\id JHN - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h SAN JUAN \toc1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Juan \toc2 San Juan \toc3 Jn \mt1 Ri ruc'aslen ri Jesucristo ri tz'iban can roma San Juan \c 1 \s1 Ri Cristo ri Rutzij ri Dios xoc c'a cachi'el roj vinük \p \v 1 Ri Cristo jari' ri Rutzij ri Dios ri nk'alajrisan ri runa'oj ri Dios. Tok xtz'ucutüj c'a pe ronojel, c'o-vi rija'. Rija' c'o c'a riq'uin ri Dios, y rija' chuka' Dios vi. \v 2 Rija' c'o-vi-pe riq'uin ri Dios tok xban ri ruch'ulef. \v 3 Y roma rija' tok c'o ronojel. Roma ri Dios pa ruk'a' ri Cristo xuya-vi richin xbün ronojel. \v 4 Riq'uin c'a rija' c'o-vi ri c'aslen. Y ri c'aslen re', jare' ri nsakrisan quichin ri vinük. \v 5 Y ri jun Sük re', nsakrisan-vi pa k'eku'n quic'aslen ri vinük. Y man jun bey c'a ri k'eku'n nuchup ri Sük ri'. \p \v 6 Y xc'uje' c'a jun achi ri cha'on-pe roma ri Dios, jun achi ri rubini'an Juan. \v 7 Ri Juan c'a re' xpu'u richin xberuk'alajrisaj ri Sük, richin quiri' conojel c'a vinük tiquitakej. Tiquinimaj c'a ri nuya' rutzijol rija' cheque. \v 8 Y man ja tüj c'a rija' ri Sük. Rija' xaxe c'a richin xberuk'alajrisaj ri Sük ri'. \v 9 Y jari' tok xka-pe ri Sük ri' chuvüch ri ruch'ulef. Jari' ri ketzij Sük, ri nsakrisan quichin ri vinük. \p \v 10 Xka-pe c'a chuvüch ri ruch'ulef ri banun roma rija', pero ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef re' xa man xquetamaj tüj ruvüch tok xka-pe. \v 11 Chupan c'a ri ruch'ulef richin rija' xka-pe, pero ri vinük ri ye richin rija' xa man xquic'ul tüj. \v 12 Jac'a ri xec'ulun richin tok xka-pe chuvüch ri ruch'ulef, ri xetaken-vi richin, xbün c'a cheque que xe'oc ralc'ual ri Dios. \v 13 Ri vinük c'a ri xe'oc ralc'ual ri Dios, xe'alüx-vi chic, pero man junan tüj chic chi alaxic ri xquic'uaj cachi'el tok xe'alüx riq'uin ri quite', tok xa ja ri te'ej-tata'aj xquirayij que xalüx jun ac'ual. Roma ri c'ac'a' alaxic rurayibül ri Dios, y man rurayibül tüj ri achi. \p \v 14 Y ri Cristo ri Rutzij ri Dios xka-pe c'a chuvüch ri ruch'ulef y xoc c'a chuka' cachi'el roj vinük. Y xkatz'et c'a que xaxe vi rija' ri Ruc'ajol ri Dios, roma c'o ruk'ij. Y nojnük c'a riq'uin ri ketzij y juis chuka' riq'uin ri utz ri nuspaj ri Dios. \v 15 Y ri Juan ri xbix chuka' Bautista chin, c'o c'a ri xuk'alajrisaj pari' ri Cristo. Riq'uin vi ruchuk'a' tok xbij: Jare' ri nutzijon chive, tok xinbij chive que ri nka-pe chuvij yin, jari' ri nimalaxel chinuvüch. Y c'o-vi-pe pa nabey, tok yin c'a man jani nquibec'ulun tüj pe chuvüch ri ruch'ulef, xbij c'a ri Juan Bautista. \p \v 16 Konojel c'a roj kac'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Cristo. Man xe tüj c'a jun bey ri ruyo'on-pe pa kavi', xa quitzeklebelon-pe-qui' ri utz ri nuspaj ri Dios pa kavi'. \v 17 Ri Dios ja ri Moisés ri xucusaj richin xuya-pe ri ley ri nuc'ut achique rurayibül rija'. Jac'a richin que xka-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri ketzij, ja ri Jesucristo ri xucusaj. \v 18 Man jun c'a vinük ri tz'eteyon tüj richin ri Dios, xaxe ri Ruc'ajol ri tz'eteyon richin. Ri Dios xaxe c'a ri jun Ruc'ajol c'o y juis nrajo'. Y jari' ri xbek'alajrisan-ka-pe ri Dios chikavüch chere' chuvüch ri ruch'ulef. \s1 Ri Juan k'alajrisüy vi richin ri Cristo \p \v 19 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas chiri' pa tinamit Jerusalén, yec'o c'a achi'a' ri xequitük-e c'a riq'uin ri Juan Bautista. Xequitük c'a achi'a' ye sacerdotes y achi'a' ri ye levitas nbix cheque, richin que xbequic'utuj chin ri Juan que tubij si ja rija' ri Cristo. Y rija' xuk'alajrisaj-vi chiquivüch. \v 20 Ri Juan ja vi c'a ri ketzij ri xuk'alajrisaj, roma xbij c'a cheque: Man ja tüj yin ri Cristo. \p \v 21 Y c'ateri' ri achi'a' ri ye takon-e, xquic'utuj chic c'a chin: ¿Rat achique c'a rat c'a? ¿O xa ja rat ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can y xubini'aj Elías? xquibij chin. Pero ri Juan xbij c'a cheque: Man ja tüj yin, xbij cheque. \p \v 22 Y c'ateri' ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin: ¿Rat achique c'a rat c'a? Roma roj nc'atzin c'a cheke que nketamaj-e rat achique rat, y jari' ri nkabebij cheque ri ye takayon-pe kichin. Tak'alajrisaj c'a avi' chikavüch, xquibij. \p \v 23 Y rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ja yin ri jun ri achique chok pari' c'o rutz'iban ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri xc'uje' ojer can y rubini'an Isaías. Y jare' ri xutz'ibaj can rija': C'o jun achi c'a ri nc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, y ja rija' ri ntzijon ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri nye'apon riq'uin. Y nubila' c'a cheque: Tichojmirsala' rubey ri ic'aslen, roma ya ja nobos ri Ajaf, xbij ri Juan cheque. \p \v 24 Ri achi'a' c'a ri xe'apon riq'uin ri Juan, ja ri achi'a' ri ye takon-e coma ri fariseos. \v 25 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj chic c'a chin ri Juan: ¿Achique c'a roma rat nye'abün bautizar ri vinük? Tok xa man ja tüj rat ri Cristo, ni man ja tüj chuka' rat ri Elías, ni man ja tüj rat ri k'alajrisüy ri rutzij ri Dios ri nc'atzinej npu'u, xquibij ri achi'a' ri' chin ri Juan. \p \v 26 Y ri Juan xbij c'a cheque: Yin riq'uin ya' nyenbün bautizar ri vinük, pero chi'icojol rix c'o c'a Jun ri man ivetaman tüj ruvüch, \v 27 y rija' c'a chuvij c'a yin nka-pe, pero ja rija' ri c'o-pe nabey que chinuvüch yin. Y yin man c'uluman tüj c'a ni richin ninsol ri ruximbül ri ruxajab. \p \v 28 Y ronojel c'a re', ja chiri' pa Betábara xbanatüj-vi, ri lugar ri c'o-apu lojc'an ruchi' ri rakün-ya' Jordán, ri nbün-vi bautizar ri Juan. \s1 Ja ri Jesús ri nrelesan quimac ri vinük \p \v 29 Pa ruca'n k'ij tok ri Juan Bautista xutz'et que choj petenük ri Jesús c'a riq'uin, xbij: Jare' xka-pe ri cachi'el Alaj Oveja ri takon-pe roma ri Dios, richin que nrelesaj ri quimac ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. \v 30 Y jare' ri nutzijon chive, tok xinbij que chuvij yin nka-pe c'a jun achi ri xa nimalaxel vi chinuvüch yin, y c'o-vi-pe nabey yan, tok yin man jani nquic'ulun ta pe chuvüch ri ruch'ulef. \v 31 Y yin man vetaman tüj achique achi rija'. Pero richin que nk'alajrisüs chuvüch ri tinamit Israel, romari' tok xinpu'u chubanic bautizar riq'uin ya'. \p \v 32 Y ri Juan xuk'alajrisaj c'a chuka' y xbij: Yin xintz'et c'a ri Lok'olüj Espíritu tok xka-pe chila' chicaj cachi'el jun paloma y xc'uje-ka pari' rija'. \v 33 Y yin chiri' c'a man jani c'a vetaman tüj achique c'a ri Jun ri'. Pero ri Dios ri yo'on-pe ri jun samaj re' chuve, ruk'alajrisan-vi chic c'a chinuvüch que tok nintz'et que nka-pe ri Lok'olüj Espíritu y nc'uje-ka pari' jun achi, jari' ri nbanun bautizar riq'uin ri Lok'olüj Espíritu y man riq'uin tüj ya'. \v 34 Vocomi xintz'et yan c'a. Y romari' nink'alajrisaj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. \s1 Ye ca'i' cheque ri rachibila' ri Juan xquitzeklebej-e ri Jesús \p \v 35 Y pa ruca'n k'ij, ri Juan ye rachibilan ye ca'i' cheque ri rachibila', c'o chic c'a chiri' jun bey. \v 36 Y jari' tok rija' xutz'et que ri Jesús nc'o-e chiri'. Rija' xbij c'a: Titz'eta', ja Jesucristo la', ri cachi'el Alaj Oveja ri takon-pe roma ri Dios. \p \v 37 Y ri ye ca'i' rachibila' ri Juan tok xcac'axaj c'a ri xbij, rije' xquitzeklebej-e ri Jesús. \v 38 Y tok ri Jesús xtzu'un can chirij y xerutz'et ri ye ca'i' rachibila' ri Juan que ye tzekel-e chirij, rija' xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique nicanoj? xbij cheque. \p Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Roj nkajo' nketamaj ape' c'o-vi ri avacho rat Rabí. Rije' Rabí xquibij c'a chin roma ri israelitas quiri' nquibij chin jun maestro. \p \v 39 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Jo', y tibevetamaj can. \p Y rije' xebe na vi y xbequetamaj can ri racho. Ya xec'uje' c'a ka riq'uin ri jun k'ij ri', roma xa las cuatro chic ri xkak'ij. Xa xkak'ij yan c'a. \p \v 40 Ri jun c'a cheque ri ye ca'i' achibila' ri xe'ac'axan-e achique ri xbij ri Juan y xquitzeklebej-e ri Jesús, ja ri Andrés. Ri Andrés y ri Simón Pedro ye quichak'-qui'. \v 41 Ri Andrés nabey c'a xberucanoj ri Simón y xberubij c'a chin: Ketaman chic c'a achique ri Mesías. Y quiri' c'a nquibij ri israelitas chin ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \p \v 42 C'ateri' ri Andrés xuc'uaj ri Simón c'a riq'uin ri Jesús. Y tok ri Jesús xutz'et, xbij c'a chin: Ja rat ri Simón ri ruc'ajol ri Jonás. Vocomi nabini'aj c'a chuka' Cefas. Y quiri' c'a nquibij ri israelitas chin jun vinük rubini'an Pedro. \s1 Tok ri Jesús xch'o riq'uin ri Felipe y ri Natanael \p \v 43 Ja pa ruca'n k'ij, ri Jesús runucun-vi que nbe c'a pa ruch'ulef Galilea. Y chupan c'a ri k'ij ri' ri Jesús xberuc'ulu-pe ri jun achi rubini'an Felipe y xbij c'a chin: Quinatzeklebej. \v 44 Y ri jun achi re', ri rubini'an Felipe, aj pa tinamit Betsaida, ri tinamit ape' c'o-vi cacho ri Andrés y ri Pedro. \v 45 Ri achi c'a ri rubini'an Felipe, xberuc'ulu-pe ri jun achi rubini'an Natanael, y xbij c'a chin: C'o chic ri Jun ri rubin can ri Moisés chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin rija', y ri quibin can chuka' ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri chupan ri quivuj ye quitz'ibalun can. C'ateri' nketamaj can ruvüch. Rija', ja ri Jesús ri ruc'ajol ri José aj-Nazaret. \p \v 46 Y ri Natanael xbij: ¿Xtic'ulun ta c'a pe jun utzilüj achi ri chiri' pa tinamit Nazaret? xbij rija'. Pero ri Felipe xbij chin: Si man nanimaj tüj, jo' chutz'etic. \p \v 47 Y tok ri Jesús xutz'et ri Natanael que xa napon yan apu riq'uin, xbij c'a: Titz'eta' la jun achi la'. Rija' richin vi ri rutinamit ri Dios. Rija' jun ketzij israelita, roma quiri' nuc'ut ri ruc'aslen. Man jun ch'aconic riq'uin. \p \v 48 C'ateri' ri Natanael xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Ape' xavetamaj-vi nuvüch? \p Y ri Jesús xbij c'a chin: Yin xatintz'et tok c'a ratc'o na chiri' chuxe' ri jun che' rubini'an higuera, tok c'a man jani tac'ul ri Felipe, xbij ri Jesús chin. \p \v 49 Ri Natanael jari' tok xbij: Maestro, xbij chin. Ja vi rat ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja rat ri Rey richin ri tinamit Israel, xbij. \p \v 50 Y ri Jesús xbij chin ri Natanael: Rat xanimaj que ja yin ri Ruc'ajol ri Dios xaxe riq'uin xinbij chave que chuxe' ri jun che' rubini'an higuera ratc'o-vi tok c'a man jani tac'ul ri Felipe. C'o q'uiy c'a na rubanic natz'et richin quiri' nanimaj más. \p \v 51 Y ri Jesús xbij c'a chuka': Tinimaj c'a ri ninbij chive: Rix nitz'et c'a que ri caj njakatüj, y que ri ángeles richin ri Dios nyexule-nyejote' chinuto'ic yin ri xinalüx chi'icojol. \c 2 \s1 Ri xbanatüj pa jun c'ulubic chiri' pa tinamit Caná \p \v 1 Y pa rox k'ij, chiri' pa tinamit rubini'an Caná chiri' pa ruch'ulef Galilea, c'o c'a jun c'ulubic xbanatüj. Y ri María ri rute' ri Jesús, c'o c'a chuka' chiri' chupan ri c'ulubic ri'. \v 2 Y ri Jesús ye rachibilan ri rachibila', xe'oyox c'a chuka' chupan ri c'ulubic ri'. \v 3 Jac'a ri ruya'al-uva xa xq'uis yan chanin chupan ri c'ulubic ri'. Y ri María ri rute' ri Jesús, xapon c'a apu riq'uin ri Jesús y xberubij chin: Man jun chic tz'uj ruya'al-uva quiq'uin. \p \v 4 Pero ri Jesús xbij c'a chin: ¿Achique c'a ri najo'? Roma ri nu-hora xa man jani tapon, xbij rija'. \p \v 5 Y ri rute' ri Jesús xbij c'a cheque ri ajic'a': Si c'o ri nbij ri Jesús chive, tibana' c'a, xbij cheque. \p \v 6 Y chiri' yec'o c'a vaki' (seis) nimak' tak tanax, ye banun riq'uin abüj. Ri israelitas jabel nyecucusaj tanax quiri', roma chupan tanax quiri' nquiya-vi ya' ri nc'atzin cheque richin nquich'ajch'ojrisaj-qui', cachi'el c'a ri nchilabex cheque roma ri qui-ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ri tanax ri', ochenta o cien litros ya' quipan. \v 7 Y ri Jesús xbij cheque ri ajic'a': Que'inojsaj chi ya' ri tanax re', xbij cheque. \p Y ri ajic'a' quiri' vi xquibün. Xequipulisaj c'a can ri nimak' tak tanax ri' \v 8 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri ajic'a': Vocomi tipaja-e ba' y tic'uaj chin ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij re', richin tutija' na. Y ri ajic'a' xquibün-vi ri xbij ri Jesús cheque. \v 9 Y ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij ri', tok rutijon chic ka que galán jabel ri ruya'al-uva ri', xroyoj c'a ri achi culbel chupan ri c'ulubic ri'. Ri pa'ül c'a chuvüch ri nimak'ij ri', man retaman c'a tüj ape' petenük-vi ri ruya'al-uva ri'. Xaxe c'a ri ajic'a' ri xepajon ri ye etamayon. \v 10 Y tok ri achi culbel xapon c'a, ri pa'ül chuvüch ri nimak'ij richin ri c'ulubic ri' xbij c'a chin: Tok c'o jun nimak'ij quere', conojel c'a vinük ja ri ruya'al-uva ri utz nquiya' nabey, y tok xa yojtajnük chic pa quichi' ri yec'o pa nimak'ij, roma q'uiy chic ri Quitijon, nquiya' c'a jun choj ruya'al-uva. Pero rat xa man quiri' tüj xabün. Rat xa c'a ri' xabevelesaj-pe ri ruya'al-uva ri utz, xbij. \p \v 11 Ri xbün c'a ri Jesús que xbün ruya'al-uva chin ri ya' pa c'ulubic pa tinamit Caná chiri' pa ruch'ulef Galilea, jari' ri nabey milagro ri xbün. Y ri jun milagro re', xuc'ut c'a que rija' c'o-vi nim ruk'ij. Y ri ye rachibila' xquiya' c'a cánima riq'uin. \p \v 12 Tok ya tzurnük chic c'a can ri c'ulubic, ri Jesús rachibilan ri rute', ri ye ruchak' y ri rachibila' xebe pa tinamit Capernaum. Y xec'uje' c'a ca'i-oxi' k'ij chiri'. \s1 Tok ri Jesús xerokotaj-pe ri nyec'ayin pa racho ri Dios \p \v 13 Y nakaj chic c'a ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas, ri rubini'an pascua, k'ij tok nyecamsüs ri alaj ovejas. Romari' ri Jesús xbe c'a pa tinamit Jerusalén, richin ri nimak'ij ri'. \v 14 Y chiri' chuvüch racho ri Dios ri c'o pa Jerusalén, ri Jesús xeberila' c'a nyec'ayin vacx, nyec'ayin ovejas, y nyec'ayin palomas. Y xeberila' chuka' q'uexoy-ruvüch tumin ye tz'uyul chiri'. \v 15 Ri Jesús, xe c'a xerutz'et, xbün c'a jun ruch'aybül riq'uin colo' y xerokotaj-pe conojel. Xerokotaj c'a pe cachibilan ri qui-ovejas y ri quivacx chiri' chuvüch racho ri Dios. Y cheque ri q'uexoy-ruvüch tumin, xuc'akala' c'a can ri qui-tumin chiquivüch y xerutecamayila' can ri qui-mesas. \v 16 Y cheque ri nyec'ayin palomas xbij c'a: Que'ivelesaj-e re' chere'. Y man tibün chin ri racho ri Nata' Dios, jun c'ayibül, xbij ri Jesús. \p \v 17 Romari' ri rachibila', chanin c'a xka-pe chiquic'u'x ri jun tzij tz'iban chupan ri rutzij ri Dios. Ri tzij c'a ri' nbij: Nupaxij vánima ri itzel nyetajin chubanic ri vinük chupan ri avacho, nbij. \p \v 18 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri Jesús: ¿Achique c'a ncatiquer nac'ut chikavüch richin que nketamaj que c'o avuchuk'a' pan ak'a' richin xe'avokotaj-e ri vinük chere'? xquibij. \p \v 19 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tikasaj c'a pan ulef ri jun jay re', ri richin ri Dios, y yin pan oxi' k'ij ninyüc jun bey chic, xbij. \p \v 20 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri Jesús: Ri jun jay re', cuarenta y seis juna' xquibün ri kate-katata' chirij richin xquipaba'. ¿Ncatiquer comi c'a rat napaba' pan oxi' k'ij? xquibij chin. \p \v 21 Pero ri jay ri xbij ri Jesús cheque ri vinük ri', ja ri mismo ruch'acul. \v 22 Y romari', tok ri Jesús xcamsüs chuvüch ri cruz y pa rox k'ij xbec'astüj-pe, ri rachibila' xquic'uxla'aj-pe ri jun tzij re' ri xbij cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Y xquiya' c'a cánima riq'uin ri rutzij ri Dios ri tz'iban can y riq'uin ri tzij ri ye rubin can ri Jesús. \s1 Ri Jesús retaman ri c'o pa tak cánima ri vinük \p \v 23 Y chupan c'a ri k'ij tok c'o-ka ri Jesús pa Jerusalén roma ri nimak'ij pascua, ye q'uiy vi c'a vinük ri xetaken. Ri vinük re' xquitakej tok xequitz'et ri milagros ri xerubün chiquivüch. \v 24 Pero ri Jesús man c'a xuya' tüj ránima quiq'uin ri vinük ri', roma rija' retaman-vi ri c'o pa tak cánima conojel vinük. \v 25 Y man nc'atzin tüj c'a chin que c'o ta jun ri nbin chin achique rubanic ri quic'aslen chiquijujunal ri vinük, roma rija' retaman-vi achique c'a ri c'o pa tak cánima. \c 3 \s1 Ri Jesús y ri Nicodemo \p \v 1 Y c'o c'a jun achi chiquicojol ri fariseos ri rubini'an Nicodemo, y ri achi re' c'o-vi c'a ruk'ij chiquivüch ri ruvinak israelitas. \v 2 Y pa jun ak'a', rija' xapon riq'uin ri Jesús y xbij chin: Nk'alajin-vi c'a que rat jun Maestro ri takon-pe roma ri Dios, roma ri milagros ri nye'abanala', xaxe c'a ri c'o Dios riq'uin ri ntiquer nbanun. \p \v 3 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Nicodemo: Yin ketzij c'a ri ninbij chave: Ri achique c'a ri man nalüx tüj chic, man ntoc tüj pa ruk'a' ri Dios, xbij chin. \p \v 4 Pero ri Nicodemo xbij chin ri Jesús: ¿Ntiquer comi nalüx jun bey chic jun achi cachi'el yin, yin ri'j chic? ¿Y ntiquer comi que ri nte' nquiralaj jun bey chic? xbij. \p \v 5 Ri Jesús xbij c'a: Yin ketzij vi c'a ri ninbij chave: Ri c'ac'a' alaxic ri xinbij, jari' ri nban roma ri Lok'olüj Espíritu y ya'. Y ri man c'a nquic'uaj tüj ri jun c'ac'a' alaxic ri', man nye'oc tüj pa ruk'a' ri Dios. \v 6 Ri vinük c'a ri ruc'uan xaxe ri alaxic richin ri ruch'ulef, aj-ruch'ulef vi. Jac'a ri vinük ri ruc'uan chuka' ri alaxic richin ri Lok'olüj Espíritu, richin vi ri Lok'olüj Espíritu. \v 7 Y man tisatz c'a ac'u'x riq'uin ri ninbij chave, roma quiri' vi: Conojel c'a nc'atzin que nquic'uaj jun chic c'ac'a' alaxic. \v 8 Ri nye'uc'uan ri alaxic richin ri Lok'olüj Espíritu, njalatüj ri quic'aslen. Y ri Lok'olüj Espíritu ri njalon ri quic'aslen, man c'a tz'etetüj tüj. Xa cachi'el c'a ri cakik' ri ape' na nc'ulun-vi-pe. Roma xaxe navac'axaj, pero man c'a avetaman tüj ape' petenük-vi y man avetaman tüj chuka' ape' nbe-vi, xbij ri Jesús. \p \v 9 Y ri Nicodemo xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a rubanic ri'? \p \v 10 Ri Jesús xbij c'a chin: ¿Man avetaman tüj c'a achique rubanic re', y rat jun maestro chiquicojol ri kavinak israelitas? \v 11 Yin ja ri vetaman y nutz'eton ri nintzijoj, jac'a rix vinük man nijo' tüj ninimaj. \v 12 Rix man ninimaj tüj ri ninbij chive, y xa pari' cosas richin ri ruch'ulef. Y ja ta cala' nintzijoj ta chive ri achique ri ye richin chila' chicaj. \p \v 13 Ri chila' chicaj man jun chic c'a ri xapon tüj, xaxe c'a ri Jun kajnük-pe chila'. Xe rija' ri xapon. Xaxe ri Jun ri xalüx chi'icojol y chila' chicaj riq'uin ri Dios c'o-vi racho. \v 14 Y ojer-ojer can ri', tok ri Moisés xc'uje' pa tz'iran ruch'ulef, rija' xutic c'a jun che' nim rakün y xuya' jun ruvachbül cumütz pari'. Y cachi'el c'a xban chin ri ruvachbül ri cumütz chutza'n ri che' re', quiri' chuka' nc'atzin que nban chin ri Jun ri alaxnük chi'icojol. \v 15 Richin quiri' achique c'a vinük ri nitaken richin, man c'a napon tüj chupan ri camic ri richin chi jumul, xa nc'uje' ruc'aslen ri man nq'uis tüj. \s1 Ri Dios nrajo' que conojel vinük nyecolotüj ta \p \v 16 Ri Dios juis vi c'a njo'on. Xerujo' ri vinük ri yec'o chuvüch ronojel ruch'ulef, y romari' xutük c'a pe ri Ruc'ajol chere' chuvüch ri ruch'ulef. Rija' xaxe c'a jun Ruc'ajol c'o, pero xutük-pe richin que achique na c'a vinük ri nitaken richin, man c'a napon tüj chupan ri camic ri richin chi jumul, xa nc'uje' ruc'aslen ri man nq'uis tüj. \v 17 Roma ri Dios man xutük tüj pe ri Ruc'ajol chere' chuvüch ri ruch'ulef, richin que nbün-pe juzgar pa quivi' ri vinük y nuya-pe tüj ru-castigo richin chi jumul pa quivi'. Man quiri' tüj. Ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol, richin que nkurucolo-pe-ka chupan ri kamac. \p \v 18 Y achique vinük ri ntaken richin, man nka' tüj ru-castigo pari'. Jac'a ri vinük ri man ntaken tüj richin, ri ru-castigo richin chi jumul xa c'o chic c'a pari', roma xa man xutakej tüj rubi' ri junayin Ruc'ajol ri Dios. \v 19 Conojel vi c'a ri man nyetaken tüj, c'o chic ri ru-castigo pa quivi', roma ri Sük xka-pe chuvüch ri ruch'ulef, pero rije' xa más xcajo' ri k'eku'n que chuvüch ri Sük, roma rije' xe vi c'a ri itzel tak nojibül ri nyequibanala'. \v 20 Y conojel c'a ri nyebanun ri itzel tak nojibül, man nka-pe tüj c'a ri Sük chiquivüch, ni man chuka' nyejel tüj apu riq'uin, roma ri Sük re' nbün c'a que nyebek'alajin-pe ronojel ri itzel tak quinojibül ri nyetajin chubanic. \v 21 Jac'a ri vinük ri nyequibanala' nojibül richin ri ketzij, nyebe-vi-apu chupan ri Sük, richin nyek'alajin que nyetiquer nquibün quiri' roma jun quibanun riq'uin ri Dios. \s1 Ri Juan Bautista c'o ch'aka chic jabel tak tzij ri nbij pari' ri Cristo \p \v 22 Y tok banatajnük chic c'a ronojel re', ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xbe pa ruch'ulef Judea, y chiri' xebec'uje-vi. Y xetapon c'a vinük chiri' richin xeban-e bautizar. \v 23 Chupan c'a chuka' ri tiempo ri', ri Juan Bautista c'o c'a chiri' pan Enón, ri c'o-apu chunakaj ri tinamit rubini'an Salim. Rija' chiri' c'a nyerubün-vi bautizar ri vinük, roma chupan ri lugar ri' jabel ya' c'o. Ri vinük nye'apon c'a riq'uin richin nyeban-e bautizar. \v 24 Chupan ri tiempo ri' ri Juan man jani tüj c'a xtz'apis pa cárcel. \v 25 Y yec'o ruvinak israelitas ri xquibila' chiquivüch quiq'uin ri rachibila' ri Juan pari' ri achique bautismo ri más utz. \v 26 Xepu'u c'a ri achibila' ri' xebe c'a riq'uin ri Juan y xbequibij chin: Maestro, xquibij c'a, ri Jun ri xapon aviq'uin lojc'an chic ruchi-ya' Jordán, ri xabij que ja rija' ri nak'alajrisaj, xa conojel chic ri vinük nye'apon riq'uin richin que querubana' bautizar. \p \v 27 Ri Juan xbij c'a cheque ri rachibila': Ja ri Dios nbin achique ri nc'uje' ruk'ij. \v 28 Y rix mismo nyixtiquer nyixbin achique ri nubin yin, que xa man ja tüj yin ri Cristo. Yin xaxe nubin que xintak-pe richin que ninchojmirsaj ri ape' nka-pe rija'. \v 29 Yin xtz'aküt c'a ri quicot pa vánima vocomi, riq'uin ri xinvac'axaj que juis ye q'uiy vinük nye'apon riq'uin ri Jesús. Ninc'ulachij c'a ri nuc'ulachij jun ala' rachibil ri ala' c'a ruc'ulubic, roma ri jun ri' nquicot que nyerac'axaj ri juc'ulaj nyetzijon y quic'uan chic qui'. Retaman c'a que ri xtün c'o chic apu riq'uin ri rachijil. \v 30 Xe c'a ri Jesús ri c'uluman que nnimür ruk'ij, jac'a yin más utz que nquich'utinür-ka. \s1 Ri Jesucristo chicaj petenük-vi \p \v 31 Ri Jun ri petenük chicaj, jari' ri más nim que chikavüch konojel roj vinük. Roma roj vinük, ri vit kana'oj xe oc chere' chuvüch ri ruch'ulef nq'uis-vi-ka. Xe oc ri' ri nkutiquer nkatzijoj. Jac'a ri Jun ri kajnük-pe chila' chicaj, man cachi'el tüj oc roj, roma rija' c'o c'a pari' ronojel. \v 32 Ri Jun c'a ri petenük chila' chicaj, ja ri rac'axan-pe y rutz'eton can, jari' ri nberuk'alajrisaj-ka cheke. Pero ri vinük man ncajo' tüj nquic'ul ri nuk'alajrisaj rija'. \v 33 Y ri vinük c'a ri nuniman ri nuk'alajrisaj ri Jun ri petenük chila' chicaj, nuk'alajrisaj c'a que ri Dios ketzij vi. \v 34 Roma ri Jun ri xutük-pe ri Dios chuvüch ri ruch'ulef, ja vi ri rutzij ri Dios ri nutzijoj. Y ri Dios ruyo'on c'a pe ri Lok'olüj Espíritu chin. Y ri Lok'olüj Espíritu ri nuya-pe chin rija' man jun ri ntiquer tüj netan. \v 35 Y ri Tata'aj juis vi c'a nrajo' ri Ruc'ajol, y pa ruk'a' rija' xujüch-vi ronojel. \v 36 Achique c'a vinük ri nyetaken richin ri Ruc'ajol, nc'uje' quic'aslen ri man nq'uis tüj. Jac'a ri vinük ri man ncajo' tüj nquitakej ri Ruc'ajol ri Dios, man c'a nc'uje' tüj quic'aslen. Roma ri vinük ri man nquiya' tüj cánima riq'uin, yec'o chic c'a richin nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'. \c 4 \s1 Tok ri Jesús xc'utuj ba' ruya' chin ri ixok aj-Samaria \p \v 1 Ri achi'a' fariseos cac'axan c'a que ri Jesús más vinük ri nyerubün bautizar y más ye q'uiy ri nyetzekleben richin, que chiquivüch ri vinük ri nyeban bautizar y ri nyetzekleben richin ri Juan Bautista. Y ri Ajaf Jesús xretamaj c'a ronojel re'. \v 2 Pero ri Jesús man ja tüj rija' ri nyebanun bautizar ri vinük. Xa ja ri ye rachibila' ri nyebanun bautizar. \v 3 Y ri Jesús xel c'a e chiri' pa ruch'ulef Judea y xtzolij jun bey chic pa ruch'ulef Galilea ye rachibilan ri rachibila'. \v 4 Xa ja richin que nye'apon c'a pa ruch'ulef Galilea, nc'atzinej que nyec'o pa ruch'ulef Samaria. \v 5 Ri Jesús ye rachibilan ri rachibila' xe'apon c'a pa Sicar. Ri Sicar jun tinamit richin ri Samaria. Ri Sicar c'o c'a apu chunakaj ri ulef ri xuya' ri Jacob chin ri José ri ruc'ajol. \v 6 Y ja chiri' c'o-vi ri pozo ri nbix Richin Jacob chin. Chiri' c'a xtz'uye-vi-ka ri Jesús, roma rija' juis c'a cosnük-pe roma ri bey quibanun-pe. Ri' colope' pa nic'aj-k'ij ri'. \v 7-8 Y tok ye benük c'a ri rachibila' pa tinamit chulok'ic vüy, chiri' chi pozo xapon c'a jun ixok aj chiri' pa Samaria, chirelesasic ruya'. Y ri Jesús xbij c'a chin ri ixok ri': Taspaj ba' nuya' richin nintij, xbij. \p \v 9 Pero ri ixok aj-Samaria xbij c'a chin ri Jesús: Rat rat jun israelita, ¿y achique roma tok nac'utuj aya' chuve yin? ¿C'uluman comi c'a que jun aj-Samaria nuya' ruya' jun israelita? xbij ri ixok. Rija' xbij quiri' roma ri ye israelitas y ri ye aj-Samaria man junan tüj quivüch. \p \v 10 C'ateri' ri Jesús xbij c'a chin ri ixok ri': Si avetaman ta rat achique chi sipanic ruyo'on-pe ri Dios, y avetaman ta chuka' achique c'a ri' ri nc'utun ba' ruya' chave, xa ja ta rat ri ncac'utun aya' chin, y rija' nuya' ta Aya' ri nyo'on c'aslen, xbij ri Jesús. \p \v 11 Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Ri pozo nüj kajnük-vi-ka, y rat man jun ac'uan richin nac'ün-ka ya'. ¿Ape' c'a nac'ün-vi ri Ya' ri nyo'on c'aslen ri nasuj? \v 12 Roma chupan c'a ri jun pozo re' xuc'ün-vi ruya' ri kaxquin-kamama' can Jacob, ri ye ralc'ual y quichin chuka' ri quichico. ¿Ape' ta c'a nac'ün-vi ri Ya' ri nasuj? ¿O c'o más ak'ij rat que chuvüch ri kaxquin-kamama' can Jacob que man chere' tüj navelesaj-vi ri Ya' ri nabij que nuya' c'aslen? xbij ri ixok. \p \v 13 Y ri Jesús xbij c'a chin ri ixok: Ri nyetijon ri ya' re', ri ntel chupan ri pozo, man nuc'usaj tüj e ri ruchakal quichi'. Xa nc'atzin c'a que nquitij más ya' richin que nch'uptüj-ka ba' ri ruchakal quichi'. \v 14 Jac'a ri nyetijon ri Ya' ri nyo'on c'aslen ri ninya' yin cheque, nbün c'a chin ri cánima que man chic nchaki'j tüj quichi'. Xa nbün cheque que quiq'uin rije' nalüx-vi ri Ya' ri', y nchoxin c'a pe richin que nyeruc'uaj chupan ri c'aslen ri man nq'uis tüj. \p \v 15 Y ri ixok jari' tok xbij chin ri Jesús: Taya' c'a ri Ya' ri' chuve yin, richin quiri' man jun bey chic c'a nchaki'j nuchi', y richin man jun chic nc'atzin-vi que nquipu'u chere' chi pozo chirelesasic ya', xbij ri ixok. \p \v 16 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri ixok: Cabiyin y que'avoyoj-pe ri avachijil, xbix chin roma ri Jesús. \v 17 Ri ixok xbij c'a: Yin manak vachijil, xbij. Y ri Jesús xbij chin: Ketzij vi ri nabij que manak avachijil. \v 18 Roma ye vo'o' yan avachijil yec'o. Y ri achi ri c'o aviq'uin vocomi, xa man avachijil tüj. C'uluman-vi c'a ri xabij que manak avachijil. \p \v 19 Y jari' tok ri ixok xbij chin ri Jesús: Yin ninnuc que rat rat jun k'alajrisüy richin ri nbix chave roma ri Dios. \v 20 ¿Achique c'a lugar c'uluman que nkaya-vi ruk'ij ri Dios? Roma ri kaxquin-kamama' can ri xec'uje' ojer can, pari' ri jun juyu' re' xquibün-vi ri jay richin xquiya' ruk'ij ri Dios. Pero rix israelitas nibij que conojel vinük nc'atzinej ja pa tinamit Jerusalén nquiya-vi ruk'ij ri Dios, xbij ri ixok. \p \v 21 Jac'a ri Jesús xbij chin ri ixok ri': Tanimaj c'a ri ninbij chave. Nka-pe c'a jun k'ij tok ronojel vinük man ja tüj chic pari' ri juyu' re', ni man pa Jerusalén tüj chuka' nquiya-vi ruk'ij ri Katata' Dios. \v 22 Rix aj-Samaria q'uiy c'a ri man ivetaman tüj pari' ri niya' ruk'ij. Jac'a roj israelitas ketaman-vi ri achique nkaya' ruk'ij, roma ja kiq'uin roj petenük-vi ri colonic quichin ri vinük chupan ri quimac. \v 23 Ri jun k'ij ri xinbij chave que npu'u-vi, xka-pe yan, richin conojel vinük man nquiya' tüj chic ruk'ij ri Katata' Dios pari' ri juyu' re', ni chuka' pa tinamit Jerusalén. Ri ketzij nyeyo'on ruk'ij ri Katata' Dios, ja ri c'o ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin, y chuka' riq'uin ronojel cánima nquiya' ruk'ij. Y ri Dios ja ri vinük ri nyebanun quiri' ri nyerujo'. \v 24 Ri Dios Espíritu vi. Roma c'a ri' ri vinük ri nyeyo'on ruk'ij, nc'atzin que c'o ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin y riq'uin ronojel cánima tiquiya' ruk'ij. \p \v 25 Y ri ixok xbij c'a chin ri Jesús: Yin vetaman c'a que c'o na jun k'ij tok nka-pe chuvüch ri ruch'ulef ri Mesías, ri nbix chuka' Cristo chin, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri k'ij tok nka-pe rija', ronojel c'a nuk'alajrisaj chikavüch, xbij ri ixok. \p \v 26 Ri Jesús xbij c'a chin: Ri Mesías ri nibij chuka' Cristo chin, ja yin ri'. Ja yin ri nquitzijon chave, xbij. \p \v 27 Y jari' tok xe'apon ri rachibila', y rije' jun vi ba' xquitz'et roma ntzijon riq'uin jun ixok aj chiri' pa Samaria. Pero ri achibila' man jun xquibij chin ri Jesús: ¿Achique nac'utuj chin? o ¿Achique ri natzijoj riq'uin? Man jun vi c'a xquic'utuj chin. \v 28 Y ri ixok ri' xuya' c'a can ri rucura' y xbe pa tinamit. Y xberubij c'a cheque ri vinük: \v 29 C'o jun achi xtzijon viq'uin y xbij c'a chuve ronojel ri ye nubanalun. ¿Man ja tüj comi c'a re' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios? Jo', y titz'eta', xbij cheque. \p \v 30 Y ri vinük ri xe'ac'axan ri', xquiya' can ri tinamit y xebe c'a ape' c'o-vi ri Jesús. \v 31 Y tok man jani tüj c'a que'apon ri vinük, ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, tac'uxu' avay, xquibij chin. \p \v 32 Pero rija' xbij c'a cheque: Rix man c'a ivetaman tüj que yin c'o nuvay richin ninc'ux, xbij. \p \v 33 ¿C'o comi xc'amon-pe ruvay? xquibij-ka ri achibila' chiquivüch rije'. \p \v 34 Y ri Jesús xbij cheque: Ri nuvay yin ja ri ninbün ri rurayibül ri takayon-pe vichin y ninq'uis can rubanic ronojel ri rusamaj ri ruchilaben-pe chuve. \v 35 Rix nibij c'a que c'o na caji' ic' nrajo' richin que nic'ol ronojel quivüch tico'n. Jac'a yin ninbij chive: Quixtzu'un chila' y que'itz'eta' la vinük. Rije' ye cachi'el jun tico'n ri k'ün chic. Coyoben chic richin ntzijos ri rutzij ri Dios cheque, richin nquitakej. \v 36 Ri nyebanun c'a la cosecha la', c'o c'a rajil-ruq'uexel nquic'ul, roma ri vinük ri nitaken ri rutzij ri Dios, nuc'ul ruc'aslen ri man nq'uis tüj. Y riq'uin ri', ri ye tiquiyon can ri rutzij ri Dios, nquicot c'a cánima quiq'uin ri nyec'olon ri jun ruvüch cosecha re'. \v 37 Chere' ketzij vi c'a ntel ri tzij ri nbij: Jun vi c'a ri nbanun can ri ticoj y jun vi chic ri nc'olon ruvüch ri tico'n. \v 38 Yin xixintük c'a richin que rix xaxe chic nic'ol ri cosecha ri man ja tüj rix ri xixcos chusamajisic. Roma ri rutzij ri Dios ch'aka chic c'a samajela' ye tiquiyon can pa tak cánima ri vinük, y rix xaxe chic c'a ba' samaj ri nyixbebana' richin nquitakej ri rutzij ri Dios, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. \p \v 39 Y chupan c'a ri k'ij ri', ye juis vi ri vinük xetaken richin ri Jesús chiri' pa tinamit Sicar, ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria. Y ri' roma ri xberubij ri ixok cheque que ri Jesús xbij chin ronojel ri ye rubanalun. \v 40 Y ri aj-Samaria ri' xbequic'utuj c'a chin ri Jesús que tic'uje-ka quiq'uin. Y rija' xc'uje' c'a ka ca'i' k'ij quiq'uin. \v 41 Y yec'o c'a ch'aka chic vinük ri aj chiri' ri xetaken, pero c'a ja tok cac'axan chic na ri tzij ri nbij ri Jesús. Ye q'uiy vi c'a ri xetaken. \v 42 Ri vinük c'a re' nquibila' c'a chin ri ixok ri xbeyo'on rutzijol cheque: Vocomi ketaman chic c'a y nkatakej chuka', man xe tüj roma ri xabij rat cheke, xa nkatakej chuka' roma ri xkac'axaj roj mismo. Xketamaj c'a que ketzij vi que ja rija' ri Cristo, ri Colonel quichin conojel vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. \s1 Tok ri Jesús xuc'achojrisaj c'a ruc'ajol jun nimalüj achi \p \v 43 Tok c'unük chic ri ca'i' k'ij, xuya' can ri tinamit Sicar ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria y xutz'om chic c'a e ri rubey richin nbe c'a pa ruch'ulef Galilea. \v 44 Y ja ri Jesús ri nbin que jun ri nk'alajrisan ri rutzij ri Dios pa rutinamit, xa man jun ruk'ij chiquivüch ri ruvinak. \v 45 Pero tok ri Jesús xapon pa Galilea, jabel ruc'ulic xban coma ri vinük aj chiri', roma ri vinük re' xec'uje' pa tinamit Jerusalén richin ri nimak'ij y xquitz'et ri milagros ri xerubanala' ri Jesús chiri'. \p \v 46 C'ateri' ri Jesús xbe chic c'a jun bey pa tinamit Caná ri c'o chiri' pa Galilea, ape' xbün que xoc ruya'al-uva ri ya'. Y chiri' pa Galilea, pa jun chic tinamit ri rubini'an Capernaum, c'o c'a jun achi nimalüj rusamajel ri rey, nye'avüj jun ruc'ajol. \v 47 Ri achi ri rusamajel ri rey, tok xrac'axaj que ri Jesús petenük c'a cala' pa ruch'ulef Judea y xapon chiri' pa ruch'ulef Galilea, xbe c'a riq'uin. Rija' xberuc'utuj favor chin richin nucol tüj ri ruc'ajol chuvüch ri camic, roma ri ala' ri' xa ncom yan. \v 48 C'ateri' ri Jesús xbij c'a chin ri rusamajel ri rey: Man ta nitz'et rix ri milagros ri ninbün yin, xa man nquinitakej tüj. Y chuka' si man ta nk'alajin riq'uin ri milagros que ja ri Dios ri takayon-pe vichin, xa man tüj chuka' nquinitakej. \p \v 49 Pero ri achi ri rusamajel ri rey xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, tabana' c'a favor que ncaxule' ta c'a ka pa tinamit Capernaum, roma ri nuc'ajol xa ncom yan. \p \v 50 Y ri Jesús xbij c'a chin: Catzolij. Ri ac'ajol nc'ase' c'a can, xbix-e. \p Y ri achi ri' xunimaj-vi ri xbij ri Jesús, y xbe. \v 51 Tok ri achi ri rusamajel ri rey rutz'amon-ka nutzolij, yec'o c'a rajic'a' xepu'u chuc'ulic y xquibij c'a chin: Ri ac'ajol c'üs. Man xcom tüj, xquibij chin. \p \v 52 Y rija' xuc'utuj c'a cheque ri ajic'a' ri' achique c'a hora tok ri ruc'ajol xk'alajin que nc'achoj. Y ri ajic'a' xquibij: Ja ri xkak'ij ivir. La una chiri', tok xq'uis-e ri c'atün chirij, xquibij. \p \v 53 Ri rutata' ri ala' yava', chanin c'a xka-pe chuc'u'x que ja hora ri' tok ri Jesús xbij chin que ri ruc'ajol man ncom tüj. Y romari' rija' y ri ye aj pa racho xquitakej c'a ri Jesús, xquiya' c'a cánima riq'uin. \p \v 54 Y jare' ri ruca'n milagro ri xbün ri Jesús chiri' pa ruch'ulef Galilea, milagro ri nk'alajrisan richin que ja vi ri Dios takayon-pe richin. Y re' jare' ri milagro ri xbün tok petenük c'a cala' pa Judea. \c 5 \s1 Pa tinamit Jerusalén, chiri' pa piscina rubini'an Betesda, ri Jesús xuc'achojrisaj jun yava' \p \v 1 Y tok banatajnük chic c'a ronojel ri', jari' nka-pe yan c'a jun quinimak'ij ri israelitas, y romari' tok ri Jesús nc'atzinej xbe-e pa tinamit Jerusalén. \v 2 Chiri' c'a pa tinamit Jerusalén, chunakaj apu ri puerta Quichin ri Ovejas nbix chin, c'o c'a jun piscina. Y chiri' chuchi' ri ya' yec'o c'a vo'o' corredores. Y ri vinük israelitas nquibij c'a Betesda chin ri lugar ri'. \v 3 Chiri' c'a pa tak corredores ri' juis ye q'uiy yava'i' ye cotz'ol chiri' pan ulef. Yec'o ye moy, yec'o ri man choj tüj nyebiyin roma ri ye jetz', y yec'o ri man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul. Y yec'o c'a ri jun vi chic chi ruvüch yabil ntoc cheque. Y ronojel c'a quivüch yava'i' ri', coyoben c'a que nsilon-pe ri ya'. \v 4 Roma ri ya' re' c'o c'a k'ij tok nsilos can roma jun ángel ri npu'u chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y ja ri yava' ri nka-ka nabey chupan ri ya' tok silon chic, ja yava' ri' ri nc'achoj. Y achique na yabil ntoc chin ri yava', nc'achoj-e. \v 5 Y chiri' chuchi' ri ya' c'o c'a jun achi ri yava' treinta y ocho juna'. \v 6 Y jun k'ij tok ri Jesús nc'o c'a e chiri', xutz'et c'a ri achi cotz'ol chiri'. Y rija' retaman c'a que ri achi ri' q'uiy yan c'a juna' ri quiri' ruc'ulachin-pe. Y c'ateri' rija' xuc'utuj c'a chin ri achi ri': ¿Najo' ncac'achoj? xbij chin. \p \v 7 Y ri yava' re' xbij c'a chin ri Jesús: Tok nsilon-pe la ya', man jun nbanun favor chuve richin ta nquiruto' nquinapon-apu c'a chupan. Romari', stape' (aunque) nintij nuk'ij que nquibe ta apu, man jani quinapon tok ja yan ri' xapon chic jun, xbij chin ri Jesús. \p \v 8 Y ri Jesús xbij chin ri achi: Cacatüj, tac'uaj-e la avarabül y cabiyin, xbij chin. \p \v 9 Xe c'a xbij quiri' ri Jesús chin ri yava', jari' tok xc'achoj chin ri ruyabil. Xuc'ol c'a e ri ruvarabül y xutz'om-e bey. Ri k'ij c'a ri', richin uxlanen. \v 10 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin ri achi ri xc'achojrisüs chin ri ruyabil: Vocomi k'ij richin uxlanen, xa xajan que rat ac'uan-e la avarabül. \p \v 11 Pero rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Ri xc'achojrisan vichin xbij chuve: Tac'olo-e la avarabül y cabiyin. \p \v 12 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin ri achi: ¿Achique c'a ri xbin chave que tac'olo' ri avarabül y cabiyin? xquibij chin. \p \v 13 Pero ri achi ri xc'achojrisüs, man retaman tüj c'a achique ri xc'achojrisan chin ri ruyabil, roma ri Jesús xa man xc'uje' tüj ka chiri' chiquicojol ri vinük. Rija' xa xbe. \v 14 Y juba' chic ri Jesús xberila' chic ri achi ri' pa racho ri Dios, y xbij chin: Vocomi xa rat utz chic. Man camacun chic c'a, richin quiri' man tavoyobej jun cosa más itzel chavij, xbij chin. \p \v 15 Y ri achi xtzolij-e, y xapon c'a quiq'uin ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, y xbij cheque: Ri xc'achojrisan vichin, ja ri Jesús, xbij cheque. \v 16 Romari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xecatüj c'a chirij ri Jesús, y nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin nquicamsaj, roma ri Jesús c'o milagros nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen. \v 17 Pero ri Jesús xbij: Ri Nata' Dios c'a nsamüj ri k'ij re', y quiri' c'a chuka' yin, nquisamüj. \p \v 18 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, más xquinuc pari' richin achique ta modo nquibün richin nquicamsaj ri Jesús, roma chiquivüch rije', xajan ri nyerubanala' chupan ri k'ij richin uxlanen. Y chuka' man xe tüj c'a romari', xa roma c'a chuka' ri Jesús nbij Rutata' chin ri Dios, roma chiquivüch rije', ri Jesús nbün que rija' junan riq'uin ri Dios. \s1 Tok ri Jesucristo xbij que man ruyon tüj nsamüj \p \v 19 Y jari' tok ri Jesús xbij: Ketzij c'a ri ninbij chive, que yin ri Ruc'ajol ri Dios man nquitiquer tüj nquisamüj nuyon. Xa nc'atzin que ninvoyobej na ri nbij ri Nata'. Roma ja ri samaj ri nrajo' rija', jari' ri ninbün yin ri Ruc'ajol. \v 20 Y roma ri Nata' Dios juis nquirujo' yin ri Ruc'ajol, romari' tok rija' nuc'ut chinuvüch ronojel ri rusamaj rija'. Y chikavüch apu c'o samaj más ye nimak' ri nuc'ut chinuvüch. Y tok ninbün ri samaj re', rix nsatz c'a ic'u'x chutz'etic. \v 21 Y cachi'el c'a nbün ri Nata' Dios tok nuya' quic'aslen ri caminaki' ri nyeruyüc-pe, quiri' c'a chuka' ninbün yin. Yin ninya' c'a chuka' quic'aslen ri nyenjo'. \v 22 Ri Nata' Dios, pa nuk'a' c'a chuka' yin ri Ruc'ajol rujachon-vi ri juicio y man ja tüj c'a rija' ri nbanun. \v 23 Richin quiri', yin ninc'ul c'a chuka' nuk'ij cachi'el ri nuc'ul ri Nata'. Roma achique vinük ri man nyo'on tüj nuk'ij yin ri C'ajol, man nuya' tüj c'a chuka' ruk'ij ri Nata', ri takayon-pe vichin. \p \v 24 Roma ketzij vi ri ninbij chive, que ri nac'axan ri nutzij y nutakej rubi' ri takayon-pe vichin, nril ruc'aslen ri man nq'uis tüj. Man c'a napon tüj chupan ri lugar richin juis pokonül, roma colotajnük chic chuvüch ri camic, richin xc'o-apu chupan ri c'aslen. \v 25 Y ketzij c'a ri ninbij chive, que c'o c'a jun k'ij ri oyoben y jare' xka-pe yan, que ri cachi'el ye caminaki' ncac'axaj c'a ri nutzij yin ri Ruc'ajol ri Dios. Y ja ri yincac'axaj-vi, nquil quic'aslen. \v 26 Roma ri Dios ruyo'on k'ij chuve richin ninya' c'aslen, cachi'el nbün rija'. Ri Nata' Dios nuya-vi c'aslen. \v 27 Y chuka' nilitüj juicio viq'uin, roma ri Nata' Dios nquirucusaj richin ri', roma rija' retaman que yin xinalüx chi'icojol. \v 28 Man tinuc c'a que ja ri xinbij yan chive ri más nimak' ri nquitiquer ninbün, man quiri' tüj, roma napon c'a ri k'ij que ri ye caminaki' chic e nc'atzinej c'a ncac'axaj ri nutzij. \v 29 Y ja ri xe'uc'uan jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nquil quic'aslen ri man nq'uis tüj. Y ri man utzilüj tüj c'aslen nquic'uaj chuvüch ri Dios, nyebecatüj c'a pe richin nyebeka' c'a pa pokonül. \s1 Nk'alajin-vi que ri Jesucristo ja ri Dios takayon-pe richin \p \v 30 Yin man nquitiquer tüj c'a nquisamüj nuyon, roma xa cachi'el ri juicio ri nk'alajrisüs chinuvüch, quiri' ri ninbün. Ri juicio pa ruchojmil, roma man ja tüj ri nurayibül yin ri ninbün, xa ja ri rurayibül ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, jari' ri ninbün. \v 31 Y si ta man jun chic nk'alajrisan vichin, utz ta que nbix chuvij que man ketzij tüj ri ninbij. \v 32 Pero c'o chic c'a Jun ri nk'alajrisan vichin. Y ri nbij rija' chuvij yin, ketzij vi. \v 33 Y rix xitük c'a ruc'utuxic chin ri Juan Bautista pari' ri Cristo, y rija' xuk'alajrisaj-pe ri ketzij chivüch. \v 34 Re' ninc'uxla'aj c'a apu chive, richin nyixcolotüj ta c'a. Roma c'o chic c'a Jun ri más nim ri nk'alajrisan vichin, que chuvüch ri Juan Bautista o jun chic vinük. \v 35 Y ri Juan Bautista xuya' c'a ri sük chive. Xbün-vi c'a cachi'el nbün juboraj chüj tok nc'at y nsakrisan. Y rix xirayij y xixquicot c'a riq'uin ri sük ri', jun ca'i-oxi' k'ij. \v 36 Y roma c'a ri xuk'alajrisaj ri Juan pa nuvi' yin, utz vi que nquinitakej. Pero más c'a nc'atzin que nquinitakej, roma ri samaj ri nyenbün yin chivüch. Samaj ri nquik'alajrisaj que ja ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin. Y ja rija' ri chilabeyon-pe chuve que ninbün ri samaj re'. \v 37 Y ja ri Nata' Dios ri xintakon-pe, ri nk'alajrisan chuka' vichin. Y rix man jun bey ivac'axan tüj achique rubanic nbün nch'o, ni man jun bey chuka' itz'eton tüj ruvüch. \v 38 Ri rutzij rija' man c'o tüj c'a pa tak ivánima, roma rix xa man nquinitakej tüj yin ri xintak-pe richin nquic'uje-ka-pe chi'icojol. \v 39 Tinic'oj c'a jabel rupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, roma ivetaman que chupan ri' nivil-vi c'aslen ri man nq'uis tüj. Y chupan ri rutzij ri Dios ja yin ri nquiruk'alajrisaj. \v 40 Jac'a rix man nijo' tüj niya' ivánima viq'uin, richin quiri' nivil tüj ri ic'aslen ri man nq'uis tüj. \p \v 41 Y ronojel ri xinbij-ka chive, man roma tüj c'a que yin ninjo' ta que rix niya' nuk'ij. \v 42 Yin xa vetaman c'a ivüch jabel, romari' vetaman que xa man jun retal ri nyixjo'on ta richin ri Dios pa tak ivánima. \v 43 Roma yin pa rubi' ri Nata' Dios yin petenük-vi y xa man xinic'ul tüj. Pero si ta yec'o ri nyepu'u, pa quibi' rije' mismo, jari' sí chi'ivonojel nyixbe chiquic'ulic. \v 44 Rix c'a ri xa man nicanoj tüj ik'ij riq'uin ri ketzij Dios, y xa quiq'uin vinük nicanola-vi, man c'a niya' tüj ivánima viq'uin yin. \v 45 Y man c'a tinuc pa tak ivánima que ja yin ri nquisujun chivij chuvüch ri Nata' Dios. Man quiri' tüj. Ri nsujun c'a ivichin chuvüch ri Dios roma man ja tüj ri nibün, ja ri Moisés, ri achique chok q'uin nibij-vi rix que iyo'on-apu ivánima. \v 46 Roma xa ta ketzij que rix nitakej ri ye rutz'iban can ri Moisés, nquinitakej ta chuka' yin, roma ri ye rutz'iban can rija' chuvij vi yin nyech'o-vi. \v 47 Y si xa man nitakej tüj ri ye tz'iban can roma ri Moisés, man c'a nitakej tüj chuka' ri tzij ri nuc'amon-pe yin chive, xbij ri Jesús. \c 6 \s1 Ri Jesús xerutzuk vo'o' mil achi'a' \p \v 1 Y tok ye banatajnük chic c'a can ronojel re', ri Jesús y ri rachibila' xebe c'a lojc'an ruchi-ya' Galilea, lago ri rubini'an chuka' Tiberias. \v 2 Ye juis c'a ye q'uiy vinük ri xetzekleben-e richin, roma ri vinük re' quitz'eton chic c'a ri milagros nyerubanala' quiq'uin ri yava'i', milagros ri nyek'alajrisan richin que ja vi ri Dios takayon-pe richin. \v 3 Ri Jesús y ri rachibila' xejote' c'a e pari' jun juyu', y rija' tz'uyul c'a chiquicojol ri rachibila'. \v 4 Ri k'ij c'a ri', xa nakaj chic c'a c'o-vi ri pascua, ri nimak'ij israelita. \v 5 Y tok ri Jesús xtzu'un c'a más cala', xutz'et que juis c'a ye q'uiy vinük ri ye apon-apu riq'uin. Romari' rija' xbij c'a chin ri Felipe ri jun rachibil: ¿Ape' nyekalok'o-vi-pe vüy richin nyekatzuk conojel ri vinük re'? \p \v 6 Quere' c'a ri xuc'utuj ri Jesús chin ri rachibil, richin nretamaj achique c'a ri nunuc, si nka-pe chuc'u'x que ri Jesús ronojel ntiquer nbün. Pero ri Jesús xa retaman chic ri nc'atzinej nbün richin nyerutzuk ri vinük ri'. \v 7 Y ri Felipe xbij c'a chin ri Jesús: Si ta nkalok' ca'i' ciento quetzales vüy, man nyerubün tüj. Man ntel tüj apu chiquivüch, stape' (aunque) xa ba' ta oc ri nkaya' cheque. \p \v 8 C'ateri' jun c'a cheque ri rachibila', ri rubini'an Andrés y ye quichak'-qui' riq'uin ri Simón Pedro, xbij: \v 9 Chere' c'o jun ala' c'o vo'o' vüy richin cebada y ca'i' tak cür ye ruc'amon-pe, ¿pero xaxe ta oc re' ri nkaya-apu chiquivüch conojel ri vinük re'? xbij ri Andrés. \p \v 10 C'ateri' ri Jesús xbij c'a: Tibana' cheque la vinük que quetz'uye', xbij rija'. \p Y ri lugar c'a ri' jabel richin nyetz'uye', roma ri sabana rüx-rüx rubanun. Conojel c'a ri vinük quimolon-qui' chiri' xetz'uye'. Ye colope' vo'o' mil xaxe ri achi'a'. \v 11 Ri Jesús xeruli'ej c'a ri vo'o' vüy re' y xumatioxij chin ri Dios. C'ateri' xujachala-e cheque ri rachibila', y ri achibila' xbequijachala' can cheque ri vinük ri ye tz'uyul. Y ri Jesús quiri' c'a chuka' xbün riq'uin ri ca'i' cür. Ri vinük xquic'ul c'a ri jaru' vüy y cür ri xcajo'. \v 12 Y tok ye va'inük chic c'a jabel ri vinük ri', ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Timolo' c'a pe ronojel vüy y cür ri man xq'uis tüj, roma man ninjo' tüj c'a que c'o ta nyec'uje' can quiri'. \p \v 13 Ri achibila' xbequimolo' c'a pe y xquinojsaj doce chacüch riq'uin ri man xq'uis tüj ruc'uxic, tok ye va'inük chic conojel. C'a ja na c'a ri' xmolotüj can chin ri vo'o' tak vüy banun riq'uin cebada. \v 14 Y ri vinük ri', tok quitz'eton chic ka ri milagro ri xbün ri Jesús, ri nk'alajrisan que ja ri Dios ri takayon-pe richin, rije' xquibij: Ketzij vi que ja achi re' ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ri q'uiy yan tiempo oyoben que npu'u-vi chuvüch ri ruch'ulef, xquibij. \p \v 15 Ri Jesús ruyon c'a xtzolin-e pari' ri juyu', roma xunabej que ri vinük nyepu'u chuc'amic richin que nquibün qui-rey chin y rija' xa man nrajo' tüj. \s1 Tok ri rachibila' xquitz'et ri Jesús pari' ri lago rubini'an Galilea, chirakün petenük-vi \p \v 16 Y ri rachibila' ri Jesús xetzolij-ka chuchi-ya', tok xquitz'et que xkak'ij-ka. \v 17 Rije' xe'oc c'a e pa jun canoa y quitz'amon c'a e bey richin que nyebe c'a pa tinamit Capernaum, ri c'o c'a lojc'an chic ruchi' ri ya'. Juis chic c'a k'eku'n chiri' y ri Jesús xa man apon tüj quiq'uin. \v 18 Y jari' tok xbetiquer-pe jun nimalüj cakik' pari' ri ya', jun cakik' ri juis ruchuk'a'. Y romari' ri ya' juis c'a nsilon. \v 19 Y tok ye biyinük chic c'a jun vo'o' o vaki' (seis) kilómetros pari' ri ya', ri rachibila' xquitz'et chanin que ja ri Jesús ri petenük chirakün pari' ya' y nyeruk'i' yan c'a. Y rije' juis c'a xquixbij-qui'. \v 20 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Man tixbij-ivi'. Ja yin ri Jesús, xbij rija'. \p \v 21 Ri rachibila' xcac'axaj c'a que ja na vi rija' ri Jesús, c'ateri' xquiya-ka cánima y riq'uin quicot xquic'ul-apu ri Jesús chupan ri canoa. Y jari' tok xe'apon chuchi' ri ya', ri lugar ri nc'atzinej nye'apon-vi. \s1 Ri vinük ri xebe chucanoxic ri Jesús \p \v 22 Pa ruca'n k'ij, ri vinük ri c'a xec'uje' na can lojc'an ruchi-ya' ri jun xkak'ij can, c'a quimolon c'a qui'. Rije' quetaman c'a que xaxe ri rachibila' ri Jesús ri xetzolin chupan ri jun oc canoa ri c'o chiri'. Y ri Jesús xa xc'uje' can. \v 23 Ri k'ij c'a ri', yec'o c'a canoas ri ye petenük pa tinamit Tiberias y xe'apon chunakaj ri ape' xquic'ux-vi quivay ri vinük ri jun k'ij can, ri vüy ri xuya' ri Ajaf Jesús cheque, tok rumatioxin chic chin ri Dios. \v 24 Y ri vinük ri', roma xquitz'et que ri Jesús xa man c'o tüj chic chiri' y ri rachibila' xa xetzolij yan, rije' chuka' xe'oc-e pa tak canoas y xebe pa Capernaum chucanoxic ri Jesús. \s1 Ri Vüy ri nyo'on ri c'aslen man nq'uis tüj \p \v 25 Tok ri vinük re' xbequila' ri Jesús lojc'an ruchi-ya', xquibij c'a chin: ¿Jampe' xatobos chere'? xquibij. \p \v 26 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Ketzij ninbij chive, que rix nquinicanoj xaxe roma xivil ivay viq'uin y jabel xinojsala' ipan, y man roma tüj que xe'itz'et ri milagros ri nyek'alajrisan que yin ja vi ri Dios ri takayon-pe vichin. \v 27 Quixsamüj c'a, pero man richin tüj que nich'üc ri vüy ri xa nq'uis. Xa quixsamüj richin nich'üc ri vüy ri chi jumul c'o y nuya' ic'aslen ri man nq'uis tüj. Vüy ri ninya' chive yin ri xinalüx chi'icojol, roma ja yin xinrutük-pe ri Nata' Dios, richin ninbün ri samaj re', xbij. \p \v 28 Y ri vinük ri' xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri nka' chuvüch ri Dios que nkabün ta? \p \v 29 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri nka' chuvüch ri Dios que rix nibün ta, ja ri quinitakej yin ri xintak-pe roma rija'. \p \v 30 Y ri vinük xquibij chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri ncatiquer nabün? Tabana' c'a jun milagro, richin quiri' nkatz'et y ncatkanimaj. \v 31 Roma ri ojer tak kaxquin-kamama' can, tok xec'o chupan ri tz'iran ruch'ulef, ja ri vüy xubini'aj maná ri xuya' ri Moisés cheque richin xquic'ux. Cachi'el vi c'a ri nbij ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Chiri' nbij: Vüy c'a ri petenük chila' chicaj ri xuya' cheque richin xquic'ux. Y rat ¿ncatiquer comi nabün cachi'el xbün ri Moisés? \p \v 32 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ri vüy ri xpu'u chila' chicaj, man ja tüj c'a ri Moisés ri xyo'on. Jac'a ri Nata' Dios ri nyo'on chive ri ketzij Vüy richin chila' chicaj. \v 33 Roma ri Vüy ri richin ri Dios, ja ri Jun ri petenük chila' chicaj. Y jari' ri c'amayon-pe c'aslen cheque ri vinük, xbij cheque. \p \v 34 Tok xcac'axaj quiri' ri vinük, xquibij c'a chin ri Jesús: Chi jumul c'a taya' ri Vüy re' cheke, xquibij. \p \v 35 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ja yin ri Vüy ri nquiyo'on c'aslen. Ri nuya' ránima viq'uin, man chic c'a nnum tüj ri ránima, roma ja yin ri nquinoc Ruvay ri nc'usan-e ruvayjül. Y chuka' ri nuya' ránima viq'uin, man nchaki'j tüj chic ruchi' ri ránima, roma ja yin ri nquinoc Ruya' ri nc'usan-e ri chakal ruchi' \v 36 Pero cachi'el c'a ri nubin chive, que stape' (aunque) rix xitz'et y xivac'axaj ri samaj xinbün yin iviq'uin, man c'a nquinitakej tüj. \v 37 Conojel c'a ri nyepu'u chinucanoxic, nyenc'ul, y man jun bey nyenvetzelaj tüj e. Roma jare' ri ye rucha'on chic ri Nata'. \v 38 Roma yin ri xinka-pe chila' chicaj man nusamaj tüj c'a yin ri nuc'amon-pe, man quiri' tüj. Yin xinka-pe chila' chicaj chubanic ri samaj ri rurayibül vi ri takayon-pe vichin. \v 39 Y ri samaj c'a ri ruchilaben-pe ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin, jac'a que conojel ri ye rucha'on rija', ri nyecanon vichin yin, man ta c'a nyesatz can, y pa ruq'uisbül k'ij nyenc'asoj ta e chiquicojol ri caminaki'. \v 40 Ri samaj chuka' ri chilaben-pe chuve roma ri Nata', ri takayon-pe vichin, ja que conojel ri nyetz'eton ri nusamaj y nquiya' chuka' cánima viq'uin, tic'uje' c'a quic'aslen ri man nq'uis tüj, y nyenc'asoj-e chiquicojol ri caminaki' pa ruq'uisbül k'ij, xbij ri Jesús. \p \v 41 Ja ri vinük israelitas ri' nyexebexot chirij ri Jesús, roma rija' xbij: Ja yin ri Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj. \v 42 Y nyequixebexa' c'a: ¿Man ja tüj c'a re' ri Jesús ri ruc'ajol ri José? Xa ketaman c'a quivüch ri rute-rutata'. Porque c'a cheke roj nbij-pe que rija' kajnük-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios, nquibij. \p \v 43 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Man quixxebexot-pe chuvij yin. \v 44 Roma ri nyetaken vichin, xa ja ri samajnük chic ri Nata' Dios pa tak cánima, ri Nata' Dios ri takayon-pe vichin. Y yin ninbün c'a cheque ri nyetaken vichin que nyec'astüj-e chiquicojol ri caminaki' pa ruq'uisbül k'ij. \v 45 Y tz'iban c'a chuka' coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, que conojel c'o c'a ri nc'ut chiquivüch roma ri Dios, quiri' ri nbij. Y ri achique c'a ri nrac'axaj ri rutzij ri Nata' Dios y nretamaj, npu'u c'a chinucanoxic. \p \v 46 Pero yin man ninbij tüj c'a que c'o ta jun vinük ri tz'eteyon richin ri Dios, man quiri' tüj. Xaxe yin ri yin petenük chila' chicaj riq'uin rija' ri yin tz'eteyon ruvüch ri Dios. \v 47 Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Ri ntaken c'a vichin, c'o na vi ruc'aslen ri man nq'uis tüj. \v 48 Ri Vüy ri nyo'on na vi c'aslen, ja yin. \v 49 Roma ri vüy ri xubini'aj maná, ri xc'ux coma ri ojer tak ixquin-imama' can ri xec'o pa tz'iran ruch'ulef, man xtiquer tüj xbün cheque que xc'uje' ta quic'aslen richin chi jumul. \v 50 Jac'a ri ketzij Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj nbün cheque ri nyec'uxun richin que man nye'apon tüj chupan ri camic richin chi jumul. \v 51 Ja yin c'a ri Vüy ri c'o ruc'aslen, ri xka-pe chila' chicaj. Ri nquic'ux c'a ri Vüy re', nyec'ase' richin chi jumul. Ri Vüy c'a ri ninya' yin cheque ja ri nuch'acul. Napon-vi c'a pa camic richin que nuc'ün-pe c'aslen cheque ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. \p \v 52 Y ri vinük israelitas re', tok xcac'axaj ri xbij ri Jesús, xquic'utula' c'a chiquivüch ka rije': ¿Achique c'a rubanic ri' que rija' nuya' ri ruch'acul cheke richin nkac'ux? nquibij c'a. Xa xejalajo' c'a roma man junan tüj quinojibül. \p \v 53 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ketzij vi, que si xa man nic'ux tüj ri nuch'acul y man nitij tüj chuka' ri nuquiq'uel yin ri xinalüx chi'icojol, ri c'aslen richin chi jumul can man ntoc tüj ivichin. \v 54 Ri nquic'ux c'a ri nuch'acul yin y nquitij chuka' ri nuquiq'uel, c'o-vi c'a ri quic'aslen richin chi jumul. Y yin ninbün c'a cheque que nyec'astüj-e chiquicojol ri caminaki', pa ruq'uisbül k'ij. \v 55 Roma ri nuch'acul yin jari' ri ketzij Vüy y ri nuquiq'uel jari' ri ketzij Ya', ri nquic'ün-pe c'aslen. \v 56 Ri nquic'ux c'a ri nuch'acul yin y nquitij chuka' ri nuquiq'uel, xa jun c'a ri nkabün quiq'uin. Rije' nyec'uje' viq'uin yin y yin quiq'uin rije'. \v 57 Roma ja ri Nata' ri takayon-pe vichin y rija' c'o-vi ri c'aslen riq'uin, yin chuka' c'o ri c'aslen ri' viq'uin. Y quiri' c'a chuka' ri yinquic'ul yin, nyec'ase-vi voma yin. \v 58 Ri ketzij Vüy c'a, ri kajnük-pe chila' chicaj, ri Vüy ri' man junan tüj riq'uin ri vüy ri rubini'an maná ri xquic'ux ri ojer tak ixquin-imama' can, roma ri vüy ri xquic'ux rije' man xtiquer tüj xbün cheque que xc'uje' ta quic'aslen richin chi jumul. Jac'a ri nquic'ux ri ketzij Vüy ri kajnük-pe chila' chicaj nc'uje' quic'aslen ri richin chi jumul. \p \v 59 Jare' ri xbij ri Jesús cheque ri vinük israelitas ri quimolon-qui' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, chiri' pa tinamit Capernaum. \s1 Ri rutzij ri Jesús nuya-vi c'aslen ri man nq'uis tüj \p \v 60 Entonces tok ri nyetzekleben richin ri Jesús cac'axan chic ka ri xbij, ye q'uiy c'a cheque rije' ri xquibij: Juis c'ayuf ri xbij. Man k'alüj tüj si yec'o ri nyetaken. \p \v 61 Entonces tok ri Jesús xutz'et ri nquinuc pa tak cánima ye q'uiy cheque ri nyetzekleben richin, rija' xbij c'a cheque: ¿Achique roma tok rix ninuc que c'ayuf richin xtinimüx ri xinbij? \v 62 Si ta nquinitz'et yin ri xinalüx chi'icojol que nquitzolij chila' riq'uin ri Dios ri ape' yin petenük-vi, ¿man ta comi nquinitakej? \v 63 Ri ruc'aslen ri ich'acul, ja ri ru-espíritu ri nyo'on. Ri ich'acul xa man jun rakalen. Y ri Espíritu ri nyo'on ri ketzij ic'aslen, ja ri tzij ri ye nubin chic ka chive ri nyo'on. \v 64 Pero ye q'uiy na c'a chive rix ri man nurayij tüj cánima yinquitakej, xbij ri Jesús. Roma rija' pa nabey c'a retaman chic pe achique vinük ri man nyetaken tüj, y ri achique nc'ayin-e richin. \p \v 65 Y ri Jesús xbij c'a: Roma yec'o c'a chive rix ri man nurayij tüj cánima yinquitakej, romari' tok yin nubin c'a chive que ja ri vinük ri ye cha'on roma ri Nata' Dios, jari' ri nyepu'u c'a viq'uin yin chinucanoxic, xbij. \p \v 66 Roma c'a ri xbij ri Jesús, juis c'a ye q'uiy cheque ri nyetzekleben richin, man xquitzeklebej tüj chic. Xa xetzolij c'a can. \v 67 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri doce rachibila': ¿Rix chuka' nijo' nyixbe can? \v 68 Y ri Simón Pedro xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, man jun chic cachi'el rat, richin nkatzeklebej tüj, roma ri atzij rat nuya' c'aslen ri man nq'uis tüj. \v 69 Roj kayo'on kánima aviq'uin y ketaman que ja rat ri Cristo, ri Ruc'ajol ri c'aslic Dios. \p \v 70 Y ri Jesús xbij c'a: Stape' (Aunque) ja yin ri xincha'on ivichin rix doce, c'o c'a jun ri itzel-vinük xc'ulun chi'icojol, xbij. \p \v 71 Tok ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri itzel-vinük xel, pari' c'a ri Judas Iscariote xch'o-vi, ri Judas ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón. Ri Jesús xuya' retal c'a ri jun ri', roma jari' ri nc'ayin-e richin ri Jesús. Y rija' jun c'a cheque ri doce rachibila'. \c 7 \s1 Ri Jesús y ri ye ruchak' \p \v 1 Y c'ateri' ri Jesús xutz'om xbiyin pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galilea. Man c'a rujo'on tüj chic benük tzijoy rutzij ri Dios c'a pa Judea, roma ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquicanola' c'a achique rubanic nquibün richin nquicamsaj. \v 2 Ri k'ij c'a ri', xa nakaj chic c'a c'o-vi ri jun cheque ri quinimak'ij ri israelitas, nimak'ij richin nquiya' retal ri tiempo ri xquic'usaj ri quixquin-quimama' can chupan ri tz'iran ruch'ulef. \v 3 Y ri ye ruchak' c'a ri Jesús xquibij chin rija': Taya' c'a can ba' ri ruch'ulef Galilea y cabiyin pa ruch'ulef Judea, richin quiri' ri vinük ri nyetzekleben avichin ri yec'o chila', tiquitz'eta' c'a ri asamaj. Tiquitz'eta' c'a ri milagros ri nye'abanala'. \v 4 Roma achique c'a ri nrajo' nuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri vinük, man c'uluman tüj c'a que nrevaj-ri'. Nc'atzin que nuc'ut-ri' que c'o-vi ri ntiquer nbün, xquibij ri ye ruchak' chin. \p \v 5 Stape' (Aunque) rije' quichak' ri Jesús, man c'a nquitakej tüj. \v 6 Y c'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri ye ruchak': Rix achique na c'a k'ij utz nyixapon chupan ri nimak'ij. Jac'a yin man quiri' tüj. Yin man jani c'a utz tüj richin que nquinapon. \v 7 Rix xa man c'a nyixetzelüs tüj coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Jac'a yin yinquetzelaj-vi. Yinquetzelaj roma yin nink'alajrisaj ri itzel ri nyequibanala'. \v 8 Quixbiyin c'a e iyon rix. Yin xa c'a man jani nquibe-e chupan ri nimak'ij re'. Ri hora richin que nink'alajrisaj-vi', c'a man jani c'a tapon, xbij ri Jesús cheque. \p \v 9 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re' cheque ri ye ruchak', rija' xc'uje' na vi can chiri' pa Galilea. \s1 Ri vinük chiri' pa tinamit Jerusalén man junan tüj nquinuc pari' ri Jesús \p \v 10 Y tok ye benük chic ri ye ruchak' chupan ri jun nimak'ij ri', c'ateri' c'a xbe rija'. Cachi'el xa pan evatül c'a ri xbe, roma man xtz'etetüj tüj e. \v 11 Ja pa nimak'ij ri', ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, y nquetzelaj ri Jesús, nyexule-nyejote' chucanoxic y nquic'utula' c'a: ¿Man itz'eton tüj ri jun achi ri'? nquibij. \p \v 12 Y chiquicojol ri vinük chupan ri nimak'ij ri', q'uiy c'a ri nbitüj chirij ri Jesús. Yec'o ch'aka nquibij que ri nuk'alajrisaj ri Jesús, utz. Yec'o ch'aka man quiri' tüj chiquivüch, xa nquibila' c'a que ri Jesús xa nyeruch'üc ri vinük. \p \v 13 Pero man jun c'a cheque ri vinük ri nyebin quiri' nuk'alajrisaj ta ri', roma nquixbij c'a qui' chiquivüch ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. \p \v 14 Y ja tok ya xnic'ajür ri nimak'ij ri', jari' tok ri Jesús xapon pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén, ri ape' ntajin-vi ri nimak'ij ri'. Y rija' nutzijoj c'a ri rutzij ri Dios chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' chiri'. \v 15 Ri achi'a' c'a ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibij c'a chirij ri Jesús: ¿Achique c'a roma que ri achi re' juis etamabül ruchajin pari' ri rutzij ri Dios y xa man jun bey xkatz'et que ntajin ta nretemaj? nquibij c'a. \p \v 16 Pero ri Jesús xbij: Ri tijonic ri ninya', ja ri takayon-pe vichin ri chilabeyon-pe chuve. Re' man vichin tüj c'a yin. \v 17 Y ri vinük ri c'o rayibül riq'uin richin nbün ri nrajo' ri Dios, ri vinük ri' nretamaj c'a, si ri tijonic ri ninya' yin riq'uin ri Dios petenük-vi o xa nuyon nutz'ucun-e. \v 18 Achique c'a vinük ri ruyon rija' nuk'alajrisaj-ri', nrajo' c'a que ri vinük nquiya' ta ruk'ij. Jac'a yin ninjo' que rix niya' ta ruk'ij ri Dios ri takayon-pe vichin. Y romari' nk'alajin que yin ja ri ketzij ninbün y man jun bey ninbün tüj ri man utz tüj. \p \v 19 Rix nicanoj c'a achique rubanic nibün richin nquinicamsaj. Xa man nibün tüj c'a ri achique nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y ri ley re' xa pan ik'a' c'o-vi, xbij ri Jesús. \p \v 20 Y ri vinük xquibij c'a: Xa xch'ujir la'. ¿Achique c'a ri njo'on ncamsan avichin? xquibij. \p \v 21 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Rix xe' xica'yej tok xitz'et que yin pa jun k'ij richin uxlanen xinc'achojrisaj ri jun achi. \v 22 Y ri Moisés tok xuya' ri ley ri xuya' ri Dios richin rija' xbij c'a que tiban ri circuncisión cheque ri alabo'. Pero xa man ja tüj c'a rija' ri tz'ucuyun-pe, xa ja ri ojer tak kaxquin-kamama' can ri xetz'ucun-pe. Y romari' rix, tok napon ri ocho k'ij talüx jun ac'ual vit ala', stape' (aunque) pa jun k'ij richin uxlanen, nibün-vi c'a ri circuncisión chin, ri retal que ja richin ri tinamit ri Dios. \v 23 Rix nibij que man nijo' tüj nik'üj ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y stape' (aunque) pa jun k'ij richin uxlanen rix nibün-vi ri circuncisión. ¿Y achique roma tok xpu'u ivoyoval chuve yin roma xinc'achojrisaj jun achi chupan jun k'ij richin uxlanen? \v 24 Man tibij c'a que man utz tüj ri nquibanun, xaxe roma quiri' nk'alajin chivüch rix. Xa tivetamaj na c'a jabel, si quiri' o man quiri' tüj, richin quiri' man quixsatz, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús nbij ape' petenük-vi \p \v 25 Y yec'o c'a cheque ri vinük aj chiri' pa tinamit Jerusalén ri nquibila' c'a: ¿Man ja tüj comi c'a ri Jesús ri ncanox richin ncamsüs? \v 26 Pero rija' xa man revan tüj ri'. Titz'eta' c'a la', rija' nch'o chiquivüch la vinük y man jun nbin tüj chin que man tubün chic cala'. Riq'uin juba' ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij ri yec'o chikacojol xa xquitz'et yan que ja vi rija' ri Cristo. \v 27 Pero nk'alajin c'a que xa man ja tüj rija' ri Cristo, roma xa ketaman c'a ape' petenük-vi. Y tok nka-pe ri ketzij Cristo, xa man c'a nk'alajin tüj ape' npu'u-vi, nquibij ri vinük aj-Jerusalén. \p \v 28 Y ri Jesús nch'o c'a chiquivüch ri vinük ri chiri' pa racho ri Dios. Y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Rix ivetaman-vi nuvüch y ivetaman chuka' ape' nquipu'u-vi. Jac'a ri takayon-pe vichin man c'a ivetaman tüj ruvüch, y rija' ketzij. Man c'a nuyon tüj yin xinbün que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef. \v 29 Yin vetaman-vi c'a ruvüch ri man ivetaman tüj ruvüch rix, roma riq'uin rija' yin petenük-vi, y ja chuka' rija' ri takayon-pe vichin, xbij rija'. \p \v 30 Y yec'o c'a ri xejo'on que xquitz'om tüj, pero man xquitz'om tüj e roma ri hora richin ri Jesús man jani c'a tapon. \v 31 Ye juis c'a ye q'uiy cheque ri vinük ri xetaken richin ri Jesús chupan ri k'ij ri'. Ri vinük c'a ri' nquibij que ja rija' ri Cristo, roma ri milagros man jun chic c'a nbanun. Xaxe c'a si ja ri Cristo, ntiquer nbün, xquibij rije'. \s1 Ri Jesús nbij que ntzolij-e riq'uin ri takayon-pe richin \p \v 32 Y ri achi'a' fariseos xcac'axaj c'a que quiri' ri nyequibila' ri vinük pari' ri Jesús. Romari' ri achi'a' fariseos y ri más nimalüj tak sacerdotes, xequitük c'a e ri achi'a' ri ye chajinela' richin ri racho ri Dios richin nquitz'om rija'. \v 33 Jari' tok xbij ri Jesús: C'o na ba' tiempo ri nquic'uje' iviq'uin. C'ateri' nquitzolij riq'uin ri achique takayon-pe vichin. \v 34 Rix nquinicanoj c'a, y man nquinivil tüj chic, roma ri lugar ape' nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon chinucanoxic, xbij ri Jesús. \p \v 35 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Ape' comi c'a nbe-vi ri Jesús re'? Roma nbij que chiri' man nkila' tüj chic pe. ¿Nbe comi c'a pa ch'aka chic ruch'ulef richin nyerutzijoj ri rutzij cheque ri kavinak israelitas y cheque ri man ye israelitas tüj? \v 36 Man c'a ketaman tüj ape' nbe-vi, roma man ketaman tüj achique ntel-vi chi tzij tok xbij: Nquinicanoj y man nquinivil tüj. Ri lugar ape' nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon rix, nquibij c'a. \s1 Ri Ya' richin c'aslen \p \v 37 Chupan c'a ri nimalüj k'ij y ruq'uisbül richin ri jun semana nimak'ij ri', ri Jesús pa'ül tok riq'uin c'a ruchuk'a' xbij: Si c'o c'a jun ri nchaki'j ruchi' ri ránima, tipu'u c'a viq'uin yin, richin nc'o-e chakal ruchi' ránima riq'uin ri Ya' ri ninya-e chin yin. \v 38 Ri npu'u c'a viq'uin yin richin nquirutakej, nc'uje' c'a ri Ya' richin c'aslen pa ránima, y ri Ya' ri' cachi'el c'a ri nbün ri ya' pa ralaxbül, quiri' nbün pa ruc'aslen. Quiri' ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. \p \v 39 Ri Ya' c'a ri xuya' retal ri Jesús, ja ri Lok'olüj Espíritu, roma jari' ri nquic'ul ri vinük ri nyetaken richin ri Jesús. Y ri k'ij c'a ri' c'a man jani tüj tika-pe ri Lok'olüj Espíritu, roma c'a man jani tüj chuka' titzolij-e ri Jesús chila' chicaj richin que nk'alajin que rija' c'o-vi ruk'ij. \s1 Yec'o c'a vinük xebin que ri Jesús jari' ri Cristo y yec'o xebin que man ja tüj \p \v 40 Y yec'o c'a cheque ri vinük, tok xcac'axaj-ka ri tzij ri xerubij ri Jesús, xquibij c'a: Ketzij vi que ri Jesús jare' ri rusamajel ri Dios ri nk'alajrisan ri rutzij, ri q'uiy yan tiempo oyoben-pe. \p \v 41 Y yec'o chuka' la' nquibij: Ja ri Jesús jari' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Pero yec'o chic c'a ch'aka ri nquibij: Ri Cristo man pa Galilea tüj npu'u-vi. \v 42 Roma ri rutzij ri Dios ri tz'iban can nbij que ri Cristo ruxquin-rumam can ri rey David. Y chiri' pa Belén ri tinamit ape' xalüx-vi ri David, chiri' nc'atzinej npu'u-vi, nquibij. \p \v 43 Man junan tüj c'a ri quinojibül pari' ri Cristo, roma xa jun vi nbij la jun y jun vi chic nbij la jun. \v 44 Y yec'o c'a ch'aka chic cheque ri vinük, xcajo' c'a que xquitz'om ta e ri Jesús, pero xa man xquibün tüj. \s1 K'alüj jabel que yec'o ri xka' chiquivüch ri xbij ri Jesús y yec'o ri xa man xka' tüj chiquivüch \p \v 45 Ja tok ri chajinela' richin ri racho ri Dios, ri ye takon-e coma ri más nimalüj tak sacerdotes y coma ri achi'a' fariseos, xetzolij, xbix c'a cheque: ¿Achique c'a roma tok man xitz'om tüj pe ri Jesús? xquibij. \p \v 46 Pero ri chajinela' ri' xquibij: Roj man c'a xkatz'om tüj pe, roma ri tzij ri nyerubij man jun chic c'a achi ri biyon tüj. Galán c'a jabel, xquibij rije'. \p \v 47 C'ateri' ri achi'a' fariseos xquibij c'a cheque ri chajinela': ¿Rix chuka' xixch'acatüj-pe? \v 48 ¿Nitz'et ta comi c'a rix que yec'o ta cheque ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar y ri fariseos que quiniman ta ri nbij ri Jesús? \v 49 Xa ja ri vinük ri man jun quetaman chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa jari' ri nyetaken richin. Ja ta nka-pe castigo pa quivi' ri vinük re'. \p \v 50 Pero ri Nicodemo ri achi ri xa chak'a' xapon riq'uin ri Jesús, xbij c'a cheque ri ye rachibil: \v 51 ¿Utz ta comi chuvüch ri ka-ley que nbix que jun achi c'o rumac, y xa man etaman tüj, ni man ac'axan tüj chuka' chin si ketzij que c'o mac rubanun o xa man jun? \p \v 52 Y rije' xquibij c'a chin ri Nicodemo: Rat ni man rat aj-Galilea tüj, richin quiri' nato' ri Jesús. Tanic'oj na pe' jabel ri rutzij ri Dios tz'iban can. Chiri', nk'alajin-vi c'a que pa ruch'ulef Galilea man nc'ulun tüj c'a pe jun achi k'alajrisüy richin ri nbix chin roma ri Dios, xquibij. \p \v 53 Y c'ateri' ri achi'a' ri quimolon-qui', xquitaluj-e-qui' y xebe chi tak cacho. \c 8 \s1 Jun ixok aj-mac \p \v 1 Ri Jesús xbe c'a e pari' ri juyu' rubini'an Olivos. \v 2 Y xsaker yan, rija' xapon chic pa racho ri Dios. Ri vinük xe'apon c'a riq'uin. Y tz'uyul tok nutzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük ri quimolon-apu-qui' chiri'. \v 3 Y ri achi'a' fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xe'apon c'a riq'uin ri Jesús, quic'uan-apu jun ixok ri nmacun riq'uin jun achi ri xbe'ilitüj-pe. Xbequipaba' chuvüch ri Jesús, pa quinic'ajal. \v 4 Ri fariseos y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij rije'. Ri jun ixok ri kapaban chavüch, nmacun riq'uin jun achi ri xilitüj-pe. \v 5 Chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que ri nyebanun quere', quecamsüs chi abüj. ¿Achique c'a nabij rat? ¿Utz o man utz tüj nkacamsaj chi abüj ri jun ixok re'? xquibij chin. \p \v 6 Ri achi'a' ri' quiri' xquibij xaxe richin nquitij ri Jesús, richin quiri' nyetiquer nyesujun chirij. Pero ri Jesús xa xluque-ka, y c'o c'a xerutz'ibaj-ka pan ulef riq'uin ri ruvi-ruk'a'. \v 7 Y roma c'a ri achi'a' ri' juis c'a nquic'utula-apu chin ri Jesús, si ncamsüs o man ncamsüs tüj ri ixok re', rija' xbepa'e' c'a pe y xbij: Ri man jun bey c'a kajnük pa jun mac, tutz'ama' c'a ruc'akic ri ixok, xbij. \p \v 8 Y ri Jesús xluque' c'a ka jun bey chic y xutz'om chic c'a tz'ibanic jun bey, riq'uin ri ruvi-ruk'a', chiri' pan ulef. \v 9 Tok ri sujunela' chirij ri ixok xcac'axaj c'a ri xbij ri Jesús, ri cánima xbij cheque que rije' chuka' ye aj-maqui', y xquitalüj c'a e qui'. Xenabeyüj-e ri rajatük, y c'ateri' xebe ri más c'a ye ac'uala'. Xaxe chic c'a ri ixok ri xc'uje' can, roma ri ye sujunela' chirij xa xebe yan. Ri ixok pa'ül c'a chiri' ape' xbequipaba-vi chuvüch ri Jesús. \v 10 Y tok ri Jesús xbepa'e' chic pe, xutz'et c'a que xaxe chic ri ixok ri pa'ül can chiri'. Romari' xuc'utuj c'a chin ri ixok ri': ¿Y ri vinük ri ye c'amayon-pe avichin? ¿Man jun xc'uje-ka richin ncarucamsaj? xbij ri Jesús. \p \v 11 Y ri ixok ri' xbij: Ajaf, man jun chic xcanaj can, xbij. \p Y ri Jesús xbij c'a chin: Yin chuka' man ninbij tüj que ncacamsüs. Vocomi c'a catzolij y man camacun tüj chic. \s1 Ja ri Jesús ri nsakrisan quic'aslen conojel vinük \p \v 12 Tok ri Jesús xch'o chic c'a jun bey chiquivüch ri vinük, xbij c'a: Ja yin ri nquisakrisan quic'aslen ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Ri ntzekleben c'a vichin, ninsakrisaj c'a y nril ruc'aslen viq'uin. Y rija' man nbiyin tüj chic c'a pa k'eku'n. \p \v 13 C'ateri' ri achi'a' fariseos ri yec'o c'a chiri', xquibij-apu chin ri Jesús: Roj man nkanimaj tüj que ketzij ri nabij chavij, roma xa ja rat ri ncabin. \p \v 14 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' fariseos: Stape' (Aunque) xa ja yin ri nquik'alajrisan-ka vichin, ketzij vi c'a ri nink'alajrisaj-ka pa nuvi'. Roma chinuvüch yin k'alüj ri ape' yin petenük-vi, y chiri' c'a chuka' nquitzolin-vi. Jac'a rix man ivetaman tüj ape' nquipu'u-vi, ni man ivetaman tüj c'a chuka' ape' nquibe-vi. \v 15 Rix iyon c'a nibanala-ka i-leyes. Jac'a yin man quiri' tüj ninbün. \v 16 Y si yin ninbün jun juicio, pa ruchojmil c'a ntel-vi, roma man nuyon tüj yin, xa vachibilan-vi c'a ri Nata' ri takayon-pe vichin. \v 17 Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, nbij c'a que tok yec'o ye ca'i' ri junan ri nquibij, nk'alajin c'a que ketzij ri nquibij. \v 18 Y yin y ri Nata' ri takayon-pe vichin, junan ri nkabij, xbij ri Jesús. \p \v 19 Ri achi'a' fariseos xquibij c'a chin ri Jesús: ¿Ape' c'a c'o-vi ri Atata'? xquibij chin. Y ri Jesús xbij c'a: Rix man ivetaman tüj ruvüch ri Nata', roma man ivetaman tüj nuvüch yin. Si ta ivetaman nuvüch yin, ivetaman ta chuka' ruvüch ri Nata'. \p \v 20 Y ja tzij re' ri xerubij ri Jesús cheque ri vinük ri quimolon-qui' ape' nyeyalox-vi can tumin coma ri vinük chiri' pa racho ri Dios. Y man riq'uin tüj xerubila' tzij quiri', man jun ri xpu'u tüj chutz'amic, roma ri ru-hora man jani c'a tapon. \s1 Ri Jesús nbij jun bey chic que ntzolij-vi \p \v 21 Y jun bey chic, ri Jesús xbij c'a cheque: Yin nquitzolij-vi c'a, y tok rix c'ateri' nquinicanoj, man c'a nquinivil tüj. Xa chupan c'a ri imac nyixcom-vi. Y ri ape' nquibe-vi yin, rix man nyixtiquer tüj nyixapon, xbij ri Jesús. \p \v 22 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, nquibila' c'a chiquivüch: ¿Nucamsaj comi c'a ri' ri Jesús? Roma nbij: Ri ape' nquibe-vi yin, rix man c'a nyixtiquer tüj nyixapon, nbij, nquibij ri achi'a' ri'. \p \v 23 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Rix rix aj chere' ka y yin yin aj chila' chicaj. Rix richin vi ri ruch'ulef y yin man quiri' tüj. \v 24 Y romari' xinbij c'a chive que chupan ri imac nyixcom-vi. Y si xa man ninimaj tüj ri achique c'a yin, nyixcom na vi chupan ri imac, xbij. \p \v 25 C'ateri' ri achi'a' ri' xquibij chic c'a chin ri Jesús: ¿Rat achique c'a rat? \p Y ri Jesús xbij cheque: Yin, jac'a tok nutzamon-pe tzij iviq'uin, jari' tok nubin-pe chive ri achique yin. \v 26 Q'uiy c'a ri nc'atzinej que ninbij chive, roma ri itzel ri nyixbanun. Pero ri ninbij c'a chive rix y cheque conojel vinük, xaxe c'a ri vac'axan-pe riq'uin ri takayon-pe vichin, y rija' ketzij vi, xbij ri Jesús. \p \v 27 Pero rije' man xk'ax ta cheque ri xbix cheque roma ri Jesús, romari' man xquetamaj tüj que pari' ri Tata'ixel nch'o-vi rija'. \v 28 Ri Jesús xbij chic c'a: Ri k'ij c'a tok nquinijotoba' chuvüch ri cruz yin ri xinalüx chi'icojol, c'a jari' tok nivetamaj ri achique c'a yin. Y nivetamaj chuka' que ronojel ri ninbün yin, xa man nuyon tüj yin. Xa cachi'el ri rubin-pe ri Nata' chuve yin, quiri' c'a chuka' ninbij yin chive. \v 29 Ri Nata' ri takayon-pe vichin, c'o viq'uin. Man c'a nquiruya' tüj can nuyon, roma yin ninbün-vi ri nka' chuvüch, xbij ri Jesús. \p \v 30 Y roma c'a ri tzij ri xerutzijola' ri Jesús chiquivüch ri vinük, ye q'uiy c'a ri xetaken richin. \s1 Tok ri Jesús xbij cheque ri vinük que man ye ralc'ual tüj ri Dios \p \v 31 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri xetaken richin: Si rix jabel ruc'uaxic nibün chin ri nutzij, nyixoc c'a ketzij tak tzeklebey vichin. \v 32 Nivetamaj c'a chuka' achique ri ketzij, y ri ketzij nbün c'a chive que nyixel libre. \p \v 33 Y ri vinük ri' xquibij c'a: Roj roj ruxquin-rumam can ri Abraham, y romari' man xojc'uje' tüj chuxe' quitzij ch'aka chic, cachi'el ta roj lok'on tak ajic'a'. ¿Achique c'a roma tok nabij cheke que nkucolotüj-e? \p \v 34 Pero ri Jesús xbij cheque: Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive vocomi: Conojel c'a vinük ri nyemacun, nk'alajin que chuxe' rutzij ri mac yec'o-vi y jari' ri uc'uayon quichin. \v 35 Y si jun vinük chuxe' rutzij ri mac c'o-vi, man nc'uje' tüj riq'uin ri Dios. Jac'a ri jun ri ralc'ual vi ri Dios, nc'uje-vi riq'uin richin chi jumul. \v 36 Romari' si yin ri Ruc'ajol ri Dios nquicolon ivichin, ketzij vi que colonic ri nivil. \v 37 Y chinuvüch yin, ri nibij rix que rix ruxquin-rumam can ri Abraham, quiri' vi, xa jac'a ri nyixbanun man nuc'ut tüj que quiri', roma rix xa nicanola' achique c'a modo nibün richin nquinicamsaj. Re' nuc'ut c'a que rix man iyo'on tüj k'ij chin ri nutzij que c'unük ta pa tak ivánima. \v 38 Ronojel c'a ri nintzijoj yin, jac'a ri Nata' c'utuyun-pe chinuvüch. Y quiri' c'a chuka' rix. Xaxe chic c'a rix riq'uin ri jun ri c'unük itata', riq'uin rija' nivac'axaj ronojel ri nyixtajin chubanic. \p \v 39 Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Ri Abraham jari' ri kaxquin-kamama' can roj, xquibij. Y ri Jesús xbij cheque: Si ta rix ruxquin-rumam can ri Abraham, nk'alajin ta, roma ja ta ri utz ri xerubanala' rija', ja ta chuka' ri' ri nye'ibanala' rix. \v 40 Pero rix man quiri' tüj nibün. Rix xa nicanoj achique rubanic nibün richin nquinicamsaj yin ri nintzijoj ri ketzij chive, ketzij ri vac'axan-pe riq'uin ri Dios. Ri Abraham man c'a xbün tüj cachi'el ri nibün rix, y rix nibij que rix ruxquin-rumam can rija'. \v 41 Rix xa ja ri nbün ri jun ri c'unük itata', xa jari' ri nibün, xbij ri Jesús cheque. Y rije' xquibij c'a chin: Roj ketaman ruvüch ri xojalc'ualan. Xaxe c'a Jun ri Katata', y ri' ja ri Dios, xquibij. \p \v 42 C'ateri' ri Jesús xbij c'a cheque ri vinük ri': Si ja ta ri Dios ri Itata', nk'alajin ta, roma nquinijo' ta y nquinic'ul ta jabel, roma yin riq'uin ri Dios yin petenük y yin kajnük-vi-pe. Ja vi c'a ri Dios ri takayon-pe vichin y man pa nuyon tüj yin que xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef. \v 43 ¿Achique c'a roma tok rix man nijo' tüj que nk'ax chive ri ninbij chive? Roma xa man nka' tüj chive. \v 44 Ri itata' rix xa ja ri itzel-vinük y rix richin c'a rija', y ja ri nka' chuvüch rija', jari' ri nyixtajin chubanic. Ri itzel-vinük ja pa rutz'uquic tz'ucutnük-vi-pe richin ncamsan. Man xc'uje' tüj c'a chic chupan ri ketzij, roma xa man jun c'a ketzij ri c'o ta riq'uin. Xa jun tz'ucuy-tzij vi. Quitata' c'a conojel tz'ucuy tak tzij. \v 45 Y yin man c'a nquininimaj tüj roma ja ri ketzij ri ninbij chive. \v 46 ¿C'o comi c'a jun ri nbin-pe chuve vocomi achique mac ye nubanalun? Y si jabel nk'alajin que man jun mac pa nuc'aslen y ruyon ketzij ri ninbij, ¿achique c'a roma tok man nquininimaj tüj? \v 47 Roma ri richin chic c'a ri Dios, ja ri nbij ri rutzij ri Dios ri nbün. Jac'a rix man quiri' tüj nibün, roma man rix richin tüj ri Dios, xbij ri Jesús. \s1 Ri Cristo c'o-vi, tok man jani rutzijol que nalüx ri Abraham \p \v 48 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij c'a chin ri Jesús: Ketzij vi c'a ri kabin chavij que rat xa rat jun aj-Samaria y c'o itzel espíritu aviq'uin, xquibij chin. \p \v 49 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin man jun itzel espíritu ri c'o ta viq'uin. Yin ja ri Nata' ri ninya' ruk'ij, y rix xa man quiri' tüj chivüch. Rix xa nibün chuve que yin itzel. \v 50 Yin man nuk'ij tüj ri nincanoj chi'icojol, pero c'o c'a Jun ri njo'on que ronojel vinük nuya' ta nuk'ij. Y ja chuka' rija' ri nbün juzgar pa quivi' ri man nquibün tüj quiri'. \v 51 Tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Achique c'a vinük ri nutakej ri nutzij, man c'a nutz'et tüj ri camic ri richin chi jumul, xbij ri Jesús. \p \v 52 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij c'a chin ri Jesús: Vocomi ketaman chic c'a que c'o-vi itzel espíritu aviq'uin, roma nabij que achique ri nyetaken ri atzij, man c'a nyecom tüj. Tatz'eta' na pe' ri kaxquin-kamama' can Abraham y ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom. \v 53 ¿Más nim ta comi ak'ij rat que chuvüch ri kaxquin-kamama' can Abraham? Rija' xa xcom, y quiri' chuka' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xecom. ¿Rat achique ta c'a rat? Roma nabij que ri nyetaken ri atzij man nyecom tüj. \p \v 54 Y ri Jesús xbij: Si nuyon c'a yin ninya' nuk'ij, xa man jun c'a nc'atzin-vi. Pero ri nuk'ij yin, ja ri Nata' nyo'on. Ri Nata' jari' ri nibij i-Dios chin. \v 55 Y stape' (aunque) rix quiri' nibij chin, man ivetaman tüj ruvüch. Jac'a yin vetaman-vi ruvüch. Y xa nquinoc c'a jun tz'ucuy-tzij cachi'el rix, si ta ninbij que man vetaman tüj ruvüch ri Dios, y xa vetaman. Yin ninbün-vi c'a ri nbij ri rutzij rija'. \v 56 Ri Abraham juis c'a xquicot ránima, roma nc'atzinej c'a que nutz'et can ri k'ij vichin yin. Y rija' xutz'et-vi, y juis xquicot ránima romari', xbij ri Jesús. \p \v 57 Jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Rat nabij que atz'eton chic ri kaxquin-kamama can Abraham, pero rat xa c'a rat ac'ual vi. Xa c'a man jani cincuenta ajuna'. \p \v 58 Pero ri Jesús xbij cheque ri achi'a' ri': Ketzij c'a ninbij chive que yin yinc'o-vi-pe. Yinc'o-vi-pe tok man jani rutzijol que nalüx ri Abraham, xbij. \p \v 59 Y ri achi'a' ri' jari' tok xbequisiq'uila-pe abüj richin nyequic'ük chirij. Pero ri Jesús xel c'a pe chiri' pa racho ri Dios. Chiquicojol c'a ri vinük xrevala-pe-ri', xel-e. \c 9 \s1 Ri Jesús nuc'achojrisaj jun achi moy pe pa ralaxic \p \v 1 Ri Jesús nc'o c'a e ape' c'o-vi jun achi moy pa ralaxic. Ri Jesús xutz'et c'a ri jun achi ri'. \v 2 Y ri achibila' xquic'utuj c'a chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a ri xmacun richin quere' xalüx ri achi re'? ¿Ja ri rute-rutata' o ja rija'? xquibij. \p \v 3 Pero ri Jesús xbij: Man jun c'a cheque tüj rije' ri xmacun, richin quere' xuc'ulachij ri jun achi re'. Ni rija' ni ri rute-rutata'. Rija' quere' c'a pa ralaxic, richin que nk'alajin ta ri rusamaj ri Dios riq'uin. \v 4 Pak'ij, utz vi que nban samaj. Jac'a tok ntoc-pe ri ak'a', conojel man utz tüj chic nyesamüj. Y quiri' c'a chuka' yin, vocomi nc'atzin richin ninbün ri samaj ri ruchilaben-pe chuve ri takayon-pe vichin, roma tok man nquic'uje' tüj chic, man nquitiquer tüj chic ninbün ri samaj re'. \v 5 Y ri k'ij c'a ri c'a yinc'o na e chuvüch ri ruch'ulef, jac'a yin ri nquisakrisan quic'aslen conojel vinük, xbij. \p \v 6 Tok ye rubin chic c'a ka ri tzij ri' ri Jesús, rija' xchuban c'a pan ulef. Y riq'uin ri ruchub ri xka' pan ulef, xbün ba' vit ch'abük. C'ateri' ri chabük ri' xuquil-e chirunak'-ruvüch ri achi moy. \v 7 Y xbij chin: Vocomi cabiyin c'a, y te'ach'aja' ri runak'-avüch pan atinbül rubini'an Siloé. Ri bi'aj c'a re' pa jun chic tzij nbix Takon chin. Ri achi ri' xbe na vi, xuch'üj ri runak'-ruvüch, y tok xtzolij-pe, ntzu'un chic. \v 8 C'ateri' c'a tok ri vinük ri ye ru-vecinos ri achi re' y ri ch'aka chic vinük ri ye tz'eteyon richin que moy, nquibila' c'a: ¿Man ja tüj comi achi re' ri c'utuy-limosna ri katz'etelon que tz'uyul nuc'utuj can ru-limosna? nquibij c'a. \p \v 9 Y yec'o c'a vinük ri nyebin: Ja', ja rija'. Ch'aka chic nquibij: Junan ntzu'un riq'uin ri achi ri'. \p Pero rija' nbij c'a: Ja'. Ja yin ri' ri tz'uyul ninc'utuj can limosna cheque ri vinük, xbij. \p \v 10 Y ri vinük nquic'utuj c'a chin ri achi ri': Ri rubanun-pe xa man ncatzu'un tüj. ¿Achique c'a rubanic xban chave richin que ncatzu'un chic vocomi? xquibij c'a chin. \p \v 11 Ri achi xbij cheque: Ri jun achi rubini'an Jesús xbün ba' vit ch'abük y jari' ri xuquil chirunak'-nuvüch, y c'ateri' xbij chuve: Cabiyin y te'ach'aja' ri runak'-avüch pa Siloé. Y yin xinbe-vi, xinch'üj ri runak'-nuvüch y jari' tok xintzu'un. \p \v 12 Pero ri vinük xquic'utuj chin: ¿Ape' c'a c'o-vi ri Jesús vocomi? xquibij. \p Y rija' xbij: Man vetaman tüj, xbij cheque. \s1 Ri achi moy tok rubanun can, xuc'u'üx chiquivüch ri fariseos \p \v 13 Y ri vinük xquic'uaj c'a e ri achi moy tok rubanun can, c'a chiquivüch ri achi'a' fariseos. \v 14 Ri k'ij c'a tok ri Jesús xbün ri ba' vit ch'abük y xbün chin ri achi moy que ntzu'un, pa jun c'a k'ij richin uxlanen. \v 15 Tok ri achi, ri moy rubanun can, c'o chic c'a apu chiquivüch ri achi'a' fariseos, ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a chin que achique rubanic xban chin richin vocomi ntzu'un chic. Y rija' xbij: Ri xbanun c'a chuve richin nquitzu'un chic, xuquil c'a ba' vit ch'abük chirunak'-nuvüch, xinch'üj, y jare' nquitzu'un chic, xbij cheque. \p \v 16 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri xquibij: Ri achi ri rubini'an Jesús man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi, roma man nuchajij tüj ba' ri k'ij ri richin uxlanen, nquibij. \p Pero yec'o c'a ch'aka chic fariseos ri xquibij: ¿Ntiquer ta comi nyerubün milagros jun achi aj-mac, cachi'el xbün ri Jesús riq'uin ri achi moy? \p Ri achi'a' fariseos ri' man junan tüj c'a ri quinojibül pari' ri Jesús. \v 17 C'ateri' ri achi'a' fariseos xquic'utuj c'a chin ri achi, ri moy tok rubanun can: ¿Achique chi achi ri Jesús nanuc rat? Ri xbün chave que ncatzu'un. Y ri achi ri' xbij: Yin ninnuc que ri Jesús k'alajrisüy richin ri nbix chin roma ri Dios, xbij cheque. \p \v 18 Jac'a ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, man nquinimaj tüj c'a que ri achi ri' moy vi tok xalüx. Romari' man nquinimaj tüj chuka' que jun milagro ri xbanun que ntzu'un vocomi. Xecoyoj na c'a ri rute-rutata' ri achi ri ntzu'un chic vocomi. \v 19 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj c'a cheque ri rute-rutata' ri achi: ¿Ja ivalc'ual re', ri nibij que moy pa ralaxic? Si moy c'a tok xalüx, ¿achique c'a roma tok ntzu'un vocomi? xquibij. \p \v 20 Y ri rute-rutata' ri achi xquibij c'a cheque ri achi'a' ri': Ja', ja kalc'ual re' y moy vi pa ralaxic. \v 21 Jac'a ri man ketaman tüj roj, ja ri achique rubanic xbün richin ntzu'un chic vocomi. Y si c'o jun ri xbanun chin richin ntzu'un chic vocomi, man ketaman tüj roj. Tic'utuj c'a chin rija', roma xa c'o chic c'a rujuna', y ntiquer nbij chive ri achique xbanatüj, xquibij rije'. \p \v 22 Quiri' c'a ri xquik'alajrisaj ri rute-rutata' ri achi, cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, roma quixbin c'a qui' chiquivüch. Ri achi'a' ri c'o quik'ij, quelesan chic c'a rutzijol que achique na vinük ri nbin que ri Jesús jari' ri Cristo, nokotüx c'a pe chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \v 23 Xa romari' tok ri rute-rutata' ri achi ri ntzu'un chic, xaxe c'a xquibij que tiquic'utuj chin rija', roma xa c'o chic rujuna'. \p \v 24 Y ri achi'a' ri' xcoyoj chic c'a jun bey ri achi ri ntzu'un chic, y xquibij chin: Ja ri Dios taya' ruk'ij. Roj ketaman que ri achi rubini'an Jesús, jun achi aj-mac, xquibij. \p \v 25 Y ri achi xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Yin man c'a vetaman tüj si ri Jesús jun aj-mac o man aj-mac tüj. Ri vetaman yin pari' rija', ja que xinruc'achojrisaj, roma tok rubanun can man c'a nquitzu'un tüj, y vocomi nquitzu'un chic, xbij rija'. \p \v 26 Y ri achi'a' ri' xquic'utuj chic c'a chin ri achi: ¿Achique ri xbün chave richin quiri' xatiquer xatzu'un? xquibij. \p \v 27 Rija' xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Pero ri' xintzijoj yan c'a chive y xa man xinivac'axaj tüj. ¿Achique c'a roma tok vocomi rix nijo' que yin nincamulij chic rubixic chive? ¿Nijo' c'a nitzeklebej ri Jesús? xbij cheque. \p \v 28 Pero ri achi'a' ri' xcatüj c'a coyoval y xquibij: Ja rat sí rat jun tzeklebey richin rija', jac'a roj roj tzeklebey richin ri Moisés. \v 29 Roj ketaman-vi c'a que ri Moisés xch'o-vi ri Dios riq'uin, jac'a ri Jesús re' man ketaman tüj ape' tipu'u-vi, xquibij. \p \v 30 Y ri achi xch'o-apu cheque y xbij c'a: Jare' ri nbanun chuve yin que juis nquinuc pari', roma rix man ivetaman tüj ape' npu'u-vi, pero viq'uin yin xbün jun milagro, roma vocomi nquitzu'un chic. \v 31 Nk'alajin-vi que ri Jesús man aj-mac tüj, roma ketaman que ri Dios man nbün tüj ri nquic'utuj ri aj-maqui' chin. Pero ri jun ri nuya-vi ruk'ij ri Dios y nbün chuka' ri nrajo' ri Dios, nac'axüx-vi roma ri Dios, y nbanatüj ri nuc'utuj. \v 32 Man jun bey c'a tz'eton o ac'axan tüj que c'o ta jun ri nbanun chin jun ri moy vi pa ralaxic richin ntzu'un ta. \v 33 Y si ta ri achi rubini'an Jesús, man ta riq'uin ri Dios petenük-vi, man ta xtiquer xbün ri milagro viq'uin yin, xbij rija'. \p \v 34 Pero ri achi'a' ri' xquibij chin ri achi ri ntzu'un chic: Rat rat aj-mac pe pan avalaxic, ¿y najo' nkojatijoj roj? xquibij. \p Y xquelesaj c'a pe ri achi ri', ri chiri'. \s1 Ri xbij ri Jesús chin ri achi moy tok rubanun can y ri xbij cheque ch'aka fariseos \p \v 35 Ri Jesús xrac'axaj c'a que ri achi ri' xelesüs-pe. Romari' xberucanoj, y tok nril, xbij c'a chin: ¿Naya' comi avánima rat riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios? xbij ri Jesús chin. \p \v 36 Y ri achi ri ntzu'un chic xbij c'a chin ri Jesús: Yin ninjo' ninya' vánima riq'uin ri Ruc'ajol ri Dios, xa jac'a ri man vetaman tüj achique ri'. Tabij c'a chuve, xbij ri achi. \p \v 37 Y ri Jesús xbij c'a chin: Rat atz'eton chic c'a ri Ruc'ajol ri Dios. Ja yin ri Ruc'ajol ri Dios. Ja yin ri nquich'o aviq'uin, xbij. \p \v 38 Ri achi jari' xbij: Ajaf, yin ncatintakej. Y ri achi xuya' ruk'ij ri Jesús. \p \v 39 Y ri Jesús xbij: Yin xinpu'u c'a chuvüch ri ruch'ulef chiquitz'etic ri vinük achique quibanun, si utz o man utz tüj. Y ninbün c'a cheque ri vinük ri man ntzu'un tüj cánima, que titzu'un. Jac'a ri nquina' que ntzu'un ri cánima, xa ninbün que man nquitzuün tüj. \p \v 40 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri yec'o-apu chiri' ape' c'o-vi ri Jesús, tok xcac'axaj ri', xquibij: ¿Roj moyirnük c'a chuka' roj? \p \v 41 Y ri Jesús xbij cheque: Si ta rix moy, jabel ta, roma man jun tüj mac nivakalej. Xa roma c'a rix nibij que man rix moy tüj, xa romari' tok ri imac c'o-vi. \c 10 \s1 Nk'alajin-vi jabel ri yuk'uy quichin ovejas tok nyeberelesaj-pe ri ru-ovejas pa quicoral \p \v 1 Y tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Ri quicoral ri oveja c'o c'a jun ruchi'. Y ri man c'a nucusan tüj ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu y xa nuropij, ri nbanun c'a quiri' jun elek'on y jun tz'amoy quichin vinük pa tak bey richin c'o nrelesaj can cheque. \v 2 Jac'a ri nucusan ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu, ri' ja vi ri' ri yuk'uy quichin ri ovejas. \v 3 Y ri yuk'uy quichin ri ovejas nujük c'a pe ri ruchi' ri coral chuvüch, y ri ovejas quetaman chic ri ruch'abül ri quiyuk'uy. Rija' nyeroyoj chiquijujunal riq'uin ri quibi' y nyerelesaj c'a e. \v 4 Tok ri yuk'uy quichin ovejas ye relesan chic c'a e conojel ri ru-ovejas, ninabeyüj c'a e chiquivüch y ri ovejas nyetzeke-e chirij. Ri ovejas quiri' vi nquibün, roma quetaman c'a ruch'abül ri niyuk'un quichin. \v 5 Jac'a ri man quetaman tüj ruvüch, man nquitzeklebej tüj. Xa nye'anmüj chuvüch, roma man quetaman tüj ri ruch'abül, ch'abül ri xa man jun bey cac'axan tüj. \p \v 6 Ri Jesús jun ejemplo ri xbij cheque ri achi'a' fariseos, jac'a rije' man xk'ax ta cheque achique ri xbij cheque. \s1 Ri utzilüj K'uyunel \p \v 7 C'ateri' ri Jesús xch'o jun bey chic y xbij cheque ri achi'a' fariseos ri': Tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ja yin ri Ruchi' ri coral ri ape' nye'oc-apu ri ovejas. \v 8 Y ye q'uiy c'a ri xec'uje' yan nabey que chinuvüch yin y xquibij que ye takon-pe roma ri Dios, pero xa man quiri' tüj, xa ye junan quiq'uin ri elek'oma' y ye junan quiq'uin ri nyetz'amon vinük pa tak bey richin c'o nquelesaj can cheque. Matiox c'a que man xetzeklebex tüj coma ri ovejas ri ye vichin yin. \v 9 Ja yin c'a ri Ruchi' ri coral. Ri ntoc c'a viq'uin yin, ncolotüj y nril ronojel ri nc'atzin chin. \p \v 10 Jun elek'on tok napon, xe c'a richin nberubana-pe elek' y ncamsan can. Ronojel c'a ri nbün can, man pa rubeyal tüj. Jac'a yin, nbij ri Jesús, xinpu'u richin ninya' ri c'ac'a' c'aslen, jun utzilüj c'aslen. \v 11 Y ja yin ri utzilüj K'uyunel. Ri utzilüj K'uyunel, nuya-vi ruc'aslen coma ri ru-ovejas. \v 12 Jac'a ri xa man ketzij k'uyunel tüj, ri xa nyuk'un roma tojon y man rajaf tüj chuka' ri ovejas, ri' tok nutz'et c'a que npu'u ri utif, xa ja rija' ri nucol-e-ri' nabey y nyeruvulaj ri ovejas ri nyeruyuk'uj. Y ri utif nyeruc'uaj c'a ri ovejas, y ri ch'aka chic nquitalüj-e-qui'. \v 13 Ri man c'a ketzij tüj yuk'uy quichin ri ovejas, ri xa tojon, nanmüj. Y quiri' nbün roma xa man c'a rajaf tüj ri ovejas. Man jun c'a pena chin rija' si c'o nquic'ulachij ri ovejas. \p \v 14 Jac'a yin ri utzilüj K'uyunel, y vetaman quivüch ri ovejas ri ye vichin yin, y rije' quetaman c'a chuka' nuvüch yin. \v 15 Quiri' c'a chuka' nubanun yin riq'uin ri Nata'. Rija' retaman nuvüch yin, y yin vetaman ruvüch rija'. Yin ninya' c'a nuc'aslen coma ri nu-ovejas. \v 16 Y yin man xe tüj c'a nu-ovejas re' yec'o, xa yec'o c'a chuka' ch'aka chic ri man jani yec'o ta chere' chupan ri jun coral re'. Nyenc'ün c'a pe y ncac'axaj chuka' ri nuch'abül. Nc'uje-vi c'a jun ketzij K'uyunel y jun li'aj ru-ovejas. \p \v 17 Ri Nata' Dios nquirujo-vi c'a. Nka' c'a chuvüch que yin ninya' ri nuc'aslen coma ri nu-ovejas, y chuka' roma ri nc'uje' chic c'a e nuc'aslen jun bey. \v 18 Ri nuc'aslen yin, man jun c'a nelesan, xa c'a ja na yin ri nquiyo'on. Pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin que ninya' y pa nuk'a' chuka' yin c'o-vi richin nc'uje' chic e nuc'aslen jun bey. Quiri' c'a ri rubin-pe ri Nata' chuve, xbij ri Jesús. \p \v 19 Y jari' tok xjalajo' jun bey chic chiquivüch ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, roma ri tzij ri xerubij ri Jesús. \v 20 Ye q'uiy cheque rije' ri xquibij chirij ri Jesús: Xa loco la'. Xa itzel espíritu ri c'o riq'uin, y rix ninimaj-ka ri nbij. \p \v 21 Jac'a ri ch'aka chic xquibij: Jun ri c'o itzel espíritu riq'uin, man ntiquer tüj nbij utzilüj tak tzij cachi'el ri xerubij-ka ri Jesús. ¿Ntiquer ta comi chuka' jun ri c'o itzel espíritu riq'uin que nbün chin jun moy que ntzu'un jun bey chic? nquibij. \s1 Yec'o ri xcajo' xquicamsaj ri Jesús chi abüj \p \v 22 Y pa ru-tiempo c'a ri tef, jari' tok nban ri nimak'ij rubini'an Dedicación, nimak'ij richin ruk'ijul tok xch'ajch'ojrisüs ri racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén. \v 23 Y ri Jesús c'o c'a apu chupan ri racho ri Dios. Y pa jun corredor ri rubini'an Richin ri Salomón, chiri' c'a c'o-vi. \v 24 Ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xe'apon riq'uin ri Jesús, xquisutij rij, y c'ateri' xquibij c'a chin: ¿Achique c'a roma tok man jun bey najo' nak'alajrisaj-avi' chikavüch? Si ja rat ri Cristo, tabij c'a cheke. \p \v 25 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Nubin chic c'a chive y man nquitaken tüj. Y ronojel ri samaj ri nyenbün, pa rubi' c'a ri Nata' Dios nyenbün-vi. Y ri samaj ri' nuk'alajrisaj-vi c'a ri achique yin. \v 26 Xa jac'a rix man nquinitakej tüj vi, roma rix xa man rix nu-ovejas tüj, cachi'el vi c'a ri xinbij yan chive. \v 27 Ri nu-ovejas yin quetaman y ncac'axaj ri nuch'abül, y yinquitzeklebej chuka'. Yin vetaman c'a chuka' quivüch rije'. \v 28 Man nyesatz tüj c'a can, xa nquil-vi quic'aslen ri man nq'uis tüj, viq'uin yin. Ni man jun c'a chuka' ri ntiquer nye'elesan-e pa nuk'a'. \v 29 Y chuka' pa ruk'a' c'a ri Nata' Dios yec'o-vi, roma ja rija' ri xcha'on quichin. Y rija' jari' ri más nim ruk'ij que chuvüch achique na. Y man jun c'a ri xtiquer nyerelesaj-e pa ruk'a' rija'. \v 30 Yin vachibilan ri Nata', jun c'a kabanun riq'uin, xbij ri Jesús. \p \v 31 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xebequisiq'uila' chic c'a pe abüj chirij ri Jesús, richin nquicamsaj chi abüj. \v 32 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Q'uiy c'a utzilüj tak samaj ri ye nubanalun chivüch, roma ri vuchuk'a' ri ruyo'on-pe ri Nata' chuve. ¿Achique c'a cheque ri utzilüj tak samaj ri nubanun ri man nka' tüj chivüch, y romari' nijo' nquinicamsaj chi abüj? xbij ri Jesús. \p \v 33 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Roj man ncatkac'ük tüj chi abüj roma jun utzilüj samaj. Roj ncatkac'ük chi abüj roma nabij que rat junan riq'uin ri Dios. Roma jun achi ri nbin quiri', xa nuyok' rubi' ri Dios, xquibij. \p \v 34 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, ri Dios nbij c'a: Yin nubin que ivonojel rix rix dios chuka'. \v 35 Ketaman c'a que man jun bey nkutiquer tüj nkabij que ri nbij ri rutzij ri Dios man ketzij tüj. Rija' xbij dios cheque ri achique chok chin xuya-vi ri rutzij. \v 36 Si quiri' xbij ri Dios, ¿achique c'a roma rix nibij que yin xinyok' rubi' ri Dios roma xinbij que ja yin ri Ruc'ajol ri Dios? Y yin xinrucha' c'a ri Dios richin xinrutük-pe chuvüch ri ruch'ulef. \v 37 Y si man ninbün tüj c'a ri ruchilaben-pe ri Nata' Dios que ninbün yin, man nquinitakej tüj c'a. \v 38 Jac'a si ninbün ri ruchilaben-pe ri Dios chuve, quinitakej romari', stape' (aunque) man nquinitakej tüj roma ri nubin chive. Titakej, richin que tivetamaj que ri Nata' Dios c'o-vi c'a viq'uin y yin chuka' quiri' nubanun riq'uin rija', xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij. \p \v 39 Juis c'a xcajo' ri achi'a' ri' que xquitz'om ta e ri Jesús, pero xa man xetiquer tüj jun bey chic, roma xa xbe chiquivüch. \p \v 40 Y ri Jesús xc'o chic apu lojc'an ruchi' rakün-ya' Jordán y xc'uje' c'a ka q'uiy k'ij chiri', ri ape' xbün-vi bautizar ri Juan Bautista, pa nabey. \v 41 Y ye juis c'a ye q'uiy vinük xe'apon riq'uin ri Jesús chiri'. Y ri vinük ri' nquibila' c'a: Ri Juan Bautista ketzij vi que man jun milagro ri xbün richin que xuk'alajrisaj-ri' que takon-pe roma ri Dios, pero ronojel c'a ri tzij ri xerubij can chirij ri achi re', ketzij vi, nquibij c'a ri vinük ri'. \p \v 42 Y ye q'uiy c'a vinük ri xetaken richin ri Jesús chupan ri jun lugar ri'. \c 11 \s1 Tok xcom ri Lázaro \p \v 1 Chupan c'a ri vit tinamit rubini'an Betania ri quitinamit ri María y ri Marta ri quichak'-qui', c'o c'a jun yava'. Ri yava' ri' rubini'an c'a Lázaro. \v 2 Ri María re', jare' ri xyo'on jubulüj ak'on chirij ri rakün ri Ajaf Jesús y xerusu' riq'uin ri rusmal tak ruvi'. Xa ruxbal c'a rija' ri Lázaro, ri yava'. \v 3 Y ri María y ri Marta ri ye rana' ri Lázaro, xquitük c'a rubixic chin ri Jesús: Ajaf, vocomi c'a nkaya' rutzijol chave que ri kaxbal Lázaro, ri juis najo' rat, yava'. Cotz'ol c'a pa ruvarabül. \p \v 4 Y tok ri Jesús xrac'axaj c'a ri takon-e rutzijol chin, rija' xbij: Ri Lázaro nyavüj, roma nc'atzin c'a que nk'alajin ri ruchuk'a' ri Dios. Ri yabil c'a ri ntoc chin, man c'a ntiquer tüj nuc'uaj pa camic. Xa nk'alajin na c'a ri ruchuk'a' ri Dios, richin quiri' yin ri Ruc'ajol ri Dios ninc'ul tüj c'a nuk'ij, xbij ri Jesús. \p \v 5 Ri Jesús juis c'a nrajo' ri Marta, chuka' ri María ri ruchak', y ri Lázaro. Ye oxi' juis c'a nyerujo'. \v 6 Y tok rija' xrac'axaj que ri Lázaro c'o yabil tz'amayon richin, c'a pa rox c'a k'ij xbe chutz'etic, roma c'a xc'uje' na chic ca'i' k'ij chupan ri lugar ape' c'o-vi. \v 7 Y ja tok c'unük chic ri ca'i' k'ij, ri Jesús xbij cheque ri rachibila': Vocomi nkutzolij c'a pa ruch'ulef Judea, xbij cheque. \p \v 8 Y ri rachibila' xquibij c'a chin: Maestro, xquibij c'a chin. Xa c'ate ba' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chikacojol roj israelitas quic'ualon chic abüj chavij richin ncatquicamsaj. ¿Najo' c'a que ncatzolij chic chila' vocomi? xquibij ri achibila' chin ri Jesús. \p \v 9 Pero ri Jesús xbij cheque: Ri k'ij ruc'uan c'a doce horas. Ri nbiyin pak'ij, man c'a nutopla' tüj rakün, roma c'o ri sük richin ri ruch'ulef. Ronojel c'a nutz'et roma ri sük ri'. \v 10 Jac'a ri nbiyin pa k'eku'n, nutopla' ri rakün, roma xa manak ri sük pa ruvüch. \p \v 11 Y tok ri Jesús rubin chic ka ronojel re', xch'o jun bey chic cheque ri rachibila' y xbij: Ri Lázaro ri ketaman ruvüch, nvür. Roma c'a ri' jare' nquibe chin nc'asoj, xbij cheque ri rachibila'. \p \v 12 Y jari' tok ri rachibila' xquibij chin: Ajaf, si ri Lázaro xa nvür, xa nc'achoj, xquibij. \p \v 13 Y ri Jesús xa pari' ri rucamic ri Lázaro xch'o-vi tok xbij que nvür, pero ri rachibila' xk'ax cheque que varan vi. \v 14 C'ateri' ri Jesús jabel c'a choj ri xbij cheque. Rija' xbij c'a: Ri Lázaro xcom. \v 15 Y juis c'a nquiquicot, xbij ri Jesús, roma man pa Betania tüj yinc'o-vi tok xcom ri Lázaro, richin quiri' c'o k'ij chive rix richin que más niya' ivánima viq'uin. Vocomi jo' c'a pa Betania, ape' c'o-vi ri Lázaro, xbij ri Jesús. \p \v 16 Jac'a ri rachibil ri rubini'an Tomás, y nbix chuka' Ri Cuach chin, rija' xbij c'a cheque ri achibila' ri ye rachibil vi: Jo' c'a chirij ri Jesús, richin que si rija' ncamsüs, ja chuka' ri' tikac'ulachij roj, xbij. \s1 Ri Jesús c'o-vi c'aslen riq'uin \p \v 17 Y ri Jesús y ri rachibila' xe'apon c'a pa tinamit Betania. Ri k'ij c'a tok xe'apon rije', ya ja caji' k'ij c'o ri camnük pa jul. \v 18 Ri tinamit Betania man nüj tüj ncanaj-vi can chin ri tinamit Jerusalén. Ri quicojol xa bama nic'aj legua. \v 19 Y ye q'uiy c'a achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas ri xepu'u chiri' y xe'apon nquipochi'ij ri Marta y ri María, roma ri rucamic ri quixbal Lázaro. \v 20 Tok ri Marta xapon c'a rutzijol riq'uin que petenük ri Jesús, junanin xel-e richin xbe chi ruc'uluxic. Y ri María man c'a xunabej tüj, xa xcanaj can chiri' pa jay. \v 21 Y ri Marta tok xapon c'a riq'uin ri Jesús, rija' xbij chin: Ajaf, ri nuxbal xcom. Xa ta chere' ratc'o-vi, c'a c'üs ta vocomi. \v 22 Pero yin vetaman que ri nac'utuj chin ri Dios vocomi, ri Dios nuya-vi chave, xbij ri Marta chin ri Jesús. \p \v 23 Jari' tok ri Jesús xbij chin ri Marta: Ri axbal Lázaro nc'astüj, xbij ri Jesús. \p \v 24 Y ri Marta xbij chin ri Jesús: Ja', yin vetaman que nc'astüj, roma tok napon ri ruq'uisbül k'ij, conojel c'a ri caminaki' nyec'astüj, xbij rija'. \p \v 25 Ri Jesús xbij c'a chin ri Marta: Yin nquitiquer-vi nyenc'asoj ri ye camnük chic e, y nquitiquer-vi ninya' c'aslen. Romari' ri ntaken vichin, man jun rubanun si camnük chic, roma nc'uje' ruc'aslen. \v 26 Achique na c'a vinük ri c'a c'o na ruc'aslen chuvüch ri ruch'ulef y nquirutakej yin, man c'a napon tüj chupan ri camic richin chi jumul. ¿Nanimaj c'a re'? xbij ri Jesús chin ri Marta. \p \v 27 Y ri Marta xbij chin ri Jesús: Ja', Ajaf. Ninnimaj na vi ronojel ri nabij, roma vetaman-vi que ja rat ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios, ri nc'atzinej-vi que npu'u na chuvüch ri ruch'ulef, xbij ri Marta. \s1 Tok ri Jesús xrok'ej ri Lázaro \p \v 28 Tok ri Marta rubin chic c'a can ri tzij re' chin ri Jesús, xbe chiroyoxic ri María ri rana'. Y tok xapon c'a, ri Marta xbij pa ruxiquin ri María: Ri Ajaf Jesús xka-pe y vocomi ncaroyoj, xbij chin. \p \v 29 Ri María, xe c'a xrac'axaj-e quiri', jari' xcatüj-e ape' tz'uyul-vi y junanin xbe. Rija' xbe c'a ape' c'o-vi ri Jesús. \v 30 Ri Jesús c'a man jani c'a toc-apu chupan ri vit tinamit Betania, xa c'a c'o na ape' xbec'ul-vi roma ri Marta. \v 31 Y ri vinük israelitas ri yec'o chiri' pa jay, ri nquipochi'ij ri María, tok xquitz'et que junanin xcatüj, xel-e y xbe. Ri vinük ri' junanin chuka' xquitzeklebej-e, roma rije' xquinuc que ri María nbe chuchi-jul richin nrok'ej ri ruxbal. \p \v 32 Ja tok ri María xapon ape' c'o-vi ri Jesús y xutz'et, xxuque-ka chirakün y xbij chin: Ajaf, ri nuxbal xcom. Xa ta chere' ratc'o-vi, man ta camnük vocomi, xbij. \p \v 33 Ja tok ri Jesús xutz'et que ri María ntok' y quiri' chuka' nye'ok' conojel ri quivinak israelitas ri xe'apon chin nquipochi'ij ri María, ri ránima ri Jesús jun vi xbün xuna' rija' y xpu'u c'a bis riq'uin. \v 34 Y c'ateri' c'a xuc'utuj: ¿Ape' ximuk-vi ri Lázaro? xbij. \p Y rije' xquibij: Ajaf, jo' y nkac'utu' c'a chavüch ape' xkamuk-vi, xquibij chin. \p \v 35 Y ri Jesús xok'. \v 36 Jari' tok ri vinük israelitas ri nyepochi'in ri Marta y ri María, xquibila' c'a: Titz'eta' la Jesús, nrok'ej ri Lázaro. Nk'alajin que juis xrajo', xquibij. \p \v 37 C'ateri' yec'o c'a cheque ri vinük ri' xquibila' c'a chirij ri Jesús: Rija' xtiquer c'a xbün chin ri moy richin xtzu'un. ¿Man xtiquer tüj comi xbün chin ri Lázaro que man ta xcom? xquibij. \s1 Ri Lázaro caji' yan k'ij camnük-e tok xc'asos roma ri Jesús \p \v 38 Tok ri Jesús xapon c'a chuchi' ri jul, xtzolij chic c'a pe ri bis riq'uin. Ri jul ape' mukul-vi ri Lázaro, jun jul ri c'oton chuvüch jun juyu', y tz'apül can ruchi' riq'uin jun abüj. \v 39 Y jari' tok ri Jesús xbij: Tivelesaj la abüj tz'apbül ruchi' la jul, xbij rija'. Jac'a ri Marta, ri rana' can ri Lázaro ri xcom-e, xbij chin ri Jesús: Ajaf, caji' yan c'a k'ij ri'. Ya chuj chic ninnuc yin, xbij. \p \v 40 Pero ri Jesús xbij chin ri Marta: Yin nubin chic c'a chave que si xtanimaj, xtatz'et c'a ri nbün ri ruchuk'a' ri Dios, xbij chin. \p \v 41 Y jari' tok xquelesaj c'a ri abüj tz'apbül ruchi' ri jul ape' c'o-vi ri camnük. C'ateri' ri Jesús xtzu'un c'a chicaj y xbij: Nata', matiox ninya' chave, roma xinavac'axaj c'a pe. \v 42 Yin vetaman que chi jumul vi nquinavac'axaj. Y ronojel c'a re', ninbij coma ri vinük ri quimolon-pe-qui' viq'uin vocomi, richin que tiquinimaj que ja rat ri xatakon-pe vichin chuvüch ri ruch'ulef. \p \v 43 Tok ri Jesús rubin chic c'a ka ri tzij re', riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o y xbij: Lázaro, cacatüj y catel c'a pe, xbij. \p \v 44 Y ri Lázaro, ri camnük chic e, xbe'el-pe. Ri ruk'a-rakün ri camnük, jabel c'a botz'on-e pa tak c'ul, y ri ruvüch tz'apül c'a e riq'uin jun xax c'ul. C'ateri' ri Jesús xbij: Que'isolo' can la c'ul chirij, richin que utz nbiyin y ntiquer ntzolin-e, xbij. \s1 Ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquinuc yan c'a que nquicamsaj ri Jesús \p \v 45 Y ye q'uiy c'a vinük israelitas nquipochi'ij ri María, xquitakej ri Jesús tok xquitz'et ri xbün, que xuc'asoj ri camnük. \v 46 Pero yec'o ch'aka ri xebe quiq'uin ri achi'a' fariseos y xbequitzijoj cheque ri achique ri xbün ri Jesús. \v 47 Y ja yan c'a ri' ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos xquimol-qui' y xecoyoj chuka' ri ch'aka chic achi'a' ri junan nyebanun juzgar quiq'uin, y xquibij cheque: ¿Achique c'a nkabün? Roma ri achi rubini'an Jesús rutz'amon samaj y q'uiy milagros ri nyerubanala' chiquivüch ri vinük richin tiquitakej. \v 48 Y si nkaya' c'a k'ij chin, conojel c'a ri vinük nyetaken richin. Y tok nquinabej-pe ri vinük romanos, nquivulaj-pe ri jay ape' nkaya-vi ruk'ij ri Dios y nkujquiq'uis chuka' can roj ri rojc'o chupan ri ruch'ulef re', nquibij c'a rije'. \p \v 49 C'ateri' c'o jun ri xch'o. Ri xch'o ja ri Caifás ri nimalüj sacerdote chupan ri tiempo ri'. Rija' c'o c'a chiri', roma rija' jun cheque ri c'o quik'ij. Y tok rija' xch'o, xbij c'a: Xa man jun ivetaman rix. \v 50 Man ninuc tüj c'a ba' que xa más utz cheke roj que xaxe ri jun ncom pa kaq'uexel konojel y mani nkucom konojel xaxe roma ri jun ri', xbij. \p \v 51 Ri Caifás tok xch'o y xbij quiri', man ta ja ri runojibül rija' ri xucusaj, man quiri' tüj. Ri tzij ri xerubij rija', ja ri Dios ri xyo'on-pe chin. Roma ja rija' ri nimalüj ru-sacerdote ri Dios ri tiempo ri', romari' ri Dios xuya' c'a k'ij chin richin que xbij yan que ri Jesús nc'atzinej c'a que ncom na pa quiq'uexel ri vinük richin ri ruch'ulef ri'. \v 52 Y ri Jesús man xe tüj c'a pa quiq'uexel ri vinük richin ri ruch'ulef ri' tok ncom, xa ncom c'a richin nyerumol conojel ri vinük ri ye ralc'ual vi ri Dios ri ye quitalun-qui' chuvüch ri ruch'ulef. \v 53 Y ja k'ij ri' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij, xquiya' yan can chiquivüch que nquicamsaj ri Jesús. \p \v 54 Roma c'a ri', ri Jesús man xtz'et tüj chic coma ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Rija' xa xbe c'a pa jun chic tinamit. Xbe pa jun tinamit ri rubini'an Efraín, y ri tinamit c'a ri' chunakaj apu ri tz'iran ruch'ulef c'o-vi. Y xc'uje' c'a ka chiri' ye rachibilan ri rachibila'. \p \v 55 Y jari' tok napon yan ri k'ij richin ri pascua, ri jun quinimak'ij ri israelitas. Romari' juis yan c'a ye q'uiy vinük ri xe'el-pe pa tak quitinamit, richin xebe pa tinamit Jerusalén. Xebe yan c'a roma nc'atzinej que nyequich'ajch'ojrisaj-qui' chuvüch ri Dios. \v 56 Y ri vinük nquicanola' c'a ri Jesús. Rije' ye pa'ül chupan ri racho ri Dios y nquic'utula' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a ninuc rix? ¿Npu'u comi chupan ri nimak'ij? nquibij c'a ri vinük ri'. \p \v 57 Jac'a ri nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos, quelesan chic c'a rutzijol que achique na c'a vinük ri xtetaman ta ape' c'o-vi ri Jesús, tubij cheque rije', richin que nquitz'om. \c 12 \s1 Jun ixok xuya' jubulüj ak'on chirij rakün ri Jesús \p \v 1 Tok xa vaki' (seis) chic c'a k'ij nrajo' richin man napon ri k'ij richin ri nimak'ij rubini'an pascua, ri Jesús xbe pa tinamit Betania, ri rutinamit ri jun achi rubini'an Lázaro, ri Lázaro ri xcom-e y xbec'asüs-pe chiquicojol caminaki' roma ri Jesús. \v 2 Y chiri' xban c'a jun nima-va'in, roma xapon ri Jesús. Y ja ri Marta ri nye'ilin-apu chuvüch mesa. Ri Lázaro jun c'a cheque ri ye tz'uyul-apu chuvüch mesa riq'uin ri Jesús. \v 3 Xpu'u ri María ri ruch'ak ri Marta y rana' ri Lázaro, xberuc'ama' c'a pe jun libra jubulüj ak'on rubini'an nardo, jun jubulüj ak'on ri juis jotol rajil. Y jare' ri xuya' chirij rakün ri Jesús y xerusula' can riq'uin ri rusmal tak ruvi' rija'. Y ri jay ri' xnoj c'a riq'uin ri rujubulil ri ak'on ri'. \v 4 Y c'o c'a jun cheque ri achibila' ri man xka' tüj chuvüch que quiri' xban chin ri jubulüj ak'on, y ri' ja ri Judas Iscariote ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón, ri achibil ri nc'ayin na richin ri Jesús. Rija' xbij c'a: \v 5 ¿Achique roma tok xa man xc'ayix tüj ri jubulüj ak'on re'? Ri ak'on re' xa xbe ta chi oxi' ciento tumin ri rajil oxi' ciento k'ij samaj chin jun samajel, y ri tumin re' xtalüx ta cheque ri vinük ri man ni jun quichajin, xbij. \p \v 6 Tok rija' xbij quiri', man roma tüj c'a que juis ta nyerujo' ri vinük ri man ni jun quichajin, y nrajo' ta nyeruto', man quiri' tüj. Xa roma c'a que ja rija' ri yacol-tumin y c'o c'a nrelesala-e, xa romari'. Rija' xa nelek' c'a. \v 7 Jari' tok ri Jesús xbij chin ri Judas: Man tabij c'a jun chic. Taya' can ri xtün re' que tubana' na ri nrajo' ri ránima. Stape' (Aunque) man jani nquicom richin nquimuk, pero vichin yin ruyacon-pe ri ak'on re'. \v 8 Roma ri vinük ri man ni jun quichajin, chi jumul c'a yec'o iviq'uin richin que achique na k'ij nibün favor cheque. Jac'a yin man chi jumul tüj nquic'uje' iviq'uin, xbij rija'. \s1 Njo'ox chuka' ncamsüs ri Lázaro \p \v 9 Tok ri Jesús xnabex c'a pe coma ri ruvinak israelitas que c'o pa tinamit Betania, xepu'u. Y juis c'a vinük ri xepu'u. Conojel c'a ri vinük ri' xepu'u roma ri Jesús y richin chuka' que nquitz'et can ri Lázaro, ri xc'asüs-pe roma ri Jesús chiquicojol ri caminaki'. \v 10 Roma-ri' ri más nimalüj tak sacerdotes xquiya' chiquivüch que chuka' ri Lázaro nquicamsaj rachibilan ri Jesús. \v 11 Roma chirij ri Lázaro xquiya-vi que juis ye q'uiy quivinak israelitas ri nyeyo'on can quichin rije' y nquitakej-e ri Jesús. \s1 Ri k'ij tok ri Jesús xapon pa tinamit Jerusalén tz'uyul-e chirij jun alaj burro \p \v 12 Pa ruca'n k'ij, chiri' pa tinamit Jerusalén, ye juis c'a ye q'uiy vinük. Conojel c'a ri' quic'ulun-qui' chiri' roma ri nimak'ij. Y tok xcac'axaj c'a que benük-apu ri Jesús, \v 13 ye quic'uan ruk'a' tak che' ri nbix palma chin, xebe chuc'ulic y nquibila' c'a: ¡Matiox que petenük ri Jun re'! ¡Jare' ri ka-Rey roj israelitas! ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir rija' ri pa rubi' ri Ajaf Dios petenük-vi! nquibij. \p \v 14 Y ri Jesús c'o c'a jun alaj burro ri xril, richin que xutz'uye' chirij. Cachi'el vi c'a ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, chiri' nbij: \q1 \v 15 Man c'a tuxbij-ri' ri ivánima rix ri rix richin chic ri tinamit rubini'an Sión, \q1 roma ri i-Rey jare' petenük, \q1 tz'uyul-pe chirij jun alaj burro. \q1 Quiri' c'a ri tz'iban can. \p \v 16 Y pa nabey, ronojel re' man xk'ax ta c'a cheque ri rachibila'. Y xk'ax cheque c'a ja tok ri Jesús c'astajnük chic e chiquicojol ri caminaki' y c'o chic ruk'ij. C'ateri' c'a tok xka' chiquic'u'x que ronojel re' tz'iban can, que nc'atzinej na c'a que nbanatüj, y quiri' vi, roma cachi'el ri tz'iban can, quiri' xbanatüj. \p \v 17 Y ri vinük c'a ri xetz'eton richin ri Jesús tok xroyoj ri Lázaro ri camnük chic e richin xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', nquitzijola' c'a cheque ri ch'aka chic vinük. \v 18 Y roma c'a ri', tok ri Jesús nakaj chic c'o-vi chin ri tinamit Jerusalén, xepu'u c'a richin nquic'ulu'. Ri vinük ri' cac'axan chic c'a ri milagro ri xbün riq'uin ri Lázaro. \v 19 Jac'a ri achi'a' fariseos nquibila' c'a chiquivüch: Titz'eta', conojel ri vinük ye benük chirij. Man nquinimaj c'a tüj katzij, nquibij. \s1 Yec'o vinük griegos ncajo' nyetzijon riq'uin ri Jesús \p \v 20 Y chiquicojol c'a conojel ri vinük ri ye apon pa tinamit Jerusalén chupan ri k'ij ri', richin nquiya' ruk'ij ri Dios chupan ri nimak'ij ri', yec'o chuka' ye ca'i-oxi' vinük griegos. \v 21 Ri ca'i-oxi' c'a vinük re', xe'apon-apu riq'uin ri Felipe ri npu'u pa tinamit Betsaida ri c'o pa ruch'ulef Galilea, richin nquic'utuj jun favor chin, roma rija' jun rachibil ri Jesús. Ri vinük ri' xquibij c'a chin: Roj nkajo' nkuch'o ba' riq'uin ri Jesús, xquibij. \p \v 22 Ri Felipe xbe y xberubij c'a chin ri Andrés ri chuka' ri rachibil ri Jesús. C'ateri' chi ca'i' xebe-apu c'a riq'uin ri Jesús y xquibij chin: Yec'o ca'i-oxi' vinük griegos ri ncajo' nyech'o chave. \p \v 23 Y ri Jesús jari' xbij cheque ri ca'i' rachibila' ri': Ja k'ij re' xka-pe, richin que yin ri xinalüx chi'icojol nc'uje' nuk'ij y nquitzolij-e chila' chicaj. \v 24 Y tivac'axaj c'a ri ninbij chive vocomi, que ketzij vi: Si nkapokonaj nkatic-ka jun vit ruvüch-trigo pan ulef, ri vit ruvüch-trigo ri' xa choj c'a quiri' nc'uje'. Jac'a si man nkapokonaj tüj nkatic-ka, stape' (aunque) nc'uje' can chuxe' ulef ri vit ruvüch-trigo ri', ntel-pe y nuya' ruvüch. \v 25 Roma c'a ri', ri vinük ri juis nupokonaj ri ruc'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef, man nril tüj ruc'aslen richin chi jumul. Jac'a ri man nupokonaj tüj ri ruc'aslen voma yin richin c'a chi jumul nuyüc-apu. Nc'uje-vi ruc'aslen richin chi jumul. \v 26 Si c'o c'a jun ri nrajo' nbün ri nusamaj, tipu'u c'a viq'uin. Y ri ape' c'a yinc'o-vi yin, chiri' c'a chuka' nc'uje-vi rija'. Ri nbanun c'a ri nusamaj, ninimirsüs c'a ruk'ij roma ri Nata'. \s1 Ri Jesús retaman que napon yan chuvüch ri camic \p \v 27 Yin juis c'a nk'oxon ri vánima vocomi. ¿Pero ninbij ta c'a chin ri Nata': Quinacolo' chuvüch ri k'oxomül re'? Tok xa romari' xinka-pe. Romari' tok c'a yinc'o vocomi. \v 28 C'ateri' rija' xbij c'a: Nata', tabana' c'a que nk'alajin ta ri ak'ij, xbij. \p Y jari' tok ri Dios xch'o-pe chila' chicaj y xbij: Nubanun chic c'a quiri'. Y ninbün c'a jun bey chic, que nk'alajin-vi ri nuk'ij. \p \v 29 Y ye juis c'a cheque ri vinük ri yec'o chiri' ri xebin que xa jun nk'ajan-pe ri xcac'axaj tok xch'o-pe ri Dios chila' chicaj. Jac'a ri ch'aka chic nquibij: Jun ángel xch'o-pe chin, nquibij. \p \v 30 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ri Jun c'a ri xivac'axaj que xch'o-pe chila' chicaj, xch'o-pe ivoma rix y man voma tüj yin. \v 31 Vocomi nka-pe yan c'a ri ru-juicio ri Dios chuvüch ri ruch'ulef, y ri itzel-vinük ri tz'amayon ri ruch'ulef, ntelesüs c'a e. \v 32 Y tok yin nquijotobüx chuvüch ri cruz, ri vinük nyepu'u c'a viq'uin yin, roma nquisamüj pa tak cánima, xbij rija'. \p \v 33 Ri Jesús xbij c'a quiri', richin xuk'alajrisaj c'a ri rubanic ri rucamic. \v 34 Y ri vinük xquibij c'a: Rat abin que ja rat ri' ri Jun ri xalüx chikacojol, pero xa nabij chuka' que najotobüx chuvüch ri cruz. Man nk'ax ta c'a cheke achique roma ri'. Roma roj ketaman ri nbij chupan ri rutzij ri Dios que ri Cristo tok npu'u, nc'uje' richin chi jumul. Tak'alajrisaj c'a chikavüch si ri xalüx chikacojol, jari' ri Cristo o man ja tüj, xquibij rije'. \p \v 35 Jari' tok ri Jesús xbij cheque: Ri Sük c'a c'o na ba' iviq'uin. Chupan c'a ri Sük ri' quixbiyin-vi, roma c'a c'o na. Y si xa c'a nivoyobej na, c'a tok nina' nk'ekumür-pe chivüch. Y ri xa pa k'eku'n nbiyin-vi, man retaman tüj achique lugar benük-vi. \v 36 Romari', ri k'ij tok c'a c'o na ri Sük iviq'uin, tiya' ivánima riq'uin, richin que nyixoc alc'ualaxela' richin ri Sük ri'. Quere' c'a ri xerubij ri Jesús cheque ri vinük. C'ateri' xeruya' can, y man jun c'a xetaman ape' xbe-vi. \s1 Tz'iban c'a can que ye q'uiy ri man nyetaken tüj richin ri Cristo \p \v 37 Ri Jesús xerubanala-vi juis milagros chiquivüch ri vinük. Pero man riq'uin tüj ri' rije' man xquinimaj tüj. \v 38 Y quere' c'a xbanatüj, roma nc'atzinej c'a que nbanatüj na ri ye tz'iban can. Nc'atzinej na que xbanatüj ri rutz'iban can ri Isaías, ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Rija' rutz'iban c'a can: \q1 Ajaf, ¿ri atzij ri xkatzijoj cheque ri vinük, c'o comi c'a jun ri xniman? \q1 ¿C'o comi c'a jun ri xk'ax yan chin, roma xutz'et ri avuchuk'a'? \q1 Quiri' nbij ri rutz'iban can ri Isaías. \m \v 39 Ri vinük re' man nyetiquer tüj que nquitakej, roma chupan ri rutz'iban can ri Isaías nbij chuka': \q1 \v 40 Banun c'a cheque rije' que man nyetzu'un tüj y covirnük ri cánima. \q1 Romari' man nquitz'et tüj ri nc'ut chiquivüch, man nka-ka tüj pa cánima, \q1 y man ntzolij tüj pe quic'u'x richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen, nbij ri Ajaf. \q1 Quiri' ri tz'iban can roma ri Isaías. \p \v 41 Ri Isaías, ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, xbij quiri' tok xutz'et yan c'a ruk'ij ri Ajaf Jesús, y pari' c'a rija' ch'ovinük-vi can. \p \v 42 Pero chiquicojol c'a ri vinük ri xetaken richin ri Jesús, ye q'uiy ri ye cachibil vi ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar chiquicojol ri israelitas. Xa ja ri man xquik'alajrisaj tüj qui', roma nquixbij-qui' chiquivüch ri achi'a' fariseos. Xa nquixbij c'a qui' que nye'okotüx-pe chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. \v 43 Rije' xa más c'a xquinuc achique nquibij ri vinük, y man xka-pe tüj chiquic'u'x ri Dios ri más c'o ruk'ij que chiquivüch ri vinük ri'. \s1 Tinimüx ri Jesús \p \v 44 Y ri Jesús riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Ri nutaken c'a vichin yin, man xe tüj c'a yin ri nquirutakej, xa nutakej c'a ri Dios ri takayon-pe vichin. \v 45 Ri ntz'eton vichin, nutz'et c'a chuka' ri Dios ri takayon-pe vichin. \v 46 Roma yin ri Sük, xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin que achique c'a ri nutaken vichin, man nc'uje' tüj can chupan jun k'eku'n c'aslen. \v 47 Y ja ri vinük ri nrac'axaj ri nutzij y xa man nka' tüj chuvüch nbün ri nrac'axaj, man ja tüj c'a yin ri nquibanun juzgar pari'. Roma ri nusamaj ri nuc'amon-pe tok xinpu'u chuvüch ri ruch'ulef, man richin tüj que ninbün juzgar pa quivi' ri vinük. Man tinuc quiri'. Ri nusamaj c'a yin ja ri nyencol ri vinük. \v 48 Pero pa ruq'uisbül k'ij, nban na c'a juzgar pa quivi' ri nye'etzelan vichin y man nquic'ul tüj ri nutzij pa cánima. Ninbün juzgar pa quivi', roma ri tzij ri xenk'alajrisaj. \v 49 Roma ri tzij ri xenk'alajrisaj chivüch, ja ri Nata' biyon-pe chuve, y man xentz'ucula' tüj e. Ja rija' ri takayon-pe vichin y rubin c'a pe chuve achique chi tzij ri ninbij y nink'alajrisaj-pe chivüch. \v 50 Y vetaman c'a que ri rubin-pe ri Nata' Dios chuve, nuya-vi c'a c'aslen ri man nq'uis tüj. Romari' ri tzij ninbij c'a chive, cachi'el rubixic rubanun-pe ri Nata' chuve yin, quiri' rubixic xinbana-pe chivüch rix. \c 13 \s1 Tok ri Jesús xuch'üj cakün ri rachibila' \p \v 1 Y tok nobos yan ri k'ij richin ri nimak'ij quichin ri israelitas rubini'an pascua, ri Jesús retaman chic c'a que nobos yan ri hora richin que rija' ntel-e chere' chuvüch ri ruch'ulef y ntzolij chila' chicaj riq'uin ri Dios, ri Rutata'. Ri Jesús juis vi ye rujo'on-pe conojel ri ye richin chic rija' ri yec'o chere' chuvüch ri ruch'ulef, y quiri' na c'a ri nuc'ut richin ri nbanun chupan ri k'ij ri', ri ruq'uisbül k'ij. \p \v 2 Ri Jesús y ri rachibila' quitzamon c'a va'in. Ja ri Judas Iscariote, ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Simón, nsamüj chic c'a ri itzel-vinük pa ránima, y jari' ri nbin chin que tujacha' ri Jesús. \v 3 Y stape' (aunque) ri Jesús retaman-vi que ronojel jachon pa ruk'a' roma ri Dios ri Rutata', y chiri' riq'uin ri Dios petenük-vi y chiri' chic ntzolij-vi-e. \v 4 Man roma tüj ri' xupokonaj ta xcatüj-pe y xuya' can ri ruva'in. Man quiri' tüj. Rija' xrelesaj can ri tziük ri cachi'el jun coton, xberuc'ama-pe jun toalla, y xuxim chuxe' rupan. \v 5 C'ateri' xuya' chuka' ya' chupan jun palangana y xutz'om ruch'ajic ri cakün chiquijujunal ri rachibila', y nusula' c'a ri cakün riq'uin ri toalla ri ruximon chuxe' rupan. \p \v 6 Ja tok xapon riq'uin ri Simón Pedro richin nuch'üj ri rakün, ri Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿nach'üj c'a chuka' vakün yin? xbij. \p \v 7 Y ri Jesús xbij chin ri Pedro: Ri ninch'üj c'a ri ivakün vocomi, man jani c'a nk'ax ta chive achique roma tok ninbün. Pero nk'ax c'a chive, ba' chic apu. \p \v 8 Jac'a ri Pedro xbij: Man c'uluman tüj c'a chuve yin que ja rat ncach'ajon ri vakün. Man c'a ninya' tüj k'ij que nach'üj ta ri vakün, xbij. Y ri Jesús xbij c'a chin: Si man naya' tüj c'a k'ij, man c'a ncac'uje' tüj viq'uin, xbij ri Jesús. \p \v 9 Roma c'a ri' ri Simón Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, si quiri', man c'a xaxe ri vakün nach'üj, xa tach'aja' c'a chuka' ri nuk'a' y ri nujolon, xbij ri Pedro. \v 10 Pero ri Jesús xbij chin: Ri ruch'ajch'ojrisan chic ri', xaxe c'a ri rakün ri c'uluman que nuch'üj roma ri pokolaj, roma rija' ch'ajch'oj chic. Rix rix ch'ajch'oj chic. Stape' (Aunque) man chi'ivonojel tüj, pero rix ch'ajch'oj chic, xbij ri Jesús. \p \v 11 Rija' xbij c'a quiri', roma retaman achique ri nc'ayin richin. Y romari' tok xbij: Man chi'ivonojel tüj rix ch'ajch'oj. \p \v 12 Y tok ri Jesús ruch'ajon chic c'a cakün ri rachibila' xberuc'ama' chic c'a pe ri tziük ri ruch'ilon can chirij, xbetz'uye' chic chuvüch mesa y xbij c'a: ¿Xk'ax comi chive achique roma tok yin xinch'üj ri ivakün? \v 13 Ka-maestro y Kajaf, nquibij c'a chuve. Utz vi c'a ri', roma quiri' vi. \v 14 Y roma yin ri I-maestro y ri Ivajaf man xiq'uix tüj richin xinch'üj ri ivakün, quiri' c'a chuka' tibana' rix. Man c'a quixq'uix nich'ajila' ivakün. Quiri' c'a tibana'. \v 15 Yin xinc'ut yan c'a can chivüch. Cachi'el c'a ri xinbün yin iviq'uin, quiri' chuka' tibana' rix quiq'uin ri ch'aka chic. \v 16 Yin c'o-vi c'a nuk'ij y xinbün ri samaj re'. Quere' c'a chuka' tibana' rix. Man tipokonaj nibün ri samaj re'. Roma chuvüch ri ruch'ulef, man ja tüj c'a ri samajel ri más ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj, nixta c'a ri jun ri ntak, man ja tüj chuka' ri' ri más ruk'ij que chuvüch ri takayon richin. \v 17 Si rix xivetamaj c'a can ronojel re' y nibün c'a ri xivetamaj, jabel c'a iquicot. \p \v 18 Ninbij c'a que man ivonojel tüj quiri' nyixel, roma yin vetaman ivüch chi'ivonojel ri xixincha'. Y chuka' ri tz'iban can, nc'atzinej c'a que nbanatüj na. Cachi'el ri nbij: Ri jun c'a ri xva' viq'uin, xcatüj c'a chuvij. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios. \v 19 Ri jun nojibül re', ninya' yan c'a apu rutzijol chive, nabey chuvüch tok nbanatüj, richin quiri' tok napon ruk'ijul, ninimaj c'a que ja yin ri Cristo. \v 20 Ketzij vi c'a ninbij chive, que ri nc'ulun c'a richin ri nintük-e yin, ja yin ri nquiruc'ul. Y ri nquic'ulun c'a yin, xa nuc'ul c'a chuka' ri takayon-pe vichin. \s1 Tok ri Jesús xbij cheque ri rachibila' que jun cheque rije' ri nc'ayin richin \p \v 21 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re', ri ránima achique la xbün xuna' rija', roma ri bis. Rija' xuk'alajrisaj c'a achique roma tok juis bis pa ránima y xbij c'a: Ketzij c'a ri ninbij chive, que jun chive rix vachibila' ri nquijachon-e pa quik'a' ri vinük, xbij rija'. \p \v 22 Jari' tok ri ye rachibila' rija' xquitz'etela-qui', y man nquil tüj c'a achique nquinuc, roma man quetaman tüj pari' achique chok xch'o-vi ri Jesús. Man c'a quetaman tüj achique ri nc'ayin richin. \v 23 Jac'a ri jun cheque ri rachibila', ri juis njo'ox roma ri Jesús, xujel c'a apu riq'uin ri Jesús. \v 24 Y chin c'a ri jun achibil ri', ri xbün-vi-apu retal ri Simón Pedro. Rija' xbij c'a apu chin que tuc'utuj chin ri Jesús que achique c'a ri jun ri nc'ayin richin, ri c'ateri' nbij-ka cheque. \v 25 Y ri achibil ri' tok njel c'a apu chunakaj ri Jesús, xuc'utuj c'a chin: Ajaf, ¿achique ri jun ri njachon avichin? xbij chin. \p \v 26 Ri Jesús jari' tok xbij chin ri achibil ri': Ri ninya' c'a ri caxlan-vüy muban chin, jari' ri njachon vichin. \p Y rija' xumuba' c'a ri caxlan-vüy y xuya' chin ri Judas Iscariote ri ruc'ajol jun achi rubini'an Simón. \v 27 Y tok ri Judas Iscariote ruq'uison chic c'a ka ri jucach' caxlan-vüy ri', xpu'u-vi c'a ri itzel-vinük pa ránima. C'ateri' ri Jesús xbij chin: Ri anucun chic que nabün, cataken chubanic, xbij-e chin. \p \v 28 Jac'a ri rachibila' ri yec'o-apu chuvüch mesa riq'uin, man xk'ax ta cheque achique roma tok xbij-e quiri' chin ri Judas. \v 29 Yec'o xenucun que xtak-e roma ri Jesús chulok'ic ronojel ri nc'atzin cheque chupan ri nimak'ij ri'. Y yec'o ch'aka chic cheque ri achibila' xenucun que xtak-e richin c'o queruyala' can cheque ri vinük ri manak quichajin, roma rije' quetaman-vi que ja ri Judas ri yacol-tumin. \v 30 Ri Judas xa xe c'a tok xuq'uis-e ri jucach' caxlan-vüy, xa jari' tok xel-e. Tok xel c'a e rija', xa chak'a' chic. \s1 Ri Jesús nbij ri c'ac'a' mandamiento \p \v 31 Y tok ri Judas elenük chic c'a e, c'ateri' c'a ri Jesús xbij: Jare' xka-pe yan ri k'ij que yin ri xinalüx chi'icojol nk'alajin que c'o-vi nuk'ij. Y quiri' c'a chuka' ri Dios. Nk'alajin ri ruk'ij, voma yin. \v 32 Y roma ri Dios nk'alajin ri ruk'ij, voma yin, rija' nbün c'a que nk'alajin ri nuk'ij yin. Y ri' man c'a jampe' tüj, xa ja yan c'a ri k'ij re'. \v 33 Ba' chic c'a oc ri nquic'uje' iviq'uin rix ri cachi'el tak valc'ual nubanun chive. C'ateri' nquinicanoj. Pero vocomi ninbij c'a can chive, cachi'el ri nubin cheque ch'aka kavinak israelitas, que ri nquibec'uje-vi yin, man nyixtiquer tüj nyixapon chinucanoxic. \v 34 Xa tijo' c'a ivi' chi'ivüch. Yin nyixinjo-vi. Quiri' c'a chuka' tibana' rix. Tijo' c'a ivi' chi'ivüch. Jare' ri ninbij can chive vocomi, y jun c'ac'a' mandamiento. \v 35 Y si nijo' c'a ivi' chi'ivüch, ri vinük nquetamaj que rix vachibila' yin, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús y ri Pedro \p \v 36 Jari' tok ri Simón Pedro xbij chin ri Jesús: Ajaf, ¿ape' c'a ncabe-vi? xbij. \p Y ri Jesús xbij chin: Vocomi man jani ncatiquer tüj nquinatzeklebej ri ape' nquibe-vi yin. Jac'a tok napon ri k'ij, nquinatzeklebej-vi-e, xbij chin ri Pedro. \p \v 37 Y ri Pedro xbij chin: Ajaf, ¿achique c'a roma tok man nquitiquer tüj ncatintzeklebej-e vocomi? Roma si nc'atzin, ninya' c'a ri nuc'aslen avoma rat, xbij. \p \v 38 Y ri Jesús xbij chin: ¿Naya' comi ri ac'aslen voma yin? Yin ketzij vi c'a ninbij chave, que oxi' c'a mul ri nabij que man avetaman tüj nuvüch, cheque ri nyec'utun chave. Y c'ateri' nyech'o-pe ri gallo, xbij ri Jesús chin ri Pedro. \c 14 \s1 Ri Jesús nbij que ri ntaken richin napon riq'uin ri Dios \p \v 1 Man c'a tisatz ic'u'x, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. Yin vetaman c'a que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Quiri' c'a chuka' tibana' viq'uin yin. Tiya' c'a chuka' ivánima viq'uin. \v 2 Chila' chicaj ape' c'o-vi ri Nata', c'o c'a lugar ape' nyec'uje-vi ri nye'apon riq'uin. Si man ta ketzij que quiri', yin jun vi ta chic rubixic xinbün-apu chive. Yin vocomi nquibe chubanic ruc'ojlen ri i-lugar chila' chicaj riq'uin ri Nata'. \v 3 Chubanic c'a ri' tok nquibe, y nquipu'u c'a chuka' jun bey chic, y nyixinc'uaj viq'uin, richin c'a que ri ape' nquic'uje-vi yin, chiri' chuka' quixc'uje-vi rix. \v 4 Ivetaman-vi c'a ri bey ri nuc'uan ivichin c'a ape' ri nquibe-vi yin, xbij ri Jesús cheque ri rachibila'. \p \v 5 Jac'a ri rachibil ri rubini'an Tomás xbij chin ri Jesús: Ajaf, roj man ketaman tüj ape' ncabe-vi. ¿Cachi'el c'a tok nketamaj achique bey nkac'uaj-e? \p \v 6 Y ri Jesús xbij: Ja yin ri bey, yin ri ketzij, y ja yin chuka' ri c'aslen. Xaxe c'a ri nutaken vichin, napon riq'uin ri Nata'. \v 7 Si ivetaman c'a nuvüch yin, ivetaman c'a chuka' ruvüch ri Nata'. Vocomi itz'eton chic, y chuka' ivetaman chic ruvüch, xbij cheque. \p \v 8 Y jari' chuka' tok jun chic cheque ri achibila', ri rubini'an Felipe xbij c'a chin ri Jesús: Ajaf, tac'utu' c'a ri Katata' Dios chikavüch, y xticuker kac'u'x riq'uin ri', xbij. \p \v 9 Jac'a ri Jesús xbij chin: Felipe, ¿man comi avetaman tüj nuvüch? Yin, c'o yan c'a juna' yinc'o-pe iviq'uin. Ri tz'eteyon c'a vichin yin, rutz'eton c'a chuka' ri Nata'. ¿Achique c'a roma tok rat nabij que ninc'ut ri Nata' chivüch? \v 10 ¿Man nanimaj tüj c'a rat que ri Nata' c'o viq'uin yin, y yin yinc'o riq'uin rija'? Ri tzij c'a ri xink'alajrisaj chivüch, riq'uin c'a ri Nata' petenük-vi, roma viq'uin yin c'o-vi. Ja rija' ri nbanun ri samaj re'. \v 11 Quinimaj c'a que yin yinc'o riq'uin ri Nata' y rija' c'o viq'uin yin. Y si man ninimaj tüj roma ri ninbij chive, titz'eta' c'a ri nusamaj y quinimaj. \v 12 Ketzij vi c'a ri ninbij chive: Ri nuya' c'a ránima viq'uin, nyerubanala' c'a chuka' ri samaj xenbün yin. Más c'a nimak' tak samaj nyerubanala'. Roma jari' tok yin yinc'o chic c'a riq'uin ri Nata' chila' chicaj, \v 13 y ronojel c'a ri nic'utuj pa nubi' yin, ninya-vi. Richin quiri' nk'alajin ri ruk'ij ri Nata' voma yin. \v 14 Si c'o c'a ri nic'utuj pa nubi' yin, ninya-vi-pe chive. \s1 Tok ri Jesús xbij que ri Dios nutük-pe ri Lok'olüj Espíritu \p \v 15 Si nquinijo', que'itakej c'a ri mandamientos ri nyenbij chive. \v 16 Y yin ninc'utuj c'a chin ri Nata', y rija' nutük c'a pe jun chic ri nto'on ivichin, Jun ri nc'uje-vi iviq'uin richin chi jumul. \v 17 Y ri' ja ri Lok'olüj Espíritu, ri ntijon ivichin chin ri ketzij. Y rija' man ntiquer tüj richin nc'ul-apu coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Roma ri Lok'olüj Espíritu xa man tz'etetül tüj ni man quetaman tüj chuka' ruvüch. Jac'a rix ri itaken chic, man quiri' tüj. Rix ivetaman chic ruvüch, roma c'o chic chi'icojol. Y rija' ntoc c'a pa tak ivánima. \v 18 Yin man nyixinmalij tüj can stape' (aunque) nquibe, man nyixc'uje' tüj can cachi'el jun meba', roma xa nquipu'u chic iviq'uin. \v 19 Jac'a ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xa ba' chic c'a oc ri yinquitz'et. Pero rix nquinitz'et-vi, roma c'o-vi nuc'aslen. Y rix nc'uje' c'a chuka' ic'aslen quere'. \v 20 Y chupan c'a ri k'ij ri' tok nk'alajin jabel chivüch que yin yinc'o-vi c'a riq'uin ri Nata', rix rixc'o viq'uin yin y yin iviq'uin rix. \v 21 Ri c'o ri nutzij pa ránima y nyerutakej ronojel ri mandamientos ri nyenbij, nquirujo-vi. Y ri nquirujo' yin, njo'ox c'a roma ri Nata', y yin chuka' ninjo' y nink'alajrisaj-vi' chuvüch, xbij ri Jesús. \p \v 22 Jari' tok ri Judas ri jun rachibil, pero man ja tüj ri Judas Iscariote, xuc'utuj chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a roma ri' que xaxe chikavüch roj nak'alajrisaj-vi-avi'? ¿Y achique c'a roma tok man nak'alajrisaj tüj avi' chiquivüch ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef? \p \v 23 Y ri Jesús xbij chin: Ri nquirujo-vi, nbün ri nbij ri nutzij chin. Ri jun c'a ri nbanun quiri', njo'ox-vi roma ri Nata' chuka'. C'ateri' ri Nata' y yin nkupu'u riq'uin y nkabün c'a kacho pa ránima. \v 24 Jac'a ri man nquirujo' tüj yin, man nbün tüj ri nbij ri nutzij chin. Y ri tzij ri ivac'axan viq'uin yin, man c'a vichin tüj yin. Ja ri Nata' ri takayon-pe vichin, ja rija' ri yo'on-pe ri tzij re' chuve. \p \v 25 Y ronojel c'a ri tzij re', ye nuk'alajrisan-vi-pe chivüch. \v 26 Y tok yin man c'a yinc'o tüj chic iviq'uin, ri Nata' nutük-pe ri Lok'olüj Espíritu richin nyixruto'. Y ja rija' ri nc'uje' iviq'uin pa nuq'uexel. Y ja chuka' rija' nyixtijon y nuc'uxla'aj ronojel ri tzij ri ye nbin can yin chive. \p \v 27 Ri uxlanen ri c'o viq'uin yin, jari' ri ninya' can chive. Ri uxlanen c'a ri ninya' can yin pa tak ivánima rix ri itaken chic, man cachi'el tüj c'a oc ri uxlanen ri nquisuj ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Man c'a tisatz ic'u'x, ni man chuka' tixbij-ivi'. \v 28 Xa ivac'axan viq'uin que nubin: Yin nquibe-vi, pero nquipu'u chic c'a iviq'uin. Y si rix juis ta nquinijo', nquicot ta ri ivánima, roma yin riq'uin c'a ri Nata' nquitzolij-vi-e. Rija' más vi c'a ruk'ij que chinuvüch yin. \v 29 Re' ninya' yan can rutzijol chive, richin quiri' tok napon ruk'ijul, man jun c'a achique tüj ninuc, xa ninimaj-vi ri nubin can chive. \p \v 30 Y vocomi xa man q'uiy tüj chic c'a tzij ri ninbij can chive, roma ri tiempo xa man q'uiy tüj chic. Ri itzel-vinük ri tz'amayon ri ruch'ulef xa nuk'alajrisaj yan pe ri'. Pero stape' (aunque) ja rija' ri tz'amayon ri ruch'ulef, man jun ruk'a' chuve yin. \v 31 Ri ninbün, ja ri Nata' ri xintakon-pe chubanic, richin que ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, tiquetamaj que yin ninjo' ri Nata'. Kucatüj-e y jo', xbij. \c 15 \s1 Ri ejemplo pari' juvi' uva \p \v 1 Y c'ateri' ri Jesús xbij: Ja yin ri ketzij juvi' uva, y ri Nata' jari' ri nsamajin ri uva re'. \v 2 Roma tok juvi' uva yec'o ruk'a' ri xa man nquiya' tüj quivüch, nye'elesüs-e. Jac'a ri ruk'a' ri nquiya' quivüch, nyejosk'ix jabel, richin más utz nyevachin. Quiri' c'a chuka' yin. Ri Nata' nyerutz'et conojel ri yec'o viq'uin y nyerelesaj-e ri man nquic'uan tüj jun utzilüj c'aslen y man nyeq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios y romari' man ye q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Jac'a ri nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, nyeruch'ajch'ojrisaj más, richin que más nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye más ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. \v 3 Rix ri nuk'alajrisan-vi-pe ri tzij chivüch, xixch'ajch'ojir yan c'a roma ri tzij ri'. \v 4 Chi jumul c'a quixc'uje' viq'uin, richin quiri' yin nquic'uje' c'a chuka' iviq'uin. Roma ri ruk'a' ri uva man nvachin tüj, si xa man tiquil tüj chuvüch ri rakün. Xa nc'atzin que jun ruk'a' uva tiquil chuvüch ri rakün, richin quiri' nvachin. Quiri' c'a chuka' rix, nc'atzin que chi jumul quixc'uje' viq'uin. \p \v 5 Ja yin c'a ri uva, y rix ri ruk'a'. Ri chi jumul c'o viq'uin y yin riq'uin rija', nuc'uaj jun utzilüj c'aslen y nq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios. Roma ri xa man c'o tüj viq'uin, man jun c'a ri ntiquer nbün. \v 6 Ri xa man nc'uje' tüj c'a viq'uin, nc'ulachij c'a cachi'el nc'ulachij ri ruk'a' uva xa man nvachin tüj. Ntelesüs-e roma man nvachin tüj, y tok chaki'j chic, rachibilan ch'aka chic nyemolotüj-pe, nyetorix pa k'ak', y chiri' nyec'at-vi. \p \v 7 Jac'a rix quixc'uje' viq'uin, y tic'uje' ri nutzij iviq'uin. Si quiri' nibün, tic'utuj c'a chin ri Dios achique ri nurayij ri ivánima, y quiri' nbanatüj. Nuya-vi-pe chive ri nic'utuj. \v 8 Si nic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, nk'alajin-vi que rix tzeklebey vichin. Y romari' ri nyixtz'eton, nquiya' c'a ruk'ij ri Nata'. \v 9 Cachi'el c'a ri Nata' nquirujo' yin, quiri' c'a chuka' yin nyixinjo' rix. Chi jumul c'a quinijo' quiri'. \v 10 Y nquinijo' c'a yin, si k'ij-k'ij nibün ri nyixinbij chive. Cachi'el ri nubanun yin, ninbün ri nyerubij ri Nata', y roma yin ninjo' rija', ninbün k'ij-k'ij ri nquirubij chuve. \p \v 11 Y ronojel c'a ri nubin chic chive, richin c'a que tic'uje' quicot pa tak ivánima, cachi'el ri quicot ri c'o viq'uin yin. Y tz'aküt ta c'a chuka' ri quicot nc'uje' pan ivánima. \v 12 Y yin ninchilabej c'a chive, que tijo' c'a ivi', cachi'el ri nyixinjo' yin. \v 13 Roma ri jun ri nuya-vi ri ruc'aslen pa quiq'uexel ri ruvinak, tz'aküt vi c'a ri nyerujo'. \v 14 Y rix rix nuvinak, si nibün ronojel ri ninbij chive que tibana'. \v 15 Roma yin nuvinak chic nubanun chive, roma ronojel ri ruk'alajrisan-pe ri Nata' chuve yin, xink'alajrisaj c'a chuka' chive rix. Man choj tüj rix nusamajela' ta chic. Roma jun samajel man retaman tüj achique nunuc ri ru-patrón. Yin man quiri' tüj chic nubanun chive. \v 16 Ri xcha'on ivichin rix, ja yin, y xa man ja tüj rix ri xixcha'on vichin yin. Y yin xixincha' richin que nyixintük chubanic ri nusamaj y richin chuka' que nic'uaj utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, y re' richin ta c'a chi jumul, richin quiri' ri achique c'a ri nic'utuj chin ri Nata' pa nubi' yin, nuya-vi c'a pe chive. \v 17 Ninchilabej c'a chive, que tijo-ivi'. \s1 Ri Jesús xetzelüs, y quiri' chuka' nquic'ulachij ri nyetaken richin \p \v 18 Y si nyixetzelüs coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, tika-pe c'a chi'ic'u'x que man xe tüj chive rix quiri' nquibün, xa quiri' chuka' quibanun-pe chuve yin. \v 19 Si rix rix junan tüj quiq'uin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, nyixquijo' ta. Pero vocomi nyixquetzelaj, roma man rix richin ta chic ri ruch'ulef. Jac'a yin ri xinelesan-pe ivichin chiri'. \v 20 Tika-pe chi'ic'u'x que ri samajel, man ja tüj ri' ri más ruk'ij que chuvüch ri rajaf ri samaj. Y si yin ri Ivajaf nquinetzelüs coma ri vinük y man utz tüj ri nquibün chuve, rix chuka' xa quiri' nic'ulachij. Jac'a si nquibün ri nbij ri nutzij yin, xa nquibün chuka' ri nibij rix. \v 21 Ri man utz tüj nquibün iviq'uin, quiri' nquibün, roma man quetaman tüj ruvüch ri Dios ri takayon-pe vichin, y romari' nyixquetzelaj, roma viq'uin yin iyo'on-vi ivánima. \v 22 Y si man ta xtipu'u yin chuvüch ri ruch'ulef chuk'alajrisasic ri nutzij, man ta xinquetzelaj y man ta nk'alajin que ye aj-maqui'. Jac'a vocomi, roma yin xinpu'u yan chuvüch ri ruch'ulef, romari' rije' man nyetiquer tüj nquibij que man jun quimac. \v 23 Ri nye'etzelan vichin yin, man xe tüj c'a yin ri yinquetzelaj, xa nk'alajin c'a que quiri' chuka' nquibün chin ri Nata'. \v 24 Yin nubanalun nimak' tak samaj ri man jun banayun chiquivüch. Y rije' xquitz'et ri samaj re', pero man yin quitaken tüj. Xa yinquetzelaj y nquetzelaj chuka' ri Nata'. Y romari' man jun nbin que man ta c'o rumac. \v 25 Ronojel c'a re', ntajin chic rubanic, roma quiri' ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios ri yo'on cheque. Chupan ri rutzij ri Dios, nbij c'a: Yinquetzelaj y xa man k'alüj tüj achique roma, roma man jun numac. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios. \p \v 26 Jac'a tok yin nquitzolij chic chila' riq'uin ri Nata', nquitük c'a pe ri Jun ri nto'on ivichin, y rija' nquiruk'alajrisaj-vi c'a. Y ri Jun ri' ja ri Lok'olüj Espíritu, ri ntijon ivichin chin ri ketzij. Y rija' riq'uin c'a ri Nata' npu'u-vi. \v 27 Y rix nquinik'alajrisaj c'a chuka', roma ja pa rutz'uquic-pe ri rixc'o-pe viq'uin. \c 16 \p \v 1 Y ronojel c'a re', xinbij c'a chive, richin que rix nivetamaj yan can y man ta jun nbanun chive que nyixtzak. \v 2 Nyixokotüx c'a pe chiri' pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y napon-vi c'a chuka' ri k'ij tok ri vinük nquinuc que rusamaj ri Dios nquibün rije' tok nyixquicamsaj. \v 3 Quere' c'a ri nyequibanala' ri vinük, roma man quetaman tüj ruvüch ri Nata' y man quetaman tüj chuka' nuvüch yin. \v 4 Ronojel yan c'a re' ninbij can chive, richin que tok napon ri k'ij man c'a nibij tüj que yin man xinya' tüj can rutzijol chive. Pa ruq'uexel que quiri' ta ninuc, xa jari' tok nka-pe chi'ic'u'x que ketzij ri rutzijol ri nuyo'on can chive. \s1 Ri rusamaj ri Lok'olüj Espíritu chuvüch ri ruch'ulef \p Ronojel re' man xinya' tüj c'a rutzijol chive pa rutz'uquic-pe, roma yinc'o-vi-pe iviq'uin. \v 5 Y vocomi, jare' nquitzolij riq'uin ri takayon-pe vichin. ¿Achique c'a roma tok man jun chic chive rix vachibila' ri nc'utun ta pe chuve: C'a ape' c'a ncatapon-vi? \v 6 Pero pa ruq'uexel que quiri' ta nic'utuj chuve, ri ivánima xa nojnük riq'uin bis, roma ri xinbij-ka chive. \v 7 Pero yin ja ri ketzij ri ninbij chive: Jabel nbün chive, si nquibe yan, roma si man ta nquibe, man nka-pe tüj ri Lok'olüj Espíritu ri nto'on-pe ivichin. Jac'a si nquibe yan, jari' nintük-pe. \v 8 Y tok nka-pe c'a ri Lok'olüj Espíritu, nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef que ye aj-maqui' vi, que c'o jun chojmilüj bey richin c'aslen, y que ri Dios nbün-vi juzgar pa quivi' ri vinük. \v 9 Rija' nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük que ye aj-maqui', roma man yinquitakej tüj yin. \v 10 Nuk'alajrisaj c'a chuka' chiquivüch ri vinük, ri chojmilüj bey richin ri c'aslen, roma yin riq'uin ri Nata' nquinapon-vi. Y jari' tok rix man nquinitz'et tüj chic. \v 11 Y chuka' rija' nuk'alajrisaj que ri Dios nbün-vi juzgar pa quivi' ri vinük, roma vocomi nc'atzinej chic que nban juzgar pari' ri itzel-vinük ri tz'amayon richin ri ruch'ulef. \p \v 12 Q'uiy c'a ri man ninbij tüj chic can chive, roma c'ayuf richin nyek'ax yan ta chive y c'ayuf chuka' ri quic'uaxic. \v 13 Jac'a tok npu'u ri Lok'olüj Espíritu, nyixrutijoj y nyixruyukej chupan ri ketzij. Rija' man pa ruyon tüj c'a nsamüj, roma ri tzij c'a ri nuyala' chive, jari' ri ye bin-pe chin chila' chicaj. Y romari' tok rija' nyeruk'alajrisaj yan c'a chivüch ri nyebanatüj ri chivüch apu. \v 14 Y rija' nuya' c'a nuk'ij yin, roma ronojel c'a ri nuk'alajrisaj chivüch, pa nuvi' c'a yin y ri nusamaj. \v 15 Ronojel c'a ri c'o riq'uin ri Nata' Dios, vichin yin chuka', y romari' tok yin xinbij yan c'a que ronojel ri nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu chivüch, pa nuvi' c'a yin y ri nusamaj. \s1 Nabey xa bis ri npu'u, y c'ateri' npu'u ri quicot roma nitz'et jun bey chic ri Jesús \p \v 16 C'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic. Pero c'a ba' c'a ri', nquinitz'et jun bey chic, y c'ateri' yin nquitzolij chic c'a chila' riq'uin ri Nata' Dios, xbij ri Jesús. \p \v 17 Y ch'aka cheque ri achibila' tok xcacaxaj ri xbij ri Jesús, xquic'utula' c'a chiquivüch. Rije' xquibij c'a: ¿Achique c'a ri xrajo' xbij cheke riq'uin ri tzij ri xerubij? Roma xbij: C'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic. Pero c'a ba' c'a ri', nquinitz'et jun bey chic, y c'ateri' yin nquitzolij chic c'a chila' riq'uin ri Nata' Dios, xbij, xquibila' ri achibila' chiquivüch. \v 18 Ri achibila' ri' c'a nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nrajo' nbij ri rutzij: C'o c'a ba'? Xa man nyek'ax ta cheke ri rutzij, nquibij. \p \v 19 Y ri Jesús chanin c'a xunabej que ri rachibila' c'o ri ncajo' nquic'utuj chin, romari' rija' xbij: Rix nijo' nivetamaj achique c'a ri xinbij, que c'o c'a ba' tok man nquinitz'et tüj chic, pero c'a ba' ri' nquinitz'et jun bey chic. \v 20 Ketzij c'a ninbij chive: Rix nyixok' y nyixbison roma ri ninc'ulachij yin. Jac'a ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, nyequicot romari'. Y man riq'uin tüj c'a que c'o-vi bis pa tak ivánima, ri bis c'a ri' njalatüj. Ri bis c'a ri' xa ntoc quicot. \v 21 Ri bis c'a ri' junan riq'uin ri k'oxon ri nuc'usaj jun ixok tok napon ruk'ijul richin nralaj jun ac'ual. Tok ri ac'ual alaxnük chic, ri te'ej ri' man c'a nka-pe tüj chic chuc'u'x achique chi k'oxomül ri xuc'usaj, roma juis nquicot ránima que xalüx chic jun ac'ual chuvüch ri ruch'ulef. \v 22 Quiri' c'a rix, vocomi c'o bis pa tak ivánima, pero xa nquipu'u chic iviq'uin jun bey richin nyixintz'et. Y jari' tok ntzolij chic pe ri quicot pa tak ivánima, y ri quicot ri' man jun c'a nrelesan iviq'uin. \p \v 23 Y chupan ri k'ij ri', man chic c'a chuve ta yin nic'utuj-vi ri nurayij ri ivánima. Pero ketzij ninbij chive, que ronojel c'a ri nic'utuj chin ri Nata' pa nubi' yin, nuya-vi c'a pe chive. \v 24 Nixta vocomi man jun c'a ri ic'utun tüj chin ri Nata' pa nubi' yin. Tic'utuj c'a, y nic'ul. Y richin quiri' tz'aküt ta c'a ri quicot pa tak ivánima. \s1 Ri Jesús más k'alüj ri nbij \p \v 25 Ronojel c'a ri nubin chic ka chive, c'ayuf vi richin nyek'ax chive, pero nka-pe c'a ri k'ij tok man quiri' tüj chic rubanic nquich'o iviq'uin. Xa k'alüj-k'alüj chic c'a ri rubixic ninbün chive pari' ri Nata' Dios. \v 26 Y chupan c'a ri k'ij ri', pa nubi' c'a yin nic'utuj-vi chin ri Nata', y rija' nuya' c'a pe chive ri nic'utuj chin. Y nuya' chive, man roma tüj que ja yin ri nquic'utun pan iq'uexel rix. Man quiri' tüj. \v 27 Ri Nata' nuya' chuka' chive ri nic'utuj, roma nyixrujo'. Y rija' nyixrujo', roma rix nquinijo' yin y ninimaj que yin riq'uin rija' yin petenük-vi. \v 28 Riq'uin vi c'a ri Nata' Dios yin petenük-vi, richin xinka-pe chuvüch ri ruch'ulef. Y vocomi, riq'uin c'a chuka' rija' nquitzolij-vi, y ninya' can ri ruch'ulef, xbij ri Jesús. \p \v 29 Y ri rachibila' xquibij c'a chin: Ketzij vi que vocomi man c'ayuf tüj chic richin nyek'ax cheke ri nabij, xa ye k'alüj ri nye'abij. \v 30 Vocomi nk'ax cheke que rat ronojel vi natz'et y ronojel vi chuka' avetaman. Man nc'atzin tüj que c'a nkac'utuj na chave richin navetamaj ri nkanuc. Y romari' roj nkanimaj-vi que riq'uin ri Dios rat petenük-vi, xquibij. \p \v 31 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': ¿Nquininimaj na vi vocomi? \v 32 Roma ketzij ninbij chive que ri jun k'ij ri' npu'u-vi, y hora chic, que nbanatüj c'a que rix xa nitaluj-e-ivi' y xa nquiniya' can nuyon yin. Pero man ta nuyon chuka' nquic'uje' can, roma ri Nata' c'o-vi viq'uin. \v 33 Y ronojel c'a re', nink'alajrisaj yan can chive, richin que c'o ta c'a ri uxlanen pa tak ivánima. Y ri uxlanen ri' nc'uje' pa tak ivánima, si iyo'on ivánima viq'uin. Y ninbij c'a chuka' can chive, que nivil-vi pokonül. Pero roma yin xinch'acon yan chirij ri itzel-vinük ri tz'amayon richin ri ruch'ulef, re' nbün ta c'a chive que nc'uje-e ivuchuk'a'. \c 17 \s1 Ri Jesús nbün orar coma ri nyetzekleben richin \p \v 1 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re' cheque, rija' xtzu'un c'a chicaj richin nbün orar, y xbij c'a: Nata' Dios, ri nu-hora jare' xka-pe. Vocomi tabana' c'a chuve yin ri Ac'ajol que nk'alajin ri nuk'ij. Richin quiri' yin ri Ac'ajol ja chuka' ninbün aviq'uin rat que nk'alajin ri ak'ij. \v 2 Roma ajachon-vi-pe vuchuk'a' pa nuk'a' richin nquic'uje-vi pa quivi' conojel vinük. Y ri vuchuk'a' ri' nc'atzin c'a que yin ninya' ri c'aslen ri man nq'uis tüj cheque conojel ri ye ayo'on chic chuve. \v 3 Y ri c'aslen ri man nq'uis tüj, ja ri nquetamaj avüch rat Nata' Dios y chuka' nquetamaj nuvüch yin. Roma ja rat ri ketzij Dios y man jun chic Dios c'o, y yin ri Jesucristo ri xinatük-pe chuvüch ri ruch'ulef. \p \v 4 Riq'uin c'a ri samaj ri xinbün chere' chuvüch ri ruch'ulef, xk'alajin c'a ri ak'ij. Y xinq'uis yan c'a chuka' rubanic ronojel ri samaj achilaben-pe chuve richin ninbün. \v 5 Vocomi c'a, Nata' Dios, taya' chic c'a ri nuk'ij ri xc'uje' aviq'uin rat. Cachi'el c'a ri nuk'ij ri xc'uje' tok c'a man jani c'o tüj ri ruch'ulef, chiri'. \p \v 6 Roma ri achi'a' ri ye acha'on chic pe rat chiquicojol ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, chuve c'a yin xe'aya-vi vocomi, y yin xinbün c'a que xk'alajin-vi ri abi' chiquivüch. Ri achi'a' re', ye avichin rat, romari' xe'aya' c'a chuve yin. Y rije' quibanun y quichajin c'a ri atzij. \v 7 Ri achi'a' c'a chuka' re' quetaman chic que ronojel ri ayo'on-pe chuve yin, xk'ax yan vi cheque que ja rat rat yo'on-pe chuve. \v 8 Roma ja ri tzij ri ayo'on-pe chuve yin richin nink'alajrisaj, jari' ri xink'alajrisaj chiquivüch ri achi'a' re'. Y rije' xquic'ul na vi ri atzij pa tak cánima, y xquetamaj-vi c'a que ketzij que aviq'uin rat Nata' Dios yin petenük-vi. Xquinimaj c'a que ja rat ri rat takayon-pe vichin. \p \v 9 Ninc'utuj c'a ri utz ri naya' rat pa qui-cuenta rije' vocomi, y man ja tüj pa quivi' ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pa quivi' c'a ri achi'a' ri xe'aya' chuve ninc'utuj que taya' ri utz ri naya' rat pa qui-cuenta, roma ye avichin chuka' rat. \v 10 Y conojel c'a ri ye vichin yin, ye avichin chuka' rat, y ri yec'o aviq'uin rat, ye vichin chuka' yin. Y yin xk'alajin yan c'a ri nuk'ij, coma ri achi'a' ri xe'aya' chuve. \p \v 11 Lok'olüj Nata' Dios, pan ak'a' c'a nyenjüch-vi can ri achi'a' ri xe'aya' chuve, richin que'achajij. Richin quiri', junan ta c'a quivüch y jun ta c'a xtiquibün. Xtquibün ta c'a cachi'el kabanun roj. Roj, jun kabanun. Que'achajij c'a, roma rije' c'a nyec'uje' na can chuvüch ri ruch'ulef, y yin man quiri' tüj. Yin xa nquitzolij yan c'a e aviq'uin. \v 12 Y yin, ye nuchajin-vi-pe ri achi'a' ri xe'aya' chuve. Ri k'ij ri yinc'o-pe quiq'uin chuvüch ri ruch'ulef, xenchajij riq'uin ri avuchuk'a' rat. Y man jun chic c'a ri xsatz ta can cheque, xaxe ri jun. Xaxe c'a ri itzel nbanala' y nucanoj rucamic. Quiri' c'a ri tz'ibatajnük can, que c'o na jun ri nsatz can. \p \v 13 Yin, ja yan c'a re' nquitzolin aviq'uin, Nata' Dios, pero riq'uin c'a ri c'a nquic'uje' na e chuvüch ri ruch'ulef ba' chic, ninc'utuj c'a ri utz ri naya' pa qui-cuenta, roma ninjo' que tz'aküt ta ri quicot ri nc'uje' can pa tak cánima. Cachi'el ri quicot c'o viq'uin yin. \v 14 Ri achi'a' ri xe'aya' chuve, nuyo'on-vi c'a ri atzij cheque. Romari' ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xequetzelaj, roma ri achi'a' ri xe'aya' chuve man ye richin tüj chic ri ruch'ulef. Ye cachi'el chic c'a yin. Yin, man richin tüj ri ruch'ulef. \v 15 Man c'a ninc'utuj tüj chave Nata' Dios que que'avelesaj yan e chuvüch ri ruch'ulef richin nye'acol. Ri ninc'utuj c'a chave, que que'ato'. Man taya' k'ij que ri itzel-vinük nch'acon chiquij. \v 16 Ri achi'a' ri xe'aya' chuve, man ye richin tüj c'a ri ruch'ulef. Ye cachi'el yin. Yin man yin richin ta chuka' ri ruch'ulef. \v 17 Que'ach'ara' c'a richin nyec'uje' chupan ri atzij. Ri atzij jari' ri ketzij. \v 18 Y cachi'el rubanic ri xabün-pe chuve yin richin xinatük-pe chubanic ri asamaj chuvüch ri ruch'ulef, quiri' c'a chuka' ninbün yin cheque ri achi'a' ri xe'aya' chuve. Ye nutakon-vi c'a chubanic ri asamaj chuvüch ri ruch'ulef. \v 19 Coma rije' yin ninch'ür c'a chuka' vi' richin ri samaj, richin quiri' ta chuka' nquibün rije'. Tiquich'ara-qui' y quec'uje' chupan ri ketzij. \p \v 20 Nata' Dios, yin man xe tüj c'a pa qui-cuenta ri achi'a' ri xe'aya' chuve ninc'utuj ri utz ri naya', xa quiri' c'a chuka' ninc'utuj chave pa quivi' conojel ri nyetaken c'a vichin, ri yinquitakej roma ri tzij ri nk'alajrisüs chiquivüch, \v 21 richin que conojel junan ta quivüch. Xa jun ta c'a nquibün. Xtiquibün cachi'el ri kabanun roj, que xa jun kabanun. Roma rat Nata' Dios ratc'o viq'uin yin, y yin, yinc'o chuka' aviq'uin rat. Quiri' ri ninjo' que nquibün ta rije' kiq'uin roj. Tik'alajin chiquivüch ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, que yin, ja rat ri xatakon-pe vichin, roma nquitz'et que junan quivüch quibanun ri yec'o kiq'uin roj. \v 22 Yin xinya' yan c'a cheque ri ayo'on-pe rat chuve yin. Rije' c'o chic c'a quik'ij chuka', cachi'el ri abanun-pe chuve yin, richin quiri' xa jun ta c'a nquibün, cachi'el kabanun roj. Xa jun kabanun. \v 23 Nquic'uje-vi c'a quiq'uin rije' y rat viq'uin yin, richin quiri' rije' jun ta c'a xtiquibün. Y coma rije' nbetamüx ta c'a coma ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, que yin ja rat Nata' Dios ri xatakon-pe vichin. Y roma c'a chuka' ri' nbetamüx coma ri vinük que nye'ajo-vi, cachi'el nquinajo' yin. \p \v 24 Nata' Dios, yin ninjo' c'a que conojel ri ye ayo'on chuve nyebec'uje' ta c'a viq'uin chila' chicaj, richin que xtiquitz'et ta c'a ri nuk'ij ri ayo'on, roma xinajo' yan tok c'a man jani c'o ta ri ruch'ulef chiri'. \v 25 Nata' Dios, rat ri rat choj riq'uin ronojel, man c'a etaman tüj avüch coma ri vinük ri xa c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef. Pero yin vetaman-vi avüch, y ri achi'a' ri xe'aya' chuve nquetamaj c'a chuka' que ja rat ri xatakon-pe vichin. \v 26 Nuk'alajrisan-vi c'a ri abi' rat chiquivüch, y nink'alajrisaj na c'a más, richin quiri' ri rubanic ri nquinajo-vi yin, ja ta c'a chuka' ri' nc'uje' quiq'uin rije'. Y nquic'uje' ta c'a chuka' yin quiq'uin rije'. \c 18 \s1 Ri ak'a' tok xtz'am ri Jesús \p \v 1 Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel re', rija' ye rachibilan ri rachibila' xe'el-pe. C'ateri' xebe c'a lojc'an ruchi' ri rakün-jul rubini'an Cedrón, pa jun ulef, y chiri' c'a xoc-apu ri Jesús ye rachibilan ri rachibila'. \v 2 Ri Judas ri njachon richin ri Jesús, retaman c'a chuka' ri ulef ape' xe'apon-vi ri Jesús y ri rachibila', roma ri Jesús q'uiy mul ye ruc'uan ri rachibila' chiri'. \v 3 Romari' ri Judas chupan c'a ri lugar ri' xeruc'uaj jun mucaj soldados y jun mucaj chajinela' ri xequiya-e ri más nimalüj tak sacerdotes y ri achi'a' fariseos. Ri soldados y ri chajinela' quic'ualon c'a k'ak' richin sük y chuka' quic'ualon ronojel camsabül ri nyec'atzin richin oyoval. \v 4 Y ri Jesús retaman c'a achique ri petenük chirij y achique ri nuc'ulachij. Romari' tok xbe c'a chiquic'ulic ri ye petenük tz'amoy richin y xuc'utuj c'a cheque: ¿Achique c'a ri nicanoj? xbij cheque. \p \v 5 Rije' xquibij c'a: Roj ja ri Jesús aj-Nazaret ri nkacanoj, xquibij. \p Y ri Jesús jari' tok xbij cheque: Ja yin ri', xbij. \p Y ri Judas ri njachon-e richin ri Jesús, c'o c'a chuka' apu quiq'uin ri vinük ri'. \v 6 Y ja tok ri Jesús xbij cheque: Ja yin ri'. Jari' c'a tok ri vinük ri' xetzolij chiquij, y xetzak pan ulef. \v 7 Jari' tok ri Jesús xuc'utuj chic cheque jun bey: ¿Achique c'a ri nicanoj? xbij. \p Y ri vinük ri' xquibij chic c'a: Roj ja ri Jesús aj-Nazaret nkacanoj, xquibij. \p \v 8 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Xivac'axaj yan c'a que xinbij chive que ja yin ri'. Y si ja yin ri nquinicanoj, tiya' c'a k'ij cheque ri ca'i-oxi' ri ye vachibilan que quebe na, xbij. \p \v 9 Ri Jesús quiri' c'a ri xbij, richin quiri' nbanatüj na c'a cachi'el ri rubin. Rija' rubin-vi c'a: Nata' Dios, cheque c'a ri achi'a' ri xe'aya' chuve, man jun chic c'a ri xsatz ta cheque. \p \v 10 Pero ri Simón Pedro ruc'uan c'a rumachet, y jari' ri xrelesaj richin que xuya' chin ri jun rusamajel ri nimalüj sacerdote. Ri Simón Pedro xuchoy c'a jun ruxiquin ri achi rubini'an Malco. Ri ruxiquin ri xuchoy ja ri c'o pa rajquik'a' (ru-derecha). \v 11 Pero ri Jesús xbij chin ri Simón Pedro: Tayaca-ka la amachet. ¿Rat nanuc que riq'uin la xabün, yin nquicolotüj chuvüch ri pokonül ri rubin-pe ri Nata' que nc'atzinej ninc'usaj? xbix. \s1 Ri Jesús xtz'am c'a e y xuc'u'üx chuvüch ri Anás \p \v 12 Y jari' tok xepu'u ri jun mucaj soldados y ri uc'uey quichin, y ri jun mucaj chajinela' ri ye quiyo'on-pe ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquitz'om c'a e ri Jesús y xquixim-e. \v 13 Nabey c'a xquic'uaj-e ri Jesús c'a chuvüch ri jun achi rubini'an Anás, roma ri Anás re' rujinan c'a ri Caifás. Y ri tiempo ri' ja ri Caifás ri nimalüj sacerdote. \v 14 Y ja ri Caifás biyon cheque ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij chiquicojol ri israelitas, que más utz que xaxe jun ri ncom pa quiq'uexel conojel vinük y mani que conojel nyecom xaxe roma ri jun ri'. \s1 Tok ri Pedro xbij que man rachibil tüj ri Jesús \p \v 15 Ri Simón Pedro rachibilan jun chic achibil, ye tzeketül c'a e chiquij ri ye tz'amayon-e richin ri Jesús, roma ja ri Jesús ri quitzekleben-e ye benük. Ri jun chic achibil etaman c'a ruvüch roma ri nimalüj sacerdote, romari' choj xoc-apu chuvüch-racho ri nimalüj sacerdote. \v 16 Jac'a ri Pedro xa man xoc tüj oc. Rija' xc'uje' can chiri' pa puerta. Y ri achibil ri etaman c'a ruvüch roma ri nimalüj sacerdote, xbe'el chic c'a pe y xtzijon c'a chin ri ixok ri chajinela' chiri' pa puerta, y xucusaj c'a apu ri Pedro. \v 17 Y jari' tok ri ixok ri chajinela' chiri' pa puerta xbij chin ri Pedro: ¿Man ja tüj comi rat rachibil chuka' rat richin ri achi tz'amon-pe? xbij. \p Pero rija' xbij: Yin man yin rachibil tüj richin ri achi re', xbij. \p \v 18 Ja ri samajela' chupan ri jay ri' y ri chajinela' ri xebetz'amon-pe ri Jesús, roma ri tef ntajin, quibanun c'a jun k'ak' y ye pa'ül-apu chuvüch richin nquimek'-qui'. Y chuka' ri Pedro pa'ül c'a apu quiq'uin, rumek'on-apu-ri' chuchi' ri k'ak'. \s1 Ri Anás c'o ri nuc'utuj chin ri Jesús \p \v 19 Y ri Anás ri jun nimalüj sacerdote ri rujachon chic can ri rusamaj, tok xbepabüx c'a ri Jesús chuvüch, c'o c'a ri xuc'utula' chin. Rija' xuc'utula' c'a chin ri Jesús ri quibanic ri nyetzekleben richin y chuka' xuc'utuj chin chirij ri rubanic ri tijonic ri nuya' cheque ri vinük. \v 20 Xpu'u ri Jesús xbij c'a: Man vetaman tüj achique roma tok man avac'axan tüj, roma yin pa sük yin ch'ovinük-vi cheque conojel vinük. Yin ch'ovinük chiquivüch pa racho ri Dios y pa tak jay ape' nquimol-vi-qui' conojel ri kavinak israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Pa sük vi c'a yin ch'ovinük-vi cheque. \v 21 ¿Achique c'a roma tok rat xa chuve yin ri nac'utuj-vi? Tac'utuj cheque ri ye ac'axayon vichin. Tac'utuj cheque achique ri ye nubin. Y tatz'eta' na pe', rije' jabel quetaman achique ri nubin yin cheque. \p \v 22 Y ja tok ri Jesús rubin chic ka re', jun cheque ri chajinela' ri c'o-apu chiri' chunakaj ri Jesús xuya' jun paj k'a' chin. Y ri chajinela' c'a chuka' xbij chin ri Jesús: ¿Achique roma quere' xach'o-apu chin la nimalüj sacerdote? \p \v 23 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri chajinela' ri': Si c'o c'a tzij ri man ja tüj rubixic xinbün-apu chin, tak'alajrisaj achique ri man pa rubeyal tüj ri xinbij-apu. Y si ronojel ri xinbij-apu, utz, ¿achique c'a roma tok xaya' jun paj k'a' chuve? xbij ri Jesús. \p \v 24 C'ateri' ri Anás xutük c'a apu ri Jesús chuvüch ri Caifás ri nimalüj sacerdote chupan ri tiempo ri'. Y ri Jesús ximil, c'a tok xuc'u'üx-e. \s1 Ri Pedro nbij jun bey chic que man rachibil tüj ri Jesús \p \v 25 Ja ri Pedro pa'ül-apu chuchi' ri k'ak' ntajin numek'-ri'. Y yec'o c'a ri xec'utun chin: ¿Man rat rachibil tüj c'a ri jun achi ri tz'amon? xquibij chin. \p Y ri Pedro xrevaj. Rija' xa xbij: Yin man yin rachibil tüj richin ri jun achi re', xbij. \p \v 26 Y jun c'a cheque ri rusamajela' ri nimalüj sacerdote, roxpochel ri achi ri xelesüs ruxiquin roma ri Pedro, xuc'utuj c'a chin ri Pedro y xbij: ¿Man ja tüj c'a rat ri xatintz'et que ratc'o riq'uin ri Jesús chiri' ape' xkabetz'ama-pe? xbij chin. \p \v 27 Jac'a ri Pedro xrevaj jun bey chic que rija' rachibil richin ri Jesús. Y jari' tok xch'o-pe ri gallo. \s1 Tok ri Jesús xuc'u'üx chuvüch ri Pilato \p \v 28 Y chiri' pa racho ri Caifás, chiri' c'a c'o-vi ri Jesús richin nban juzgar pari'. Rija' paban c'a apu chuvüch ri Caifás. Y chiri' c'a xel-vi-e richin que nyejach pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Pilato, ri c'o chiri' pa ru-palacio. Y cumaj yan c'a tok xbanatüj ri'. Ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús man c'a xe'oc tüj apu pa palacio, roma cheque rije' xa xajan. Y chuka' richin quiri' rije' nyetiquer c'a nquic'ux ri achique ri nquic'ux chupan ri quinimak'ij rubini'an pascua. \v 29 Y ri Pilato, ri gobernador xbe'el c'a pe y xuc'utuj c'a cheque ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús: ¿Achique c'a chi sujunic ic'amon-pe chirij ri jun achi ri xinjacha' pa nuk'a'? xbij cheque. \p \v 30 Y ri vinük ri ye uc'uayon-apu richin ri Jesús chuvüch ri gobernador, xquibij chin: Si ta ri achi re' man ta banüy-ch'a'oj, man ta xkapaba' chavüch richin nabün juzgar pari', xquibij chin. \p \v 31 Jari' tok ri Pilato ri gobernador xbij cheque: Tic'uaj chic c'a e rix ri achi re' y tibana' juzgar pari' cachi'el ri nbij ri i-ley, xbij rija'. Pero ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij chin: Roj man jun juez pa kak'a' richin nkabij que ticamsüs jun vinük aj-ch'a'oj chuvüch cruz, xquibij. \p \v 32 Y jare' nbanatüj ri rubin chic ri Jesús, que achique rubanic chi camic ri nc'ulachij-e. \v 33 Y ri Pilato, ri gobernador xoc chic c'a apu pa ru-palacio. Y xroyoj c'a ri Jesús y c'ateri' xuc'utuj chin: ¿Ja rat ri qui-Rey ri israelitas? xbij rija'. \p \v 34 Pero ri Jesús xbij chin ri Pilato: ¿Ri xac'utuj chuve, aviq'uin comi rat petenük-vi ri na'oj re', o xa ch'aka chic vinük ri ye biyon-pe chave? xbij. \p \v 35 Jari' tok ri Pilato xbij chin ri Jesús: Yin man jun c'a utz ni itzel ri nuc'ün-pe chuve, roma man yin israelita tüj. Ri xejachon avichin pa nuk'a' ja ri avinak y ri más nimalüj tak sacerdotes. ¿Achique c'a ri quitz'eton chavij, richin nquibij que rat Rey? \p \v 36 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Pilato: Yin man yin rey tüj c'a richin ri ruch'ulef. Roma si ta yin yin rey richin ri ruch'ulef, conojel ta ri ye samajela' viq'uin, nyetajin ta chic chi oyoval, richin man nquijach-e pa quik'a' ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri nuvinak israelitas. Yin man yin rey tüj c'a richin ri ruch'ulef. \p \v 37 Pero ri Pilato xbij c'a chin ri Jesús: ¿Rat Rey vi c'a rat? xbij. \p Y ri Jesús jari' tok xbij chin: Ja', quiri'. Yin yin Rey vi cachi'el ri xabij. Richin vi c'a ri' tok xinalüx chuvüch ri ruch'ulef y richin que nink'alajrisaj ri ketzij chiquivüch ri vinük. Y conojel c'a ri nyetaken y ye richin chic ri ketzij, nquibün-vi c'a ri ninbij yin cheque, xbij. \p \v 38 Y ri Pilato xuc'utuj c'a chin ri Jesús: ¿Achique c'a ri' ri ketzij? \s1 Tok xbix que ri Jesús tika-ka c'a ri camic pari' \p Y tok rubin chic c'a can quiri' chin ri Jesús, rija' xa xel chic c'a e chiri' pa palacio richin xbech'o chiquivüch ri vinük israelitas y xbij cheque: Yin man jun ch'a'oj ninvil que rubanun tüj ri jun achi re'. \v 39 Pero ronojel juna' chupan ri k'ij richin ri pascua rix nic'utuj que yin nincol-e jun cheque ri ivinak ri yec'o pa cárcel. ¿Vocomi, rix nijo' que yin nincol-e ri achi Rey ivichin rix israelitas? xbij cheque. \p \v 40 Jac'a ri vinük ri', riq'uin c'a chuka' ronojel cuchuk'a' xech'o-apu chin ri Pilato y xquibij c'a: Ja ri Barrabás tacolo-e y man ja tüj ri achi re', xquibij. \p Y ri achi rubini'an Barrabás xa jun c'a achi elek'on. \c 19 \p \v 1 Y roma c'a ri' ri Pilato, ri gobernador, xutük ri Jesús richin nch'ay. \v 2 Ja ri soldados xquipach'uj jun k'ayis ri juis ruq'uixal. Cachi'el jun corona xquibün chin, y c'ateri' xquiya' pa rujolon ri Jesús. C'ateri' xquiya' chuka' jun tziük morado chirij ri Jesús, cachi'el vi ri nyequicusala' ri reyes. \v 3 Y c'ateri' ri soldados ri' nquibila' c'a apu chuvüch ri Jesús: ¡Caquicot c'a juis, rat ri qui-Rey ri israelitas! nquibij. \p Y nquiyala' c'a chuka' paj k'a' chin. \p \v 4 Jari' tok ri Pilato xel chic pe jun bey pa ru-palacio richin xch'o chiquivüch ri vinük, y rija' xbij c'a cheque: Titz'eta', ja achi re' ninvelesaj-pe chivüch, richin tivetamaj que rija' xa man jun ch'a'oj ninvil chirij, xbij. \p \v 5 Y tok ri Jesús xbe'el c'a pe, c'a rucusan na c'a ri cachi'el corona ri banun riq'uin ri jun k'ayis juis ruq'uixal, y ri tziük ri morado ntzu'un. Y jari' tok ri Pilato xbij c'a: Jare' ri achi, xbij. \p \v 6 Xe c'a xquitz'et ri Jesús, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye quichajinela' riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' xech'o y xquibij: ¡Tataka' rucamsasic chuvüch cruz! ¡Tataka' rucamsasic chuvüch cruz! xquibij. \p Y jari' tok ri Pilato xbij cheque: Yin man jun ch'a'oj ninvil chirij, richin quiri' nintük tüj rucamsasic chuvüch cruz. Y si rix ninuc que c'o juicio pan ik'a' richin nitük rucamsasic chuvüch cruz, tic'ama' c'a e, xbij rija'. \p \v 7 Pero ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, xquibij c'a apu chin ri gobernador: Rija' nbij que Ruc'ajol ri Dios, y romari' nc'atzinej tiyo'ox ri camic pari', roma quiri' nbij ri ka-ley, xquibij. \p \v 8 Ri Pilato c'o-vi chic xbiri' riq'uin, y tok xrac'axaj ri xquibij ri vinük, que ri Jesús nbij que Ruc'ajol ri Dios, xpu'u c'a más xbiri' chin. \v 9 C'ateri' rija' xoc chic c'a apu pa ru-palacio y xuc'utuj chin ri Jesús: ¿Ape' c'a capu'u-vi rat? xbij chin. \p Y ri Jesús man jun c'a tzij xbij chin. \p \v 10 Jari' tok ri Pilato xbij chin ri Jesús: ¿Achique c'a roma tok man jun tzij nabij-pe chuve? Yin, c'o c'a ri xinc'utuj chave. ¿Man avetaman tüj c'a que yin c'o autoridad pa nuk'a' richin ncacamsüs chuvüch cruz y richin ncatincol chuvüch chuka'? xbij. \p \v 11 Y ri Jesús xbij: Man jun tüj a-autoridad pa nuvi', si ta man roma ri Dios ri c'o chila' chicaj. Roma c'a ja rija' yo'on-pe autoridad pan ak'a', romari' c'o ak'a' chuve. Y si nquinatük pa camic, c'o c'a amac, pero ri más nim rumac ja ri xinjachon pan ak'a', xbij ri Jesús. \p \v 12 Jari' tok ri Pilato, ri gobernador xutij ruk'ij richin nucol ta e. Pero ri vinük israelitas xech'o c'a riq'uin ronojel cuchuk'a', y xquibij c'a: Si nacol-e, man c'a junan tüj chic avüch riq'uin ri rey César. Roma achique na c'a ri nbin que rija' jun rey, nretzelaj c'a ri rey César ri', xquibij. \p \v 13 Tok ri Pilato xrac'axaj c'a ri tzij ri xquibij ri vinük chin, xuxbij-ri'. Y c'ateri' rija' xbij que telesüs-pe ri Jesús. Y ri Pilato xbetz'uye-pe ape' nbün juzgar, ri jay ri nbix Empedrado chin, y pa kach'abül roj israelitas nbix Gabata chin. \v 14 Ri k'ij ri', jari' tok ntiquer c'a ri jun kanimak'ij roj israelitas, jun nimak'ij rubini'an pascua, y romari' tok conojel vinük nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel ri nc'atzin cheque. Y pa nic'aj-k'ij la'ük chin ri k'ij ri' tok ri Pilato xbij cheque ri vinük ri ye apon chiri': Ja i-Rey re', xbij cheque. \p \v 15 Pero ri vinük ri quimolon-apu-qui', riq'uin c'a cuchuk'a' xech'o-apu y xquibij: ¡Ticamsüs! ¡Ticamsüs! ¡Ticamsüs chuvüch cruz! xquibij-apu. \p Y ri Pilato xbij c'a cheque: ¿Ja ri i-Rey ri nijo' que nintük rucamsasic chuvüch cruz? \p Pero ri achi'a' más nimalüj tak sacerdotes xa xquibij c'a apu: Xaxe ri César ri ka-rey roj, xquibij. \p \v 16 Y jari' tok ri Pilato xbün c'a ri nquic'utuj ri vinük chin. Xujüch c'a e ri Jesús pa quik'a' ri nyecamsan richin chuvüch cruz, y rije' xquic'uaj-e. \s1 Tok ri Jesús xbajix chuvüch cruz \p \v 17 Y ri Jesús ruc'uan c'a e ri ru-cruz. Rija' rutz'amon c'a e bey, roma jari' uc'uan-e richin nyecamsüs chuvüch cruz, pari' ri jun juyu' rubini'an Calavera. Ri vinük israelitas Gólgota nquibij chin ri juyu' ri'. \v 18 Tok xe'apon c'a e chiri' pari' ri juyu', xquibajij c'a ri Jesús chuvüch ri cruz. Y chupan c'a ri hora ri', quiri' c'a chuka' xban cheque ye ca'i' chic achi'a'. Y pa quinic'ajal ri ye ca'i' achi'a' ri ye bajin chuvüch ri qui-cruz, chiri' c'a xc'uje-vi ri cruz ri ape' bajin-vi ri Jesús. \v 19 Y ri Pilato ri gobernador, c'o c'a jun tzij ri xutz'ibaj-e chuvüch jun tz'alün y jari' ri xc'uje' pari' ri ru-cruz ri Jesús. Ri tzij c'a ri c'o-e chuvüch ri tz'alün nbij c'a: Jesús aj-Nazaret, qui-Rey ri israelitas, nbij. \v 20 Ri tzij ri', conojel c'a ri vinük nyetz'eton can, roma ri lugar ri xbajix-vi ri Jesús chuvüch ri cruz, xa nakaj c'a c'o-vi chin ri tinamit Jerusalén. Y ri tzij ri', pan oxi' c'a ch'abül ri tz'iban-vi-e. Tz'iban c'a pa kach'abül roj israelitas, pa quich'abül ri aj-Grecia y pa quich'abül chuka' ri vinük aj-Roma. \v 21 Jac'a ri más nimalüj tak sacerdotes chiquicojol ri israelitas xbequich'ojij chin ri Pilato: Man ta xatz'ibaj ri tzij nbij: Qui-Rey ri israelitas, roma xa man quiri' tüj. Xa ja rija' ri xbin. Romari' tajala' c'a rubanic y tatz'ibaj: Ja yin nquibin que yin qui-Rey ri israelitas, xquibij. \p \v 22 Pero ri Pilato xbij c'a cheque ri más nimalüj tak sacerdotes ri': Ri xintz'ibaj yan, tz'iban chic c'a ri'. Man nc'atzin tüj c'a que ninjül rubixic, xbij cheque. \p \v 23 Ja ri soldados xebajin richin ri Jesús chuvüch ri cruz. Y tok ri soldados re' ye c'achojnük chic can riq'uin ri', xebequic'ama' c'a pe ri rutziek ri Jesús, tziük ri ye quelesan can chirij. Ri tziük c'a re' xquijüch chiquivüch rije'. Caji' c'a xquibün chin, roma ye caji' rije'. Xa ja ri jun tziük ri nbix túnica chin, manak rut'isbal. Pa ruquemic xa jun rubanic. \v 24 Romari' tok rije' xquibila' c'a chiquivüch: Man tikarütz ri jun tziük re'. Xa tikaya' pan atz'anin, richin quiri' xa jun ri nuc'uan-e, xquibij rije'. \p Ri xbanatüj c'a riq'uin ri rutziek ri Jesús, tz'iban-vi can chupan rutzij ri Dios. Roma chupan c'a ri rutzij ri Dios, nbij c'a: Xequijachala' ri nutziek chiquivüch y chuka' xquiya' pan atz'anin. Y quiri' vi xquibün ri soldados. Xbanatüj na vi cachi'el ri tz'iban can. \p \v 25 Chiri' chuxe' apu ri cruz ri bajin-vi ri Jesús c'o c'a apu ri María ri rute' y jun chuka' ruch'ak rute'. Ri María ri rixjayil ri achi rubini'an Cleofas y ri María Magdalena yec'o chuka' apu. \v 26 Y tok ri Jesús xutz'et c'a pe ri rute' y ri rachibil ri juis nrajo', xbij c'a chin ri rute': Ja la' jun vachibil yin. Vocomi ntoc aval rat pa nuq'uexel yin, xbij. \p \v 27 C'ateri' xbij c'a chuka' chin ri rachibil: Ja la' nte'. Vocomi ntoc ate' rat, xbij chin. \p Y ri achibil xutakej-vi, roma c'ateri' tok xuc'ul ri María pa racho y xbün chin cachi'el rute'. \s1 Ri rucamic ri Jesús \p \v 28 Y roma ri Jesús retaman chic c'a que ronojel xtzakon yan y nc'atzinej na vi que nbanatüj ronojel ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, roma c'a ri' xbij: Nchaki'j nuchi', xbij. \p \v 29 Y chiri', c'o-apu jun c'ojlibül ri c'o-e jun ch'amilüj ruya'al-uva chupan. Nojnük c'a ri c'ojlibül. Y ri soldados chupan ri' xquimuba-e jun cachi'el bo'j ri nbix esponja chin, xquiya-e chutza'n jun vit che' rubini'an hisopo, y c'ateri' xquiya' chin richin nutz'ub. \v 30 Y tok ri Jesús rutz'ubun chic c'a can ri ch'amilüj ruya'al-uva, rija' xbij c'a: Xtzakon c'a ronojel, xbij. Y jari' tok xujüch ri ránima, roma jari' tok xulucuba-pe ri rujolon y man xsilon tüj chic. \s1 Xbanatüj-vi ri tz'iban can pari' ri Jesús \p \v 31 Ri k'ij ri', conojel vinük israelitas nquibanala' chic ruc'ojlen ronojel, roma ntiquer yan ri jun nimalüj k'ij. Y romari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij xebe riq'uin ri Pilato y xbequic'utuj chin richin que tik'ajlox ri cakün ri yec'o chuvüch cruz, richin quiri' nye'elesüs c'a e. Roma man c'uluman tüj c'a que ri achi'a' ri' nyec'uje' ta can chuvüch ri qui-cruz chupan ri nimalüj k'ij, roma pascua vi y chuka' k'ij richin uxlanen. \v 32 Y ri soldados xe'apon-vi c'a quiq'uin ri yec'o chuvüch ri qui-cruz. Xepu'u rije' xquik'üj c'a rakün ri nabey y ja chuka' xquibün riq'uin ri jun chic. Xquik'üj c'a cakün chin ca'i'. \v 33 Ja tok xe'apon riq'uin ri Jesús, xa man xquik'üj tüj chic ri rakün, roma xquitz'et que xa camnük chic. \p \v 34 Stape' (Aunque) xquitz'et que ri Jesús camnük chic, jun c'a cheque ri soldados xuju' ri rutza'n ri ru-lanza pa ruc'alc'a'x ri Jesús, y jari' tok xbe'el-pe quic' y ya'. \v 35 Y ri xtz'eton que quiri' xbanatüj, nuk'alajrisaj c'a, y ri nuk'alajrisaj rija' ketzij vi. Ri rutz'eton y retaman, ketzij vi ri nutzijoj chupan ri vuj re', richin que ivonojel ta rix xtinimaj chuka'. \v 36 Roma ri xbanatüj, xbanatüj richin quiri' ketzij nc'ulun ri nbij chupan ri rutzij ri Dios. Roma ri tz'iban can, nbij: Man jun c'a rubakil rija' ri nquik'üj tüj. \v 37 Y chupan ri rutzij ri Dios, c'o chic c'a jun ri tz'iban can pari' ri Jesús, y nbij c'a: Nquitz'et-vi c'a ri Jun ri xsocotüj pa quik'a', ri Jun ri uc'uayon ri socotajic banun riq'uin jun camsabül ri c'o rutza'n. \s1 Tok xmuk ri Jesús \p \v 38 C'ateri' c'o c'a jun achi rubini'an José ri npu'u pa tinamit Arimatea, y stape' (aunque) man jun bey xuk'alajrisaj-ri' que jun tzeklebey richin ri Jesús, quiri' vi. Rija' man c'a ruk'alajrisan tüj ri' que rutaken, coma ri ch'aka chic achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas. Y ja rija' ri xapon riq'uin ri Pilato ri gobernador, richin que xberuc'utuj favor chin richin tuya' ri ruch'acul ri Jesús chin richin numuk. Y ri Pilato xuya' k'ij chin. Xpu'u c'a ri José, xberukasaj-pe ri ruch'acul ri Jesús y xuc'uaj-e. \v 39 Y chuka' ri jun achi rubini'an Nicodemo, ri achi ri xapon riq'uin ri Jesús pa jun ak'a', xapon c'a chupan ri hora ri', ruc'uan-apu mirra xolon jun banun chin ch'aka chic quivüch jubulüj tak ak'on. Ruc'uan c'a apu jun quintal laük ri jubulüj ak'on ri'. \v 40 Xepu'u c'a ri José y ri Nicodemo, xquipis ri ruch'acul ri Jesús pa tak c'ul ri c'o ri jubulüj ak'on ri' chirij. Rije' quiri' c'a xquibün riq'uin ri ruch'acul ri Jesús, roma ri vinük israelitas quiri' vi nquibün quiq'uin ri quicaminaki'. \v 41 Pari' c'a ri juyu' ape' xbajix-vi ri Jesús chuvüch ri cruz, chunakaj apu, c'o c'a jun ulef ticon ruvüch. Y chiri' c'o c'a jun jul c'oton richin camnük y man ucusan tüj. Man jun c'a camnük ri yo'on tüj chupan ri jul ri'. \v 42 Y chiri' chupan c'a ri jul ri' xquiya-vi ri ruch'acul ri Jesús, roma xkak'ij yan chiquivüch y ri jul ri' nakaj c'o-vi. Y ri quinimak'ij ri israelitas, ri nimalüj k'ij, ntz'ucutüj yan. \c 20 \s1 Ri Jesús xc'astüj na vi \p \v 1 Y chupan c'a ri nabey k'ij richin ri semana, ri domingo, ri María Magdalena xbe c'a chuchi-jul ape' mukun-vi ruch'acul ri Jesús. Cumaj yan c'a ri xbe. K'eku'n na c'a tok xbe. Y jari' tok xutz'et que ri abüj tz'apbül-ruchi' ri jul, xa elesan chic e. \v 2 Rija' junanin c'a xtzolij y xbe c'a riq'uin ri Simón Pedro y riq'uin chuka' ri jun chic achibil ri juis xujo'ox roma ri Jesús. Ri María Magdalena xuya' c'a rutzijol cheque y xbij c'a: Yec'o xe'elesan-e ri ruch'acul ri Ajaf Jesús pa jul, roma manak chic. Y vocomi man ketaman tüj ape' xbequiya-vi can, xbij rija'. \p \v 3 Ri Pedro y ri jun chic achibil, xe xcac'axaj ri xbij ri María Magdalena cheque, jari' xe'el-e y xebe chuchi' ri jul. \v 4 Junanin xebe chi ca'i'. Xa ja ri jun chic achibil más aninük nbiyin, romari' xuya' can ri Pedro, y jari' ri xapon nabey chuchi' ri jul. \v 5 Ri achibil ri' xluque' c'a ka richin nunachan-apu pa jul, y rija' xerutz'et c'a ri c'ul yec'o can chiri', pero man xoc tüj apu pa jul. \v 6 Y tok ri Simón Pedro xapon, roma tzeketül-apu chirij ri achibil ri xapon nabey, ri Simón Pedro choj c'a xoc-apu pa jul, y xutz'et c'a ri c'ul ri yec'o can chiri'. \v 7 Ja ri tziük ri pison can rujolon ri Jesús, lojc'an chic c'o-vi can, banun can ruchojmil. Man junan tüj c'o can quiq'uin ri ch'aka chic c'ul. \v 8 C'ateri' xoc c'a chuka' apu ri jun chic achibil, ri xapon nabey chuchi' ri jul. Y tok rija' c'unük chic apu, xutz'et c'a ronojel y xunimaj que xc'astüj na vi e. \v 9 Ri achibila' c'a tok xquitz'et na, c'ateri' xquinimaj. Y man k'axnük tüj cheque ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can pari' ri Jesús, que nc'atzinej que nc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. \v 10 Y ri ca'i' achibila', jari' tok xetzolij-e chi tak cacho. \s1 Tok ri Jesús xuk'alajrisaj-ri' chuvüch ri María Magdalena \p \v 11 Ja ri María Magdalena ntok' xc'uje' can chiri' chuchi' ri jul. Y tok rija' juis c'a ntok', xluque-ka richin xnachan-oc chupan ri jul. \v 12 Y jari' tok xerutz'et-oc ye ca'i' ángeles ri ye quicusalon lo'x tak tziük. Ri ca'i' ángeles ri' ye tz'uyul c'a. Ri jun tz'uyul ape' xli'e-vi ri rujolon ri Jesús y ri jun chic ape' ri xc'uje-vi ri rakün. \v 13 Y ri ca'i' ángeles ri' xquic'utuj c'a pe chin ri María Magdalena: ¿Achique roma tok ncatok'? xquibij chin. \p Y rija' xbij c'a cheque: Yin nquinok', roma yec'o xe'elesan-e ri ruch'acul ri Vajaf Jesús y man vetaman tüj ape' xbequiya-vi can chinuvüch, xbij cheque. \p \v 14 Y tok rija' rubin chic c'a ka ri tzij ri', xtzu'un chirij. Rija' xutz'et-vi c'a que c'o jun ri pa'ül-apu chiri', pero man xretamaj tüj ruvüch que ja ri Jesús ri c'o-apu chiri'. \v 15 Jari' tok ri Jesús xuc'utuj chin ri María Magdalena: ¿Achique c'a ri nacanoj y achique chuka' roma tok juis ok'ej nabün? xbij chin. \p Y ri María Magdalena xunuc c'a que ri nch'o-apu riq'uin ja ri nsamajin ri ulef ri', ri ticon ruvüch, romari' tok rija' xbij c'a chin: Si ja rat ri xatuc'uan-e ri ruch'acul ri Vajaf Jesús, tabij c'a chuve ape' xaya-vi can, y yin nincanoj c'a ape' ninya-vi, xbij chin. \p \v 16 Pero ri Jesús xch'o chic c'a apu chin y xbij c'a: María, xbij. \p Y ri María Magdalena jari' xretamaj ruch'abül ri Jesús, xupiscolij-ri' y xbij c'a chin: Raboni, xbij. Roma ri israelitas quiri' nquibij chin jun maestro. \p \v 17 Y ri Jesús xbij c'a chin ri María Magdalena, roma xrajo' tüj xuk'etej: Man quinak'etej. Yin man jani c'a quibe riq'uin ri Nata', ri chila' chicaj. Xa cabiyin chubixic cheque ri ye vachibila', que yin nquibe c'a riq'uin ri Nata', ri Itata' chuka' rix. Nquibe c'a riq'uin ri nu-Dios, ri i-Dios chuka' rix, xbij chin. \p \v 18 Y ri María Magdalena, xbe na vi quiq'uin ri achibila', richin xberuya' rutzijol cheque que xutz'et ri Ajaf Jesús, y richin chuka' xberuya' rutzijol cheque ri bin-e chin. \s1 Tok ri Jesús xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri rachibila' \p \v 19 Y tok xoc c'a pe ri ak'a' chupan ri k'ij ri', ri domingo ri nabey k'ij richin ri semana, ri achibila' quimolon-qui', pero ye quitz'apilon c'a ri ruchi' ri jay ape' yec'o-vi, roma rije' quixbin c'a qui' chiquivüch ri israelitas, ri ye quivinak. Y ja tok quitz'apin-qui', tok xquitz'et c'o chic ri Jesús pa quinic'ajal y xbij c'a cheque: Ja ta c'a ri uxlanen nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij. \p \v 20 Tok rija' rubin chic c'a ka ri tzij ri' cheque ri quimolon-qui' chiri', xeruc'utula' c'a ri rusocotajic chiquivüch. Xeruc'utula' c'a ri ruk'a' y ri ruc'alc'a'x. Y ri achibila' juis vi xequicot, roma xquitz'et que ja vi ri Ajaf Jesús. \v 21 C'ateri' ri Jesús, xbij chic c'a jun bey cheque ri rachibila': Ja ta c'a ri uxlanen nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. Vocomi c'a nyixintük-e, cachi'el xinrutük-pe yin ri Nata', chubanic ri rusamaj. \p \v 22 Y tok rubin chic c'a ka ri tzij ri', rija' xerupuj y xbij cheque: Tic'ulu' c'a ri Lok'olüj Espíritu. \v 23 Y si rix nicuy c'a rumac jun vinük, ncuyutüj-vi c'a rumac chuka' chuvüch ri Dios. Jac'a ri xa man nucuy tüj rumac, ri Dios man nucuy tüj chuka' rumac ri vinük ri', xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús y ri Tomás \p \v 24 Jac'a ri Tomás, ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri nbix chuka' Ri Cuach chin, xa man c'o tüj quiq'uin ri rachibil, tok ri Jesús xc'ulun chiquicojol. \v 25 Y romari' ri achibila' ri ye rachibil ri Tomás xquibij c'a chin: Roj xkatz'et ri Ajaf Jesús, xquibij chin. \p Pero rija' pa ruq'uexel que xunimaj ta, xa xbij cheque: Yin ta ri' c'a ja ta na tok nutz'eton chic ri socotajic ri xeruc'uaj ri ruk'a' coma ri clavos, ja ta c'a ri' xinnimaj. Ja ta na tok nuju'un chic ri ruvi-nuk'a' pa tak socotajic pa ruk'a' y nuju' ta chic na ri nuk'a' pa ruc'alc'a'x chupan ri socotajic ri xbün ri lanza, c'ateri' xinbij que ja rija', xbij ri Tomás. \p \v 26 Ocho yan c'a k'ij ri' tok ri rachibila' xquitz'et ri Jesús. Rije' quimolon chic c'a qui' jun bey, quitz'apin c'a qui' pa jay y c'o c'a ri Tomás quiq'uin. Y jari' tok xapon jun bey chic, y ri ruchi-jay ye tz'apül c'a. Ri Jesús xapon c'a pa quinic'ajal y xbij cheque: Ja ta c'a ri uxlanen xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel, xbij. \p \v 27 Y jari' xbij chin ri Tomás: Taju-pe ri ruvi-ak'a' chere' y que'atz'et ri nuk'a' ye socotajnük. Taya-pe la ak'a' pa nuc'alc'a'x y taju-pe chupan ri socotajic ri xbün ri lanza. Tanimaj c'a, y man tabün cachi'el nquibün ri ch'aka chic vinük, ri xa man nquinimaj tüj. \p \v 28 Y ri Tomás xbij c'a chin ri Jesús: Ja rat nu-Dios yin y Vajaf yin, xbij. \p \v 29 Pero ri Jesús xbij chin ri Tomás: Vocomi c'a quiri' nabij chuve, roma c'a xinatz'et na. Vocomi c'a nanimaj. Ri yinquitakej y xa man yinquitz'eton tüj, jabel c'a quiquicot, xbij ri Jesús. \s1 Ri Jesús Ruc'ajol vi ri Dios \p \v 30 Ri Jesús juis c'a q'uiy milagros xerubanala', richin que tik'alajin que ja ri Dios takayon-pe richin, pero xa man ronojel tüj c'a ye tz'iban can chupan ri vuj re'. Y ronojel re', chiquivüch ri rachibila' xerubanala-vi. \v 31 Ja ri ye tz'iban can chupan ri vuj re', ye tz'iban can, richin que rix tinimaj c'a que ri Jesús jari' ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios. Y tok ninimaj, nic'ul ri ic'aslen ri man nq'uis tüj, roma xiya' c'a ivánima riq'uin. \c 21 \s1 Tok ri Jesús xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch siete rachibila' \p \v 1 Q'uiy c'a ri xbanatüj yan, c'ateri' ri Jesús xuk'alajrisaj chic c'a ri' jun bey chiquivüch ri rachibila'. Rija' ja chuchi' ri lago rubini'an Tiberias, chiri' xuk'alajrisaj-vi-ri' chiquivüch. Y quere' c'a rubanic tok rija' xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch chuchi-ya'. \v 2 Ri Simón Pedro, ri Tomás ri nbix chuka' Ri Cuach chin, ri Natanael ri aj pa tinamit Caná ri c'o cala' pa Galilea, ri ye ca'i' ruc'ajol ri Zebedeo y ye ca'i' chic cachibila', quic'uan c'a qui'. \v 3 Y jari' tok ri Simón Pedro xbij cheque ri rachibil: Yin nquibe na chutz'amic cür, xbij. \p Y ri rachibil xquibij: Roj chuka' nkube chavij. \p Y conojel na vi xebe y xe'oc-e pa jun canoa. Rije' stape' (aunque) jun ak'a' xec'ase', man jun vit cür xquitz'om. \v 4 Ja tok xsaker-pe, ri Jesús xapon y xbepa'e' c'a chiri' chuchi' ri ya'. Pero ri rachibila' man c'a xquetamaj tüj pe ruvüch achique ri pa'ül chuchi-ya'. \v 5 Y rija' xch'o-apu cheque y xbij c'a: ¿Man jun comi vit cür itz'amon richin niya' ta chuve? xbij-apu rija'. \p Y ri rachibila' xquibij-pe chin: Man jun cür c'o katz'amon richin nkaya' ta chave, xquibij. \p \v 6 Xpu'u ri Jesús xbij c'a apu cheque: Tiya-ka la ya'l tz'ambül-cür quere' pa rajquik'a' (ru-derecha) chin la canoa y yec'o c'a cür nye'itz'om, xbij. \p Y ri rachibila' jari' xquiya-ka ri ya'l tz'ambül-cür pa ya'. C'ateri', man nyetiquer tüj chic nquelesaj-pe ri ya'l pa ya', roma juis q'uiy cür ri xquiya-pe-qui'. \v 7 Y ri jun achibil ri juis c'a xujo'ox roma ri Jesús, jari' tok xch'o-apu chin ri Pedro y xbij c'a chin: La xch'o-pe cheke, ja ri Ajaf Jesús, xbij. \p Y ri Simón Pedro, xe xrac'axaj quiri', jari' xucusaj-pe ri jun chic rutziek ri relesan can chirij y xutorij-pe-ri' pa ya' richin ntel-pe. \v 8 Jac'a ri ch'aka chic rachibila', c'a ja na pa canoa xepu'u-vi, y quichiriren c'a pe ri ya'l nojnük chi cür. Man nüj tüj c'a ye c'unük-apu pari' ri ya'. Xa jun la'ük oxi' rakün-c'an. \v 9 Y tok ri ch'aka chic achibila' xeka-pe y xe'el-pe pa canoa richin xeka' pan ulef, xquitz'et c'a que c'o jun k'ak' boxon y kajnük chic jabel ri rachük-k'ak'. Y pa rachük-k'ak' c'o jun cür sa'on-ka, y vüy chuka'. \v 10 Ri Jesús xbij c'a cheque: C'o ri cür ri c'ate ba' nye'itz'om-pe. Que'ic'ama' c'a pe ca'i-oxi', xbij rija'. \p \v 11 Ri Simón Pedro xbe c'a y xjote' pa canoa. Pa ya' c'a c'o-vi can ri canoa re', y xberukasaj-pe ri ya'l nojnük chi cür. Ye q'uiy vi c'a cür nimak' yec'o chupan ri ya'l. Yec'o c'a jun ciento riq'uin nic'aj y oxi' chic más. Xa matiox que man tirak'ach'itüj ruvüch ri ya'l, roma juis ye q'uiy cür yec'o-pe chupan. \v 12 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Quixampe c'a y tic'uxu' ivay, xbij. \p Y conojel c'a ri achibila' ri yec'o chiri', xetaken chin, roma quetaman c'a que ja rija' ri Ajaf Jesús. Y man jun c'a cheque rije' ri xc'utun ta chin: ¿Rat achique c'a rat? \v 13 Jari' tok ri Jesús xjel-apu y xutz'om rujachic ri vüy chiquivüch, y quiri' chuka' xbün riq'uin ri cür. Xujachala' c'a chiquivüch, richin queva'. \p \v 14 Y jare' ri rox yan mul que ri Jesús nuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri rachibila', tok c'astajnük chic pe chiquicojol ri caminaki'. \s1 Ri Jesús y ri Pedro \p \v 15 Y tok xecolaj yan conojel, ri Jesús xuc'utuj chin ri Simón Pedro: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' comi más que chiquivüch conojel re'? xbij chin. Y ri Simón Pedro xbij c'a: Ajaf, quiri' vi. Rat avetaman que ncatinjo'. Y ri Jesús xbij chin: Si nquinajo', que'ayuk'uj y que'achajij c'a ri nu-ovejas, xbij. \p \v 16 C'ateri' ri Jesús xuc'utuj chin jun bey chic: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' c'a? xbij chin. \p Y ri Pedro xbij c'a: Ajaf, quiri' vi. Rat avetaman que ncatinjo', xbij. \p Y ri Jesús xbij: Si nquinajo' c'a, que'ayuk'uj y que'ac'uaj c'a ri nu-ovejas. \p \v 17 Y pa rox mul, ri Jesús xbij c'a chin: Rat Simón ri ruc'ajol ri Jonás, ¿nquinajo' c'a? xbij. \p Y ri Pedro k'alüj vi c'a que xpu'u bis pa ránima, roma ja yan ri' ri rox mul ri xc'utux chin roma ri Jesús: ¿Nquinajo' c'a? C'ateri' ri Pedro xbij: Ajaf, rat ronojel c'a avetaman. Avetaman c'a que ncatinjo'. \p Y ri Jesús xbij chic c'a chin: Que'ayuk'uj y que'achajij c'a ri nu-ovejas. \v 18 Ketzij c'a ri ninbij chave: Tok c'a rat ala', ayon c'a rat nabütz' apan y ape' na c'a najo' ncabe-vi, ncabe. Jac'a tok ncarijix, najajaj ri ak'a' chuvüch chic jun, ri xa man ncarujo' tüj, y ncaruc'uaj ape' xa man nka' tüj chavüch, xbij chin. \p \v 19 Ri xbij c'a ri Jesús, richin c'a xuk'alajrisaj ri achique chi camic ri nuc'ulachij-e ri Pedro, richin que nuya' ruk'ij ri Dios. Y tok ri Jesús rubin chic c'a ronojel ri', xbij c'a chuka' chin ri Pedro: Quinatzekelebej c'a, xbij. \s1 Tok ri Pedro xuc'utuj achique nbün can ri Juan \p \v 20 Y tok ri Jesús y ri Pedro ye benük c'a, ri Pedro xtzu'un can chirij y xutz'et c'a que c'o jun chic achibil ri benük chiquij. Y ja achibil ri' ri juis xujo'ox roma ri Jesús y ja chuka' rija' ri c'o chuchi' ri Jesús tok xquibün ri jun nima-va'in, y ri xc'utun c'a chin ri Jesús: Ajaf, ¿achique c'a ri njachon avichin? \v 21 Tok ri Pedro xutz'et c'a ri achibil ri', xuc'utuj chin ri Jesús: Ajaf, y rija' ¿achique c'a nbün can? xbij. \p \v 22 Y ri Jesús xbij c'a chin ri Pedro: Si ninjo' que rija' c'a c'üs na tok nquipu'u jun bey chic, man jun nc'atzin-vi que jari' ri nanuc. Ri c'uluman que nabün rat, ja ri quinatzeklebej, xbij ri Jesús. \p \v 23 Ri jun c'a tzij ri xbij ri Jesús, xetamüx c'a coma ri kavinak. Y ri kavinak xquinuc c'a que ri jun achibil ri' man c'a ncom tüj. Pero ri xbij ri Jesús xa man quiri' tüj ntel-vi chi tzij, roma rija' xa xbij c'a: Si ninjo' que rija' c'a c'üs na tok nquipu'u jun bey chic, man jun nc'atzin-vi que jari' ri nanuc. \p \v 24 Ri achibil ri c'ate ba' tinabüx-ka, ja rija' ri tz'ibayon ronojel ri c'o chupan ri jun vuj re'. Ketaman c'a que ketzij ronojel ri nuk'alajrisaj, roma rija' xutz'et. \p \v 25 Y c'a c'o na c'a q'uiy ri samaj xerubanala' ri Ajaf Jesús ri man ye tz'iban tüj can chupan ri vuj re'. Roma si ta chi jujun ri samaj xerubanala' ri Jesús nyetz'ibüs, ninnuc que ri ruch'ulef man ta xtibün richin nyacox ronojel ri vuj ri ape' xetz'ibüs ta vi ri samaj ri', roma juis ta q'uiy vuj ri'. Quiri' vi.