\id GAL - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h GÁLATAS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa ruch'ulef Galacia \toc2 Gálatas \toc3 Gá \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa ruch'ulef Galacia \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo. Man vinük tüj c'a xecha'on vichin richin quiri' xinoc apóstol. Ni man vinük tüj chuka' ri ye takayon-pe vichin. Ri takayon-pe vichin ja ri Ajaf Jesucristo y ri Katata' Dios, ri Dios ri xbanun chin ri Jesucristo que xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. \v 2 Rix hermanos, ri nimol c'a ivi' pa rubi' ri Dios chupan ri ruch'ulef Galacia, tic'ulu' c'a ri saludos ri nintük-e yin, y ri saludos ri nquitük-e chuka' ri hermanos ri yec'o viq'uin. \v 3 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \v 4 Roma ri Jesucristo xuya' c'a ri' richin xcamsüs roma ri kamac, richin quiri' nkurucol chuvüch ri itzel c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef ri tiempo re'. Ronojel re' xbün ri Jesucristo koma roj, roma ja vi ri' ri rurayibül ri Katata' Dios. \v 5 Ri Katata' Dios ri c'o c'a ruk'ij richin jumul. Quiri' vi c'a. \s1 Xaxe jun rubanic ri utzilüj tzij richin colonic \p \v 6 Yin jun vi xinna' tok xinvac'axaj que rix nijo' niya' yan can ri Dios y chuka' ri utzilüj tzij richin colonic. Rix xa jun vi chic chi na'oj ri nijo' nitz'om-e rutzeklebexic y nüj nyixbe-vi can chin ri Dios ri xoyon ivichin richin xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Cristo pan ivi'. \v 7 Ri jun chic na'oj xa man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi. Y ri vinük ri ye uc'uayon richin ri na'oj re' nyixquisatz riq'uin ri inojibül. Ncajo' c'a nquijül rubanic ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. \v 8 Y ri utzilüj tzij ri' xaxe jun rubanic. Y jari' ri katzijon can roj chive. Jac'a si c'o jun ri njalon rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, nka-ka ri castigo ri Dios pari'. Y ri' stape' (aunque) ta jun ángel ri petenük chila' chicaj o ja roj mismo. \v 9 Cachi'el c'a ri kabin can chive, nincamulij-e rubixic chive vocomi: Si c'o jun ntzijon jun chic na'oj chive ri xa man junan tüj riq'uin ri utzilüj tzij richin colonic ri ic'ulun, ri ntzijon c'a ri na'oj ri' chive, nka-ka c'a ru-castigo ri Dios pari'. \p \v 10 ¿Y achique nibij rix? ¿Ninbün yin que utz nquitz'et coma ri vinük? ¿O ninbün que utz nquitz'et roma ri Dios? Yin man ninbün tüj que nquika' chiquivüch ri vinük. Roma si ta c'a quiri' ninbün, man ta xinoc rusamajel ri Cristo. \s1 Ja ri Dios ri ruyo'on ri tzij richin ri colonic richin ri Pablo \p \v 11 Hermanos, tivetamaj que ri utzilüj tzij richin colonic ri xintzijoj chive, man runojibül tüj jun achi. \v 12 Man riq'uin tüj jun vinük xinc'ul-vi-pe, ni man xtzijos tüj chuka' chuve roma jun vinük. Ja ri Jesucristo ri xk'alajrisan chinuvüch. \p \v 13 Y rix ivac'axan ri achique xenbanala' tok rubanun can, tok c'a nutzekleben na ri nquitakej ri nuvinak israelitas. Riq'uin ronojel vitzel nintz'om quicanoxic ri quitaken ri Dios. Y xinjo' c'a que xeq'uis tüj. \v 14 Xinya-vi vánima chupan ri nquitakej ri nuvinak más que chiquivüch ch'aka vachibil ri junan xojq'uiy-pe quiq'uin. Rije' man ta xinquitz'om riq'uin ri xenbün. Roma yin xa xbe vánima riq'uin ri quibin can ri kaxquin-kamama' can. \v 15 Pero ri Dios, xa ja tok c'a man jani quinalüx, ja yan ri' tok xinrucha'. Pero xa c'are' can tok xinroyoj riq'uin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 16 Y rurayibül vi c'a richin xuk'alajrisaj ri Jesucristo ri Ruc'ajol chinuvüch, roma ri Dios runojin-vi que nyentzijoj na ri Jesucristo cheque ri ch'aka chic vinük ri man ye nuvinak tüj. Y tok ri Dios ruk'alajrisan chic ri Jesucristo chinuvüch, man xinbe tüj riq'uin jun chic richin quiri' xinvetamaj más. \v 17 Ni man xinbe tüj chuka' quiq'uin ri apóstoles ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Man riq'uin que rije' ye apóstoles pe q'uiy tiempo. Pero yin tok xinya' can ri tinamit Damasco, xa pa ruch'ulef Arabia xinbe-vi. Y tok xintzolij c'a pe pan Arabia, pa tinamit Damasco xinc'uje-vi. \p \v 18 Y tok xec'o-e chic oxi' juna', jari' tok xinbe pa tinamit Jerusalén. Y xinc'uje-pe ca'i' semanas chiri' riq'uin ri apóstol Pedro. \v 19 Y chupan ri ca'i' semanas ri' man jun chic apóstol ri xinvetamaj ruvüch, xaxe ri Jacobo ri ruchak' ri Ajaf Jesucristo. \v 20 Y chuvüch ri Dios ninbij chive que ri nintz'ibaj-e, ketzij vi. Man nintz'uc tüj e. \p \v 21 Y xinbec'uje' c'a pa ruch'ulef Siria y pa ruch'ulef Cilicia. \v 22 Man jun bey can ta xinc'uje' pa tak tinamit richin ri ruch'ulef Judea, y romari' ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Cristo, man quetaman tüj nuvüch. \v 23 Xaxe c'a cac'axan chuvij, que yin Pablo man jun chic itzel ninbün cheque ri quitaken ri Jesucristo, ri cachi'el xinbün tok rubanun can. Xa ninbij chic c'a cheque ri vinük que tiquitakej ri Jesucristo. Y man nurayibül tüj chic chuka' que nyeq'uis ri ye takeyon richin ri Jesucristo. Jari' ri cac'axan rije' pa nuvi'. \v 24 Y ri hermanos ri', xquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma xcac'axaj que jalatajnük chic ri nuc'aslen. \c 2 \s1 Chiquivüch ri ch'aka chic apóstoles ri Pablo chuka' jun apóstol \p \v 1 Ye c'unük chic c'a cajlajuj (catorce) juna' chiri' tok yin xinbe jun bey chic pa tinamit Jerusalén, vachibilan-e ri hermano Bernabé. Y kac'uan c'a chuka' e ri hermano Tito. \v 2 Y yin xinbe, roma ja ri Dios ri xk'alajrisan chinuvüch. Y xaxe ri hermanos ri c'o quik'ij y yin ri xkamol-ki'. Y xinbij c'a cheque ri achique rubanic ri utzilüj tzij richin colonic ri nintzijola' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Richin quiri' tiquibij c'a, si c'o nc'atzin-vi ri nusamaj o xa man jun vi nc'atzin. \v 3 Pero ri nusamaj xka-vi chiquivüch. Romari' ri hermano Tito ri benük viq'uin, man xban tüj chin que tiban ri circuncisión chin, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Man riq'uin tüj que rija' xa man banun tüj vi ri circuncisión chin, roma rija' aj-Grecia. \v 4 Ri Tito man xban tüj vi ri circuncisión chin, stape' (aunque) yec'o ri xa man ye ketzij hermanos tüj ri xejo'on que xban ta. Rije' quiju'un-apu-qui' xaxe richin nquinachaj ri achique rubanic ri kac'aslen riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, si nkabün c'a ronojel ri nbij chupan ri ley rutz'iban can ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, o man nkabün tüj chic. Rije' xcajo' que xojc'uje' ta chic chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 5 Jac'a roj ni xa ta ba' xbij kánima que xekatakej tüj, richin quiri' ri ketzij rubanic ri utzilüj tzij richin colonic, ja ta ri' nc'uje' iviq'uin. \p \v 6 Y ri hermanos ri c'o quik'ij y c'o chuka' etamabül quiq'uin, man jun chic c'a rubanic ri rutzij ri Dios ri xquic'ut ta pe chinuvüch. Y yin, man ja tüj c'a si c'o quik'ij o manak quik'ij ri xintz'et. Roma ri Dios man ja tüj ri jaru' titzu'un jun vinük ri nutz'et. \v 7 Pa ruq'uexel c'a que ri hermanos xinquitijoj ta pe más pari' ri rutzij ri Dios, xa jari' tok xquinabej que chuve yin chilaben richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque. Cachi'el tok xchilabex chin ri Pedro que querutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque. \v 8 Y ja ri Dios nto'on richin ri Pedro chupan ri samaj ri richin vi jun apóstol, ri chiquicojol ri kavinak israelitas y banun circuncisión cheque. Y quiri' chuka' yin ja Dios ri' ri nto'on vichin, richin nquisamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj y man banun tüj ri circuncisión cheque. \p \v 9 Romari' tok ri Jacobo, ri Pedro y ri Juan, ri ye más nimalüj chiquicojol ri hermanos, xquitz'om kak'a' riq'uin ri Bernabé, roma xquinabej ri achique chi samaj ri chilaben-pe chuve yin, que ri Dios ruyo'on-vi-pe ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija' chuve. Y xquitz'om c'a kak'a' richin quiri' nk'alajin que kachibil ki' chupan ri samaj. Xaxe c'a roj nkubesamüj chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj, y rije' richin nyebesamüj chiquicojol ri kavinak israelitas y banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. \v 10 Xaxe c'a xquichilabej cheke que tika-pe c'a chikac'u'x ri manak quichajin. Y jari' ri nintij nuk'ij ninbün. \s1 Tok ri Pablo xbij chin ri Pedro que man utz tüj ri nbün \p \v 11 Y tok ri Pedro xbec'uje' c'a pa tinamit Antioquía, xintz'amon tzij chirij, roma man choj tüj ri ntajin chubanic chiri'. \v 12 Roma pa nabey, nva-vi quiq'uin ri hermanos ri man ye israelitas tüj. Jac'a tok yec'o achi'a' ri ye rachibil ri Jacobo xe'apon riq'uin, jari' tok ri Pedro xutz'om man xbeva' tüj chic quiq'uin ri hermanos man ye israelitas tüj, roma xuxbij-ri' chiquivüch ri achi'a' ri xe'apon riq'uin, roma ja rije' ri nyebin que nc'atzinej que tiban ri circuncisión cheque ri hermanos, stape' (aunque) man ye israelitas tüj. \v 13 Y ri hermanos ri ye israelitas vi y chiri' pan Antioquía yec'o-vi, junan xquibün riq'uin ri Pedro. Man xe'apon tüj chic c'a quiq'uin ri hermanos man ye israelitas tüj. Xk'alajin c'a que ca'i' quipalüj, roma pa nabey xa ye c'unük-vi. Y hasta ri Bernabé xbün cachi'el ri xquibün rije'. \v 14 Y roma c'a ri nquibün xa man ruc'uan tüj ri' riq'uin ri ketzij ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic, chiquivüch c'a conojel xinbij chin ri Pedro: Rat rat israelita, pero xa cachi'el ri nquibün ri vinük man ye israelitas tüj, xa quiri' ri nabün. ¿Ncatiquer ta nabün cheque ri man ye israelitas tüj que nquibün ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, tok rat man nac'ut tüj avi' chiquivüch pan ac'aslen que rat israelita? \s1 Xaxe roma ri Jesucristo c'o colonic \p \v 15 Roj ri roj israelitas pe pa kalaxic, nkabij que man roj aj-maqui' tüj cachi'el ri vinük ri man ye israelitas tüj. \v 16 Pero ketaman que man jun c'a cheke roj ri rubanun tüj ronojel ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y romari' man ja tüj ri ley ri' ri nbanun cheque ri vinük que man jun quimac nutz'et ri Dios. Roma ri nc'atzin ja ri nquitakej ri Jesucristo richin que man jun quimac nk'alajin chuvüch ri Dios. Romari' tok man xe tüj ri man ye israelitas tüj ri ye takeyon ri Jesucristo, xa quiri' chuka' roj israelitas, kataken richin que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Man kayo'on tüj chic kánima riq'uin ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma man ja tüj ri ley ri' ri nbanun cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. \p \v 17 Xkatakej c'a ri Cristo, roma xkajo' que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. Y roma xkatakej, xk'alajin c'a que roj roj aj-maqui'. Y man nkutiquer tüj nkabij que c'a ja ri Cristo xbanun-ka que roj aj-maqui'. Man quiri' tüj. \v 18 Y si ta nyentz'ama' chic pe ruya'ic ruk'ij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ri nuyo'on chic can, nbek'alajin c'a pe ri' que man utz tüj ri xinbün tok xinya' can. \v 19 Y roma xk'ax chuve que man nquitiquer tüj nquicolotüj riq'uin ri ley ri', romari' man xinya' tüj chic vánima riq'uin. Quiri' nuc'ulachin tok xinvil ri c'aslen riq'uin ri Dios. \v 20 Y tok ri Cristo xcamsüs chuvüch ri cruz, yin cachi'el ta xincom riq'uin. Y romari' ri nuc'aslen ri c'o vocomi, man vichin tüj yin, xa richin ri Cristo ri c'o pa vánima. Y ronojel c'a ri ninbün-e chuvüch ri ruch'ulef, ninbün c'a roma riq'uin ri Cristo ri Ruc'ajol ri Dios nuya-vi vánima, ri Cristo ri xjo'on vichin, y ri xuya' chuka' ri' richin xcamsüs voma. \v 21 Yin man ninbün tüj c'a que ninvetzelaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. Pero si ta riq'uin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, ri Cristo man jun vi tüj xc'atzin que xcom. \c 3 \s1 Ri ley man nuc'ün tüj pe colonic \p \v 1 Hermanos aj-Galacia, ¿achique c'a roma man nyixnucun tüj jabel? ¿Y achique c'a roma tok rix ch'acatajnük y man nitakej tüj ri ketzij? Tok xa kabin can chive que ri Jesucristo xcom chuvüch ri cruz koma. \v 2 Y ninjo' ninc'utuj chive: ¿Ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej richin que xoc ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin? Man quiri' tüj. Xa roma ri xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. \v 3 ¿Nc'o c'a ruvi' ri man nyixnucun tüj? Roma tok xitakej ri Jesucristo, ri Lok'olüj Espíritu xbün chive que man jun imac xk'alajin chuvüch ri Dios. Pero vocomi rix man nijo' tüj chic que ja ri Lok'olüj Espíritu ri nbanun chive que man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios, xa iyon rix nijo' nicanoj. \v 4 ¿Man jun vi xc'atzin ri xibün tok xitakej ri Jesucristo? Yin ninrayij que man ta quiri'. \v 5 Ri Dios ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive y nbanala' milagros chi'icojol. ¿Achique roma nbün quiri'? ¿Roma ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej? Man quiri' tüj. Xaxe roma xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. \p \v 6 Cachi'el xbün ri Abraham, ri kaxquin-kamama' can roj israelitas ojer can tiempo. Rija' xutakej-vi ri Dios, y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xutz'et rija'. \v 7 Tivetamaj c'a chuka' que conojel ri nyetaken richin ri Dios, nye'oc c'a ralc'ual ri Abraham. \v 8 Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, nk'alajin c'a que ri Dios nbün-vi c'a cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que man jun quimac nk'alajin chuvüch rija', si nquitakej. Y ri utzilüj tzij richin colonic, chin ri Abraham xtzijos-vi. Y xbix c'a chin: Avoma c'a rat, ri vinük chi ronojel ruch'ulef nquic'ul-vi ri utz, xbij ri Dios chin ri Abraham. \v 9 Y cachi'el ri Abraham xuc'ul ri utz roma xutakej ri Dios, quiri' c'a chuka' conojel ri nyetaken richin ri Dios, nquic'ul chuka' ri utz. \p \v 10 Pero si ncajo' nquicol-qui' roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y xa man nyetiquer tüj nquibün ronojel ri nbij ri ley ri', xa nka-vi c'a ri ru-castigo pa quivi'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri man nbanun tüj c'a ronojel ri nbij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri xuya' richin ri Moisés, nka-ka ri ru-castigo pari'. Quere' c'a ri nbij chupan ri tz'iban can. \v 11 K'alüj vi c'a que man jun vinük ri ntiquer ta que riq'uin ri ley ri' man jun tüj rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 12 Ri ruc'uaxic ri ley, man cachi'el tüj ri natakej ri Dios. Man quiri' tüj. Xa nc'atzinej que nabün ronojel ri nbij chupan. Y romari' tok ri ley nbij: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley re', nril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' ri nbij ri ley. \p \v 13 Y ketzij vi que ri man ntiquer tüj nbün ronojel ri nbij ri ley, nka-ka ri castigo pari'. Pero ri Cristo xojrucol chuvüch ri castigo ri', tok xcom chuvüch ri cruz, roma pari' rija' xka-vi ri castigo ri xa pa kavi' ta roj c'uluman que xka-ka ta vi. K'alüj vi que xka-ka ri castigo pari', roma ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Achique na c'a ri ntzekebüs chuvüch jun che', nk'alajin c'a que kajnük ri castigo pari'. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. \v 14 Pero ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios xcom koma konojel roj vinük, richin quiri' hasta ri vinük ri man ye israelitas tüj nquic'ul chuka' ri utz ri xbij ri Dios ojer can chin ri Abraham. Y ri Jesucristo xcom chuka' richin quiri' konojel ri nkataken richin, nc'uje' ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin, roma quiri' chuka' rubin can ri Dios. \s1 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ntiquer tüj c'a nujül ri ru-trato ri Dios riq'uin ri Abraham \p \v 15 Y tivac'axaj na pe', hermanos. Xaxe na pe' ri chikacojol ka roj tok c'o jun trato nban, tok c'achojnük chic can, man jun c'a ntiquer niyojon ri trato ri'. Ni man jun c'a chuka' ntiquer tüj ntz'akatisan chic ba' chin. \v 16 Tok ri Dios xbün ri trato riq'uin ri Abraham ojer can, xusuj c'a ri utz chin rija' y chin ri ruxquin-rumam can ri Abraham ri nc'uje'. Ri Dios man xch'o tüj pari' ri ye q'uiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri nyec'uje'. Man quiri' tüj. Xaxe pari' jun xch'o-vi. Y ri jun ruxquin-rumam can ri Abraham ri', ja ri Cristo. \v 17 Y ninjo' ninchojmirsaj chivüch ri rubanic ronojel re'. Pa nabey ri Dios rubanun jun trato riq'uin ri Abraham. Y tok ye c'unük chic cuatro cientos treinta juna' c'achojnük can ri trato riq'uin ri Abraham, ri Dios xuya' ri ley chin ri Moisés. Pero roma c'a ri Dios rubanun-vi chic ri trato riq'uin ri Abraham nabey, ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man xuyoj tüj ri trato ri rubanun pa nabey. Ni ri ley man xtiquer tüj chuka' xbün que ri Dios man ta xuya' ri utz ri rusujun can chin ri Abraham. Y ri utz ri Dios ri' ja ri Cristo. \v 18 Si ta roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nivichinaj ri utz ri Dios, man ta jun vi nc'atzin ri xusuj ri Dios chin ri Abraham. Pero xa man quiri' tüj. Roma ri Abraham xuc'ul ri utz rusujun ri Dios, pero man riq'uin tüj ri ley. Rija' xuc'ul ri utz ri Dios roma ja ri Dios ri xsujun chin. \p \v 19 ¿Y achique nc'atzin-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés? Ri Dios xuya' ri ley ri' richin quek'alajin-pe ri mac, y richin nucusüs tok c'a oyoben na ri ruxquin-rumam can ri Abraham, ri ruxquin-rumam can ri sujun ri utz chin roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, xerucusaj k'asüy tak tzij. Nabey, xuya' cheque ángeles, y ri ángeles re' xquiya' chin ri Moisés. Y pa ruq'uisbül ri Moisés xuya' cheque ri vinük. \v 20 Y tok c'o c'a jun k'asüy-tzij, nk'alajin-vi que man ruyon tüj c'o, roma c'o-vi chuka' ri nbin ri tzij y ri nc'ulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utz chin ri Abraham. \s1 Ri achique xc'atzin-vi ri ley ri ruyo'on chin ri Moisés \p \v 21 ¿Y nkutiquer nkabij que ri Dios xuya' ri ley richin xuyoj ta ri rusujun can? Man quiri' tüj. Pero si ta ri ley xtiquer ta xuya' c'aslen, ja ta ri ley ri' ri nbanun cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. \v 22 Pero ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij cheke que konojel roj vinük roj aj-maqui' vi, richin quiri' tiketamaj que ncatzinej que nkatakej ri Jesucristo, y nkac'ul ri rusujun can ri Dios. Y nkac'ul xa xe roma ri nkaya' kánima riq'uin ri Jesucristo. \p \v 23 Y tok c'a man jani tipu'u ri Jesucristo, cachi'el ta pa jun cárcel xojc'uje-vi, roma xojc'uje' pa ruk'a' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chiri' xojtz'ape-vi, koyoben richin nbek'alajin-pe ri nc'atzinej que nkatakej. \v 24 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa chajiy c'a kichin, y xojruc'uaj c'a riq'uin ri Cristo richin xkatakej richin quiri' man jun kamac xutz'et ri Dios. \v 25 Jac'a vocomi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man nc'atzin tüj chic richin nkuruchajij. Roma vocomi xpu'u yan ri Jesucristo, y ja rija' ri nkatakej. \p \v 26 Y konojel roj y rix ri kataken chic ri Jesucristo, roj ralc'ual chic c'a ri Dios. \v 27 Ri xojban bautizar pa rubi' ri Cristo, xa jun xkabün riq'uin rija'. Nk'alajin-vi-pe ri Cristo pa tak kac'aslen xa cachi'el xujül ri katziek. \v 28 Konojel c'a ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, junan chic kavüch. Junan kavüch si israelita, o man israelita tüj, si ximil pa samaj, o si libre, si achi o ixok. Junan c'a kavüch konojel, roma jun chic kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 29 Y roma roj richin chic ri Cristo, xojoc ruxquin-rumam can ri Abraham. Y nkichinaj c'a chuka' ri utz ri xusuj ri Dios chin ri Abraham ri ojer can. \c 4 \p \v 1 Y ninjo' c'a chuka' ninchojmirsaj más chivüch ri rubanic ronojel re'. C'o ta jun ac'ual ri c'o nrichinaj can chin ri rutata'. Pero tok ri ac'ual re' xa c'a co'ol, man jani c'a nuc'ul tüj can ri ru-herencia. Y stape' (aunque) ja rija' rajaf ronojel, junan ri ac'ual re' riq'uin jun rusamajel ri rutata' roma c'a man jun c'o tüj pa ruk'a'. \v 2 Ri ac'ual c'a re' ye canon chajiy y yuk'uy richin. Y ri ac'ual nc'atzinej que nc'uje' chuxe' ri quitzij ri vinük ri', hasta tok c'a napon na ri k'ij ri bin roma ri rutata'. \v 3 Y quiri' c'a kabanun roj tok rubanun can, roj cachi'el c'a ri ac'ual ri man jani tuc'ul ri herencia. Xaxe chic c'a roj xojc'uje' chuxe' tzij ri man ye tz'aküt tüj y man nquic'ün tüj pe colonic. \v 4 Y tok xka-pe c'a ri k'ij ri cha'on roma ri Dios, ri Dios xutük c'a pe ri Ruc'ajol. Y xka-pe xalüx riq'uin jun ixok. Y roma chikacojol roj israelitas xalüx-vi ri Ruc'ajol ri Dios, xc'uje' c'a chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 5 Y rija' xpu'u richin nkurucol roj ri rojc'o chuxe' ri ley ri', y richin chuka' nbün que nkujoc ralc'ual ri Dios. \p \v 6 Y roma ri roj ralc'ual chic ri Dios, ri Dios xutük c'a pe ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, ri nk'alajrisan ri Ruc'ajol ri Dios chikavüch. Y ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima, Nata', nbij c'a chin ri Dios. \v 7 Riq'uin c'a ri' nk'alajin que roj ralc'ual vi ri Dios, roma xkatakej ri Cristo. Man rojc'o tüj chic chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y roma roj ralc'ual chic ri Dios, nkichinaj ri herencia ri nuya' rija'. \s1 Ri Pablo nuna' k'oxon coma ri hermanos aj-Galacia \p \v 8 Y tok rubanun can, tok c'a man jani tivetamaj ruvüch ri Dios, rix xa ja ri ch'aka chic dios (tiox) ri xe'isamajij, ri xa man ye dios tüj. \v 9 Jac'a vocomi, ivetaman chic ruvüch ri Dios. O más utz ninbij que ja ri Dios ri etamayon chic ivüch rix. ¿Achique c'a roma tok rix nijo' nisamajij jun tzij ri xa man tz'aküt tüj, ni manak ruchuk'a' y man nuc'ün tüj pe colonic chive? \v 10 Yec'o k'ij ri nye'ichajila', y chuka' nye'ichajila' ic', juna' y ch'aka chic nimak'ij. \v 11 Yin ninna' c'a que ri samaj xinbün iviq'uin, cachi'el xa man jun vi xc'atzin. \p \v 12 Yin xinel yan pe chuxe' rutzij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y rix man jun bey vi xixc'uje' chuxe' rutzij ri ley ri'. Roma c'a ri' hermanos, ninc'utuj favor chive que tibana' cachi'el yin y man quixoc chuxe' ri ley ri'. Tok xinc'uje' iviq'uin, rix galán utz xibün viq'uin. \v 13 Y jabel c'a ivetaman, que pa nabey xa roma jun nuyabil tok xinc'uje' iviq'uin y xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive. \v 14 Y juis q'uiy ri p'okonül xinc'usaj roma ri yabil. Man riq'uin ri yin yava', rix man itzel tüj xinitz'et, ni man xinivetzelaj tüj. Xa jabel nuc'ulic xibün. Cachi'el xa ta jun ángel richin ri Dios, o cachi'el xa ta ja yin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri xibün chuve tok xinic'ul. \v 15 Y chiri' juis xquicot ri ivánima voma yin. Xk'alajin c'a que juis xinijo'. Y yin vetaman que si ta c'o nc'atzin-vi richin xivelesaj ta ri runak' tak ivüch, richin ta xiya' chuve yin, xibün ta. ¿Pero ape' c'a xbe-vi ri quicot ri xc'uje' iviq'uin pa nabey? \v 16 ¿Ninuc rix que yin itzel ninna' chive y romari' tok xinbij ri ketzij chive? Man quiri' tüj. \p \v 17 Y yec'o c'a ca'i-oxi' achi'a' chi'icojol ri q'uiy utz nquibün chive, pero quiri' nquibün iviq'uin roma ncajo' que nye'itzeklebej y rix niya' ta can ri Jesucristo, ri katzijon can roj chive. Y xe ta rije' ri nye'itzeklebej ta ncajo'. \v 18 Y si c'o c'a jun ri nbanun utz chive roma nrajo' que utz ta nyixc'uje', galán jabel, y chi jumul ta nbün quiri' y man ta xaxe tok yinc'o iviq'uin. \v 19 Rix ri cachi'el valc'ual nubanun chive, juis c'a k'oxon ri niya' jun bey chic pa vánima, roma man jani iyo'on tüj ivánima riq'uin ri Cristo. Y ri k'oxon ri niya' pa vánima, juis nim, xa cachi'el ri k'oxon ri nuc'usaj jun ixok tok nralaj jun ac'ual. Y ri k'oxon ri ninna' vocomi ivoma rix, nq'uis-e, c'a ja tok nquiya' na ivánima, rix riq'uin ri Cristo. \v 20 Y yin juis c'a ninjo' que yinc'o ta apu iviq'uin vocomi, richin quiri' nquich'o ta iviq'uin, y man ta xaxe nintz'ibaj-e. Man ninnucutüj tüj c'a chinuvüch achique c'uluman ninbün iviq'uin. \s1 Ri ejemplo pa quivi' ri ca'i' ixoki' quibini'an Agar y Sara \p \v 21 Y tibij c'a chuve rix ri nijo' nyixc'uje' chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés: ¿Achique c'a roma tok man k'axnük tüj chive ronojel ri nbij ri ley ri'? \v 22 Roma ri Moisés rutz'iban can que ri Abraham xec'uje' ca'i' ruc'ajol. Ri jun ruc'ajol xc'uje' riq'uin ri raj-ic' ri lok'on, ri ximil-vi pa samaj. Y ri jun chic ruc'ajol, xc'uje' riq'uin ri rixjayil ri libre vi. \v 23 Ri ruc'ajol ri Abraham ri xc'uje' riq'uin ri raj-ic', xalüx cachi'el nye'alüx conojel ac'uala'. Jac'a ri jun chic ruc'ajol ri Abraham ri xc'uje' riq'uin ri rixjayil, xalüx roma ja ri Dios ri xsujun-pe chin. \v 24 Ri tzij re' jun ejemplo. Roma ri ca'i' ixoki' re', cachi'el ca'i' tratos ri xebanatüj. Ri ixok Agar, ri raj-ic' ri Abraham, cachi'el ri trato ri xban pari' ri nimalüj juyu' rubini'an Sinaí. Y conojel c'a ri xe'oc chupan ri trato re', jari' ri xe'oc chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man ye libre tüj, xa cachi'el ye ximil pa samaj. \v 25 Ri ixok Agar, cachi'el vi ri trato ri xban pari' ri juyu' rubini'an Sinaí, pa ruch'ulef Arabia. Ri Agar man libre tüj. Y ri nuvinak israelitas ri ye aj-Jerusalén, ri yec'o-vi chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, rije' chuka' man ye libre tüj. Xa ye cachi'el ri ixok Agar ri aj-ic' lok'on. \v 26 Pero man ye quiri' tüj ri ye aj pa tinamit Jerusalén, ri richin chila' chicaj. Ri vinük ri richin ri tinamit ri' ye libre. Y ja roj ri kataken chic ri Jesucristo roj richin ri tinamit ri'. \v 27 Y pari' c'a ri tinamit ri' nch'o-vi ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, tok nbij: \q1 Rat ri man rat alanel tüj, man cabison roma ri man jun aval. \q1 Xa riq'uin c'a ronojel avuchuk'a' tabij tzij roma quicot, stape' (aunque) man jun bey alaxnük tüj jun aval. \q1 Y stape' (aunque) rat xamalix can roma ri avachijil, yin ninbün c'a chave que más ye q'uiy aval ri nyec'uje', \q1 que chuvüch ri nyec'uje' riq'uin ri ixok ri c'o-vi ri rachijil riq'uin. \p \v 28 Hermanos, ri Dios riq'uin c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xusuj cheke que nkujoc ralc'ual. Junan c'a riq'uin ri xbanatüj riq'uin ri Isaac. Roma ri Isaac jari' ri ralc'ual ri Abraham ri sujun-pe chin roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 29 Ri ral ri Agar man sujun tüj pe roma ri Dios. Xa xalüx cachi'el nye'alüx achique na ac'uala'. Y ri ral ri aj-ic' re' xretzelaj c'a ri Isaac. Y quiri' c'a chuka' nc'ulachitüj vocomi. Roj ri roj ralc'ual chic ri Dios roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin, nkujetzelüs coma ri vinük ri manak ri Lok'olüj Espíritu quiq'uin. \v 30 Y ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que telesüs-e ri aj-ic' lok'on, rachibilan ri ral. Roma ri ral ri aj-ic' ri', man jun nrichinaj tüj chin ri rubeyomal ri rutata'. Xaxe vi ri ral ri rixjayil libre ri c'uluman nchinan ri rubeyomal ri rutata'. Quiri' nbij ri tz'iban can. \v 31 Hermanos, roj ri kataken chic ri Jesucristo, roj cachi'el ri ral ri rixjayil libre ri Abraham, y roj libre chic. Man chic c'a roj cachi'el ta ri ral ri aj-ic', y man chic roj ximil ta pa samaj. \c 5 \s1 Tiya' c'a ivánima riq'uin ri Cristo \p \v 1 Rurayibül vi c'a ri Cristo que roj libre. Romari' tok xojrucol chuvüch ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y roma c'a ri', tiya' ivánima riq'uin ri Cristo. Y man tixim-ivi' c'a jun bey chic. \p \v 2 Y tivac'axaj na pe'. Yin ri Pablo ninbij c'a chive: Si niya' k'ij que nban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, roma ninuc que riq'uin quiri' nyixcolotüj, ri xbün c'a ri Cristo koma, man jun c'a rakalen chivüch ri'. \v 3 Y ninbij c'a jun bey chic cheque ri achi'a' ri nquiya' k'ij que nban ri circuncisión cheque: Si nquiya' k'ij richin nban ri circuncisión cheque, nc'atzin que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, richin quiri' nyecolotüj. \v 4 Y rix ri nijo' c'a que riq'uin ri ley ri' man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios, xixjachatüj yan pe riq'uin ri Cristo, y chuka' iyo'on chic can ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 5 Pero roj koyoben que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios, roma ja ri Cristo ri kataken y roma chuka' c'o ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima. \v 6 Roj c'a ri roj richin chic ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun nbün cheke si nban ri circuncisión cheke, o man nban tüj. Ri nc'atzin ja ri kataken ri Cristo, y roma kataken nkujo'on conojel vinük. \p \v 7 Pa nabey, choj vi rix benük. ¿Jac'a vocomi, achique c'a xbanun chive que man nijo' tüj chic nitakej ri ketzij? \v 8 Roma ri Dios xixroyoj richin xitakej. Pero ri nbix chive rix, k'alüj que man riq'uin tüj ri Dios petenük-vi. \v 9 Y cachi'el c'a ri nbün ri levadura, xa riq'uin nic' nquiya' chupan ri qui'en chin nban caxlan vüy, ntoc chupan ri qui'en. Quiri' c'a chuka' nquibün ri tzij ri xa man ye utz tüj, xa riq'uin jun, nutz'om nyerujül conojel. \v 10 Y yin nuyo'on vánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, que rix xe vi ri ketzij ri nitakej. Y ri vinük c'a ri njalon ri rutzij ri Dios chivüch, nc'atzinej c'a que nka-ka castigo pari'. Y achique na ta c'a ri vinük ri'. \p \v 11 Y yin hermanos, si ta c'a nintzijoj que ri circuncisión utz, ri nuvinak israelitas man ta yinquetzelaj, y man ta itzel chuka' ncac'axaj tok nintzijoj que ri Cristo xcom chuvüch ri cruz. \v 12 Juis c'a ninrayij que nyec'amon ta e ri vinük ri nyejalon ri rutzij ri Dios chivüch. \p \v 13 Roma rix hermanos ja ri Dios ri xixoyon, richin xixrucol-pe chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Rix libre chic c'a. Rix libre vi richin nijola' y nitola-ivi'. Pero man roma tüj c'a ri rix libre chic, roma ta ri' ja ta ri nirayij rix ja ta ri' ri nibün. \v 14 Roma chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, nbij: Cachi'el c'a ri najo-ka-avi' rat, quiri' c'a chuka' que'ajo' ri ch'aka chic. Quiri' nbij ri tz'iban can. Y xa riq'uin c'a nabün ri nbij ri jun tzij re', xabün yan c'a ronojel ri nbij chupan ri ley ri'. \v 15 Man tisocola-ivi' riq'uin pokon tak tzij, roma si quiri' nibün, nitz'et na pe' que nyixq'uis. \s1 Tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que ja rija' nuc'uan ivichin y man tibün ri nirayij rix \p \v 16 Y ninbij c'a chuka' chive: Tiya' k'ij que ja ri Lok'olüj Espíritu nuc'uan ivichin, y man tibün ri nirayij rix. \v 17 Roma si xa ja ri irayibül rix ri nijo' nibün, re' man utz tüj c'a nuna' chin ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu. Y ri Lok'olüj Espíritu man nrajo' tüj que ja ri itzel tak rayibül nc'uje' pa tak ic'aslen. Man jun bey c'a nquic'uaj tüj qui'. Romari' man ta nyixtiquer nibün ri nirayij rix. \v 18 Y si niya' c'a k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que ja rija' ri nyuk'un ivichin chupan ri ic'aslen, man rixc'o tüj c'a chuxe' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \p \v 19 Y chanin vi c'a nk'alajin ri vinük ri nbanun ri nurayij rija', roma ri nbanun ruyon cachi'el re': Ri vinük ri ye c'ulan y ri man ye c'ulan tüj nquicanola-qui' richin nyemacun. Juis vi itzel nquibün y man jun quiq'uix tok nyequibanala'. \v 20 Ri nquiyala' quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij tüj. Ri nquibün itz. Ri nye'etzelan-qui'. Ri nyebanun oyoval. Ri itzel nquina' cheque ri ch'aka chic roma utz yec'o. Ri nyebanun que xaxe ta rije' c'o utz nquic'ün can chin ronojel. Ri nquijachala-qui' roma ri quinojibül. Ri nka' chiquivüch ri tijonic ri xa man ye ketzij tüj. \v 21 Itzel nyequitz'et ri ch'aka chic roma c'o ri quichajin. Ri nyecamsan. Ri nyek'abür. Ri nyebanun man utzilüj tak nimak'ij tüj. Y ri nyequibanala' chuka' ch'aka chic quivüch itzel cachi'el ri quiri'. Y nubin c'a chive jun bey chic, y nincamulij rubixic chive, que ri vinük ri nyebanun itzel cachi'el ri quiri', man nye'ichinan tüj quiq'uin ri yec'o pa ruk'a' ri Dios. \p \v 22 Y si niya' c'a k'ij que ja ri Lok'olüj Espíritu nuc'uan ivichin chupan ri ic'aslen, ri ic'aslen quere' nic'uaj: nyixjo'on, nquicot ri ivánima, nc'uje' uxlanen pan ivánima, nyixcoch'on, nim ri ivánima, nibanala' utz cheque ri ch'aka chic, nquiya' ivánima', \v 23 nic'uaj jun c'aslen ch'uch'uj, nik'il-ivi' chuvüch ri mac. Y si jun c'aslen quiri' ri nic'uaj, ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man jun nbün chive. \v 24 Y konojel c'a ri roj richin chic ri Cristo, cachi'el ta xojbajix riq'uin rija' chuvüch ri cruz, richin roj xekaya' can ri itzel tak rayinic. \v 25 Ja ri Lok'olüj Espíritu ri yo'on ri c'ac'a' kac'aslen. Romari' tikaya' c'a k'ij que ja rija' ri nuc'uan kichin. \p \v 26 Man c'a tikanimirsaj-ki'. Richin quiri' man tikabün c'a cheque ri ch'aka chic que nyecatüj-pe chikij. Ni man itzel c'a chuka' quekatz'et ri ch'aka chic roma ri utz yec'o. \c 6 \s1 Tikatola-ki' \p \v 1 Hermanos, nquich'o c'a chive rix ri ic'uan jun c'aslen cachi'el ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu. Si c'o c'a jun hermano ri nka' pa mac, riq'uin c'a ch'uch'ujil que'iyaca-pe, richin quiri' ntzolij-pe ruc'u'x riq'uin ri Dios. Y rix tibana' c'a cuenta ivi'. Man xa tic'ulachij chuka' quiri' que c'o ri tibanun chive que nyixtzak pa mac. \v 2 Y si c'o c'a nkac'ulachila', y nkana' que cachi'el jun aka'n ri c'o chikij, tikatola' c'a ki' chuc'uaxic ri aka'n re'. Y riq'uin ri', nkabün-vi c'a ri nbij ri ley richin ri Cristo. \p \v 3 Pero si c'o c'a jun ri nunuc que c'o ruk'ij, y rija' xa manak ruk'ij, xa ruyon c'a nuch'üc-ka-ri'. \v 4 Chikajujunal tikatz'et-ka ri nkubanun, k'alüj ri' si utz o xa man utz tüj. Y si ri nkubanun utz vi, c'uluman c'a que nquicot ri kánima. Y man nc'atzin tüj na nkatz'et ri nbanun jun chic hermano. \v 5 Roma chikajujunal nc'atzinej c'a que nyekakaj ri kaka'n. \p \v 6 Y rix ri nyixtijox chin ri rutzij ri Dios, que'ito' c'a ri nyetijon ivichin riq'uin ronojel ri nc'atzin cheque. \p \v 7 Man c'a tich'üc-ivi'. Roma ri Dios man jun nch'acon richin. Cachi'el tok nitic-ka jun ixin, ja chuka' ri' ri nberuya-pe. Ronojel c'o c'a rajil-ruq'uexel. \v 8 Romari', si xa ja ri nkurayij roj ri nyekabanala', jari' ri nyeq'uison richin ri kac'aslen. Pero si nkac'uaj ri c'aslen ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu, nuc'ün c'a pe ri c'aslen cheke ri man jun bey nq'uis tüj. \v 9 Y man c'a nkucos chubanic ri utz. Roma si man nkaya' tüj can rubanic, napon c'a ri k'ij tok nkac'ul rajil-ruq'uexel romare'. \v 10 Y roma c'a ri', tok nkatz'et achique na vinük que c'o ri nc'atzin chin, tikato' c'a. Pero ri nc'atzin que nyekato' ja ri ye hermanos chic, y junan kataken ri Jesucristo quiq'uin. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 11 Ri ruq'uisbül chin ri carta re', ja yin c'a ri nquitz'iban-e. Y titz'eta', riq'uin nimak' tak letras ninbün-vi-e. \v 12 Y ri nyebanun c'a chive que tiban ri circuncisión chive, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, nquibün quiri' xe richin quetz'et y quenimüx que nquibün-vi ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y man ncajo' tüj c'a nquitzijoj que ri colonic nbanatüj can xe roma ri rucamic ri Jesucristo chuvüch ri cruz, roma rije' man ncajo' tüj que nye'etzelüs. \v 13 Banun-vi ri circuncisión cheque ri nyebin chive que tibana' chuka' rix quiri'. Pero re' man nbij tüj c'a que rije' nquibün-vi ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Man quiri' tüj. Rije' ncajo' que rix nban ta ri circuncisión chive, xaxe richin titz'et que rix nitakej-vi ri quitzij. \v 14 Y nüj c'a c'o-vi chuve, que yin ninbün ta cachi'el ri nquibün rije', roma yin man nincanoj tüj nuk'ij. Yin xaxe vi ri Kajaf Jesucristo ri xcom chuvüch ri cruz ri ninya' ruk'ij, y ja chuka' rija' ri banayun chuve que xincom yan chiquivüch ri nojibül aj-ruch'ulef. Y ri nojibül c'a chuka' re' xecom yan chinuvüch yin. \v 15 Y roj ri jun kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, man jun c'a nbün cheke si banun ri circuncisión cheke o man banun tüj. Ri nc'atzin y c'o-vi rakalen, ja ri c'ac'a' kac'aslen. \v 16 Rix c'a ri nyixbiyin cachi'el nbij ri tzij re', nc'uje' ta c'a uxlanen pa tak ivánima. Y nijoyovüx c'a chuka' ivüch roma ri Dios, rix ri ketzij israelitas, roma rix rutinamit vi ri Dios. \p \v 17 Y ri nbe-apu, man jun chic c'a tibin más tzij chuvij. Roma yin yec'o-vi retal ye nuc'uan roma ri pokonül ri xinc'usaj, y ronojel re' roma yin jun cheque ri ye rusamajela' ri Ajaf Jesús. \p \v 18 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pa tak ivánima rix hermanos. Quiri' ta c'a.