\id HEB - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h HEBREOS \toc1 Ri carta ri tz'iban can cheque ri hermanos ri ye Hebreos \toc2 Hebreos \toc3 Heb \mt1 Ri carta ri tz'iban can cheque ri hermanos ri ye Hebreos \c 1 \s1 Ri Dios ja ri Ruc'ajol ri xucusaj richin xuk'alajrisaj ri rutzij \p \v 1 Ojer-ojer can, q'uiy c'a mul xch'o ri Dios quiq'uin ri kaxquin-kamama' can. Y tok xch'o quiq'uin, xerucusaj c'a ri achi'a' ri nyek'alajrisan ri rutzij. Y richin xuk'alajrisaj ri rutzij cheque ri achi'a' ri', q'uiy rubanic ri xucusaj. \v 2 Jac'a chupan ri tiempo rojc'o-vi roj, ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef, ri Dios ja ri Ruc'ajol ri xucusaj richin xuk'alajrisaj ri rutzij chikavüch. Ri Dios pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi ronojel. Y pa ruk'a' chuka' ri Ruc'ajol xuya-vi richin xbün ri ruch'ulef y ronojel ri c'o. \v 3 Riq'uin ri Ruc'ajol nk'alajin ri ruk'ij ri Dios. Ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Y ja ri C'ajol ri uc'uayon richin ronojel ri c'o, riq'uin ri ruchuk'a' ri rutzij rutz'amon-vi. Y rija' xcom richin xrelesaj ri kamac, y xc'astüj. Y xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) ri nimalüj Dios. \s1 Ri Ruc'ajol ri Dios c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ángeles \p \v 4 Ri Ruc'ajol ri Dios c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. Y roma ri samaj ri xbün rija', ri Dios xunimirsaj ruk'ij. Y chuka' ri rubi' rija' más nim vi rakalen que chuvüch ri bi'aj ángel. \v 5 Ketaman-vi que juis ruk'ij, roma ri Dios man jun bey rubin ta chin jun ángel: \q1 Ja rat ri Nuc'ajol. \q1 Romari' ninya' ac'aslen. \m Y chuka' man jun bey rubin ta pari' jun ángel: \q1 Ja rija' ri Nuc'ajol \q1 y ja yin ri Rutata'. \m Man jun bey rubin ta quiri' pari' jun ángel. \v 6 Y tok ri Dios xutük-pe ri Ruc'ajol chuvüch ri ruch'ulef, xk'alajin-vi que c'o ruk'ij, roma xbij cheque conojel ri ru-ángeles: \q1 Tiya' ruk'ij ri Nuc'ajol. \m \v 7 Pa quivi' c'a ri ángeles xaxe nbij: \q1 Ri nu-ángeles juis nyebiyin chubanic ri nusamaj, \q1 roma ninbün cheque que ye cachi'el ri cakik' y ye cachi'el ri ruxak-k'ak'. \m \v 8 Jac'a chin ri Ruc'ajol, roma ri c'o ruk'ij, nbij-vi chin: \q1 Dios, rat richin vi chi jumul nabün mandar, \q1 y choj c'a ri a-gobierno ri'. \q1 \v 9 Ajo'on c'a ri chojmil y avetzelan ri itzel. \q1 Y romari' yin ri a-Dios nuyo'on quicot pan avánima. \q1 Más quicot nuyo'on chave rat que chuvüch ri quicot ri nuyo'on cheque ri ch'aka chic. \m \v 10 Y chuka' ri Dios xbij chin ri Ruc'ajol: \q1 Ajaf, rat xabün ri ruch'ulef pa rutz'uquic pe, \q1 y xabün chuka' ri caj. \q1 \v 11 Ri ruch'ulef y ri caj nyeq'uis. \q1 Jac'a rat man jun bey ncaq'uis tüj. \q1 Ri ruch'ulef y ri caj xa nyerijix, \q1 cachi'el nyerijix ri tziük. \q1 \v 12 Ri ruch'ulef y ri caj nye'ajül c'a, \q1 cachi'el nban chin ri tziük ri man utz tüj chic. \q1 Ri caj nabüs c'a e. \q1 Jac'a rat man jun bey ncajalatüj. \q1 Man jun bey nq'uis ta ri ac'aslen. \q1 Quiri' xbij ri Dios. \m \v 13 Y ri Dios man jun bey xbij ta chin jun ángel: \q1 Catz'uye' pa vajquik'a' (pa nu-derecha), \q1 y nyenya' pan ak'a' ri nye'etzelan avichin, xbij ri Dios. \m \v 14 Ri ángeles choj c'a ye rusamajela' ri Dios. Y ja rije' ri nyetak roma ri Dios richin nyequito' ri ye colotajnük. \c 2 \s1 Man tiketzelaj ri nimalüj colonic \p \v 1 Ri Ruc'ajol ri Dios más nim ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. Romari' nc'atzinej que nkatzeklebej ri rutzij ri kac'axan, richin que man nkach'ür-e-ki'. \v 2 Y stape' (aunque) ángeles ri xerucusaj ri Dios richin xuya' ri ley richin ri Moisés, ri vinük ri man xquibün tüj ri xquibij ri ángeles, xka-ka castigo pa quivi' chiquijujunal. Ri quimac ja vi c'a ri' ri xrajo'. \v 3 Y romari', si roj xa nkamalij ri nimalüj colonic, ¿c'o ta comi modo ri nkato-vi-ki'? Man jun. Roma ri colonic re' ja ri Ajaf Jesús ri xtzijon nabey. Y ri xe'ac'axan-pe riq'uin rija', jari' ri xetzijon cheke roj. \v 4 Ri Dios xuc'ut c'a chikavüch que ketzij ri xquibij ri xetzijon cheke. Rija' xuc'ut chikavüch roma xbün cheque ri xetzijon cheke que xetiquer xquibün milagros ri xek'alajrisan ri nimalüj ruchuk'a' ri Dios. Y xbün cheque que xetiquer xquibün ch'aka chic samaj riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y quiri' chuka' nbün cheke roj chikajujunal, richin que nkutiquer nkabün ri samaj ri nrajo' rija' que nkabün. \s1 Ri Jesucristo xoc cachi'el roj vinük y xoc Kacolonel \p \v 5 Ri Dios man rubin tüj que ri ruch'ulef chikavüch apu, pa quik'a' ta ángeles nuya-vi richin nquibün ta mandar pari'. Man quiri' tüj. Ri autoridad ri' pa ruk'a' ri Ruc'ajol ruyo'on-vi, y jari' ri nkatzijoj roj. \v 6 Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, c'o c'a jun ri biyon can: \q1 Ajaf Dios, ¿achique ta c'a rakalen jun vinük richin nac'uxla'aj? \q1 ¿Y achique ta c'a chuka' ruk'ij jun ri xa riq'uin vinük alaxnük-vi, richin nacusaj-pe? \q1 \v 7 Man nlayuj tüj c'a ri nabün chin que manak más ruk'ij que chiquivüch ri ángeles. \q1 Pero c'o-vi ruk'ij, \q1 roma ayo'on pari' ronojel ri abanun. \q1 \v 8 Ronojel ri abanun ayo'on pa ruk'a'. \q1 Pari' c'a ronojel xaya-vi. \q1 Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \m Y tok nbij que ri Dios ruyo'on chic ronojel pa ruk'a', man jun c'a ri man ta c'o pa ruk'a'. Pero ri' c'a man jani tikatz'et. \v 9 Y ketaman chuka' que ri Jesús manak más ruk'ij xban chin que chiquivüch ri ángeles. Pero xaxe ca'i-oxi' k'ij ri xban quiri' chin, y vocomi yo'on chic nimalüj ruk'ij. Y ri' roma ri xutij pokonül y chuka' roma ri xcom. Ri Dios xojrujo', romari' xrajo' que ri Jesús xcom koma konojel. \p \v 10 Ja ri Dios ri xbanun ronojel. Y ronojel ri xbün rija' richin que nquiya' ruk'ij. Y ri Dios nrajo' que conojel ri ralc'ual nyebe ta chila' chicaj riq'uin rija' y nc'uje' ta quik'ij. Y romari' ri xc'amon-pe ri colonic, ncatzinej que xutij pokonül. Y riq'uin ri pokonül ri xutij, ri Dios xbün-vi ketzij Colonel chin. \v 11 Y ri Jesús ri nch'ajch'ojrisan ri kac'aslen, Ruc'ajol ri Dios. Y roj chuka' ri ch'ajch'ojrisan chic ri kac'aslen roj ralc'ual ri Dios. Romari' ri Jesús man nq'uix tüj nbij hermanos cheke. \v 12 Cachi'el nbij chupan ri rutzij ri Dios tz'iban can, ri nch'o pari' ri Jesús: \q1 Ajaf Dios, yin nintzijoj ri abi' cheque ri hermanos. \q1 Ninbixaj ri abi' quiq'uin ri nquimol-qui' richin nquiya' ak'ij. \m \v 13 Chupan chuka' ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij pari': \q1 Yin nuyo'on vánima riq'uin ri Dios. \m Y nbij c'a chuka': \q1 Chere' yinc'o-vi, ye vachibilan ri ye ralc'ual ri Dios ri ye ruyo'on chuve. \q1 Quiri' ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. \p \v 14 Roj ri ralc'ual chic ri Dios xa roj vinük, y romari' ri Jesús xoc chuka' cachi'el roj vinük. Rija' xcom richin xch'acon chirij ri c'o camic pa ruk'a'. Y ri c'o ri camic pa ruk'a', ja ri itzel-vinük. \v 15 Ri Jesús xcom richin nyerucol conojel ri nquixbij-qui' chuvüch ri camic. Y roma nquixbij-qui' chuvüch ri camic, yec'o pa ruk'a' ri xbiri' tok ye c'üs chuvüch ri ruch'ulef. \v 16 Y ketzij vi que ri Jesús man xpu'u tüj chiquicolic ri ángeles. Rija' xa xpu'u chikacolic roj ri roj ruxquin-rumam can ri Abraham. \v 17 Romari' xoc vinük cachi'el roj, y c'uluman-vi que xoc Nimalüj Sacerdote ri nujoyovan kavüch. Chi jumul vi nbün ri samaj ri' riq'uin ri Dios y romari' ncuyutüj ri kamac roj vinük. \v 18 Y rija' xutij pokonül, y xban chin que xmacun ta, pero man xch'acatüj tüj. Romari' rija' ntiquer-vi nkuruto' tok nban cheke roj que nkumacun ta chuka'. \c 3 \s1 Ri Jesús más ruk'ij que chuvüch ri Moisés \p \v 1 Romari', rix hermanos ri rix oyon chuka' junan kiq'uin roj roma ri Dios, richin que nkubec'uje' chila' chicaj riq'uin, ja ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, titz'eta'. Ja rija' ri kataken, y nkak'alajrisaj que rija' ja ri Dios ri xtakon-pe richin, y ja chuka' rija' ri Kanimalüj Sacerdote. \v 2 Ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbün-vi ri samaj ri xuya-pe ri Dios chin, cachi'el xbün ri Moisés. Ri Moisés xbün ri rusamaj ri Dios y man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios. \v 3 Y romari' ri Moisés c'o ruk'ij, cachi'el jun jay c'o ruk'ij. Pero ja ri Jesús ri más c'uluman que c'o ruk'ij roma ri Jesús cachi'el jun achi banuy-jay. Y ketaman-vi que ja ri banuy-jay ri c'o más ruk'ij que chuvüch ri jay. \v 4 Ronojel jay vinük ri nbanayun, jac'a ri nimak' tak samaj ri nyekatz'et, ja ri Dios ri banayun. \v 5 Ri Moisés jun utzilüj rusamajel ri Dios, ri man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios. Ri Moisés xeruk'alajrisaj yan c'a ri man jani nyebanatüj tüj chupan ri tiempo ri'. \v 6 Ri Cristo chuka' man xerumalij tüj can ri ye ralc'ual ri Dios. Pero rija' man choj tüj c'a rusamajel ri Dios, cachi'el ri Moisés. Ri Cristo Ruc'ajol vi ri Dios. Roj chuka' roj ralc'ual chic ri Dios, pero si nkaya-apu kánima riq'uin, y riq'uin quicot nkoyobej-apu ri k'ij tok nyekila' ronojel ri utz. \s1 Tikatakej c'a ri nbij ri Dios \p \v 7 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, ri Lok'olüj Espíritu nbij c'a: \q1 Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi, \q1 \v 8 man ticovirsaj ri ivánima cachi'el xquibün ri ixquin-imama' ojer can, tok xecatüj chiri' pa tz'iran ruch'ulef. \q1 Xcajo' xquitz'et, si ketzij que nka-ka ru-castigo ri Dios pa quivi'. \q1 \v 9 Y romari' tok ri Dios xbij: Cuarenta juna' xquitz'et ri nubanun. \q1 Man riq'uin tüj ri' xquibün itzel richin ncajo' nquetamaj, si ketzij ninbün ri xinbij, que ninya' nu-castigo pa quivi'. \q1 \v 10 Romari' xpu'u nu-castigo chiquij ri xebanun quiri'. \q1 Y yin xinbij c'a: Rije' chi jumul ye satznük riq'uin ri quinojibül. \q1 Nquibün que man quetaman tüj ri utzilüj tak bey ri nuc'utun chiquivüch. \q1 \v 11 Y xinbün jurar roma ri voyoval y xinbij: \q1 Ketzij que man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. \q1 Quiri' xbij ri Dios. \p \v 12 Hermanos, tichajij ri ic'aslen chi'ijujunal, richin que chi jumul ta iyo'on ivánima riq'uin ri Dios, y que man ta c'o itzel pa tak ivánima, richin quiri' man ta niya' can ri c'aslic Dios. \v 13 Nc'atzin que k'ij-k'ij niya' ivánima chi'ivachibil ivi', roma c'a ruk'ijul vi. Tibana' quiri', richin que man jun chive ri tich'acatüj roma ri mac, y richin que man ta ncovir ri ivánima chuka'. \v 14 Roj jun c'a kabanun riq'uin ri Cristo, roma xkaya' kánima riq'uin tok xkatakej. Pero nc'atzin que man tikaya' can, y chi jumul tikaya-apu kánima riq'uin. \p \v 15 Roma chupan ri rutzij ri Dios nbij: \q1 Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi, \q1 man ticovirsaj ri ivánima cachi'el xbanatüj tok xecatüj ri vinük. \m \v 16 ¿Achique ta c'a ri xebanun que tok cac'axan chic ri rutzij ri Dios, xa xecatüj chirij? ¿Man ja tüj comi conojel ri xe'el-pe pa ruch'ulef Egipto, ri xecol-pe roma ri Moisés? \v 17 ¿Achique ta c'a vinük ri cuarenta juna' xpu'u ru-castigo ri Dios cheque? ¿Man cheque tüj comi ri xemacun y ye camnük xecanaj can pa tz'iran ruch'ulef? \v 18 ¿Achique ta c'a vinük ri xa xban jurar cheque roma ri Dios que man nye'oc tüj chupan ri uxlanen ri nuya'? ¿Man cheque tüj comi ri vinük ri xa man xetaken tüj tzij? \v 19 Y riq'uin ri', roj nketamaj que rije' man xetiquer tüj xe'oc chupan ri uxlanen ri' roma man xquitakej tüj ri Dios. \c 4 \p \v 1 Romari' tikaxbij c'a ki', man xa tikabün cachi'el xquibün ri vinük ri' y xa man nkujoc tüj chupan ri uxlanen ri rubin ri Dios que nuya'. Y xa c'a rusujun cheke que nkujoc ta chupan ri uxlanen ri'. \v 2 Roma ri utzilüj rutzij ri Dios tzijon cheke roj, cachi'el xtzijos cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. Pero rije' man nquitakej tüj ri utzilüj rutzij ri Dios, y romari' man jun utz xuc'ün-pe cheque. \v 3 Y ri Dios xbij c'a chiquij ri man xetaken tüj richin: \q1 Yin xinbün jurar roma ri voyoval y xinbij: \q1 Ketzij que man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya'. \q1 Quiri' xbij ri Dios. \m Riq'uin ri' nk'alajin que roj ri kataken, nkujoc chupan ri uxlanen ri nuya' ri Dios. Y ri uxlanen ri' xtz'ucutüj-pe ja tok ri Dios xuq'uis rubanic ri ruch'ulef. \v 4 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nucusaj ri uxlanen ri', tok nbij: \q1 Ri Dios xuxlan chupan ri ruvuku' (séptimo) k'ij, \q1 tok tzakon chic chubanic ronojel, ri ruch'ulef y ri caj. \m \v 5 Y chuka' ri Dios c'o nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can pa quivi' ri kaxquin-kamama' can: \q1 Man jun bey nye'oc ta chupan ri uxlanen ri ninya' yin. \m \v 6 Ri kaxquin-kamama' can xcac'axaj ri utzilüj rutzij ri Dios, pero rije' man xquibün tüj ri xcac'axaj, y romari' man xe'oc tüj chupan ri uxlanen. Jac'a roj yo'on k'ij cheke que nkutiquer nkujoc chupan. \v 7 Y q'uiy c'a tiempo chiquij pe ri kaxquin-kamama' can, ri Dios xusuj jun bey chic ri uxlanen cheque ri vinük. Y xuya' pa ránima ri rey David ri tzij ri xkatz'et yan ka, ri nbij: \q1 Si nivac'axaj ri rutzij ri Dios vocomi, \q1 man ticovirsaj ri ivánima. \q1 Quiri' ri tzij ri xuya' ri Dios pa ránima ri David. \m \v 8 Y ri uxlanen ri kac'uxla'an-pe, nk'alajin que man nch'o tüj pari' ri uxlanen ri xquila-pe chere' ri kaxquin-kamama' can tok ye c'amon-pe roma ri Josué. Man quiri' tüj. Roma xa ja chic ri ye quixquin-quimam can rije' ri yec'o chupan ri karuch'ulef tok ri Dios xusuj jun bey chic ri uxlanen. \v 9 Y romari' ketaman que c'a c'o na jun chic uxlanen quichin ri ye rutinamit ri Dios. \v 10 Y tok roj c'unük chic c'a chupan ri uxlanen ri', ri nuya' ri Dios, nkujuxlan riq'uin ri kasamaj y nkabün cachi'el xbün ri Dios, tok c'achojnük chic chubanic ri ruch'ulef y ri caj, rija' xuxlan. \v 11 Tikatija' c'a kak'ij richin nkujoc chupan ri uxlanen re' y man tikabün cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' man nquitakej tüj ri rutzij ri Dios, y romari' man xe'oc tüj chupan ri uxlanen ri'. \p \v 12 Roma ri rutzij ri Dios c'o-vi ruc'aslen, y c'o ruchuk'a'. Más q'uiy ri ntiquer nbün, que chuvüch ronojel machet ri ca'i' rey. Roma ri rutzij ri Dios ntiquer napon c'a pa tak kánima, y nuk'alajrisaj-pe ri nkanuc y ri nkanojij. Man xaxe tüj rupan ri bak y ri ape' nquitunen-qui' ri bak ri nril. Más vi ruchuk'a' que chuvüch ronojel machet ca'i' rey. \v 13 Man jun c'a ri ntiquer nyevan-ri' chuvüch ri Dios, ni man jun chuka' ri man ta tz'etetül chuvüch rija'. Rija' nutz'et-vi ronojel. Y chin rija' nc'atzinej que nkajüch na cuenta. \s1 Ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios, jari' ri Kanimalüj Sacerdote \p \v 14 Roj c'o c'a jun Kanimalüj Sacerdote xapon chila' chicaj, y ri' ja ri Jesús ri Ruc'ajol ri Dios. Roma c'a ri' man tikaya' can ruk'alajrisasic que kataken. \v 15 Ri Kanimalüj Sacerdote nujoyovaj kavüch roma retaman que man jun kuchuk'a'. Y rija' jabel retaman, roma tok xc'uje' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xcajo' que rija' xbün ta rumac chuka'. Xa ronojel c'a ri nban cheke roj, xban chin rija', xaxe c'a rija' man xmacun tüj. \v 16 Man c'a tikaxbij-ki' nkujel-apu riq'uin ri Dios, roma c'o ri Kanimalüj Sacerdote ri njoyovan kavüch. Y si nkujel-apu riq'uin ri Dios, rija' chuka' nujoyovaj kavüch y nuya-pe ri utz ri nspaj-pe pa kavi'. Y tok c'o jun nkac'ulachij, jari' c'o-pe rija' kiq'uin richin nkuruto'. \c 5 \p \v 1 Y etaman-vi que jun achi ri cha'on-pe chiquicojol ri vinük richin que ntoc nimalüj sacerdote, ri rusamaj rija' ja que nch'o riq'uin ri Dios coma ri vinük. Nyerusuj chico chin ri Dios, ri nquiya' ri vinük roma ri quimac. Y nyerusuj chuka' ch'aka chic cosas chin ri Dios, ri nquiya' ri vinük. \v 2 Ri nimalüj sacerdote ri' jun vinük, y romari' retaman nujoyovaj quivüch ri vinük ri man quetaman tüj achique ri rurayibül ri Dios y ye satznük riq'uin ri quinojibül. \v 3 Ri nimalüj sacerdote, vinük, y romari' ri chico ri nyerusuj chin ri Dios, man xe tüj roma ri quimac ri vinük tok nyerusuj, xa roma chuka' ri rumac rija'. \p \v 4 Man jun c'a vinük ri choj ta quiri' ntoc nimalüj sacerdote y nc'uje' ta ruk'ij, xa nc'atzinej que cha'on roma ri Dios, cachi'el ri Aarón. Roma rija' ja ri Dios ri xch'a'on chin. \v 5-6 Quiri' chuka' ri Cristo, man choj tüj quiri' xoc Nimalüj Sacerdote y xc'uje' ta ruk'ij, xa c'a ja na ri Dios ri xch'a'on chin. Roma ri Dios xbij c'a chin: \q1 Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, \q1 cachi'el ri sacerdote Melquisedec ri xc'uje' ojer can. \m Quiri' ri xbij ri Dios chin ri Cristo, ri achique chok chin chuka' rubin: \q1 Ja rat ri Nuc'ajol. \q1 Romari' ninya' ac'aslen. \m \v 7 Y jun k'ij, tok ri Cristo tok c'a c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef y xapon chuvüch ri pokonül, xbün orar y xuc'utuj chin ri Dios que tuto'. Retaman c'a que ri Dios ntiquer-vi nuto' chuvüch ri camic. Rija' riq'uin c'a ronojel ruchuk'a' xch'o richin xbün orar, y chuka' xok'. Y ri Dios xrac'axaj-vi ri Cristo, roma ri Cristo ruyo'on-vi ruk'ij ri Dios, ri Rutata'. \v 8 Y stape' (aunque) ri Cristo Ruc'ajol ri Dios, man xupokonaj tüj xutij pokonül, y riq'uin ri' xk'alajin que nutakej-vi rutzij ri Dios. \v 9 Y roma nutakej rutzij ri Dios, rija' xoc ketzij Colonel ri ntiquer-vi nuya' colonic richin chi jumul cheque conojel ri nyetaken rutzij. \v 10 Ri Dios rubanun-vi c'a chin que ntoc vi Nimalüj Sacerdote, cachi'el ri sacerdote Melquisedec ri xc'uje' ojer can. \s1 Man tikaya' can ri Cristo \p \v 11 Nkajo' nkabij más chive pari' ri rusamaj ri Cristo, ri Nimalüj Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, pero c'ayuf nbün chikavüch, roma xa man rix q'uiyinük tüj chupan ri rutzij ri Dios y man nk'ax ta chive. \v 12 Y xa c'uluman chic que ja ta rix ri nyixtijon quichin ri ch'aka chic, riq'uin ri rutzij ri Dios. Ri' q'uiy yan chic tiempo y rix xa c'a itijonic na nijo' chupan ri rutzij ri Dios. Xa c'a nc'atzin na itijonic jun bey chic, chin ri etamabül ri xivetamaj chupan ri rutzij ri Dios pa nabey, tok xitakej. C'a rix cachi'el na jun ac'ual ri c'ate ba' xalüx, ri xaxe c'a ntz'uman nrajo' y man jani c'a nuc'ux vüy. \v 13 Jun ac'ual ri xa c'a ntz'uman, man jani nk'ax ta chin ri nbij ri rutzij ri Dios. Man retaman tüj achique ri' ri choj y achique ri' ri man choj tüj. Romari' ninbij chive que rix cachi'el jun ac'ual. \v 14 Jac'a ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, ye cachi'el c'a jun vinük ri man ntz'uman tüj chic, ri ntiquer chic nuc'ux vüy. Rije' quitijon-qui' richin quetaman ri achique ri utz y achique ri man utz tüj. \c 6 \p \v 1 Nc'atzin c'a que tz'aküt ta ri etamabül c'o kiq'uin pari' ri Cristo. Ri xc'ut chikavüch pa nabey, tok xkatakej ri Dios, ketaman chic. Xketamaj yan que xc'atzin que xkaya' can ri mac ri nc'amon-pe camic y nc'atzinej que xtzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios y xkatakej. \v 2 Xketamaj yan achique ntel-vi chi tzij ri bautismo, y xketamaj yan chuka' achique nc'atzin-vi tok ri ye uc'uey quichin ri hermanos nquiya' quik'a' pa kavi'. Xketamaj yan que napon na ri k'ij tok conojel ri caminaki' nyec'astüj-pe y xketamaj yan chuka' que c'o castigo richin chi jumul ri nuya' ri Dios pa quivi' ri vinük ri man quitaken tüj. Xketamaj yan ronojel re', pero nc'atzin que nketamaj más pari' ri Cristo, richin tz'aküt ri etamabül ri nc'uje' kiq'uin. \v 3 Y nketamaj-vi, roma ketaman que ri Dios nkuruto'. \p \v 4 Roj sük chic ri kac'aslen, kac'ulun chic utz ri richin chila' chicaj y c'o chic ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. \v 5 Ketaman chic que jabel utz ri rutzij ri Dios, y chuka' kana'on chic que jabel utz ri uchuk'a' ri richin ri tiempo petenük. \v 6 Y si nketzelaj can ri Cristo y man nkajo' tüj chic, c'ayuf richin que c'o ta chic jun ri nbanun cheke que ntzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios. Roma xa nkutajin jun bey chic chucamsasic ri Ruc'ajol ri Dios chuvüch ri cruz, y nkaya' pa q'uixaj chiquivüch ri vinük. \v 7 Ketaman c'a que si jun ulef q'uiy job kajnük pari' y ntel-pe jun utzilüj tico'n chuvüch, juis nquicot cánima ri ticoy y man nquiya' tüj can, roma ri ulef ri' nuya-pe ri nc'atzin cheque. Y quiri' roj, si xojc'uan jun utzilüj c'aslen y xojq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el nrajo' ri Kajaf Dios, rija' nquicot ri ránima kiq'uin y nuya' ri utz cheke. \v 8 Pero si xa man xojc'uan tüj jun utzilüj c'aslen y xojq'uiy tüj chupan ri rutzij ri Dios y romari' man ye q'uiy tüj ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, c'o itzel ri nuc'ün-pe cheke, cachi'el jun ulef ri xe itzel tak k'ayis y q'uix ri nyeruya'. Jun ulef quiri', man jun nc'atzin-vi. Itzel ntz'etetüj coma ri ticoy. Ri ulef ri' nporox can ruvüch y nmalix can. \s1 Man timalij ivi' rix ri itaken chic ri Jesús \p \v 9 Hermanos ri jabel nyixkajo', stape' (aunque) c'o yan tzij ri xkabij-ka, roj kayo'on kánima iviq'uin que rix man nibün tüj quiri', xa kayo'on kánima iviq'uin que ri nquic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, riq'uin ri' nk'alajin que rix colotajnük chic pe chupan ri imac. \v 10 Ri Dios choj vi, y romari' man numestaj tüj ri samaj ri ibanun-pe. Ri Dios retaman que rix nijo' rija'. Y rix nic'ut que nye'ijo' ri ch'aka chic ralc'ual ri Dios roma ito'on-pe rije', y c'a nye'ito' na. \v 11 Y nkarayij que ta cachi'el ri nye'ijo', quiri' ta chuka' ri oyobenic ri nc'uje' iviq'uin. Chi'ivonojel ta nivoyobej ri utz ri nye'ivila' chila' chicaj. Riq'uin ta ronojel ivánima nivoyobej ri utz ri' chupan ri k'ij ri nyixc'ase-e chere' chuvüch ri ruch'ulef, y iyo'on ta ivánima ivoyoben-apu. \v 12 Nc'atzin que rix nibün quiri' richin man tipu'u ik'oral. Xa que'itzeklebej ri ch'aka chic ri quitaken ri Dios y nyecoch'on. Y romari' tok nquichinaj ri ye rubin ri Dios que nyeruya'. \p \v 13 Ri nyerusuj ri Dios nyeruya-vi. Roma ojer can, tok ri Dios xbij chin ri Abraham que nuya' ri utzilüj rusipanic chin, pa rubi' rija' mismo xbün jurar que ketzij nuya' ri xusuj chin. Y pa rubi' rija' xbün jurar, roma man jun ri más nim ta que chuvüch rija'. \v 14 Y ri Dios xbij c'a chin ri Abraham: Ketzij ri ninbij chave que nyixinya' ri utzilüj nusipanic chave y nyec'uje' juis axquin-amam can, xbij ri Dios chin ri Abraham. \v 15 Y ri Abraham xroyobej c'a riq'uin juis coch'onic, y xuc'ul na vi ri utz ri rubin ri Dios que nuya' chin. \v 16 Ri vinük ja ri rubi' ri Dios ri nquicusaj richin nquibün jurar. Nquicusaj ri rubi' ri Dios roma jari' ri más nim ruk'ij, y riq'uin ri' nyenimüx y man jun chic tibix cheque. \v 17 Romari' ri Dios xbün c'a jurar chin ri Abraham que nuya' ri utz chin, y riq'uin ri' nuc'ut chiquivüch conojel ri nyec'ulun chuka' ri utz ri', que rija' man nujül tüj ri achique ri runucun-pe. Nbün-vi c'a ri nbij. \v 18 Ri Dios ketzij vi ri nbij y man ntiquer tüj nutz'uc tzij. Pero richin más nk'alajin chikavüch roj ri roj colotajnük chic chupan ri kamac, que ketzij vi ri nbij, rija' xbün jurar, richin quiri' nkaya' kánima nkoyobej-apu ri k'ij tok nkube chila' chicaj riq'uin. Y kayo'on-vi kánima que nkac'ul ronojel ri rubin que nuya' cheke. \v 19 Cachi'el xa ta roj yukul riq'uin ri Dios riq'uin jun nimalüj rakün colo' (lazo), ri napon c'a chila' chicaj. Colo' (Lazo) ri juis ruchuk'a', y man nc'okpitüj tüj. Kayo'on kánima que nkube chila' chicaj. \v 20 Roma ri Jesús c'o chic c'a chila' chicaj riq'uin ri Dios, y nuc'utuj c'a favor chin ri Dios pa kavi' roj, roma ja rija' ri Nimalüj Sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Melquisedec. Rija' xunabeyaj yan e ri', richin que roj nkutiquer chuka' nkujapon riq'uin ri Dios. \c 7 \s1 Ja ri Jesucristo ri ka-Sacerdote \p \v 1 Ri Melquisedec jari' ri rey ri richin ri tinamit Salem, y chuka' sacerdote richin ri nimalüj Dios. Rija' xbe c'a chuc'ulic ri kaxquin-kamama' can Abraham y xbün bendecir. Ri Abraham c'ateri' ntzolij chiracho, tzolijnük-pe pan oyoval ri xbün quiq'uin ri reyes y xch'acon can chiquij. \v 2 Y ri Abraham xbün pa diez chin ronojel ri relesan-pe cheque ri reyes ri xeruch'üc y jun c'a chin ri diez ri' ri xuya' chin ri Melquisedec. Y ri bi'aj Melquisedec ntel c'a chi tzij que rey richin ri chojmil. Y roma rija' rey richin ri tinamit Salem, ntel chi tzij que rey richin uxlanen. \v 3 Ri Melquisedec man nk'alajin tüj que xec'uje' ta rute-rutata', ni man nk'alajin tüj chuka' que xec'uje' ta ruxquin-rumama' can. Man jun nk'alajin, si xalüx y si xcom. Romari' tok nk'alajin que sacerdote richin chi jumul, cachi'el ri Ruc'ajol ri Dios. \p \v 4 Ri kaxquin-kamama' can ri Abraham pa diez xbün chin ronojel ri relesan-pe cheque ri reyes, y jun c'a chin ri diez ri xuya' chin ri Melquisedec. Y romari' nk'alajin que ri Melquisedec juis nim ruk'ij, roma hasta ri kaxquin-kamama' can Abraham chin rija' xuya-vi ri diezmo ri'. \v 5 Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes, quic'ulun c'a ri ley que utz nquic'ul ri diezmo cheque ri quivinak ri ye ruxquin-rumam can vi chuka' ri Abraham. \v 6 Pero ri Melquisedec, stape' (aunque) man ruxquin-rumam can tüj ri Leví, xuc'ul ri diezmo chin ri Abraham. Xbün bendecir chuka' ri Abraham. Y ri Abraham c'o ruk'ij, roma ja ri Dios sujuyun chin que c'o utz ri nuya' pari'. \v 7 Ri Melquisedec más nim vi ruk'ij. Roma ketaman que ri nbün bendecir más nim ruk'ij que chuvüch ri nban bendecir. \v 8 Ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nquic'ul ri diezmo xa ye achi'a' que jun k'ij nyecom. Ja ri Melquisedec ri xuc'ul ri diezmo chin ri Abraham, nbix pari' que achi ri man ncom tüj. \v 9 Nkutiquer nkabij que tok ri Abraham xuya' ri ru-diezmo chin ri Melquisedec, xuya' yan pa quiq'uexel ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Y rije' ye c'uluy richin diezmo. \v 10 Y nkutiquer c'a chuka' nkabij que ri sacerdotes ri', stape' (aunque) man jani que'alüx tok ri Melquisedec xbe chuc'ulic ri Abraham pa bey, jari' tok xquitoj yan ri qui-diezmo chin ri Melquisedec, riq'uin ri quixquin-quimama' can Abraham. \p \v 11 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xjach cheque ri kaxquin-kamama' can, chupan ri qui-tiempo ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Pero ri sacerdotes ri' man xetiquer tüj xquibün cheque ri kaxquin-kamama' can que manak quimac xk'alajin chuvüch ri Dios, y romari' xc'atzin c'a que xpu'u jun chic Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, y man cachi'el tüj ri Aarón y ri ch'aka chic sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. \v 12 Xjalatüj c'a ri nbij chupan ri ley, roma tok xpu'u ri jun chic Sacerdote, man junan tüj chic quiq'uin ri ch'aka sacerdotes. \v 13 Roma ri Sacerdote ri' man ruxquin-rumam tüj can ri Leví. Rija' ruxquin-rumam can jun chic achi. Y ri ye ruxquin-rumam can ri achi re' man ye richin tüj que nye'oc sacerdotes. \v 14 Ri jun chic Sacerdote ja ri Kajaf Jesucristo. Y ketaman que rija' ruxquin-rumam can ri Judá. Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man nbij tüj c'a que ri ye ruxquin-rumam can ri Judá nye'oc ta sacerdotes. \p \v 15 Y tok ri Jesucristo xoc Sacerdote cachi'el ri Melquisedec, xk'alajin que nc'atzin jun chic Sacerdote, ri man junan tüj quiq'uin ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. \v 16 Ri ley rubin-pe que xe ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes, y ri Jesucristo xa man ruxquin-rumam tüj can ri Leví. Rija' xtiquer xoc Sacerdote, roma c'o ruc'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. Nk'alajin que c'o ruchuk'a'. \v 17 Cachi'el ri ruk'alajrisan can ri Dios: \q1 Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, \q1 cachi'el ri Melquisedec ri xc'uje' ojer can. \q1 Quiri' ri ruk'alajrisan can ri Dios. \m \v 18 Y xcanaj c'a can ri nbij chupan ri ley, roma manak ruchuk'a' y man xtiquer tüj xerucol ri vinük chupan ri quimac. \v 19 Roma ri ley xa man xtiquer tüj xbün cheque ri vinük que manak quimac xk'alajin chuvüch ri Dios. Jac'a vocomi c'o chic ri Jun ri achique chok q'uin nkoyobej-vi ri utz. Y ri Jun ri' más utz. Roma ja rija' ri nbanun cheke que nkutiquer nkujel-apu riq'uin ri Dios. \p \v 20 Ri Dios xbün jurar richin xk'alajin que ketzij que ri Jesús xoc Sacerdote. \v 21 Jac'a tok ri ye ruxquin-rumam can ri Leví xe'oc sacerdotes, ri Dios man jun ri xbün tüj jurar. Pero tok ri Jesús xoc Sacerdote, jari' tok ri Dios xbün jurar. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri tz'iban can: \q1 Ri Ajaf Dios xbün jurar y man nujül tüj ri runojibül. \q1 Rija' xbij c'a: Ja rat ri Sacerdote richin chi jumul, \q1 cachi'el ri Melquisedec ri xc'uje' ojer can. \q1 Quiri' xbij ri Dios chin ri Jesús. \m \v 22 Romari' ri Jesús pa'ül can chuvüch ri trato ri xbün ri Dios kiq'uin. Y ri trato re' más utz que chuvüch ri xbün quiq'uin ri kaxquin-kamama' can. \p \v 23 Ri sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ye q'uiy, roma nyecom. Y tok ncom-e jun sacerdote, nc'atzinej que ntoc can jun chic pa ruq'uexel. \v 24 Jac'a ri Jesús Sacerdote richin chi jumul. Rija' man ncom tüj. \v 25 Y romari' rija' chi jumul c'a ntiquer nyerucol ri nyejel-apu riq'uin chucanoxic ri Dios. Roma rija' man ncom tüj, y romari' chi jumul nuc'utuj favor chin ri Dios pa quivi'. \p \v 26 Y ja ri Jesús ri c'uluman-vi que xoc Kanimalüj Sacerdote, roma rija' lok'olüj vi. Man jun bey xbün tüj jun mac. Man jun itzel c'o pa ruc'aslen y man junan tüj quiq'uin ri aj-maqui', y yo'on-vi ruk'ij chila' chicaj. \v 27 Rija' man cachi'el tüj c'a ri nimalüj tak sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Rije' ronojel k'ij nyequisuj chico chin ri Dios. Quiri' nquibün roma ri quimac rije' y roma chuka' ri quimac ri quivinak. Jac'a ri Jesús man nc'atzin tüj que q'uiy mul c'o ta ri nusuj chin ri Dios. Rija' xa jun mul ri nc'atzinej que xcom chuvüch ri cruz. \v 28 Ri Jesús man cachi'el tüj c'a ri nimalüj tak sacerdotes ri ye ruxquin-rumam can ri Leví. Roma rije' xa ye vinük y man katz c'o tüj más cuchuk'a'. Pero man riq'uin tüj ri' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij que nye'oc nimalüj tak sacerdotes. Jac'a ri Jesús Ruc'ajol vi ri Dios. Y stape' (aunque) c'o chic ri ley, ri Dios xbün jurar que ri Jesús xoc Nimalüj Sacerdote. Y ri Jesús c'unük Colonel richin chi jumul, y ntiquer-vi nuya' colonic. \c 8 \s1 Ri ru-trato ri Dios vocomi, ja ri Jesucristo nchojmirsan \p \v 1 Ri nkajo' nkabij, riq'uin ronojel ri xkatzijoj yan chive, que ri Ajaf Jesucristo jari' ri Kanimalüj Sacerdote, ri tz'uyul chila' chicaj pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri nimalüj Dios. \v 2 Y nsamüj chila' chicaj ape' c'o-vi ri Dios, chiri' chupan ri ketzij racho ri Dios, ri banun roma ri Dios y man coma tüj ri vinük. \v 3 Chere' chuvüch ri ruch'ulef ri nimalüj tak sacerdotes nyequisuj chico y ch'aka chic cosas chin ri Dios. Ja samaj ri' ri yo'on cheque richin nquibün. Y romari' ri Jesús chuka' xc'atzin que c'o xusuj chin ri Dios, roma rija' jun Nimalüj Sacerdote. \v 4 Y si ta rija' c'o ta chuvüch ri ruch'ulef, nixta xa samaj richin jun choj sacerdote ri ntiquer tüj nbün, roma ri ley richin ri Moisés nbij que xe ri ye ruxquin-rumam can ri Leví ri nye'oc sacerdotes y nyequisuj chico y ch'aka chic cosas chin ri Dios. \v 5 Ri jay ape' nyesamüj-vi ri sacerdotes ri' y ronojel ri c'o chupan ri jay, ruvachbül c'a ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y romari', tok nban yan ri jay, ri Dios xbij chin ri Moisés: Tavac'axaj c'a. nc'atzin que tiban ronojel, cachi'el ri xinc'ut chavüch pari' ri juyu', xbij ri Dios chin ri Moisés. \v 6 Y riq'uin ronojel re' nkatz'et-vi c'a que ri rusamaj ri Jesús más nim ruk'ij que chuvüch ri quisamaj ri sacerdotes chupan ri racho ri Dios chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma ri trato chucojol ri Dios y ri vinük, ri nusamajij ri Jesús, más vi utz ri nyerusuj. Nk'alajin-vi c'a que c'o ruchuk'a'. \p \v 7 Y si ta ri nabey trato utz ta xel, man ta xban jun chic. \v 8 Pero xa roma c'a ri kaxquin-kamama' can man xquibün tüj ronojel ri xbij chupan ri nabey trato, romari' tok ri Dios man xka' tüj chuvüch. Y rija' xbij c'a: \q1 Napon ri k'ij, xbij ri Ajaf Dios, \q1 tok ninbün jun c'ac'a' trato quiq'uin ri aj-Israel y ri aj-Judá. \q1 \v 9 Y ri c'ac'a' trato ri ninbün quiq'uin, \q1 man junan tüj riq'uin ri trato ri xinbün quiq'uin ri quixquin-quimama' can, \q1 tok xenyukej y xencol-pe pa ruch'ulef Egipto, \q1 roma c'a rije' xa man xquibün tüj chic ri trato ri', \q1 romari' yin xenmalij, xbij ri Ajaf Dios. \q1 \v 10 Xa roma c'a ri', quere' c'a ri rubanic ri c'ac'a' trato ri ninbün quiq'uin ri israelitas. \q1 Nintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, \q1 y chuka' ninya' pa tak quinojibül. \q1 Nquinoc qui-Dios, \q1 y rije' nye'oc nutinamit. \q1 Jare' ri trato ri ninbün quiq'uin. \q1 \v 11 Y ri k'ij ri' man nc'atzin tüj chic tijonic cheque ri quivinak, nixta chuka' cheque ri coxpochel richin nquibij ta cheque: Tivetamaj c'a ruvüch ri Ajaf Dios. \q1 Roma chupan ri k'ij ri' conojel chic ye etamayon nuvüch. \q1 chi cocoj y chi nimak' quetaman chic c'a nuvüch. \q1 \v 12 Quiri' ninbün, roma ninjoyovaj quivüch y nincuy ri itztel nyebanun ri man choj tüj. \q1 Man nka-pe tüj chic chinuc'u'x ri quimac y ri itzel ri nyebanun. \q1 Quiri' ri rubin ri Dios. \m \v 13 Y tok ri Dios nch'o pari' jun c'ac'a' trato, riq'uin ri' xk'alajin que rija' nbij que ri nabey trato xa manak chic rakalen. Y jun cosa ri xa manak chic c'a rakalen y man nc'atzin tüj chic, xa napon yan c'a ri k'ij que nq'uis. \c 9 \s1 Ri rubanic ri racho ri Dios \p \v 1 Ri nabey trato xbij cheque ri kaxquin-kamama' can achique rubanic richin nquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' xc'uje' ri racho ri Dios quiq'uin, y ri jun jay ri' xa aj-ruch'ulef. \v 2 Y ri jay ri' quere' c'a rubanic. Chupan c'a ri nabey parte chin ri racho ri Dios, c'o ri lámpara y c'o chuka' jun mesa. Y pari' ri mesa ri' yec'o-vi ri lok'olüj tak caxlan-vüy. Y ri nabey parte chin ri racho ri Dios nbix c'a Lok'olüj Lugar chin. \v 3 Y ri ruca'n parte nbix Más Lokolüj Lugar chin. Ri ca'i' partes re' ye ch'aron riq'uin jun c'ul tzekeban. \v 4 Y chupan ri ruca'n parte c'o jun altar ri richin nporox pon pari', y ri rij k'anapük. C'o c'a chuka' ri cajón ri richin ri ru-trato ri Dios. Y ri rij ri cajón ri' ruyon k'anapük y quiri' chuka' ri rupan. Chupan c'a ri cajón c'o jun lük banun riq'uin k'anapük y chupan ri lük c'o juba' maná, ri vüy ri xka-pe chila' chicaj. Chupan ri cajón c'o chuka' ri ru-vara ri Aarón, ri xel ral. Y chuka' c'o ri tz'alün tak abüj ri tz'iban-vi can ri trato ri xbün ri Dios quiq'uin ri kaxquin-kamama' can. \v 5 Ri ca'i' quivachbül querubín quiric'on quixic' pari' ri cajón, xc'atzin cheque ri kaxquin-kamama' can richin nka-pe chiquic'u'x que ri Dios ri c'o-vi ruk'ij, c'o-vi chiri'. Y ri ruvi' ri cajón xuc'ut c'a chiquivüch ri kaxquin-kamama' can que c'o-vi cuyubül-mac. Pero vocomi man nkabij tüj c'a más pari' ronojel re'. \p \v 6 Quiri' c'a rubanic ri racho ri Dios. Y ri sacerdotes k'ij-k'ij nye'oc chupan ri nabey parte, richin nquibün ri rusamaj ri Dios y nquiya' ruk'ij. \v 7 Jac'a chupan ri ruca'n parte, xe ri nimalüj sacerdote ri ntoc-apu, y xaxe jun k'ij chupan jun juna' ntoc-apu chupan. Y tok ntoc-apu, nuc'uaj quiquiq'uel chico y nusuj chin ri Dios roma ri rumac rija' y roma chuka' ri quimac ri vinük. \v 8 Tok c'a nucusüs ri jun racho ri Dios, man achique na tüj vinük ri ntiquer ntoc-apu chupan ri Más Lokolüj Parte. Y riq'uin ri' ri Lok'olüj Espíritu nuk'alajrisaj chikavüch que chupan ri tiempo ri' man jani nk'alajin tüj ri achique rubanic ri bey richin nye'apon ri vinük riq'uin apu c'a ri Dios. \v 9 Y ronojel re' c'o ri xbij pari' ri tiempo re'. Ri chico y ri ch'aka chic cosas ri xequisuj chin ri Dios ri chiri' man xetiquer tüj xquibün cheque ri vinük ri xeyo'on, que choj ta xbün ri cánima chuvüch ri Dios. \v 10 Roma chupan ri nabey trato, xaxe c'a xch'o pari' ri achique nquic'ux, ri achique nquitij, ri jalajoj rubanic ch'ajch'ojrisanic ri nc'atzinej que nquibün. Y ronojel ri quiri' ri xchilabex cheque que tiquibana', ri xaxe nch'o riq'uin ri ch'aculaj, y jari' ri ucusan-pe c'a tok xka-pe c'a ri k'ij tok nc'atzinej que xjalatüj ronojel ri'. \p \v 11 Ri Cristo xpu'u-vi y xoc Nimalüj Sacerdote richin ri c'ac'a' trato ri nuya' utz cheke. Ri racho ri Dios ape' nsamüj-vi ri Cristo más nim y más jabel. Roma ri jay ri' man banun tüj coma vinük y re' ntel chi tzij que xa man aj-ruch'ulef tüj. \v 12 Ri Cristo xbe'oc c'a chupan ri Lok'olüj Lugar chila' chicaj. Xaxe jun bey xoc chiri', y riq'uin ri' xbün. Y rija' man c'a xusuj tüj ri quiquiq'uel cabras, nixta quichin alaj tak vacx chin ri Dios. Ja ri ruquiq'uel rija' ri xusuj chin ri Dios richin xcuyutüj ri kamac y riq'uin ri' xuya' ri colonic ri richin chi jumul cheke. \v 13 Chupan ri nabey trato, si c'o jun vinük ri man ch'ajch'oj tüj chuvüch ri Dios, roma ri vinük ri' nc'atzinej que ncamsüs jun achij vacx o jun achij cabra o nc'atzinej que nporox jun alaj ixok vacx. Y riq'uin ri ruquiq'uel ri achij vacx o ri achij cabra o riq'uin ruchajil ri alaj ixok vacx ri nchiquex, nch'ajch'ojrsüs ri ruch'acul ri vinük ri'. \v 14 Y si c'o xc'atzin-vi ri quiquiq'uel ri chico y ri quichajil, más c'a nc'atzin ri ruquiq'uel ri Cristo. Rija' ntiquer nuch'ajch'ojrisaj ri kánima riq'uin ri mac ri nc'amon-pe camic y nbün cheke que nkutiquer nkasamajij ri c'aslic Dios. Rija' man jun bey xbün tüj jun mac, y riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu ri c'o riq'uin chi jumul, ri Cristo xuya-vi-ri' pa camic richin xutoj ri kamac chuvüch ri Dios. \p \v 15 Y riq'uin ri', ja vi c'a ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios kiq'uin roj ri nusamajij. Y romari' ri ye oyon roma ri Dios richin nye'oc riq'uin rija', c'o nquichinaj chila' chicaj, ri rubin que nuya' cheque y man nq'uis tüj. Roj ri rojc'o chupan ri tiempo re', c'o c'a nkichinaj chila' chicaj, y quiri' chuka' ri kaxquin-kamama' can ri xec'uje' pa ru-tiempo ri nabey trato. Ri Cristo coma chuka' rije' tok xcom, richin que xecolotüj c'a pe chupan ri quimac. \v 16 Xc'atzin que xcom ri Cristo. Cachi'el ri nban coma ri vinük. Jun tata'aj nbün jun vuj y nbij chupan que tok ncom c'o nquichinaj ri ralc'ual. Pero ketaman chuka' que man nquichinaj tüj ri k'ij tok nbix yan cheque, xa nc'atzinej que c'a ncoyobej, c'a tok ncom na ri tata'aj. \v 17 Y tok c'a camnük chic na ri tata'aj, c'ateri' ri ralc'ual nquichinaj ri yo'on can cheque. Y man jani nquichinaj tüj tok man jani ticom ri tata'aj. \v 18 Y quiri' chuka' ri xban quiq'uin ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' c'a xequicamsaj na ri chico y xbiyin na quiquiq'uel, c'ateri' c'a tok xutz'om ri nabey trato. \v 19 Roma tok ri Moisés rubin chic cheque ri vinük ronojel ri nbij chupan ri ley que nc'atzinej que nquibün, xberuc'ama-pe quiquiq'uel alaj tak vacx y achij tak cabras, y xyoj riq'uin ba' ya', c'ateri' xutz'om ba' rusmal ovejas ri cakarsan riq'uin ak'on y ba' k'ayis rubini'an hisopo, y xeruya-ka ri ca'i' chupan ri quic' y ya', y c'ateri' xucraj ri quic' yojon riq'uin ya' pari' ri vuj ri ruc'uan ri ley y chuka' xucraj pa quivi' conojel ri vinük. \v 20 Y xbij cheque: Riq'uin ri quic' re' nk'alajin-vi que jare' xutz'om ri trato ri xbij ri Dios que nkabün, xbij ri Moisés cheque ri vinük. \v 21 Y ri Moisés xucraj chuka' ri quic' chirij ri racho ri Dios y chirij ronojel ri nucusüs pa rusamaj ri Dios. \v 22 Y chupan ri ru-tiempo ri ley, jubama ronojel xch'ajch'ojrisüs riq'uin ri quic'. Y ketzij vi, man ta c'o ri xcom y man ta xbiyin ruquiq'uel, man ta xcuyutüj ri mac. \s1 Ri ruquiq'uel ri Cristo ri xbiyin tok xcamsüs, nrelesaj-vi ri mac roma nim rakalen \p \v 23 Cachi'el xkabij yan ka, ri racho ri Dios ri xquibün ri kaxquin-kamama' can, cachi'el vi c'a ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Y ri racho ri Dios ri xquibün rije' y ronojel ri c'o chupan, xchiquex na c'a quiquiq'uel chico chiquij richin que xech'ajch'ojrsüs y c'ateri' xe'ucusüs pa rusamaj ri Dios. Pero roma ri racho ri Dios ri c'o chila' chicaj más nim ruk'ij, nc'atzin quic' richin Jun ri más rakalen que chuvüch ri quic' quichin ri chico. \v 24 Ri Cristo man c'o tüj c'a chupan ri racho ri Dios ri banun coma vinük, ri jay ri xa ruvachbül ri ketzij racho ri Dios ri c'o chila' chicaj. Rija' c'o chic c'a chila' chicaj, y riq'uin apu ri Dios c'o-vi y nch'o-apu chin koma roj. \v 25 Ri Cristo man nbün tüj cachi'el nbün ri nimalüj sacerdote ri chere' chuvüch ri ruch'ulef. Roma rija' ronojel juna' ntoc chupan ri parte richin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj y nusuj quic', pero man ruquiq'uel tüj rija'. Jac'a ri Cristo xa jun mul xbün quiri' y ja ri ruquiq'uel rija' ri xuya'. \v 26 Roma xa ta q'uiy mul xusuj-ri', q'uiy ta mul xuc'usaj pokonül y q'uiy ta mul xcom. Rutz'ucuban ta pe tok xban ri ruch'ulef. Pero man quiri' tüj xbün. Rija' xa jun bey xcom, richin ntel ri kamac. Xa c'a chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef, tok xpu'u y xcom. \v 27 Roj vinük yo'on pa kavi' que xaxe jun bey nkucom, y c'ateri' nban juzgar pa kavi'. \v 28 Y quiri' chuka' ri Cristo, xaxe jun mul nc'atzinej que xcom richin xrakalej ri kamac. Y napon na vi ri k'ij tok rija' npu'u jun bey chic. Pero man richin tüj ncom jun bey chic roma ri kamac, xa richin nkurucol-e roj, ri koyoben-apu rija'. \c 10 \p \v 1 Ri ley ri yo'on can chin ri Moisés roma ri Dios, man junan tüj riq'uin ri utz ri npu'u. Roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa rumujal ri utz ri nuc'ün-pe ri Cristo. Y xa romari' ri chico ri xesuj chin ri Dios ronojel juna', man xetiquer tüj xquibün cheque ri vinük ri xe'apon-apu riq'uin ri Dios que man ta jun quimac xk'alajin chuvüch rija'. \v 2 Si ta xch'ajch'ojir ri cánima coma ri chico ri xequisuj, man ta nyequisuj jun bey chic, roma nquina' ta que man jun chic quimac. \v 3 Pero xa ronojel juna' nyequisuj, y riq'uin ri', nka' c'a chiquic'u'x que ri mac man elenük tüj e quiq'uin. \v 4 Roma ri quiquiq'uel ri achij tak vacx y achij tak cabras man nyetiquer tüj nquelesaj ri quimac. \p \v 5 Romari', tok ri Cristo xpu'u chere' chuvüch ri ruch'ulef, xbij chin ri Dios: \q1 Rat man najo' tüj chic c'a que nyesuj chico y ch'aka chic cosas chave, \q1 romari' tok xinatük-pe yin, richin que ja yin ri ninsuj-vi'. \q1 Y rat xaya' nuch'acul cachi'el richin ri vinük. \q1 \v 6 Ri chico ri nyeporox chavüch, man jun quicot nquiya' chave, \q1 y quiri' chuka' ri chico ri nyesuj chave roma ri quimac ri vinük. \q1 \v 7 Romari' xinbij: Ajaf Dios, yin xinpu'u richin ninbün ri arayibül, \q1 cachi'el ri tz'iban can pa nuvi' chupan ri boton vuj. \q1 Quiri' xbij ri Cristo. \m \v 8 Cachi'el ri xkabij yan ka, ri Cristo xbij chin ri Dios: Rat man najo' tüj chic c'a que nyesuj chico y ch'aka chic cosas chave. Ri chico ri nyeporox chavüch, man jun quicot nquiya' chave. Y quiri' chuka' ri chico ri nyesuj chave roma ri quimac ri vinük. Quiri' xbij ri Cristo. Y ri chico ri' ye chilaben chupan ri ley ri yo'on chin ri Moisés. \v 9 Y chuka' jari' tok ri Cristo xbij: Ajaf Dios, yin xinpu'u richin ninbün ri arayibül. Quiri' xbij ri Cristo chin ri Dios. Y riq'uin ri' xtane' ri nabey trato. Y ri c'ac'a' trato xc'uje-pe pa ruq'uexel ri nabey. \v 10 Ri rurayibül ri Dios ja ri xcom ri Jesucristo chuvüch ri cruz, richin que nch'ajch'ojir ri kánima. Xaxe c'a jun bey xcom, y riq'uin ri' xbün. \p \v 11 Ri sacerdotes aj-ruch'ulef, chi jumul nyesamüj. K'ij-k'ij nyequisuj chico chin ri Dios roma quimac ri vinük. Pero ri nquibün man ntiquer tüj nrelesaj-e ri quimac ri vinük. \v 12 Jac'a ri Cristo xaxe jun bey xcom, richin xcuyutüj ri kamac y riq'uin ri' xc'achoj. Y tok xc'astüj-e, xbetz'uye' pa rajquik'a' (pa ru-derecha) ri Dios chila' chicaj. \v 13 Y chila' c'o-vi, royoben ri k'ij richin nyejach pa ruk'a' conojel ri nye'etzelan richin. \v 14 Man ncom tüj chic. Xaxe jun bey xcom, y riq'uin ri' xbün cheke que richin chi jumul man jun tüj kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Quiri' xbün cheke roj ri xojjel-apu riq'uin richin nch'ajch'ojir ri kánima. \v 15 Quiri' c'a ri ninbij yin y quiri' chuka' nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu cheke. Rija' nuk'alajrisaj c'a: \q1 \v 16 Napon na vi ri k'ij tok ninbün jun c'ac'a' trato quiq'uin ri vinük. \q1 Nintz'ibaj ri nu-ley pa tak cánima, \q1 y chuka' ninya' pa tak quinojibül, nbij ri Ajaf Dios. \m \v 17 Y c'ateri' xbij chuka': \q1 Nincuy quimac y man nka-pe tüj chic chinuc'u'x ri ye itzel ri quibanun. \q1 Quiri' rubin ri Dios, nuk'alajrisaj ri Lok'olüj Espíritu. \m \v 18 Y romari' nk'alajin que man nc'atzin tüj chic que nyekasuj chico chin ri Dios roma ri kamac. Ri kamac xa cuyutajnük chic. \s1 Kayo'on kánima nkujel-apu c'a riq'uin ri Dios \p \v 19 Hermanos, ri Jesús xcom y xbiyin ruquiq'uel koma roj, y romari' tok kayo'on kánima nkujel-apu riq'uin ri Dios. \v 20 Xujük-vi c'a jun c'ac'a' bey chikavüch, bey ri richin c'aslen, tok rija' xcom chuvüch ri cruz. Y tok xcom, ri c'ul ri tz'apiyon richin ri parte richin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj, xel pa ca'i'. Y ri' nuk'alajrisaj chikavüch que vocomi man jun nk'aton kichin richin nkujel-apu c'a riq'uin ri Dios. \v 21 Y chuka' ri Jesús jari' ri Nimalüj Sacerdote ri c'o pa kavi' roj ri ralc'ual chic ri Dios. \v 22 Y roma c'a ri' roj ri kataken chic man ta ca'i' kánima nkujel-apu c'a riq'uin ri Dios, man ta quiri', roj xa ta riq'uin ronojel kánima nkujel-apu riq'uin. Nkujel ta c'a apu riq'uin ri Dios riq'uin jun kánima ch'ajch'ojrisan chic e ri itzel, y ch'ajch'ojrisan chic ri kac'aslen riq'uin ch'ajch'ojilüj ya'. \v 23 Y roj ri nkubin cheque ri vinük que koyoben ri nimalüj utz ri nuya' ri Dios pa kavi', man tikaya' can c'a ri oyobenic ri'. Y man tikoyobej c'a riq'uin ca'i' kánima. Roma ja ri Dios ri xbin que nuya' ri nimalüj utz pa kavi', y rija' nbün-vi. \v 24 Y tikacanoj c'a achique rubanic nkabün richin nkatola-ki' konojel, richin nketamaj nkujo'on más, y richin chuka' que más ta nkarayij nkabün ri utz. \v 25 Roma yec'o ri man nquirayij tüj chic nye'apon iviq'uin tok nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Jac'a rix man tibün quiri'. Xa nc'atzin que nimol-ivi', richin nicukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y jari' ri más nc'atzin roma ivetaman que napon yan ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Ajaf Jesucristo. \p \v 26 Roma ri xa quetaman chic ri achique rubanic ri ketzij y quic'ulun chic pa tak cánima, y man riq'uin tüj ri' rije' nquibün que nyemacun y man nquiya' tüj can rubanic, man jun chic c'a ncom richin nyerucol-pe chupan ri quimac. \v 27 Xaxe chic c'a coyoben-apu ri nimalüj juicio ri petenük y chuka' coyoben chic apu tok nye'apon chupan ri nimalüj k'ak' ri c'a ape' nyebeka-vi ri nye'etzelan richin ri Dios. \v 28 Cachi'el ri vinük ri man nquitakej tüj ri ley ri yo'on chin ri Moisés, man njoyovüx tüj quivüch. Xaxe si yec'o ca'i' o ye oxi' ri xetz'eton y xebin que xemacun, nyecom-vi c'a ri'. \v 29 Y si quiri', ¿man ninuc tüj comi rix que xa más castigo nka-ka pari' ri vinük ri nuyek' pa rakün ri rubi' ri Ruc'ajol ri Dios, y nbün que man jun rakalen ri ruquiq'uel? Y ja quic' ri' ri xch'ajch'ojrisan ri ruc'aslen. Y ja chuka' quic' ri' ri xbanun que xtzakon ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios kiq'uin. Pero ri vinük ri nuyek' pa rakün richin, nretzelaj chuka' ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on ri utz ri nspaj-pe ri Dios pa kavi'. \v 30 Y roj ketaman c'a achique ri biyon que pa ruk'a' rija' c'o-vi ri ru-castigo y nuya' rutojic cheque ri nyemacun, y romari' ketaman que ketzij ri nbij. Y chuka' chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri Ajaf Dios nbün juzgar pari' ri rutinamit. Quiri' ri tz'iban can. \v 31 Tiquixbij c'a qui' ri nyebana' quiri'. Roma si nyetzak pa ruk'a' ri c'aslic Dios, ri quiri' quibanun, juis vi c'ayuf ri ncoyoben. \p \v 32 Pero tic'uxla'aj-pe rix c'a tok xixpa'e-vi chuvüch ri pokonül ri xitij tok c'ate ba' xitakej ri Dios y tok c'ate ba' xsakirsüs ri ic'aslen. Xc'o c'a ruvi' ri pokonül ri xitij chiri'. Pero xicoch'. \v 33 Yec'o ri nc'atzinej que xquicoch' ronojel ri itzel ri xban y ri xbix cheque, chiquivüch ri vinük. Yec'o ri xquitij pokonül roma xquijoyovaj quivüch ri ch'aka chic cachibil nyec'usan pokonül. \v 34 Xijoyovala' quivüch ri yec'o pa cárcel roma ri rubi' ri Dios. Y tok ri i-cosas xe'elesüs can chive, man xipokonaj tüj xiya-e. Xa riq'uin quicot xiya-e. Roma ivetaman que chila' chicaj c'o ri ivichin rix, y ri' más utz que chuvüch ri beyomül richin ri ruch'ulef, y chuka' man jun nrelesan chive. \v 35 Roma c'a ri' utz que iyo'on ivánima riq'uin ri Dios. Man tiya' can c'a. Roma nuc'ün-vi-pe jun nimalüj rajil-ruq'uexel chive. \v 36 Y nc'atzin c'a que nyixcoch'on, y riq'uin ri', rix nibün ri rurayibül ri Dios y nic'ul ri utz ri rusujun chive. \v 37 Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: \q1 Ri Jun ri npu'u, chanin nka-pe. \q1 Nakaj chic petenük-vi. \q1 \v 38 Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. \q1 Pero si nquiya' can, ri Dios man nquicot tüj ránima quiq'uin. \q1 Quiri' nbij ri Dios. \m \v 39 Jac'a roj man rojc'o tüj chiquicojol ri quiyo'on can ri Dios y c'a pa ru-castigo nyebeka-vi. Roj chiquicojol ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios richin nyecolotüj, chiri' rojc'o-vi. \c 11 \s1 Ri Dios nquicot ránima quiq'uin ri nquiya' cánima riq'uin rija' \p \v 1 Si kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nbün c'a cheke que nkanimaj que nkac'ul-vi ri koyoben-apu ri xusuj ri Dios cheke y nbün chuka' cheke que nkanimaj que q'uiy ri xusuj y stape' (aunque) man jani nyekatz'et tüj. \v 2 Quiri' xquibün ye q'uiy cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. Xquiya' cánima riq'uin ri Dios, y ri Dios xeka' chuvüch roma quiri' xquibün. \p \v 3 Y roj chuka' kayo'on kánima riq'uin ri Dios, y romari' nk'ax cheke que ja vi ri Dios ri xbanun ri ruch'ulef y ronojel ri c'o. Y richin xbün re' man xucusaj tüj ni jun cosa tz'etetül. Xaxe xbij que quec'uje' y jari' tok xec'uje'. \p \v 4 Ri Abel ojer can xuya' c'a ránima riq'uin ri Dios, y ri xusuj chin ri Dios, más utz que chuvüch ri xusuj ri runimal rubini'an Caín. Y tz'iban c'a can que ri Abel man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma ri xuya' ránima riq'uin. Ketaman chuka' que man jun rumac xk'alajin chuvüch ri Dios, roma ri Dios xuc'ul ronojel ri xusuj ri Abel chin. Y stape' (aunque) ri Abel xcom, c'o ri xuc'ut can chikavüch roma xuya' ránima riq'uin ri Dios. \p \v 5 Ri Enoc chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios. Y romari' tz'iban can que xquicot ránima ri Dios riq'uin, y man xcom tüj, xa c'üs xuc'u'üx-e chila' chicaj. Xel c'a e chuvüch ri ruch'ulef, roma ri Dios xuc'uaj-e. \v 6 Nc'atzin-vi que nkaya' kánima riq'uin ri Dios. Roma si man nkaya' tüj kánima riq'uin, man nquicot tüj ránima ri Dios kiq'uin. Y richin nkujel-apu riq'uin ri Dios, nc'atzinej que nkanimaj que rija' c'o, y nc'atzinej que nkanimaj chuka' que c'o utz riq'uin richin nuya' cheque ri nyecanon richin. \p \v 7 Ri Noé xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Ri Dios xbij chin que nuya-pe jun job juis nim chuvüch ri ruch'ulef. Y tok xch'o ri Dios riq'uin, c'a man jani ntajin tüj ri job. Pero ri Noé xbün-vi ri xbij ri Dios chin. Y xbün jun nimalüj barco richin xerucol ri ye aj pa racho. Y riq'uin ri' xbek'alajin-pe que ri ch'aka chic vinük man utz tüj xquibün, que man nquitakej tüj ri Dios. Y riq'uin ronojel ri xbün ri Noé, ri Dios xbün chin que man jun rumac xk'alajin, roma xuya-vi ránima riq'uin. \p \v 8 Ri Abraham xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios, romari', tok xoyox roma ri Dios richin que nbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri nuspaj chin, rija' xutakej tzij y xbe, stape' (aunque) man retaman tüj achique ruch'ulef napon-vi. \v 9 Ruyo'on-vi ránima riq'uin ri Dios, y romari' xc'uje' chupan ri ruch'ulef ri', ri sujun chin roma ri Dios, stape' (aunque) ri ruch'ulef ri' xa pa quik'a' ch'aka chic vinük c'o-vi. Y romari' xa pa carpa xc'uje-vi. Quiri' chuka' xquibün ri Isaac ri ruc'ajol y ri Jacob ri rumam. Roma cheque rije' chuka' sujun ri ruch'ulef ri'. \v 10 Ri Abraham xbün quiri', roma royoben ri jun chic tinamit más jabel, ri tinamit ri man nq'uis tüj y ja ri Dios ri banayun. \p \v 11 Ri Sara ri rixjayil ri Abraham, xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Ri Dios xbij que nc'uje' jun ral, y rija' xunimaj ri xbij ri Dios chin. Y xalüx na vi ri ac'ual riq'uin ri Sara, stape' (aunque) ri'j chic y man alanel tüj. \v 12 Y romari' ye q'uiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri xec'uje'. Juis vi ye q'uiy. Cachi'el ri ch'umila' ri yec'o chicaj, ri man jun ri ntiquer tüj najlan quichin. Cachi'el ri sanayi' ri c'o chuchi-mar. Juis vi ye q'uiy ri ruxquin-rumam can ri Abraham. Y stape' (aunque) rija' ri'j chic tok xc'uje' ri ralc'ual. \p \v 13 Conojel c'a rije' xquiya-e cánima riq'uin ri Dios. Tok xecom, entonces man jani c'a tiquic'ul ri rusujun ri Dios cheque. Xa c'anüj c'a xquitz'et-vi-apu. Xquinimaj-ka que ketzij vi. Xaxe c'a xetiquer xquibün-apu retal riq'uin ri quik'a' chin ri rusujun ri Dios cheque. Rije' xquik'alajrisaj-vi c'a que man ye richin tüj ri ruch'ulef ri' y xa ye c'unük chuvüch ri ruch'ulef. \v 14 Y riq'uin ri xquibij, xk'alajin que coyoben ri ketzij vi quiruch'ulef. \v 15 Y re' man nbij tüj c'a que ja ri ape' ye elenük-vi-pe, jari' ri quiruch'ulef. Man quiri' tüj. Roma si ta jari' ri quiruch'ulef coyoben, xetiquer ta xetzolij jun bey chic. \v 16 Pero coyoben jun ruch'ulef más utz, ja chila' chicaj, y romari' ri Dios man nq'uix tüj nbij que ja rija' ri qui-Dios, roma rubanun c'ojlen ri quitinamit. \p \v 17 Ri Abraham xuya' ránima riq'uin ri Dios. Romari', tok xbix chin roma ri Dios que tacamsaj ri ac'ajol Isaac, richin nasuj chuve, rija' xutakej. Ri Dios xbij quiri' roma xrajo' xutz'et si ri Abraham ketzij ruyo'on ránima riq'uin. Y ri Abraham xusuj-vi ri Isaac chin ri Dios, stape' (aunque) xaxe ri jun ruc'ajol ri', ri bin pari' roma ri Dios que roma rija' nyec'uje' ruxquin-rumam can ri Abraham. \v 18 Ri Dios xbij c'a chin ri Abraham: Ri ye axquin-amam can ri nyepu'u roma ri Isaac, ja rije' ri nyec'ulun ri utz ri ninya'. Quiri' xbij ri Dios chin ri Abraham. \v 19 Ri Abraham retaman c'a que si ta ncom ri Isaac, ri Dios c'o uchuk'a' riq'uin richin nuc'asoj-pe. Y nkutiquer nkabij que ri Isaac xcom y xc'astüj-pe. \p \v 20 Ri Isaac chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari', tok ri'j chic, xbij cheque ri Jacob y ri Esaú, ri ye ruc'ajol, ri achique utz ri petenük chiquivüch apu. \v 21 Y ri Jacob chuka' xuya' ránima riq'uin ri Dios, y romari', tok ncom yan, xerubün bendecir ri rumam, ri ye ruc'ajol ri José. Y xuya' raral pari' ri ruch'ami'y xuya' ruk'ij ri Dios. \v 22 Ri José xuya' chuka' ránima riq'uin ri Dios. Y romari', tok ncom yan, xucusaj cheque ri ye ruvinak israelitas que napon na vi ri k'ij tok ri quixquin-quimam can nye'el-e chupan ri ruch'ulef ri'. Y xbün mandar cheque ri ape' nbemuk-vi rija'. \p \v 23 Ri rute-rutata' ri Moisés xquiya' chuka' cánima riq'uin ri Dios. Y romari' man xquixbij tüj qui' chuvüch ri rey Faraón ri biyon que quecamsüs conojel ri xtak alabo' ri nye'alüx. Y tok xalüx ri ac'ual, man xquiya' tüj k'ij que xcamsüs, xa xquevaj oxi' ic'. Roma ri Moisés jun vit ac'ual jabel oc. \v 24 Y ri rumi'al ri rey Faraón xbün cachi'el ral chin ri Moisés. Pero ri Moisés roma ruyo'on ránima riq'uin ri Dios, romari' tok achi chic man xupokonaj tüj xuya' can ri racho ri Faraón. \v 25 Roma rija' runucun: Más utz que junan nintij pokonül quiq'uin ri nuvinak, ri roj rutinamit vi ri Dios, que chuvüch ri quicot ri yinc'o-vi, roma xa nq'uis-e ri'. Nquimacun c'a ri' si xa chere' nquic'uje-vi can, roma xa quiq'uin ri nuvinak ri más c'uluman que nquic'uje-vi, xbij rija'. \v 26 Y ri Moisés man xupokonaj tüj c'a xutij pokonül, cachi'el ri pokonül ri xutij ri Cristo. Quiri' xbün ri Moisés, roma rija' retaman que pa ruq'uisbül chin ronojel ri', c'o jun rajil-ruq'uexel, y jari' ri rutz'eton chic apu. Ri Moisés xk'ax chuka' chin que ri pokonül más nim rakalen que chuvüch ri beyomül ri xuc'ul ta chiri' pa ruch'ulef Egipto. \v 27 Y ruyo'on-vi c'a ránima riq'uin ri Dios tok xel-pe pan Egipto. Y xbe, man roma tüj c'a ri ruxbin-ri'. Y stape' (aunque) ri rey catanük royoval chirij. Ri Moisés chi jumul xuya' ránima riq'uin ri Dios, cachi'el rutz'eton apu, stape' (aunque) ri Dios man tz'etetül tüj. \p \v 28 Ri Moisés roma chuka' ruyo'on ránima, xbün ri xbix chin roma ri Dios. Rija' xbij c'a cheque ri ruvinak israelitas que quequicamsaj ovejas y tiquiya' ri quiquiq'uel chirij ri ruchi' tak cacho, richin que man nyecamsüs tüj ri nabey tak alabo' roma ri npu'u chiquicamsasic. Y quiri' xban chupan ri nabey pascua. \v 29 Y ri vinük israelitas roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, man xeruk'üt tüj ri nimalüj ya' rubini'an Mar Rojo. Ri vinük choj c'a xec'o chupan ri ya', cachi'el xa ta pari' chaki'j ulef nyebiyin-vi. Y ri vinük aj-Egipto xcajo' chuka' xquibün quiri', pero rije' xa xejik'. \p \v 30 Y tok ri vinük israelitas xe'apon pa tinamit Jericó, ri nimalüj tz'ak ri tz'apiyon richin ri tinamit xtzak. Ri tz'ak ri' xtzak chupan ri ruvuku' (septimo) k'ij, tok ruq'uisbül mul xesutin chirij. Quiri' xbanatüj roma ri israelitas xquiya' cánima riq'uin ri Dios y xesutin chirij ri tinamit, cachi'el ri xbij ri Dios cheque. \v 31 Chupan ri tinamit ri', xc'uje' jun ixok rubini'an Rahab, jun ixok ri man utz tüj ruc'aslen ruc'uan. Pero rija' man xcom tüj tok xtzak ri rutinamit, roma jabel xeruc'ul ri ca'i' nachanela' israelitas xe'apon pa tinamit. Xuya-vi ránima riq'uin ri Dios. Jac'a ri ch'aka chic vinük richin ri tinamit ri' xecom conojel, roma man xquibün tüj cachi'el xbün ri Rahab. Ri vinük ri' xa man xetaken tüj chin ri Dios. \p \v 32 ¿Nquitiquer comi nyench'o pa quivi' conojel ri vinük ri xec'uje' ojer can, ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios? Man nquitiquer tüj. Xa man nuya' tüj tiempo richin nyentzijoj más chive, cachi'el pari' ri Gedeón, ri Barac, ri Sansón, ri Jefté, ri David, ri Samuel y ch'aka chic achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ojer can. \v 33 Xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, romari' xech'acon chiquij ch'aka chic tinamit. Pa ruchojmil xquibün mandar. Xquic'ul ri xesuj cheque roma ri Dios. Xetiquer chiquij leones. \v 34 Xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, romari' man xec'at tüj tok xetorix pa nimalüj tak k'ak'. Xecolotüj pa quik'a' ri xejo'on xecamsan quichin riq'uin machet. Ri Dios xuya' cuchuk'a' tok xec'uje' pa tak pokonül. Xech'acon chiquij ch'aka chic tinamit ri xebanun oyoval quiq'uin, y xecokotaj-e. \v 35 Yec'o chuka' ixoki' ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios, romari' ri Dios xeruc'asoj-pe ri quicaminaki'. \p Yec'o c'a ch'aka chic vinük, roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios, romari' yec'o xeyo'on pa tak rupokonül. Pero man xquipokonaj tüj xe'apon chuvüch ri camic, roma quetaman que nyequila' jun c'aslen más utz. Man xquiya' tüj can ri Dios, richin xquito' ta qui' chuvüch ri camic. \v 36 Yec'o c'a ch'aka chic, roma ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios q'uiy xquic'ulachij, roma yec'o ri xetze'ex y xech'ay, yec'o xexim riq'uin cadena, y yec'o xetz'apis pa cárcel. \v 37 Yec'o ch'aka ri xecamsüs chi abüj, y ch'aka chic xekupix riq'uin sierra. Yec'o ri xban cheque que xquiya' ta can ri Dios, pero man xquiya' tüj can. Yec'o xecamsüs riq'uin machet. Yec'o ri xe'okotüx-e pa tak cacho y xaxe quitz'umal ovejas y quitz'umal cabras ri c'o quiq'uin richin quitziek. Manak quichajin. Q'uiy pokonül xquitij. Y juis q'uiy itzel ri xban cheque. \v 38 Ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef juis ye itzel, y romari' man xk'ax ta cheque que ri quiyo'on cánima riq'uin ri Dios c'o juis cakalen. Ri quiyo'on c'a cánima riq'uin ri Dios xebe cala' xebe cala' xquibün, pa tak tz'iran ruch'ulef, pa tak juyu', pa tak jul, roma ri pokonül ri xquil. \v 39 Conojel c'a rije' xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios, y romari' tz'iban can que xquicot ránima ri Dios quiq'uin. Pero tok xecom, c'a man jani c'a tiquic'ul ri más utz ri rusujun ri Dios cheque. \v 40 Roma ri Dios runucun que nuya' ri más utz chupan ri ka-tiempo roj. Y riq'uin ri' junan c'a nkac'ul ri utz ri' quiq'uin ri kaxquin-kamama' can, ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y ri utz ri' ja ri nbün cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. \c 12 \s1 Ja ri Jesús tikatz'eta' \p \v 1 Juis vi ye q'uiy kaxquin-kamama' can ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Y nquik'alajrisaj chikavüch que quiri' tikabana' roj chuka'. Roma c'a ri', tikaya' can achique na ri nyo'on aka'n chikij y ri mac ri rusutin-ri' chikij. Tikacoch'o' ronojel, y riq'uin ronojel kánima tikatija' c'a kak'ij nkac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Dios. \v 2 Ja ri Jesús ri tikatz'et chi jumul. Roma ja rija' ri xbanun cheke que xkatakej ri Dios. Y rubanun cheke que kayo'on kánima. Man xupokonaj tüj xcom chuvüch ri cruz, stape' (aunque) ri camic chuvüch-cruz nuya' ruq'uixaj. Xucoch' ronojel. Retaman que nbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri c'o ronojel ruchuk'a' pa ruk'a', ri ape' c'o quicot. \p \v 3 Tikanucu' na pe' jabel ri achique ri xbün ri Jesús tok c'o ri xuc'ulachij pa quik'a' ri aj-maqui'. Rija' xucoch' ronojel. Quiri' c'a tikabana' roj. Tikacoch'o' ronojel. Man nkucos c'a, nixta man tikamalij-ka-ki'. \v 4 Katijon c'a kak'ij chirij ri mac, y romari' katijon pokonül, pero chuka' man nkujapon tüj pa camic. \v 5 Man tikamestaj ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Ri rutzij nkurupochi'ij cachi'el jun tata'aj nupochi'ij ri ralc'ual. Roma nbij: \q1 Man tabün que man jun rakalen tok ri Ajaf Dios ncarutijoj riq'uin pokonül. \q1 Man tamalij-ka-avi' tok ri Ajaf nuc'ut chavüch que man ja tüj ncatajin chubanic. \q1 \v 6 Roma ri Ajaf nyerutijoj riq'uin pokonül ri nyerujo'. \q1 Quiri' c'a nbün quiq'uin ri ye ralc'ual chic, tok nc'atzin. \q1 Quiri' c'a ri tz'iban can. \m \v 7 Tikacoch'o' c'a ronojel pokonül ri nuya' ri Dios cheke, roma rija' nbün cheke cachi'el nbün jun tata'aj. ¿Roma c'o ta comi jun tata'aj ri man ta nuya' xic'a'y cheque ri ralc'ual? \v 8 Y romari', si ri Dios man nkurutijoj tüj riq'uin pokonül, c'ayuf, roma nk'alajin que roj sic'on tak ac'uala', ri manak katata' ri ntijon kichin. Roma ri Dios nyerutijoj conojel ri ye ralc'ual chic, riq'uin pokonül. \v 9 Tok roj c'a roj cocoj, ri katata' xquiyala' xic'a'y cheke, y man xeketzelaj tüj romari'. Xa xkaya' quik'ij. ¿Y man más tüj comi c'uluman que nkatakej rutzij ri Katata' Dios, ri achique chok q'uin petenük-vi ri c'aslen richin ri kánima? Roma rija' nrajo' que nkil ri c'aslen man nq'uis tüj. \v 10 Ri katata' xquiya' xic'a'y cheke richin jun ca'i-oxi' oc k'ij, y ja ri más xcajo' rije' jari' ri xquibün cheke. Jac'a ri Katata' Dios nkuruya' pa pokonül, richin que c'o utz nuc'ün-pe pa kac'aslen, richin que nkuch'ajch'ojir ta, y nkujoc ta cachi'el rija', ri ch'ajch'oj vi. \v 11 Ketzij vi que tok rojc'o pa pokonül, stape' (aunque) richin nkutijox, xa man nuya' tüj quicot cheke, xa ok'ej nuc'ün-pe cheke. Pero tok c'unük chic c'a ri pokonül, c'o-vi ri nuc'ün-pe, roma nbün más choj cheke y nuya' uxlanen pa kánima roj ri nkacoch' ri pokonül ri'. \s1 Tikabana' c'a ri nrajo' ri Dios \p \v 12 Roma c'a ri', tiya' ivánima riq'uin ri Dios, richin que tic'uje' chic e ivuchuk'a', richin que ri ik'a-ivakün tic'uje' chic e cuchuk'a'. \v 13 Richin que man tiya' k'ij que nyesatz can ri hermanos ri man katz quiyo'on tüj más cánima riq'uin ri Jesucristo y man quetaman tüj nyebiyin jabel. Xa c'a cachi'el ye jetz'. Nc'atzin que choj tic'uaj ri bey richin ri ic'aslen, richin que rije' nyixquitz'et y nquiya' más cánima riq'uin ri Dios. \p \v 14 Titija' ik'ij que man jun tüj oyoval chi'icojol, y que ch'ajch'oj ta ri ic'aslen. Roma si man ch'ajch'oj tüj ri ic'aslen, man nyixtiquer tüj nitz'et ruvüch ri Ajaf Dios. \v 15 Titola' c'a ivi' richin que chi'ivonojel nivil ta ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Man tiya' k'ij que ri itzel ntoc iviq'uin, roma si quiri' nibün, nyixch'acatüj y romari' ye q'uiy ri nyetzak can chupan ri tz'ilolüj c'aslen. \v 16 Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola c'a qui' richin nyemacun. Y man jun bey tivetzelaj ri riq'uin ri Dios petenük-vi. Man tibün cachi'el xbün ri Esaú ojer can. Rija' c'o ta ri xuc'ul, roma ja rija' ri nimalaxel, pero xa xel pa ruk'a' roma rija' jari' ri xuya' chuvüch ri jun va'in ri xbün. Man jun c'a rakalen xbün chin. \v 17 Y ivetaman c'a que tok xrajo' ta xuc'ul chic ri utz más nim rakalen, xa xbix chin que man jun chic richin rija'. Y xka-pe-vi chuc'u'x que man utz tüj ri xbün. Y stape' (aunque) chuka' riq'uin ok'ej xuc'utuj, man jun chic ri xuc'ul. \p \v 18 Roj ri kataken chic ri Jesucristo, man chuxe' tüj c'a ri juyu' rubini'an Sinaí roj nkojapon-apu. Man quiri' tüj. Man cachi'el tüj ri xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' xec'uje' chiri' y c'o c'a jun k'ij tok xquitz'et que ri ruvi' ri juyu' ri' njinon pa k'ak'. Y xquitz'et chuka' que ri ruvi' ri juyu' k'ekumatajnük y c'o jun nimalüj cakik' rachibilan trueno. \v 19 Xcac'axaj xk'ajan trompeta, y xcac'axaj chuka' tok xch'o-pe ri Dios quiq'uin. Pero rije' xquic'utuj favor que man tich'o chic pe quiq'uin. \v 20 Juis vi c'a nquixbij-qui'. Y roma chuka' bin cheque que ri njel-apu riq'uin ri juyu', ncamsüs. Y ri' si vinük o chico. Ncamsüs chi abüj o chi lanza. Quiri' ri bin cheque. \v 21 Ri xtz'etetüj c'a pari' ri juyu', nuya-vi xbiri'. Romari' hasta ri Moisés, ri uc'uayon quichin ri kaxquin-kamama' can, xbij: Nquibarbot roma xbiri', xbij. \p \v 22 Jac'a roj ri kataken chic ri Jesucristo, chuxe' ri juyu' rubini'an Sión roj nkojapon-vi-apu, rojc'o nakaj chic chin ri tinamit richin ri c'aslic Dios, ri nbix Jerusalén chin y chila' chicaj c'o-vi. Y rojc'o chic apu quiq'uin pa mil ángeles. \v 23 Roj rojc'o chic apu chuka' quiq'uin ri nimak' tak ralc'ual ri Dios ri tz'iban quibi' chila' chicaj y nbix iglesia cheque. Rojc'o chic apu riq'uin ri Dios ri nbün juzgar pa quivi' conojel. Y rojc'o chic apu chuka' quiq'uin ri man jun quimac xk'alajin chuvüch ri Dios ri xecom-e, y ri quic'aslen choj vi chic. \v 24 Roj rojc'o chic apu riq'uin ri Jesús ri nsamajin ri c'ac'a' trato ri xbün ri Dios riq'uin ri vinük. Rija' xcom y ri ruquiq'uel ri xbiyin ruch'ajch'ojrisan chic ri kánima, roma ri ruquiq'uel rija' más rakalen que chuvüch ri quic' ri xuya' ri Abel chin ri Dios ojer can. \p \v 25 Tikachajij-ki' richin que man ta nketzelaj ri nbij ri Dios cheke. Man tikabün cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' ojer can. Rije' roma ri xquetzelaj ri xbix cheque chuvüch ri ruch'ulef chiri' pari' ri juyu' Sinaí, romari' xka-ka ri castigo pa quivi'. Y si roj nketzelaj ri tzij ri npu'u chila' chicaj, más nim ri castigo nka-ka pa kavi'. \v 26 Tok ri Dios xch'o pari' ri juyu', ri juyu' xsilon. Jac'a vocomi nbij: Napon c'a jun k'ij tok man xe tüj chic ri ruch'ulef ninsiloj, xa ninsiloj chuka' ri caj, nbij rija'. \v 27 Y ri nbij que xa nyesilon, ri' nyejalatüj c'a e, roma xa ye banun. Richin quiri' xa xe nyek'alajin ri man jun bey nyejalatüj tüj. \v 28 Y romari' tikamatioxij que kichin chic roj ri autoridad ri man jun nsilon richin. Y riq'uin ri matioxinic ri nkaya' chin ri Dios, nkasamajij c'a, cachi'el ri nka' chuvüch rija'. Y tikaya' chuka' ruk'ij, roma tika-pe chikac'u'x que ja rija' ri más nim. \v 29 Roma ri ka-Dios nyeruq'uis ronojel ri man ye utz tüj, roma rija' cachi'el k'ak'. \c 13 \s1 Ri nka' chuvüch ri Dios que nkabün \p \v 1 Hermanos, jabel utz ri ibanun-pe, que ijo'on-pe-ivi'. Man tiya' can c'a ri nijola-ivi' chivüch ri'. \v 2 Y ninchilabej c'a chuka' chive que tok yec'o hermanos nye'apon chi'ivacho, man tipatz'ej nye'icul, xa jabel c'a quic'ulic tibana'. Roma etaman que c'o mul banatajnük que yec'o ángeles ri xe'apon pa tak jay, y ri xec'ulun quichin man nquinabej tüj. \p \v 3 Y man que'imestaj ri yec'o pa tak cárcel. Tina' c'a ri k'oxon pan ivánima, cachi'el ta ja rix ri rix tz'apin. Y chuka' man que'imestaj ri banun cheque que yec'o pa pokonül. Roma rix ivetaman achique ri' ri pokonül. \p \v 4 Tiya' ruk'ij ri c'ulubic. Roma ri achi ri nc'uje' riq'uin ri rixjayil, man nmacun tüj. Quiri' chuka' ri ixok ri nc'uje' riq'uin ri rachijil, man nmacun tüj. Jac'a ri achi ri nc'uje' riq'uin jun ixok y xa man rixjayil tüj, nmacun. Y quiri' chuka' ri ixok ri nc'uje' riq'uin jun achi y xa man rachijil tüj, nmacun. Y ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri quiri' nquibün. \p \v 5 Man tibe ivánima chirij ri tumin, xa tiquicot ri ivánima riq'uin ri c'o iviq'uin. Roma ri Dios rubin: Chi jumul yinc'o iviq'uin y man jun bey nyixinya' ta can. Quiri' rubin ri Dios. \v 6 Y romari' riq'uin c'a ronojel ivánima nyixtiquer nibij: \q1 Yin ja ri Ajaf ri nto'on vichin. \q1 Romari' man ninxbij tüj vi' chiquivüch ri vinük ri ncajo' nquibün achique na itzel chuve. \p \v 7 Queka-pe c'a chi'ic'u'x ri uc'uey ivichin, ri xquiya' chuka' ri rutzij ri Dios chive. Tinucu' ri quic'aslen, roma xquiya-vi cánima riq'uin ri Dios. Tibana' c'a ri achique xquibün rije'. \p \v 8 Ri Jesucristo man nujül tüj ri'. Cachi'el ivir, quiri' vocomi, y quiri' chuka' nbe-apu. Man jun bey ri nujül ta ri'. \v 9 Man tiya' k'ij que ja ri tijonic man ye ketzij tüj ri nye'uc'uan ivichin. Más ta utz que rix niya' ivánima riq'uin ri tijonic ri nch'o pari' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, y man riq'uin tüj ri tijonic ri nch'o pari' ri nyec'ux. Roma yec'o vinük ri ye uc'uan roma ri tijonic ri nch'o pari' ri nyec'uxtüj y xa man jun utz ruc'amon tüj pe cheque. \p \v 10 Man cachi'el tüj roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Jesús. Rija' xcom koma roj richin xcuyutüj ri kamac. Ja ri c'a quiyo'on na cánima quiq'uin ri chico ri nyequisuj pari' ri altar ri c'o pa racho ri Dios, man nbanatüj tüj quiq'uin cachi'el kiq'uin roj, roma rije' man ncuyutüj tüj quimac roma ri Jesús. Roma rije' xa c'a ja riq'uin na ri nyequisuj quiyo'on cánima. \v 11 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nbij c'a, que ri nimalüj sacerdote nuc'uaj c'a ri quiquiq'uel ri chico y ntoc-apu chupan ri lugar chin ri racho ri Dios ri Más Lok'olüj, y ri quic' ri' nuc'uaj c'a apu roma quimac conojel. Y ri quich'acul ri chico nye'elesüs c'a e c'a chuchi' ri tinamit y nyeporox. \v 12 Y romari' ri Jesús nc'atzinej que quiri' ri xuc'ulachij. Rija' xuc'u'üx-vi c'a chuchi' e ri tinamit, xapon chupan ri rupokonül y xcom. Xbiyin-vi ri ruquiq'uel koma roj vinük, richin que xuch'ajch'ojrisaj ri kánima. \v 13 Roma c'a ri' man tikapokonaj nkac'usaj pokonül, cachi'el ri pokonül ri xuc'usaj ri Jesús. Y man tikapokonaj nkac'ut que ja rija' ri katzekleben. \v 14 Roma ri pokonül re' xa nkucolotüj-vi-e chuvüch. Xa man richin tüj chi jumul kilon-ka jun katinamit chuvüch ri ruch'ulef. C'a ja ri chila' chicaj c'o-vi ri katinamit, ape' nkuc'uje-vi chi jumul, y man jun chic pokonül nkac'usaj. \v 15 Y roma ja ri Jesús xcom koma roj, man nyekasuj tüj chic chico chin ri Dios. Ri nkabün vocomi ja ri nkaya' ruk'ij. Chi jumul c'a tikaya' ruk'ij y tikak'alajrisaj riq'uin ri kachi' que ja rija' ri kataken. \v 16 Y man tikamestaj nkabün ri utz y man tikamalij chuka' quito'ic ri c'o nc'atzin cheque. Roma jari' ri nka' chuvüch ri Dios que nkabün, que chuvüch nyekasuj ta chico chin. \p \v 17 Tikatakej c'a quitzij ri hermanos ri ye uc'uey kichin, roma ja rije' ri nyechajin ri kánima y quetaman que nc'atzinej que nyequijacha' cuenta chin ri Dios. Tikatakej c'a quitzij ri hermanos ri', richin nkaya' quicot pa tak cánima. Roma si xa nkabün cheque que nyebison, c'ayuf cheke roj. \p \v 18 Hermanos, tibana' c'a orar koma, roma nkana' que c'o rayibül pa kánima richin que ja ta ri utz ri nkabün ronojel mul. \v 19 Y ja ri oración voma yin ri más ninchilabej chive, richin que nquitiquer nquinapon ta yan iviq'uin. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 20 Ri Dios c'a ri nyo'on uxlanen pa tak kánima, ja rija' chuka' ri xc'ason-pe ri Nimalüj Kak'uyunel ri Kajaf Jesús. Quiri' xbün roma ri Jesús xcom y xbiyin ri ruquiq'uel richin xc'achoj ri trato richin chi jumul ri xbün ri Dios kiq'uin. \v 21 Ri Dios nuya' ta c'a ronojel ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chive, richin que nyixtiquer ta nibün ri rurayibül rija'. Y riq'uin ri rusamaj ri Jesucristo pa tak ivánima, ri Dios nbün ta chuka' chive que rix nijo' nibün ri rurayibül rija'. Y nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' c'a. \p \v 22 Hermanos, yin ninc'utuj c'a favor chive que tic'ulu' c'a chi utz ri tzij richin pixabanic ri xintük-e rubixic chive chupan ri vuj re'. Roma xa man nim tüj c'a rubanic xinbün-e chin. \v 23 Yin ninya' rutzijol chive que ri hermano Timoteo libre chic. Y si npu'u chanin, ninc'uaj-e tok nquibe chi'itz'etic. \p \v 24 Tiya' saludos cheque conojel ri hermanos ri ye uc'uey ivichin y ri ch'aka chic hermanos. Ri hermanos aj ruch'ulef Italia nquitük chuka' e saludos chive. \p \v 25 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' c'a.