\id COL - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h COLOSENSES \toc1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Colosas \toc2 Colosenses \toc3 Col \mt1 Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Colosas \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Yin vachibilan c'a ri hermano Timoteo, \v 2 tok nintz'ibaj-e ri carta re' chive rix hermanos ri rixc'o pa tinamit Colosas, ri iyo'on ivánima riq'uin ri Cristo y jun ibanun riq'uin. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'uje' ta pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo nuc'utuj c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa quivi' ri hermanos aj-Colosas \p \v 3 Chi jumul nkabün orar ivoma rix, y nkamatioxij chin ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Nkamatioxij ivoma roma kac'axan que iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios y nye'ijo' conojel ri quitaken-vi rija'. \v 5 Quiri' ri nibün rix, roma ivoyoben ri utz ri yacon chila' chicaj. Y ri utz ri' xivetamaj que c'o, tok xivac'axaj ri utzilüj tzij richin colonic. Y ketzij vi ri tzij ri xivetamaj. \v 6 Y tok xivac'axaj ri tzij ri' y ketzij xk'ax chive ri rutzij ri Dios, rix q'uiy c'a ri xixtaken. Y ri tzij ri' xapon c'a pa ronojel tinamit. Ye q'uiy vi c'a vinük ri ye takeyon y rije' nquic'uan jun utzilüj c'aslen y nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios, cachi'el xixc'ulachij rix. \v 7 Y riq'uin c'a ri hermano Epafras xivac'axaj-vi ri rutzij ri Dios. Rija' jun samajel ri kachibil roj, y juis c'a nkajo'. Rija' jabel vi nsamüj pa rusamaj ri Cristo chiri' chi'icojol rix. \v 8 Y tok rija' xpu'u kiq'uin, xutzijoj cheke que rix juis vi nyixjo'on, roma c'o ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin. \p \v 9 Y roma ri xkac'axaj chupan ri k'ij tok xka-pe ri hermano, chi jumul c'a kabanun-pe orar ivoma. Nkac'utuj chin ri Dios que nbün ta chive que ta jabel xtivetamaj ri rurayibül ri Dios, y ri Lok'olüj Espíritu nuya' ta chuka' ronojel na'oj y etamabül chive. \v 10 Quiri' nkac'utuj chin ri Dios, roma nkajo' que rix chi jumul tic'uaj jun c'aslen utz, ri c'uluman que nic'uaj roma itaken chic ri Ajaf Jesucristo. Que rix chi jumul ta c'a nic'uaj jun c'aslen ri nka' chuvüch rija'. Nic'uaj ta utzilüj tak ic'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y romari' ye q'uiy ta ch'aka chic vinük ri nyetaken ta ri rutzij ri Dios. Nibanala' ta ronojel ri utz, y nivetamaj ta más utz achique ri Dios. \v 11 Nkajo' c'a que ri Dios nuya' ta juis uchuk'a' chive, roma ri ruk'ij rija' juis nim ruchuk'a'. Ri uchuk'a' ri' nc'atzin chive richin nc'uje' ronojel coch'onic y quicot iviq'uin. \v 12 Nkajo' que quixmatioxin chin ri Katata' Dios, roma ri rubanun cheke konojel que c'uluman richin nkichinaj ri c'o chila' chicaj. Junan c'a nkujichinan quiq'uin ri ch'aka chic lok'olüj tak ralc'ual ri Dios, chiri' chupan ri sük. \v 13 Ri Katata' Dios xojrucol yan chuka' pa ruk'a' ri k'eku'n y xojruya' pa ruk'a' ri Ruc'ajol. Ri Katata' Dios juis nrajo' ri Ruc'ajol. \v 14 Ri Ruc'ajol ri Dios xcom koma roj y xbiyin ri ruquiq'uel, y romari' roj colotajnük y cuyutajnük chic ri kamac. \s1 Junan chic kavüch riq'uin ri Dios roma ri rusamaj ri Cristo \p \v 15-16 Ri Dios man tz'etetül tüj, pero xa ntz'etetüj-vi c'a riq'uin ri Ruc'ajol, roma ri Ruc'ajol, xa ja Dios vi chuka'. Y ri Dios pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi richin que xerubün ronojel cosas. Y romari' ja ri Ruc'ajol ri nabey y más nim chuvüch ronojel ri xerubün, ronojel ri c'o chila' chicaj y ri yec'o chere' chuvüch ri ruch'ulef. Ronojel ri' roma c'a rija' tok yec'o. Ri ye tz'etetül y ri man ye tz'etetül tüj, stape' (aunque) ta ye ángeles, ye autoridades, nimak' quik'ij y c'o uchuk'a' pa quik'a' conojel c'a roma rija' tok yec'o, y richin que nquiya' ruk'ij tok xerubün. \v 17 Ronojel ja rija' ri xbanun, roma c'o-pe pa nabey, y ja rija' ri uc'uayon quichin. \v 18 Ja rija' ri jolon ri c'o pa kavi' roj ri kataken, ri nbix iglesia cheke y roj c'unük ruch'acul. Ja rija' ri nabey ri xc'astüj-e chiquicojol ri caminaki', y romari' nuya' c'aslen. Y romari' ja rija' ri nabey, chuvüch ronojel. \v 19 Ja vi c'a ri' ri rurayibül ri Dios, que ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Ri Ruc'ajol, Dios c'a chuka'. \v 20 Y tok ri Ruc'ajol xcom chuvüch ri cruz y xbiyin ri ruquiq'uel, rija' xujük ri bey chiquivüch conojel, chiquivüch ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef y chiquivüch chuka' ri yec'o chicaj. Ja vi c'a ri' ri rurayibül ri Dios, que conojel junan ta quivüch riq'uin y ntel ta c'a ri c'o chiquicojol roma ri samaj ri xbün ri Ruc'ajol tok xcom. \p \v 21 Y tok banun can rix nüj riq'uin ri Dios. Roma riq'uin ri itzel tak nojibül y ri itzel tak ri xixbanun ri xec'uje' iviq'uin, xk'alajin que xivetzelaj-vi ri Dios. Jac'a vocomi rix junan chic ivüch riq'uin ri Dios, roma xicanoj-vi c'a ri bey ri xujük chivüch. \v 22 Jari' ri samaj ri xbün ri Ruc'ajol ri Dios tok xpu'u chuvüch ri ruch'ulef. Xoc-vi c'a vinük cachi'el roj y xcom chuvüch ri cruz. Richin que rix ch'ajch'oj ic'aslen, manak imac y man jun itzel ntz'etetüj chivij tok nyixruya' chuvüch ri Dios. \v 23 Pero nc'atzinej que niya-vi ivánima riq'uin ri Dios y man jun bey tiya' can. Tiya' ivánima chi jumul riq'uin. Man quixsilon-e c'a. Nc'atzinej que riq'uin ronojel ivánima nivoyobej-apu ri utz ri nbij chupan ri utzilüj tzij richin colonic. Rix jabel vi ivetaman ri tzij ri', y ja chuka' ri' ri xapon chic quiq'uin ri ch'aka chic vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. Y richin que ntzijos ri utzilüj tzij ri', ri Dios xbün chuve yin Pablo que xinoc rusamajel. \s1 Ri samaj ri xuya' ri Dios chin ri Pablo \p \v 24 Ivoma rix yin nintij pokonül vocomi. Pero man nquibison tüj. Xa nquiquicot. Yin riq'uin ri pokonül nintij, nintz'akatisaj ri c'a nrajo' na chi ri pokonül ri nc'atzin que ninc'usaj, cachi'el ri xuc'usaj ri Cristo. Pokonül ri ninc'usaj roma ri nbix iglesia chin. Y ri iglesia ja roj ri kataken y roj ruch'acul ri Cristo. \v 25 Y yin xinoc c'a samajel richin ri iglesia ri', y ri samaj ri xuya' ri Dios chuve yin ja vi ri chiquicojol ri man ye israelitas tüj, cachi'el rix. Y rija' nrajo' c'a que tz'aküt ta ri rutzij ri ninya' chivüch. \v 26 Ri rutzij c'a ri Dios man katz k'alajrisan ta pe jabel cheque ri vinük, chupan ri tiempo ri c'unük can. Xa c'a ja vocomi ri xk'alajrisüs jabel cheke roj ri kataken-vi ri Dios. \v 27 Ri Dios nrajo-vi c'a nuc'ut chikavüch roj israelitas, que rija' jabel vi utz ri runojibül pan ivi' rix chuka' ri man rix israelitas tüj. Xa c'ate ba' tuk'alajrisaj que ri Cristo nc'uje' c'a chuka' pa tak ivánima rix. Y roma c'o chic ri Cristo pa tak ivánima, ivoyoben c'a ri k'ij tok nyixbec'uje' riq'uin rija' ape' c'o ruk'ij, y jabel nye'ibana' riq'uin. \p \v 28 Roj ja ri Cristo ri nkak'alajrisaj. Nkabij cheque conojel que tiquiya' can ri mac, y riq'uin ronojel etamabül nyekatijoj conojel. Quiri' nkabün roma nkajo' que tz'aküt ta ri quic'aslen conojel ri nquitakej ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 29 Yin juis nintij nuk'ij que ntz'aküt ta ri quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve. Ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve jari' ri nyo'on vuchuk'a' chubanic ri samaj. Y ri uchuk'a' ri' juis nim vi. \c 2 \p \v 1 Ronojel ri' ninbij c'a chive roma ninjo' que rix nivetamaj que rixc'o-vi pa vánima y juis c'a ninbün orar ivoma. Y quiri' chuka' ninbün coma ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea y coma conojel ri hermanos ri man jun bey quitz'eton tüj nuvüch. \v 2 Ninjo' c'a que cukul ta ic'u'x chi'ivonojel y que junan ta ivüch roma ri nijola-ivi'. Ninjo' que tz'aküt ta ri etamabül ri nc'uje' iviq'uin, richin que tivetamaj ri xa c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Katata' Dios pari' ri Cristo. \v 3 Riq'uin ri Cristo nilitüj-vi ronojel ri utzilüj tak etamabül y na'oj. \v 4 Y ronojel ri' xinbij c'a chive roma yin ninjo' que man nyixch'acatüj pa quik'a' ri nye'ucusan jabel tak tzij xaxe richin nyixtzak pa quik'a'. \v 5 Y stape' (aunque) man yinc'o tüj apu iviq'uin, que ta yin pa'ül-apu pan inic'ajal, ri vánima yin c'o-vi-apu iviq'uin. Juis nquiquicot roma vetaman que riq'uin ruchojmil rix benük y iyo'on-vi ivánima riq'uin ri Cristo. \p \v 6 Ic'ulun chic ri Ajaf Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y romari' nc'atzinej que tic'uaj jun c'aslen utz, ri c'uluman que nic'uaj roma jun ibanun riq'uin rija'. \v 7 Rix tiquil c'a riq'uin ri Cristo, y chiri' rix paban-vi-pe cachi'el npabüx jun jay pari' ri ruxe'. Iyo'on ta ivánima riq'uin, cachi'el c'a ri xivetamaj tok xic'ul ri tijonic ri'. Y chi jumul c'a ta chuka' nc'uje' matioxinic pa tak ivánima. \s1 Chupan ri c'ac'a' kac'aslen ja ri Cristo ri tikatz'et. \p \v 8 Tichajij c'a ivi' richin que man nyixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri xa jun yan chic tijonic quic'uan, tijonic ri jabel oc nyek'alajin, pero xa quiq'uin c'a vinük ye petenük-vi y man jun utz nquic'ün-pe tijonic ri xa aj-ruch'ulef y man ye tz'aküt tüj, tijonic ri xa man riq'uin tüj Cristo ye petenük-vi. Ri tijonic ri' man ye ketzij tüj. \p \v 9 Roma ri Cristo Dios vi. Y quiri' xk'alajin tok xoc vinük y xc'uje-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef. \v 10 Rix c'o chic ri Cristo pa tak ivánima. Y xaxe c'a rija' ri ntz'akatisan ri ic'aslen. Y xa chuxe' c'a rutzij rija' yec'o-vi ri ángeles y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Ja ri Cristo ri c'uluman que nkaya' ruk'ij. \v 11 Rix ri c'o ri Cristo pa tak ivánima, banun chic ri circuncisión chive, pero ri circuncisión ri' man junan tüj riq'uin ri nquibün-ka ri vinük riq'uin ri quik'a', ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'acul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios. Ri circuncisión ri xbün ri Cristo chive ja ri xrelesaj ri itzel tak rayibül ri yec'o pa tak ivánima, ri nbanun chive que nyixmacun. \v 12 Tok xixban c'a bautizar, jari' tok cachi'el xixmukutüj junan riq'uin ri Cristo, y jari' chuka' cachi'el c'a xixc'astüj-e junan riq'uin. Xiya-vi c'a ivánima riq'uin ri Dios, roma ivetaman que ja rija' ri xc'ason richin ri Cristo chiquicojol ri caminaki'. Romari' xivil-vi c'a ri ic'aslen riq'uin. \v 13 Y tok rubanun can, xa rix camnük chupan ri imac, y xibün ri itzel tak irayibül. Man banun tüj c'a ri circuncisión chive roma ri Cristo. Jac'a vocomi cuyutajnük chic ri imac y riq'uin ri' ri Dios xbün chive que junan xixc'astüj riq'uin ri Cristo. \v 14 Tok rubanun can, konojel roj koyoben chic c'a que nka-pe castigo pa kavi', roma man xojtiquer tüj xkabün ronojel ri nbij chupan ri ley richin ri Dios. Quiri' vi c'a nbij ri ley chikij. Jac'a ri Dios xojrucol chuvüch ri castigo ri'. Quiri' xbün roma ri Cristo xbajix chuvüch ri cruz koma roj. \v 15 Y riq'uin ri' xk'alajin que ri Cristo c'o más ruchuk'a' que chiquivüch ri itzel tak espíritus ri c'o jalajoj uchuk'a' pa quik'a'. Y xk'alajin que xukasaj quik'ij. Rije' xe'oc c'a pa ruk'a' y chuxe' rutzij ri Cristo. \s1 Man quixch'acatüj c'a, roma ri nc'atzinej que ninuc ja ri c'o chila' chicaj \p \v 16 Roma xic'ul ri icolonic riq'uin ri Cristo, man jun c'a tich'o chivij rix, roma ri nic'ux o roma ri nitij. Man jun tich'o chivij roma man nichajij tüj ri k'ij tok nalüx ri ic', y ri k'ij richin uxlanen y ch'aka chic nimak'ij. \v 17 Roma ronojel ri' xec'atzin-vi c'a, roma riq'uin ri' xketamaj c'a ri achique rubanic ri Cristo. Ye rok'omal rija' ri xec'uje' kiq'uin. Jac'a vocomi, ja chic c'a rija' ri c'o kiq'uin y man nc'atzin tüj chic c'a ri rok'omal. \v 18 Rix xa c'o chic c'a que nic'ul ri lok'olüj sipanic ri c'o chila' chicaj, pero man c'a quixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri nyebin que conojel vinük nc'atzinej que nquich'utinirsaj-qui' y nc'atzinej chuka' que nquiya' quik'ij ri ángeles. Ri vinük ri nyebin quiri', nquibij que q'uiy quetaman chiquij ri xa man ye tz'etetül tüj, pero xa man quiri' tüj. Rije' stape' (aunque) man ye nimak' tüj, nquina' que juis ye nimak'. Ja nojibül ri' ri ye quic'uan roma ri itzel tak rayibül ri yec'o quiq'uin. \v 19 Rije' quiri' quibanun pa ruk'a' ri itzel tak quirayibül, xa man yec'o tüj apu riq'uin ri Cristo richin que jabel ta quic'uan-qui' chiri'. Roma ja ri Cristo ri jolon, ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kataken chic. Ja rija' nbanun cheke que nkuq'uiy roj ri roj c'unük ruch'acul. Nbün cheke que junan kavüch konojel. Nbün cheke que nkuq'uiy, cachi'el ri nrajo' ri Dios que nkabün. Xa cachi'el vi c'a ri ruch'acul jun vinük, jabel quitunun-qui' y quitz'amalon-qui' roma ri riboch'il. \p \v 20 Rix cachi'el xixcom riq'uin ri Cristo tok rija' xcom, y romari' rix camnük chic chuvüch ri tijonic ri ye richin ri ruch'ulef ri xa man ye tz'aküt tüj. Si quiri' ibanun, ¿achique roma itz'amon nitakej ri tijonic ri? ¿Achique roma tok rix nibün ri nquibij ri vinük ri xa man ja tüj ri ketzij tijonic quic'uan? \v 21 Cachi'el ri nquibij chive que man tic'ün la', man tic'ux re', ni man titz'om la jun chic la', nquibij chive. \v 22 Ronojel ri tzij quiri' xa quinojibül y quitijonic c'a vinük. Roma pari' ri nyec'ux, ketaman que ja vi c'a ri Dios ye yo'on can richin nyec'ux. Richin que nyeq'uis tok yec'o. Man xajan tüj c'a ncatz'om, nac'ün o nac'ux. \v 23 Ri ye uc'uayon ri tijonic ri' nk'alajin que c'o q'uiy etamabül quiq'uin y xa man quiri' tüj, xa man jun quetaman. Nquibij que nc'atzin que nkaya' quik'ij ángeles y ch'aka chic. Nquibij que tikach'utinirsaj-ki' y tikaya-ki' pa pokonül. Pero ronojel ri' man jun utz nuc'ün-pe, roma man nuya' tüj kuchuk'a' richin nkuch'acon ta chirij ri itzel tak karayibül. \c 3 \p \v 1 Romari', si rix xixc'astüj junan riq'uin ri Cristo tok rija' xc'astüj, chi jumul c'a tinucu' ri c'o chila' chicaj, ri ape' c'o-vi ri Cristo, tz'uyul pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios. \v 2 Ja vi c'a ri c'o chila' chicaj ri tinucu' y man ja tüj ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef. \v 3 Quiri' ri ninbij chive roma cachi'el xixcom yan chuvüch ri nojibül richin ri ruch'ulef, y c'o chic ic'aslen riq'uin ri Cristo. K'alüj que quiri', roma jun ibanun riq'uin ri Cristo, y chuka' jun ibanun riq'uin ri Dios roma ri Cristo. \v 4 Y roma vi c'a ri Cristo tok c'o kac'aslen. Y ri' nk'alajin tok npu'u jun bey chic rija', tok roj junan nkubec'uje' riq'uin tok nka-pe rija' y roj chuka' c'o kak'ij chupan ri k'ij ri'. Rija' c'o-vi c'a ruk'ij. \s1 Xecanaj yan can ri itzel tak rayinic \p \v 5 Romari', man c'a tibün ri itzel ri nirayij rix, ri xa richin ri ruch'ulef. Xa ticamsaj ri itzel tak rayinic ri'. Ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun. Man titz'ilobisaj-ivi' pa tak mac. Man tiya' k'ij chin ri itzel tak irayibül. Xa tiya' can ri rayinic ri'. Man tirayij chic que iviq'uin ta rix c'o ronojel ri nirayij. Roma ri quiri' itzel vi. Roma si nibün quiri', nibün cachi'el Dios chin. \v 6 Y xa roma c'a quiri' ri nyequibanala' ri vinük ri man nquitakej tüj rutzij ri Dios, roma c'a ri' tok nka-ka ri ru-castigo ri Dios pa quivi'. \v 7 Tok rubanun can, quiri' vi c'a ri xe'ibanala' rix tok c'a rixc'o-vi chupan. \v 8 Jac'a vocomi xcanaj yan can ronojel. Man quetique' chic c'a chuka' oyoval pa tak ivánima, ni man chuka' que'ibanala' ri man c'uluman tüj roma ri ivoyoval. Man tirayij chic c'a nibün itzel cheque ri ch'aka chic, y man tibij chic itzel tak tzij chiquij. Man tibij chic tzij ri man ye c'uluman tüj. \v 9 Man titz'ucula' chic tzij. Xa iyo'on chic can ri itzel c'aslen ri xic'uaj. \v 10 Vocomi jun c'ac'a' c'aslen ic'uan. Ja ri Dios ri xyo'on ri c'ac'a' c'aslen chive. Y rija' nbün c'a chin ri c'ac'a' ic'aslen que nq'uiy y nyixoc más cachi'el rija'. Quiri' nbün chive roma nrajo' que jabel nivetamaj ruvüch rija'. \v 11 Y roma c'o ri c'ac'a' kac'aslen, man jun nbün cheke si roj israelitas o man roj israelitas tüj. Man jun nbün cheke si banun ri circuncisión cheke, ri jun retal ri nquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' que ja richin ri tinamit ri Dios, o xa man banun tüj. Man jun nbün cheke si c'o ba' kak'ij o xa manak. Man jun nbün cheke si roj ximon pa samaj o xa roj libre. Ri nc'atzinej ja ri c'o Cristo pa tak kánima. \p \v 12 Ri Dios juis nkurujo', xojrucha' y xuch'ajch'ojrisaj ri kac'aslen. Roma c'a ri' nc'atzinej que chi jumul nkujoyovan-ki'. Nc'atzin que utz kana'oj quiq'uin conojel, que man nkanimirsaj tüj ki', roj xa tikaya' k'ij cheque ri ch'aka chic achique ri quinojij y nkacoch'on ta. \v 13 Tok c'o jun ri nbanun itzel cheke, tikacoch'o' y tikacuyu'. Cachi'el xbün ri Cristo que xucuy ri kamac roj, quiri' chuka' nc'atzinej que nkabün quiq'uin ri ch'aka chic. Tikacoch'ola' y tikacuyula' c'a ki'. \v 14 Y ja ri nkajo-ki' ri más nc'atzinej. Roma si nkajo-ki', nbün cheke que junan kavüch quiq'uin conojel. \v 15 Y pa tak kánima nc'atzinej c'a chuka' que tic'uje' ri uxlanen richin ri Dios, y ja ta ri' ri nuc'uan kichin. Roma si c'a ri' tok xojroyoj ri Dios, que man ta jun oyoval chikacojol roma junan ta kavüch quiq'uin conojel ri quitaken chic. Nc'atzinej c'a chuka' que tic'uje' matioxinic pa tak kánima roma ri rubanun koma. \p \v 16 Nc'atzin chuka' que ri kánima nojnük riq'uin ri rutzij ri Cristo. Riq'uin ronojel etamabül tikatijola-ki' y tikacukubala' kac'u'x chikachibil ki'. Y tikabixaj rubi' ri Ajaf roma ri matioxinic ri c'o pa tak kánima. Quekabixala' c'a salmos, himnos y ch'aka chic bix ri nye'alüx pa tak kánima roma c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. \v 17 Ronojel c'a ri nkabün, tikabana' pa rubi' ri Ajaf Jesús. Y ronojel ri nkabij, tikabij pa rubi' rija'. Y chi jumul c'a nkumatioxij chin ri Katata' Dios. Xaxe roma ri Jesús tok nkutiquer nkumatioxin chin ri Dios. \s1 Ri c'uluman que nbün jun ralc'ual ri Dios \p \v 18 Rix c'a ixoki', titakej quitzij ri ivachijlal, roma quiri' c'uluman que nibün roma itaken chic ri Ajaf Dios. \v 19 Y rix achi'a', que'ijo' ri ivixjaylal, y man tibanala' oyoval quiq'uin, xa quixoc c'a utz tak achijlonela'. \v 20 Rix ac'uala', chi jumul titakej quitzij ri ite-itata', roma jari' ri nka' chuvüch ri Ajaf Dios que nibün. \v 21 Y rix te'ej-tata'aj, man tiyüc coyoval ri ivalc'ual. Man utz tüj c'a ri nibün si nc'o ruvi' nibün cheque, y romari' nsatz quic'u'x. \v 22 Rix samajela', chi jumul titakej quitzij ri i-patrón. Man tibün c'a que xaxe tok yec'o-apu ri i-patrón iviq'uin tok nyixtaken-vi tzij, xaxe richin quixnimüx que rix utz tak samajela'. Nc'atzinej que riq'uin ronojel ivánima tibana' ri quisamaj, roma nijo' ri Dios y ja rija' ri niya' ruk'ij tok quiri' nibün. \v 23 Achique na c'a ri nibün, riq'uin c'a ronojel ivánima tibana'. Cachi'el xa ta ja ri rusamaj ri Ajaf Jesucristo ri nibün y man quichin tüj ri vinük. \v 24 Y ri Ajaf Jesucristo nuya' c'a ri lok'olüj sipanic chive roma ja rija' ri nisamajij. Iyo'on-vi c'a pa nabey y romari' nyixichinan chila' chicaj. \v 25 Jac'a ri nyebanun itzel, nquic'ul rutojic roma ri itzel nquibün. Roma ri Dios man nutz'et tüj ri vinük si c'o ruk'ij o manak, ri nutz'et rija' ja ri nbanun. \c 4 \p \v 1 Rix patrones, xe c'a ri utz y ri choj tibana' quiq'uin ri isamajela', roma tika-pe chi'ic'u'x que rix chuka' c'o jun Ivajaf chila' chicaj. \p \v 2 Chi jumul c'a tibana' orar, y c'üs ta ri inojibül tok nibün orar. Chi jumul c'a tic'uje' matioxinic iviq'uin. \v 3 Y tibana' orar koma roj chuka', que ri Dios nujük ta jun puerta más cheke richin que nkatzijoj ri c'a ba' tuk'alajrisaj, que roma ri Cristo tok nkucolotüj. Y chutzijosic c'a ri' tok xinoc pa cárcel. \v 4 Tic'utuj c'a chin ri Dios que jabel ta rubixic ninbün tok nintzijoj ri xuk'alajrisaj ri Dios, cachi'el ta ri c'uluman que ninbün. \p \v 5 Y rix tivetamaj c'a nyixbiyin chiquicojol ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo. Jabel ta ri nibün y nibij cheque ri vinük. Man tiya' k'ij que choj nc'o ri tiempo. \v 6 Ronojel ta ri nibij c'o ta utz riq'uin. Cachi'el ta c'o atz'an riq'uin ri itzij richin c'o ruqui'il. Tibana' c'a quiri', richin que xe ta c'a ri c'uluman ri nibij cheque conojel ri c'o nquic'utuj chive. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 7 Ri hermano Tíquico nyerutzijoj c'a chive ri achique nubanun. Rija' jun hermano ri juis ninjo' y nbün-vi c'a ri rusamaj ri Ajaf chi jumul. Vachibil vi c'a chupan ri samaj. \v 8 Y ja rija' ri nintük-e chila' iviq'uin richin nivetamaj achique kabanun y richin nucukuba' ic'u'x. \v 9 Y riq'uin rija' nintük-e chuka' ri hermano Onésimo, ri elenük-pe chila' iviq'uin rix. Ri Onésimo ruyo'on c'a ránima riq'uin ri Dios, y juis ninjo'. Ri ca'i' hermanos re' nquitzijoj c'a chive ronojel ri banatajnük chere'. \p \v 10 Ri hermano Aristarco, ri c'o viq'uin chere' pa cárcel, nutük-e saludos chive. Y quiri' chuka' ri hermano Marcos nutük-e saludos chive. Ja rija' ri ru-primo ri hermano Bernabé. Y xinbij yan c'a chive que si napon chila' iviq'uin, utz ruc'ulic tibana'. \v 11 Chuka' nutük-e saludos chive ri hermano Jesús, ri nbix chuka' Justo chin. Ri oxi' hermanos re' ye nuvinak israelitas. Junan nkusamüj quiq'uin richin que ye q'uiy ta ri nyetaken richin ri Ajaf Jesús y nye'oc ta pa ruk'a' ri Dios. Man jun chic cheque ri nuvinak ri nsamüj ta viq'uin, xaxe rije', y juis nquicukuba' nuc'u'x. \v 12 Ri hermano Epafras nutük-e saludos chive. Y rix jabel ivetaman ruvüch rija' roma chila' iviq'uin rix petenük-vi, y jun utzilüj rusamajel ri Cristo. Rija' riq'uin ronojel ránima nbün orar ivoma. Chi jumul c'a nuc'utuj chin ri Dios que rix niya' ta ivánima riq'uin ri Dios, que ntz'aküt ta ri ic'aslen y nibün ta ronojel ri nrajo' ri Dios que nibün. \v 13 Yin nintz'et c'a que ri hermano Epafras juis nyixruc'uxla'aj, roma ri nbün ivoma rix y coma chuka' ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea y ri yec'o pa tinamit Hierápolis. \v 14 Y chuka' ri hermano Lucas nutük-e saludos chive. Rija' jun c'a ak'omanel y yin juis ninjo'. Ri hermano Demas nutük-e chuka' saludos chive. \p \v 15 Y rix tibana' favor tiya' saludos cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea. Y tiya' saludos chin ri hermano Ninfas y cheque conojel ri hermanos ri nquimol-qui' pa racho rija' richin nquiya' ruk'ij ri Dios. \v 16 Y tok rix isiq'uin chic ri carta re' chiquivüch ri hermanos, tibana' c'a que tisiq'uis chuka' chiquivüch ri hermanos ri yec'o pa tinamit Laodicea. Y quiri' chuka' ri jun chic carta ri ninbün-e cheque rije', ninjo' que rix nisiq'uij chuka'. \v 17 Y tibana' c'a favor tibij chin ri hermano Arquipo que yin juis nquiquicot riq'uin, roma rija' nbün ri samaj ri yo'on chin roma ri Ajaf, y man tutanaba' c'a rubanic ri samaj ri'. \p \v 18 Yin Pablo nintük c'a e saludos chive. Y titz'eta' c'a ri ruq'uisbül parte chin ri carta re', riq'uin c'a nuk'a' yin xinbün-vi-e chin nk'alajin que ja yin xintz'iban-e chive. Y man timestaj que yinc'o pa cárcel. Ri ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios xtic'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.