\id EPH - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h EFESIOS \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Éfeso \toc2 Efesios \toc3 Ef \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Éfeso \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Y ninbün c'a e ri carta re' chive rix hermanos, ri rixc'o pa tinamit Éfeso, rix ri quiyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Roma jun kabanun riq'uin ri Cristo, ri Dios nuya' ronojel utz cheke \p \v 3 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Y roma jun kabanun riq'uin ri Cristo, ri Dios nuya' ronojel utz richin chila' chicaj cheke. \v 4 Jari' ri nuya' cheke roma xojrucha'. Tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef jari' tok xunuc yan que nkurucha'. Xojrucha' roma ri Cristo. Quiri' xbün ri Dios roma nrajo' que roj ch'ajch'oj ta chuvüch rija'. Y man jun tüj itzel c'o ta pa tak kac'aslen. \v 5 Roma c'a ri Dios xojrujo', romari' tok xojrucha' richin xojoc ralc'ual. Ja vi c'a ri' ri rurayibül, que ri Jesucristo nbün cheke que nkujoc ralc'ual rija'. \v 6 Ri Dios juis vi nrajo' ri Ruc'ajol, y roma roj jun c'a kabanun riq'uin ri Ruc'ajol rija', nim vi c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios cheke. Y xojrucha' c'a roma nrajo' que nkaya' ruk'ij roma ri utzilüj sipanic ri Dios ri kac'ulun riq'uin. \v 7 Ri Ruc'ajol xcom koma roj y xbiyin ruquiq'uel richin xutoj y xucuy ri kamac. Jabel c'a nk'alajin ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios roma xutük-pe ri Cristo chikacolic. \v 8 Y chuka' ri nimalüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nk'alajin, roma nuya' q'uiy etamabül cheke y nuya' chuka' q'uiy kana'oj. \v 9 Xuk'alajrisaj-vi c'a chikavüch ri man jun bey k'alajrisan ta jabel y re' pa ránima vi rija' xpu'u-vi. Re' rurayibül vi c'a rija' y quiri' vi runucun que nbün. \v 10 Rija' runucun-pe que chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef nuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo. Ronojel ri c'o chila' chicaj y ronojel ri c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef nyeruya' pa ruk'a'. Y xa jun nquibün pa ruk'a'. \p \v 11 Roma vi c'a ri Cristo tok c'o kichinan roj ri roj cha'on roma ri Dios. Xojrucha' roma jari' ri runucun que nbün. Ronojel vi c'a ri runucun que nbün, ja vi ri' ri rurayibül. \v 12 Xojrucha' roma nrajo' que koma roj nnimirsüs rubi' y nuc'ul ruk'ij. Quiri' nrajo' cheke roj pa nabey koyoben-pe ri utz ri nuya' ri Cristo cheke. \v 13 Y rix chuka' xivac'axaj ri rutzij ri Dios. Ketzij vi c'a ri tzij ri xivac'axaj, y ja utzilüj tzij ri' ri xc'amon-pe colonic chive. Rix xitakej c'a ri Cristo, y ri Dios xuya' ri Lok'olüj Espíritu chive, roma quiri' rubin-pe. Y ri Lok'olüj Espíritu retal que rix richin chic ri Dios. \v 14 Y roma ri Lok'olüj Espíritu c'o kiq'uin, kayo'on kánima que c'o más nkichinaj chila' chicaj. Ri Lok'olüj Espíritu nc'uje-vi c'a kiq'uin c'a tok nkucolotüj-e chuvüch ri mac, roj ri roj richin chic ri Dios. Y nc'uje' c'a kiq'uin richin que koma roj ri Dios nnimirsüs rubi' y nuc'ul ruk'ij. \s1 Ri Pablo nuc'utuj que ri Dios nuya' ta etamabül cheque ri hermanos aj-Éfeso \p \v 15 Yin vac'axan que rix iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Ajaf Jesús. Y chuka' vac'axan que juis nye'ijo' conojel ri ch'aka chic hermanos. \v 16 Y romari' man nquitane' tüj chubanic nquimatioxin chin ri Dios ivoma rix roma q'uiy utz ic'ulun chin ri Dios, y chuka' jari' tok ninbün orar ivoma: \v 17 Ninc'utuj chin ri Dios que ri Lok'olüj Espíritu ri nyo'on ri na'oj, que ta nuya' pa rubeyal chive. Ri Lok'olüj Espíritu q'uiy ta nuk'alajrisaj chivüch roma ivetaman ruvüch ri Dios. Jare' ri ninc'utuj chin ri Katata' Dios ri c'o ruk'ij, ri Dios ri richin ri Kajaf Jesucristo. \v 18 Ninc'utuj c'a chin ri Dios que tusakirsaj más ri inojibül. Quiri' ninc'utuj roma ninjo' que nk'ax ta chive ri utz ri koyoben. Y ja ri Dios ri xojoyon, richin que nkoyobej ri utz ri'. Ninc'utuj c'a roma ninjo' que nk'ax chive que ri nyekichinaj chila' chicaj galán utz y galán jabel. Y nyekichinaj-vi quiq'uin conojel ri hermanos. \v 19 Ninc'utuj c'a chuka' roma ninjo' que rix nk'ax ta chive que juis nim ri ruchuk'a' ri Dios c'o kiq'uin roj ri kataken. Ri ruchuk'a' ri c'o kiq'uin roj junan riq'uin ri ruchuk'a' ri xucusaj \v 20 tok xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki' y xbün chin que xbetz'uye' chila' chicaj pa rajquik'a' (ru-derecha) rija'. \v 21 Ri Cristo xban c'a chin que ja rija' ri más nim que chiquivüch ri ángeles. Más nim que chiquivüch ri autoridades, y ri ch'aka chic ri c'o uchuk'a' pa quik'a' y ri c'o juis quik'ij. Rija' más nim chiquivüch conojel. Man xe tüj chupan ri tiempo re', xa quiri' chuka' chupan ri tiempo petenük. \v 22 Ri Dios xuya' ronojel pa ruk'a' ri Cristo, y ja vi c'a rija' ri xoc jolon pa kavi' konojel roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke. \v 23 Ja vi c'a roj ri roj c'unük ruch'acul rija'. Jun chic kabanun riq'uin. Xaxe ri quere' tz'aküt kabanun. Rija' ronojel c'a lugar c'o-vi, y runojsan ronojel. \c 2 \s1 Xojcolotüj c'a pe chupan ri kamac roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios \p \v 1 Ri Dios xuya' ic'aslen. Y tok rubanun can, xa rix caminaki' vi chupan ri imac y chupan ri itzel ri nyixbanun. \v 2 Itzel ri ic'aslen ri xic'uaj. Junan rubanic ri ic'aslen quiq'uin ri ch'aka chic vinük, roma xitzeklebej ri nbanun richin ri ruch'ulef. Xitzeklebej ri itzel-vinük ri cajaf ri itzel tak espíritu ri yec'o pa cakik'. Ja espíritu ri' ri nsamüj pa tak cánima ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios. \v 3 Tok rubanun can, konojel roj quiri' chuka' xkabün. Xojuc'u'üx roma ri itzel tak karayibül. Ri itzel ri xekanucula' y xekarayila', jari' ri xekabün. xkoyoj-vi ri ru-castigo ri Dios pa kavi', roma roj pa kalaxic pe man jun utz tüj cheke cachi'el ri ch'aka chic vinük. \v 4 Jac'a ri Dios juis xojrujo' y xujoyovaj kavüch. \v 5 Xojrujo' tok c'a roj caminaki' na chupan ri kamac, y roma ruyo'on ruc'aslen ri Cristo, quiri' chuka' xbün kiq'uin roj, xuya' kac'aslen. Xojcolotüj c'a pe chupan ri kamac roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \v 6 Y roma ri Dios xuc'asoj ri Cristo chiquicojol ri caminaki', quiri' chuka' xbün kiq'uin roj, xojruc'asoj. Y xbün cheke que xojtz'uye' chila' chicaj riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 7 Quiri' xbün roma nrajo' nuc'ut que juis nim ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Juis utz nbün kiq'uin roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Nrajo' nuc'ut ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri' chupan ri tiempo petenük chikavüch apu. \v 8 Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xojrucol roma ri xkatakej. Roma roj man nkutiquer tüj nkacol-ki' kayon, xa ja ri Dios ri nyo'on ri colonic cheke, y re' xa nuspaj. \v 9 Man xojsamüj tüj c'a richin xkil colonic. Richin quiri' man jun ri ntiquer nunimirsaj ta ri' y nbij ta que yin xintiquer xincol-vi'. Man jun c'a ri ntiquer nbij quiri'. \v 10 Roma xaxe ri Dios ri nyo'on jun c'ac'a' kac'aslen roma xkatakej ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y jari' nuya' richin que nkac'uaj jun c'aslen utz. Jari' ri runucun-pe pa kavi' que nkabün. \s1 Roj ri kataken, junan chic kavüch riq'uin ri Dios, chi israelitas o man israelitas tüj \p \v 11 Y romari' rix ri man rix israelitas tüj, man c'a timestaj que tok rubanun can, ja ri itzel tak irayibül ri xuc'uan ivichin, roma xbix chive coma ri nuvinak israelitas, que xa rix man cachi'el tüj rije' ri banun ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Circuncisión ri xa ja ri quich'acul nuc'uan y vinük ri nbanun cheque. \v 12 Man timestaj que chupan ri tiempo ri' man jani c'o tüj ri Cristo iviq'uin. C'a nüj na rixc'o-vi richin que nyixoc ta rutinamit ri Dios. Man jani ivichin tüj rix ri utz ri rusujun ri Dios chupan ri trato ri xbün. Man jun utz ivoyoben ri rixc'o chuvüch ri ruch'ulef, ni manak chuka' Dios iviq'uin. \v 13 Tok rubanun can, nüj c'a rixc'o-vi chin ri Dios. Jac'a vocomi itaken chic ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y romari' xixjel yan apu riq'uin ri Dios. Xixtiquer xixjel-apu riq'uin, roma ri Cristo koma konojel tok xcom y xbiyin ruquiq'uel. \v 14 Y roj ri kataken ri Cristo, junan chic kavüch riq'uin ri Dios. Rija' xbün cheke que jun xkabün iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj, roma xrelesaj ri c'o chikacojol. \v 15 Quiri' xbün tok xcom chuvüch ri cruz. Roma c'a ri rucamic xbün chin ri ka-ley roj israelitas que manak chic rakalen. Quiri' xbün chin ronojel ri nbij ri ka-ley. Y quiri' xbün richin que man jun chic chi kacojol roj israelitas iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj, xa junan chic kavüch. Xojjalatüj yan c'a. C'ac'a' chic kac'aslen roma jun chic kabanun riq'uin ri Cristo. \v 16 Ri Cristo xbün cheke que junan kavüch xkabün roj israelitas iviq'uin rix ri man rix israelitas tüj. Roma ri rucamic chuvüch ri cruz xbün c'a cheke konojel que junan kavüch xkabün riq'uin ri Dios. Roma c'a ri rucamic ri Cristo tok junan kavüch. \p \v 17 Tok ri Cristo xpu'u, xbij cheque ri vinük ri achique rubanic richin junan quivüch nquibün riq'uin ri Dios. Xbij chive rix ri c'a nüj rixc'o-vi chin ri Dios, y xbij chuka' cheque ri nakaj yec'o-vi chin ri Dios. \v 18 Ri Cristo xcom chuvüch ri cruz koma roj, romari' chikonojel nkutiquer nkujel-apu riq'uin ri Katata' Dios, chi israelitas y man israelitas tüj. Jac'a ri Lok'olüj Espíritu ri nto'on kichin richin que junan kavüch nkujel-apu riq'uin. \v 19 Romari' rix man rix cachi'el tüj ri nüj nyepu'u-vi o cachi'el ta caxlan tak vinük. Xa rix junan chic quiq'uin ri hermanos ri ye rutinamit ri Dios y ye ralc'ual chuka' chic rija'. \v 20 Rix cachi'el c'a jun jay, y ri jay re' c'o ruxe' chupan ri rutzij ri Dios ri ntzijos coma ri apóstoles y ri ch'aka chic ri nyek'alajrisan ri nbij ri Dios cheque. Y ja ri Jesucristo ri tz'amayon ri jay re', cachi'el nbün ri abüj ri nucusüs chin jun jay richin man ntzak. \v 21 Ri Jesucristo nbün c'a cheke que junan kavüch konojel, richin que nkujucusüs chin ri jay ri'. Y nbün c'a chin ri jay ri' que ntoc jun lok'olüj racho ri Ajaf Dios. \v 22 Ri Jesucristo quiri' c'a chuka' nbün iviq'uin rix, roma itaken. Nyixrucusaj c'a chuka' chin ri racho ri Dios, roma c'o chic ri Lok'olüj Espíritu pa tak ivánima. \c 3 \s1 Ri samaj ri yo'on chin ri Pablo, ja ri nutzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri man ye israelitas tüj \p \v 1 Yin, Pablo, jun rusamajel ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xinoc pa cárcel roma xintzijoj ri rutzij chive rix ri man rix israelitas tüj. \v 2 Y yin ninbij que rix ivac'axan que ri Dios ruyo'on ri samaj re' chuve, richin que nink'alajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chive. \v 3 Ojer can, pa qui-tiempo ri kaxquin-kamama' can man jani k'alajrisan tüj jabel ri runojibül ri Dios pan ivi'. Jac'a vocomi ri Dios ruk'alajrisan chic. Xuk'alajrisaj c'a chuka' chuve yin, y jari' ri xinbij yan ba' chive chupan ri carta re'. \v 4 Y tok rix nisiq'uij ri carta re', nivetamaj c'a ri ruk'alajrisan ri Dios chinuvüch yin pari' ri Cristo. \v 5 Re' man k'alajrisan-pe tüj chin ri vinük. Xa c'a ja ri vocomi xk'alajrisüs chiquivüch ri lok'olüj tak apóstoles richin ri Cristo y chiquivüch ri ch'aka chic rusamajela' ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Y ri Dios ja ri Lok'olüj Espíritu xucusaj richin xuk'alajrisaj ri man ta k'alajrisan-pe. \v 6 C'a jac'a vocomi xuk'alajrisaj que rix ri man rix israelitas tüj junan nyixichinan kiq'uin roj israelitas. Junan chic c'a kavüch iviq'uin, roma kichin konojel ri utz ri rusujun-pe ri Dios cheke. Y ronojel re' roma ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y roma chuka' kataken ri utzilüj tzij richin colonic. \p \v 7 Y roma ri utz ri nspaj-pe ri Dios tok yin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Ri Dios riq'uin ruchuk'a' xsamüj pa vánima tok xinruya' chupan ri samaj re'. \v 8 Xa ja yin ta c'a ri más yin co'ol ri', que chiquivüch conojel ri vinük ri quiq'uin vi ri Dios. Pero man riq'uin vi ri' ri Dios xuya' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe chuve y xinruya' chupan ri rusamaj richin nintzijoj ri utz riq'uin ri Cristo chive rix ri man rix israelitas tüj. Y man ntiquer tüj que nk'ax ta cheke jabel ronojel ri utz riq'uin ri Cristo, roma juis vi nim. \v 9 Xinruya' c'a chupan ri rusamaj richin nink'alajrisaj chiquivüch ri vinük ri runucun-pe ri Dios que nbün. Tok ri Dios man jani rubanun ri ruch'ulef y ronojel ri yec'o, ja yan ri' tok xunuc ri achique nbün. Pero xa c'a ba' re' xuk'alajrisaj. Juis c'a q'uiy tiempo evatül-pe riq'uin rija'. \v 10 Ri Dios nrajo' c'a que ri ángeles ri yec'o chila' chicaj tiquitz'eta' ri utz ri nbün cheke roj ri kataken chic, roj ri ru-iglesia chic rija'. Y quiri' tiquetamaj c'a que ri Dios juis q'uiy na'oj ri c'o riq'uin. \v 11 Ri Dios runucun-vi-pe que quiri' tibanatüj, que tetamüx ri utz ri nuc'ün-pe ri Kajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 12 Y roj roma kataken chic ri Cristo, man nkaxbij tüj ki' nkujel-apu riq'uin ri Dios. Xa kayo'on kánima chin nkujel-apu riq'uin. \v 13 Romari' ninchilabej c'a chive que man timalij ivi' y niya' bis pa tak ivánima, roma c'o ninuc tok nquinitz'et que yin ninc'usaj pokonül ivoma. Xa quixquicot c'a roma ri ninc'usaj, roma nk'alajin que c'o-vi ik'ij. \s1 Ri Pablo nuc'utuj jun bey chic ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quivi' ri hermanos aj-Éfeso \p \v 14 Romari' tok yin nquixuque' chuvüch ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Y konojel ri kataken, ri yec'o chic chila' chicaj y ri c'a rojc'o na chere' chuvüch ri ruch'ulef, kac'uan ri rubi' rija' roma roj ralc'ual. \v 16 Ri Dios ronojel c'a ruvüch utz c'o riq'uin, y c'o ruk'ij. Y romari' ninc'utuj favor chin pan ivi' rix, que ri Lok'olüj Espíritu tuya' juis uchuk'a' pa tak ivánima. \v 17 Ninc'utuj chuka' chin que nbün ta chive que tiya' ivánima riq'uin, richin que chi jumul nc'uje' ri Cristo pa tak ivánima. Y riq'uin ri' ta nuc'ün-ka ruxe' ri nye'ixjo' ri Dios y conojel vinük, y nitique' chiri' pan ivánima. \v 18 Y romari' nk'ax ta chive quiq'uin conojel ri lok'olüj tak hermanos, ri jaru' rubanic ri nkurujo' ri Cristo, jaru' ruvüch, jaru' rakün, jaru' rujotolen y jaru' ka rupan. \v 19 Xtivetamaj ta c'a más pari' ri nkurujo' ri Cristo ri man nk'ax ta cheke jabel, roma juis vi nim, más que chuvüch ri kanojibül roj. Quiri' ninc'utuj chin ri Dios pan ivi' roma ninjo' que nojnük ta ivánima riq'uin ri Dios. \p \v 20 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, roma rija' c'o-vi ronojel uchuk'a' riq'uin y nsamüj pa tak kánima. Roj q'uiy vi c'a favor ri nkac'utuj chin, pero rija' man xe tüj ri' ntiquer nbün, xa c'o c'a más ri ntiquer nbün. Man nkutiquer tüj c'a nkanuc ronojel ri ntiquer nbün rija'. \v 21 Y koma roj ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y nbix iglesia cheke, rija' nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a. \c 4 \s1 Junan kavüch roma ri Jesucristo \p \v 1 Yin xinoc c'a pa cárcel roma ri rubi' ri Ajaf Dios. Y ninbij c'a chive que roma ja ri Dios ri xoyon kichin richin xojoc ralc'ual, romari' nc'atzin nkac'uaj jun c'aslen ri c'uluman. \v 2 Tikach'utinirsaj-ki'. Kojcuyun. Kojcoch'on. Tikajola-ki' chikachibil ki'. Y si ketzij nkujo'on, nkucoch'on-vi c'a. \v 3 Tikatija' c'a kak'ij chi jumul junan ta kavüch y man ta jun oyoval chikacojol. Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri nbanun que junan kavüch. \v 4 Xa jun c'a ri kabanun chi hermanos ki' y jun ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima. Konojel c'a junan ri utz koyoben-apu, roma ja ri Dios ri xoyon kichin. \v 5 Xa jun ri kataken konojel. Xa jun c'a ri Kajaf, y xa jun chuka' bautismo banun cheke konojel. \v 6 Xaxe jun Dios c'o. Y ja rija' ri Katata' konojel roj y c'o pa tak kánima. Y chuka' c'o pa kavi' konojel, y nkurucusaj richin rusamaj. \p \v 7 Roma chikajujunal c'o c'a jun utzilüj rusipanic ri Dios ri kac'ulun, y ja ri Cristo ri nbin ri achique nuya-pe cheke. \v 8 Romari', chupan ri rutzij ri Dios nbij pari' ri Cristo: \q1 Tok xtzolij-e chila' chicaj, ch'aconük chic c'a can chirij ri itzel y xerelesaj-e ri ye richin rija'. \q1 Y jari' tok xuya' c'a pe ri utzilüj tak rusipanic cheque ri ye rutinamit ri'. \q1 Quiri' nbij ri rutzij ri Dios. \p \v 9 Y roma nbij que xbe chila' chicaj, nk'alajin que xpu'u chuvüch ri ruch'ulef. \v 10 Xka-pe chuvüch ri ruch'ulef y xtzolij chic e chila' chicaj richin que nutz'akatisaj ronojel. Nim vi c'a ruk'ij. \v 11 Rija' xuya' c'a ri utzilüj tak rusipanic cheque ri vinük ri ye takeyon. Cheque ch'aka xbün que xe'oc apóstoles, yec'o ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios, yec'o ri xetzijon ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri man jani quitaken tüj, yec'o ri xe'uc'uan quichin ri hermanos y xequitijoj chuka' ri hermanos. \v 12 Xuya' quisamaj conojel roma nrajo' que ntz'aküt ta ri quic'aslen ri quitaken-vi ri Dios, richin que nquibün ri rusamaj ri Dios y richin chuka' nquicukubala' quic'u'x chicachibil qui'. Y re' nbün ta c'a cheque rije' ri ye ruch'acul vi chic ri Cristo, que nyeq'uiy ta. \v 13 Y quiri' ta xtibanatüj-apu que konojel ta junan kavüch xtikabün, roma kataken y ketaman chic ruvüch ri Ruc'ajol ri Dios, c'a tok xtibekila' c'a jun c'aslen ri tz'aküt vi cachi'el ri ruc'aslen ri Cristo. \v 14 Y tok tz'aküt chic c'a ri kac'aslen, man nkabün tüj chic cachi'el nquibün ri ac'uala' que nyebe quere' nyebe cala' y man c'ayuf tüj richin nyech'acatüj. Roj man xtikabün tüj chic quiri', que nkaya' ta k'ij que nkujuc'u'üx coma tijonic ri man ye ketzij tüj, y nkutzak ta pa quik'a' ri ye listo vi chubanic richin nkujquich'üc. \v 15 Xa nc'atzin que ja ri ketzij nkatzeklebej y nkujo'on, y quiri' nkuq'uiy ta riq'uin ri kac'aslen y nyekila' ta jun c'aslen ri tz'aküt vi cachi'el ri ruc'aslen ri Cristo. Y ja rija' ri jolon ri c'o pa kavi' konojel ri kataken. \v 16 Roma ri Cristo c'o kiq'uin, romari' tok c'o kuchuk'a'. Xa cachi'el nbün ri ruch'acul ri vinük, tok ronojel ye utz y jabel yec'o, c'o c'a ruchuk'a'. Quiri' vi c'a roj ri jun kabanun riq'uin ri Cristo. Tok junan kavüch konojel y nkabün ri samaj ri yo'on cheke chikajujunal, nkuq'uiy-vi c'a riq'uin ri kac'aslen. Y ncukür ta c'a kac'u'x. Quiri' nbanatüj tok nkujo'on. \s1 Xcanaj yan can ri c'aslen ri xkac'uaj tok rubanun can, vocomi katz'amon c'a jun c'ac'a' c'aslen \p \v 17 Tok rubanun can, rix xic'uaj jun c'aslen cachi'el ri quic'aslen ri ch'aka chic vinük ri xa man ye israelitas tüj chuka'. Ri xa ruyon nojibül ri man jun utz nuc'ün-pe cheque, jari' nyequibanala'. Y pa rubi' c'a ri Ajaf Dios ninbij y ninchilabej chive que man tirayij que'ibana-pe quiri'. \v 18 Rije' xa k'ekumatajnük ri quinojibül. K'alüj vi que man jun quetaman y covirnük ri cánima pa mac. Romari' man nquic'ul tüj ri c'aslen ri npu'u riq'uin ri Dios. \v 19 Man nquina' tüj chic que ye aj-maqui' y jari' tok riq'uin ronojel cánima xquibün ri itzel ri juis nyeq'uixbisan. Nc'üt-vi c'a ri cánima chubanic ronojel ruvüch itzel. \v 20 Y rix ivetaman que ri Cristo nbij que man tic'uaj jun c'aslen quiri', \v 21 roma rix tijon riq'uin ri tijonic ri richin rija'. Ic'ulun-vi c'a ri tijonic ri yo'on roma rija' ri ketzij vi. \v 22 Roma c'a ri' tiya' can ri itzel c'aslen ri xic'uaj tok rubanun can, tok c'a man jani jalatajnük tüj ri ic'aslen, tok xa c'a rix ch'acatajnük na pa quik'a' ri itzel tak irayibül. Tiya' c'a can ri c'aslen ri'. \v 23 Y njalatüj ta c'a ri ivánima y ri inojibül. \v 24 Tic'uaj c'a ri c'ac'a' c'aslen ri ruyo'on ri Dios chive jun c'aslen cachi'el richin ri Dios, ri ketzij vi que choj y ch'ajch'oj. \p \v 25 Roma c'a ri' tiya' can ri tz'ucuj tak tzij y xaxe c'a ri ketzij ticusaj tok nyixch'o. Roj junan chic c'a kavüch roma ri Cristo. \p \v 26 Tok c'o nbanun chive que nyixoyovür, man quixmacun. Y man tiya' k'ij que c'a c'o na ivoyoval tok ntzak-ka ri k'ij. Nc'atzin que nichojmirsaj chanin. \v 27 Man tiya' k'ij que nyixtzak pa ruk'a' ri itzel-vinük. \p \v 28 Si c'o jun hermano xelek' tok rubanun can, tuya' c'a can ri nbanun ri'. Vocomi nc'atzin que nucusaj ri ruk'a' richin nsamüj, roma re' utz vi y riq'uin re' ntiquer chuka' nyeruto' ri c'o nc'atzin cheque. \p \v 29 Man tibila' itzel tak tzij. Xaxe c'a ri utz y ri nc'atzin tibij, richin quiri' ri tzij re' nucukuba' quic'u'x ri nye'ac'axan y c'o utz nuc'ün-pe cheque. \v 30 Man tiya' pa bis ri Lok'olüj Espíritu richin ri Dios. Rija' c'o pa tak kánima, y ja rija' ri retal que nkucolotüj-vi-e chuvüch ri mac chupan ri k'ij tok ri Jesucristo npu'u chikac'amic. \p \v 31 Tikaya' c'a can rubanic ronojel itzel. Man itzel tikana' chin jun chic. Man titique' oyoval pa tak kánima, ni man quekabanala' ri man c'uluman tüj roma ri koyoval. Mani riq'uin ronojel kuchuk'a' tikabila' tzij roma nkarayij. Man tikabij itzel cheque ri ch'aka chic. \v 32 Xaxe ri utz tikabanala' chikachibil ki'. Kojjo'on. Kojcuyun, cachi'el xbün ri Dios que xucuy kamac roj roma ri Cristo. \c 5 \s1 Ri c'uluman que nquibün ri ye ralc'ual chic ri Dios \p \v 1 Roma c'a ri' roj ri ralc'ual chic ri Dios y jabel nkurujo', tikabana' cachi'el ri nbün rija'. \v 2 Kojjo'on c'a, cachi'el chuka' xojrujo' ri Cristo. Rija' man xupokonaj tüj c'a xuya-ri' pa camic koma roj, richin que xusuj-ri' chin ri Dios, cachi'el xban cheque ri chico y ri ch'aka chic cosas ri xesuj chin ri Dios. Y ri Dios jabel xka' chuvüch que quiri' xbün ri Cristo. \p \v 3 Rix tibana' c'a cachi'el xbün ri Cristo, quixjo'on y mani nibün ri nirayij rix. Chi achi chi ixok man ticanola-ivi' richin nyixmacun. Ni man tibün ch'aka chic itzel quere'. Man tirayij-apu ri utz ri nchajin jun chic, roma rix lok'olüj tak ralc'ual chic ri Dios. Man c'uluman tüj ni richin nye'itzijoj. \v 4 Man tibila' c'a tzij xaxe roma ri nirayij nyixtzijon y xa man ye c'uluman tüj. Man tibila' tzij ri xa man inucun tüj, si utz nibij o xa man utz tüj. Man tibanala' tzij ri man jun vi nyec'atzin. Man tibün quiri' roma man c'uluman tüj. Ri tzij ri c'uluman que nibün rix ja ri nuc'ün-pe matioxinic chin ri Dios. \v 5 Y rix ivetaman chic que ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, man nye'apon tüj chila' chicaj ape' ja ri Katata' Dios y ri Cristo ri ye Juez. Quiri' chuka' ri nyebanun ri ch'aka chic itzel y ri nyerayin-apu ri ruchajin jun chic, man nye'apon tüj chila' chicaj. Ri nbe c'a cánima chirij ri ruchajin jun chic, junan riq'uin ri nquiya' ta quik'ij dios (tiox) ri xa man ye ketzij dios tüj. \v 6 Y yec'o ri nyebin que man jun itzel nuc'ün-pe ri nyebanun quiri'. Pero rix man c'a quixch'acatüj pa quik'a' riq'uin ri nquibij. Roma ri nyebanun ri itzel quiri' y man nquitakej tüj rutzij ri Dios, ketzij vi que nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'. \v 7 Romari' rix man quixoc cachibil. \p \v 8 Tok rubanun can, k'ekumatajnük c'a ri ic'aslen. Jac'a vocomi sakirsan chic ri ic'aslen roma ri Ajaf. Tic'uaj c'a ri ic'aslen cachi'el c'uluman, roma c'o chic ri sük iviq'uin. \v 9 Ri rusük c'a ri Lok'olüj Espíritu nbün-vi c'a chive rix que nibün ri utz, ri choj y richin que xe ri ketzij titzeklebej. \v 10 Tic'uaj c'a jun c'aslen quiri' y nivetamaj que ja c'aslen ri' ri nka' chuvüch ri Ajaf Dios. \v 11 Man c'a quixoc cachibil ri nyebanun richin k'eku'n, roma ri nyebanun quiri' xa man jun utz nquic'ün-pe. Pa ruq'uexel que nyixoc ta cachibil ri quiri' nyebanun, xa tibij que ri nyebanun man utz tüj. \v 12 Roma ri nojibül ri nyequibanala' pa tak evül, hasta xaxe richin nyixquiya' q'uixaj. \v 13 Y ja tok nyek'alajrisüs-pe ri itzel tak ri nyebanun roma ri sük, ri ye banoy richin, nk'ax cheque que man utz tüj si quibanun y nsakirsüs c'a ri quic'aslen. \v 14 Romari' c'o jun tzij ri nbij: \q1 Rat ri xa atz'amon varan, tuna' c'a avüch, \q1 man cac'uje' can cachi'el jun camnük. \q1 Man cac'uje' can pa k'eku'n, xa taya' k'ij chin ri Cristo richin ncarusakirsaj. \q1 Quiri' nbij ri tzij ri'. \p \v 15 Tichajij c'a ri ic'aslen. Man c'a tibün cachi'el nquibün ri vinük ri xa ye tontos riq'uin ri quinojibül. Xa ticusaj c'a ri etamabül ri c'o iviq'uin. \v 16 Man tiya' k'ij que choj nc'o ri tiempo, roma ri k'ij rojc'o-vi xa itzel. \v 17 Romari' man tibün cachi'el ri nquibün ri tonto tak vinük. Xa nc'atzin que nk'ax ta chive ri rurayibül ri Ajaf. \v 18 Man quixk'abür, roma ruyon itzel nuc'ün-pe chive. Pa ruq'uexel ri' tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que nunojsaj ri ivánima. \v 19 Tic'utu' ri quicot ri c'o iviq'uin tok nimol-ivi' que'ibixaj salmos, himnos, y ch'aka chic bix ri nye'alüx pan ivánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin. Quec'uje' c'a bixanic pa tak ivánima y tiya' ruk'ij ri Ajaf. \v 20 Chi jumul timatioxij ronojel chin ri Katata' Dios. Timatioxij ronojel pa rubi' ri Kajaf Jesucristo. \s1 Ri utz ri nc'atzin que nkabün pa kacho roj ri kataken chic \p \v 21 Titakela-ivi', roma ri Dios rix rutz'eton-vi-pe. \p \v 22 Rix ixoki', c'uluman-vi ri nye'itakej ri ivachijlal, roma ivetaman que ri Ajaf jari' ri nka' chuvüch que nibün. \v 23 Roma ja ri ivachijlal ri yec'o pan ivi', ja rije' c'a ri ye jolon ivichin rix. Cachi'el ri Cristo ri jolon ri c'o pa kavi' konojel ri kataken rija' y roj ru-iglesia chic. Ja rija' ri Kacolonel roj ri roj ruch'acul. \v 24 Roj c'a ri iglesia ja ri rutzij ri Cristo ri nkatakej. Y quiri' c'a c'uluman que nibün rix ixoki', que quixtaken tzij. Titakej quitzij ri ivachijlal chuka', roma itaken chic ri Cristo. \p \v 25 Y rix achi'a' c'uluman-vi c'a ri nye'ijo' ri ivixjaylal, cachi'el ri Cristo xojrujo' roj ri ru-iglesia y man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic koma roj. \v 26 Quiri' xbün ri Cristo richin que xojoc lok'olüj tak vinük. Rija' xojruch'ajch'ojrisaj-vi c'a. Y richin c'a xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen, rija' xucusaj ri rutzij cachi'el xojruch'üj riq'uin ya'. \v 27 Quiri' xbün roma rurayibül vi c'a que roj ri iglesia nkujic'lun tok nkuruc'ul chila' chicaj. Y man nrajo' tüj que c'o ta jun tz'il pa tak kac'aslen. Xa nrajo' que ch'ajch'oj ri nkujapon riq'uin. Cachi'el jun tziük ri ch'ajch'oj chic, banun chic ruchojmil, y man yochoyic tüj chic. \v 28 Y cachi'el c'a ri Cristo nkurujo' roj, quiri' chuka' nc'atzin que nibün rix achi'a' quiq'uin ri ivixjaylal. Que'ijo' c'a. Roma xa jun ibanun. Ja ri ivixjaylal ri ch'aculaj y ja rix ri jolon. Romari' ri njo'on ri rixjayil, nbij c'a chi tzij que nrajo-ri' rija'. \v 29 Roma man jun ri nretzelaj ta ka ri' rija'. Man jun nbanun quiri'. Konojel jabel nkatzuk y nkilij ri kach'acul. Y quiri' c'a tibana' quiq'uin ri ivixjaylal. Cachi'el nbün ri Cristo kiq'uin roj ri kataken y roj ru-iglesia chic. \v 30 Roj jun c'a kabanun riq'uin rija', roma ja roj ri ruch'acul. Roj rutiojil y rubakil c'a rija'. \v 31 Y quiri' c'a ri achi riq'uin ri rixjayil. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Romari' ri achi man chic c'a quiq'uin tüj rute-rutata' nc'uje-vi, xa riq'uin c'a ri rixjayil nc'uje-vi. Y chi ca'i', xa jun c'a nquibün. Quiri' ri tz'iban can. \v 32 Ri nbij, juis c'a nim rakalen y xk'alajrisüs chikavüch roma ri Dios. Y riq'uin ri ruk'alajrisan ri Dios, yin ninjo' c'a ninc'ut chivüch que roj ri kataken chic ri Cristo y nbix iglesia cheke, jun c'a kabanun riq'uin ri Cristo. \v 33 Pero chuka' nbij chive chi'ijujunal que tijo' ri ivixjayil, cachi'el ri nijo-ka-ivi' rix. Y ri ixok tubana' chin ri rachijil que c'o-vi ruk'ij. \c 6 \p \v 1 Y rix ac'uala', titakej c'a quitzij ri ite-itata', roma quiri' c'uluman que nibün. Y quiri', nitakej chuka' rutzij ri Ajaf Dios. \v 2 Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios, que taya' quik'ij ri ate-atata'. Y nbij c'a chuka' que c'o utz ri nkac'ul, si nkabün ri nbij. Y jare' ri nabey mandamiento chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri quiri' nbij. \v 3 Ri tzij ri' quere' c'a ri nbij: Taya' quik'ij ri ate-atata', richin que utz ncac'uje' y q'uiy juna' ncac'ase-e chuvüch ri ruch'ulef. Quiri' c'a ri tz'iban can. \p \v 4 Y rix tata'aj, man tic'o ruvi' ri nibün cheque ri ivalc'ual. Man utz tüj c'a ri nibün si nc'o ruvi' nibün cheque y romari' ri ivalc'ual npu'u coyoval chive. Xa que'iq'uiytisaj c'a riq'uin ri nbij ri rutzij ri Ajaf Dios, y tok nc'atzinej tiya' xic'a'y cheque. \p \v 5 Y rix samajela', titakej quitzij ri i-patrones. Riq'uin ronojel ivánima tibana' ri ncajo' que nibün y tixbij chuka' ba' ivi' chiquivüch, cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Cristo ri nibün. \v 6 Man tibün c'a que xaxe tok yec'o-apu ri i-patrones iviq'uin nyixsamüj, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajela'. Rix rix rusamajela' ri Cristo, y romari' nc'atzin que riq'uin ronojel ivánima tibana' rusamaj ri i-patrones, roma jari' ri rurayibül ri Dios. \v 7 Riq'uin c'a ronojel ivánima tibana' rusamaj ri i-patrones. Cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man ja tüj richin ri i-patrones. \v 8 Rix ivetaman c'a que ri Ajaf Dios nuya' rajil-ruq'uexel chive chi'ijujunal roma ja ri utz ri nibün. Y man jun rubanun, si rixc'o o man rixc'o tüj chuxe' rutzij jun patrón. Xaxe tibana' ri utz y nic'ul jun utzilüj rajil-ruq'uexel. \p \v 9 Y quiri' c'a chuka' rix patrones, ja ri utz ri tibana' quiq'uin ri isamajela' y man jun itzel tibila' o tibanala' cheque richin tiquixbij-qui'. Man timestaj que c'o jun Ivajaf chila' chicaj, y rija' Cajaf vi rije' chuka'. Y rija' junan nbün cheque conojel, chi patrón y chi samajel. \s1 Ri katobal ri nuya' ri Dios \p \v 10 Y ri ruq'uisbül c'a ri ninbij-e chive hermanos, que ticanoj c'a ivuchuk'a' riq'uin ri Ajaf Dios, roma riq'uin rija' nim vi c'a ri uchuk'a' c'o. \v 11 Tibana' c'a cachi'el nbün jun soldado. Rija' richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo, c'o ch'ich' ri nyerucusaj richin rutobal. Y rix richin c'a nito-ivi' chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj c'a ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin itobal. Y tibana' quiri' richin man nyixtzak pa ruk'a' ri itzel-vinük, roma rija' listo vi chubanic. \v 12 Roj man quiq'uin tüj c'a vinük nkabün-vi oyoval, quiq'uin c'a ri itzel tak espíritu, quiq'uin espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a', quiq'uin ri espíritu ri ye uc'uayon quichin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef y k'ekumatajnük ri quic'aslen, quiq'uin ri itzel tak espíritu ri yec'o pa cakik'. Quiq'uin c'a rije' nkabün-vi oyoval. \v 13 Romari' xinbij yan chive que ticusaj ronojel ri ruyo'on ri Dios chive richin itobal, richin quiri' nyixtiquer c'a nicoch' tok npu'u ri itzel-vinük chivij. Y stape' (aunque) q'uiy c'a pokonül ri nic'usaj, man nyixtzak tüj pa ruk'a', rix nyixpa'e c'a can choj. \v 14 Y richin c'a que man quixtzak pa ruk'a', tibana' cachi'el nbün jun soldado. Rija' nubütz' rupan pa ch'ich' richin nbe pan oyoval. Y rix richin nibün oyoval riq'uin ri itzel-vinük, ja ri ketzij ri ticusaj. Jun soldado chuka' nucusaj jun ch'ich' chuvüch-ruc'u'x richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo. Y rix richin nito-ivi' chuvüch ri itzel-vinük, ja ri c'aslen choj ri ticusaj. \v 15 Jun soldado nucusaj chuka' jabel tak ruxajab richin rutobal-rakün tok nbe pan oyoval. Y rix ja ri utzilüj tzij richin colonic ticusaj-e richin itobal. Y ja tzij re' ri nyo'on uxlanen. \v 16 Y chuka' jun soldado nc'atzin ri ruch'ich' ri achique chok chij nuto-vi-ri' chiquivüch ri choj ch'a' y chuka' ri ch'a' ri quic'uan k'ak'. Y rix richin nik'üt ri itzel-vinük ronojel bey tok juis nbün chivij richin nyixmacun ta, nc'atzin c'a que tipaba' chuvüch que iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Dios. Y riq'uin ri' man jun ntiquer nbün chive. \v 17 Ri soldado nucusaj chuka' jun ch'ich' richin nuto' ri rujolon chuvüch ri enemigo. Y rix richin que man jun nic'ulachij chuvüch ri itzel-vinük, ticusaj c'a ri icolonic. Ri soldado nuc'uaj rumachet richin nucamsaj ri enemigo. Y rix richin que quiri' nibün chin ri itzel-vinük, ticusaj c'a ri nuya' pan ik'a' ri Lok'olüj Espíritu. Y ri nuya' pan ik'a' ri Lok'olüj Espíritu ja ri rutzij ri Dios. \v 18 Y tibana' c'a orar, chi jumul. Y tok rix nibün orar, tiya' k'ij chin ri Lok'olüj Espíritu que nuya' pa tak ivánima achique ri nimatioxij y nic'utuj chin ri Dios. Tic'utuj c'a chin ri Dios ronojel ri nc'atzin y ronojel c'a ruvüch oración tibana'. Man timalij ri oración, xa titija' ik'ij nibün orar chi jumul. Y riq'uin c'a ronojel ivánima tic'utuj favor chin ri Dios pa quivi' conojel ri hermanos. \v 19 Y nibün ta c'a chuka' orar voma yin, richin tic'utuj chin ri Dios que nquiruto' ta richin nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic y man ta ninxbij-vi' tok nintzijoj. Vocomi ri tzij ri', xk'alajrisüs yan c'a jabel roma ri Dios. \v 20 Ri Dios xinrucha' richin nintzijoj ri utzilüj rutzij pa rubi' rija'. Jari' ri nusamaj, stape' (aunque) vocomi yin quiximon pa cadena. Tic'utuj c'a chin ri Dios pa nuvi' que man ta ninxbij-vi' nintzijoj ri tzij ri' que nintzijoj ta cachi'el c'uluman. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 21 Y richin nivetamaj chuka' rix ri achique nubanun, nintük c'a e ri hermano Tíquico. Rija' jun hermano ri juis ninjo' y nbün-vi c'a ri rusamaj ri Ajaf Dios chi jumul. Rija' nberubij c'a ronojel chive. \v 22 Romari' nintük-e, richin que tivetamaj achique kabanun roj chere', y richin chuka' que nucukuba' más ic'u'x. \p \v 23 Ja ta c'a ri uxlanen petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel rix hermanos xtiban ta c'a chive roma ri Dios y ri Jesucristo que xtiya' ta más ivánima riq'uin, que más ta nyixjo'on. \v 24 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel rix, ri riq'uin ronojel ivánima nijo' ri Kajaf Jesucristo. Quiri' ta c'a.