\id JAS - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h SANTIAGO \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj can ri Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj can ri Santiago \c 1 \s1 Ri Santiago nutz'om tzij \p \v 1 Yin Santiago, jun rusamajel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix ri quixquin-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel ri xec'uje' ojer can, ri man rixc'o tüj chic chupan ri karuch'ulef, xa pa ch'aka chic ruch'ulef rixc'o-vi. Tic'ulu' c'a ri saludo ri nintük chive. \s1 Ri rakalen ri pokonül ri ntijon \p \v 2 Hermanos, tiquicot c'a juis ri ivánima tok nyixtijox riq'uin ronojel ruvüch pokonül. \v 3 Roma ivetaman que stape' (aunque) nyixc'uje' pa pokonül, richin que nyixtz'et, si iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Ri pokonül ri' nbün chive que nyixcoch'on. \v 4 Y man jun bey tiq'uis ri coch'onic iviq'uin, roma q'uiy utz nuc'ün-pe chin ri ic'aslen, nq'uiy ri c'aslen, ntz'aküt y man ba' tüj nrajo'. \p \v 5 Y si rix nijo' ina'oj, tic'utuj c'a chin ri Dios. Y rija' man nuquequej tüj nuya-pe q'uiy. Quiri' nbün quiq'uin conojel ri nyixc'utun, y man jun achique tüj nbij chive. \v 6 Pero tok rix c'o c'a ri nic'utuj chin ri Dios, nc'atzinej niya' ivánima riq'uin rija'. Y man riq'uin c'a ca'i' ic'u'x tic'utuj chin. Roma si xa riq'uin ca'i' ic'u'x nic'utuj, rix xa nibün c'a cachi'el nbün ri mar pa ruk'a' ri cakik'. Nbe cala' nbe cala' nbün. \v 7 Y si rix quiri' nibün, man tinuc c'a que ri Ajaf Dios nuya-pe chive ri nic'utuj chin. \v 8 Roma si xa ca'i' ic'u'x tok nic'utuj chin ri Dios, nk'alajin que xa ca'i' chuka' ic'u'x iviq'uin ka rix chupan ronojel ri ic'aslen. \p \v 9 Y ri hermanos ri manak quik'ij chuvüch ri ruch'ulef, xa tiquicot c'a ri cánima, roma chuvüch ri Dios c'o-vi quik'ij, roma quitaken chic rija'. \v 10 Y quiri' chuka' ri hermanos beyoma' ri c'o quik'ij y vocomi banun cheque chuvüch ri ruch'ulef que xa manak quik'ij, tiquicot c'a ri cánima, roma rije' chuka' quitaken chic ri Jesucristo. Y chuka' xa man nyelayuj tüj e chuvüch ri ruch'ulef, xa ye c'unük cachi'el jun rusi'j k'ayis. \v 11 Roma ja tok npu'u ruvüch ri k'ij, jari' tok ri k'ayis nchaki'j y nq'uis-ka. Xa ntzak c'a e ri rusi'j y nq'uis, stape' (aunque) juis jabel ntzu'un nabey yan. Quiri-vi jun beyon. Rija' xa chanin ncom-e y nuya' can ri rumolic ri rubeyomal. \s1 Ri pokonül nkujquitijon \p \v 12 Si roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Dios, si nkacoch' ri pokonül ri npu'u chikij, c'o kaquicot roj. Roma tok kacoch'on chic ronojel, ri Dios nuya' ri lok'olüj sipanic cheke, ri utzilüj c'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. Ja lok'olüj sipanic ri' ri rubin can ri Dios que nuya' cheke ri nkurujo' rija'. \v 13 Pero si c'o jun ri nbanun cheke que nkumacun tüj, man tikabij c'a que ja ri Dios ri nbanun cheke quiri'. Roma ri Dios man nbün tüj chin jun vinük que nmacun, y chuka' man jun ntiquer nbanun chin ri Dios que nmacun. \v 14 Roma ri nkumacun xa kiq'uin c'a roj npu'u-vi. Xa ja ri itzel tak rayibül ri yec'o kiq'uin ri nyebanun quiri' cheke. \v 15 Y si nkaya' k'ij chin ri itzel tak rayibül, chiri' npu'u-vi ri mac. Y pa ruq'uisbül nuc'ün-pe ri camic. \p \v 16 Hermanos ri juis nyixinjo', man quixch'acatüj c'a. \v 17 Roma chila' chicaj riq'uin ri Katata' Dios, ronojel utz nka-pe. Riq'uin rija' petenük-vi ronojel ri sük. Cachi'el ri k'ij, ri ic' y ri ch'umila', ri nquijalala-qui' ronojel tiempo. Y xaxe c'a ri Dios ri man nujül tüj ri'. \v 18 Y riq'uin ri rurayibül rija' xuya' jun c'ac'a' kac'aslen tok xkatakej ri ketzij rutzij, y xojoc cachi'el ri nabey tak ralc'ual ri Dios. \s1 Quixoc banuy ri utz \p \v 19 Hermanos ri juis nyixinjo', yin ninbij c'a chive chi'ijujunal que riq'uin ronojel ivánima tivac'axaj ri rutzij ri Dios. Jabel tinucu' ri nbij. Roma rix nc'atzin que jabel ivetaman-e nabey, c'ateri' nitzijoj. Y chuka' ninbij chive que man ticatüj ivoyoval chanin. \v 20 Roma ri oyoval xa man nuc'ün tüj pe jun c'aslen choj cachi'el nrajo' ri Dios. \v 21 Roma c'a ri' tiya' can ronojel ri man ch'ajch'oj tüj y ronojel ri itzel. Y nc'atzinej nich'utinirsaj-ivi' chuvüch ri Dios, y titakej ri rutzij ri ruyo'on ri Dios chive. Jari' ncolon ivichin. \p \v 22 Y man xe c'a tivac'axaj ri rutzij ri Dios, xa tibana' chuka' ri nbij. Roma si xaxe nivac'axaj ri rutzij ri Dios y man nibün tüj ri nbij, iyon rix nich'acala'-ivi'. \v 23 Roma si c'o jun ri nrac'axaj ri rutzij ri Dios, pero xa man nbün tüj ri nbij, xa junan c'a riq'uin jun vinük ri nutz'et-ri' pan espejo, nk'alajin-vi ri ketzij rubanic ntzu'un. \v 24 Pero tok xa c'ate ba' rutz'eton-ri' pan espejo, man nka-pe tüj chuc'u'x ri achique rubanic ntzu'un. \v 25 Jac'a ri nac'axan ri rutzij ri Dios, y nutakej y nbün ri nbij, c'o ruquicot rija'. Roma ri rutzij ri Dios utz vi. Y nbün cheke que roj libre chic roma nkutiquer nkabün ri nrajo' ri Dios. \p \v 26 Si c'o jun nbin que nuya' ruk'ij ri Dios y xa man nuna' tüj ri' riq'uin ri rutzij, ruyon rija' nuch'üc-ri'. Y xa man jun utz nuc'ün-pe que nbij que rija' nuya-vi ruk'ij ri Dios. \v 27 Roma ri ketzij nuya' ruk'ij ri Dios, nyerutola' ri malca'n tak ixoki' ri quiyon chic can y ri ac'uala' ri xa manak chic quite-quitata', y chuka' man nutz'ulubirsaj tüj chic ri' chupan ri itzel c'o chuvüch ri ruch'ulef. Chuvüch ri Dios ri nyebanun quere', jari' ri ketzij y pa ruch'ajch'ojil nquiya' ruk'ij. \c 2 \s1 Man c'uluman tüj que nkatz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak rubeyomal \p \v 1 Hermanos ri itaken chic ri Kajaf Jesucristo ri juis ruk'ij, yin ninbij c'a chive que man titz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak. Xa tikana' c'a ki' que roj junan konojel. \v 2 ¿Achique ta nibün rix xa ta c'o jun achi beyon ri napon iviq'uin tok imolon-ivi' chin nyixbixaj rubi' ri Dios, y ri achi beyon ri' rucusan-e anillo banun riq'uin oro, y chuka' ye rucualon ta e jabel tak tziük? ¿Y quiri' ta chuka' ntoc ta apu jun achi ri nk'alajin que man nijun ruchajin y ye rajalüj tak tziük chic ri rutziek? \v 3 Rix xa ja ri achi beyon ri nitz'et nabey, nilok'ok'ej, y niya' jabel ruch'acat. Pero chin ri achi ri xa nk'alajin que man nijun ruchajin, rix man jun ruch'acat nisuj. Pa ruq'uexel ri' xa nibij chin: Capa'e' chiri', o xa nibij chuka' chin: Catz'uye-ka chikakün. \v 4 Si quiri' nibün, nk'alajin-vi que rix xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak, y man nina' tüj ka ivi' que xa rix junan ivüch chuvüch ri Dios. Xa nibün que jun vinük más c'o rakalen que chuvüch jun chic, y ri' xa itzel. \p \v 5 Hermanos ri juis nyixinjo', tinucu' c'a jabel ri ninbij chive. ¿Man ja tüj vocomi ri vinük ri man ni jun quichajin chuvüch ri ruch'ulef ri nyerucha' ri Dios? ¿Man ja tüj vocomi rije' ri nyerucha' richin que nquitakej y nquil ri utzilüj beyomül, y nye'ichinan quiq'uin tok ri Dios nyerubün mandar conojel? Ri Dios ja vi c'a ri' nusuj cheque ri nyetaken y nyejo'on richin. \v 6 Pero coma ri beyoma', rix xa ikasan quik'ij ri vinük ri man nijun quichajin. ¿Man nka' tüj pe vocomi chive que xa ja ri beyoma' ri nyeyo'on ivichin pa c'ayuf? ¿Man nka' tüj pe chive que xa ja chuka' rije' ri nyixquichiriren-apu pa tak juzgado, y xa k'aban tzij nquibün chivij? \v 7 ¿Man nka' tüj pe c'a chive que xa ja rije' chuka' ri nyeyok'on ri rubi' ri Jesucristo, y rije' queteman que roj kataken y katzekleben rija'? \p \v 8 Chupan c'a ri ley ri xuya' ri Dios ri ka-Rey, ri tz'iban can, c'o ri jun tzij ri juis rakalen, y nbij: Ja ri cachi'el najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij chupan ri ley ri'. Y si nibün ri', galán utz. \v 9 Pero si xa nitz'et jun vinük si c'o rubeyomal o manak rubeyomal, nyixmacun, roma rix xa man nibün tüj ri nbij chupan ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios. \v 10 Roma si nibij que nibün ronojel ri nbij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios, pero xa c'o jun tzij ri man nibün tüj chin ri ley ri', nk'alajin que man jun nitakej chin ri ley. Xa rix aj-mac vi. \v 11 Roma tok ri Dios xuya' ri ley, xbij: Rix achi'a' ri c'o ivixjayil, man ticanoj c'a jun chic ixok. Y chuka' rix ixoki' ri c'o ivachijil, man ticanoj c'a jun chic achi. Y ri mismo Dios xbij: Man quixcamsan. Y si rat man nacanoj tüj chic jun ixok, pero xa nacamsaj jun vinük, nk'alajin que man jun natakej chin ri ley ri ruyo'on can ri Dios. \v 12 Roma c'a ri', tibana' y tibij cachi'el ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Jesucristo. Roma ri ley ri' xbün chive que rix libre chic richin nyixtiquer nibün ri nrajo' ri Dios, y ja chuka' ley ri' ri nyixbanun juzgar rix. \v 13 Roma si man nijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic vinük, ri Dios man nujoyovaj tüj chuka' ivüch rix chupan ri k'ij tok nbün juzgar. Pero si nijoyovaj quivüch ri ch'aka chic, nyixch'acon, roma ri Dios chuka' nujoyovaj ivüch rix chupan ri k'ij ri'. \s1 Ri rutaken chic, ronojel c'a ri utz jari' ri nbün chupan ri ruc'aslen \p \v 14 Hermanos, si c'o c'a jun ri nbin que rutaken chic ri Jesucristo, y xa man nbün tüj ri utz, xa man jun c'a nc'atzin-vi ri nbij que rutaken. Roma xa man nril tüj c'a rucolonic xaxe riq'uin ri nbij que rutaken chic ri Jesucristo. \v 15 Cachi'el ta jun hermano ri nc'atzin rutziek y nc'atzin ruvay. \v 16 Y rat xa nabij chin: Cabiyin. Man tanuc más ri atziek y ri avay. Xa tacusaj atziek y cava' jabel, nabij-e chin. Pero man naya' tüj e ri nc'atzin chin, xa man jun nc'atzin-vi ri xabij-e chin. \v 17 Y quiri' chuka' si nabij que ataken chic ri Jesucristo, pero xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi ri nabij que ataken chic. Xa rat cachi'el jun camnük. Man nijun nabün. \p \v 18 Riq'uin ba' c'o jun ri nbin chuve: Rat Santiago, nabij que man xe tüj nc'atzin que natakej ri Dios, xa nc'atzin que nabün chuka' ri utz. Pero yin nbij ri jun, riq'uin ri nutaken chic ri Dios, man jun chic nc'atzin que ninbün. Pero yin Santiago ninbij c'a chin ri jun ri nbin quiri': Yin, riq'uin ri ninbün ri utz, nquitiquer ninc'ut chavüch que ketzij nutaken ri Dios. Pero rat ¿achique c'a modo nabün que nac'ut chinuvüch que ataken chic ri Dios, si xa man nabün tüj ri utz? \v 19 Rat nabij que natakej que xe jun Dios c'o. Ri' galán utz. Pero man xe tüj ri' ri nc'atzin. Roma ri itzel tak espíritu chuka' nquinimaj que xe jun Dios c'o. Pero man nyecolotüj tüj riq'uin ri'. Xa nyebarbot chuvüch ri Dios, roma xbiri'. \v 20 Rat xa ni jun ana'oj. Ninc'ut na pe' chavüch vocomi que si nabij que ataken chic ri Dios y xa man nabün tüj ri utz, man jun nc'atzin-vi tok xabij que xatakej. Xa rat cachi'el jun camnük. Man ni jun nabün. \v 21 Cachi'el xbün ri kaxquin-kamama' can Abraham ri xc'uje' ojer can tiempo, xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y man xunuc tüj que man nusuj tüj ri Isaac ri ruc'ajol pari' ri altar richin nuya' chin ri Dios. Y riq'uin ri' ri Abraham man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma xbün ri xbij ri Dios chin. \v 22 Chuka' ri Abraham man xe tüj xunimaj ri Dios, xa xbün ri xbij ri Dios chin. Y riq'uin ri' xk'alajin que ketzij xutakej. \v 23 Y riq'uin ri' chuka' xbanatüj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri Abraham xutakej ri Dios y man jun rumac xk'alajin chuvüch. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. Y ri Abraham xbix chin que ru-amigo ri Dios. \p \v 24 Nk'alajin c'a que richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, nc'atzinej nkabün ri nrajo' rija', y man xe tüj nkabij que kataken. \v 25 Y chuka' ri Rahab ri ixok ri xc'uje' ojer can, stape' (aunque) man utz tüj ruc'aslen ruc'uan, man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios roma ri xbün. Rija' xerevaj ri ca'i' achi'a' israelitas ri ye takon-e roma ri Josué, y xerutük-e pa jun chic bey richin man jun tiquic'ulachij. \v 26 Romari' roj ri kataken chic ri Dios, si xa man nkabün tüj ri utz, roj camnük y man jun nc'atzin-vi ri nkabij que kataken. Roj cachi'el jun ch'acul ri man c'o tüj chic ránima riq'uin. \c 3 \s1 Man quixmacun riq'uin ri itzij \p \v 1 Hermanos, man juis tirayij nyixoc tijoy quichin ri ch'aka chic hermanos. Roma roj ri nkutijon, si xa man nkutiquer tüj nkabün ri yec'o chupan ri tijonic ri nyekaya', más c'ayuf nbün cheke tok ri Dios nbün juzgar. \v 2 Konojel q'uiy bey man ja tüj ri nyekabün. Y si c'o ta jun ri man jun bey nmacun riq'uin ri rutzij, ri jun ri' choj ri ruc'aslen. Roma si ntiquer nbün que man nmacun tüj riq'uin ri rutzij, ntiquer chuka' nbün quiri' riq'uin ronojel ri ruch'acul. \v 3 Roma riq'uin quiri', nbanatüj cachi'el nbanatüj riq'uin ri vit ch'ich' ri nkaya' pa quichi' ri quiej richin nyekak'üt. Roma xaxe riq'uin ri vit ch'ich' ri', ri quiej nkujquitakej y nkujquic'uaj achique lugar nkajo' nkube-vi. \v 4 Cachi'el ri barcos chuka' ri nyebiyin pari' ri ya'. Galán ye nimak' y ye uc'uan roma cakik' ri juis ruchuk'a'. Pero xaxe riq'uin ri vit qui-timón, ri ye uc'uayon quichin ri barcos nyetiquer nyequic'uaj achique lugar ncajo' nyebe-vi rije'. \v 5 Cachi'el chuka' jun vit k'ak', stape' (aunque) galán co'ol oc ntiquer nuq'uis jun nimalüj li'aj che'. Y quiri' chuka' ri avak'. Man nim tüj, pero riq'uin ri tzij ri nbij q'uiy ntiquer nbün. \v 6 Ri kak' roj cachi'el jun k'ak', y jari' chuka' nbin ronojel ruvüch itzel. Ri kak' yo'on c'a pe cheke, xa jac'a ri nutz'ulubirsaj ronojel ri kach'acul. C'ayuf nbün chin ri kac'aslen. Y ronojel ri' xa roma ri itzel-vinük ri richin ri k'ak' ri nucusan richin. \v 7 Y roj c'o kuchuk'a' pa quivi' ri chico c'o quixic', ri cumütz, ri cür y ri ch'aka chic chico. Y yec'o vinük nyequitz'om ronojel quivüch chico. \v 8 Pero ri kak' man nkutiquer tüj nkajec' riq'uin ri nkabij. Xa itzel vi, cachi'el jun cumütz ri ruc'uan veneno richin camic pa ruchi'. \v 9 C'o jujun bey nkaya' ruk'ij ri Katata' Dios riq'uin ri kak'. Y c'o jujun bey nkacusaj richin nkabij itzel tzij chin ri vinük. Y si quiri', man utz tüj, roma rije' chuka' ye ruvachbül ri Dios. \v 10 Riq'uin ri kak' nkabij ri utz, y riq'uin chuka' ri kak' ri' nkabij ri itzel. Hermanos, man c'uluman tüj que quiri' nkabün. \v 11 Rix ivetaman que cachi'el chupan jun alaxbül-ya' man ntel tüj pe utzilüj ya' y chuka' c'ayilüj ya'. \v 12 Ni man ntel tüj chuka' pe tzayilüj ya' y utzilüj ya'. Y quiri' chuka' ri che' rubini'an higuera, man nuya' tüj aceituna. Ni ri uva man nuya' tüj higo. \s1 Ri etamabül ri npu'u riq'uin ri Dios. \p \v 13 Hermanos, si yec'o vocomi chi'icojol ri c'o quina'oj y c'o etamabül quichajin, si quiri', galán utz. Pero c'uluman c'a que nquic'ut chupan ri quic'aslen y riq'uin ri utz ri nquibün. Man c'a tiquinimirsaj-qui', xa tiquich'utinirsaj-qui' riq'uin etamabül. \v 14 Pero si rix xa itzel nina' chin jun chic roma rija' utz c'o, y chuka' nijo' que xe ta rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel cosa, si xa quiri' nibün, man tibij c'a que c'o q'uiy etamabül ivetaman. Roma si nibün quiri', nk'alajin-vi que xa man jun etamabül ivetaman. \v 15 Y si rix nibij que c'o etamabül ivetaman, tivetamaj c'a que jun etamabül quiri', man petenük tüj chila' chicaj riq'uin ri Dios. Xa richin ri ruch'ulef. Xa quichin vinük. Xa richin ri itzel-vinük. \v 16 Roma si rix xa itzel nina' chin jun chic roma rija' utz c'o, y chuka' nijo' que xe ta rix ri c'o utz nic'ün can chin ronojel cosa, nk'alajin que man xe tüj ri' ri nibün. Xa rix tz'ucuy-oyoval, y rix banuy c'a ronojel ruvüch itzel. \v 17 Pero si ja ri etamabül ri petenük chila' chicaj riq'uin ri Dios ri c'o iviq'uin, nbün c'a chive que nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, que man nibün tüj oyoval, utz nibün quiq'uin conojel, nivac'axaj jabel ri achique ncajo' ri vinük chive, y que nijoyovaj quivüch conojel. Nibün c'a ronojel ri utz, man ca'i' tüj ic'u'x, ni man ca'i' tüj ipalüj chuka'. \v 18 Y si quiri' nibün, c'o utz nuc'ün-pe, roma ye q'uiy ri nquitz'om nquic'uaj jun c'aslen choj. Nyixquitz'et c'a que rix nirayij que manak oyoval y nitij ik'ij que nibün que man jun oyoval nbanatüj. \c 4 \s1 Tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios \p \v 1 ¿Achique ta nbanun c'a chive richin que nye'ibanala' cocoj y nimak' tak oyoval? Ri nbanun c'a chive que c'o oyoval, ja ri itzel tak rayibül ri yec'o iviq'uin y ncajo' nyixquitz'om. \v 2 Rix xa juis c'a nirayij jun cosa ri manak iviq'uin, y romari' nyixcamsan, roma juis nirayij ri cosa ri'. Pero xa man nivil tüj. Nibün oyoval. Juis oyoval nibün. Pero man nivil tüj ri achique nirayij, roma man nic'utuj tüj chin ri Dios. \v 3 O riq'uin ba' nic'utuj chin ri Dios. Pero man nuya' tüj chive, roma rix man utz tüj ri nic'utuj. Xa richin itzel tak rayibül ri nic'utuj chin ri Dios. \v 4 Rix ri itz'amon chic niya' can ri Dios, ¿man ivetaman tüj c'a que si nbe ivánima chirij ri ruch'ulef, nk'alajin que nivetzelaj ri Dios? Romari', rix ri itzekleben chic ri ruch'ulef, nk'alajin c'a que rix ru-enemigos na vi ri Dios, roma xa nivetzelaj can. \v 5 Y man tinuc que man ketzij tüj ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, tok nbij que ri Dios rutakon-pe ri Lok'olüj Espíritu richin nc'uje' pa tak kánima. Y ri Lok'olüj Espíritu ri' juis nkurujo', y rurayibül que xaxe ta ri Dios ri nkajo'. Quiri' nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. \v 6 Y ri Dios juis utzilüj rusipanic ri nspaj pa kavi'. Cachi'el nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can, que ri Dios nyeretzelaj y man nuc'ün tüj quivüch ri nquinimirsaj-qui'. Jac'a ri nquich'utinirsaj-qui', rija' nuspaj ri utzilüj rusipanic pa quivi'. Quiri' ri tz'iban can. \v 7 Tiya-ivi' chuxe' rutzij ri Dios, y man tiya' k'ij riq'uin ri itzel-vinük. Y ri itzel-vinük nanmüj c'a e chivüch. \v 8 Tijelesaj más ri ivánima riq'uin ri Dios, y rija' chuka' más njel-pe iviq'uin. Rix ri xixmacun chuvüch ri Dios, tich'ajch'ojrisaj c'a ri ic'aslen. Rix ri ca'i' ic'u'x riq'uin ri Dios, tich'ajch'ojrisaj c'a ri ivánima. \v 9 Tina' c'a k'oxon pa tak ivánima, quixbison y quixok' roma ri imac. Rix ri nyixtze'en roma ri quicot richin ri ruch'ulef, man quixtze'en chic. Xa quixok'. Rix ri juis quicot ina'on chupan ri ruch'ulef, xa quixbison pa tak ivánima. \v 10 Tich'utinirsaj-ka-ivi' chuvüch ri Ajaf, y rija' nunimirsaj ik'ij. \s1 Man tibij jun itzel chirij jun hermano \p \v 11 Hermanos, man quixch'o chirij jun chic hermano. Roma si nyixch'o chirij jun chic hermano, chirij ri ley ri nuc'ut achique rurayibül ri Dios nyixch'o-vi. Si nibij que jun hermano man utz tüj ri ruc'aslen chuvüch ri Dios, nibün c'a chin ri ley richin ri Dios que man utz tüj. Y riq'uin ri' man nibün tüj ri nbij ri ley. Xa nyixch'o chirij. \v 12 Y ri ley ri' ja ri Dios ri yo'on-pe. Y xaxe rija' ntiquer nkurucolon, y xaxe chuka' rija' ri ntiquer nkurutakon pa k'ak'. Y c'a ja na rija' ri nbin si utz ri kabanun o xa man utz tüj. Y rat, ¿achique c'a roma tok nabij que ri jun chic man utz tüj rubanun ri ruc'aslen chuvüch ri Dios? \s1 Man tibij que ri chuak'-cabij ivichin rix \p \v 13 Y vocomi c'o jun ri ninjo' ninbij chive rix ri nyixbin: Vocomi o chuak' nkube pa jun chic tinamit richin nkuc'uje' chiri' jun juna', richin nkulok'on y nkuc'ayin richin nkach'üc katumin. \v 14 Chivüch rix jabel ri nyixnucun, pero xa man ivetaman tüj achique nic'ulachij ri chuak'-cabij. Roma ri kac'aslen xa cachi'el ri neblina ri nka-pe. Nc'uje-e ba', y chanin nq'uis-e. Y ri kac'aslen roj xa cachi'el ri neblina. Chanin nkuq'uis-e chuvüch ri ruch'ulef. \v 15 Roma c'a ri' tok rix ninuc nibün jun cosa, tibij c'a: Si ri Ajaf nuya' k'ij y nkuc'ase', nyekabanala' ri cosa ri'. \v 16 Pero rix xa man quiri' tüj nibij. Xa nibij que roj nkabün jun cosa. Man nich'utinirsaj tüj ivi' chuvüch ri Dios. Y ri' itzel chuvüch rija'. \v 17 Roma si avetaman achique ri utz, y xa man nabün tüj, ncamacun chuvüch ri Dios. \c 5 \s1 Ri npu'u pan ivi' rix beyoma' ri man utz tüj nibün \p \v 1 Vocomi c'o jun ninjo' ninbij chive rix beyoma'. Ninbij c'a chive que c'uluman que quixok', quixsiq'uin chi ok'ej, roma juis ri pokonül ri npu'u pan ivi'. \v 2 Ri ibeyomal k'ayinük chic, y ri itziek chicopirnük chic. \v 3 Ri itumin pus chic. Y riq'uin ri' nk'alajin que man xixto'on tüj ri vinük. Xa choj ximol. Y ri pus richin ri itumin nyixporoj. Q'uiy tumin imolon, pero xa rojc'o chic chupan ri ruq'uisbül tak k'ij. \v 4 Y q'uiy tumin imolon roma man ye itojon tüj utz ri ye isamajela' pa k'ayis. Y ri Ajaf xixrutz'et riq'uin ri nquik'olan que man ye itojon tüj utz ri isamajela'. Ri nimalüj Ajaf, ri Rajaf ronojel, xerac'axaj c'a ri samajela' que nye'ok' roma man ye tojon tüj utz. \v 5 Rix beyoma' jabel ic'aslen y benük ivánima riq'uin ri quicot riq'uin ri ruch'ulef. Jabel rix ti'oj, cachi'el nurayij ri ivánima, y xa npu'u yan ri camic chivij. \v 6 Rix beyoma' niyüc ch'a'oj chiquij ri vinük choj quic'aslen, y riq'uin ri' nyecom pan ik'a'. Y ri choj quic'aslen man jun nquibün richin nquito-qui'. Xa choj nquiya-qui' pan ik'a'. \s1 Quixcoch'on y chuka' tibana' orar \p \v 7 Hermanos, ninbij c'a chive que quixcoch'on, y man tiya' can ri coch'onic ri', c'a tok napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey ri Ajaf. Cachi'el nbün jun ticoy pa k'ayis, ncoch'on y nroyobej ri nabey y ruq'uisbül tak job, c'ateri' nbün cosechar ri lok'olüj tico'n. \v 8 Y quiri' chuka' tibana' rix. Quixcoch'on. Tiya' ivánima riq'uin ri Dios, roma chanin napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey ri Ajaf. \v 9 Hermanos, man quixsujun c'a chi'ivüch roma ri pokonül, richin quiri' man c'ayuf tüj nban chive tok napon ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar. Roma chanin npu'u ri k'ij ri'. \v 10 Quixcoch'on c'a. Cachi'el xquibün ri achi'a' ojer can, ri xerutük-pe ri Ajaf, xquik'alajrisan ri rutzij, xquicoch'ola' ri pokonül. Y quiri' chuka' tibana' rix hermanos. \v 11 Roma ketaman que ri nyecoch'on, jabel quiquicot. Cachi'el ri Job, ri jun achi xc'uje' ojer can, juis pokonül xuc'usaj. Y ivetaman c'a ri xbün ri Ajaf chin pa ruq'uisbül. Ri Ajaf galán utz y chuka' xujoyovan. \p \v 12 Hermanos, ninbij c'a chive vocomi que tok rix c'o jun ri nijo' nibij, choj tibij, si ketzij o man ketzij tüj. Pero man jun bey tibün jurar. Man ticusaj ri caj, ri ruch'ulef y ch'aka chic richin que nibün jurar. Richin quiri' man jun castigo nka-ka pan ivi' tok napon ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar. \p \v 13 Y si c'o jun chi'icojol ri c'o pa pokonül, tubana' c'a orar. Si c'o jun nquicot ri ránima, tubixaj rubi' ri Dios. \v 14 Si c'o jun yava', queroyoj c'a ri ye uc'uayon quichin ri hermanos. Y ri ye uc'uayon quichin ri hermanos tiquibana' oración riq'uin ri yava'. Pa rubi' ri Ajaf tiquiya' aceite olivo pari' ri yava'. \v 15 Y si riq'uin ronojel cánima nquibün orar, ri yava' nc'achoj. Ri Ajaf nuc'achojrisaj. Y si c'o mac rubanun ri yava' ri', man xe tüj c'a nc'achoj, xa ncuyutüj chuka' ri rumac. \v 16 Y rix man tivevala' si c'o mac ri ibanalun. Xa tik'alajrisala' chivüch, y titola-ivi' riq'uin oración, richin nyixchojmir. Y si choj ri ic'aslen chuvüch ri Dios, y riq'uin ronojel ivánima nibün orar, q'uiy ri nic'ul chin ri Dios. \v 17 Cachi'el xbün ri Elías, ri achi ri xc'uje' ojer can. Rija' jun vinük cachi'el-vi roj. Pero riq'uin ronojel ránima xbün orar. Xuc'utuj chin ri Dios que man tubün job, y quiri-vi xbanatüj. Oxi' juna' riq'uin nic'aj ri man xbün tüj job. \v 18 Y c'ateri' tok ri Elías xbün orar jun bey chic y xuc'utuj chin ri Dios que tubana' chic job. Y quiri-vi xbanatüj. Y ri tico'n xevachin jun bey chic. \p \v 19 Hermanos, si c'o jun chive ri xa man rutzekleben tüj chic ri ketzij y rix nye'iyaca-pe, galán utz. \v 20 Y tivetamaj c'a, si ntzolij chic pe ruc'u'x jun aj-mac, y rija' nutz'om jun c'aslen utz, ri Dios nbün chin ncuyutüj ri jaru' mac ri ye rubanalun, y nucol chuvüch ri camic chi jumul.