuya' ivay ri Dios, tok rix más c'o ivakalen que chiquivüch ri ch'ipa'. Xa roma c'a ri' man más tinuc ri'. \v 25 ¿C'o ta comi jun chive rix ri ntiquer ta nbanun que nq'uiy chic ba', roma nutz'om pena chubanic? Man jun. \v 26 Y si xa jun samaj ri juis co'ol cachi'el re' man nyixtiquer tüj nibün, ¿achique c'a roma tok nitz'om pena richin nivil ivay, itziek y ri ch'aka chic ri nyec'atzin chive? \p \v 27 Que'itz'eta' na pe' ri cotz'i'j quibini'an lirio. Que'itz'eta' na pe' tok nyeq'uiy. Rije' man nyesamüj tüj, ni man nyebatz'in tüj, richin quiri' nquibanala' ta quitziek jabel oc. Man jun bey. Y c'o c'a jun rey richin ri Israel xc'uje' ojer can ri rubini'an Salomón. Rija' ruyon jabel tak tziük ri xerucusaj, pero man jun bey xc'uje' ta jun rutziek cachi'el titzu'un jun cotz'i'j. \v 28 Roma ri cotz'i'j jari' ri tziük ri nuya' ri Dios cheque ri k'ayis. Y stape' (aunque) ri k'ayis man ta nlayuj, roma jun k'ij jabel rubanun, jun chic k'ij nchaki'j-ka y c'ateri' ntorix pa k'ak'. Man riq'uin tüj ri' ri Dios nuvek jabel. Y si ri Dios nuvek jabel ri k'ayis, ¿achique c'a roma rix man iyo'on tüj ivánima riq'uin que nuya' itziek? \v 29 Romari' rix man titz'om pena nicanola' ri ivay y iya'. \v 30 Roma conojel vinük quere' nquibün. Pero rix c'o jun Itata' ri retaman chic que jare' ri nc'atzin chive. \v 31 Romari' ri c'uluman que nibün rix ja ri tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios. Y si nibün c'a quiri', ri Dios nuya' jun ic'aslen jabel, y nuya' chuka' ri nc'atzin chive. \s1 Ri beyomül richin chila' chicaj \p \v 32 Roma c'a ri' man tixbij-ivi' rix ri nyixtzekleben vichin, roma stape' (aunque) xa rix ba' oc, rurayibül vi c'a ri aj-chicaj Itata' que nyixc'uje' pa ruk'a' rija'. \v 33 Tic'ayila' c'a ri ichajin y tiyala' cheque ri vinük ri man jun quichajin. Si quiri' c'a nibün, nc'uje' jun iyacbal chila' chicaj ri man jun bey nk'ey, y nc'uje' chuka' ibeyomal ri man jun bey nq'uis. Chila' chicaj man jun elek'on, nixta jun chuka' jut ri nchicopirsan. \v 34 Roma ri ivánima nc'uje' ape' c'o-vi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej-e. \s1 Nc'atzin que nkoyobej-apu ri k'ij tok npu'u ri Jesucristo \p \v 35 Tichajij c'a ri ic'aslen, y chi jumul tic'at ri i-candil. \v 36 Tibana' c'a cachi'el nquibün ri samajela' pa jun jay. Ri samajela' coyoben que ntzolij-pe ri cajaf benük pa jun c'ulubic, richin quiri' tok nka-pe y noyon-apu, jari' nquijük ri ruchi-jay chuvüch. \v 37 Y jabel c'a quiquicot ri samajela' ri ye c'üs tok xka-pe ri cajaf. Y ketzij ninbij chive, que ri cajaf mismo nbanun ruc'ojlen ronojel richin nyerutz'uyuba' ri rusamajela' chuvüch mesa y nuya-apu ronojel cosas richin nc'ux chiquivüch. Nyerilij-apu jabel roma juis nquicot que c'a coyoben-apu ri hora ri'. \v 38 Y si ri cajaf ri samajela' ri' nka-pe pa nic'aj-ak'a' o ja tok nsaker yan cumaj, ri samajela' ri' jabel quiquicot roma c'a ye c'üs chiroyobexic ri cajaf ri hora ri'. \v 39 Y rix ivetaman, que si ta jun rajaf-jay retaman jampe' napon jun elek'on pa racho, ri rajaf-jay ri' nc'ase' richin nuchajij ri racho, y man nuya' tüj k'ij que ri elek'on nujük-apu ri racho richin nelek'-e. \v 40 Romari' rix chi jumul c'a quinivoyobej-apu, roma ja tok man ja tüj, man ja tüj ri' ninuc, jari' tok nquinka-pe yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús. \s1 Tikabana' ri nbün ri jun utzilüj samajel, y man tikabün ri nbün ri itzel samajel \p \v 41 Jari' tok ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿rat xatzijoj ri ejemplo re' xaxe cheke roj avachibila', o xatzijoj cheque conojel vinük? \p \v 42 Y ri Ajaf Jesús xbij: Yin nquich'o cheque conojel ri ye cachi'el ri samajel pa jun jay, ri nban chin roma ri rajaf que nc'uje' pa quivi' ri ye aj pa racho, richin que nuya' quivay y richin que nuya' ronojel ri nc'atzin cheque tok napon ri hora. Y si ri samajel ri' nbün ta ri bin can chin y utz nbün chin ronojel ri samaj, ¿achique ta comi nbün? \v 43 Rija' nbün-vi ri samaj ri bin can chin, y romari' nquicot ránima tok nbelitüj-ka roma ri rajaf y ntajin chubanic ri samaj. \v 44 Ketzij c'a ninbij chive que ri rajaf ri samajel ri' nuya' pari' ronojel ri ruchajin, richin que nuchajij. \v 45 Jac'a si ri samajel ri' nunuc-ka pa ránima: Ri vajaf ri' xa c'a man jani nka-pe, nbij ta ka. Y nutz'om ta c'a nyeruch'ey ri ch'aka chic samajela' achi'a' y ixoki', y xaxe ta va'in nbün, y nutz'om rutijic ya' richin nk'abür, y man jun tüj chic samaj nbün, \v 46 jac'a ri k'ij y ri hora tok man jun nunuc que nka-pe ta ri rajaf, jari' tok nka-pe. Ri rajaf nuya-vi ru-castigo pari' ri samajel ri' y nuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajela' ri man nyetaken tüj tzij. \p \v 47 Ri samajel c'a ri etamayon achique nrajo' ri rajaf, pero xa man nuchojmirsaj tüj ri' richin nbün ri samaj, ni man nbün tüj ri nrajo' ri rajaf, ri samajel c'a re' nka-ka juis ru-castigo pari'. \v 48 Jac'a ri samajel ri xa man retaman tüj achique ri nrajo' ri rajaf, y c'o ri man utz tüj nyerubanala-apu, stape' (aunque) ta ri samajel ri' c'uluman ta que juis ru-castigo nka-ka pari', man quiri' tüj nban chin, ri ru-castigo ri nka-ka pari' rija' man ta nc'o ruvi'. Roma ri q'uiy c'a yo'on chin, chuka' q'uiy c'a ri nc'utux chin, si rubanun o xa man rubanun tüj. Chuka' ri q'uiy ri jachon can pa ruk'a', q'uiy c'a chuka' ri nc'utux chin, que achique c'a ri rubanun riq'uin, xbij ri Jesús. \s1 Ri nyetaken richin ri Jesús nye'etzelüs \p \v 49 Yin xinka-pe chuvüch ri ruch'ulef chuya'ic c'a ri k'ak' chi'icojol. Y juis ninrayij que ri k'ak' re' nc'at ta chic. \v 50 Pero nabey nc'atzin c'a que ninc'usaj c'a na pokonül, romari' nk'oxon vánima ri voyoben-apu, y juis ninrayij que c'unük ta chic can ri jun pokonül re'. \v 51 ¿Rix ninuc que yin xinpu'u richin nuc'amon-pe quicot chuvüch ri ruch'ulef? Man quiri' tüj. Voma yin yec'o ri nquijachala-qui'. \v 52 Romari' richin chikavüch-apu, si pa jun jay yec'o ye vo'o' vinük, ye oxi' xa nyecatüj c'a chiquij ri ye ca'i', o ja ri ye ca'i' ri nyecatüj chiquij ri ye oxi'. Pero man nquic'uaj tüj qui'. \v 53 Ri tata'aj man nka' tüj c'a chuvüch ri nbij ri ruc'ajol. Nixta ri c'ajol man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rutata'. Nixta ri te'ej man nka' tüj chuvüch ri nbij ri ral-xtün chin. Y quiri' c'a chuka' ri xtün man nka' tüj chuvüch ri nbij ri rute' chin. Y quiri' c'a ri alite' man nquic'uaj tüj qui' riq'uin ri rali', roma man junan tüj nyenucun, y nixta ri ali' nuc'uaj-ri' riq'uin ri ralite'. \s1 Ronojel ri nyebanatüj c'o quetal \p \v 54 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Rix ivetaman achique titzu'un ri sutz' ri nc'amon-pe job. Y tok nitz'et c'a ri sutz' re', chanin nibij que npu'u job. Y npu'u-vi. \v 55 Y tok nutz'om ri cakik', ja retal ri' iyo'on que ntel yan sak'ij. Y ntel-vi sak'ij. \v 56 Rix xa ca'i' ipalüj, roma jabel ivetaman achique ri npu'u tok nitz'et que c'o sutz' chicaj y jabel chuka' ivetaman achique ri npu'u xaxe riq'uin nitz'et ri ruch'ulef. Si ivetaman ri', ¿achique c'a roma tok man ivetaman tüj chuka' achique tiempo ri rojc'o-vi? \s1 Tatojo' c'a ri ac'as chanin, richin man catuc'u'üx chuvüch ri juez \p \v 57 ¿Y achique c'a roma tok man pan iyon tüj nitz'et ri choj ri c'uluman que nibün rix? \v 58 Roma si c'o jun chive ri nsujüs pa juzgado roma c'o ruc'as riq'uin jun vinük, nutij ruk'ij richin nuchojmirsaj-ri' riq'uin ri vinük ri xsujun chirij, tok xa c'ateri' quitz'amon-e bey pa juzgado. Roma si man nuchojmirsaj tüj ri' riq'uin ri vinük achique chok q'uin c'o-vi ruc'as, nuc'u'üx c'a chuvüch ri juez ri', y ri juez ri' nujüch-e pa ruk'a' ri achi ri nchajin ri cárcel, y ri chajiy-cárcel nuc'uaj-e, richin nutz'apij. \v 59 Y ketzij ninbij, que ri vinük ri ntoc pa cárcel roma ruc'as, man ntel tüj pe chiri' si man nutoj tüj can ronojel ri ruc'as. \c 13 \s1 Ri Jesús nutijoj que nc'atzinej que conojel ri vinük nquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios \p \v 1 Y ja k'ij ri' tok yec'o ca'i-oxi' vinük ri xe'apon riq'uin ri Jesús, y rije' xquitzijoj c'a chin pari' ri xquic'ulachij ch'aka achi'a' aj pa ruch'ulef Galilea. Ri achi'a' ri' cha yec'o c'a pa racho ri Dios, y ye quic'ualon-apu chico richin que nyequisuj chin ri Dios. Y ja tok nyetajin chusujic ri chico chin ri Dios, rije' xebecamsüs c'a can. Etaman c'a que ri xbanun que xebecamsüs can ri achi'a' ri' ja ri gobernador Pilato. Ri quiquiq'uel c'a ri chico y ri quiquiq'uel ri achi'a', xuyol-ri'. \p \v 2 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Rix ninuc que ri achi'a' aj-Galilea ri', quiri' xquic'ulachij roma más ye aj-maqui' que chiquivüch ri ch'aka chic ye quivinak aj-Galilea? \v 3 Man quiri' tüj. Jac'a rix, si man nitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios, xa nyixapon chuka' chupan ri pokonül ri ape' xe'apon-vi rije'. \v 4 ¿O rix ninuc chuka' que ri ye dieciocho ri xecom chiri' ape' c'o-vi ri ya' rubini'an Siloé, tok xtzak ri torre chiquij, que más ye aj-maqui' que chiquivüch conojel ri ch'aka chic vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Jerusalén? \v 5 Man quiri' tüj. Jac'a rix si man nitzolij tüj pe ic'u'x riq'uin ri Dios, xa nyixapon chuka' chupan ri pokonül ri ape' xe'apon-vi rije'. \s1 Ri Jesús nbij que nc'atzinej que ri vinük nquic'ut chuvüch ri Dios que c'o utz ri nquibün \p \v 6 Y ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo chiquivüch, y xbij: C'o c'a jun achi ruticon jun che' higuera pa rulef, y xapon chuxe' ri che' chutz'etic si c'o ruvüch. Y ri che' higuera ri' xa man jun vit ruvüch c'o. \v 7 Romari' ri rajaf ri ulef xbij chin ri achi ri samajel rulef: Oxi' yan c'a juna' re' ri juna-juna' nintz'eta' ri che' re', y man jun bey nutz'eton que ruyo'on ta jun vit ruvüch. Roma c'a ri' más utz tachoyo-e, roma xa man jun vit ruvüch nuya'. ¿Achique nc'atzin-vi que xaxe nuq'uis ruchuk'a' ri ulef? \v 8 Pero ri samajel richin ri ulef xbij chin ri rajaf: Taya' na chic c'a can ri juna' re'. Tinbana' na c'a ruc'ojlen ri ulef ri ape' tiquil-vi y tinya' na k'ayis chuxe'. \v 9 Si nuya' c'a ruvüch, utz. Y si xa man nuya' tüj c'a ruvüch, c'ateri' c'a tachoyo-e, xbij ri samajel richin ri ulef. Quiri' ri ejemplo ri xutzijoj ri Jesús. \s1 Pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús nuc'achojrisaj c'a jun ixok luculic \p \v 10 Y pa jun c'a k'ij richin uxlanen, ri Jesús nyerutijoj c'a ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, pa jun jay ape' ntzijos-vi rutzij ri Dios. \v 11 Y chiquicojol ri vinük ri quimolon-qui' chiri', c'o c'a jun ixok ri c'o yan dieciocho juna' rutz'amon-pe yabil. Ri ixok c'a ri' luculic, y man ntiquer tüj npa'e' ba' choj. Ri ixok ri' quiri' c'a ruc'ulachin roma jun itzel espíritu. \v 12 Pero tok ri Jesús xutz'et ri ixok ri', xroyoj y xbij chin: Vocomi jare' xacolotüj chuvüch ri ayabil. \p \v 13 Y xuya' c'a ruk'a' pari' ri ixok. Y ri ixok jari' xchojmir, xpa'e' jabel. Y ri ixok jari' xuya' ruk'ij ri Dios. \v 14 Pero ri achi ri cachi'el jun tata'aj chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, juis itzel xutz'et ri Jesús roma xuc'achojrisaj ri ixok chupan ri k'ij ri richin uxlanen. Romari' ri cachi'el tata'aj xbij cheque ri vinük ri quimolon-qui' chiri': Ronojel semana c'o vaki' (seis) k'ij richin nkusamüj. Y chupan c'a ri k'ij ri' quixpu'u riq'uin ri Jesús richin nyixc'achojrisüs, y man ja tüj ri k'ij re', k'ij richin uxlanen. \p \v 15 Pero ri Ajaf Jesús jari' xbij chin: Rix xa ca'i' ipalüj. ¿Man chi'ivonojel tüj rix c'a nye'isol-e ri ivacx, ri iquiej pa jun k'ij richin uxlanen, richin nyixbe chuya'ic ri quiya'? Ja', quiri' ri nibün rix, y ri chico man ta juis ruk'ij. \v 16 Ya voro chi comi c'a ri jun ixok re', ri ralc'ual can roma ri Abraham, cachi'el rix. Y ri itzel-vinük c'o yan dieciocho juna' ri ruximon-pe. ¿Man c'uluman tüj comi c'a que nc'achojrisüs chupan jun k'ij richin uxlanen? \p \v 17 Tok ri Jesús rubin chic ka ri tzij ri', conojel ri nye'etzelan richin, xeq'uix-ka chuvüch. Jac'a ri ch'aka chic vinük juis nquicot cánima, roma ri Jesús juis nim ri rusamaj ri Dios ntajin chubanic. \s1 Ri ija' ri richin ri mostaza \p \v 18 Y ri Jesús xbij c'a: ¿Achique c'a xtinbij pari' ri rubanic tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios? ¿Achique chok q'uin junan vi? \v 19 Yin ninbij c'a que junan riq'uin ri ija' ri richin ri mostaza ri nutic can jun achi pa rulef. Tok nq'uiy, cachi'el jun vit che' ntzu'un, juis nim. Romari' tok ri ch'ipa' ri nyebe chicaj, nye'apon chupan richin nquibün quisoc pa tak ruk'a'. \s1 Ri rutzij ri Dios nbiyin-vi \p \v 20 Y ri Jesús xbij c'a chuka': ¿Achique comi xtinbij pari' ri rubanic tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios? ¿Achique chok q'uin junan vi? \v 21 Xa junan c'a riq'uin ri levadura ri nyeruc'ama-pe jun ixok y nuya' can chupan oxi' pajbül-q'uej, y ntoc ronojel, xbij ri Jesús. \s1 Quixoc chupan ri ruchi-jay juis co'ol oc ruvüch \p \v 22 Y ri Jesús xutz'om chic c'a e ri rubey pa tinamit Jerusalén. Pero nabey xbec'o-pe pa tak nimak' y cocoj tinamit, richin nutzijoj ri rutzij ri Dios. \v 23 Y c'o c'a jun ri xc'utun chin ri Jesús, y xbij chin: Ajaf Jesús, ¿ye q'uiy comi ri nyecolotüj? \p Pero ri Jesús xa cheque c'a conojel xch'o-vi, y xbij: \v 24 Titija' c'a ik'ij titakej ri rutzij ri Dios. Ronojel ri nibün rix, pa ruchojmilüj tibana' chuvüch ri Dios. Roma ri ruchi-jay ri ape' nyixoc-vi, juis co'ol oc ruvüch. Y juis c'a ye q'uiy ri vinük ncajo' nye'oc chupan ri ruchi-jay ri', pero man nyetiquer tüj nye'oc. \v 25 Roma tok ri Ajaf ncatüj-pe y ntz'apij-pe ri ruchi-jay, rix ri man jani rix c'unük tüj apu riq'uin, nyixoyon c'a apu y nibij: Ajaf, Ajaf, tajaka' ri ruchi-jay chikavüch richin que nkujoc-apu. Pero rija' nbij-pe chive: Man vetaman tüj ape' quixpu'u-vi. \v 26 Y rix nibila' c'a apu chin: Ja roj ri xojva' aviq'uin. Y ja pa tak bey richin ri katinamit, chiri' xabij-vi ri rutzij ri Dios. \v 27 Jac'a rija' nbij-pe chive: Xinbij yan chive que man vetaman tüj ape' quixpu'u-vi. Man utz tüj que nyixc'uje' viq'uin, rix banuy-itzel, nbij ri Ajaf. \v 28 Y tok nye'itz'et ri achi'a' ri quibini'an Abraham, Isaac, Jacob y conojel ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, que yec'o pa ruk'a' ri Dios, jari' tok ntoc ri ok'ej iviq'uin roma ri bis, nijach'ach'ej ivey roma xixyo'ox can. \v 29 Y nyepu'u c'a vinük chiri' pa norte, chiri' pa sur, chiri' pan oriente y chiri' pan occidente. Vinük ri quiyo'on cánima viq'uin. Y ri vinük ri' nyec'uje' c'a pa ruk'a' ri Dios. Rije' nyetz'uye' c'a apu chuvüch mesa. \v 30 Y chiri' yec'o c'a nc'uje' quik'ij y ri vocomi manak oc quik'ij, y yec'o c'a ri juis quik'ij vocomi, manak oc quik'ij nc'uje', xbij c'a ri Jesús. \s1 Ri Jesús nyerok'ej ri vinük aj-Jerusalén \p \v 31 Y chupan c'a chuka' ri k'ij ri', yec'o achi'a' fariseos ri xe'apon riq'uin ri Jesús, y xquibij chin: Ri Herodes, ri rey, nrajo' ncarucamsaj. Catel c'a e chere' chanin, xquibij chin. \p \v 32 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Quixbiyin y tibij chin ri jun rey ri', ri ch'acoy vinük, que yin c'a nyenvelesala' na itzel tak espíritu y c'a nyenc'achojrisala' na chuka' ri c'o quiyabil. Quiri' ri vocomi, ri chuak', y c'ateri' ri cabij c'a ninq'uis can rubanic ri samaj re'. \v 33 Yin xa nc'atzinej-vi que nintz'om-e nubey. Quiri' ri vocomi, ri chuak' y ri cabij. Nc'atzinej que nquinapon pa tinamit Jerusalén, roma ri ye k'alajrisüy ri rutzij ri Dios man jun bey ri nyecamsüs tüj pa jun chic tinamit. \p \v 34 Y c'ateri' ri Jesús xch'o c'a chiquij ri vinük ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Rija' xbij c'a: Aj-Jerusalén, aj-Jerusalén, ¿achique c'a roma tok nye'icamsala' ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios? ¿Achique c'a roma chuka' tok nye'icamsala' chi abüj ri nyerutük-pe ri Dios chi'icojol? Y yin, juis mul c'a ri xinjo' que xixinmol ta viq'uin, cachi'el nbün ri quite-üc' cheque ri tak ral, nyerumol chuxe' ri ruxic'. Man jun bey c'a xijo' tüj rix. \v 35 Vocomi c'a, ri ivacho chi'ijujunal rix nc'uje' can cachi'el jun tz'iran ruch'ulef. Y ketzij chuka' ninbij chive que man chic c'a nquinitz'et ta chic, c'a ja tok napon na ri k'ij tok nbij chuve: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija' ri petenük pa rubi' rija'! Chupan c'a ri k'ij ri' tok nquinitz'et chic jun bey. \c 14 \s1 Jun achi spojnük nc'achojrisüs roma ri Jesús pa jun k'ij richin uxlanen \p \v 1 Y pa jun k'ij richin uxlanen, ri Jesús xbe pa racho jun quitata' ri achi'a' fariseos. Ri Jesús oyon c'a roma ri achi ri' richin jun va'in. Y ri yec'o chiri' nquinachaj c'a apu ri Jesús, \v 2 roma chiri' c'o-apu jun achi yava'. Ri yabil ri ntoc chin ri jun achi ri', ja ri ya' c'o pa ruch'acul. \v 3 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chuka' cheque ri achi'a' fariseos ri yec'o chiri': ¿Xajan comi que nc'achojrisüs jun yava' pa jun k'ij richin uxlanen? ¿Achique nibij rix? \p \v 4 Pero ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos man jun xquibij. Romari' ri Jesús xutz'om-apu ri yava' y xuc'achojrisaj y xbij chin que tibiyin. \v 5 Y cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos, ri Jesús xbij: Si c'o jun chive rix ntzak jun ruquiej o jun ruvacx pa jun jul, ¿man comi junanin ta nyixbe chirelesasic, stape' (aunque) jun k'ij richin uxlanen? \p \v 6 Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri fariseos man xquil tüj c'a achique xquibij-apu chin ri Jesús. \s1 Man tabün que c'o juis ak'ij \p \v 7 Y xpu'u ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo cheque ri ye oyon pa va'in. Roma xerutz'et ri vinük ri ye oyon que nquichala' quich'acat richin nyetz'uye' chiri' chuvüch mesa. Romari' xbij c'a cheque: \v 8 Tok c'o c'a jun ri noyon ivichin pa jun c'ulubic, man ticanoj c'a ri nabey tak ch'acüt. Roma riq'uin ba' rat tz'uyul chic chiri' tok napon jun vinük ri más c'o ruk'ij que chavüch rat, \v 9 y npu'u ri xoyon avichin pa c'ulubic, nbij chave: Tabana' favor taya' can ri ach'acat chin ri jun ri voyon chuka'. Y rat ncaq'uix y rat ncabetz'uye' pa ruq'uisbül tak ch'acüt. \v 10 Roma c'a ri' tok c'o jun ri noyon ivichin pa jun c'ulubic, quixtz'uye' pa ruq'uisbül tak ch'acüt richin quiri' tok ncarutz'et-pe ri xoyon avichin, napon c'a aviq'uin rat y nbij chave: Tabana' favor cajote-pe chere'. Y tok quiri' nban chave, conojel c'a ri nyetz'uye' aviq'uin chuvüch mesa richin va'in nquetamaj que c'o ak'ij. \v 11 Roma c'a ri', ri nquinimirsaj-qui', xa nkasüs quik'ij. Y jac'a ri man nunimirsaj tüj ri', nnimirsüs ruk'ij, xbij ri Jesús. \p \v 12 Y ri Jesús xbij c'a chuka' chin ri xoyon richin: Tok najo' c'a que c'o nyepu'u aviq'uin richin jun va'in, man c'a que'avoyoj xaxe ri avachibil, ri ate-atata', conojel ri ye animal-achak' y ri a-vecinos ri ye beyoma', roma rije' nyetiquer chuka' ncatcoyoj richin jun va'in pa cacho, y riq'uin ri' nac'ul yan e ri rajil-ruq'uexel. \v 13 Jac'a rat, tok c'o jun nimak'ij chi avacho, si nye'avoyoj vinük ri manak quichajin, ri vinük ri man utz tüj ri quik'a' o ri cakün, o nye'avoyoj ri xa man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz' y ri moyi', \v 14 jabel c'a aquicot, roma ri vinük ri xe'avoyoj ri', man nyetiquer tüj nquiya' yan e rajil-ruq'uexel chave. Pero rat nac'ul ri rajil-ruq'uexel, tok junan ncac'astüj-e quiq'uin ri chojmilüj tak vinük, xbij ri Jesús. \s1 Ri xe'oyox pa jun va'in \p \v 15 Y c'o c'a jun ri tz'uyul chiri' chuvüch mesa, tok rac'axan chic ka ri tzij ri xbij ri Jesús, xbij c'a apu chin: Jabel quiquicot ri nyec'uje' pa ruk'a' ri Dios y nquic'ux quivay chiri', xbij. \p \v 16 Y jari' tok ri Jesús xbij: Jun achi jun bey, nrajo' c'a nbün nimak'ij chi racho y nuya' jun va'in. Romari' rija' cheque ye q'uiy vinük ri xbij que nyeroyobej chiracho ri k'ij richin va'in. \v 17 Romari', tok xapon ri k'ij richin ri va'in, ri achi xutük c'a e jun rusamajel chicoyoxic conojel ri vinük ri'. Y ri samajel xberubij c'a cheque: Ronojel c'o chic, vocomi jo' c'a chi va'in. \v 18 Pero conojel junan ri xquibila-pe, que man nyetiquer tüj nyebe. C'o c'a jun ri xbij-pe: Tabana' favor tabij chin ri avajaf, que quirucuyu' ba' que man nquitiquer tüj nquibe, roma xa c'a xinlok' can jun vulef, y nc'atzin richin nquibe chutz'etic. \v 19 C'o jun chic ri quiri' chuka' xbij: Tabana' favor tabij chin ri avajaf que man nquitiquer tüj nquibe, roma yec'o vo'o' c'ulaj nuvacx richin samaj xenlok', y nc'atzin richin nyentij. \v 20 Y c'o c'a jun chic ri xbij-pe, que man ntiquer tüj nbe roma xa c'a xc'ule'. \v 21 Y tok ri samajel ri takon-e xtzolij-apu riq'uin ri rajaf, ronojel c'a ri xbix-pe chin xutzijoj chin. Romari' ri rajaf itzel xuna', y xbij chin ri rusamajel: Vocomi c'a cabiyin pa tak bey chucojol tak jay y quebe'amolo' c'a pe ri xa man utz tüj ri quik'a' o ri cakün, ri man choj tüj nyebiyin roma ye jetz', ri ye moyi', y chuka' ri xa manak quichajin. \v 22 Y tok ri samajel xtzolij, xbij c'a chin ri rajaf: Xenc'ün yan pe ri vinük ri xabij-e chuve, pero ri ch'acüt c'a q'uiy c'o. \v 23 Y ri rajaf xbij chin: Vocomi c'a cabiyin ri rutza'n tak jay e y pa tak bey ri nyebe lojc'an chic tinamit, y tabana' c'a cheque ri vinük ri nyec'uje' chiri' que quepu'u pa vacho, richin quiri' nnoj ri vacho. \v 24 Roma yin ketzij vi ninbij chive que man jun chic cheque ri xenvoyoj pa nabey, ri nbanun ta pe ri va'in re' viq'uin, xbij, xbij ri Jesús. \s1 Ri nc'atzin que nkabün richin nkatzeklebej ri Jesús \p \v 25 Y juis c'a vinük ri ye tzeklebeyon-e richin ri Jesús. Y tok rija' xtzu'un c'a can chirij y xerutz'et ri vinük ri', xpa'e', y xutz'om c'a rubixic cheque: \v 26 Si c'o c'a jun ri npu'u viq'uin richin ntoc vachibil, nc'atzinej c'a que ja yin ri más ta nquirujo'. Man c'uluman tüj c'a que ja ta ri rute-rutata' ri más nyerujo' que chinuvüch yin. Nixta c'uluman c'a chuka' que ja ta ri rixjayil, ri ye ralc'ual, ri ye runimal-ruchak' o rija' mismo ri más nrajo-ka-ri'. Nc'atzinej c'a que ja yin ri más nquirujo'. Roma si man quiri' tüj ri nbün, man ntiquer tüj c'a ntoc vachibil. \v 27 Ri vinük ri nrajo-vi ntoc vachibil, nc'atzin que man tupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin, cachi'el xa ta benük chuxe' ru-cruz. Jac'a ri vinük ri xa nupokonaj nuc'usaj pokonül voma yin y man nrajo' tüj nquirutzeklebej, man ntiquer tüj ntoc vachibil. \v 28 Roma tok c'o jun chive rix ri nrajo' nbün jun jay nim, ¿man ntz'uye' tüj comi ba' richin que nunuc jani' tumin nc'atzin chin, y si c'o ronojel ruchajin richin nuq'uis rubanic o xa man ntiquer tüj? \v 29 Roma si xaxe ri ru-cimiento ri jay ntiquer nuya-ka y nupaba' can ri samaj chiri', nyepu'u c'a ri vinük nquitze'ej, \v 30 y nquibila' c'a: La jun achi la' xrajo' xupaba' jun jay, y xa man xtiquer tüj chic, nquibij. \v 31 O si jun rey, nc'atzinej que nbün oyoval riq'uin jun chic rey, ¿man ntz'uye' tüj comi ba' richin quiri' nunuc si diez mil ru-soldados nyetiquer nquibün oyoval quiq'uin ri veinte mil soldados ri ye ruc'amon-pe ri jun chic rey? \v 32 Y si nunuc que man ntiquer tüj, rija' nyerutük achi'a' chuc'ulic ri rey, tok xa c'a man jani rutzijol nka-pe. Y ri achi'a' ri nyebe chuc'ulic nyequic'utuj favor chin que man ncajo' tüj oyoval. \v 33 Romari', si jun chive rix nrajo' ntoc vachibil, nc'atzinej c'a que nunuc nabey que nc'atzinej que nuya' can ronojel ri ruchajin. Si man nbün tüj quiri', man ntiquer tüj ntoc vachibil. \s1 Tok ri atz'an man ntz'ayin tüj chic \p \v 34 Ri atz'an jabel utz. Y si ta ri atz'an re' nq'uis ta e ri rutz'ayil, ¿achique ta c'a rubanic richin quiri' ntzolij ta chic pe ri rutz'ayil? \v 35 Jun atz'an ri man ntz'ayin tüj chic, man utz tüj nucusüs cachi'el nucusüs ri ulef, nixta utz chuka' nucusüs richin nbün abonar jun ulef. Xa ntorix-e, roma man jun chic nc'atzin-vi. Rix ri c'o ixiquin, tivac'axaj c'a ri xinbij-ka, xbij ri Jesús. \c 15 \s1 Jun ejemplo pari' jun oveja satznük can \p \v 1 Y conojel c'a ri achi'a' moloy tak alcaval y ri ch'aka chic vinük ri nbix aj-maqui' cheque, nye'apon apu c'a riq'uin ri Jesús. Ri vinük ri' nye'apon riq'uin ri Jesús richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios ri nutzijoj. \v 2 Y roma ja quivüch vinük ri' ri nye'apon riq'uin ri Jesús, ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés juis c'a nquibij chirij ri Jesús. Y nquibila' c'a: Ri Jesús junan ruvüch quiq'uin ri aj-maqui'. Roma man xe tüj ri jabel quic'ulic nbün, xa nbe chuka' chiquij chi tak cacho richin nyeva', nquibij. \p \v 3 Roma c'a ri' ri Jesús xutz'om c'a rubixic jun ejemplo chiquivüch, y xbij: \v 4 Si ta jun chive rix ri yec'o ta jun ciento ovejas y nsatz ta can jun tok ye ruc'uan richin nyeruyuk'uj, ¿man nyeruya' tüj comi can ba' ri ch'aka chic ru-ovejas chiri' pa k'ayis, chucanoxic ri jun? Ja', quiri' nbün. \v 5 Y tok nril-pe ri oveja ri', nuya' c'a pe pari' rutele'n. Nquicot-vi c'a roma ri xril-pe. \v 6 Y tok napon chiracho, nyeroyoj ri vinük retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' Ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin vocomi, roma ri nu-oveja ri satznük can, xinvil-pe. \v 7 Y ketzij c'a ninbij chive, que chila' chicaj c'o quicot tok yec'o noventa y nueve vinük ri choj quic'aslen, ri xa tzolijnük chic pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Pero c'o más quicot chila' chicaj, tok c'o jun aj-mac ri ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios. \s1 Ejemplo pari' ba' tumin satznük \p \v 8 O si c'o ta jun ixok ri c'o tumin riq'uin, y chin ri diez tumin ri' nutzük ta jun chiri' pa racho, ¿man nutzij tüj comi jun k'ak' ri ixok ri', richin nucanoj ri rutumin? ¿Y man numes tüj comi rupan ri racho chucanoxic ri rutumin? Ja', quiri' nbün. \v 9 Y tok nril, nyeroyoj ri vinük ri retaman quivüch, y nyeroyoj chuka' ri ru-vecinos, y nbij c'a cheque: Quixquicot c'a viq'uin, roma ri nutumin ri satznük, xinvil yan. \v 10 Y ketzij c'a ninbij chive, que tok c'o jun aj-mac ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios, chiquivüch chuka' ri ángeles richin ri Dios juis quicot, xbij ri Jesús. \s1 Ri ejemplo pari' jun ala' ri xmacun chuvüch ri rutata' \p \v 11 Y ri Jesús xbij c'a chuka' cheque: C'o c'a jun achi ri yec'o ye ca'i' ruc'ajol. \v 12 Y jun k'ij ri chak'laxel-ala' xbij c'a chin ri rutata': Nata', yin ninjo' yan ri nu-herencia, y taya' c'a chuve ri jani' ntel-apu chikavüch riq'uin ri nunimal, xbij. Y ri tata'aj xujüch na vi ri herencia chiquivüch chi ca'i'. \v 13 C'ate ba' ri', ri chak'laxel-ala' xuc'ayila' can ronojel ri xrichinaj. Q'uiy c'a ri tumin ri xumol-e, y c'ateri' xbe pa jun chic ruch'ulef ri nüj c'o-vi: Y tok c'o chic chiri', xuc'uaj c'a jun itzel c'aslen, y romari' juis q'uiy tumin ri nuq'uis. \v 14 Rija' xuq'uis c'a ronojel ri rutumin. Y jari' tok xpu'u jun nimalüj vayjül chupan ri ruch'ulef ape' c'o-vi. Y ri ala' ri' q'uiy c'a ri xbec'atzin-pe chin. \v 15 Y romari' xberusuju-ri' pa samaj riq'uin jun achi aj chiri' chupan ri ruch'ulef ri', y ri achi xutük-e c'a pa rulef y roma nc'atzinej yuk'un ak xberubana'. \v 16 Y roma ri juis vayjül c'o chin ri ala' ri', nurayij c'a nuc'ux ri nquic'ux ri ak. Pero man jun vinük ri nyo'on ta chin. \v 17 Y ri ala' ri', c'ateri' xtzolij-pe ruc'u'x, y xunuc-ka: Ri ye rusamajela' ri nata' man nquitij tüj vayjül, roma c'o q'uiy quivay. Pero yin xa nquicom yan ka roma vayjül chere'. \v 18 Más utz nquitzolij na riq'uin ri nata', y ninbij c'a chin: Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat. \v 19 Man c'uluman tüj chic c'a nabij ac'ajol chuve. Más utz tabana' chuve que nquinoc jun asamajel, xbij pa ránima. \v 20 Y xutz'om na vi e bey chiracho, riq'uin c'a ri rutata'. \p Y c'a nüj na c'a c'o-vi ri ala' chi ri racho, tok ri rutata' xutz'et yan ri ruc'ajol, y juis c'a xujoyovaj ruvüch. Romari' junanin xbe chuc'ulic, xuk'etej y xutz'ubaj. \v 21 Y ri ala' jari' xbij chin ri rutata': Nata', xinmacun chuvüch ri Dios, y xinmacun chuka' chavüch rat. Man c'uluman tüj chic c'a que nabij ac'ajol chuve. \v 22 Pero ri rutata' xbij c'a cheque ri rusamajela': Tivelesaj-pe ri tziük más jabel y tiveka' ri nuc'ajol. Tiya' jun anillo chuvi-ruk'a' y tiya' chuka' ruxajab chirakün. \v 23 Y te'ic'ama' c'a pe chuka' ri vit vacx ri tiojrisan, y ticamsaj-ka. Tikabana' c'a jun nimak'ij, y nkuva'. \v 24 Roma tok yin ninbij quiri', ninbij que ri jun nuc'ajol re' camnük chic, pero vocomi cachi'el c'astajnük chic pe. Rusatzon c'a e ri', pero xka-pe chic kiq'uin, xbij ri tata'aj. Y jari' xtz'ucutuj ri nimak'ij. \p \v 25 Y tok ntajin c'a ri nimak'ij, ri nimalaxel-ala' nsamüj pa k'ayis. Y tok xtzolij c'a pe y xapon chunakaj apu ri jay, xrac'axaj c'a que c'o nimak'ij ntajin. \v 26 Romari' rija' xroyoj jun cheque ri quisamajela' y xuc'utuj chin: ¿Achique xbanatüj? ¿Y achique roma tok c'o nimak'ij? \v 27 Y ri samajel xbij chin: Roma xtzolij-pe ri achak', y utz ruvüch xtzolij-pe. Romari' ri atata' xutük rucamsasic ri vit vacx ri tiojrisan. \v 28 Tok quiri' xrac'axaj ri nimalaxel-ala', xcatüj royoval, y man nrajo' tüj c'a ntoc-apu pa jay. Xbe'el c'a pe ri rutata', y nubochila' c'a, richin quiri' ntoc ta apu. \v 29 Pero man xrajo' tüj. Rija' xa xbij c'a chin ri rutata': Yin chi jumul nquisamüj aviq'uin y man jun bey ri man ta nutaken atzij. Y man riq'uin tüj ri', manak ri ayo'on ta chuve. Stape' (Aunque) ta jun vit cabra, richin nkabün ta jun nimak'ij quiq'uin ri vachibil, pero ri' man jun. \v 30 Y vocomi rat xacamsaj-ka ri vit vacx ti'oj, xaxe roma xtzolij-pe ri jun ac'ajol re', ri xa xberuq'uisa' can ronojel ri abeyomal, quiq'uin ixoki' ri man choj tüj quic'aslen, xbij. \v 31 Y ri tata'aj xbij: Nuc'ajol, xbij c'a chin. Rat, viq'uin ratc'o-vi. Romari' ronojel ri c'o, avichin vi rat. \v 32 Pero ri achak' re' camnük vi chic chinuvüch yin, y vocomi cachi'el c'astajnük chic pe, chinuvüch yin. Rusatzon c'a e ri', y vocomi xka-pe chic kiq'uin. Y romari' nc'atzinej c'a que c'o nimak'ij y quicot pa tak kánima, xbij ri tata'aj ri', xbij ri Jesús. \c 16 \s1 Ejemplo pari' jun samajel ri man utz tüj xbün \p \v 1 Ri Jesús xbij c'a chuka' cheque ri rachibila': C'o c'a jun achi beyon. Y ri beyon ri' c'o c'a jun rusamajel ri c'o pari' ronojel ri rubeyomal rija'. Y chin ri achi beyon xtzijos c'a que ri rusamajel ri c'o pari' ronojel ri ruchajin, ntajin c'a chuq'uisic ronojel ri rubeyomal. \v 2 Y ri patrón xutük c'a royoxic ri samajel ri'. Y tok xobos c'a ri samajel, ri patrón xbij chin: ¿Achique nabij chuve pari' ri ntzijos chavij? Vocomi c'a ninjo' nintz'et achique rubanun ronojel ri beyomül pan ak'a', roma ri asamaj jare' xq'uis can chere', xbij ri patrón chin. \v 3 Y ri samajel xunuc c'a ka pa ránima: ¿Achique ninbün? Roma ri nu-patrón nrelesaj nusamaj. Y ninbün ta c'a jun chic ruvüch nusamaj ri nrajo' uchuk'a', pero man nquitiquer tüj chic. Nquinoc ta c'utuy-limosna pa tak bey, pero nquiq'uix. \v 4 Tok xnucutüj chin, xbij: Vocomi vetaman chic achique ri ninbün, richin quiri' yec'o nyec'ulun vichin pa tak cacho, tok ntelesüs ri nusamaj. \v 5 Ri samajel ri' xeroyoj chiquijujunal ri c'o quic'as riq'uin ri ru-patrón, y xuc'utuj c'a chin ri nabey: ¿Achique c'a ri ac'as, y jani'? \v 6 Y ri achi aj-c'as xbij c'a: Yin c'o jun ciento barril aceite olivo nuc'as, xbij. Y ri rusamajel ri beyon achi xbij c'a chin ri aj-c'as: Ja ruvuj ri ac'as re'. Y vocomi chanin catz'uye-ka y tabana' chic can jun. Y chupan ri jun chic vuj ri nabün, tabana' c'a ka chupan que xa nic'aj ciento barril aceite ri ac'as. \v 7 Y tok xapon chic c'a jun aj-c'as, ri samajel xuc'utuj c'a chin: Y rat ¿achique ri ac'as y jani'? Ri aj-c'as xbij: Yin cien quintal trigo nuc'as, xbij. Y ri samajel xbij chin: Ja ruvuj ri ac'as re', y vocomi catz'uye-ka y tabana' chic jun. Y chupan ri jun chic vuj ri nabün, tabana-ka chupan que xa ochenta ri ac'as, xbij. \v 8 Y tok ri ru-patrón xrac'axaj ri nbün ri jun itzel samajel ri', xbij: C'o runa'oj, xbij. Y cachi'el c'a ri achi ri', ye quiri' ri vinük ri c'a quiyo'on cánima riq'uin ri ruch'ulef. Juis vi yec'o quina'oj quiq'uin ri vinük ri man quitaken tüj ri Dios. Y más yec'o quina'oj ri vinük re', que chiquivüch ri quitaken ri Dios y ye richin chic ri sük. \p \v 9 Y yin ninbij c'a chive, xbij ri Jesús. Q'uiy mul ri beyomül richin ri ruch'ulef, man utz tüj rucusasic nban coma ri vinük. Jac'a si pan ik'a' rix ri ralc'ual chic ri Dios c'o-vi ri beyomül re', ticusaj c'a richin que nye'ito' ri nc'atzin quito'ic. Richin quiri' tok ri ibeyomal nq'uis, nyixc'ulutüj c'a chila' chicaj, chupan ri jay ri man jun bey nyeq'uis. \p \v 10 Jun ri utz nbün riq'uin jun cosa ri xa manak más rakalen, utz c'a chuka' nbün riq'uin ri juis rakalen. Jac'a ri xa man utz tüj nbün riq'uin jun cosa ri xa manak más rakalen, xa quiri' chuka' nbün riq'uin ri c'o-vi rakalen. \v 11 Y si riq'uin ri beyomül richin ri ruch'ulef, rix man utz tüj nibün, ¿nujüch comi ri Dios ri ketzij beyomül pan ik'a'? \v 12 Roma si xa man utz tüj nibün riq'uin ri beyomül richin ri ruch'ulef ri uxkanen can pan ik'a', ya voro chi comi c'a que utz ta nibün riq'uin ri ketzij beyomül, si ta njach chive roma ri Dios, beyomül ri ivichin vi rix. \p \v 13 Y man jun c'a samajel ri ye ca'i' ta rajaf y ntiquer ta nsamüj quiq'uin chi ca'i' pa jun mul. Roma si nrajo' jun cheque ri rajaf, nretzelaj chic can ri jun. Y si nutakej rutzij ri jun, man ntiquer tüj nbün quiri' riq'uin ri jun chic. Y quiri' c'a, manak modo que c'o ta jun ri benük ránima chirij ri beyomül, y nrajo' ta chuka' nbün ri nrajo' ri Dios, xbij ri Jesús. \p \v 14 Y ri achi'a' fariseos xcac'axaj c'a ri xbij ri Jesús, romari' xquibanala-apu quipalüj chuvüch, roma rije' benük cánima chirij ri beyomül. \v 15 Y ri Jesús xbij cheque: Rix nibanala' chiquivüch ri vinük que juis rix choj. Pero ri Dios retaman achique ri c'o pan ivánima, y man utz tüj nyixrutz'et. Y ri' stape' (aunque) chi jumul jabel nyixtz'et y stape' (aunque) chuka' chi jumul rix nimirsan coma ri vinük. \s1 Ri rutzij ri Dios man nq'uis tüj \p \v 16 Y tok c'a man jani c'a tutz'om samaj ri Juan Bautista, c'a ja na c'a ri ley richin ri Moisés ri ntzijos. Y c'a ja na chuka' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri bin cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo, c'a ja na ri' chuka' ntzijos. Jac'a tok xutz'om samaj ri Juan, jari' tok xtz'am can rutzijosic ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' rija'. Y ye q'uiy c'a vinük ri juis nquitij quik'ij richin nye'oc chiri'. \p \v 17 Y chuka' ninbij chive, que más man c'ayuf tüj que ri ruch'ulef y ri caj nyeq'uis, que chuvüch ri ley. Roma ri nbij chiri', nc'atzinej-vi c'a que nbanatüj na, y man jun ri quiri' ta nc'uje' can, xbij ri Jesús. \s1 Ri vinük ye c'ulan man utz tüj nquijüch-qui' \p \v 18 Y ri Jesús xbij chuka': Si c'o c'a jun achi ri nujüch-ri' riq'uin ri rixjayil y c'ateri' nuc'ün chic pe jun ixok, ri achi re' nbün mac chuvüch ri Dios. Y si c'o c'a jun achi ri nuc'uan-e ri ixok ri jachon can roma ri rachijil, chuka' ri achi ri' nmacun chuvüch ri Dios. \s1 Jun achi beyon y ri Lázaro \p \v 19 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Xc'uje' c'a jun achi ri juis beyon. Ri achi ri' ruyon c'a jabel tak tziük ri jotol cajil ri nyerucusala', y k'ij-k'ij nbanala' nima tak va'in. \v 20 Pero quiri' chuka' xc'uje' c'a jun achi ri c'utuy-limosna y nojnük ruch'acul riq'uin ch'a'c. Rija' rubini'an Lázaro, y ja pa ruchi-racho ri beyon nc'uje-vi. \v 21 Ri Lázaro juis c'a nurayij que nuc'ux ta ri ruchi' tak vüy ri nyetzak-ka chuxe' ri mesa. Y ri tz'i' nye'apon c'a riq'uin churek'ic ri ch'a'c c'o chirij. \v 22 Y jun k'ij ri c'utuy-limosna xcom-e, y c'a ja ri lugar richin quicot ri ape' xapon-vi, chiri' riq'uin ri Abraham. C'a ja ri lugar ri' xuc'u'üx-vi coma ri ángeles. Y chuka' ri achi beyon xcom y xmukutüj. \v 23 Y tok rija' nutij chic c'a pokonül chupan ri lugar ape' nye'apon-vi ri caminaki' ri man nquitakej tüj e, rija' xtzu'un-pe, y jari' tok xutz'et ri Abraham, pero c'anüj c'a c'o-vi. Xutz'et c'a chuka' ri Lázaro c'o chuchi' ri Abraham. \v 24 Y ri achi beyon riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xbij c'a chin ri Abraham: Nata' Abraham, tajoyovaj nuvüch. Tabana' c'a favor tabij chin la Lázaro, que stape' (aunque) xe jun ruvi-ruk'a' tuch'ekeba', y tataka-pe viq'uin chere', richin nuya-pe ba' chutza'n vak'. Roma nc'at vánima chupan ri k'ak' re', xbij. \v 25 Pero ri Abraham xbij chin: Tika-pe c'a chi'ac'u'x rat nuc'ajol, que tok xac'ase' chuvüch ri ruch'ulef, ri ac'aslen ri xac'usaj juis jabel, y ri Lázaro juis pokonül xc'usaj. Pero rija' juis jabel ri ruc'aslen ri xrila-pe chere', y rat xa jun c'aslen richin pokonül xavil. \v 26 Y chuka' xa c'o jun nimalüj sivan chikacojol. Romari', si c'o jun ri c'o chere' nrajo' ta napon iviq'uin, man ntiquer tüj. Y si ta jun chive rix nrajo' npu'u chere' kiq'uin roj, man ntiquer tüj chuka', xbij ri Abraham. \v 27 Y ri achi beyon xbij c'a: Si quiri', ninjo' c'a ninc'utuj chic jun favor chave rat nata' Abraham. Tataka' c'a e ba' ri Lázaro chuvüch ri ruch'ulef, pa racho ri nata'. \v 28 Roma yec'o vo'o' nuchak', y nbech'o ta quiq'uin, richin man quepu'u chupan ri jun lugar richin pokonül, xbij. \v 29 Y ri Abraham xbij chin: Rije' c'o ri rutzij ri Dios quiq'uin, ri rutz'iban can ri Moisés. Y c'o chuka' rutzij ri Dios ri tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Jari' ri ticac'axaj, y tiquitakej, xbij ri Abraham. \v 30 Y ri achi beyon xbij: Ja', ketzij, nata' Abraham. Pero si c'o jun camnük ri nc'astüj-e y napon quiq'uin ri nuchak', nquitzolij-vi quic'u'x riq'uin ri Dios, xbij ri beyon. \v 31 Pero ri Abraham xbij chin: Si man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios ri rutz'iban can ri Moisés, nixta nquitakej tüj chuka' ri rutzij ri Dios ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri tzij ri' ojer can, xa man nquitakej tüj chuka' jun ri nc'astüj-e chiquicojol ri caminaki'. \c 17 \s1 Juya' ruvüch ri vinük ri nbanun chin jun chic que nmacun \p \v 1 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Chi jumul c'o ri nbanun cheque ri vinük richin nyemacun. Pero ri nbanun chin jun chic vinük que nmacun, xa juya' ruvüch c'a. \v 2 Y más ta utz chin ri jun vinük ri nunucun que nbün ri itzel ri', que ximon ta jun nimalüj abüj richin que'en chukul y ntorix chupan jun mar, que chuvüch nbün chin jun co'ol que ntzak chupan mac. \v 3 Romari' rix tichajij c'a ri ic'aslen. \p Y si c'o jun a-hermano c'o itzel ri nbün chave, tabij c'a chin. Y si ri nbanun itzel chave nuc'utuj-pe cuyubül rumac chavüch roma xtzolij-pe ruc'u'x, tacuyu' c'a rumac. \v 4 Y si pa jun k'ij siete mul c'o ta itzel nbün chave y chi siete mul ntzolij ta pe ruc'u'x y npu'u aviq'uin y nbij chave: Tacuyu' y tamestaj numac, c'uluman que nacuy rumac, xbij ri Jesús. \s1 Si niya' ivánima riq'uin ri Dios, q'uiy ri nyixtiquer nibün \p \v 5 Y ri apóstoles xquibij c'a chin ri Ajaf Jesús: Tabana' c'a cheke que nkaya' ta más kánima riq'uin ri Dios. \p \v 6 Pero ri Ajaf Jesús xbij cheque: Si rix iyo'on ivánima riq'uin ri Dios, stape' (aunque) ta ba' oc cachi'el jun vit ija' richin ri mostaza, y nibij ta chin ri che' rubini'an sicómoro que tel-e chere' y tic'o chupan ri mar richin nyerutica-ri' chiri', ri che' re' nutakej vi itzij. \s1 Ri c'uluman que nbün jun samajel \p \v 7 Y si c'o ta c'a jun chive rix ri c'o ta jun ri samajel vi riq'uin, y rutakon ta e pa k'ayis pan arado o yuk'uy quichin ovejas, ¿xe comi tok ntzolij-pe, ja comi ri' nbij chin: Catoc pa jay, catz'uye' chuvüch mesa y cava'? Man jun bey ri'. \v 8 ¿Man nabij comi ta chin: Tabana' ruc'ojlen ri achique ninc'ux vocomi chi nkak'ij, y tachojmirsaj avi' rat chuka' richin quiri' nquinavilij-pe ri nquiva', y c'a tok nquicolaj na yin, c'ateri' cava' rat? \v 9 ¿Y naya' comi juis ruk'ij ri samajel roma xbün ri xabij chin? Man jun. \v 10 Y cachi'el ri samajel ri', quiri' chuka' rix. Tok ibanun chic ri samaj ri nbij ri Dios chive, tibij: Roj roj samajela' ri man jun nkuc'atzin-vi. Roma xaxe ri bin cheke, xaxe ri' ri xkabün, quixbij, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. \s1 Tok ri Jesús xeruc'achojrisaj ye diez achi'a' ri c'o ri yabil lepra chiquij \p \v 11 Y tok ri Jesús rachibilan ri rachibila' xutz'om chic e bey pa Jerusalén, xc'o c'a chiquicojol ri ruch'ulef Samaria y ri ruch'ulef Galilea. \v 12 Y tok xapon pa jun vit tinamit, yec'o c'a ye diez achi'a' ri c'o ri yabil ri rubini'an lepra chiquij. Ri achi'a' ri' xebe'el-pe, pero c'a nüj xepa'e-vi chin ri Jesús. \v 13 Y tok xech'o c'a, riq'uin cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Jesús y xquibij: Ajaf, tajoyovaj kavüch roma ri kabanun, xquibij. \p \v 14 Y ri Jesús xerutz'et-vi c'a y xbij cheque: Quixbiyin c'a y te'ic'utu-ivi' chiquivüch ri sacerdotes, xbij-e ri Jesús cheque. \p Y tok quitz'amon c'a e binen richin nyequic'utu-qui' chiquivüch ri sacerdotes, ri quiyabil xq'uis-e y xech'ajch'ojir c'a. \v 15 Y jun c'a cheque ri ye diez achi'a', tok xutz'et que xc'achojrisüs-vi riq'uin ri ruyabil, rija' xtzolij. Y juis c'a nuya' ruk'ij ri Dios, y riq'uin c'a ruchuk'a' nch'o tok nuya' ruk'ij ri Dios. \v 16 Y tok xapon riq'uin ri Jesús, xxuque' chuvüch y xulucuba-ka-ri', y juis c'a numatioxij chin ri Jesús. Ri achi re' aj-Samaria. \v 17 Y ri Jesús xbij: ¿Man ye diez tüj c'a ri xq'uis-e ri quiyabil y xech'ajch'ojir? ¿Y ri nueve chic? \v 18 ¿Man jun chic c'a ri xtzolij ta pe richin que nuya' ruk'ij ri Dios? ¿Xaxe comi ri man israelita tüj ri xtzolij-pe richin que nuya' ruk'ij ri Dios? xbij ri Jesús. \p \v 19 Y ri Jesús xbij chuka' chin ri achi aj-Samaria: Cacatüj y cabiyin c'a. Xac'achoj roma xaya' avánima viq'uin, xbij chin. \s1 Ri utzilüj ru-gobierno ri Dios c'o chic \p \v 20 Y ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri Jesús que jampe' c'a nka-pe ri utzilüj gobierno richin ri Dios richin pa ruk'a' rija' nkuc'uje-vi. Y ri Jesús xbij c'a cheque: Man ninabex tüj jampe' nka-pe, roma ri ru-gobierno ri Dios man tz'etetül tüj. \v 21 Y man c'a jun nbin ta que jare' c'o chere', o jala' c'o chila', roma ri ru-gobierno ri Dios c'o chic iviq'uin, xbij ri Jesús. \p \v 22 Y rija' xch'o c'a cheque ri rachibila', y xbij: Nyeka-pe c'a ri k'ij tok rix nijo' que stape' (aunque) xaxe jun k'ij nquic'uje' ta chic iviq'uin, yin ri xinalüx chi'icojol. Pero man jani nquinitz'et tüj. \v 23 Y yec'o c'a ri nyebin chive: Jare' c'o chere'. Jala' c'o chila'. Pero rix man quixbe c'a quiq'uin, nixta que'itzeklebej c'a chuka'. \v 24 Roma tok napon ri k'ij que yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic jun bey, nquinka-pe cachi'el jun coyopa', ri nk'alajin jabel roma nusakrisaj ri caj. \v 25 Pero nabey nc'atzinej c'a que ninc'usaj na q'uiy pokonül, y nc'atzinej c'a chuka' que nquinetzelüs coma ri vinük richin ri tiempo re', ri rojc'o vocomi. \v 26 Y ri k'ij c'a tok nquipu'u, yin ri xinalüx chi'icojol, nbanatüj c'a chuka' cachi'el ri xc'ulachitüj chupan ri k'ij tok xc'ase' ri Noé. \v 27 Chupan c'a ri ru-tiempo ri Noé, ri vinük man jun chic c'a ri juis ta rakalen chiquivüch. Rije' xa ja ri quivay y quiya' ri nquinuc, chuka' ri c'ulubic, ri nyequiyala' chuka' quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. Jari' ri nyequinucula' rije', tok xapon c'a ri k'ij richin que ri Noé y ri ye aj pa racho xe'oc chupan ri nimalüj barco, y xutz'om ri camic job. Y ri ch'aka chic vinük, conojel xecom. \v 28 Y quiri' c'a chuka' xc'ulachitüj pa ru-tiempo ri Lot. Ri vinük xa benük c'a cánima chirij ri quiva'in, riq'uin ri achique nyequikumula', riq'uin ri quilok'oj, ri quic'ayij, ri quiticoj y ri paban tak jay. \v 29 Y ri k'ij tok ri Lot y ri ye aj pa racho xquiya' can ri tinamit Sodoma, xka-ka c'a ri k'ak' y azufre pari' ri tinamit. Cachi'el c'a job xbün tok xka-pe chicaj, y conojel vinük ri yec'o chiri' xeruq'uis k'ak'. \v 30 Y ri k'ij c'a tok yin ri xinalüx chi'icojol yinc'ulun chic pe chere' chuvüch ri ruch'ulef, juis c'a ye q'uiy vinük ri xa riq'uin ronojel ri achique quichajilon benük-vi cánima. Y romari' nka-ka castigo pa quivi'. Nquic'ulachij c'a cachi'el ri xec'uje' pa tinamit Sodoma. \p \v 31 Ri xa nuxlan pari' ri racho tok napon ri k'ij ri', choj quiri' tanmüj-e. Man toc chic apu pa racho richin que c'o ri nyeruc'ama-pe. Y si c'o c'a chuka' jun ri nsamüj pa k'ayis chupan ri k'ij ri', man titzolij chic chi racho. \v 32 Roma xaxe c'a tika-pe chi'ic'u'x ri xuc'ulachij ri rixjayil ri Lot, tok xporox ri tinamit Sodoma roma ri Dios. \v 33 Ri juis c'a nupokonaj ri ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri ruc'aslen richin ri chere', ri ruc'aslen man nq'uis tüj. \p \v 34 Y tok yin nquipu'u chic jun bey, si yec'o ye ca'i' nyevür chuvüch jun ch'at, jun rutaken y jun man rutaken tüj, xaxe c'a jun cheque rije' ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can. \v 35 Y si yec'o c'a ye ca'i' ixoki' ri junan nyeque'en, y xaxe jun ri rutaken, xa jun c'a ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can. \v 36 Y si yec'o ye ca'i' achi'a' ri junan chuka' yec'o pa samaj pa k'ayis, y xaxe jun ri rutaken, xaxe c'a jun chuka' ri nuc'u'üx-e y ri jun chic ncanaj can. \p \v 37 Y tok ri rachibila' cac'axan chic ka ri xbij ri Jesús, xquic'utuj chin: Ajaf, ¿ape' c'a nc'ulachitüj-vi ri quiri' ri'? \p Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri ru-gobierno ri Dios nka-ka ape' c'o-vi ri mac. Nbanatüj c'a cachi'el nbanatüj quiq'uin ri c'uch. Roma ri ch'ipa' ri' nyeka-ka ape' c'o-vi jun camnük nch'ovir chic, xbij ri Jesús chin nuc'ut que ri ru-castigo ri Dios nka-ka ape' c'o-vi ri mac. \c 18 \s1 Ri ejemplo pari' jun malca'n-ixok y jun juez \p \v 1 Y ri Jesús xutzijoj c'a jun ejemplo cheque ri rachibila', richin que nuc'ut chiquivüch que nc'atzin-vi que chi jumul tiquibana' orar y man tiquimalij rubanic. \v 2 Rija' xbij c'a cheque: Pa jun tinamit xc'uje' jun juez ri man nuxbij tüj ri' chuvüch ri Dios, y man jun chuka' cakalen ri vinük chuvüch. \v 3 Y chupan c'a chuka' ri tinamit ri', c'o c'a jun malca'n-ixok. Y ri malca'n-ixok ri' ntel-ntoc c'a riq'uin ri jun juez ri', richin nuc'utuj favor chin que tuto' richin que nch'acon chirij ri banayun ch'a'oj chin. \v 4 Y q'uiy c'a k'ij ri xc'o, y ri juez man nrajo' tüj nuto' ri ixok malca'n. Pero jun k'ij ri juez re' xunuc c'a ka pa ránima: Stape' (Aunque) man yin ninimaj tüj richin ri Dios, nixta jun chuka' cakalen ri vinük chinuvüch, \v 5 pero roma c'a ri ixok re' ntel-ntoc viq'uin, tinto' na c'a. Roma si man ninto' tüj, nc'o nuc'u'x pa ruk'a'. Quiri' nbij ri ejemplo ri xutzijoj ri Jesús. \p \v 6 Y c'ateri' ri Ajaf Jesús xbij: Yin vetaman que rix xivac'axaj ri jabel tak tzij ri xerubij ri juez, y rija' xa man choj tüj. \v 7 Ya voro chi comi ri Dios que man ta nyeruto' ri vinük ri ye rucha'on chic rija' y chi pak'ij chi chak'a' nquibün orar. ¿Ri Dios man chanin tüj comi nyeruto-pe ri vinük ri ye rucha'on chic? \v 8 Yin ninbij c'a chive que chanin nyeruto-pe. Y tok yin ri xinalüx chi'icojol nquipu'u chic jun bey chere' chuvüch ri ruch'ulef, ¿c'a yec'o comi vinük ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios? xbij ri Jesús. \s1 Ejemplo pari' jun fariseo y jun moloy-alcaval \p \v 9 Y ri Jesús xuya' chic c'a jun ejemplo chiquivüch ri vinük, roma yec'o cheque rije' ri nquinuc que juis ye choj, y nyequetzelaj ri ch'aka chic vinük. Romari' ri Jesús xbij: \v 10 Yec'o c'a ye ca'i' achi'a' ri xebe pa racho ri Dios chi oración. Ri jun achi, jun cheque ri fariseos, y ri jun chic jun moloy-alcaval. \v 11 Ri achi fariseo pa'ül, ruyon nbün orar, y nbij c'a chupan ri ru-oración: Dios, matiox ninya' chave roma yin man yin junan tüj quiq'uin ri ch'aka chic. Roma ri ch'aka chic vinük ye elek'oma', ye canoy quichin ch'aka chic ixoki', y man ye choj tüj chupan ri quic'aslen. Nixta man yin junan tüj c'a chuka' riq'uin la jun achi moloy-alcaval la'. \v 12 Roma yin ca'i' k'ij pa jun semana ri man nquiva' tüj, richin ninbün orar. Y ronojel ri ninch'üc, diez ninbün chin, y jun chin ri' ninya' chave rat, xbij ri fariseo pa ru-oración. \v 13 Y ja ri moloy-alcaval c'a nüj xc'uje-vi can richin nbün orar. Pa'ül c'a nbün orar, pero jun lucul-vi chiri', roma chuvüch rija' man c'uluman tüj nuyüc ri runak'-ruvüch chicaj y rija' nt'inita' c'a ruc'u'x riq'uin ri ruk'a', y nbij c'a chin ri Dios: Tajoyovaj nuvüch, roma yin yin jun aj-mac chavüch. \v 14 Ketzij ninbij chive, xbij ri Jesús, que ri achi moloy-alcaval xtzolij-e, y man jun rumac xutz'et ri Dios. Jac'a ri achi fariseo man quiri' tüj xutz'et ri Dios. Roma achique na c'a ri nunimirsaj-ri', nban c'a chin que nkasüs ruk'ij. Jac'a ri ruch'utinirsan-ri', nimirsüs ruk'ij, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nyerujo' chuka' ri ac'uala' \p \v 15 Y ri vinük nyequic'amala-pe c'a ri ac'uala' riq'uin ri Jesús, richin nuya' ta ri ruk'a' pa quivi'. Y ri rachibila' ri Jesús xquitz'et, y xquibij cheque ri vinük que man tiquibün quiri'. \v 16 Pero ri Jesús xeroyoj ri rachibila', y xbij cheque: Tiya' k'ij richin que ri ac'uala' nyepu'u viq'uin yin, y man que'ik'üt. Roma ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios, xaxe ri ye cachi'el ri ac'uala'. \v 17 Y ketzij c'a ninbij chive, que ri xa man nquibün tüj cachi'el ri ac'uala' richin que nquijüch-qui' pa ruk'a' ri Dios, man nye'oc tüj c'a pa ruk'a' ri Dios, xbij. \s1 Ri achi beyon ri xch'o riq'uin ri Jesús \p \v 18 Y c'o c'a jun achi ri nim ruk'ij, xuc'utuj chin ri Jesús: Rat utzilüj Maestro, ¿achique c'a c'uluman que ninbün yin richin que ninvichinaj ri c'aslen ri man nq'uis tüj? xbij. \p \v 19 Y ri Jesús xbij chin: ¿Achique roma tok nabij utz chuve yin? Roma man jun vinük ri utz, xaxe ri Dios ri utz. \v 20 Y yin ninbij que rat jabel avetaman ri diez mandamientos ri xuya' ri Dios pa ruk'a' ri Moisés ri ojer can, que rat achi ri c'o avixjayil man tacanoj chic jun ixok. Man cacamsan. Man catelek'. Man tatz'uc tzij chirij jun chic vinük. Taya' quik'ij ri ate-atata', xbij. \p \v 21 Y ri achi xbij chin ri Jesús: Yin c'a co'ol tok nubanun-pe ronojel ri'. \p \v 22 Tok ri Jesús xrac'axaj quiri', xbij: C'a c'o jun ri man abanun tüj. Man atalun tüj ri abeyomal chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Tac'ayij c'a ronojel ri achajin y ri rajil tataluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin, richin quiri' nc'uje' abeyomal chila' chicaj. Y catampe c'a viq'uin y quinatzeklebej, xbij ri Jesús. \p \v 23 Y tok ri achi xrac'axaj ri xbij ri Jesús, juis xbison pa ránima, roma juis ri beyomül ruchajin y man nrajo' tüj ntel pa ruk'a'. \v 24 Y tok ri Jesús xutz'et que xa xpu'u juis bis pa ránima ri achi, xbij: Ri c'o quibeyomal, juis c'ayuf richin que nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 25 Xa más man c'ayuf tüj que nc'o ri jun chico rubini'an camello chupan ri jul c'o chirachük ri jun bak, que jun beyon ntoc ta pa ruk'a' ri Dios, xbij ri Jesús. \p \v 26 Ri xe'ac'axan ri xbij ri Jesús, xquibila' c'a: Si cachi'el ri nbij, quiri', man jun ncolotüj, xquibij. \p \v 27 Y ri Jesús xbij cheque: Ri vinük man nyetiquer tüj nquicol-qui'. Jac'a ri Dios ronojel ntiquer nbün, xbij cheque. \p \v 28 Jari' tok xpu'u ri Pedro xbij: Rat avetaman que roj kayo'on can ri kachajin, richin rat katzekleben. \p \v 29 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij ninbij chive, que achique na vinük nc'atzinej ri nuc'ul, si ruyo'on can racho, rute-rutata', runimal o ruchak', rixjayil o ralc'ual, richin nbün rusamaj ri Dios y nyeruto' ri nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \v 30 Q'uiy c'a ri nuc'ul chupan ri tiempo ri katz'amon-apu. Y chupan apu ri jun chic tiempo chikavüch apu, nuc'ul c'a ri ruc'aslen ri xa man nq'uis tüj. \s1 Ri Jesús nuc'uxla'aj chic jun bey ri rucamic \p \v 31 Y ri Jesús xaxe c'a quiq'uin ri ye doce rachibil xeroyoj richin xch'o cheque, y xbij: Rix ivetaman que pa tinamit Jerusalén katz'amon-e bey. Y chiri', q'uiy ri nban chuve yin ri xinalüx chi'icojol. Ronojel vi c'a ri tz'iban can pa nuvi' nbanatüj, cachi'el ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \v 32 Nquijach c'a pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Y ri vinük ri' nyetze'en chuvij, nquibila' pokon tak tzij chuve y yinquichubaj. \v 33 Yinquich'ey, y c'ateri' yinquicamsaj. Pero pa rox k'ij nquic'astüj c'a pe, xbij ri Jesús. \p \v 34 Pero ri achibila' man xk'ax ta cheque ri xbij ri Jesús. Ri tzij ri' xa evan c'a chiquivüch, roma c'a ri' xaxe choj xcac'axaj y man quetaman tüj achique ntel chi tzij. \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj jun achi moy chiri' pa tinamit Jericó \p \v 35 Tok ri Jesús nakaj chic ntoc apu pa tinamit rubini'an Jericó, chiri' chuchi-bey tz'uyul c'a jun achi. Y ri achi ri' xa moy, y nuc'utula' limosna cheque ri vinük ri nyetobos chiri'. \v 36 Y tok ri moy ri' xrac'axaj que sibilüj vinük ri nyec'o-e, xuc'utuj c'a que achique xc'ulachitüj. \v 37 Y xquibij chin que ja ri Jesús aj-Nazaret ri nc'o-e chiri'. \v 38 Y ri achi moy riq'uin ruchuk'a' xch'o, y xbij c'a: Tajoyovaj nuvüch rat Jesús, ri rat ruxquin-rumam can ri rey David, xbij. \p \v 39 Y ri vinük c'a ri ye nabey e chuvüch ri Jesús, xquibila' chin ri achi que man tich'o chic. Pero rija' xa riq'uin más ruchuk'a' xch'o, y xbij: Rat ri ruxquin-rumam can ri rey David, tajoyovaj nuvüch roma ri nubanun, xbij. \p \v 40 Y ri Jesús xrac'axaj c'a ri rutzij. Romari' xpa'e-ka y xbij que tiquic'ama-pe. Y tok c'amon chic pe c'a ri achi riq'uin, xuc'utuj c'a chin: \v 41 ¿Achique c'a ri najo'? \p Y ri achi moy xbij: Ajaf, yin ninjo' nquitzu'un, xbij. \p \v 42 Y ri Jesús xbij chin: Catzu'un c'a. Roma ri xaya' avánima viq'uin, xac'achoj. \p \v 43 Y ri achi moy jari' tok xtzu'un y xtzeke-e chirij ri Jesús. Ri achi re' chuka' nuya' ruk'ij ri Dios. Y conojel ri vinük ri xetz'eton que ri moy xtzu'un, xquiya' c'a chuka' ruk'ij ri Dios. \c 19 \s1 Ri Jesús y ri Zaqueo \p \v 1 Y jari' tok ri Jesús rachibilan ri rachibila' xoc-apu pa tinamit rubini'an Jericó, y nc'o-e. \v 2 Y chiri' chupan ri tinamit ri' c'o c'a jun achi beyon rubini'an Zaqueo. Ri achi ri', jare' ri c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ch'aka chic moloy tak alcaval. \v 3 Y rija' nutij c'a ruk'ij richin nutz'et-e ri Jesús, pero roma c'a ri ye juis vinük y xa vit co'ol chuka' ri rakün, xa man ntiquer tüj nutz'et-e. \v 4 Romari' rija' junanin xnabeyüj-e y xbejote' pa rutza'n jun che' ri nbix sicómoro chin, richin quiri' nutz'et-e ri Jesús, roma chiri' nc'atzinej que nc'o-vi-e. \v 5 Y tok ri Jesús xc'o c'a e chiri', xtzu'un chicaj pa ruk'a' ri che', y xbij c'a chin ri jotol chiri': Zaqueo, chanin caka-ka-pe chiri', roma ja ri vocomi nc'atzinej que nquinapon chi'avacho, richin que nquinuxlan ba', xbij chin. \p \v 6 Y ri Zaqueo jari' xka-ka-pe junanin, y riq'uin quicot xuc'ulu' ri Jesús. \v 7 Tok xbanatüj c'a quiri', ri vinük nquibila' c'a que ri Jesús xa pa racho jun achi aj-mac xbecanaj-vi can roma ri Zaqueo jun moloy alcaval. \v 8 Y ri Zaqueo pa'ül c'a tok xch'o chin ri Ajaf Jesús y xbij c'a: Ajaf, vocomi nic'aj chin ri nubeyomal nintaluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Y ri vinük ri c'o velesan cheque, caji' chic c'a ri nintzolij cheque, man xe tüj chic ri xinvelesaj cheque, roma yin xinc'o ruvi' ri tumin ri xinc'utuj cheque, man xaxe tüj chic ri tumin ri nc'atzinej que nquitoj chin ri gobierno, xbij. \p \v 9 Y ri Jesús xbij chin: Ri colonic xka-pe chere' pan avacho vocomi, roma rat xaya' avánima cachi'el xuya' ránima ri jun kaxquin-kamama' ojer can, ri rubini'an Abraham. \v 10 Roma yin ri xinalüx chi'icojol, yin petenük-vi chiquicanoxic y chiquicolic ri yec'o pa mac, xbij ri Jesús. \s1 Jun ejemplo pari' diez samajela' ri xjach can tumin pa quik'a' roma ri cajaf \p \v 11 Y tok ri Jesús rubin chic ka ronojel ri' cheque ri vinük, xutz'om rubixic jun ejemplo cheque. Quiri' xbün roma nakaj chic yec'o-vi chin ri tinamit Jerusalén y roma chuka' ri vinük ri nye'ac'axan richin, nquinuc que tok rija' ntoc-apu pa tinamit, nyetz'uye' can pan autoridad richin quiri' ntz'amatüj yan nk'alajin ri utzilüj ru-gobierno ri Dios. \v 12 Y rija' xbij c'a: Xc'uje' c'a jun achi ri juis nim ruk'ij. Ri achi ri' xbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri c'anüj c'o-vi, richin nban-pe rey chin. Y c'ateri' ntzolij-pe. \v 13 Pero tok c'a man jani c'a tibe, xeroyoj ye diez rusamajela' y xuya' can jun moneda k'anapük pa tak quik'a' chiquijujunal, y xbij cheque: Tic'uaj c'a ri tumin ri xinya' can chive richin c'o nich'üc chirij, hasta jampe' nquitzolij-pe yin, xbij can cheque, y xbe. \v 14 Y tok c'o chic c'a chupan ri ruch'ulef ape' nc'atzinej que napon-vi richin nban-pe rey chin, yec'o c'a achi'a' ri ye benük pa quibi' conojel ri ruvinak ri xe'apon c'a ape' c'o-vi rija'. Y ri achi'a' ri' xbequibij: Roj man nkajo' tüj que ri achi re' ntoc rey pa karuch'ulef, xquibij. Ri ye takayon c'a e ri achi'a' ri', juis c'a nquetzelaj ri achi ri nban-pe rey chin. \v 15 Y man riq'uin tüj ri' ri jun achi ri' xban-pe rey chin, y xtzolij c'a. Y tok c'o chic pa ruruch'ulef, xutük c'a coyoxic ri rusamajela' ri xuya' can tumin pa quik'a' tok rija' c'a man jani xbe, roma nrajo' nrac'axaj jampe' tumin quich'acon chiquijujunal. \v 16 Tok xapon c'a ri nabey samajel, xbij: Ajaf, ri tumin xajüch can pa nuk'a' richin c'o ninch'üc chirij, xinch'üc na vi ca'i' diez mul chic tumin chirij, xbij. \v 17 Y ri achi, rey chic ri tiempo ri', xbij c'a chin ri rusamajel: Jabel utz ri xabün. Rat jun utzilüj samajel. Y roma c'a ri utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' diez tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij ri rey. \v 18 Y jari' tok xapon jun chic samajel, y xbij: Ajaf, ri tumin ri xaya' can pa nuk'a' tok xabe, xinch'üc vo'o' mul chic tumin riq'uin, xbij. \v 19 Y ri rey xbij c'a chuka' chin ri jun samajel re': Roma utz ri xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' vo'o' tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij chuka' ri rey chin. \v 20 Jac'a ri jun chic samajel ri xapon, xbij: Ajaf, ja tumin re' ninya' can chave. Ri tumin re' xinpis pa jun su't richin xinyüc. \v 21 Roma yin ninxbij-vi' chavüch. Roma rat jun achi juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat xa rat junan vi riq'uin jun achi ri nyeruc'utuj rutumin pa banco y xa man jun tumin ruyo'on can chiri'. Y chuka' najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka, xbij ri samajel chin ri rey. \v 22 Y ri rey xbij c'a chin ri samajel ri': Rat man rat jun utzilüj samajel tüj. Ri tzij ri xabij jari' ri nincusaj richin ninbün juzgar pan avi'. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninch'ojij-vi nutumin ape' xa man jun nuyacon tüj, y chuka' ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man ja tüj yin xinticon-ka, \v 23 si quiri' nabij rat, ¿achique c'a roma tok man xaya' tüj ri nutumin pa kajic? Richin quiri' ninc'ul ta c'a ri tumin ri vichin yin y c'o ta chuka' ral ninc'ul vocomi tok xintzolij-pe, xbij. \v 24 Y ri rey xbij c'a cheque ri yec'o chiri': Tic'ama' c'a can la tumin pa ruk'a', y tiya' chin ri nusamajel ri xch'acon diez mul chic tumin. \v 25 Y ri yec'o chiri' xquibij: Ajaf, ri tumin ri xuch'üc, pa ruk'a' rija' c'o-vi, xquibij. \v 26 Pero rija' xbij cheque: Yin ninbij c'a chive, que ri c'o, ruchajin, nuc'ul más. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jani' oc ri ruchajin ntelesüs chin. \v 27 Vocomi c'a, ninjo' nquich'o chiquij ri nye'etzelan vichin, y ri xejo'on que man ta xinoc can rey: Ja que'ic'amala-pe, y c'a chinuvüch yin que'icamsala-vi, xbij ri rey. Quiri' xbij ri Jesús. \s1 Tok ri Jesús nakaj chic c'o-vi-apu chin ri Jerusalén \p \v 28 Y tok ri Jesús xtane' yan ka chubixic chiquivüch ri vinük, xutz'om c'a bey chiquivüch ri rachibila'. Benük c'a chiquivüch, quitz'amon-e bey pa tinamit Jerusalén. \v 29 Y ja tok ya nakaj chic nye'apon apu pa tinamit Betfagé y ri tinamit Betania ri yec'o chuvüch ri juyu' rubini'an Olivos, ri Jesús xerutük c'a e ye ca'i' cheque ri rachibila', \v 30 y xbij-e cheque: Quixbiyin-apu la pa vit tinamit la', y ja tok ya nyixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro ximil can chiri'. Y c'a man jani jun tz'uybeyon chin. Tisolo' c'a pe y tic'ama-pe chuve. \v 31 Y si c'o jun nch'o-pe chive que achique roma tok rix nisol-e ri alaj burro ri', tibij c'a chin que nc'atzin chin ri Ajaf, xbij-e cheque. \p \v 32 Ri ca'i' achibila' ri xetak-e, xebe c'a, y xquil na vi ri burro, cachi'el ri bin-e cheque roma ri Jesús. \v 33 Ja tok nyetajin chusolic, ri ye rajaf xquibij-pe cheque: ¿Achique roma tok nisol-e? xquibij-pe. \p \v 34 Y ri rachibila' ri Jesús xquibij c'a cheque ri ye rajaf ri burro: Xa nc'atzin chin ri Ajaf, xquibij. \p \v 35 Y xquic'ün-pe chin ri Jesús. Y rije' xquiya' c'a chuka' quitziek ri cachi'el coton chirij ri burro ri', y xquitz'uyuba-e ri Jesús chirij. \v 36 Y tok benük c'a ri Jesús, ri vinük nquiriq'uila' c'a ka ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey richin nquiya' ruk'ij. Y quiri' c'a nquibanala' ye benük. \v 37 Ja tok xa ja nquitz'om yan ka ri xulan richin ri juyu' Olivos, conojel ri ye tzeklebey richin ri Jesús ye benük, roma nquicot ri cánima, nquiya' c'a ruk'ij ri Dios. Nquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma ri milagros ye quitz'eton riq'uin ri Jesús. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nquibila'. \v 38 Rije' nquibij c'a: ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir ri Rey ri pa rubi' vi ri Ajaf Dios petenük-vi! ¡Quicot c'a ri chila' chicaj! ¡Juis c'a ruk'ij nuc'ul ri Dios ri chila' chicaj! nquibij. \p \v 39 Y chiri' chiquicojol ri vinük, ye benük c'a ch'aka achi'a' fariseos. Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij chin. Tabij cheque ri ye tzeklebey avichin que man tibij quiri', xquibij. \p \v 40 Jac'a ri Jesús xbij cheque: Ketzij ninbij chive, que si nyetane-ka rije', ja ri abüj nyebech'o-pe richin nquiya' nuk'ij, xbij cheque ri achi'a' fariseos. \p \v 41 Y ri Jesús xutz'et c'a ri tinamit Jerusalén, tok más nakaj chic yec'o-vi-apu. Rija' xrok'ej c'a ri tinamit ri', \v 42 y xbij c'a: Rix ri rixc'o pa Jerusalén, stape' (aunque) c'a ja ta ri k'ij re' nk'ax ta chive ri achique nyo'on uxlanen pa tak ivánima. Pero xa evan can chivüch, y romari' man nyixtiquer tüj nitz'et. \v 43 Roma nibevila' c'a k'ij richin k'oxon, k'ij tok achi'a' banuy-oyoval nyebecatüj-pe chivij, y nquisutij rij ri itinamit riq'uin jun chic tz'ak, y nyixquiya' pa pokonül, roma pa quinic'ajal nyixc'uje-vi can. \v 44 Nquikasaj c'a pan ulef ri itinamit ivachibilan rix. Y chin ri itinamit man jun c'a jay ri npa'e' can. Ronojel-ronojel nyevulüx. Roma man nitz'et tüj que ri Dios xka-pe yan iviq'uin, xbij. \s1 Tok ri Jesús xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri nyelok'on pa racho ri Dios \p \v 45 Y tok ri Jesús xapon chic c'a chiri', rija' xoc-apu pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa Jerusalén. Jari' tok rija' xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri nyelok'on chiri' pa racho ri Dios. \v 46 Y xbij c'a chuka' cheque: Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa cachi'el quijul elek'oma' ibanun chin, xbij cheque. \p \v 47 Y jari' tok ri Jesús k'ij-k'ij xerutijoj ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, chiri' chupan ri racho ri Dios. Pero ri más nimalüj tak sacerdotes cachibilan ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij chupan ri tinamit, nquicanola' c'a achique ta nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús. \v 48 Y man nquil tüj c'a achique nquibün, roma ri vinük coyoben-vi ri nbij ri Jesús cheque. Nka-vi chiquivüch ncac'axaj ri achique nuk'alajrisaj ri Jesús cheque. \c 20 \s1 Yec'o ri nyec'utun chin ri Jesús que achique xyo'on autoridad pa ruk'a' \p \v 1 Y chupan jun cheque ri k'ij ri', tok ri Jesús c'o pa racho ri Dios nuc'ut y nutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük, jari' tok xeka-pe riq'uin, ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés cachibilan ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. \v 2 Y ri achi'a' ri' xquibij c'a chin ri Jesús: Tabij c'a cheke: ¿Achique xyo'on autoridad pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük c'ayinela' pa racho ri Dios? ¿Y achique xyo'on k'ij chave richin que q'uiy ri nye'abanala' chiquicojol ri vinük? xquibij chin. \p \v 3 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Yin c'o c'a jun chuka' ri ninjo' ninc'utuj chive. Tibij c'a chuve: \v 4 ¿Ri Juan xtak-pe roma ri Dios richin xerubün bautizar ri vinük? ¿O xa vinük xebin chin que tubana' quiri'? xbij ri Jesús. \p \v 5 Pero ri más nimalüj tak sacerdotes, ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, xquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabij chin ri Jesús vocomi? xquibij-ka. Roma si nkabij que ri Juan ja ri Dios takayon-pe chin, ri Jesús nbij c'a cheke que achique c'a roma tok man xitakej tüj. \v 6 Y si nkabij que xa vinük xebin chin ri Juan que tubana' quiri', nyepu'u conojel vinük chikij y nkujquicamsaj chi abüj. Roma ri vinük quetaman-vi que ri Juan xuk'alajrisaj-vi ri xbix chin roma ri Dios, xquibij-ka chiquivüch. \p \v 7 Y c'ateri' xquibij-apu chin ri Jesús que man quetaman tüj achique xbin chin ri Juan que querubana' bautizar ri vinük, xquibij. \p \v 8 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Roma c'a rix man xixtiquer tüj xibij chuve, quiri' c'a yin chuka' man ninbij tüj chive achique yo'on k'ij chuve richin nyenbanala' quere', xbij ri Jesús. \s1 Ri ejemplo pa quivi' ri itzel tak kajoy-ulef ri man xquiya' tüj chin ri rajaf ri ulef ri c'uluman que nya' chin \p \v 9 Y ri Jesús xutz'om c'a nch'o chiquivüch ri vinük. Xutz'om rubixic jun ejemplo cheque, y xbij c'a: C'o c'a jun achi ri xutic ruvüch ri rulef riq'uin uva. Y c'ateri' xuya' can pa kajic cheque ca'i-oxi' samajela'. Y rija' xbe richin q'uiy tiempo. \v 10 Y ri rajaf ri ulef ri' xutük c'a jun raj-ic' achi quiq'uin ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, tok tiempo chic richin que nquiya' ri uva kajbül richin ri ulef. Jac'a tok xapon ri aj-ic' quiq'uin ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, ri kajoy tak ulef ri' xquitz'om c'a ri aj-ic' y xquich'ey, y man jun c'a uva xquiya-e chin. \v 11 Y ri rajaf ri ulef xutük chic jun raj-ic' achi chuc'amic ruvüch ri uva kajbül richin ri ulef. Pero ri achi'a' kajoy tak ulef xa xquitz'om y xquich'ey. Q'uiy c'a ri xquibanala' y xquibila-e chin, y chuka' man jun ruvüch ri uva kajbül richin ri ulef xquiya' ta e chin. \v 12 Pero ri rajaf ri ulef xutük chic c'a e jun raj-ic' achi chuc'amic ri uva kajbül richin ri ulef, pero ja quiri' chuka' xuc'ulachij. Xquisocola', y c'ateri' xcokotaj-e. \p \v 13 Y pa ruq'uisbül c'a, ri rajaf ri ulef xbij: ¿Achique c'a nintük-e? xbij. Y rija' c'o c'a jun ruc'ajol ri juis nrajo', y jari' ri xutük-e chuc'amic ri uva, kajbül richin ri ulef. Roma ri rajaf ri ulef ri' xunuc-ka que ri achi'a' ri ye kajayon ri rulef, riq'uin ba' nquitakej-vi tok nquitz'et que ja ri c'ajol ri napon. \v 14 Pero ri achi'a' ri ye kajayon ri ulef, xe xquitz'et ri ruc'ajol ri rajaf ri ulef, xquibij c'a chiquivüch: Jare' ri nchinan can ronojel ri ulef ri kakajon vocomi. ¿Achique roma man nkacamsaj? Richin quiri' pa kak'a' roj nc'uje-vi can ri ulef, xquibij. \v 15 Y quiri' vi c'a xquibün. Xquelesaj-pe ri c'ajol chiri' chupan ri rulef y xquicamsaj. \p C'ateri' ri Jesús xbij: ¿Achique comi nbün ri rajaf-ulef quiq'uin ri achi'a' kajoy tak ulef? \v 16 Ri rajaf ri ulef npu'u c'a y nyerucamsaj ri kajoy tak ulef ri' y ri rulef nuya' chic can pa kajic cheque ch'aka chic, xbij ri Jesús. \p Tok ri vinük cac'axan chic ka ronojel ri', xquibij: Man jun bey nbanatüj ta quiri', xquibij. \p \v 17 Y ri Jesús xerutz'eta' c'a ri vinük, y xbij: ¿Achique comi ntel chi tzij que nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can? Tok nbij: \q1 C'o c'a jun abüj ri man xka' tüj chiquivüch ri ch'aka banuy tak jay. \q1 Pero ri abüj ri' xch'acon-vi, roma ri abüj ri' xa c'o-vi ri xucusan chin, richin xbün ri jay y richin que ri jay ri' man ntzak tüj, nbij, xbij ri Jesús. \m \v 18 Y ri vinük c'a ri ntzak chuvüch ri jun abüj ri', nupaxij-ri' chuvüch. Y ri vinük ri xtitzak ri abüj ri' chirij, nuque'ej c'a, xbij ri Jesús. \s1 Nc'utux chin ri Jesús si utz o man utz tüj ntojox ri alcaval \p \v 19 Y ri más nimalüj tak sacerdotes, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ja yan c'a ri' tok xcajo' ta rije' nquitz'om-e ri Jesús, roma nquinabej que ri achi'a' kajoy tak ulef ri xerucusaj chupan ri ejemplo, xa chiquij rije' xch'o-vi. Pero man xquitz'om tüj e, roma xa nquixbij-qui' chiquivüch ri vinük ri yec'o riq'uin ri Jesús, xa xebe. \v 20 Y ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xequitük c'a pe ch'aka chic achi'a' ri choj ri quic'aslen nk'alajin, pero xa man ye quiri' tüj. Rije' xa ncajo' c'a nquiya' ta pa c'ayuf ri Jesús, y ntzak ta pa quik'a' riq'uin ri tzij ri nbij. Y si ntzak c'a ri Jesús pa quik'a', nquiya' pa ruk'a' ri gobernador. \v 21 Y richin c'a que nquiya' pa c'ayuf ri Jesús, ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin: Rat ri rat jun Maestro, roj ketaman-vi que ketzij ri natzijoj. Man naxbij tüj avi' chuvüch jun vinük, stape' (aunque) juis ruk'ij. Y nac'ut-vi ri rutzij ri Dios pa rubeyal. \v 22 Tabij c'a cheke: ¿C'uluman comi nkatoj ri alcaval ri nbij ri rey César ri nc'atzinej que nkatoj, o xa man c'uluman tüj que nkatoj chin? xquibij chin ri Jesús. \p \v 23 Pero ri Jesús retaman-vi c'a ri nquinuc chirij rija'. Romari' rija' xbij c'a cheque: ¿Achique c'a roma rix nitij ik'ij richin nquinitij yin? \v 24 Tic'utu' c'a pe ri tumin, xbij. Y ri Jesús xuc'utuj c'a: ¿Achique chok vachbül la'? ¿Y achique chok bi' chuka' la c'o chuvüch la tumin? \p Y rije' xquibij chin: Richin ri rey César, xquibij. \p \v 25 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Titojo' ri alcaval chin ri César riq'uin ri tumin ri c'uluman que niya' chin rija'. Y tiya' chin ri Dios, ronojel ri c'uluman que niya' chin rija', xbij ri Jesús cheque. \p \v 26 Y ri achi'a' ri xec'utun chin ri Jesús, man jun chic c'a xech'acon tüj chirij, roma ri Jesús ronojel tzij pa rubeyal nyerubila' cheque chiquivüch ri vinük. Y xe' xquica'yej tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús cheque. Y romari' man xech'o tüj chic apu. \s1 Ri caminaki' nyec'astüj-vi \p \v 27 Y jari' tok ch'aka cheque ri achi'a' saduceos xe'apon riq'uin ri Jesús. Ri achi'a' ri' man nquitakej tüj c'a que ri caminaki' nyec'astüj chic pe. Y roma c'a ri' rije' xquibij chin ri Jesús: \v 28 Rat ri rat jun Maestro chuka', c'o c'a jun ri nkajo' nkac'utuj chave. Ri Moisés rutz'iban-vi can c'a cheke que tok jun achi nuya' can ri rixjayil roma ri ncom-e y man jun ralc'ual nuya' can, jun c'a runimal-ruchak' rija' nc'atzinej que nc'ule' riq'uin ri malca'n-ixok, richin quiri' nyec'uje' ta ralc'ual riq'uin ri ixok malca'n. Y si yec'o ralc'ual ncanaj riq'uin ri ixok, ri nabey ala' ntoc ralc'ual ri camnük chic e. \v 29 Y rije' xquibij c'a: Quiri' c'a xec'uje' ye siete achi'a' quichak'-qui'. Ri nabey xc'ule'. Pero xcom-e, y man jun ralc'ual xuya' can. \v 30 Xpu'u ri ruca'n achi, ri ruchak' can ri achi ri camnük chic e, xc'ule' c'a riq'uin ri malca'n-ixok. Pero chuka' ri achi ri' xcom-e, y man jun ralc'ual xuya' can. \v 31 Ri rox achi xc'ule' c'a chuka' riq'uin ri malca'n-ixok, pero cachi'el ri xquic'ulachij-e ri ye ca'i' nabey runimal, quiri' chuka' xuc'ulachij-e rija'. Y chi siete achi'a' quichak'-qui' quiri' xquic'ulachila-e. Y man jun c'a cheque ri siete achi'a' ri' xuya' ta can ralc'ual. \v 32 Y pa ruq'uisbül xcom e ri ixok chuka'. \p \v 33 Y ri achi'a' saduceos xquibij c'a chin ri Jesús: Rat nabij que napon jun k'ij tok ri caminaki' nyec'astüj-pe. Tok napon c'a ri k'ij ri', ¿achique c'a chok rixjayil c'a ntoc ri ixok ri'? Roma chi siete achi'a' quichak'-qui' xec'uje' riq'uin, xquibij. \p \v 34 Y ri Jesús jari' tok xbij cheque: Chuvüch ri ruch'ulef, ri vinük c'a nyec'ule' na c'a y c'a nyeyo'on na quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. \v 35 Jac'a ri ye caminaki' chic e, manak chic c'ulubic chiquivüch. Romari' ri nyec'astüj-e y yo'on k'ij cheque richin nyebe chila' chicaj, man nyec'ule' tüj chic, nixta man nquiya' tüj e chuka' quimi'al-quic'ajol richin nyec'ule'. \v 36 Roma rije' man napon tüj chic ri camic quiq'uin, roma nye'oc cachi'el ri ángeles y chuka' ye ralc'ual ri Dios roma ye c'astajnük chic e. \v 37 Y ri caminaki' nyec'astüj-vi. Roma ri Moisés rutz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok rija' xutz'et ri ruxulu-quiej, ri jun k'ayis c'o ruq'uixal, nc'at, y xrac'axaj tok xbij ri Dios: Ja yin ri ru-Dios ri Abraham, ri ru-Dios ri Isaac, y ri ru-Dios chuka' ri Jacob, xbij. \v 38 Y si ta rije' ye camnük chi jumul, y xa man ta nyec'astüj pe jun bey chic, ri Dios man ta qui-Dios rije', roma ri Dios qui-Dios vi ri c'o quic'aslen y man quichin tüj ri caminaki'. Roma chuvüch ri Dios rije' ye c'üs vi, xbij ri Jesús. \p \v 39 Y yec'o c'a cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xquibij chin ri Jesús: Maestro, xquibij chin. Ketzij vi ri xabij, xquibij. \p \v 40 Y man xquibün tüj chic c'a xquicovij-qui' richin c'o ta xquic'utuj-apu chin ri Jesús. \s1 Ri Jesús nch'o cheque ri achi'a' ri ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés \p \v 41 Y c'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque: ¿Achique roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? \v 42 Tok xa ja ri rey David biyon can chupan ri vuj ri rubini'an Salmos: \q1 Que ri Ajaf Dios xbij chin ri Vajaf ri Cristo: \q1 Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha), \q1 \v 43 y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin, nbij. \m \v 44 Y k'alüj vi c'a que ri rey David tok xc'ase' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xbij Vajaf chin ri Cristo. ¿Y achique c'a roma tok nbix que ri Cristo xa choj jun ruxquin-rumam can ri rey David? xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nuk'alajrisaj ri quimac ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés \p \v 45 Y conojel c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', xcac'axaj tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila': \v 46 Man tibün c'a cachi'el nquibün ri achi'a' ye etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Roma rije' jabel nka' chiquivüch nquicusaj tukutük tak tziük, richin quiri' titz'etüj que juis quik'ij. Juis chuka' nka' chiquivüch que yo'ox rutzij quivüch pa bey ape' nyequimolo-vi-qui' ri vinük. Y pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, ja ri nabey tak ch'acüt nyequicanola', richin quiri' tibix que juis quik'ij. Y quiri' c'a chuka' nyequibanala' pa nimak' tak va'in. \v 47 Y ri achi'a' c'a re' chuka' nyequelesala' ronojel qui-cosas ri malcani'a' tak ixoki'. Y xe richin quenimüx que rije' ye utz tak vinük, nyelayuj tok nyequibanala' oración chin ri Dios. Pero rije' nka-ka-vi más ru-castigo pa quivi', roma ri quimac juis q'uiy, xbij ri Jesús. \c 21 \s1 Ri rusipanic ri malca'n-ixok \p \v 1 Chiri' c'a pa racho ri Dios, ri Jesús xerutz'et c'a que ri vinük beyoma' nquiyala' can tumin chiri' ape' nyalox-vi can ri tumin pa racho ri Dios. \v 2 Y quiri' c'a chuka' xutz'et jun malca'n-ixok ri nk'alajin que man beyon tüj, que xuya' can ca'i' tak tumin ri manak oc rakalen ni ta jun centavo. \v 3 Y tok ri Jesús xutz'et ri jun malca'n-ixok ri', xuc'ut c'a chiquivüch ri rachibila', y xbij cheque: Ketzij c'a ninbij chive que yin nintz'et que xa ja la ixok la' ri xyo'on can más q'uiy que chiquivüch ri ye yo'on can tumin. \v 4 Roma rija' stape' (aunque) manak oc ri ruchajin, xuya' c'a can ronojel ri ruchajin, y xuya' can chupan la ape' yec'o-vi ri sipanic ri ye banun chin ri Dios. Jac'a la beyoma', stape' (aunque) juis q'uiy tumin nquiyala' can, xa ba' oc chin ronojel ri beyomül ri quichajin, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nbij yan ri nban chin ri racho ri Dios \p \v 5 Y yec'o c'a ri quitz'amon tzij pari' ri racho ri Dios. Y nquibila' c'a que juis jabel rubanic, que ruyon jabel tak abüj ri ye ucusan richin banun, y que ronojel ri vekbül ruyon sipanic quichin ri vinük, xquibij. Y ri Jesús xbij c'a cheque: \v 6 Napon c'a jun k'ij tok ronojel ri nitz'et chere' nyevulüx-ka y man nyepa'e' tüj chic can. Ronojel ri nimalüj tak abüj ri ye ucusan chin ri jay re', xa nyetorix c'a pe. Man jun c'a abüj ri nc'uje' ta can cachi'el la rubanun vocomi, xbij. \s1 Ri nyebanatüj yan tok c'a man jani nq'uis ri tiempo ri katz'amon \p \v 7 Y ri rachibila' xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij. ¿Jampe' c'a nc'ulachitüj ri xabij yan ka pari' ri racho ri Dios? ¿Y achique retal richin quiri' ninabex que nbanatüj yan? xquibij. \p \v 8 Y ri Jesús xbij cheque: Jabel c'a tichajij-ivi' richin man nyixch'acatüj. Roma ye q'uiy ri nyepu'u, nquibij: Ja yin ri Cristo. Ja tiempo ri' xka-pe, nquibij. Pero rix man que'itakej, nixta que'itzeklebej chuka'. \v 9 Y tok nivac'axaj c'a chuka' que yec'o ruch'ulef c'o oyoval ntajin chiquicojol o ri vinük pa ch'aka tinamit nquibanala-ka oyoval chiquivüch, man tixbij-ivi' c'a, roma nabey nc'atzinej na que nbanatüj quiri', pero man jani tüj ri' chuka' ri ruq'uisbül tak k'ij richin ri ruch'ulef. \p \v 10 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Jun tinamit ncatüj-e richin nberubana' oyoval riq'uin jun chic tinamit. Yec'o c'a chuka' ye nimak' tak ruch'ulef nyecatüj-e richin que nyequibana' oyoval quiq'uin ch'aka chic nimak' tak ruch'ulef. \v 11 Nyepu'u nimalüj tak cab-rakün, vayjül y yabil achique na lugar chin ri ruch'ulef. Nuya' c'a jun nimalüj xbiri' ri nyebanatüj y nyetz'etetüj chupan ri caj, ri man jun bey ye tz'eton tüj. \p \v 12 Y tok man jani tibanatüj ronojel ri', rix nyixtz'am y nban c'a chive que nitij pokonül, roma ri rutzij ri Dios. Nyixuc'u'üx c'a chiquivüch ri más nimalüj pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Nyixtz'apis pa cárcel. Nyixuc'u'üx chiquivüch gobernadores, chiquivüch reyes y ch'aka chic autoridades. Ronojel c'a ri' nc'ulachij roma ic'uan ri nubi' yin. \v 13 Y tok quere' c'a nban chive coma ri vinük, jari' tok nyixtiquer nquinik'alajrisaj chiquivüch. \v 14 Y tika-pe c'a chi'ic'u'x que man jun nc'atzin-vi que rix juis ninuc ri achique nc'atzinej que nye'ibij richin nito-ivi', \v 15 roma ja yin ri nquiyo'on tzij chive. Y ninya' chuka' etamabül chive richin quiri', riq'uin ri etamabül ri' ntz'apij quichi' ri nye'etzelan ivichin. \v 16 Y nyixjachalox c'a pa quik'a' ri nye'etzelan ivichin. Y xa ja ri ite-itata', ri inimal-ichak' o ri ye ivachibil ri nyejachon ivichin. Y yec'o c'a chive rix ri nyecamsüs. \v 17 Xa nyixetzelüs-vi c'a coma conojel, roma iyo'on ivánima viq'uin yin. \v 18 Pero man c'a tixbij-ivi', roma ri Dios nyixruchajij-nyixruvaraj, y chuvüch rija' man jun vit rusmal ivi' ri ntzak can choj quiri'. \v 19 Y si nicoch' ronojel, nivil c'a ri utzilüj c'aslen ri man nq'uis tüj. \p \v 20 Y tok nitz'et c'a que ri tinamit Jerusalén sutin rij coma achi'a' ye richin oyoval, tivetamaj c'a ri' que xa ba' chic tiempo nrajo' richin que ri tinamit nvulüx. \v 21 Romari', si rix rixc'o pa ruch'ulef Judea, quixanmüj c'a e y tibevevaj-ivi' pa k'ayis. Y si pa tinamit Jerusalén rixc'o-vi, quixanmüj c'a pe chupan. Y si pa k'ayis rixc'o-vi, man quixtzolij chic apu pa tinamit. \v 22 Roma tok napon c'a ri k'ij richin ri pokonül, jari' tok ri tinamit ri' nuc'ul ruq'uexel ronojel ri ye rubanalun, y nbanatüj c'a ronojel ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. \v 23 Y chupan ri k'ij ri' nc'o c'a ruvi' pokonül npu'u pari' ri ruch'ulef. Nka-ka c'a ri ru-castigo ri Dios pari' ri tinamit re'. Y roma ri pokonül ri', c'ayuf c'a nbün cheque ri ixoki' ri coyoben chic que nyec'achoj riq'uin jun ac'ual y chuka' c'ayuf nbün cheque ri ixoki' ri c'a nquiya' na quitz'un ri cal. Juya' quivüch c'a ri ye te'ej chupan ri tiempo ri'. \v 24 Ye juis c'a q'uiy vinük nyecom pa quik'a' ri achi'a' ye richin oyoval. Y ri ch'aka chic cheque ri vinük nye'uc'u'üx-e coma ri achi'a' ye richin oyoval. Nye'uc'u'üx c'a pa ch'aka chic ruch'ulef. Y ri tinamit Jerusalén nquiyek' vinük ri xa man ye israelitas tüj. Pero man richin tüj c'a chi jumul quiri' nquibün, roma ri k'ij ri yo'on cheque xa nc'o. \s1 Ri nyebanatüj tok npu'u chic ri Jesús \p \v 25 Y q'uiy c'a ri man jun bey ye banatajnük tüj y man jun bey ye tz'eton tüj nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila'. Y ri vinük c'a ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef man nquil tüj achique nquibün, xa nsatz quic'u'x roma ri mar, nc'o c'a ruvi' nk'ajan, roma juis nbolko't. \v 26 Y ri vinük roma coyoben c'a ri achique nc'ulachitüj chuvüch ri ruch'ulef, npu'u quicamic roma ri xbiri' ri'. Roma hasta ronojel ri nimalüj tak uchuk'a' ri ye richin ri chicaj nyesilon roma ri ruchuk'a' ri Dios. Chi jun vi c'a ri caj nsilon. \v 27 Y jari' tok yinquitz'et yin ri xinalüx chi'icojol, que nquika-pe pa jun sutz', riq'uin chic nimalüj vuchuk'a' y riq'uin chic chuka' jun nimalüj nuk'ij, xbij ri Jesús. \v 28 Y ja rix, xbij ri Jesús cheque ri rachibila', tok nitz'et que ronojel ri' nyec'ulachitüj chic, quixquicot y tic'uje-e más ivuchuk'a', roma napon yan ri k'ij richin nyixcolotüj-e chuvüch ronojel pokonül richin ri ruch'ulef, xbij ri Jesús. \p \v 29 Y jari' tok rija' xbij chuka' jun ejemplo cheque: Titz'eta' na pe' ri che', xbij ri Jesús. Titz'eta' ri che' higuera o achique na chic chi che'. \v 30 Tok xa nquitz'om yan pe quiq'uiylen ri quixak, ivetaman c'a ri' que ri ru-tiempo ri job ntzak yan. \v 31 Y quiri' c'a tok nitz'et que yec'o chic nyec'ulachitüj chupan ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', y ronojel ri xinbij yan ka nbanatüj chic, tivetamaj c'a ri' que nka-pe yan ri k'ij tok nbün mandar ri Dios. Rija' nc'uje' c'a chikacojol. \p \v 32 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive vocomi: Ronojel re' nc'ulachitüj, tok ri vinük richin ri tiempo ri' c'a man jani queq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef. \v 33 Y ri ruch'ulef y ri caj ye richin vi nyeq'uis. Jac'a ri nutzij man nq'uis tüj quiri', xa nbanatüj-vi ri nbij. \p \v 34 Y tichajij c'a ri ic'aslen. Man tibe ivánima chirij ri va'in. Man quixk'abür. Y chuka' man xaxe ri nc'atzin chive chuvüch ri ruch'ulef ri ninuc, y c'a tok nina' xa jari' xka-pe ri k'ij, richin que yin nquinka-pe. \v 35 Xa nka-pe cachi'el jun trampa ri chanin nutz'om. Quiri' rubanic tok nka-pe pa quivi' conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. \v 36 Roma c'a ri' tichajij-apu jabel ri ic'aslen. Y tibana' chuka' orar chi jumul, richin nyixcolotüj chuvüch ronojel ri pokonül ri npu'u pari' ri ruch'ulef, y richin chuka' utz nyixapon c'a chinuvüch yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. \p \v 37 Y pak'ij, ri Jesús c'o c'a chiri' pa racho ri Dios, nyerutijoj ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y chak'a' nbe chiri' pa juyu' rubini'an Olivos, y chiri' nc'uje-vi. \v 38 Y roma c'a ri Jesús nutzijoj ri rutzij ri Dios chiri' pa racho ri Dios, ye juis c'a vinük ri nye'apon cumaj yan richin ncac'axaj. \c 22 \s1 Ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xquinuc yan c'a achique nquibün richin nquicamsaj ri Jesús \p \v 1 Y xa chuak'-cabij c'a ri quinimak'ij ri israelitas chiri', jun nimak'ij tok nquic'ux caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, y nquibij pascua chin. \v 2 Y jari' c'a tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús. Pero xa quixbin-qui' chiquivüch ri vinük. \p \v 3 Y ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil ri xbix chuka' Iscariote chin, nsamüj chic vi ri Satanás pa ránima. \v 4 Romari' ri Judas ri' xbe c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes y quiq'uin chuka' ri nye'uc'uan quichin ri ye chajinela' chiri' pa racho ri Dios, y xch'o quiq'uin pari' ri achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a'. \v 5 Y rije' juis c'a xequicot tok xcac'axaj ri', y xquisuj rutumin romari'. \v 6 Ri Judas xberusuju' c'a can ri Jesús cheque. Y xutz'om c'a runuquic jampe' tok nujüch pa quik'a', y ja tok man quimolon tüj qui' vinük riq'uin. \s1 Ri nima-va'in \p \v 7 Tok xka-pe ri nimak'ij, k'ij richin nc'uxtüj ri caxlan-vüy manak levadura riq'uin, y tok nyecamsüs chuka' ri xtak ovejas ri richin ri pascua, \v 8 ri Jesús xerutük c'a e ri Pedro y ri Juan, y xbij c'a e cheque: Quixbiyin y tibana' c'ojlen ri nkac'ux chupan ri pascua re'. \p \v 9 Y ri ca'i' achibila' xquic'utuj c'a chin: ¿Ape' c'a najo-vi que nkabün ruc'ojlen? \p \v 10 Y ri Jesús xbij cheque: Tok nyixapon pa tinamit Jerusalén, nitz'et c'a que c'o jun achi aj-ic' ri ruc'amon-pe ruya' pa jun cura'. Titzeklebej c'a e ri achi ri' c'a achique jay ntoc-vi. \v 11 Y tibij c'a chin ri tata'aj chupan ri jun jay ri': Ri ka-Maestro rubin c'a pe: ¿Achique jay chere' pan avacho ri utz ta richin ninbün ri va'in richin ri pascua ye vachibilan ri vachibila'? quixbij chin. \v 12 Y ri rajaf-jay nyixruc'uaj c'a pa jun ruca'n piso chin ri jay. Y chiri' c'o jun nima-jay ri chojmirsan chic rupan. Ja chiri' tibana-vi c'ojlen ri nkac'ux richin ri pascua, xbij-e. \p \v 13 Y ri ca'i' achibila' xebe c'a. Y cachi'el ri rubin-e ri Jesús cheque, quiri' ri xquibana'. Y rije' xquibün-vi c'a c'ojlen ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'. \p \v 14 Y tok xapon c'a ri hora, ri Jesús y ri doce apóstoles xetz'uye-apu chuvüch ri mesa. \v 15 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Juis nurayin-pe que nabey que nquinapon chuvüch ri camic, junan nkabün can ri jun va'in richin ri jun pascua re'. \v 16 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic na ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, y tok banatajnük chic ronojel ri ntel-vi chi tzij ri pascua, c'a jari' tok ninbün chic ri jun va'in re'. \p \v 17 Y ri Jesús xutz'om c'a jun vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xbij: Titija' c'a can chi'ivonojel. \v 18 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, c'ateri' tok nintij jun bey chic ruya'al-uva. \p \v 19 Y quiri' c'a chuka' xuc'ün-apu jun caxlan-vüy, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy y xuya' cheque ri rachibila' y xbij: Re' chin nquinic'uxla'aj yin. Titija' c'a. Roma ri nuch'acul njach c'a richin que napon pa camic, richin nyixcolotüj. \p \v 20 Y tok ye vai'nük chic, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Ri nuquiq'uel ri nbiyin, richin que nyixcolotüj. \p \v 21 Y vocomi c'a, ri achi ri xquijachon-e pa quik'a' ri vinük, c'o c'a pe viq'uin chuvüch mesa. \v 22 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol, nquibe-vi pa camic, roma jari' ri runucun ri Dios pa nuvi'. Pero juya' ruvüch c'a ri njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús. \p \v 23 Y jari' tok ri rachibila' ri Jesús nquibila-ka chiquivüch que achique comi ri njachon-e richin ri Jesús. \s1 Man tikanimirsaj-ki' \p \v 24 Y ri rachibila' ri' xquich'ojila' c'a chuka' chiquivüch achique ri más nim ruk'ij chiquicojol rije'. \v 25 Pero ri Jesús xa xbij cheque: Ri reyes richin ri ruch'ulef, roma yec'o ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Y ri achi'a' c'o quik'a' cheque ri vinük, achi'a' ye banuy-utz nbix cheque. \v 26 Jac'a chi'icojol rix vachibila' man quiri' tüj. Roma ri más nim ruk'ij chi'icojol rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa más co'ol que chiquivüch ri rachibil. Y ri jun chive rix ri nc'uje' pan ivi', nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y xa vit oc tuna' ka richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj. \v 27 Roma c'a ri', ¿ja comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri c'o más ruk'ij, o ja ri achique ri njachon? ¿Man ja tüj comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri más ruk'ij? Pero chinuvüch yin man quiri' tüj, roma yin xa cachi'el ri jun ri njachon yinc'o chi'icojol. \p \v 28 Rix rixc'o c'a pe viq'uin chupan ri pokonül ri nyetijon vichin. \v 29 Roma c'a ri', yin ninya' jun autoridad pan ik'a' rix, cachi'el ri rubanun ri Nata' Dios chuve yin, \v 30 richin quiri' nyixva' y nquitij ya' chuvüch jun misma mesa viq'uin, tok xa c'o chic c'a autoridad pa nuk'a' yin. Y rix nyixoc c'a jueces pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel. \s1 Ri Jesús nbij ri nuc'ulachij ri Pedro \p \v 31 Y ri Ajaf Jesús xbij c'a chuka' chin ri jun rachibil nbix Pedro chin: Simón, Simón, ninbij c'a chave que ri itzel-vinük xixruc'utuj yan chin ri Dios richin que nyixrutij. Nrajo' c'a nyixrusiloj cachi'el nsilos ri trigo chupan ri chaybül. \v 32 Pero yin nubanun-vi orar avoma rat, richin quiri' taya' avánima viq'uin. Richin quiri' man ncatapon tüj pa ruk'a' ri Satanás. Richin tok ntzolij-pe ac'u'x viq'uin, tabana' cheque ri ch'aka chic vachibila' que rije' tiquiya-vi cánima viq'uin, xbij ri Jesús. \p \v 33 Y ri Simón xbij: Ajaf, si rat ncatuc'u'üx pa jun cárcel, nquibe chavij. Hasta nquibe chavij, si rat ncatapon chuvüch ri camic, xbij. \p \v 34 Pero ri Jesús xbij chin: Pedro, yin ninbij c'a chave, que chupan ri ak'a' vocomi, man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús chin ri Pedro. \s1 Ri Jesús c'o ri xbij cheque ri rachibila' tok ya ja napon chuvüch ri camic \p \v 35 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Tok ri jun bey can xixintük y man xinjo' tüj richin xic'uaj morral, nixta tumin, ni jun chic c'ulaj xajab, ¿c'o comi ri xijo' y man xivil tüj? xbij. \p Y rije' xquibij que man jun. \p \v 36 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ja vocomi jun vi chic ri rubanic nrajo'. Roma vocomi ri achique c'o morral ruchajin, tuc'uaj. Ri c'o rutumin, tuc'uaj chuka'. Y ri manak rumachet, tuc'ayij ri rutziek ri cachi'el coton y c'ateri' tulok'o' jun riq'uin. \v 37 Y vocomi quiri' ninbij chive, roma nc'atzinej que nbanatüj cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Chiri' nbij c'a: Cachi'el chuka' jun aj-mac xban chin. Quiri' ri tz'iban can. Y re' nbanatüj na vi viq'uin yin. Ronojel c'a ri ye tz'iban can pa nuvi' yin chupan ri rutzij ri Dios, nyebanatüj na vi, xbij ri Jesús. \p \v 38 Y ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Ajaf, chere' c'o ca'i' machet. \p Pero ri Jesús xbij cheque: Ya xbün riq'uin ri', xbij. \s1 Ri Jesús nbün orar \p \v 39 Ri Jesús tok elenük chic c'a e chiri', xbe c'a ape' tibe-vi. Rija' xbe c'a pari' ri juyu' Olivos. Y ri rachibila' ye tzekel-vi e chirij. \v 40 Y tok xe'apon c'a, xbij cheque: Tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox man quixtzak pa mac. \p \v 41 Y ri Jesús xbiyin chic c'a apu jun ca'i' rakün-c'an, xxuque-ka chiri', y xutz'om c'a nbün orar. \v 42 Y nbij c'a pa ru-oración: Nata' Dios, tabana' c'a que man ninc'usaj tüj ri jun pokonül re', si quiri' ri najo' rat chuka'. Pero man tabün chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma yin. Roma yin ninjo-vi c'a ninbün ri arayibül rat, xbij. \p \v 43 Y c'o c'a jun ángel ri petenük chila' chicaj xuc'ut-ri' chuvüch, richin nuya-ka-pe ruchuk'a' ri Jesús. \v 44 Y juis c'a k'oxon ri c'o pa ránima rija'. Romari' riq'uin c'a ronojel ránima nbün orar. Y roma chuka' ri k'oxon ri', ri ya' ri ntel chirij man choj tüj ya'. Xa cachi'el chic nimak' tak tz'uj quic' ri nyeka-ka pan ulef. \p \v 45 Tok ri Jesús xbecatüj-pe ape' xucul-vi nbün orar, xpu'u c'a quiq'uin ri rachibila', pero tok xka-pe quiq'uin, xa quitz'amon varan, roma bis y cosic ntoc cheque. \v 46 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila' ri': ¿Achique roma xa nyixvür? Quixcatüj, tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox, man quixtzak pa mac, xbij cheque. \s1 Ri ak'a' tok xtz'am ri Jesús \p \v 47 Y c'a ntajin nch'o c'a ri Jesús quiq'uin ri rachibila', tok c'a nquina' xe'apon ye q'uiy vinük quiq'uin. Y ja ri jun cheque ri doce rachibila' ri rubini'an Judas, jari' ri uc'uayon-apu bey chiquivüch ri vinük ri'. Y ri Judas xjel-apu riq'uin ri Jesús richin xutz'ubaj. \v 48 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri Judas: ¿Xinatz'ubaj yin ri xinalüx chi'icojol, xaxe richin nquinac'ayij-e pa quik'a' ri nye'etzelan vichin? xbij ri Jesús. \p \v 49 Y ri rachibila' tok xquitz'et ri ntajin rubanic, nquinabej ri achique ri nyec'ulachitüj. Romari' xquibij c'a chin: Ajaf, ¿nkatz'om comi ki' chi machet quiq'uin? xquibij. \p \v 50 Y c'o na vi jun cheque ri rachibila' ri Jesús ri xusoc jun samajel richin ri nimalüj sacerdote. Xuchoy na vi ri ruxiquin. Y ri ruxiquin ri xuchoy ja ri c'o pa rajquik'a' (ru-derecha). \v 51 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Man jun chic c'a tibün. \p Y xpu'u rija' xutz'om ri ruxiquin y xuc'achojrisaj can. \v 52 Y ja ri más nimalüj tak sacerdotes, ri nye'uc'uan quichin ri achi'a' ye chajinela' pa racho ri Dios, y ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, jari' ri ye benük tz'amoy richin ri Jesús. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chutz'amic jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet? \v 53 K'ij-k'ij c'a xinc'uje' iviq'uin pa racho ri Dios, y man jun achique tüj xibün chuve. Pero c'a ja hora re' ri yo'on chive rix, hora tok nch'acon ri k'eku'n, xbij ri Jesús. \s1 Tok ri Pedro xbij que man retaman tüj ruvüch ri Jesús \p \v 54 Xquitz'om c'a e ri Jesús, y xquic'uaj pa racho ri nimalüj sacerdote. Y ri Pedro ye rutzekleben-e, pero c'anüj c'o-vi can chiquij. \v 55 Y chiri' pa nic'aj patio, ri rusamajela' ri nimalüj sacerdote xquibox k'ak', y xetz'uye-apu conojel chuchi' ri k'ak'. Y chuka' ri Pedro xtz'uye-apu chiquicojol. \v 56 Y jun c'a ixok raj-ic' ri nimalüj sacerdote, tok xutz'et ri Pedro que tz'uyul chiri' rumek'en-ri', xutz'et-xutz'et y xbij: Ri jun achi re' rachibil chuka' ri Jesús, xbij. \p \v 57 Pero ri Pedro xa xrevaj c'a chuvüch ri ixok, y xbij: Yin man vetaman tüj ruvüch ri Jesús, xbij. \p \v 58 Y c'a ba' chic ri' c'o chic c'a jun ri xtz'eton-pe richin ri Pedro, y xbij chin: Rat, jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús, xbij. \p Ri' man yin tüj, xbij ri Pedro chin. \p \v 59 Colope' jun hora c'unük-ka ri', tok c'o chic c'a jun ri xbin pari' ri Pedro: Ri achi re', ketzij vi que xc'uje' riq'uin ri Jesús, roma aj-Galilea chuka', xbij. \p \v 60 Pero ri Pedro xbij chin ri achi: Man nk'ax ta chuve achique roma nabij quiri', xbij ri Pedro. \p Y c'a nch'o na c'a ri Pedro, tok ri gallo xsiq'uin-pe. \v 61 Y ri Ajaf Jesús xtzu'un-pe chirij y xutz'et-pe ri Pedro. Y ri Pedro jari' xka-pe chuc'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús chin, que c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch. \v 62 Y ri Pedro xel c'a e y xujik' ok'ej. \s1 Tok ri Jesús xtze'es coma ri ye chajiyon richin \p \v 63 Y ri achi'a' ri ye chajiyon c'a richin ri Jesús, nyetze'en c'a chirij y nquich'ey c'a. \v 64 C'ateri' xquitz'apij runak'-ruvüch y xquipak'ala' rupalüj y nquic'utula' c'a chin: ¿Achique ri xach'ayon? Tabij na c'a cheke, nquibij chin. \p \v 65 Y c'o c'a q'uiy ri man utzilüj tüj tak tzij ri xquibila' chin. \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar \p \v 66 Tok xsaker c'a pe, xquimol c'a qui' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, ri más nimalüj tak sacerdotes, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés chuka'. Y ri Jesús xuc'u'üx c'a apu chiquivüch ri achi'a' ri', pa comon nyebanun juzgar. Y xquic'utuj c'a chin ri Jesús: \v 67 Tabij c'a cheke: ¿Ja rat ri Cristo? xquibij. \p Pero ri Jesús xbij cheque: Si ninbij chive que ja yin ri Cristo, man nquininimaj tüj. \v 68 Y chuka' si ta c'o ri nyenc'utuj-apu chive, man jun nbij-pe chuve, chuka' nixta nquinisok'opij ta e. \v 69 Y tok nc'o c'a can ri jun pokonül re', yin ri xinalüx chi'icojol, nquibetz'uye' c'a pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel, xbij ri Jesús. \p \v 70 Jari' tok conojel xec'utun-apu chin ri Jesús: ¿Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios? xquibij. \p Ja', quiri', cachi'el ri c'ari' nibij-ka rix, xbij ri Jesús cheque. \p \v 71 Y rije' xquibij: Man jun chic tzij nc'atzin cheke richin nketamaj que ri Jesús aj-mac vi. Roma konojel xkac'axaj ri c'ari' nbij-ka, xquibij. \c 23 \s1 Tok ri Jesús xucu'üx chuvüch ri Pilato \p \v 1 Y c'ateri' c'a, conojel ri yec'o chiri' xecatüj c'a e, y xquic'uaj-e ri Jesús richin nyequijacha' pa ruk'a' ri gobernador Pilato. \v 2 Y chiri' chuvüch ri gobernador, nquisujula' c'a apu y nquibij: Roj ketaman que ri Jesús q'uiy rumac. Rija' nuya' quina'oj ri vinük. Rija' nubila' chuka' cheque ri vinük que man tiquitoj ri alcaval chin ri rey César. Y chuka' nubila' que ja rija' ri Cristo, y re' nuk'alajrisaj c'a que ja rija' ri Rey, xquibij. \p \v 3 Y ri Pilato xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ja rat ri qui-Rey ri israelitas? xbij chin. \p Y ri Jesús xbij chin: Ja', quiri'. Cachi'el ri xabij, xbij rija'. \p \v 4 Y c'ateri' ri Pilato xbij cheque ri más nimalüj tak sacerdotes y cheque ri ch'aka chic vinük chuka': Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij ri jun achi re', xbij. \p \v 5 Pero rije' man nyetane' ta ka. Xa nquitij c'a quik'ij que nquibila-apu: Xa nuya' quina'oj ri vinük pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Judea. Chila' c'a pa ruch'ulef Galilea rutz'amon-pe rubanic. Y quiri' nbanala' ri petenük, y tok xkana' ja xka-pe chuka' chere' pa tinamit Jerusalén, xquibij-apu. \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx-apu chuvüch ri Herodes \p \v 6 Y tok ri Pilato xrac'axaj ri quiri' xquibij-ka, xuc'utuj c'a que si aj-Galilea ri Jesús. \v 7 Tok xbix c'a chin que ketzij, rija' xutük c'a e ri Jesús chin ri Herodes, ri jun rey ri xbün mandar richin ri ruch'ulef Galilea. Y man c'ayuf tüj xbün roma ri Herodes c'o c'a chiri' pa tinamit Jerusalén ri k'ij ri'. \v 8 Y tok ri Herodes xutz'et ri Jesús, juis xquicot ránima, roma c'o yan chic k'ij rurayin que rutz'eton ta ruvüch. Y q'uiy c'a ri rac'axan pari'. Romari' royoben c'a que xtutz'et jun bey tok nbün jun milagro. \v 9 Y ri Herodes q'uiy c'a ri xeruc'utula' chin ri Jesús, pero ri Jesús man jun tzij xbij chin. \v 10 Y yec'o c'a apu chuka' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, richin nquisujula' apu tzij chirij ri Jesús. Rije' nquitij c'a quik'ij richin nyesujun-apu. \v 11 Y ri Herodes y ri ye ru-soldados man jun ruk'ij xquibün chin ri Jesús y xquitze'ej. Xquiya' c'a jun tziük chirij, cachi'el ri nyequicusala' ri reyes. Roma chiquivüch rije' xa man jun ruk'ij ri Jesús. Y c'ateri' c'a ri Herodes xutzolij chic e chin ri Pilato. \v 12 Ri Herodes y ri Pilato c'o oyoval chiquicojol. Jac'a ri k'ij ri' xa junan quivüch xbün ka. \s1 Ri Pilato xujüch c'a e ri Jesús richin que ticamsüs chuvüch cruz \p \v 13 Y c'ateri' ri Pilato xeroyoj ri ye más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil, pa comon nquibün mandar. Y chuka' xeroyoj ri vinük. \v 14 Y c'ateri' xbij cheque: Rix xiya-pe ri Jesús pa nuk'a', y nyixsujun-pe que nuyala' quina'oj ri vinük. Pero chivüch c'a rix xinc'utuj-vi chin, y yin nintz'et que man ye rubanalun tüj ri ch'a'oj ri nibij rix richin nyixsujun-pe. \v 15 Y chuka' ri Herodes man jun xril chirij, tok xixintük-e riq'uin, y romari' xutzolij chic pe pa nuk'a' yin. Xaxe riq'uin ri' nketamaj que man jun ch'a'oj rubanun richin quiri' nka-ka ta ri camic pari'. \v 16 Nintük c'a chin nch'ay, y c'ateri' nincol-e, xbij ri Pilato. \p \v 17 Y ri Pilato nc'atzinej c'a que nucol-e jun preso, roma quiri' nban ronojel juna' pa ru-tiempo ri pascua, ri jun quinimak'ij ri israelitas. \v 18 Romari' conojel junan xech'o-apu riq'uin cuchuk'a', y xquibij: ¡Ja ri Barrabás tacolo-e, y ri Jesús ticamsüs! xquibij. \p \v 19 Y ri Barrabás c'o c'a pa cárcel roma xcatüj chirij ri gobierno chiri' pa tinamit, y rubanun chuka' camic. \v 20 Y ri Pilato, roma c'a nrajo-vi nucol-e ri Jesús, xch'o c'a jun bey chic cheque ri vinük. \v 21 Pero ri vinük xech'o-apu riq'uin cuchuk'a', y xquibij: ¡Ticamsüs chuvüch cruz! ¡Ticamsüs chuvüch cruz! \p \v 22 Y pa rox mul ri Pilato xbij c'a cheque: ¿Achique c'a mac rubanun chivüch ri jun achi re'? Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij, richin que nka-ka ta ri camic pari'. Nintük c'a richin nch'ay, y c'ateri' nincol-e, xbij. \p \v 23 Pero ri vinük y ri más nimalüj tak sacerdotes, riq'uin c'a cuchuk'a' nquic'utuj-apu que ticamsüs ri Jesús chuvüch cruz. Nk'alajin c'a que ja ri tzij ri xquibila-apu rije' jari' ri nch'acon. \v 24 Y jari' tok ri Pilato xbij que tiban c'a cachi'el ri nquic'utuj-apu rije'. \v 25 Y xucol c'a e ri achi ri xquic'utuj-apu chin que tucolo-e. Y ri achi ri' xa c'o c'a pa cárcel roma xcatüj chirij ri gobierno y xbün chuka' camic. Ja ri Jesús xa xujüch-e richin que ticamsüs chuvüch cruz, roma jari' ri xcajo' ri vinük chirij. \s1 Tok ri Jesús xbajix chuvüch cruz \p \v 26 Y tok ri soldados quic'uan c'a e ri Jesús richin nyequibajij chuvüch ri cruz, xquic'ul c'a jun achi petenük pa k'ayis, jun achi aj-Cirene y rubini'an Simón. Y ri soldados chirij c'a rija' xquiya-vi-e ri ru-cruz ri Jesús. Ja rija' xuc'uan-e ri cruz, y chirij ri Jesús benük-vi. \p \v 27 Y juis c'a vinük ri ye benük chirij. Y juis c'a chuka' ixoki' ri nye'ok'en ruvüch ri Jesús, y juis nquibisoj. \v 28 Y ri Jesús xerutz'et c'a, y xbij cheque: Ixoki' aj-Jerusalén, man quinivok'ej yin. Xa tivok'ej-ivi' rix, y tivok'ej chuka' quivüch ri ac'uala' yec'o iviq'uin. \v 29 Roma yec'o c'a k'ij nyeka-pe tok c'ayuf ri nbanatüj. Y romari' nbitüj que juis quicot ri ixok ri man nalan tüj, ni man jun bey xuya' ta jun ac'ual, y man xuya' tüj chuka' rutz'un. \v 30 Roma jari' tok nbanatüj que ri vinük nyech'o cheque ri nimak' tak juyu' y nquibila': Quixtzak-pe chikij. Chuka' nyech'o cheque ri cocoj tak juyu' y nquibila' c'a: Kojivevaj, nquibij. \v 31 Roma si chuve yin ri cachi'el jun che' rüx nban que nc'atzinej que ninc'usaj pokonül, ¿achique ta comi ri man nban cheque ri xa ye cachi'el chaki'j tak che'? xbij ri Jesús. \p \v 32 Y yec'o c'a chuka' ye ca'i' elek'oma' ri ye uc'uan-e richin nyecamsüs junan riq'uin ri Jesús. \v 33 Y tok xe'apon c'a chupan ri jun lugar rubini'an Calavera, xquibajij c'a ri Jesús chuvüch ri ru-cruz, y quiri' chuka' ri ye ca'i' elek'oma'. Jun xpabüx pa rajquik'a' (ru-derecha), y ri jun chic pa ruxocon (ru-izquierda). \v 34 Y ri Jesús xbij c'a: Nata' Dios, tacuyu' quimac, roma man quetaman tüj achique ri nyetajin chubanic, xbij ri Jesús. \p Y ri soldados xquiya' pan atz'anin ri rutziek ri Jesús, richin xquitz'et achique chi tziük ri nquic'uala-e chiquijujunal. \v 35 Y juis c'a vinük nquitz'eta-apu ri Jesús y quiri' chuka' ri ch'aka ri nquibün mandar chiquicojol ri israelitas. Y conojel c'a ri vinük re' nquitze'ej-apu, y nquibila': Rija' ye q'uiy xerucol. Vocomi tucolo' c'a ri' rija', si ketzij que ja rija' ri Cristo ri cha'on roma ri Dios, nquibij. \p \v 36 Y quiri' chuka' nquibün ri soldados. Nyetze'en-apu chirij ri Jesús. Nyejel-apu riq'uin y nquisujla' jun ch'amilüj ruya'al-uva chin. \v 37 Y nquibila' c'a chin chuka': Si ja rat ri qui-Rey ri israelitas, tacolo' c'a avi' ayon, nquibij chin. \p \v 38 Y pari' e ri cruz c'o c'a tzij tz'iban chuvüch jun tz'alün. Ri tzij c'a ri' tz'iban-e pan oxi' ch'abül. Tz'iban pa quich'abül ri aj-Grecia, pa quich'abül ri aj-Roma y pa quich'abül ri israelitas. Y ri tzij ri' nbij c'a: Jare' ri qui-Rey ri israelitas. \p \v 39 Y jun c'a cheque ri ye ca'i' elek'oma' ri yec'o chuka' chuvüch qui-cruz, itzel xch'o-apu chin ri Jesús, roma xbij: Rat ri nabij que ja rat ri Cristo, tacolo' c'a avi' rat, y kojacolo' roj chuka', xbij. \p \v 40 Jac'a ri jun chic elek'on xuch'olij, y xbij-apu chin ri jun: ¿Man naxbij tüj avi' rat chuvüch ri Dios chupan ri k'oxomül ri nkuc'o-vi riq'uin? \v 41 Roj utz vi rubanic cheke, roma nkutajin chutojic ri itzel ye kabanalun. Jac'a rija' man jun achique tüj mac rubanun. \p \v 42 Y ri elek'on ri' xbij c'a apu chin ri Jesús: Quinac'uxla'aj c'a pan avánima, tok ncapu'u y ja rat chic ri Jun ri nabün mandar, xbij. \p \v 43 Y ri Jesús xbij c'a chin: Ketzij c'a ninbij chave, que ja ri vocomi ncabec'uje' viq'uin pa lugar richin quicot, xbij ri Jesús chin. \s1 Ri rucamic ri Jesús \p \v 44 Y pa nic'aj-k'ij la'ük ri' tok ri ruch'ulef xk'ekumür. Y ri k'eku'n ri' xq'uis-e ri las tres ri xkak'ij. \v 45 Ri k'ij xa xk'ekumür-ka, y jari' tok ri c'ul ri tason rupan ri racho ri Dios xk'ach'itüj pa nic'aj y xel ca'i'. \v 46 Jari' tok ri Jesús riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: Nata' Dios, pan ak'a' c'a ninjüch-vi ri vánima, xbij. Y xe c'a xbij quere', jari' tok xcom-ka. \p \v 47 Tok ri Capitán quichin ri soldados xutz'et ri xbanatüj, xuya' c'a ruk'ij ri Dios, y xbij c'a: Ketzij na vi que ri jun achi re' man jun na vi rumac, xbij. \p \v 48 Y ye juis ri vinük ri yec'o-apu y xquitz'et ri xbanatüj, nquit'init'a' c'a quic'u'x xetzolij roma ri k'oxon c'o pa cánima. \v 49 Y ri ye etamayon ruvüch ri Jesús, y ri ixoki' ri c'a pa Galilea ye tzekel-pe chirij, c'a nüj c'a yec'o-vi-e nquitz'et-apu ri xbanatüj. \s1 Tok xmuk ri Jesús \p \v 50 Y c'o c'a jun achi rubini'an José, y aj pa tinamit Arimatea pa ruch'ulef Judea ncanaj-vi can. Ri jun utzilüj y chojmilüj achi c'a re' cachibil ri achi'a' ri nquibün mandar chiquicojol ri israelitas. \v 51 Y ri José chuka' royoben tok ri Dios ntoc ri Jun ri nbün mandar y romari' tok rija' man xka' tüj chuvüch ri xquibij ri rachibil que nbanatüj chin ri Jesús. \v 52 Y rija' xbe c'a riq'uin ri gobernador Pilato chuc'utuxic ruch'acul ri Jesús, richin numuk. \v 53 Y tok rukasan chic c'a pe ri ruch'acul ri Jesús chuvüch ri cruz, rija' xupis pa jun c'ul. Y c'ateri' xberumuku' can pa jun jul richin camnük, c'oton chuvüch jun juyu' ri xa abüj vi. Y man jun c'a ucusayon ri jul ri'. \v 54 Pero ri k'ij ri', ri vinük nquichojmirsala' chic c'a qui', roma ri k'ij ri richin uxlanen ntz'ucutüj yan. Y ja tok nc'o-ka ri k'ij, jari' tok ntz'ucutüj. \p \v 55 Y ri ixoki' ri c'a pa Galilea ye tzekel-pe chirij ri Jesús, xebe c'a tok xbemuk can. Y romari' tok jabel quetaman ri lugar ape' xmuktüj can, y chuka' xquitz'et jabel achique rubanic xban can chin ri ruch'acul. \v 56 Y tok xetzolij pa tak cacho ri ixoki' ri', xquibanala' quic'ojlen jubulüj tak ak'on richin jari' nyequiya' can chirij ri Jesús. Y xe'uxlan c'a chupan ri jun k'ij richin uxlanen ri', cachi'el nbij chupan ri ley richin ri Moisés. \c 24 \s1 Tok c'astajnük chic ri Jesús \p \v 1 Y cumaj yan domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri ixoki' xebe c'a chuchi' ri jul, y ye quic'ualon-e ri jubulüj tak ak'on ri ye quibanun-e. Y yec'o c'a chuka' ch'aka chic ixoki' ri ye benük chiquij. \v 2 Y tok xe'apon c'a chuchi' ri jul, xquitz'et c'a que ri abüj tz'apibül ruchi' ri jul, elesan chic e. \v 3 Rije' xe'oc c'a apu chupan ri jul, y xquitz'et c'a que ri ruch'acul ri Ajaf Jesús xa manak chic. \v 4 Romari' juis c'a xquixbij-qui', y xsatz quic'u'x. Y jari' tok xequitz'et ye ca'i' cachi'el achi'a' ye pa'ül-apu quiq'uin, y nyiq'uiyot ri quitziek. \v 5 Y ri ixoki', roma ri quixbiri' xquilukuba-ka-qui'. Y jari' c'a tok ri cachi'el achi'a' xquibij-pe c'a cheque: ¿Achique c'a roma rix chiquicojol caminaki' nicanoj-vi ri jun xa c'üs? \v 6 Ri ruch'acul manak chic chere'. Rija' xc'astüj yan e. Tika-pe c'a chi'ic'u'x ri xbij chive tok rija' c'a c'o c'a chiri' pa Galilea. \v 7 Rija' xbij c'a chive: Yin ri xinalüx chi'icojol, nc'atzinej c'a que nquijach pa quik'a' ri aj-maqui'. Nquicamsüs chuvüch cruz. Y pa rox k'ij nquic'astüj chic pe jun bey, xquibij ri ye ca'i' cachi'el achi'a'. \p \v 8 Y ri ixoki' xka-pe vi c'a chiquic'u'x ri tzij ri rubilon can ri Jesús. \v 9 Y tok ye tzolijnük chic c'a pe chiri' pa jul, xquitzijoj cheque ri julajuj apóstoles y ri quimolon-qui' quiq'uin, ronojel ri xquitz'et can. \v 10 Ri ixoki' ri xebeyo'on rutzijol cheque ri apóstoles ja ri María Magdalena, ri Juana, ri María ri rute' ri Jacobo, y ch'aka chic ixoki'. \v 11 Pero ri apóstoles xa xquinuc que ri quitzij ri ixoki' ri' xa cachi'el loco, y romari' man xquinimaj tüj ri xbix cheque coma ri ixoki'. \p \v 12 Y ri Pedro jari' xel-e, y junanin xbe c'a chuchi' ri jul. Y tok xtzu'un c'a apu chupan ri jul, xutz'et que ri tziük yec'o can chiri'. Rija' xtzolij c'a e, pero juis c'a nunuc pari' ri xbanatüj. \s1 Ri xquic'ulachij ca'i' tzeklebey richin ri Jesús tok quitz'amon-e bey pa tinamit Emaús \p \v 13 Y chupan ri k'ij ri', chuka' yec'o c'a ye ca'i' cheque ri xetzekleben richin ri Jesús quitz'amon-e bey richin nyebe pan Emaús, ri jun vit tinamit ncanaj can pa colope' oxi' leguas chin ri tinamit Jerusalén. \v 14 Y nyetzijon c'a ri ye benük. Nquitzijola' ri xebanatüj ri cabijir-oxijir can. \v 15 Y tok benük c'a cánima chirij ri quitzij ri ye benük, y riq'uin ri nquic'utula' c'a chiquivüch ka rije', ri Jesús c'astajnük chic e, xbün c'a que xjel-apu quiq'uin y xeberila', y junan xebe. \v 16 Ri ca'i' c'a achi'a' ri' nquitz'et-vi c'a ri benük chiquij, pero c'o c'a banayun cheque richin quiri' man nquetamaj tüj ruvüch. \v 17 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a chi tzij ri itz'amon-pe ri rix petenük? ¿Y achique roma tok nyixbison chuka' nyixintz'et yin? xbij. \p \v 18 Y jun c'a cheque rije', ri rubini'an Cleofas, xch'o-apu chin y xbij: Man jun la'ük vinük ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén ri man ta etamayon ri xc'ulachitüj chupan ri ca'i-oxi' k'ij can. Y rat chiri' rat petenük-vi y man avetaman tüj achique ri ye xbanatüj chiri', xbij. \p \v 19 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique ri xc'ulachitüj? \p Y rije' xquibij: Ri xuc'ulachij ri Jesús aj-Nazaret, jun achi ri k'alajrisüy richin ri xbix chin roma ri Dios. Y chuka' xuc'ut que c'o ruchuk'a', riq'uin ri nimak' tak milagros ri xerubanala' y chuka' riq'uin ri rutzij. Quiri' c'a xk'alajin chiquivüch ri vinük y chuka' chuvüch ri Dios. \v 20 Pero ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil, pa comon nyebanun juzgar chikacojol, jari' ri xebanun chin que xcamsüs chuvüch cruz. \v 21 Y roj xa kayo'on c'a kánima riq'uin que ja vi rija' ri petenük chikacolic konojel roj israelitas. Pero vocomi man jun chic c'a achique nkabün, roma ja yan re' ri rox k'ij xcom-e. \v 22 Pero yec'o kachibil ixoki' cumaj yan xsaker xebe chuchi' ri jul, y xojquixbij-pe. \v 23 Roma nquibij que ri ruch'acul ri Jesús xa manak chic chiri' pa jul. Y nquibij c'a chuka' que c'o ángeles xquic'ut-qui' chiquivüch, y que ri ángeles re' xquibij cheque que ri Jesús xc'astüj yan e. \v 24 Y romari' yec'o c'a cheke roj achi'a' ri xebe chuchi' ri jul richin xbequitz'eta'. Y cachi'el ri xbequibij ri ixoki' cheke, quiri' ri xbequitz'eta' can ri achi'a', pero ri Jesús man xquitz'et tüj can. \p \v 25 Y ri Jesús ri ntzijon benük chiquij, xbij c'a cheque: Nacanük. Rix xa man c'unük tüj c'a pan ivánima ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \v 26 ¿Man quibin tüj comi rije' que ri Cristo nc'atzinej-vi que nuc'usaj pokonül, y c'ateri' nbe chila' chicaj richin nbec'uje' ruk'ij? xbij cheque. \p \v 27 Y ri Jesús xutz'om c'a rubixic pari' ri chiquivüch ri ye ca'i' achi'a' ri', ronojel ri ye tz'iban can pari' rija' chupan ri rutzij ri Dios. Xutz'om c'a e riq'uin ri ye rutz'iban can ri Moisés, y riq'uin chuka' ri quitz'iban can ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \p \v 28 Y tok xe'apon c'a pa vit tinamit Emaús, ri Jesús xbün que choj xc'o-e. \v 29 Y richin c'a que ncanaj can quiq'uin, ri ca'i' achi'a' ri' xquibij chin: Cac'uje' ka kiq'uin, roma ri k'ij xa xtzak yan ka, y xa nmoymot chic, xquibij. \p Y ri Jesús xoc c'a apu, richin nc'uje-ka quiq'uin. \v 30 Y tok ye tz'uyul chic c'a apu chuvüch mesa, ri Jesús xuc'ün-apu ri vüy, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri vüy y xuya' c'a cheque. \v 31 Y jari' cachi'el xjakatüj ri runak'-quivüch, y c'ateri' xquetamaj ruvüch que ja c'a ri Jesús ri c'o quiq'uin. Ri Jesús xq'uis chiquivüch. \v 32 Y ri ca'i' achi'a' ri' nquibila' c'a chiquivüch: Ketzij vi que nuna-vi chic ri kánima tok nkutzijon ri roj petenük, tok rija' xuk'alajrisaj pari' ri rutzij ri Dios chikavüch, xquibij. \p \v 33 Ri ca'i' achi'a' ri' jari' xecatüj-e chuvüch mesa, y xquitz'om bey richin nyetzolij pa Jerusalén. Y xebequila' c'a ri julajuj rachibil ri Jesús y ri ch'aka chic ri ye tzeklebey vi richin ri Jesús, quimolon-qui'. \v 34 Y ri rachibil ri Jesús y ri ch'aka chic nquibij c'a: Ri Ajaf Jesús xc'astüj yan na vi e, y xuc'ut yan ri' chuvüch ri Simón. \p \v 35 Y jari' tok ri ca'i' achi'a' xquitzijoj-apu ri xquic'ulachij tok quitz'amon-e bey pa tinamit Emaús, y xquetamaj ruvüch que ja ri Jesús tok xuper ri vüy. \s1 Tok ri Jesús xuc'ut-ri' chiquivüch ri rachibil \p \v 36 Y conojel ri quimolon-qui', c'a nyetzijon c'a pari' ri Jesús, tok xquitz'et c'o chic chiri' chiquicojol, y xbij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen ri xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij. \p \v 37 Pero rije' xquinuc que ri nquitz'et ja ri ánima richin ri Jesús, romari' juis xquixbij-qui'. \v 38 Pero ri Jesús xbij cheque: ¿Achique roma tok xixbij-ivi' tok xinitz'et y xpu'u pa tak ivánima ca'i' nojibül? \v 39 Que'itz'et ri nuk'a-vakün. Quinitz'ama' na pe', y nitz'et que ja vi yin. Roma xa ta yin jun ánima cachi'el ri ninuc rix, man ta c'o nuch'acul. Y rix nitz'et que yin c'o ronojel, xbij ri Jesús cheque. \p \v 40 Y tok ri Jesús rubin chic quiri' cheque, xeruc'ut c'a ri ruk'a-rakün chiquivüch. \v 41 Pero rije' man nquinimaj tüj. Xa xsatz quic'u'x roma ri nquitz'et y roma ri quicot. Y richin que nquinimaj, xpu'u ri Jesús xuc'utuj c'a cheque: ¿Man jun achique ta ba' chin nc'uxtüj ichajin chin nispaj ta ba' chuve? xbij. \p \v 42 Y rije' xbequiya-pe chin ba' sa'on cür y ba' cab c'a c'o pa cera. \v 43 Y rija' xuc'ul y xutz'om ruc'uxic, richin tiquitz'eta' que ja vi rija' ri Jesús. \v 44 Y xbij c'a cheque: Tok c'a yinc'o c'a iviq'uin, xinbij c'a chive ri ninc'ulachij, y que nc'atzin na vi que nbanatüj ronojel ri ye tz'iban can chuvij yin chupan ri rutzij ri Dios, cachi'el ri ye tz'iban can roma ri Moisés, ri ye tz'iban can coma ri ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan rutzij ri Dios ri ojer can, y ri ye tz'iban can chupan ri vuj rubini'an Salmos. \p \v 45 C'ateri' rija' xbün cheque richin tik'ax cheque ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. \v 46 Y xbij c'a cheque: Tz'iban-vi c'a can ri', que yin ri Cristo nc'atzinej que ninc'usaj pokonül, y que nquicom na vi, y pa rox k'ij nquic'astüj-pe, \v 47 y que yec'o ri nyebe pa nubi' yin richin nyequitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük chuvüch ri ruch'ulef, que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios richin ncuyutüj ri quimac. Y ntz'amatüj-e pa Jerusalén. \v 48 Y rix ri xitz'et, tik'alajrisaj c'a ri xitz'et. \v 49 Y tivac'axaj c'a jabel ri ninbij can chive, xbij ri Jesús. Nintük c'a pe chive ri rusujun ri Nata' Dios que nuya-pe chive. Ri rusujun c'a rija' chive rix, ja ri Lok'olüj Espíritu. Y jari' ri nbeyo'on-ka ivuchuk'a'. Y quixc'uje' c'a chere' pa tinamit Jerusalén hasta jampe' napon ri k'ij tok nka-pe ri Lok'olüj Espíritu, xbij cheque. \s1 Tok ri Jesús xtzolij chila' chicaj riq'uin ri Dios \p \v 50 Y ri Jesús xeruc'uaj c'a e ri rachibil pa tinamit Betania. Y chiri', rija' xerutzekej ri ruk'a' chicaj, y xuc'utuj ri utzilüj rusipanic ri Dios pa quivi' rije'. \v 51 Y ri Jesús jari' c'a ri ntajin chubanic tok ja yan ri' xujüch-e-ri'. Jari' tok xcatüj-e pa cakik' y xuc'u'üx c'a e chicaj riq'uin ri Dios. \v 52 Y ri ye rachibil xquiya' c'a ruk'ij ri Jesús chiri'. C'ateri' xetzolij pa tinamit Jerusalén. Rije' juis c'a nyequicot pa cánima. \v 53 Y k'ij-k'ij c'a yec'o pa racho ri Dios richin nquiya' ruk'ij ri Dios y nquinimirsaj rubi'. Quiri' c'a.