\id ACT - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h HECHOS \toc1 Vuj pari' ri xquibanala' ri apóstoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 Vuj pari' ri xquibanala' ri apóstoles \c 1 \s1 Ri Lok'olüj Espíritu npu'u-vi \p \v 1 Nimalüj Teófilo, chupan c'a ri jun vuj ri xinbün-e chave nabey, nutz'iban c'a e ri samaj ri xutz'ucutüj can rubanun ri Jesús, y ri xutz'ucutüj can chuka' ruc'utic chiquivüch ri vinük. \v 2 Y xutanaba' can chupan ri k'ij tok rija' xbe chila' chicaj. Pero tok rija' c'a man jani nbe chila' chicaj, riq'uin ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a cheque ri ru-apóstoles ri ye rucha'on, ri nc'atzin que nquibün can, tok rija' nbe. \v 3 Y rija' xutij pokonül, y xcamsüs. Pero tok rija' c'astajnük chic pe, xuc'utula' c'a ri' chiquivüch. Cuarenta k'ij ri xerubanala' quiri'. Y c'o ch'aka chic ri xerubanala' richin tetamüx que c'üs vi. Y c'o c'a chuka' xubila' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. \p \v 4 Y jun mul tok ri Jesús y ri ye ru-apóstoles quimolon-qui', ri Jesús xbij cheque: Quixc'uje' c'a chere' pa tinamit Jerusalén. Man quixel-e. Tivoyobej hasta npu'u ri nubin chive. Tivoyobej c'a ri Lok'olüj Espíritu ri rusujun-pe ri Dios que nuya'. \v 5 Roma rix ivetaman que ri Juan riq'uin ya' xerubün bautizar ri vinük. Jac'a rix, pa ca'i-oxi' k'ij apu, riq'uin ri Lok'olüj Espíritu nyixban bautizar, xbij ri Jesús. \s1 Tok ri Jesús xtzolij-e chila' chicaj \p \v 6 Y ri quimolon c'a qui' xquic'utuj chin ri Jesús: Ajaf, ¿man ja tüj k'ij re' tok nkojacol roj israelitas chin ri nquibün mandar pa kavi' ja pa kak'a'? xquibij chin. \p \v 7 Pero ri Jesús xbij cheque: C'a ja na ri Nutata' nbin jampe' nbanatüj ri', y man nc'atzin tüj que nivetamaj rix. \v 8 Xaxe c'a tivetamaj, que tok ri Lok'olüj Espíritu nka-pe pan ivi', nic'ul c'a ivuchuk'a', y nquinik'alajrisaj chiquivüch ri vinük pa tinamit Jerusalén, y cheque ri vinük ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chere' pa ruch'ulef Judea y pa ruch'ulef Samaria, y cheque chuka' conojel vinük pa ch'aka chic ruch'ulef chi nüj chi nakaj, xbij ri Jesús. \p \v 9 Y xe chic c'a ri tzij ri' ri xbij can. Roma ri yec'o riq'uin ri Jesús chiri', quitz'eton-apu c'a tok xcatüj-e chiquivüch chicaj, y xoc-e pa jun sutz', y man xquitz'et tüj chic. \v 10 Y ri apóstoles c'a quitz'eton c'a tok xbe chicaj. Tok c'a xquina' xebec'ulun ye ca'i' cachi'el achi'a' quiq'uin, ri quicusalon sük tak tziük. \v 11 Y ri ca'i' cachi'el achi'a' ri' xquibij c'a cheque ri ye ru-apóstoles ri Jesús: Achi'a' ri nyixpu'u pa ruch'ulef Galilea, man c'uluman tüj tok nyixtzu'un-e chicaj. Ri Jesús ri xitz'et que xbe chicaj vocomi, npu'u chic c'a jun bey. Y cachi'el ri xbün-e ri xbe, quiri' chuka' nbün pa ruca'n mul tok nka-pe chila' chicaj, xquibij cheque. \s1 Ri Matías xoc apóstol pa ruq'uexel ri Judas \p \v 12 Y ri apóstoles xe'el c'a pe chiri' pari' ri juyu' rubini'an Olivos, y xetzolij pa tinamit Jerusalén. Ri juyu' Olivos man nüj tüj quicojol riq'uin ri Jerusalén, xa colope' pa jun kilómetro. \v 13 Y tok xe'apon c'a, xejote-e pa ruca'n piso richin ri jay ape' yec'o-vi-pe: Ri Pedro, ri Jacobo, ri Juan, ri Andrés, ri Felipe, ri Tomás, ri Bartolomé, ri Mateo, ri jun chic Jacobo ri ruc'ajol ri jun achi rubini'an Alfeo, ri Simón ri c'o quiq'uin ri molaj achi'a' ri nbix celadores cheque, ri ncajo' que nquibün mandar ri israelitas pa ruq'uexel ri aj-Roma, y ri Judas ri ye quichak' qui' riq'uin ri Jacobo. \v 14 Y conojel rije' chi jumul c'a nquibün orar, junan quivüch conojel, ye cachibilan ri María ri rute' ri Jesús, ri ye ruchak' ri Jesús, y ri ch'aka chic ixoki' ri cachibilan más banun can. \p \v 15 Y jun k'ij tok quimolon c'a qui' jun colope' ciento veinte hermanos, ri Pedro xbepa'e-pe chiquicojol, y xbij c'a cheque: \v 16 Hermanos, ri jun ka-rey ri xc'uje' ojer can y rubini'an David, rutz'iban c'a can ri tzij ri xeruya' ri Lok'olüj Espíritu pa ránima. Chupan c'a ri vuj ri rutz'iban can rija', c'o c'a ri nch'o pari' ri Judas ri xuc'uan quibey ri vinük ri xebe chutz'amic ri Jesús. Nc'atzinej c'a que xbanatüj ri'. \v 17 Y ri Judas ri' xoc-vi kachibil, y c'o c'a samaj ri xbün chuka'. \v 18 Y riq'uin ri rutumin rija' xlok' jun ulef. Ja tumin ri' ri xuc'ul roma xujüch-e ri Jesús. Ri Judas xucamsaj-ri'. Rija' xcubucu', y ronojel ri rupan hasta cala' xetzaka', tok xka-ka pan ulef. \v 19 Y tok xbanatüj re', conojel c'a ri vinük aj-Jerusalén xe'etaman, y romari' tok Acéldama xbix chin ri ulef ri'. Y jari' ri bi'aj ri nquiya' rije' chin jun ulef richin quic'. \v 20 Romari' bin chupan ri vuj rubini'an Salmos: \q1 Man jun c'a tic'uje' chupan ri racho, xa timalix can. \m Y chuka' nbij: \q1 Toc chic jun ruq'uexel richin npa'e' can chuvüch ri rusamaj, nbij. \p \v 21 Roma c'a ri', nc'atzin c'a que nkacanoj jun ruq'uexel ri Judas, pero ja ri chiquicojol ri achi'a' ri ronojel tiempo yec'o-vi kiq'uin, y ri ye benük-vi kiq'uin tok xc'uje' ri Ajaf Jesús. \v 22 Jun cheque ri yec'o-pe kiq'uin tok xban bautizar ri Jesús roma ri Juan, y xc'uje' kiq'uin hasta tok xbe chila' chicaj, y xel-e chikacojol. Nc'atzin c'a que nuk'alajrisaj junan kiq'uin roj achique rubanic tok ri Jesús xbec'astüj-pe chiquicojol caminaki', xbij ri Pedro. \p \v 23 Y jari' xquiya' quibi' ye ca'i'. Xquiya-apu ri rubi' ri José ri rubini'an Barsabás y nquibij chuka' Justo chin, y ri rubi' ri Matías. \v 24 Y xquibün c'a orar, quere': Ajaf, rat ri natz'et ri cánima conojel, tac'utu' c'a chikavüch achique c'a cheque ri ca'i' achi'a' re' ri acha'on, \v 25 richin ntoc can apóstol pa ruq'uexel ri Judas, y npa'e' chuvüch ri samaj. Roma ri Judas xa xuya' can ri samaj, roma ri itzel xerubanala'. Y vocomi rija' xapon yan chupan ri lugar ape' c'uluman que napon-vi, xquibij. \p \v 26 C'ateri' xquiya' pan atz'anin. Y ri achi c'a ri xc'uje' can pa ruq'uexel ri Judas richin ntoc cachibil ri once apóstoles, ja ri rubini'an Matías, roma pari' rija' xka-vi can ri samaj ri'. \c 2 \s1 Ri k'ij tok xka-pe ri Lok'olüj Espíritu \p \v 1 Y tok xka-pe c'a ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas rubini'an Pentecostés, ri quitaken c'a ri Ajaf Jesús quimolon c'a qui' pa jun jay. Junan c'a quivüch. \v 2 Y man jun c'a runaben tok jari' c'o jun ri xk'ajan ri chicaj, cachi'el tok c'o jun nimalüj cakik' ri nk'ajan petenük. Y re' xunojsaj ri jay ape' quimolon-vi-qui', ye tz'uyul. \v 3 Y ri yec'o c'a chiri', xquitz'et c'a que ri cachi'el ruxak-k'ak' nuch'arala-ri' y jujun ri xec'uje' pa quivi' chiquijujunal. \v 4 Y xquitz'om nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri xa man ye quetamalon tüj. Pero quiri' xbanatüj roma ri Lok'olüj Espíritu xunojsaj ri cánima, y jari' ri xbanun cheque richin que xech'o pa ch'aka chic ch'abül. \p \v 5 Y chiri' pa tinamit Jerusalén ri k'ij ri', ye juis c'a israelitas ri nquitakej ri Dios ri quimolon-qui' richin nquiya' ruk'ij ri Dios. Ye juis c'a cheque ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, ri ye petenük. \v 6 Pero roma ri xk'ajan, ri vinük xebec'ulun-pe y xquimol-apu-qui'. Y stape' (aunque) ri vinük re' xa man junan tüj quich'abül, roma man junan tüj ape' ye petenük-vi, pero tok ri ye tzeklebey richin ri Jesús xebech'o-pe, xk'ax cheque, roma pa jalajoj c'a ruvüch ch'abül xech'o-vi. Ri vinük xsatz quic'u'x tok xcac'axaj re'. \v 7 Xsatz-vi quic'u'x roma ri xcac'axaj y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Man aj-Galilea tüj ri nyech'o? \v 8 ¿Entonces achique c'a roma tok roj nk'ax cheke ri nquibij? Tok roj xa man junan tüj kach'abül chikajujunal, nquibij. \v 9 Roma yec'o cheke roj ri ye aj-chere' pa ruch'ulef Judea, yec'o ri ye petenük pa ruch'ulef Partia, pa ruch'ulef Media, pa ruch'ulef Elam, pa ruch'ulef Mesopotamia, pa ruch'ulef Capadocia, pa ruch'ulef Ponto, pa ruch'ulef Asia, \v 10 pa ruch'ulef Frigia, pa ruch'ulef Panfilia, pa ruch'ulef Egipto, y yec'o chuka' ye petenük más c'a cala' chin ri tinamit Cirene pa nimalüj ruch'ulef rubini'an África. Yec'o ye petenük pa tinamit Roma. Y chiquicojol rije' yec'o ri ye israelitas pa calaxic y yec'o ri xe'oc israelitas xaxe roma ri nquitakej ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 11 Y yec'o c'a chuka' vinük ri ye petenük pa ruch'ulef Creta y pa ruch'ulef Arabia. Y conojel c'a ri vinük re' xquibij ri nimalüj rusamaj ri Dios, y pa tak kach'abül ka roj xkac'axaj-vi, xquibij. \p \v 12 Y conojel man jun bey c'a quitz'eton que nbanatüj ta quere'. Romari' man nquil tüj c'a achique nquinuc, y nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique chi tzij re'? nquibij ri ch'aka. \p \v 13 Pero yec'o c'a vinük ri xa nyetze'en-apu chiquij ri ye nojnük riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, y nquibila' c'a: La' xa ye k'abarela', nquibij. \s1 Tok ri Pedro c'a nabey xutzijoj ri Jesucristo chiquivüch ri israelitas \p \v 14 Y ri Pedro y ri ye once chic apóstoles xebepa'e-pe chiquivüch ri vinük. Y ri Pedro xch'o c'a, y xbij: Nuvinak ri rix aj chere' pa Judea, y rix chuka' ri rixc'o pa Jerusalén ri k'ij re', tivac'axaj c'a ri ninbij chive, y tivetamaj \v 15 que cheke konojel ri kamolon-ki' chere' man jun ri k'abarel tüj. Man cachi'el tüj c'a ri ninuc rix. Xaxe vocomi las nueve chin ri xsaker. Xa c'a juis nim ta ri ak'a' que c'o ta jun ri k'abarel ta. \v 16 Ri xbanatüj vocomi, tz'iban c'a chupan ri rutzij ri Dios, y ja ri achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri rubini'an Joel, ri tz'ibayon can. \v 17 Y chupan ri rutz'iban can rija', ri Dios nbij: \q1 Chupan ri ruq'uisbül tak k'ij, \q1 ninya-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük, \q1 y chi xtani' chi alabo' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque. \q1 Y ri c'a ye c'ajola', pa jun cachi'el achic' nquitz'et ri nink'alajrisaj cheque. \q1 Y ri achi'a' ye rajatük chic, pa cachic' c'a ri c'o nyenk'alajrisaj cheque. \q1 \v 18 Nintük chuka' ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki', \q1 y rije' nquik'alajrisaj ri ninbij cheque. \q1 \v 19 Y chupan ri caj ninbün que nyebanatüj ri man jun bey ye tz'eton tüj, \q1 y quiri' chuka', chuvüch ri ruch'ulef. \q1 Ninbün c'a que nyetz'etetüj quic', k'ak', y sib ri cachi'el chic nimak' tak sutz'. \q1 \v 20 Y ri k'ij man nsakrisan tüj chic. \q1 Ri ic' ntoc cachi'el quic'. \q1 Quere' c'a ri nbanatüj nabey tok man jani nka-pe ri k'ij richin ri Ajaf, \q1 chupan ri nimalüj k'ij tok nbün mandar pa quivi' ri vinük. \q1 \v 21 Y conojel c'a ri nyec'utun que ja ri Ajaf ri nto'on quichin, nyecolotüj-vi. Jari' ri rutz'iban can. \p \v 22 Y jari' chuka' tok ri Pedro xbij: Nuvinak israelitas, tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ri Jesús ri aj-Nazaret, ja ri Dios ri banayun-pe chin que q'uiy ri xerubanala' chi'icojol. Xerubanala' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj. C'o-vi ri xerubanala' rija' richin xk'alajin chivüch que ja vi ri Dios ri takayon-pe richin. Rix ivetaman chuka'. \v 23 Pero ri Dios xuya' c'a k'ij que xjach ri Jesús pan ik'a', roma quiri' ri runucun-pe. Y rix xiya' pa quik'a' vinük ri xa man nquibün tüj ri nbij ri rutzij ri Dios, xaxe richin que xquicamsaj chuvüch ri cruz. \v 24 Pero riq'uin ri ruchuk'a' ri Dios, ri Jesús xbec'astüj-pe, y xcolotüj-pe pa ruk'a' ri camic, roma ri camic man xtiquer tüj xch'acon chirij. \v 25 Romari' ri rey David rubin c'a pari' ri Jesús: \q1 Chi jumul c'a nintz'et que ri Ajaf c'unük chinuvüch. \q1 Man jun achique tüj nbanun chuve richin ninxbij-vi', roma c'o viq'uin pa vajquik'a' (nu-derecha). \q1 \v 26 Y romari' nquicot ri vánima, y quicot chuka' nquich'o. \q1 Y stape' (aunque) nquicom, ninyo'on vánima que ninc'ul ri utz richin ri Dios. \q1 \v 27 Rat nu-Dios, man c'a nquinaya' tüj can chiquicojol ri caminaki', \q1 ni man c'a chuka' naya' tüj k'ij que ri nuch'acul yin, ri Lok'olüj Ac'ajol, nk'ey tüj. \q1 \v 28 Nac'ut c'a ri utzilüj rubeyal richin ri c'aslen chinuvüch, \q1 y juis nquicot ri vánima tok nquic'uje' aviq'uin, nbij ri rutz'iban can ri David. \p \v 29 Y jari' chuka' tok ri Pedro xbij: Nuvinak, rix ivetaman que ri jun kaxquin-kamama' can, ri rey David xcom, y xmukutüj. Y ri ape' mukun-vi can, c'a c'o ri tiempo re'. \v 30 Y ri David jun k'alajrisüy richin ri xbix chin roma ri Dios. Retaman c'a que ri Dios xuchok'obej que jun cheque ri ruxquin-rumam can rija' jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y jari' ri nc'uje' can pa ruq'uexel rija', y ntoc Rey. \v 31 Y ri David, cachi'el xutz'et yan c'a ri nyebanatüj. Xch'o pari' ri c'astajbül richin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, que ri ránima man nc'uje' tüj can chiri' chiquicojol ri caminaki', y que ri ruch'acul man nc'uje' tüj can chuka' richin nk'ey-ka. \v 32 Y konojel roj, yin y ri yec'o viq'uin, ketaman y nkatzijoj que ja ri Dios ri xbanun chin ri Jesús richin xbec'astüj-pe. \v 33 Y xuc'u'üx chuka' chila' chicaj roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y rija' xuc'ul c'a ri Lok'olüj Espíritu ri sujun roma ri Rutata'. Y tok rija' xuc'ul yan c'a ri Lok'olüj Espíritu, xutük c'a pe kiq'uin roj, y ja yan c'a rusamaj re' ri xitz'et y xivac'axaj-e kiq'uin ri vocomi. \v 34 Y tok ri David xch'o c'a pari' ri jun ri nc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', man pari' tüj rija' xch'o-vi, roma ri xc'astüj-e y xbe chila' chicaj, ja ri Cristo. Y ri David rutz'iban can c'a chuka': \q1 Ri Ajaf Dios xbij chin ri Vajaf ri Cristo: \q1 Catz'uye-pe pa vajquik'a' (nu-derecha), \q1 \v 35 y nyenjüch pan ak'a' ri nye'etzelan avichin. \q1 Quiri' ri rutz'iban can ri David. \p \v 36 Vocomi yin nquich'o c'a chive chi'ivonojel rix ri ruxquin-rumam can ri Israel rix ri rixc'o-pe y chuka' ri man yec'o tüj pe. Tivetamaj c'a que ketzij vi que ri Jesús ri xitük rucamsasic chuvüch ri cruz, ja vi rija' ri banun-pe chin roma ri Dios que ja rija' ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, y que ja rija' ri Rajaf ronojel. \p \v 37 Y tok ri vinük xcac'axaj ri xbij ri Pedro, xk'oxon cánima, y xquic'utuj c'a chin ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles: Hermanos, ¿achique ri c'uluman que nkabün? xquibij. \p \v 38 Y ri Pedro xbij cheque: Titzolij-pe ic'u'x riq'uin ri Dios, y pa rubi' ri Ajaf Jesucristo tibana-e bautizar ivi', richin quiri' ncuyutüj ri imac. Y ri Dios nuya' ri Lok'olüj Espíritu chive. \v 39 Roma jare' ri rusujun ri Dios, man xe tüj chive rix, ni man xe tüj chuka' cheque ri ivalc'ual rix, xa cheque c'a conojel vinük ri yec'o nüj y ri yec'o nakaj, cheque vi c'a conojel ri vinük ri nyeroyoj ri Kajaf Dios. \p \v 40 Y ri Pedro c'o c'a ch'aka chic tzij ri xeruk'alajrisala' cheque. Rija' xuya' c'a rubeyal chiquivüch ri vinük quiq'uin tzij cachi'el re': Quixel-pe chiquicojol ri vinük richin ri tiempo re', ri xa ye satznük pa quimac, richin quiri' nyixcolotüj c'a pe, nbij c'a cheque. \p \v 41 Y ri vinük c'a ri xec'ulun ri rutzij ri Dios pa tak cánima chupan ri k'ij ri', xeban bautizar. Ri quitaken ri Jesús, xeq'uiyür c'a, roma chupan ri k'ij ri' xe'oc c'a quiq'uin ye colope' oxi' mil vinük. \v 42 Y man jun bey c'a nquimalij ta quic'u'x, xa chi jumul c'a nquimol-qui' richin ncac'axaj ri quitijonic ri apóstoles. Junan chuka' quivüch. Junan nquimol-qui' richin nquic'ux ri caxlan-vüy richin nquic'uxla'aj ri rucamic ri Ajaf Jesús, y junan chuka' nquibün orar. Chi jumul c'a quiri' nquibün. \s1 Ri rubanic c'aslen ri xquic'uaj ri nabey tak takenela' richin ri Jesucristo \p \v 43 Y q'uiy c'a milagros ri nyebanalox coma ri apóstoles. Y ri milagros ri nyequibanala' rije', nquik'alajrisaj c'a que ye rusamajela' ri Dios. Y roma ri milagros ri' conojel ri vinük ntz'etz'iyuj quic'u'x. \v 44 Y conojel ri quitaken ri Jesús, c'o c'a jun quichak'lonel quiq'uin, y nquijachala' chiquivüch ri quichajilon. \v 45 Y richin nyequitola' ri hermanos ri c'o nc'atzin cheque, nyequic'ayila' ri achique na ri quichajin. \v 46 Y pa racho ri Dios k'ij-k'ij c'a yec'o-apu, y junan c'a quivüch conojel. Y tok nquibün c'a va'in pa jun jay, riq'uin c'a ronojel cánima y quicot. \v 47 Y nquiya' ruk'ij ri Dios. K'ij-k'ij c'a yec'o más ri nyecolotüj, roma ja ri Ajaf ri nbanun cheque que nyeq'uiyür. Y rije' utz c'a nyetz'et coma ri vinük. \c 3 \s1 Pa rubi' ri Jesucristo xc'achojrisüs jun achi ri man ntiquer tüj nbiyin \p \v 1 Jun k'ij ri Pedro y ri Juan cachibilan-qui' ye benük c'a e richin nyebe pa racho ri Dios. Las tres ri xkak'ij jari' tok ye benük-e, chupan ri hora richin oración. \v 2 Y chiri' pa jun ruchi' ri racho ri Dios ri Jabel Oc Ntzu'un nquibij chin, ronojel c'a k'ij c'o jun achi c'utuy-limosna ri nyebeyo'on can. Ri jun achi re' pa ralaxic c'a petenük ri man ntiquer tüj biyinük. Rija' nuc'utuj c'a can limosna cheque ri vinük nye'oc-apu chiri'. \v 3 Y tok ri Pedro y ri Juan ya ja nye'oc apu pa racho ri Dios, ri achi c'utuy-limosna c'o c'a nuc'utuj chuka' cheque rije'. \v 4 Pero ri Pedro xutz'et-xutz'et ri achi, y chuka' quiri' xbün ri Juan, y c'ateri' ri Pedro xbij chin ri achi: Kutz'eta' na pe', xbij. \p \v 5 Y ri achi xerutz'et na vi apu, y royoben c'a achique ri nquiya' can chin. \v 6 Jari' tok ri Pedro xbij chin: Yin man jun tumin ri nquichajin que ninya' ta chave. Xaxe c'a ri yo'on chuve, jari' ninya' chave, xbij. Y jari' tok xbij chin: Pa rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret cacatüj, y cabiyin-e, xbij. \p \v 7 Y ri Pedro xutz'om c'a ri rajquik'a' (ru-mano derecha) ri achi richin xpa'e'. Y jari' xchojmir. Ri rakün xec'uje' c'a e cuchuk'a' y quiri' chuka' ri rukul tak rakün. \v 8 Y ri achi ri', tok xtz'am ruk'a' roma ri Pedro richin npa'e-e, jutzoc' xuya', y xbiyin c'a e. Y junan chic ri xoc-apu quiq'uin ri Pedro y ri Juan chiri' pa racho ri Dios. Nropin c'a ri benük, y nuya' chuka' ruk'ij ri Dios. \v 9 Y ye juis c'a vinük ri xetz'eton richin, que nbiyin y nuya' ruk'ij ri Dios ri achi ri'. \v 10 Ri vinük quetaman c'a que ja achi ri' ri c'utuy-limosna, ri nc'uje' chiri' pa ruchi-jay ri Jabel Oc Ntzu'un nbix chin, ri jun ruchi-jay richin ri racho ri Dios. Romari' ri vinük ri' xsatz quic'u'x pari' roma ri xbanatüj chiri'. \s1 Tok ri Pedro xch'o chiquivüch ri vinük chiri' pa racho ri Dios \p \v 11 Y ri achi ri xc'achojrisüs ye ruk'ateten c'a ri Pedro y ri Juan. Y ye juis ri vinük ri xe'apon chiquitz'etic chiri' pa jun corredor, ri Richin Rey Salomón nquibij chin. Chanin c'a xquimol-apu-qui'. Ri vinük c'a re' man jun bey quitz'eton tüj que nbanatüj quere'. \v 12 Y tok ri Pedro xerutz'et ri vinük, xbij c'a cheque: Nuvinak israelitas, ¿achique c'a roma tok cachi'el nsatz ic'u'x roma ri xbanatüj? ¿Y achique roma tok ja roj ri nkujitz'et? Roma ri achi re' xbiyin-e, pero man ja tüj ri kuchuk'a' roj ri xbanun, y chuka' man ja tüj ri utz ri nkabün chuvüch ri Dios ri xbanun. \v 13 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive: Ri Katata' Dios, ri qui-Dios chuka' ri kaxquin-kamama' ri xec'ase' ojer can, cachi'el ri Abraham, ri Isaac, ri Jacob, rija' xbün c'a chin ri Jesús, ri Ruc'ajol, que c'o ruk'ij. Pero rix man xijo' tüj xinimaj que ja rija' ri Ruc'ajol ri Dios. Xa xiya' pa ruk'a' ri gobernador rubini'an Pilato. Y tok ri gobernador rubin chic que nucol-e, rix man xijo' tüj. Rix xa q'uiy ri xibij-apu chirij. \v 14 Xa ja ri jun camsüy vinük xibij que ticol-e, y ri lok'olüj y choj chuka' ri ruc'aslen, jari' ri xiya' can pa ruq'uexel. \v 15 Y riq'uin ri' xitük c'a pa camic ri Jesús ri nyo'on c'aslen. Pero ri Dios xbün chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Nkabij c'a quere' chive roma roj xkatz'et-vi tok c'astajnük chic pe. \v 16 Y ri jun achi ri nitz'et-pe rix ri c'o chere' ivetaman chuka' ruvüch, xc'achoj, roma pa rubi' ri Jesús xkac'utuj-vi. Y ri achi xc'achoj-vi roma xuya' chuka' ránima riq'uin ri Jesús. \p \v 17 Rix nuvinak y ri más nimalüj ri yec'o chi'icojol, tok xiya' pa camic ri Jesús, xinuc que rija' xa choj jun achi y man xitz'et tüj que ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 18 Xbanatüj-vi c'a cachi'el runucun-pe ri Dios. Y quiri' ri tz'iban c'a can coma conojel ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can. Rije' quitz'iban c'a can que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nc'atzinej c'a que nuc'usaj na pokonül. \v 19 Vocomi titzolij c'a pe ic'u'x riq'uin ri Ajaf Dios y tijalatüj ri ic'aslen, richin quiri' ncuyutüj y nsu'tüj ri imac. Y nyepu'u c'a tiempos richin uxlanen tok ri Ajaf c'o chic iviq'uin. \v 20 Y ri Ajaf Dios nutük c'a pe ri Jesucristo pa ruca'n mul, ri Jesucristo ri yo'on-pe rutzijol chive roma ri Ajaf Dios. \v 21 Jac'a vocomi, nc'atzinej que nc'uje' na chila' chicaj, c'a tok napon na ri k'ij tok nban c'ojlen ronojel. Quiri' nbij ri Dios chupan ri ye quitz'iban can ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can. \v 22 Y ri Moisés xbij c'a cheque ri kaxquin-kamama' can: Ri Kajaf Dios nuyüc c'a pe jun ri nk'alajrisan ri rutzij cheque ri kaxquin-kamam can, cachi'el rubanun viq'uin yin. Rija' kavinak vi y tivac'axaj c'a ronojel ri nbij chive. \v 23 Y achique c'a ri man nutaken tüj chin, nka-ka c'a ri camic pari' y ntelesüs c'a e chiquicojol ri ye rutinamit chic ri Dios, nbij ri rutz'iban can ri Moisés. \p \v 24 Y ri Pedro xbij chic c'a chuka' cheque ri vinük: Conojel ri xek'alajrisan ri tzij ri xbix cheque roma ri Dios ojer can, cachi'el ri Samuel y ri ch'aka chic, pari' ri ntajin nyebanatüj vocomi. \v 25 Y ivichin c'a rix ri ye rusujun can ri Dios chupan ri ye tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can. Y ivichin chuka' rix ri xusuj tok xbün ri jun trato quiq'uin ri ojer tak kaxquin-kamama' can, tok xbij chin ri Abraham que conojel ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef nquic'ul c'a utz roma ri ruxquin-rumam can rija', ri nye'alüx. \v 26 Y tok ri Dios xbün c'a que ri Jesús ri Ruc'ajol xbec'astüj-pe, chi'icojol c'a rix xutük-vi nabey. Rija' xrajo' c'a xuya' can utz chi'icojol, richin quiri' chi'ijujunal xiya' ta can rubanic ri mac. \c 4 \s1 Ri Pedro y ri Juan xetz'am y xe'uc'u'üx chiquivüch ri ye más-nimalüj vi chiquicojol ri israelitas \p \v 1 Ri Pedro y ri Juan c'a nyech'o na c'a chiquivüch ri vinük, tok xeka-pe ri sacerdotes ye cachibilan-pe ch'aka ri achi'a' saduceos, y chuka' ri achi uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela' pa racho ri Dios. \v 2 Y ri achi'a' c'a re' juis catajnük-pe coyoval chiquij ri Pedro y ri Juan, roma nyequitijoj ri vinük. Nquitzijoj c'a cheque ri vinük achique rubanic tok ri Jesús xc'astüj y xa camnük chic e, y romari' conojel chic ri caminaki' nyec'astüj chuka', nquibij c'a cheque ri vinük. \v 3 Romari' xequitz'om-e ri ca'i' apóstoles ri', y xequiya' pa cárcel. Y man xechojmirsüs tüj c'a ri k'ij ri', roma xa xkak'ij yan chiri'. Xa c'a ja ri ruca'n k'ij. \v 4 Y ye q'uiy c'a cheque ri vinük xetaken ri rutzij ri Dios. C'a ri k'ij ri', xaxe ri achi'a' yec'o colope' jun vo'o' mil. \p \v 5 Chupan c'a ri ruca'n k'ij, xquimol-qui' chiri' pa tinamit Jerusalén ri ye más nimalüj chiquicojol ri israelitas, ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 6 Y chuka' ri Anás ri nimalüj sacerdote, ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, y conojel chic c'a ri ye coxpochel ri nimalüj tak sacerdotes, xquimol chuka' apu qui' quiq'uin. \v 7 Y c'ateri' c'a xquitük quic'amic ri Pedro y ri Juan. Y tok yec'o chic c'a apu chiri' chiquivüch, xquic'utuj c'a cheque: ¿Achique yo'on k'ij chive richin que rix nibün quere'? ¿Y achique chok pa rubi' richin xic'achojrisaj ri achi? xquibij. \p \v 8 Y ri Pedro, nojnük c'a ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, xbij c'a cheque: Rix achi'a' ri rix más nimalüj chupan ri katinamit Israel, y rix chuka' rajatük ri c'o ik'ij: \v 9 Rix nic'utuj c'a cheke pari' ri utz ri xkabün chin jun achi yava', richin nivetamaj achique rubanic tok xc'achoj. \v 10 Tivetamaj c'a rix ri rixc'o-pe chere', y tiquetemaj c'a chuka' conojel ri kavinak israelitas, que ri jun achi ri c'o chere' chivüch xc'achoj tok xkabij pa rubi' ri Jesucristo ri aj-Nazaret, ri Jesucristo ri xitük rucamsasic chuvüch ri cruz, pero ri Dios xbün que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. Ja pa rubi' rija' xc'achoj ri jun achi re'. \v 11 Ri Jesús ibanun c'a chin cachi'el ri rutz'iban can pa rutzij ri Dios que man jun nc'atzin-vi, cachi'el nquibün ri ch'aka banuy tak jay chin jun abüj, nquibij que xa man nc'atzin tüj. Pero ri Abüj re' xa jare' ri nc'atzin richin que man ntzak tüj ri jay. Y ri Jesús xban c'a chin vocomi que ja rija' ri más nc'atzin. \v 12 Y man jun chic c'a ri nilitüj tüj colonic riq'uin. Roma chuvüch ri ruch'ulef xa man jun chic ri yo'on tüj pe cheke roj vinük richin nkucolotüj ta, xbij ri Pedro. \p \v 13 Y tok ri achi'a' ri ye más nimalüj vi xequitz'et ri Pedro y ri Juan, xe' xquica'yej. Roma stape' (aunque) manak q'uiy achique quetamalon, manak xbiri' quiq'uin. Juis c'a k'alüj que rije' xec'uje' riq'uin ri Jesús. \v 14 Y man jun c'a xquibij chic cheque ri ye ca'i' apóstoles, roma c'o-apu ri achi ri xc'achojrisüs. Pa'ül-apu chiri' quiq'uin. \v 15 Y ri Pedro y ri Juan xe'elesüs c'a e ri ape' yec'o-vi ri achi'a' pa comon ye banun mandar y juzgar, richin quiri' pa quiyon na ri achi'a' ri' nyenucun can. \v 16 Y ri achi'a' re' nquibila' c'a chiquivüch: ¿Achique c'a nkabün cheque? Roma man jun vinük chere' pa Jerusalén ri man ta etamayon que xbanatüj jun nimalüj milagro. Y romari' roj man nkutiquer tüj nkevaj chuka'. \v 17 Y xaxe c'a richin man nbiyin más rutzijol ri xbanatüj, quekaxbij-e, richin quiri' man nquitzijoj chic ri Jesús cheque ri vinük. \p \v 18 Y tok xe'oyox chic c'a apu ri Pedro y ri Juan, xbix c'a cheque que man chic quequitijoj ri vinük, que man chic tiquitzijoj ri Jesús cheque ri vinük. \v 19 Pero ri Pedro y ri Juan xech'o-apu, y xquibij cheque: Tibij na c'a cheke: ¿Achique ta nbij ri Dios, xa ta ja ri nibij rix ri nkabün y man nkabün tüj ri nbij rija'? \v 20 Roj man nkutiquer tüj nkabün que man ta chic nkabij cheque ri vinük ri xkatz'et y xkac'axaj riq'uin ri Jesús, xquibij. \p \v 21 Y jari' tok ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, q'uiy c'a ri xquibij-e cheque ri Pedro y ri Juan xe richin nyequixbij. Y c'ateri' xquiya-e k'ij cheque richin xebe. Xa man jun xquil xquibün ta cheque, roma ri vinük xa nquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma ri achi xc'achojrisüs. \v 22 Roma ri achi c'a ri' más chic cuarenta rujuna', pero xc'achoj roma ri milagro ri'. \s1 Ri takenela' nquic'utuj c'a cuchuk'a' chin ri Dios \p \v 23 Y tok ri Pedro y ri Juan xesek'opis-e, choj xetzolij c'a quiq'uin ri cachibil, y xbequitzijoj c'a cheque ronojel ri bin-e cheque coma ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. \v 24 Y tok ri cachibil xcac'axaj ri xquitzijoj, junan c'a xquibün orar conojel y xquibij c'a chupan ri qui-oración: Nimalüj Ajaf Dios, rat ri xabanun ronojel, rat ri xabanun ri caj y ri yec'o chupan, rat ri xabanun ri ruch'ulef y ri yec'o chuvüch, rat ri xabanun ri mar y ri yec'o chupan. \v 25 Rat ri xabün que xsamüj ri Lok'olüj Espíritu pa ránima ri asamajel xubini'aj David, richin xbij: \q1 Xa pa quirayibül ri vinük tok pa tak ruch'ulef xaxe itzel tak quinojibül nyequibanala', \q1 y ri vinük ri yec'o pa tak tinamit xaxe ri man jun rakalen ri nyequinojij. \q1 \v 26 Y nyebecatüj-pe ri reyes richin ri ruch'ulef. \q1 Y ri más nimalüj chiquicojol xquimol c'a qui', \q1 richin xecatüj chavij rat Ajaf Dios, y chirij chuka' ri Jesucristo ri Jun ri acha'on-pe y atakon-pe. \q1 Quiri' rutz'iban can ri David. \p \v 27 Y ketzij vi, que cachi'el ri tz'iban can, quiri' ri xbanatüj. Roma ri rey Herodes y ri jun chic gobernador rubini'an Poncio Pilato, ch'aka ri israelitas y ch'aka chic ri man ye israelitas tüj, xquimol-qui' chere' pa tinamit Jerusalén richin xecatüj chirij ri Jesús ri lok'olüj Ac'ajol ri xatük-pe. \v 28 Pero nc'atzin c'a que nbanatüj na ri ja pan ak'a' rat c'o-vi, y ri anucun-pe ojer-ojer, y jare' vi ri xquibün rije'. \v 29 Ajaf, vocomi c'a tatz'eta' que ri vinük re' nyexbin, roma catanük coyoval chikij roj asamajela'. Y romari' roj nkac'utuj c'a chave que tabana' cheke que man ta jun xbiri' kiq'uin richin nkatzijoj ri atzij. \v 30 Y nkac'utuj c'a chuka' chave, que riq'uin ri avuchuk'a' nyec'achoj ta ri yava'i', y que nyeban ta milagros xaxe pa rubi' ri Jesús ri lok'olüj Ac'ajol. Y ronojel re' nc'atzin ta richin nk'alajin que ketzij ri nkatzijoj cheque ri vinük, xquibij. \p \v 31 Y tok xetane' riq'uin ri oración, ri ape' quimolon-vi-qui' xsilon juis. Y tok nojnük chic c'a ri cánima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, man jun c'a xbiri' cheque rije' richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios. \s1 Ri takenela' xquijachala' chiquivüch ri quichajin \p \v 32 Y jaru' c'a ri vinük ri quitaken chic, junan c'a quivüch y jun cánima quibanun. Man jun c'a ri nbin que xe ta richin ka rija' ri ruchajin, roma jun quibanun conojel. \v 33 Ri apóstoles riq'uin c'a cuchuk'a' nquitzijoj ri rubanic tok xc'astüj-pe ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', y nim ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios c'o pa quivi' conojel. \v 34 Y chiquicojol c'a ri quitaken chic ri Dios, man jun c'a meba'il, roma ri c'o culef y c'o cacho, nyequic'ayila' y ri rajil nquic'uaj-apu. \v 35 Nquic'uaj-apu cheque ri apóstoles, y ri tumin ri' ntalux c'a chiquivüch ri c'o nc'atzin cheque. \v 36 Quiri' c'a c'o jun achi chiquicojol rubini'an José. Y ri José ruxquin-rumam can ri Leví, ri nabey sacerdote israelita ri xc'uje' ojer can, y alaxnük pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Chipre. Pero ri apóstoles xquiya' chic c'a jun rubi'. Romari' tok xubini'aj Bernabé. Y jare' ri jun chic rubi' ri xquiya' ri José, roma rija' nucukuba-vi quic'u'x conojel. \v 37 Y ri Bernabé c'a re' xuc'ayij c'a jun rulef, y ri rajil xberujacha' pa quik'a' ri apóstoles. \c 5 \s1 Ri xquimacuj ri Ananías y ri Safira ri rixjayil \p \v 1 Pero jun achi rubini'an Ananías rachibilan ri rixjayil rubini'an Safira, xquic'ayij c'a jun culef. \v 2 Y chi ca'i' xquiya' chiquivüch que nquic'ün can ch'aka chin ri rajil ri ulef, y ri ch'aka chic xuc'uaj-e ri Ananías richin xberuya' pa quik'a' ri apóstoles. Y xquinuc nquibij cheque que jare' ronojel ri rajil ri culef. \v 3 Pero ri Pedro xbij chin ri Ananías: ¿Achique c'a roma tok xaya' k'ij que ri itzel-vinük xunojsaj ri avánima, richin que xatz'uc tzij chuvüch ri Lok'olüj Espíritu, y xac'ün can ch'aka chin ri rajil ri ulef ri xac'ayij? \v 4 Tok ri ulef xc'uje' ta quiri' y xa man ta xac'ayij, xa avichin vi rat. Y tok xac'ayij, xa avichin chuka' rat ri rajil ri avulef. ¿Achique c'a roma tok xpu'u ri jun itzel anojibül aviq'uin? Rat man xaxe tüj chiquivüch c'a vinük xatz'uc-vi tzij, rat chuvüch c'a ri Dios chuka' xatz'uc tzij, xbij ri Pedro. \p \v 5 Y ri Ananías, ri achi ri xc'ayin ri ulef, xe c'a xrac'axaj ri tzij xerubij ri Pedro, xcom-ka. Y conojel c'a ri xe'ac'axan ri xbanatüj, xpu'u c'a jun xbiri' cheque juis. \v 6 Y yec'o c'a ca'i-oxi' ri c'a ye c'ajola' na ri chanin xecatüj-e richin xbequibana-pe c'ojlen ri camnük, y c'ateri' xquic'uaj-e richin xebe chumukic. \p \v 7 Y c'a jun colope' oxi' horas xc'ulachitüj-ka ri rucamic ri Ananías, tok xapon ri rixjayil. Rija' man runaben tüj c'a ri xc'ulachitüj chiri'. \v 8 Y ri Pedro xuc'utuj chin ri ixok ri': Ri tumin ri ruc'amon-pe ri Ananías, ¿jari' ri rajil ri ulef ri xic'ayij? \p Y ri ixok xbij: Ja', jari' ronojel tumin ri rajil ulef. \p \v 9 Pero ri Pedro xbij c'a chin: ¿Achique c'a roma rix xibün que man nyixrutz'et tüj pe ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios? ¿Achique roma rix xiya' chivüch que xibün quiri'? Romari' ri avachijil jari' xbemuk can. Y ri ye benük chumukuy richin, jari' nye'oc yan pe, richin quiri' ncatquic'ama' chic e rat, richin ncabequimuku' can chuka', xbij. \p \v 10 Y jari' xtzak-ka ri ixok chiri' chuvüch ri Pedro, y xcom-ka. Tok xeka-pe c'a ri c'ajola' ri xebemukun can ri Ananías, y xquitz'et que camnük chuka' ri ixok, xquic'uaj y xbequimuku' can riq'uin ri rachijil. \v 11 Y ri hermanos juis c'a xquixbij-qui' roma ri xbanatüj. Y quiri' chuka' xquic'ulachij ri ch'aka chic ri xe'ac'axan ri xbanatüj. Juis xquixbij-qui'. \s1 Ri apóstoles q'uiy milagros nyequibanala' \p \v 12 Y ri apóstoles juis c'a q'uiy nimak' tak milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri nyequibanala' chiquivüch ri vinük, richin quiri' tik'alajin que ri apóstoles ketzij vi ri nquibij. Y ri quitaken vi ri Dios, junan c'a quivüch nquimol-qui' pa jun corredor richin ri racho ri Dios. Ri corredor ri' Richin ri Rey Salomón nquibij c'a chin. \v 13 Yec'o-vi c'a vinük ri man nyejel tüj apu quiq'uin roma ri nquixbij-qui' nquibün quiri'. Jac'a ri ch'aka chic vinük ri yec'o chupan ri tinamit, nquiya-vi quik'ij. \v 14 Pero juis ye q'uiy ri vinük ri nyetaken ri Ajaf Jesucristo. Romari' ri ye takenela' k'ij-k'ij más ye q'uiy, chi ixoki' y chi achi'a'. \v 15 Quiri' vi, roma ri yava'i' nye'elesalox c'a pe pa tak bey y nyeyolox pa tak ch'at y pa tak varabül, richin quiri' tok ri Pedro nc'o-e, xaxe riq'uin ri ruk'ekumal nc'o ta c'a pa quivi' jun ca'i' cheque ri yava'i' ri' y nyec'achoj ta. \v 16 Y ye q'uiy c'a chuka' vinük ri yec'o pa tak tinamit ri yec'o-pe chunakaj ri Jerusalén, xeka-pe chiri' pa tinamit, y ye quic'amalon-pe quiyava'. Yec'o c'a ri choj ye yava'i' riq'uin yabil, y yec'o ri yec'o pa pokonül pa quik'a' itzel tak espíritu. Y conojel c'a nyec'achojrisüs-e. \s1 Tok xetz'am ri apóstoles \p \v 17 Pero ri nimalüj sacerdote ye rachibilan ri achi'a' quibini'an saduceos, itzel c'a xquina' chiquivüch ri apóstoles roma ri nyetiquer nquibün. \v 18 Romari' xebequitz'ama-pe y xebequiya' can pa cárcel. \v 19 Y chak'a', ri Ajaf Dios xutük c'a pe jun ángel pa cárcel quiq'uin ri apóstoles. Y ri ángel re' xujük-e ri ruchi' ri cárcel chiquivüch, richin nyerelesaj-e. Y xbij c'a cheque: \v 20 Quixbiyin c'a. Y tok nyixapon chic c'a pa racho ri Dios, titzijoj cheque ri vinük ronojel ri tzij ri richin ri c'ac'a' c'aslen ri nuya' ri Jesucristo, xbij ri ángel. \p \v 21 Xe xcac'axaj re' ri apóstoles, cumaj yan ri xsaker pa ruca'n k'ij xebe pa racho ri Dios, y nyequitijoj c'a cheque ri vinük. \p Y chupan c'a ri hora ri', lojc'an chic, ri nimalüj sacerdote y ri rachibil xequitük c'a coyoxic ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij. Y conojel c'a ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar xquimol-qui'. Y c'ateri' xquitük quic'amic ri apóstoles ri yec'o pa cárcel. \v 22 Pero tok ri chajinela' ri ye takon-e xe'apon chuchi-cárcel y xe'oc-apu richin nyebequic'ama-pe, xquitz'et que ri ca'i' achi'a' ri' man c'o ta chic chiri'. C'ateri' xetzolij, y xbequiya' rutzijol. \v 23 Y xbequibij c'a: Pa cárcel man jun chic cheque rije' c'o. Ja roj ri xojbejakon, pero xa man yec'o tüj chic chiri'. Ri cárcel jabel rutz'apexic banun can, y ri chajinela' yec'o chiri' chuchi-cárcel, nyechajin, xquibij. \p \v 24 Ri nimalüj sacerdote, ri achi uc'uey quichin ri chajinela' ri richin pa racho ri Dios, y ri más nimalüj tak sacerdotes, tok xcac'axaj ri xbequibij ri chajinela' cheque, man nquil tüj c'a achique nquinuc, y romari' nquibila' c'a chiquivüch: ¿C'a ape' c'a napon-vi re'? nquibij. \p \v 25 Y jari' tok c'o c'a jun ri xapon chiri' quiq'uin ri quimolon-qui', y xberubij cheque: Ri achi'a' ri xe'yo'on pa cárcel, nyetajin chiquitijoxic ri vinük chiri' pa racho ri Dios, xbij. \p \v 26 Y jari' tok ri achi ri uc'uey quichin ri chajinela' y ri chajinela' xebe chiquic'amic ri apóstoles. Pero chi utz c'a xequic'ün-pe, roma rije' nquixbij-qui' que nyec'ak chi abüj coma ri vinük. \v 27 Y tok ri achi'a' ri xebe chiquic'amic ri apóstoles, xeka-pe y ye quic'amon-pe, choj c'a xebequipaba' chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar. Y ri nimalüj sacerdote xbij c'a cheque ri apóstoles: \v 28 Roj kabin-e chive que man tiya' chic ri tijonic pari' ri Jesús cheque ri vinük. Pero vocomi ri tinamit Jerusalén nojnük chic riq'uin ri itijonic, y nk'alajin c'a jabel que chikij roj nijo' niya-vi ri rucamic ri jun achi ri' rubini'an Jesús, xbij. \p \v 29 Pero ri Pedro y ri ch'aka chic apóstoles xquibij c'a apu cheque: Nc'atzin que ja ri nbij ri Dios ri nkatakej, y man ja tüj ri ncajo' ri vinük. \v 30 Roma ri xbanun chin ri Jesús richin xc'astüj-e, ja ri Dios, ri Dios kichin roj y quichin chuka' ri kaxquin-kamama' can. Pero rix xicamsaj tok xibij que tibajix chuvüch ri cruz. \v 31 Y ri Dios chuka' xunimirsaj c'a ruk'ij ri Jesús, riq'uin ri xutz'uyuba-apu pa rajquik'a' (ru-derecha), y xbün chin que ja rija' ri nuc'uan kichin y ri ncolon kichin chuka', richin quiri' nuya' k'ij cheke roj israelitas richin ntzolin kac'u'x riq'uin ri Dios y ncuyutüj kamac. \v 32 Y ronojel re' ketzij, y ja roj xojtz'eton, romari' nkatzijoj. Y ri Lok'olüj Espíritu chuka' rutz'amon c'a ruk'alajrisasic que ketzij vi. Konojel c'a ri nkutaken rutzij ri Dios, ruyo'on c'a ri Lok'olüj Espíritu cheke, xquibij. \p \v 33 Y tok ri achi'a' ri nyebanun mandar y juzgar pa comon xcac'axaj ri xquibij ri apóstoles, xcatüj c'a coyoval y xquinuc que nyequicamsaj. \v 34 Pero chiquicojol c'a ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, c'o c'a jun achi ri cachibil ri fariseos, y ri achi c'a re' rubini'an Gamaliel. Rija' jun maestro richin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y juis c'a chuka' ruk'ij chiquivüch ri vinük. Ri achi re' xpa'e' c'a, y xbij que que'elesüs-e ba' ri apóstoles chiri'. \v 35 Y c'ateri' xch'o c'a cheque ri rachibil, ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, y xbij c'a cheque: Nuvinak, tinucu' c'a jabel achique ri nibün cheque ri achi'a' re'. \v 36 Roma tic'uxla'aj tok xbec'ulun-pe ri jun achi xubini'aj Teudas. Ri Teudas re' xbij que rija' jun achi juis ruk'ij, y yec'o la'ük caji' cientos achi'a' ri xe'achibilan richin. Y tok xcamsüs, conojel ri xetaken rutzij xetalutüj y xeq'uis. \v 37 Y chirij re', tok xbanatüj ri tz'iban bi'aj, xbec'ulun-pe chuka' jun chic achi ri rubini'an Judas. Ri jun achi re' aj-Galilea, y rija' xtiquer c'a xbün que ye juis ye q'uiy vinük ri xetzekleben richin. Y tok xcamsüs c'a chuka' ri Judas re', conojel ri xetaken rutzij, xetalutüj. \v 38 Y roma c'a ri' ninbij chive que que'iya' can ri achi'a' re'. Roma si xa quinojibül vinük ri nyetajin chubanic, rije' nyeq'uis. \v 39 Pero si richin ri Dios, man jun c'a nyixtiquer nibün richin nichup. Tichajij-ivi' jabel, man xa quec'ulun-pe que rix nyixtajin chi oyoval riq'uin ri Dios, xbij. \p \v 40 Y conojel xka' chiquivüch ri xbij ri achi rubini'an Gamaliel. Y c'ateri' xquibij que nye'uc'u'üx chic apu ri apóstoles. Y tok ri apóstoles yec'o chic chiri', xech'ay y xbix chic e cheque que man tiquitzijoj chic ri Jesús cheque ri vinük. Y c'ateri' xquiya-e k'ij cheque richin xebe. \v 41 Y tok ri apóstoles xe'el-e chiri' chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, nquicot c'a ri cánima xebe, roma ri Dios ruyo'on k'ij cheque richin que nquic'usaj pokonül roma ri rubi' ri Jesús, que q'uiy ri nban y nbix cheque. \v 42 Y rije' man c'a nquiya' tüj can rutzijosic ri Jesús. Ronojel k'ij nquic'ut y nquitzijoj pa racho ri Dios y chi tak jay que ri Jesús ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \c 6 \s1 Tok ri nabey tak hermanos xequicha' ye vuku' (siete) achi'a' jachoj tak cosas \p \v 1 Chupan c'a ri tiempo ri', ri hermanos quitz'amon nyeq'uiyür. Y c'o c'a sujunic quichin ri hermanos ri nyech'o ch'abül griego chiquij ri hermanos nyech'o ch'abül hebreo. Ri hermanos ri nyech'o griego nquibij c'a que ri malca'n tak ixoki' ri yec'o chiquicojol nban cheque que ba' oc cakalen tok nban ri jachoj-cosas richin k'ij-k'ij. \v 2 Roma c'a ri' ri doce apóstoles xequimol c'a conojel hermanos, y xquibij cheque: Man c'a c'uluman tüj que roj nkamalij can ri ruk'alajrisasic ri rutzij ri Dios, richin ja nyixkilij. \v 3 Vocomi c'a hermanos, que'icha-pe vuku' (siete) achi'a' chi'icojol, achi'a' ri etaman que choj ri quic'aslen, c'o etamabül quiq'uin y nojnük ri cánima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu, richin quiri' jari' ri nyekaya' chuvüch ri jachoj-cosas. \v 4 Y roj roj nkabün-vi ri samaj cachi'el ri kabanun-pe. Chi jumul nkabün orar, y nkak'alajrisaj ri rutzij ri Dios, xquibij cheque. \p \v 5 Y conojel hermanos xka' cheque ri xbix cheque coma ri apóstoles, y xequicha' c'a ri ye vuku' (siete) achi'a'. Ri jun c'a ri xquicha' rubini'an Esteban, y re' jun achi ri jabel vi ruyo'on ránima riq'uin ri Dios y nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Xequicha' chuka' ri achi'a' quibini'an Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas y ri Nicolás ri aj pa tinamit Antioquía. Ri achi ri rubini'an Nicolás man israelita tüj, pero nutakej c'a ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y quiq'uin c'a ri israelitas c'o-vi tok c'a man jani rutaken tüj ri Jesucristo chiri'. \v 6 Y ja vuku' (siete) achi'a' re' ri xebepabüx chiquivüch ri apóstoles. Xepu'u ri apóstoles xquibün c'a orar, y c'ateri' xquiya' quik'a' pa quivi' ri achi'a' ri', richin tik'alajin que jari' nquitz'om ri quisamaj. \p \v 7 Y ri rutzij ri Dios riq'uin ruchuk'a' benük, y nyeq'uiyür c'a chuka' ri takenela' chiri' pa tinamit Jerusalén. Y ye juis c'a chuka' cheque ri sacerdotes ri nyetaken. \s1 Tok xtz'am ri Esteban \p \v 8 Ri Esteban jun achi ri c'o c'a ri ruchuk'a' ri Dios riq'uin, y c'o chuka' ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios riq'uin. Romari' tok c'o milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri nyerubanala' chiquivüch ri vinük. \v 9 Pero yec'o vinük ri xebecatüj-pe y xquitz'om-qui' riq'uin tzij riq'uin ri Esteban. Ri vinük c'a re' ye richin jun jay ri ape' ntzijos ri rutzij ri Dios, ri quichin ri lok'on tak samajela' ye colotajnük chic pe nbix chin. Y quichin chuka' ri vinük aj-Cirene, aj-Alejandría, aj-Cilicia y aj pa ruch'ulef Asia. \v 10 Y roma ri Esteban ja ri Lok'olüj Espíritu ri xyo'on etamabül chin, romari', tok rija' xch'o, ri vinük ri ye catajnük chirij xa man xetiquer tüj riq'uin. \v 11 Roma c'a ri' xequitoj ch'aka vinük richin quiri' tiquibij que xcac'axaj que ri Esteban itzel xch'o chirij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y chirij chuka' ri Dios. \v 12 Xquiya' c'a quina'oj cheque ri rajatük achi'a' ri c'o quik'ij, cheque ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y cheque ri ch'aka chic vinük, richin xebecatüj c'a pe chirij ri Esteban. Xbequitz'ama-pe, y xquic'uaj chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar. \v 13 Y xequic'uaj c'a achi'a' richin que nquitz'uc tzij chirij ri Esteban, y ri achi'a' ri' nquibij c'a: Ri jun achi re' man ntane' tüj c'a ba' richin nbij itzel chirij ri lok'olüj racho ri Dios y chirij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 14 Roma kac'axan c'a que nbila' que ri Jesús aj-Nazaret nuvulaj ri racho ri Dios, y que nujül-e ronojel ri rubin can ri Moisés ri nc'atzin que tikabana'. \p \v 15 Y jari' tok ri achi'a' ri pa comon nyebanun mandar y juzgar y ye tz'uyul chiri', xquitz'et-xquitz'et ruvüch ri Esteban. Y jari' tok xquitz'et que xjalatüj ruvüch, xoc cachi'el titzu'un jun ángel. \c 7 \s1 Tok ri Esteban paban c'a apu chiquivüch ri nyebanun juzgar pari' \p \v 1 Y ri nimalüj sacerdote xuc'utuj c'a chin ri Esteban: ¿Ketzij c'a ri c'ateri' nbix-ka chavij? \p \v 2 Ri Esteban xbij: Nuvinak israelitas y rix ri más-nimalüj chupan ri katinamit, tivac'axaj c'a ri ninbij chive vocomi: Ri Dios ri c'o ruk'ij, xuk'alajrisaj-ri' chuvüch ri kaxquin-kamama' can Abraham. Y ri' ja ri ojer can, tok c'a c'o na c'a chiri' chupan ri lugar rubini'an Mesopotamia, tok c'a man jani rutzijol que nyec'uje' tüj pa tinamit Harán. \v 3 Jari' tok ri Dios xbij chin ri Abraham: Catel-pe chiquicojol ri avoxpochel, y taya' can ri aruch'ulef, y ncabec'uje' c'a pa jun ruch'ulef ri ninc'ut chavüch, xbij ri Dios chin. \v 4 Y ri Abraham xuya-vi c'a can ri Caldea ri lugar ape' c'o-vi, y xc'o pa tinamit Harán. Y camnük chic c'a can ri rutata' ri Abraham chiri' pan Harán, tok ri Dios xuc'ün c'a pe ri Abraham chupan ri ruch'ulef Canaán ape' rojc'o-vi vocomi. \v 5 Y ri Dios man jun c'a ulef xuya' ta can chin ri Abraham chupan ri ruch'ulef re', stape' (aunque) ta xaxe richin npa'e-vi. Man jun vi ri xrichinaj can. Pero ri Dios xuchok'obej-vi c'a chin que ri ruch'ulef re' ntoc richin rija' y hasta c'a chirij ri rucamic ja xa cheque ri ruxquin-rumam can. Quere' xbij ri Dios chin ri Abraham, stape' (aunque) man jun ralc'ual chiri'. \v 6 Y xbix c'a chuka' chin roma ri Dios, que ri ruxquin-rumam rija' nyebec'uje' c'a pa jun chic ruch'ulef quiq'uin jun vi chic quivüch vinük. Y ri vinük ri' nyequiya' pa samaj y nquibün cheque que nquitij pokonül caji' ciento juna'. \v 7 Y ri Dios xbij c'a chuka' que ri vinük ri nyebanun quiri' cheque ri ruxquin-rumam can ri Abraham, que ja rija' nuya' c'a castigo pa quivi'. Y c'ateri' c'a nye'el-pe chiquicojol ri vinük ri', y nyepu'u chupan ri lugar re', chinusamajixic y chuya'ic nuk'ij, xbij. \v 8 Y ri Dios xbün c'a chuka' jun trato riq'uin ri Abraham. Ri trato ri' c'o c'a jun retal. Y ri retal ri trato ri', ja ri circuncisión ri nban cheque ri achi'a'. Ri circuncisión xa ja jun retal pa quich'acul que rije' xe'oc rutinamit ri Dios. Y tok ri Abraham xalüx ri ruc'ajol rubini'an Isaac, xbün c'a ri circuncisión chin tok xa c'ateri' ocho ruk'ij. Quiri' chuka' xbün ri Isaac tok xalüx ri Jacob ri ruc'ajol. Y ja chuka' xbün ri Jacob quiq'uin ri doce ruc'ajol ri xe'oc tata'aj kichin roj ri aj-Israel. \p \v 9 Y ri ch'aka c'a ruc'ajol ri Jacob itzel c'a xquina' chin ri quichak' rubini'an José, roma ja rija' ri más njo'ox. Y romari' tok xquic'ayij-e, y xuc'u'üx-e c'a pa ruch'ulef Egipto. Jac'a ri Dios c'o-vi riq'uin ri José, \v 10 y xucol chuvüch ronojel pokonül. Xbün c'a chin que ri Faraón ri rey richin ri ruch'ulef Egipto utz xutz'et y xutz'et chuka' que c'o etamabül riq'uin. Y romari' ri rey xbün que ri José xoc chuka' jun ri nbanun mandar pari' ri Egipto, y pa ruk'a' chuka' rija' xujüch-vi ri rupan ri racho richin nuchajij. \p \v 11 Y c'ateri' pa ruch'ulef Egipto y pa ruch'ulef Canaán, xpu'u c'a jun vayjül, jun nimalüj pokonül. Y ri kaxquin-kamama' can ri yec'o pa ruch'ulef Canaán man c'a nquil tüj chic achique nquic'ux. \v 12 Y ri Jacob ri rutata' ri José, xapon rutzijol riq'uin que chiri' pa ruch'ulef Egipto c'o trigo. Romari' xerutük c'a e chulok'ic trigo ri ruc'ajol, ri ye kaxquin-kamama' can roj. \v 13 Y ja tok xebe chic jun bey, jari' tok ri José xuk'alajrisaj-ri' chiquivüch ri runimal y ruchak' que ja rija' ri José. Y roma ri Faraón xretamaj ye achique ri runimal y ruchak' ri José, romari' xretamaj que jun hebreo vi. \v 14 Y jari' tok ri José xutük quic'amic ri Jacob ri rutata' y ri roxpochel. Ye setenta y cinco chiconojel. \v 15 Y quere' c'a rubanic tok xxule-ka ri Jacob pan Egipto. Chiri' xcom-vi rija' y ri ye ruc'ajol ri ye kaxquin-kamama' can roj. \v 16 Pero más tarde ri quich'acul, pa jun lugar rubini'an Siquem, chiri' xemuk-vi. Xemuk pa jun xolal, ape' c'o quic'ojlibül richin nyebemuk-vi can caminaki'. Ri jun xolal re', ja ri Abraham ri lok'oyon can cheque ri ye ralc'ual ri achi rubini'an Hamor. \p \v 17 Y ri k'ij c'a richin nbanatüj ri rusujun ri Dios chin ri Abraham, ri xbün jurar chin que nyeruc'amon chic pe chupan ri jun ruch'ulef, xa nakaj chic c'o-vi. Y ri tinamit Israel chuka' rutz'amon c'a ninimür y nq'uiyür chiri' pan Egipto. \v 18 Y ja tiempo ri' tok chiri' pan Egipto xoc c'a can jun c'ac'a' rey ri xa man xretamaj tüj e ruvüch achique xbün ri José. \v 19 Y ri c'ac'a' rey re' xuch'üc ri kavinak israelitas. Y xbün c'a cheque que xquic'usaj pokonül ri kaxquin-kamama' can, tok xbün c'a cheque que ri calc'ual xa c'a pa calaxic xebetorix can, roma xrajo' que man ta xeq'uiyür. \v 20 Chupan c'a ri tiempo ri' xalüx ri Moisés chiri' chuka' pan Egipto. Y chuvüch ri Dios, ri ac'ual re' galán jabel. Oxi' c'a ic' ri xilix coma ri rute-rutata'. \v 21 Y c'ateri', nc'atzinej c'a que xbemalix can pari' ri rakün-ya', xbequiya' c'a can. Pero ri xilon chin y xuc'uan-e ri ac'ual ja ri rumi'al ri rey, ri rey ri nbix chuka' Faraón chin. Ri rumi'al ri rey Faraón cachi'el ral c'a xbün chin ri Moisés. \v 22 Y roma c'a ri' ri Moisés xtijox-vi jabel riq'uin ronojel ruvüch etamabül ri c'o quiq'uin ri nimak' tak vinük aj-Egipto. Y jun nimalüj achi vi. Y nk'alajin tok c'o nbij y tok c'o nbün. \p \v 23 Ja tok ri Moisés rutzakon chic cuarenta rujuna', xalüx pa ránima richin xbe chiquitz'etic ri ruvinak israelitas. \v 24 Y xutz'et c'a que jun aj-Egipto juis c'a nchapon chin jun israelita, ruvinak rija'. Y richin nuto' ri ruvinak ri' y nutzolij ruq'uexel chin, xucamsaj ri achi ri', ri juis nchapon. \v 25 Y pa ránima rija' que ri ye ruvinak israelitas xtiquinabej que ja rija' ri takon-pe roma ri Dios richin nyerucol-e pa quik'a' ri aj-Egipto, pero xa man quiri' tüj xbanatüj. Ri israelitas xa man xquinabej tüj que jari' ri rusamaj. \v 26 Y pa ruca'n k'ij, yec'o c'a ye ca'i' vinük israelitas nquibün oyoval, y ri Moisés xapon c'a apu quiq'uin, y xrajo' ta xoc chiquicojol richin que man ta nquibün oyoval. Romari' rija' xbij cheque: ¿Achique c'a roma nibün oyoval? Rix ichak'-ivi'. Rix israelitas rix ca'i', xbij cheque. \v 27 Jac'a ri jun cheque ri nquibün oyoval, ri nc'o ruvi' nbün, xunim-e ri Moisés, y xbij: ¿Achique xbin chave rat que nim ak'ij y que ncatiquer chuka' nabün mandar pa kavi'? \v 28 ¿O xa najo' nquinacamsaj, cachi'el xabün chin ri jun achi aj chere' pan Egipto, ivir?, xbij. \v 29 Y tok ri Moisés xrac'axaj quiri', jari' tok xanmüj-e y xuya' c'a can ri ruch'ulef Egipto y xbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri rubini'an Madián. Y chiri', chiquicojol vinük ri man ye israelitas tüj, chiquicojol ri' xc'uje-vi. Chiri' xc'ule-vi chuka', y xec'uje' ye ca'i' ruc'ajol. \p \v 30 Y ye c'unük chic c'a cuarenta juna' xc'uje' ri Moisés chiri' pa ruch'ulef Madián, jari' tok rija' xuc'ut-ri' jun ángel chuvüch pa jun ruxulu-quiej, jun k'ayis ri c'o ruq'uixal y nc'at pa k'ak'. Re' xutz'et pa tz'iran ruch'ulef, ri ape' c'o-vi ri juyu' rubini'an Sinaí. \v 31 Y tok ri Moisés xutz'et re', xsatz ruc'u'x. Y richin nutz'et jabel, xjel-apu. Pero jari' tok xbech'o-pe ri Ajaf chin, y xbij c'a: \v 32 Ja yin ri Dios ri xquitakej ri axquin-amama' can. Ja yin c'a ri qui-Dios ri Abraham, ri Isaac y ri Jacob, xbij. Y ri Moisés man c'a xtiquer tüj chic xtzu'un-apu, xa nbarbot c'a roma xbiri'. \v 33 Y ri Ajaf xbij c'a chuka' chin ri Moisés: Tavelesaj la axajab chi avakün, roma la ape' rat pa'ül-vi, jun lok'olüj lugar, roma yin kajnük-pe aviq'uin chere'. \v 34 Y vocomi ncatintük c'a e pan Egipto, chucolic ri nuvinak, roma nintz'et c'a que juis pokonül nquic'usaj, y vac'axan chuka' ri ok'ej ri nquibün, y jare' xinka-pe chiquicolic, xbij ri Ajaf chin ri Moisés. \p \v 35 Y ri Esteban xbij c'a chuka': Ja ri Dios ri xtakon-e ri Moisés chiquicolic ri ruvinak, y que ja chuka' rija' ri nuc'uan quichin. Y ri xto'on richin ri Moisés, ja ri ángel ri xuc'ut-ri' chuvüch chupan ri ruxulu-quiej, jun k'ayis c'o ruq'uixal y nc'at. Y ri Moisés re', jare' ri xetzelüs coma ri ruvinak, y achique chok chin bin-vi: ¿Achique biyon chave que nim ak'ij y ncatiquer chuka' nabün mandar pa kavi'? Ja Moisés re' ri xtak-e roma ri Dios. \v 36 Ja rija' ri xcolon-pe quichin ri kaxquin-kamama' can chiri' pa ruch'ulef Egipto. Rija' c'o c'a milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj ri xerubanala' chiquivüch ri vinük, richin quiri' tik'alajin que ja ri Dios ri takayon-e richin. Yec'o c'a ri xerubanala' chiri' pa ruch'ulef Egipto, pa nimalüj ya' rubini'an Mar Rojo, y pa tz'iran ruch'ulef. Cuarenta c'a juna' xquibün pa tz'iran ruch'ulef ri'. \v 37 Y ri Moisés xbij c'a chuka' cheque ri kavinak ri tiempo ri': Ri Kajaf Dios nuyüc c'a pe jun ri nk'alajrisan ri rutzij cheque ri kaxquin-kamam can, cachi'el rubanun viq'uin yin. Tivac'axaj c'a rutzij ri rusamajel ri Dios. Y ri samajel ri' jun kavinak, xbij can ri Moisés. \v 38 Ri Moisés xc'uje' c'a chiquicojol ri ye cha'on roma ri Dios, pa tz'iran ruch'ulef. Y ja chuka' rija' ri xbin cheque ri kaxquin-kamama' can ri tzij ri xbij ri ángel richin ri Dios ri xc'uje' pari' ri juyu' Sinaí. Chin vi c'a rija' xjach-vi ri tzij richin c'aslen y rija' tuya' cheke roj. \p \v 39 Xa ja chic c'a ri kaxquin-kamama' can ri' man xetaken tüj chin ri Moisés. Pa ruq'uexel que xetaken ta chin, ri cánima rije' chanin xetzolij c'a chila' pa ruch'ulef Egipto. \v 40 Y tok ri Moisés c'a c'o c'a pari' ri juyu' Sinaí, xquibij c'a chin ri Aarón: Que'abana' c'a vachbül richin nye'oc ka-dios, y jari' ri nye'uc'uan kichin. Roma ri Moisés ri xelesan-pe kichin pan Egipto, man ketaman tüj achique roma tok man tzolijnük tüj pe. \v 41 Y xquibün c'a ruvachbül jun vit vacx. Y juis c'a nyequicot riq'uin ri xa ja rije' ri xebanun-ka. Romari' xequicamsala' c'a chico chuvüch, richin nquiya' ruk'ij. \v 42 Y jari' tok ri Dios xeruya' can ri kavinak, roma rije' xa xquitz'om nquiya' quik'ij dios (tiox) ri man ye ketzij tüj. Ri Dios xuya' c'a k'ij cheque que tiquiya' na c'a quik'ij quivachbül conojel ri ye tz'etetül chicaj. Quiri' c'a quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chupan ri ye tz'iban can, ri Dios nbij c'a: \q1 Rix vinük aj-Israel, tok xixbiyin cuarenta juna' pa tz'iran ruch'ulef, \q1 ¿xe'icamsala' ri chico richin xe'isuj chuve yin? Xa man vichin tüj yin xibün quiri'. \q1 \v 43 Pa ruq'uexel que quiri' ta xibün, xa xe'itelela' ruvachbül ri racho ri dios Moloc, \q1 ri ruvachbül ri ch'umil, ri i-dios rubini'an Renfán. \q1 Y ja vachbül ri' ri xe'ibanala' rix, richin xiya' quik'ij. \q1 Roma c'a ri' yin, xbij ri Dios, ninbün chive que nyixbec'uje' c'a más cala' chin ri ruch'ulef Babilonia. \q1 Quiri' nbij chupan ri ye tz'iban can coma ri rusamajela' ri Dios. \p \v 44 Y tok ri kaxquin-kamama' can xebiyin pa tz'iran ruch'ulef, chi jumul c'a quic'uan ri racho ri Dios banun riq'uin tziük, y chiri' c'a nuk'alajrisaj-vi-ri' ri Dios chiquivüch. Ri racho ri Dios ri', cachi'el c'a ri xrajo' ri Dios, quiri' rubanic xban chin, roma ri Dios xuc'ut-vi chuvüch ri Moisés ri rubanic nrajo' que nban chin. \v 45 Y ja racho ri Dios ri' ri quic'amon-pe ri kaxquin-kamama' can tok xe'oc-pe chupan ri ruch'ulef re', tok ye c'amon-pe roma ri Josué. Y xec'uje' c'a ka chere', tok quitz'amon chic nyequich'üc ri vinük ri yec'o chupan ri ruch'ulef re'. Ja ri Dios xto'on quichin. Y ri racho ri Dios ri quic'amon-pe tok xeka-pe, jari' ri c'o pa ru-tiempo ri rey David ojer can tiempo. \v 46 Y ri Dios utz xutz'et ruc'aslen ri rey re'. Romari' tok rija' xuc'utuj c'a favor chin ri Dios que tuya' k'ij chin richin que nbün jun racho, ri Dios ri ru-Dios vi ri kaxquin-kamama' can Jacob chuka'. \v 47 Pero man ja tüj c'a ri rey David ri xbanun ri jay. Ri Dios man xuya' tüj k'ij que quiri'. Xa c'a ja ri Salomón ri ruc'ajol ri rey David, jari' ri xbanun ri racho ri Dios. \v 48 Pero chuka' man ta nc'atzin que c'o ta jun jay ape' nc'uje-vi ri nimalüj Dios. Romari' c'o ri jun achi ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, rutz'iban can: \v 49 Ri Ajaf Dios nbij c'a: \q1 Ja ri caj ri nutz'uyubal, \q1 y ri ruch'ulef nupalibal. \q1 Man nc'atzinej tüj que rix nibün jun jay richin ntoc vacho. \q1 Y man nc'atzinej tüj que nibün jun lugar ape' nibün c'ojlen richin nquinuxlan. \q1 \v 50 Rix nibij que nc'atzin jun jay chuve richin que nquic'uje' chupan. Manak. Xaxe na pe' tika-pe chi'ic'u'x que ja yin ri xinbanun ronojel. \q1 Quiri' nbij ri rutz'iban can ri rusamajel ri Dios. \p \v 51 Y ri Esteban xbij c'a chuka' cheque: Rix covirnük ri ivánima chupan ri itzel, roma man nijo' tüj nivac'axaj ri nbij ri Dios chive, ni man niya' tüj chuka' k'ij richin ntoc pa tak ivánima, y man jun bey nijo' que ja ta ri Lok'olüj Espíritu ri nuc'uan ivichin. Y cachi'el xquibanala' ri ojer tak kaxquin-kamama' can, quiri' c'a chuka' nibün rix vocomi. \v 52 ¿C'o ta jun cheque ri k'alajrisüy rutzij ri Dios ojer can, ri man ta xutij pokonül pa quik'a' ri kaxquin-kamama' can? Man jun tüj. Ri kaxquin-kamama' can xequicamsaj c'a ri xebin que ri Jesús ri choj, npu'u na vi. Y tok xka-pe c'a ri Jesús, ja chic c'a rix ri xixjachon richin, y xic'utuj que ticamsüs. \v 53 Y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, ángeles c'a ri xebin chin. Y ja ley re' ri ic'ulun rix. Y stape' (aunque) ángeles ri xebin, rix man nitakej tüj, xbij ri Esteban. \s1 Tok ri Esteban xcamsüs \p \v 54 Y tok ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar xcac'axaj ri xbij-ka ri Esteban, xcatüj c'a coyoval, y nquijach'ach'ela' c'a quey chirij ri Esteban roma itzel xquitz'et rija'. \v 55 Pero ri Esteban jun achi c'a ri nojnük ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Romari', tok rija' xtzu'un chicaj, xutz'et c'a ri ruk'ij ri Dios, y xutz'et chuka' ri Jesús pa'ül-apu pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios. \v 56 Y jari' tok xbij: Yin nintz'et que la caj jakül y nintz'et ri Jesús ri xalüx-ka-pe chikacojol c'o-apu pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios, xbij. \p \v 57 Y ri vinük c'a ri nye'etzelan richin ri Esteban, xaxe richin que man ncac'axaj tüj, xquitz'apila' c'a pa tak quixiquin. Ri vinük c'a re' juis c'a pa quichi' xquibün tok xebe chirij ri Esteban richin xbequic'ama-pe. \v 58 Y xquelesaj c'a e c'a chuchi' ri tinamit, y xquitz'om ruc'akic chi abüj richin nquicamsaj. Y ri xetz'ucun c'a tzij chirij ri Esteban xquisovila' ri quitziek ri cachi'el coton riq'uin ri jun ala' rubini'an Saulo, richin quiri' utz nyec'akon. \v 59 Y ri Esteban xbün c'a orar tok tz'amon ruc'akic chi abüj, y nbij c'a: Vajaf Jesús, tac'ulu' c'a ri vánima. \p \v 60 Y jari' tok rija' xxuque', y riq'uin c'a ruchuk'a' xch'o y xbij: Vajaf, man c'a tabün cheque que ncakalej ri nquibün chuve, xbij. \p Y xe c'a xbij quere', xcom. \c 8 \s1 Ri Saulo xutz'om c'a nyeruya' pa pokonül ri hermanos \p \v 1 Ri Saulo xka' chuvüch que ri Esteban xcamsüs. \p Y chiri' pa tinamit Jerusalén, ja k'ij ri' tok xtz'ucutüj can chiquij ri nyetaken ri Jesucristo que juis nye'etzelüs y nban cheque que nquitij pokonül. Ri apóstoles c'a xec'uje' na can chiri' pa tinamit Jerusalén. Jac'a conojel ri ch'aka chic hermanos xetalutüj, roma yec'o xebe pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Judea, y ri ch'aka chic xebe c'a pa ruch'ulef Samaria. \v 2 Ri k'ij tok xcamsüs ri Esteban, xmuk y xok'ex juis coma jun molaj achi'a' ri c'o-vi c'a Dios pa cánima. \v 3 Y ri Saulo juis c'a nbün cheque ri hermanos. Ye ruyo'on-vi c'a pa pokonül, roma chi jujun chi jujun ri jay ntoc-vi richin nyeberelesala-pe, y chi ixoki' y chi achi'a' nyeberucherela-pe y c'ateri' nutük c'a quitz'apixic pa cárcel. \s1 Ri Felipe nutzijoj rutzij ri Dios pa ruch'ulef Samaria \p \v 4 Y ri hermanos c'a ri yec'o pa tinamit Jerusalén, xetalutüj-e. Rije' ronojel c'a lugar xe'apon-vi, nyebiyaj richin nquibetzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. \v 5 Y ri Felipe jun c'a cheque ri hermanos ri xebanun quiri'. Rija' xapon c'a chupan jun tinamit ri c'o chiri' pa ruch'ulef Samaria. Y tok c'o chic chiri', xutz'om c'a rutzijosic cheque ri vinük ye aj chiri' que ri Jesús ja ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 6 Y juis c'a vinük ri nquimol-qui' riq'uin ri Felipe, richin ncac'axaj ri nbij, roma q'uiy ri milagros nquitz'et que nbanala'. Nk'alajin-vi c'a que ja ri rutzij ri Dios ri nutzijoj. \v 7 Ye q'uiy vi c'a vinük ri nrelesala-e itzel tak espíritu ri ye c'unük quiq'uin. Y ri itzel tak espíritu ri' riq'uin cuchuk'a' nyech'o tok nye'elesüs-e coma ri rutzij ri Felipe. Y yec'o c'a chuka' vinük ri man choj tüj nyebiyin, ri xa ye jetz' nyebiyin, y ri ye man nyetiquer tüj nyesilon quich'acul, xec'achojrisüs c'a chuka' e roma ri Felipe. \v 8 Roma c'a ri', ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit ape' xapon-vi ri Felipe, juis c'a nyequicot. \p \v 9 Pero chupan c'a chuka' ri tinamit ri', tok c'a man jani tapon ri Felipe, c'o jun achi aj-itz rubini'an Simón. Juis c'a ye ruch'acon ri vinük ri aj chiri' pa ruch'ulef Samaria riq'uin ri nyerubanala'. Rija' nubila' c'a chuka' cheque que rija' jun vinük ri juis ruk'ij. \v 10 Y conojel c'a vinük nyetaken rutzij ri aj-itz ri', ri q'uiy c'o quik'ij y ri man q'uiy tüj quik'ij c'o. Y ri vinük ri nyetzekleben richin, nquibila' c'a pari' ri aj-itz ri': Ri nimalüj ruchuk'a' ri Dios c'o-vi c'a riq'uin ri Simón, nquibila'. \p \v 11 Y q'uiy yan c'a tiempo juis ye ruch'acon ri vinük riq'uin ri itz ri nyerubanala'. Romari' tok ri vinük nquinimaj ri rutzij. \v 12 Jac'a tok ri Felipe xapon chiri', ri vinük xquinimaj ri nutzijoj rija' pari' ri rubi' ri Jesucristo y ri utzilüj rutzij ri Dios ri nch'o pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios. Y chi achi'a' y chi ixoki' xeban bautizar. \v 13 Y chuka' ri Simón ri achi aj-itz, xunimaj ri rutzij ri Dios y xban bautizar. Ri Simón re', ape' c'a benük-vi ri Felipe, tzeketül c'a e chirij. Pero rija' c'a nsatz ruc'u'x tok nyerutz'et ri nimak' tak milagros ri nyerubanala' ri Felipe chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquetamaj que ja vi ri rutzij ri Dios nutzijoj. \p \v 14 Y ri quiq'uin ri apóstoles chiri' pa tinamit Jerusalén xka-pe c'a rutzijol que ri vinük ri yec'o pa ruch'ulef Samaria quitz'amon c'a nquinimaj ri rutzij ri Dios. Romari' xequitük c'a ri apóstol Pedro y ri apóstol Juan chiquitz'etic. \v 15 Y tok ri apóstoles xe'apon c'a, xquibün orar coma ri hermanos ri yec'o chiri' pa ruch'ulef Samaria, richin quiri' nka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi'. \v 16 Y c'a man jun c'a cheque ri hermanos ri' kajnük ta ri Lok'olüj Espíritu pari', xaxe c'a ye banun bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús. \v 17 Y roma c'a ri' tok ri Pedro y ri Juan xquiya' quik'a' pa quivi' y xquic'ul c'a ri Lok'olüj Espíritu. \p \v 18 Y tok ri achi rubini'an Simón xutz'et que nka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük, tok ri apóstoles nquiya' quik'a' pa quivi', ri Simón xusuj c'a qui-tumin, \v 19 y xbij cheque: Tibana' c'a chuve richin nc'uje' la uchuk'a' la' viq'uin, richin quiri' tok ninya' c'a nuk'a' pari' achique na vinük, nuc'ul ta c'a chuka' ri Lok'olüj Espíritu, xbij cheque. \p \v 20 Y ri Pedro xbij c'a chin ri Simón: C'a ta pa k'ak' ncabeka-vi, rachibilan ri atumin, roma rat nanuc que riq'uin ri tumin nalok' ri nuspaj ri Dios. \v 21 Y chuka' rat man jun ak'a' chin ri samaj re', roma ri avánima xa man choj tüj chuka' chuvüch ri Dios. \v 22 Y que'aya' c'a can ri xa man ye utz tüj ri yec'o pan avánima, titzolij-pe ac'u'x y tac'utuj chin ri Dios que xtucuyu' ta amac, roma chuvüch rija' man utz tüj ri nojibül ri xpu'u pan avánima. \v 23 Y nintz'et c'a que ri itzel c'a c'o na pan ac'aslen, y c'a rat ruximon na, xbij ri Pedro. \p \v 24 Pero ri Simón xbij c'a cheque ri apóstoles: Tibana' c'a orar voma yin, y tic'utuj chin ri Ajaf Dios richin man c'a tinc'ulachij ri cachi'el ri xibij-ka chuvij. \p \v 25 Y tok ri Pedro y ri Juan quitzijon y quik'alajrisan chic can ri rutzij ri Dios cheque ri vinük pa jun tinamit chiri' pa ruch'ulef Samaria, c'ateri' q'uiy c'a tinamit ri yec'o chuka' chiri', ri ape' xebe-vi. Rije' xebe richin xbequitzijoj ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük. Y c'ateri' xetzolij pa tinamit Jerusalén. \s1 Ri Felipe y ri achi aj-Etiopía \p \v 26 Y c'o c'a jun ángel richin ri Ajaf Dios ri xch'o riq'uin ri Felipe, y xbij c'a chin: Tachojmirsaj c'a e avi', roma nc'atzinej que ncabe chupan ri jun bey ri ntel-e pa tinamit Jerusalén y nbe-ka pa sur, c'a pa tinamit Gaza. Ri bey re' jare' ri nc'o pa tz'iran ruch'ulef. \p \v 27 Y ri Felipe xuchojmirsaj na vi e ri', y xbe c'a. Y ja tok rutz'amon-e bey, xutz'et c'a jun achi aj-Etiopía. Ri achi c'a re' ja ri c'o pari' ronojel ri rubeyomal ri ixok ri nbanun mandar pari' ri ruch'ulef Etiopía, y rubini'an Candace. Ri achi c'a chuka' ri' jun ri nbanun mandar ri nsamüj riq'uin ri Candace, y xpu'u pa tinamit Jerusalén richin xuya-pe ruk'ij ri Dios. \v 28 Y jari' rutz'amon-e ntzolij-e pa ruruch'ulef, tz'uyul-e pa jun carruaje. Y rija' nusiq'uij c'a jun vuj ri benük, ri vuj ri tz'iban can roma ri Isaías, jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \v 29 Y ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a chin ri Felipe que tujel-apu riq'uin ri carruaje ape' benük-vi ri achi ri nbanun mandar, y junan tibe riq'uin. \p \v 30 Y tok ri Felipe xjel chic ri carruaje ri', xrac'axaj c'a que ri achi benük chiri' ja ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías ri rusamajel ri Dios, jari' ri nusiq'uij benük. Romari' ri Felipe xuc'utuj chin: ¿Nk'ax c'a chave ri ncatajin chusiq'uixic? xbij. \p \v 31 Pero ri achi ri' xbij: Xa man jun nbin chuve. ¿Cachi'el ta c'a tok nk'ax chuve? \p Y ri achi ri' xbij c'a chin ri Felipe que tijote-e, y titz'uye-e riq'uin. Y quiri' xbün ri Felipe. \p \v 32 Ri rutzij ri Dios ri ntajin chusiq'uixic ri achi ri', ja ri nbij: \q1 Xuc'u'üx c'a richin nyecamsüs, cachi'el nuc'u'üx jun oveja. \q1 Cachi'el c'a nbün ri alaj oveja ri man nk'ajan tüj tok nsocüs rij, \q1 quiri' c'a chuka' xbün rija', man jun tzij xbij chirij. \q1 \v 33 Xquibün c'a chin que man jun ruk'ij, y stape' (aunque) man jun rumac, ja rija' ri xka' can chuxe' ronojel mac. \q1 Y xapon c'a jun tiempo tok ri vinük xq'uiyür ri itzel quiq'uin, y xquicamsaj. \q1 Quere' c'a ri nbij chupan ri vuj ri rutz'iban can ri Isaías, jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \p \v 34 Y ri achi ri nbanun mandar xuc'utuj c'a chin ri Felipe: Tabana' favor tabij chuve: ¿Pari' achique chok c'a nch'o-vi ri jun ri xk'alajrisan ri rutzij ri Dios chere'? ¿Pari' ka rija' nch'o-vi, o pari' jun chic? xbij. \p \v 35 Ri Felipe, tok xutz'om xch'o-apu, xtz'ucutüj c'a e riq'uin ri mucaj ri tz'iban can roma ri Isaías, richin que xch'o pari' ri utzilüj rutzij ri Jesús ri nc'amon-pe colonic. \v 36 Ja tok xe'apon pa jun lugar ape' c'o ya', ri achi ri nbanun mandar xbij c'a chin ri Felipe: Chere' c'o ya'. ¿C'o ta ri nbanun chuve que yin man ta utz que nquiban bautizar? xbij. \p \v 37 Y ri Felipe xbij c'a chin ri achi ri': Si riq'uin ronojel avánima natakej ri Jesucristo, utz que ncaban bautizar, xbij. \p Y ri achi xbij c'a: Ja', ninnimaj que ja ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios. \p \v 38 Y romari' ri achi xbij-apu que tipa'e' ba' ri carruaje. Y jari' tok xeka-ka chi ca'i', y ri Felipe xbün c'a bautizar ri achi chiri' pa ya'. \v 39 Tok chi ca'i' ye elenük chic c'a pe chiri' pa ya', ri Felipe xuc'u'üx c'a e roma ri Lok'olüj Espíritu richin ri Ajaf Dios. Y ri achi ri nbanun mandar man c'a xutz'et tüj chic ri Felipe, pero juis quicot ri xutz'om chic e ri rubey. \v 40 Y c'ateri' ri Felipe xril-ri' pa jun tinamit rubini'an Azoto. Y chiri' xutz'om chic c'a e jun rubey, xc'o-e pa tak tinamit nutzijola' ri utzilüj tzij richin colonic. Quiri' xbün hasta que xapon c'a pa tinamit rubini'an Cesarea. \c 9 \s1 Tok ri Saulo xjalatüj ri ruc'aslen \p \v 1 Jac'a ri achi ri rubini'an Saulo man c'a nc'o tüj ri royoval catajnük chiquij ri hermanos, y nrajo-vi c'a nyerucamsaj. Romari' rija' xbe c'a riq'uin ri nimalüj sacerdote, \v 2 richin xberuc'utuj-pe vuj chin, richin que tuya-e autoridad pa ruk'a'. Y riq'uin ri autoridad ri c'o chic pa ruk'a' nbe c'a pa tinamit Damasco, richin nye'oc pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, richin nyeberucanola-pe ri quitzekleben ri Jesús, ri Bey. Y tok nyeril-pe, nyeruximila-pe y nyeruc'ün-pe c'a pa tinamit Jerusalén, si achi'a' o ixoki', nbij c'a ri Saulo. \v 3 Rija' rutz'amon c'a viaje. Y ja tok xa c'o chic apu chunakaj ri tinamit Damasco ri nc'atzinej que napon-vi, xka-ka c'a jun sük pari', jun sük ri petenük chila' chicaj. \v 4 Y ri Saulo jari' xtzak c'a pan ulef, y xrac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chin, y nbij: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? xbij. \p \v 5 Y ri Saulo xuc'utuj: ¿Rat achique c'a rat? xbij. \p Pero ri nch'o c'a riq'uin ri Saulo xbij chin: Ja yin ri Jesús, y chuvij yin atz'amon-vi rubanic ch'a'oj. Xa ayon c'a rat nasoc-avi', roma atz'amon ch'a'oj chuvij. Xa ayon rat naya-avi' chutza'n ri puña, xbij chin. \p \v 6 Y ri Saulo nbarbot roma xbiri', xbij: Ajaf, ¿achique c'a ri c'uluman que ninbün ta yin? xbij. \p Y ri Ajaf Jesús xbij chin: Cacatüj c'a e, y cabiyin c'a pa tinamit, y chiri' nbix c'a chave achique ri c'uluman que nabün, xbix. \p \v 7 Y ri achi'a' c'a ri ye rachibilan-e ri Saulo xenacano', roma ncac'axaj que c'o jun nch'o, pero man nquitz'et tüj achique ri'. \v 8 Y jari' tok ri Saulo xcatüj-e chiri' pan ulef. Y tok xerujük ri runak'-ruvüch, c'ateri' xunabej que xa man ntzu'un tüj. Romari' tok xquiyukej xquic'uaj c'a pa tinamit Damasco. \v 9 Oxi' c'a k'ij ri xbec'uje' chiri'. Y chi oxi' k'ij ri' moyirnük, y man jun chuka' xva' nixta xutij. \p \v 10 Pero chiri' pa Damasco c'o c'a jun takenel richin ri Jesucristo, ri rubini'an Ananías. Y ri Ajaf Jesucristo xuc'ut c'a ri' chuvüch pa jun cachi'el achic', y xbij chin: ¡Ananías! xbij. \p Y ri Ananías xbij: Jare' yinc'o chere', Ajaf, xbij rija'. \p \v 11 Y ri Ajaf xbij c'a chin: Cacatüj-e. Cabiyin c'a pa racho ri Judas, ri c'o pa jun bey ri nbix Choj chin. Chiri' c'a tabecanoj-vi jun achi aj-Tarso y rubini'an Saulo. Cabiyin c'a, roma vocomi, rija' ntajin c'a chubanic orar. \v 12 Y chuka' pa jun cachi'el achic' xinbün chin que xutz'et que c'o jun achi rubini'an Ananías ri xapon riq'uin, y xuya' ruk'a' pari' richin que ntzu'un, xbij chin. \p \v 13 Tok xrac'axaj quiri' ri Ananías, xbij: Ajaf, ye q'uiy c'a ri ye biyon chuve ri itzel rubanic ri jun achi ri', ri ye rubanalun cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. \v 14 Y ri c'o chere' pa tinamit Damasco vocomi, yo'on c'a pe chuka' autoridad pa ruk'a' coma ri más nimalüj tak sacerdotes richin que nyeruxim-e conojel ri nquiya-vi ak'ij, xbij ri Ananías. \p \v 15 Y ri Ajaf Jesucristo xbij chin: Tabecanoj c'a ri Saulo, roma ja rija' ri nucha'on richin nbe chuk'alajrisasic ri nubi' chiquivüch ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, y richin que nbij chuka' cheque ri reyes y ri vinük israelitas. \v 16 Y ri jaru' pokonül ri nberutija' roma ri nubi' yin, c'a ja vi yin ri nquic'utun chuvüch. \p \v 17 Y ri Ananías xberucanoj na vi ri Saulo ape' c'o-vi ri jay ri bin-vi-e chin. Ja tok c'o chic chiri' pa jay riq'uin ri Saulo, xuya' c'a ruk'a' pari' y xbij c'a chin: Hermano Saulo, ri Ajaf Jesús ri xuc'ut-ri' chavüch tok atz'amon-pe bey pa tinamit Damasco, xinrutük c'a pe aviq'uin richin que ncatzu'un jun bey chic, y richin que nka-pe chuka' ri Lok'olüj Espíritu pan avi' richin nunojsaj ri avánima, xbij ri Ananías chin. \p \v 18 Y jari' tok pa tak runak'-ruvüch ri Saulo xetzak-e cachi'el rij-cür, y xtzu'un chic jun bey. Y jari' chuka' xcatüj-e richin xban bautizar. \v 19 Ja tok va'inük chic, xuna' que ri ruchuk'a' xtzolij-pe. Y ri Saulo xc'uje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin ri hermanos yec'o chiri' pa tinamit Damasco. \s1 Ri Saulo nutzijoj pa tinamit Damasco que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios \p \v 20 Y ri Saulo chanin c'a xutz'om rubixic cheque ri vinük pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, que ri Jesús jari' ri Ruc'ajol ri Dios. \v 21 Y conojel c'a ri vinük ri nye'ac'axan richin ri Saulo, xsatz quic'u'x y nquibila' c'a pari': C'ayuf que nkaya' kánima que jare' ri mismo achi ri juis k'oxomül xbün cheque ri nquiya-vi ruk'ij ri Jesús chiri' pa tinamit Jerusalén y xbün cheque que xquic'usaj pokonül. Y vocomi xka-pe chere' pa Damasco richin que ye ximon nyeruc'uaj-e ri nquiya' ruk'ij ri Jesús, y nyeberuya' pa quik'a' ri más nimalüj tak sacerdotes, nquibij. \p \v 22 Pero ri Saulo xc'uje-e más ruchuk'a', y man nuya' tüj can rutzijosic ri rutzij ri Dios. Y nuk'alajrisaj c'a que ri Jesús jari' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y roma c'a ri' ri israelitas ri yec'o chiri' pa tinamit Damasco man nquil tüj c'a achique nquinuc pari' ri Saulo. \s1 Tok ri Saulo xel-pe pa tinamit Damasco \p \v 23 Y c'o yan chic c'a k'ij xc'uje' ri Saulo chiri' pa tinamit Damasco, tok ri israelitas xquinuc que nquicamsaj. \v 24 Pero ri quinucun pari' xapon rutzijol riq'uin rija'. Y ri vinük ri nyejo'on nyecamsan ri Saulo, chi pak'ij y chi chak'a' coyoben c'a chi tak puertas ape' nye'oc-apu y nye'el-e pa tinamit, richin nquicamsaj. \v 25 Pero ri hermanos, pa jun ak'a' xquiya-e ri Saulo chupan jun chacüch nim, y xquikasaj-ka riq'uin jun lazo chuvüch ri jun nimalüj tz'ak ri rusutin rij ri tinamit. Y xbe. \s1 Tok ri Saulo xc'uje' pa tinamit Jerusalén \p \v 26 Y ja tok ri Saulo xapon pa tinamit Jerusalén, xrajo' c'a xc'uje' ta quiq'uin ri hermanos ri yec'o chiri'. Pero rije' xquixbij-qui' chuvüch, roma man jani tüj quiyo'on cánima riq'uin que ri Saulo jalatajnük chic ri ruc'aslen y jun takenel chic richin ri Jesús. \v 27 Jac'a ri jun hermano rubini'an Bernabé, xuc'uaj ri Saulo quiq'uin ri apóstoles. Y ri Bernabé xutzijoj c'a cheque que ri Saulo xch'o c'a ri Ajaf riq'uin, que xuc'ut c'a ri' chuvüch tok rutz'amon-e bey pa tinamit Damasco, y que ri Saulo chuka' man xuxbij tüj ri' xutzijoj ri Ajaf Jesús cheque ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Damasco, xbij ri Bernabé cheque ri apóstoles. \v 28 C'ateri' xquic'ün ruvüch, y romari' ri Saulo xc'uje-ka chiri' pa tinamit Jerusalén, y ape' na c'a nyebe-vi ri apóstoles, cachibilan-e ri Saulo. \v 29 Y man jun c'a xbiri' riq'uin rija' richin nuk'alajrisaj ri Ajaf cheque ri vinük. Nutz'om c'ateri' riq'uin tzij quiq'uin ri israelitas ri nyech'o pa quich'abül ri aj-Grecia, pari' ri rutzij ri Dios. Pero ri israelitas c'a re' xa nquicanoj c'a jun rubanic richin nquicamsaj. \v 30 Romari', tok ri hermanos xquinabej ri nquinuc ri vinük chirij ri Saulo, xquic'uaj c'a e c'a pa jun tinamit rubini'an Cesarea. Y tok yec'o chic chiri' pa Cesarea, xquitük c'a e c'a pa rutinamit rubini'an Tarso. \p \v 31 Y ri tiempo ri', ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit chiri' pa ruch'ulef Judea, pa ruch'ulef Galilea y pa ruch'ulef Samaria, man c'a nquic'usaj tüj chic ri pokonül. Xa quitz'amon c'a nyeq'uiy chupan ri rutzij ri Dios, y nquixbij c'a qui' nyemacun chuvüch ri Ajaf, y xeq'uiyür juis roma ri ruchuk'a' ri Lok'olüj Espíritu. \s1 Tok ri Pedro xuc'achojrisaj ri Eneas \p \v 32 Y ja tok ri Pedro elenük chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit, xapon c'a chuka' quiq'uin ri yec'o chiri' pa tinamit rubini'an Lida. \v 33 Y chupan ri tinamit ri' xberila' jun achi rubini'an Eneas, y c'o yan c'a ocho juna' cotz'ol-pe. Ri achi c'a re' man ntiquer tüj nsilon ruch'acul. \v 34 Roma c'a ri' ri Pedro xbij chin ri achi rubini'an Eneas: Ja ri Jesucristo ri ncac'achojrisan. Cacatüj c'a, y tabana-e ruc'ojlen la avarabül, xbij ri Pedro chin. \p Y ri Eneas jari' xpa'e-e. \v 35 Y juis c'a vinük ri aj-Lida y aj-Sarón ri xetz'eton que ri Eneas xc'achoj. Y ri vinük re' xquitakej ri Ajaf Jesús y xjalatüj quic'aslen. \s1 Tok ri Pedro xuc'asoj jun ri ixok camnük chic \p \v 36 Chupan ri tinamit rubini'an Jope, ri tiempo ri' c'o c'a jun hermana rubini'an Tabita, y Dorcas nbix chin pa ch'abül griego. Ri ri ixok c'a re' juis jabel quiq'uin ri vinük, rija' nyerutola' c'a ri vinük ri man jun quichajin. \v 37 Y chupan c'a ri k'ij ri' ri Dorcas xutz'om yabil, y xcom. Y tok ch'ajch'ojin y vekon chic, ri ruch'acul xuc'u'üx c'a e pa jun jay pa ruca'n piso. \v 38 Y ri tinamit Jope man nüj tüj c'a quicojol riq'uin ri tinamit Lida, ri lugar ape' c'o-vi jun ca'i-oxi' k'ij ri Pedro. Y ri hermanos ri yec'o pa Jope, roma xcac'axaj que ri Pedro c'o pa Lida, xequitük c'a e ca'i' achi'a' riq'uin, richin xbequibij chin: Tabana' favor catampe chanin pa Jope, roma ncac'atzin cheke, xquibij chin. \p \v 39 Y ri Pedro xbe c'a quiq'uin pa tinamit Jope. Tok xe'apon, ri Pedro xucusüs c'a pa jay ape' li'an-vi ri camnük. Y ri malcani'a' tak ixoki' xe'apon riq'uin ri Pedro, nye'ok' y nquic'utula' c'a apu chuvüch, ri tziük ri xerubanala' ri Dorcas tok c'a c'üs na. \v 40 Y ri Pedro xbij c'a cheque conojel ri yec'o riq'uin, que que'el-e ba'. Y tok quiri' quibanun, rija' xxuque-ka, y xbün c'a orar. Y xutz'et-apu ri camnük, y xbij: Tabita, cacatüj. \p Y ri ixok ri' jari' xbetzu'un-pe, y tok xutz'et c'a que c'o ri Pedro, xcatüj-pe. \v 41 Ri Pedro xutz'om c'a apu ruk'a' ri ixok richin xpa'e'. Y ri Pedro xeroyoj c'a ri malcani'a' tak ri ixoki' y ri ch'aka chic hermanos, richin xberuya-pe ri Dorcas cheque. Rija' man c'a camnük tüj chic. \v 42 Y ri xbanatüj re', xetamüx c'a coma conojel vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Jope, y ye juis c'a vinük xetaken ri Ajaf Jesús chiri'. \v 43 Y ri Pedro q'uiy c'a k'ij ri xc'uje-ka quiq'uin, chiri' pa tinamit Jope. Xc'uje' pa racho jun achi rubini'an Simón, ri ntzacon y nak'oman quij quitz'umal chico. \c 10 \s1 Ri Pedro ntak royoxic roma jun achi rubini'an Cornelio \p \v 1 Y pa tinamit rubini'an Cesarea c'o c'a jun achi rubini'an Cornelio, y rija' jun Capitán. Yec'o c'a jun ciento soldados pa ruk'a', y ri molaj soldados ri' ye richin ri molaj soldados ri aj-Italia nbix cheque. \v 2 Ri Cornelio y ri ye aj pa racho ye yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nquixbij c'a qui' nyemacun chuvüch ri Dios. Y rija' chi jumul c'a nbün orar, y q'uiy c'a nyerutola-vi ri vinük ri man jun quichajin. \v 3 Y pa jun xkak'ij tok rubanun chic la'ük las tres, rija' pa jun cachi'el achic' jabel xutz'et que c'o jun ángel richin ri Dios ri xoc-apu riq'uin, y xbij chin: ¡Cornelio! xbij ri ángel ri'. \p \v 4 Y ri Cornelio xe' ruca'yen c'a ri ángel, y juis ruxbin-ri'. Y xbij chin ri ángel: ¿Achique c'a ri najo'? xbij. \p Y ri ángel xbij chin: Ri oraciones ri nye'abün ye kajnük chuvüch ri Dios, y quiri' chuka' kajnük chuvüch ri nye'ato' ri vinük ri nc'atzin quito'ic, y romari' ri Dios ncaruc'uxla'aj-pe vocomi. \v 5 Romari' vocomi que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope richin quebe chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin. \v 6 Y rija' c'o c'a pa racho ri jun achi rubini'an chuka' Simón, ri Simón ri ntzacon y nak'oman quij quitz'umal chico, y c'o racho chuchi' ri mar. Y ja tok nka-pe ri Pedro aviq'uin, nbij c'a chave ri nc'atzin que nabün, xbij ri ángel chin ri Cornelio. \p \v 7 Y tok ri ángel ri xch'o can chin ri Cornelio benük chic, ri Cornelio xeroyoj c'a ye ca'i' rusamajela' y jun soldado ri jun yo'ol chuka' ruk'ij ri Dios. Ri soldado c'a re', jare' ri chi jumul c'o riq'uin ri Cornelio, y nbün chuka' ri nbix chin. \v 8 Y ri Cornelio xutzijoj c'a ronojel cheque, achique xbij ri ángel chin, y xerutük-e c'a pa tinamit Jope. \p \v 9 Y ruca'n k'ij chin ri quitz'amon-e bey ri achi'a', xa ba' chic c'a chiquivüch richin nye'apon-apu pa tinamit Jope, colope' pa nic'aj-k'ij c'a ri'. Jari' tok ri Pedro xjote' c'a e pa ruq'uisbül-e chin ri jay, richin xberubana' orar. \v 10 Rija' juis c'a nnum chic rupan, y nrajo' c'a nva' yan. Y riq'uin c'a ri royoben richin nchojmirsüs ri nva', ri Dios jari' xbün chin ri Pedro que xbün cachi'el jun achic'. \v 11 Rija' xutz'et c'a que ri caj jakatajnük, y chila' c'a nka-vi-pe jun nimalüj cachi'el c'ul, ri ye tz'amalon ri caji' rutza'n. Y k'alüj que c'o ri petenük chupan, roma ch'okoch'ic banun. Y ri cachi'el c'ul rutz'amon-pe kajin chuvüch ri ruch'ulef. \v 12 Y tok kajnük chic c'a pe, ri Pedro xutz'et c'a que chupan yec'o-pe ronojel quivüch chico. Yec'o ri chico ri caji' cakün, yec'o ri ch'ipa' ri nyebe chicaj y ch'aka chic quivüch chico. Y xajan que ri israelitas xtiquic'ux. \v 13 Y jari' tok ri Pedro xrac'axaj que c'o jun ri nch'o chin, y nbij c'a: Pedro, cacatüj. Que'acamsaj chico, y tac'uxu', xbix. \p \v 14 Y ri Pedro xbij: Ajaf, yin man nyenc'ux tüj ri chico re'. Yin man jun bey ye c'uxun tüj ri chico cachi'el re', ri ye c'utun chinuvüch que man ye ch'ajch'oj tüj, ri xa xajan richin nyec'ux, xbij. \p \v 15 Y ri jun c'a ri nch'o riq'uin ri Pedro, xbij c'a pe chin pa ruca'n mul: Ronojel ri ch'ajch'ojrisan chic pe roma ri Dios, ch'ajch'oj vi ri', y man c'a tabij que xajan. \p \v 16 Oxi' mul c'a ri xbitüj quiri', y c'ateri' ri nimalüj cachi'el c'ul xtzolij-e chicaj. \v 17 Ri Pedro c'a c'o na c'a chiri', y man nril tüj achique nunuc pari' ri cachi'el achic' ri xbün tok ri achi'a' ri ye takon-e roma ri Cornelio jari' xe'apon, nquicanoj c'a ri racho ri achi rubini'an Simón. Y tok xquil ri jay ri achi'a' ri ye takon-e, \v 18 xquic'utuj c'a apu si chiri' c'o-vi ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin. \v 19 Y roma ri Pedro c'a ntajin na chunuquic pari' ri cachi'el achic', ja ri Lok'olüj Espíritu ri xbin chin: Yec'o ye oxi' achi'a' ri ncatquicanoj. \v 20 Cacatüj c'a e y caka-ka quiq'uin, y chuka' man tapokonaj ncabe quiq'uin, roma ja yin xintakon-pe quichin c'a chere' aviq'uin. \p \v 21 Y ri Pedro xbeka-vi-pe quiq'uin ri ye oxi' achi'a' ri ye takon-e roma ri Cornelio, y xbij cheque: Ja yin ri Pedro ri nquinicanoj. ¿Achique c'a roma tok rix petenük chinucanoxic? xbij. \p \v 22 Y ri achi'a' xquibij chin ri Pedro: Jun Capitán rubini'an Cornelio roj rutakon c'a pe chi'avoyoxic. Y ri achi c'a re' jun achi choj ruc'aslen, jun achi ri nuxbij-ri' nmacun chuvüch ri Dios. Y conojel ri vinük israelitas juis ncajo', y jabel nyech'o chin. Y c'o c'a jun lok'olüj ángel ri xch'o-pe riq'uin ri Cornelio, y ri ángel re' xbij can chin que caroyoj rat, y trac'axaj ri achique nabij chin. Roma c'a ri' xojpu'u chi'avoyoxic, xquibij ri achi'a' ye takon-e. \p \v 23 Y ri Pedro xerucusaj-apu pa jay ri achi'a' ri', richin nyec'uje' ka ri jun ak'a' chiri'. Y pa ruca'n k'ij, ri Pedro xbe na vi quiq'uin ri achi'a' ye petenük c'a pa tinamit Cesarea. Y yec'o c'a hermanos ri aj chiri' pa tinamit Jope xetzeke-e chirij ri Pedro. \p \v 24 Y c'a pa ruca'n k'ij chin ri que'el-pe pa Jope, c'ateri' xe'apon pa tinamit Cesarea. Y chupan ri tinamit ri', ri Cornelio ye royon c'a ri ye roxpochel y chuka' ye royon vinük ri juis nyerujo', y ye coyoben-apu ri Pedro. \v 25 Y tok ri Pedro ntoc c'a apu pa racho ri Cornelio, ri Cornelio xbexuque' chuvüch. Quere' ruc'ulic xbün-apu, y richin chuka' xuya-apu ruk'ij. \v 26 Pero ri Pedro richin xuyüc, xbij c'a chin: Capa'e'. Man c'a caxuque' chinuvüch yin richin naya' nuk'ij, roma yin xa jun chuka' vinük cachi'el rat. \p \v 27 Y ri Pedro y ri Cornelio nyetzijon c'a, xe'oc-apu pa jay. Y ja tok xe'oc-apu pa jay, jari' tok ri Pedro xutz'et que ye q'uiy vinük ri quimolon-qui' chiri'. \v 28 Y rija' xbij c'a cheque ri vinük ri': Rix jabel vi ivetaman que roj israelitas man c'a yo'on tüj k'ij cheke que junan kavüch iviq'uin y nkujoc ta pa tak ivacho rix ri xa man rix israelitas tüj. Pero ri Dios xuc'ut c'a chinuvüch que man c'uluman tüj que ninbij chin jun vinük, xa roma man israelita tüj, que man ch'ajch'oj tüj. \v 29 Romari', xe c'a xe'apon ri achi'a' ri ye itakon-e richin yinquibecoyoj, man jun c'a xinbij que man nquipu'u tüj, xa jari' xinpu'u quiq'uin. Y vocomi ninjo' c'a ninvetamaj achique roma tok xintük voyoxic, xbij ri Pedro. \p \v 30 Pero jari' xch'o-apu ri Cornelio, y xbij c'a: Pa caji' k'ij can, ri cachi'el hora re', ri las tres, tok yin man yin va'inük tüj c'a richin ninbün orar ri nkak'ij, jari' tok jun cachi'el achi, nyiquiyot rutziek, xuc'ut-ri' chinuvüch. \v 31 Y xbij c'a chuve: Cornelio, ri Dios utz rac'axan ri a-oración, y chuka' kajnük chuvüch ri Dios que nye'ato' ri vinük ri nc'atzin quito'ic y romari' ncaruc'uxla'aj c'a pe. \v 32 Y que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope richin nyebe chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin, y c'o pa racho jun achi rubini'an chuka' Simón. Y ri jun Simón re' c'o racho chunakaj ri mar, y ntzacon y nak'oman chuka' quij quitz'umal chico. Y tok ri Pedro nka-pe aviq'uin, c'o c'a ri nbij-pe chave, xbij ri ángel ri'. \v 33 Romari' jari' xintük acanoxic, y matiox c'a que xapu'u. Y chuvüch vi c'a ri Dios nkuc'o-vi konojel ri kamolon-ki' chere', y nkajo' c'a nkac'axaj ri nak'alajrisaj chikavüch, ri ja ri Dios biyon chave richin tak'alajrisaj rat, xbij ri Cornelio chin ri Pedro. \s1 Tok ri Pedro nutzijoj chic ri Jesucristo pa racho ri Cornelio \p \v 34 Y ri Pedro jari' xutz'om nch'o, y xbij: Ketzij c'a nc'ulun chinuvüch que ri Dios junan rubanun cheke konojel. Man xe tüj jun tinamit nrajo', y nyeretzelaj ta can ri ch'aka chic. Man quiri' tüj nbün. \v 35 Achique ta na ri katinamit chiri', ri Dios utz nkurutz'et konojel, xaxe si nkaxbij-ki' que nkumacun chuvüch y ye choj chuvüch ri nyekabanala'. \v 36 Y ri Dios xutük c'a pe ri Jesucristo chere' chuvüch ri ruch'ulef, ri Jesucristo ri Kajaf konojel roj vinük, y xutzijoj-ka-pe ri utzilüj tzij richin colonic, ri nyo'on uxlanen pa tak kánima. Y chikacojol c'a roj israelitas xutzijoj-vi-ka-pe. \v 37 Rix ri' nka-pe chi'ic'u'x ronojel c'a ri xbanatüj ri tiempo ri' pa ronojel ruch'ulef Judea. Pa nabey, ja ri Juan ri Bautista ri xtzijon ri rutzij ri Dios y xerubün bautizar ri vinük. Y c'ateri' ja ri Jesús ri xbetz'ucutüj rutzijosic ri rutzij ri Dios pa ruch'ulef Galilea. \v 38 Y ivetaman chuka' ri' que ri Jesús ri aj-Nazaret, c'o-vi ri Lok'olüj Espíritu riq'uin, ri yo'on-pe chin roma ri Dios, y romari' c'o-vi ruchuk'a' pa ruk'a'. Y xe c'a ri utz ri xerubanala' cheque ri vinük. Xeruc'achojrisala' chuka' vinük ri ye tz'amon roma ri itzel-vinük. Quere' ri xerubanala' ri Jesús, roma c'o-vi ri Dios riq'uin. \v 39 Y ri jaru' ri xerubanala' ri Jesús pa tinamit Jerusalén y pa ch'aka chic lugar richin ri ruch'ulef Judea, xkatz'et c'a roj ri apóstoles richin rija'. Y jari' ri nkutajin chuk'alajrisasic chiquivüch ri vinük. Ri Jesús xbajix c'a chuvüch jun cruz richin xcamsüs. \v 40 Y pa rox k'ij chin ri xcamsüs, ri Dios xuc'asoj-pe chiquicojol ri caminaki'. Y ja tok c'astajnük chic pe, xbün chin que xuc'utula-ri'. \v 41 Y man c'a chiquivüch tüj achique na vinük xuc'ut-ri', xaxe chikavüch roj ri runucun-vi-pe ri Dios pa kavi' ri ojer que nkak'alajrisaj ri c'astajbül richin ri Jesús. Y junan c'a xojva' riq'uin ri Jesús, tok c'astajnük chic pe chiquicojol ri caminaki'. \v 42 Y rija' juis c'a xuchilabej can cheke que tikatzijoj ri rubi' rija' y tikak'alajrisaj que ri Dios xbün chin que ja rija' ri nbanun juzgar pa quivi' ri vinük ri ye c'üs y pa quivi' chuka' ri vinük ri ye camnük chic e. \v 43 Ojer c'a ri bitajnük can coma ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios, que conojel c'a ri nyetaken richin ri Jesús, ncuyutüj quimac. Quiri' ri quibin can pari' ri Jesús ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can tiempo. \s1 Tok ri Lok'olüj Espíritu xka-pe pa quivi' ri vinük man ye israelitas tüj \p \v 44 Y ntajin nch'o c'a ri Pedro chiquivüch ri vinük ri quimolon-qui' pa racho ri Cornelio, tok ri Lok'olüj Espíritu jari' xka-pe pa quivi' ri nye'ac'axan richin. \v 45 Romari' ri israelitas, ri hermanos ri ye petenük chirij ri Pedro, xsatz quic'u'x tok xquitz'et que ri Lok'olüj Espíritu nspüs-pe chuka' cheque ri vinük ri' y rije' xa man ye israelitas tüj. \v 46 Roma ri hermanos ye israelitas nyecac'axaj c'a ri hermanos ri xa man ye israelitas tüj, que nyech'o pa ch'aka chic ch'abül ri man quetamalon tüj y nquiya' ruk'ij ri Dios. \v 47 Y ri Pedro xbij c'a: ¿C'o ta comi jun nbin que man queban bautizar ri xquic'ul yan ri Lok'olüj Espíritu cachi'el ri xkac'ul chuka' roj? xbij. \p \v 48 Y ri Pedro xbij c'a que queban bautizar ri Cornelio y conojel ri quimolon-qui' riq'uin. Y pa rubi' c'a ri Ajaf Jesús queban bautizar. Y ri hermanos ri xeban bautizar, xquic'utuj c'a chin ri Pedro que tic'uje-ka ca'i-oxi' k'ij quiq'uin. \c 11 \s1 Ri Pedro nutzijoj ri xbanatüj riq'uin ri Cornelio \p \v 1 Y ri apóstoles y ri ch'aka chic hermanos ri yec'o pa ruch'ulef Judea xcac'axaj c'a que yec'o vinük ri man ye israelitas tüj ri xetaken ri rutzij ri Dios. \v 2 Romari', tok ri Pedro xtzolij chic c'a pa tinamit Jerusalén, ri hermanos ye israelitas ri nyebin que nc'atzinej que nban ri circuncisión cheque ri ch'aka chic hermanos, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios stape' (aunque) man ye israelitas tüj, xech'ojin chuvüch ri Pedro, \v 3 y xquibij c'a chin: ¿Achique c'a roma tok rat xatapon quiq'uin ri vinük ri xa man banun tüj ri circuncisión cheque? ¿Y achique c'a roma xava' chuka' quiq'uin? Xajan que quiri' nkabün quiq'uin ri vinük man ye israelitas tüj, xquibij chin. \p \v 4 Jari' tok ri Pedro pa rucholajen xutz'om rubixic cheque pari' ri xbanatüj. Rija' xbij c'a: \v 5 Yin ja pa tinamit Jope yinc'o-vi chiri'. Y ja tok nquitajin riq'uin oración, xintz'et pa jun cachi'el achic' que c'o jun nimalüj cachi'el c'ul ri ye tz'amalon ri caji' rutza'n. Y k'alüj que c'o ri petenük chupan roma ch'okoch'ic banun, y rutz'amon c'a pe kajen ri chila' chicaj y nka-pe c'a viq'uin. \v 6 Y ja tok nutz'eton-nutz'eton, xintz'et c'a que xa ronojel quivüch chico ye petenük chupan ri jun nimalüj cachi'el c'ul ri'. Yec'o chico ri caji' cakün, que c'uxunel y man c'uxunel tüj. Yec'o ch'ipa' y ch'aka chic quivüch chico. \v 7 Y xinvac'axaj c'a que c'o jun ri nch'o-pe chuve, y nbij c'a: Pedro, cacatüj. Que'acamsaj ri chico, y tac'uxu', xbij. \v 8 Jac'a yin xinbij chin ri xch'o-pe chuve: Ajaf, yin man nyenc'ux tüj ri chico re'. Yin man jun bey nc'uxun tüj chico cachi'el re', roma xa c'utun chinuvüch que man ye ch'ajch'oj tüj, que xajan si nyenc'ux tüj, xbij. \v 9 Pero ri jun c'a ri nch'o viq'uin, xch'o chic c'a pe chuve jun bey chila' chicaj, y xbij: Ronojel ri ch'ajch'ojrisan chic pe roma ri Dios, ch'ajch'oj vi ri', y man tabij c'a que xajan, xbij can chuve. \v 10 Y oxi' c'a mul ri xbitüj quiri', y c'ateri' ri jun nimalüj cachi'el c'ul ri' xtzolij chic c'a e chicaj. \v 11 Y jari-jari' nintz'et-ka yin ri', tok ja yan ri' yec'o ye oxi' achi'a' xe'apon pa ruchi' ri jay ape' yinc'o-vi, yinquicanoj. Ri achi'a' c'a re' ye takon roma ri Cornelio, ri jun achi ri c'o pa tinamit Cesarea. \v 12 Y ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a chuve que man tinpatz'ej nquibe quiq'uin roma xa ja rije' man ye israelitas tüj. Y chuka' ri vaki' (seis) hermanos re' xetzeke' c'a e chuvij. Y xojapon na vi pa racho ri achi rubini'an Cornelio. \v 13 Y rija' xutz'om c'a rutzijosic cheke que c'o jun ángel ri xuc'ut-ri' chuvüch pa racho, y que ri ángel ri' pa'ül-apu riq'uin tok xbij chin: Que'ataka' c'a e achi'a' c'a pa tinamit Jope chiroyoxic ri Simón ri nbix chuka' Pedro chin. \v 14 Y ja rija' c'a ri nbin chave achique rubanic nabün richin quiri' ncacolotüj rat y ri ye aj pan avacho, xbix cha can roma ri ángel. \v 15 Y tok yin xintz'om nquich'o chuvüch ri Cornelio y chiquivüch ri vinük ri yec'o-apu riq'uin, xka-pe c'a ri Lok'olüj Espíritu pa quivi', cachi'el c'a tok ri xka-pe pa kavi' roj pa nabey. \v 16 Y romari' xka-pe c'a chinuc'u'x ri tzij ri rubin can ri Ajaf Jesús, que ri Juan riq'uin ya' xerubün bautizar ri vinük. Jac'a rix riq'uin ri Lok'olüj Espíritu nyixban bautizar, xbix can rija'. \v 17 Si ja ri Dios ri xyo'on ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' ri vinük ri', cachi'el xbün chuka' cheke roj ri kataken ri Ajaf Jesucristo, ¿achique ta c'a xtinch'ojij yin chin ri Dios? \p \v 18 Y tok ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén cac'axan chic ka ri xbij ri Pedro cheque, man xech'o tüj chic apu. Ri hermanos ri' nquiya' c'a ruk'ij ri Dios, y nquibij c'a: Ri Dios xuya' c'a chuka' k'ij cheque ri man ye israelitas tüj richin que nquitzolij-pe quic'u'x riq'uin rija', richin que nquil quic'aslen chi jumul, xbij cheque. \s1 Ye q'uiy ri nyetaken richin ri Jesucristo pa tinamit Antioquía \p \v 19 Y ja tok xc'ulachitüj ri rucamic ri Esteban, jari' tok ri hermanos xquitij pokonül pa quik'a' ri nye'etzelan quichin. Y romari' tok yec'o xebe c'a pa ruch'ulef Fenicia, yec'o chuka' xebe c'a pa ruch'ulef Chipre, y yec'o xebe c'a pa tinamit Antioquía, y nquitzijoj c'a ri rutzij ri Dios xaxe cheque ri vinük ri ye israelitas vi. \v 20 Pero yec'o c'a ch'aka achi'a' ri ye aj pa ruch'ulef Chipre y ye aj pa tinamit Cirene ri xe'apon pa tinamit Antioquía, y man xe tüj c'a cheque ri vinük israelitas xquitzijoj-vi ri utzilüj rutzij ri Ajaf Jesús ri nc'amon-pe colonic, xa xquitzijola' c'a chuka' cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj. \v 21 Ri ruchuk'a' ri Ajaf Dios c'o-vi quiq'uin ri achi'a' ri'. Romari' tok ye juis c'a ye q'uiy vinük ri xetaken ri Ajaf. Xquitzolij c'a pe quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo. \p \v 22 Y ronojel c'a re' xapon rutzijol quiq'uin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Y ri hermanos re' xquichilabej c'a chin ri Bernabé que tibiyin c'a pan Antioquía. \v 23 Y tok ri Bernabé xapon, xutz'et c'a que ri Dios ruyo'on-vi c'a ruk'a' pari' ri quisamaj ri hermanos. Romari' juis xquicot ránima ri Bernabé, y xbij c'a cheque conojel que tiya-vi cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, y que riq'uin ronojel cánima quec'uje' riq'uin. \v 24 Ri Bernabé, jun achi c'a ri ruyo'on ránima riq'uin ri Dios, y nojnük-vi chuka' ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Rija' jun utzilüj achi. Y ri vinük ri xetaken ri Ajaf Jesucristo, juis ye q'uiy. Quiri' c'a xbanatüj chupan ri k'ij ri'. \p \v 25 Y ri Bernabé xbe c'a pa tinamit Tarso, chucanoxic ri Saulo. Y tok ri Bernabé xril-pe, xuc'ün c'a pe pan Antioquía. \v 26 Y chiri' xec'uje-vi quiq'uin ri hermanos. Jun juna' c'a ri xec'uje' quiq'uin, roma rije' xequitijoj c'a juis vinük riq'uin ri rutzij ri Dios. Y chiri' c'a pan Antioquía ri nabey xbix-vi cristianos cheque ri ye tzeklebey richin ri Jesucristo. \p \v 27 Y chupan c'a ri tiempo ri', yec'o c'a ch'aka hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios. Ri hermanos c'a re' xe'el-e pa tinamit Jerusalén, y xebe c'a pa tinamit Antioquía. \v 28 Y jun c'a cheque ri hermanos ri', ja ri Agabo. Y roma ri Lok'olüj Espíritu ruyo'on-vi tzij chin, romari' tok xbepa'e-pe chiquivüch ri hermanos xuk'alajrisaj-vi c'a que npu'u jun nimalüj vayjül pari' ri ruch'ulef. Y ri nimalüj vayjül ri' xpu'u na vi pa ru-tiempo ri rey pa tinamit Roma rubini'an Claudio. \v 29 Y romari' ri hermanos ri yec'o pa tinamit Antioquía xquinuc c'a nyequito-e ri hermanos yec'o pa ruch'ulef Judea, que chiquijujunal c'a nquiya-e ri jaru' nyetiquer nquiya'. \v 30 Y ja ri Bernabé y ri Saulo ri xequitük-e richin ja rije' ri xe'uc'uan-e ri jaru' xmolotüj-e richin nyequito' ri hermanos ri nquitij vayjül. Y jaru' c'a ri quic'uan-e ri Bernabé y ri Saulo, xquijüch c'a pa quik'a' ri achi'a' uc'uey quichin ri hermanos aj pa ruch'ulef Judea. \c 12 \s1 Tok ri Herodes rucamsan chic ri Jacobo, xutük rutz'amic ri Pedro \p \v 1 Ri rey Herodes chupan ri tiempo ri', yec'o c'a ye ca'i-oxi' chiquicojol ri hermanos ri xerutz'om-e, richin que nyeruya' pa pokonül. \v 2 Y chi machet c'a xutük rucamsasic ri Jacobo. Ri Jacobo y ri Juan ye quichak' qui'. \v 3 Y roma ri Herodes xutz'et que ri xbün chin ri Jacobo xa xka' chiquivüch ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, rija' xutük c'a chuka' rutz'amic ri Pedro. Re' xbanatüj chupan ri nimak'ij pascua, tok nc'ux c'a chuka' caxlan-vüy ri xa manak levadura riq'uin. \v 4 Tok tz'amon chic c'a pe ri Pedro, ri Herodes xutük-e c'a pa cárcel. Y roma ri Herodes runucun chic que c'a nc'o na can ri nimak'ij rubini'an pascua, c'ateri' c'a nrelesaj-pe richin nbün juzgar pari' ri Pedro, chiquivüch ri vinük, romari' ye caji' c'a sol chajinela' ri xerucusaj richin nquichajij ri Pedro. Y ye caji' achi'a' yec'o pa jujun sol. \v 5 Ri Pedro c'o c'a pa cárcel, y chajin jabel. Pero ri hermanos ri yec'o chiri' pa tinamit, quitz'amon c'a nquibün orar roma ri Pedro. \s1 Tok ri Dios xutük-pe jun ángel chin nusk'opij ri Pedro \p \v 6 Y xe chic c'a ri junak'a' ri' nrajo' que man napon ri runucun ri Herodes, que nrelesaj-pe ri Pedro y nbün juzgar pari' chiquivüch ri vinük. Y ri Pedro ximil c'a riq'uin ca'i' cadenas chiquicojol ye ca'i' achi'a' chajinela', y nvür. Y ri ape' nye'oc-apu pa cárcel yec'o c'a chuka' chajinela'. \v 7 Y chiri' pa cárcel xapon c'a jun ángel richin ri Ajaf, y xsakin c'a chiri'. Ri ángel ri' xuyiquiya' ri Pedro richin xuc'asoj, y xbij chin: Chanin cacatüj. \p Y ri cadenas, ri quiximon ri ruk'a' ri Pedro, xetzak can. \v 8 Y ri ángel xbij c'a chuka' chin ri Pedro: Tachojmirsaj c'a e avi', y tacusaj la axajab. \p Y tok chojmirnük chic c'a ri Pedro, ri ángel xbij chin: Tabolkotij-e la atziek cachi'el coton chavij, y jo', xbij ri ángel. \p \v 9 Ri Pedro xutzeklebej c'a chirij ri ángel, pero man nril tüj c'a achique nunuc, si ketzij que ncol-e roma ri ángel, o xa cachi'el nachic'. \v 10 Ri Pedro y ri ángel choj c'a xe'el-e chiquicojol ca'i' sol chajinela'. Y tok xe'apon chuvüch ri puerta banun riq'uin ch'ich', ri puerta ri' ruyon xjakatüj chiquivüch. Y rije' xe'el-e c'a pa bey richin ri tinamit, y xebe. Tok ye biyinük chic c'a ba', ri Pedro xuna' que xa ruyon chic, roma ri ángel manak chic riq'uin. \v 11 Y jari' tok ri Pedro xuna' ruvüch, y xbij: Vocomi c'a, xinvetamaj que ri ángel ketzij vi que takon-pe roma ri Ajaf richin xinrucolo-pe pa ruk'a' ri Herodes y chuvüch ronojel ri quinojin ri nuvinak israelitas que nquibün chuve, nbij-ka pa ránima ri Pedro. \p \v 12 Rija' xunucun na c'a achique ri nbün, y tok xnucutüj chuvüch, xbe chiracho ri María ri rute' ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin. Y chupan ri jay ri' ye q'uiy c'a hermanos quimolon-qui' richin nquibün orar. \v 13 Y tok ri Pedro xapon c'a chiracho ri María y xoyon-apu pa puerta, xbe'el c'a pe jun xtün rubini'an Rode. \v 14 Ri xtün re', roma xrac'axaj que ja ri Pedro ri noyon-apu pa puerta, juis xquicot. Y roma xsatz ruc'u'x, man xujük tüj can ri puerta chuvüch ri Pedro, y junanin xbe pa jay chubixic que ri Pedro jari' ri noyon-apu pa puerta. \v 15 Pero ri quimolon-qui' pa jay man xquinimaj tüj ri xberubij ri Rode cheque. Xa xquibij c'a chin ri xtün: Xa xach'ujer la'. \p Y ri xtün nbij que ja vi ri Pedro ri xrac'axaj rija'. \p Y xquibij chin ri xtün: Ri' man ja tüj ri Pedro, xa ja chic ri ángel chajiy richin, xquibij. \p \v 16 Pero ri Pedro c'a ntajin nc'ajc'ot y noyon apu pa puerta. Y ja tok xquijük ri puerta, xquitz'et c'a que ja na vi ri Pedro. Romari' xsatz quic'u'x ri hermanos ri', y xevolol chiquivüch romari'. \v 17 Pero rija' xbün c'a retal riq'uin ri ruk'a' richin que man quevolol. Y xutz'om rutzijosic cheque ri xbün ri Ajaf Dios richin xrelesaj-pe pa cárcel, y xbij chuka' cheque que tiquiya' rutzijol cheque ri Jacobo y ri ch'aka chic hermanos. Y rija' xel c'a e richin xbe pa jun chic lugar. \p \v 18 Y ja tok xsaker ri ruca'n k'ij, ri achi'a' chajinela' man c'a nquil tüj achique nquibün, roma ri Pedro nixta retal. Manak chic. \v 19 Y ri Herodes xutük c'a rucanoxic ri Pedro, pero ri achi'a' ri xebecanon richin, man xbequila' tüj pe. Jari' c'a tok ri Herodes ri gobernador, xeroyola' c'a ri achi'a' ri yec'o chajinel, y tok ye pa'ül chic c'a apu chuvüch, xuc'utula' c'a cheque que achique xbün ri Pedro. Y roma ri man jun etamayon, xbij que quecamsüs ri chajinela' ri'. Y ri Herodes xel c'a e pa ruch'ulef Judea, y xbec'uje' pa tinamit Cesarea. \s1 Ri Herodes xuc'ulachij-e rucamic pa quik'a' jut \p \v 20 Ri rey Herodes xcatüj royoval c'a chiquij ri aj-Tiro y ri aj-Sidón. Pero ri aj-Tiro y ri aj-Sidón xquiya' c'a chiquivüch richin nyebe riq'uin ri Herodes. Y xquich'üc c'a ri jun rusamajel ri Herodes rubini'an Blasto, richin nyeruc'uaj c'a chuvüch ri rey y nquichojmirsaj chiquivüch que tiq'uis quiri' ri oyoval, roma ja chiri' pan Israel ntel-vi-e ri nc'uxtüj pa ca'i' tinamit, pa tinamit Tiro y pa Sidón. \v 21 Y xbix c'a jun k'ij tok nchojmirsüs ri'. Y tok xapon ri k'ij, ri rey Herodes xerucusaj c'a e ri tziük ri nyerucusaj jun rey. Xbetz'uye-pe pa ruch'acat, y xbech'o c'a pe chiquivüch ri jaru' vinük quimolon-qui' chiri'. \v 22 Y ri vinük riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nyech'o-apu, y nquibij: La nch'o-pe chikavüch nk'alajin que xa man jun achi tüj, rija' jun dios vi, nquibij c'a apu. \p \v 23 Y chupan c'a ri misma hora ri', jun ángel richin ri Ajaf Dios xuya' c'a jun yabil pari' ri Herodes, roma rija' xa man xbij tüj cheque ri vinük que man tiquiya' ruk'ij, y man chuka' xuya' tüj ruk'ij ri Dios. Ri Herodes xc'uxtüj c'a coma jut, y jari' ri xoc-e chin richin xcom. \p \v 24 Y ri rutzij ri Dios xbe c'a rubixic chi nüj chi nakaj, y ye q'uiy c'a ri vinük ri nyetaken. \p \v 25 Y ri Bernabé y ri Saulo nyetzolij c'a pa tinamit Antioquía. Rije' xquiya-pe c'a can pa tinamit Jerusalén, ronojel ri quitakon-pe ri hermanos ye aj pan Antioquía pa ru-tiempo ri vayjül. Pa quik'a' c'a ri uc'uey quichin ri hermanos xquiya-pe can. Y tok xetzolij, xquic'uaj-e ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin. \c 13 \s1 Tok ri Dios xerucha' ri Bernabé y ri Saulo \p \v 1 Chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tinamit Antioquía, yec'o c'a hermanos ri nyek'alajrisan ri nbix cheque roma ri Dios, y yec'o chuka' maestros ri nyetijon quichin ri hermanos chupan ri rutzij ri Dios, cachi'el ri Bernabé, ri Simón ri nbix chuka' ri Xak chin, ri Lucio ri aj-Cirene, ri Manaén ri junan xq'uiytisüs riq'uin ri Herodes ri xbanun mandar chiri' pa ruch'ulef Galilea, y ri Saulo. \v 2 Y jun k'ij, tok man c'a ye va'inük tüj richin nquiya' ruk'ij ri Ajaf Dios, ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a cheque: Ri Bernabé y ri Saulo c'o jun quisamaj. Roma c'a ri' que'ijacha' can richin ri samaj ri', xbij. \p \v 3 Y ri k'ij c'a ri quibanun que man ye va'inük tüj richin nquibün orar, jari' tok xquiya' quik'a' pa quivi' ri Bernabé y ri Saulo, richin nyebe-apu chubanic ri samaj ri rubin can ri Lok'olüj Espíritu. \s1 Ri Bernabé y ri Saulo nquitzijoj ri rutzij ri Dios pa Chipre, jun ruch'ulef pa ya' \p \v 4 Y jari' tok ri Bernabé y ri Saulo xetak-e roma ri Lok'olüj Espíritu. Romari' rije' xebe pa tinamit Seleucia. Y chiri' xe'oc-e pa jun barco richin xec'o-apu pa Chipre, jun ruch'ulef pa ya'. \v 5 Y tok yec'o chic pa tinamit Salamina chiri' pa Chipre, xquitz'om c'a rutzijosic ri rutzij ri Dios pa tak jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. Ri Bernabé y ri Saulo quic'uan-e jun to'onel quichin y ri' ja ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin. \v 6 Ri Chipre jun c'a ruch'ulef pa ya' c'o-vi. Romari', tok ri Bernabé, ri Saulo y ri Juan ye c'unük chic e chupan ri ruch'ulef ri', xe'apon c'a lojc'an chic ruchi'. Xe'apon pa tinamit rubini'an Pafos. Y chupan ri tinamit ri' c'o c'a jun achi israelita rubini'an Barjesús, jun achi aj-itz, y jun chuka' tz'ucuy-tzij, roma rija' nbij que nuk'alajrisaj c'a ri nbix chin roma ri Dios. \v 7 Y ri jun achi rubini'an Sergio Paulo jari' ri gobernador chiri', jun achi ri c'o-vi etamabül riq'uin. Y ja riq'uin rija' nsamüj-vi ri Barjesús ri achi aj-itz. Ri Sergio Paulo ri gobernador xutük c'a coyoxic ri Bernabé y ri Saulo, roma nrajo' nrac'axaj ri rutzij ri Dios. \v 8 Pero ri aj-itz ri nsamüj riq'uin, ri nbix chuka' Elimas chin, xa man xrajo' tüj. Xrajo' ta xbün chin ri Sergio Paulo que man ta nutakej ri Jesucristo. \v 9 Pero ri Saulo, ri rubini'an chuka' Pablo, nojnük c'a ri ránima riq'uin ri Lok'olüj Espíritu. Rija' xutz'et-xutz'et ri achi aj-itz, \v 10 y xbij chin: Rat xa nojnük avánima riq'uin ronojel ruvüch ch'aconel y riq'uin ronojel ruvüch itzel. Xa rat jun ralc'ual ri itzel-vinük, roma navetzelaj ronojel ri utz. Rat xa nacotoyij ri chojmilüj bey richin ri Ajaf Dios. Rat man jun bey ncatane' chubanic quiri'. \v 11 Vocomi c'a, ri Ajaf Dios nuya-pe castigo pan avi'. Ncamoyir, y nc'o c'a jun tiempo ri man natz'et tüj ruvüch ri k'ij. \p Y xe c'a xbij quiri' ri Pablo, ja chuka' ri' man xtzu'un tüj chic ri achi aj-itz. Romari' rija' nucanoj c'a jun ri niyuken richin, roma xmuke' can pa k'eku'n. \v 12 Tok ri Sergio Paulo ri gobernador rutz'eton chic ka ri xc'ulachitüj, xsatz ruc'u'x pari' ri rutzij ri Ajaf Dios. Y rija' xutakej c'a ri Jesús chupan ri k'ij ri'. \s1 Ri Pablo y ri Bernabé nquitzijoj rutzij ri Dios pa jun tinamit rubini'an chuka' Antioquía \p \v 13 Y ri Pablo y ri rachibil xquiya' c'a can ri tinamit Pafos. Xquic'usaj-apu ri ya' richin xebe pa tinamit Perge ri c'o pa ruch'ulef Panfilia. Jac'a ri Juan ri rubini'an chuka' Marcos, xerumalij can ri rachibil y xtzolij pa tinamit Jerusalén. \v 14 Y tok ri Pablo y ri Bernabé ye c'unük chic e pa tinamit Perge, xebe c'a pa jun chic tinamit ri rubini'an chuka' Antioquía. Y ri tinamit re' pa ruch'ulef Pisidia c'o-vi. Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen, rije' xebe c'a pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xebetz'uye'. \v 15 Ja tok xsiq'uis-ka ri ley richin ri Moisés y ri ye quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can, ri más nimalüj chupan ri jay ri' c'o c'a jun ri xquitük-apu riq'uin ri Pablo y ri Bernabé, richin xberubij cheque: Hermanos, si c'o c'a jun chive rix ri nrajo' nbij ca'i-oxi' tzij cheque ri quimolon-qui' chere', utz nbij, xbij ri xapon quiq'uin. \p \v 16 Y ri Pablo jari' xpa'e', y xbün c'a retal riq'uin ruk'a' que man jun tich'o, y xutz'om c'a rubixic cheque: Tivac'axaj rix nuvinak israelitas y tivac'axaj c'a rix ri man rix israelitas tüj ri nyixbij-ivi' nyixmacun chuvüch ri Dios. Tivac'axaj c'a ri ninbij chive: \v 17 Ri ka-Dios roj israelitas xerucha' c'a ri kaxquin-kamama' can, y xbün c'a cheque que xe'oc jun nimalüj tinamit tok c'a yec'o na chiri' pan Egipto, ruch'ulef ri xa man quichin tüj rije'. Ri Dios riq'uin c'a ri ruchuk'a' xerelesaj-pe chiri'. \v 18 Y ri jubama cuarenta juna' ri xquic'usaj chupan ri tz'iran ruch'ulef, ri Dios xucoch' ri quinojibül. \v 19 Y xbün chuka' que pa ruch'ulef rubini'an Canaán xeq'uis ri vinük quichin siete tinamit, xaxe richin que ri ulef ri' xuya' can pa quik'a' ri kaxquin-kamama' can. \v 20 C'ateri' ri Dios xuya' jun ruvüch nbanun mandar pa quivi', ri nbix juez chin. Y ja ri Samuel ri ruq'uisbül juez ri xc'uje'. Y ri Samuel jun c'a chuka' cheque ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Caji' c'a ciento juna' riq'uin nic'aj xebanun mandar ri jueces pa quivi' ri kaxquin-kamama' can. \v 21 Pero rije' jun rey ri xcajo' richin nbanun mandar pa quivi'. Y ri Dios xuya-vi c'a ri qui-rey. Y cuarenta juna' c'a xbanun mandar pa quivi' ri kaxquin-kamama' can ri jun rey rubini'an Saúl. Ri Saúl ri' ruc'ajol c'a ri achi rubini'an Cis. Y ri Saúl jun ruxquin-rumam can ri Benjamín, ri ruc'ajol ri Jacob. \v 22 Y tok ri Dios xrajo' que ri Saúl xel chi rey, xuya' ri David richin que xoc rey. Ri Dios xbij c'a pari' ri rey David: C'o-vi jun ri nbün ri nurayibül y nka' chinuvüch. Yin nintz'et c'a que ri nbanun quiri' ja ri David ri ruc'ajol ri Isaí. Quiri' xbij ri Dios. \v 23 Y jun c'a cheque ri ruxquin-rumam can ri rey David, ja ri Jesús. Y ja ri Jesús ri yo'on-pe roma ri Dios richin nkurucol roj israelitas, cachi'el ri rusujun-pe cheke. \v 24 Y tok c'a man jani tika-pe ri Jesús, ri Juan Bautista xbij c'a cheque ri kavinak israelitas que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, y queban bautizar. \v 25 Ja tok ri Juan napon yan chuvüch ri camic, rija' xbij: ¿Achique c'a yin, ninuc rix? Roma man ja tüj yin ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Roma ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios c'a man jani tutz'om samaj chi'icojol, y juis ruk'ij. Y yin man c'uluman tüj c'a ni richin ninsol ri ruximbül ruxajab rija', xbij c'a. \p \v 26 Rix nuvinak israelitas, ri roj ruxquin-rumam can ri katata' Abraham, y rix ri man rix israelitas tüj, ri nyixbij-ivi' nyixmacun chuvüch ri Dios, ninbij c'a chive, que ri rutzij ri Dios, ri nch'o c'a pari' ri colonic, ivichin c'a rix yo'on-pe. \v 27 Xa ja ri vinük ri yec'o pa tinamit Jerusalén y ri más nimalüj chuka' ri yec'o chiquicojol, xa jari' ri man xenaben tüj achique ri' ri Jesús, ni man chuka' k'axnük tüj cheque ri rutzij ri Dios tz'iban can coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ojer can. Y pa ronojel c'a k'ij richin uxlanen nsiq'uis pa tak jay ape' ntzijos rutzij ri Dios. Romari', tok rije' xquibij que tika-ka ri camic pari' ri Jesús, ja rije' ri xeto'on que ketzij xbe'el ri nbij ri rutzij ri Dios. \v 28 Pero ri vinük y ri más nimalüj, stape' (aunque) man jun rumac ri Jesús xquil richin ncamsüs, rije' xquic'utuj chin ri gobernador rubini'an Pilato que ticamsüs. \v 29 Y chupan ri rutzij ri Dios, tz'iban c'a can ronojel ri nban chin ri Jesús, y quiri' xbanatüj. Chuka' yec'o ri xebekasan-pe chuvüch ri cruz, y c'ateri' xbequimuku' can. \v 30 Y ri Dios xbün chin ri Jesús que xbec'astüj-pe. \v 31 Y q'uiy c'a k'ij ri xuc'utula-ri' ri Jesús chiquivüch ri ye benük riq'uin tok xel-e pa ruch'ulef Galilea richin xbe pa tinamit Jerusalén. Y ja ri xetz'eton richin, jari' ri nyek'alajrisan ri Jesús cheque ri vinük. \p \v 32 Y roj, ja ri utzilüj tzij pari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri rusujun ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ri ojer can, jari' ri nkatzijoj chive. \v 33 Roma xa c'a ja ri chikavüch roj ri quixquin-quimam can ri xbanatüj ri rusujun can ri Dios. Rija' xbün c'a que xbec'astüj-pe ri Jesús, cachi'el vi ri nbij chupan ri ruca'n salmo: Ja rat ri Nuc'ajol. Romari' vocomi ninya' ac'aslen, nbij. \v 34 Y ri rutzij ri Dios nbij c'a chuka': Ri utzilüj tzij pari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios ri nusujun chin ri rey David, ketzij vi, y ninya' chuka' chive rix, nbij. Quiri' xbij ri Dios richin nuc'ut chikavüch que ri Jesús xc'asos-vi roma ri Dios chiquicojol ri caminaki', y man ncom tüj chic. \v 35 Y ri David nbij-vi c'a chuka' chupan ri vuj rubini'an Salmos: Man c'a naya' tüj k'ij que ri ruch'acul ri Lok'olüj Ac'ajol nk'ey tüj, nbij. \v 36 Keteman que ri David man pari' tüj rija' mismo xbij quiri', roma ri David, tok xa ruq'uison chic c'a can ri samaj ri ruyo'on-pe ri Dios chin, xcom, y xbemuk can ape' ye mukutünük-vi ri ye ruxquin-rumama' can. Xa xk'ey-vi c'a ri'. \v 37 Jac'a ri ruch'acul ri Jesús man xk'ey tüj, roma ri Dios xbün-vi c'a chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki'. \v 38 Roma c'a ri' nuvinak israelitas, tivetamaj c'a que xaxe roma ri Jesús tok ntzijos chive que c'o cuyubül-mac. Y ja ri rutzij rija' ri kac'amon-pe chive. \v 39 Roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ntiquer tüj nbün chive que ri imac nsutüj chuvüch ri Dios. Man cachi'el tüj ri nbün ri Jesús. Y conojel c'a ri nyetaken richin, ronojel c'a quimac xa nyesutüj-vi chuvüch ri Dios. \v 40 Tichajij c'a ivi', que man ta pan ivi' rix tika-ka ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Chupan ri ye quitz'iban can rije', ri Dios nbij: \q1 \v 41 Rix ri nyixetzelan ri nutzij, titz'eta' c'a ri nimalüj castigo ri nka-pe pan ivi', y quixq'uis c'a, \q1 roma ri nimalüj castigo ri ninya' pan ivi', richin c'a que nitij juis pokonül. \q1 Jac'a rix, man ninimaj tüj, stape' (aunque) c'o jun ri nyo'on rutzijol chive. \q1 Quiri' rubin can ri Dios, xbij ri Pablo. \p \v 42 Y ja tok ri Pablo y ri Bernabé xe'el-pe chiri' pa jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque, jari' tok ri vinük ri man ye israelitas tüj xquibij c'a cheque: Nyixkoyobej c'a ri vukubix apu, richin quiri' nkac'axaj jun bey chic ri tzij ri ic'amon-pe. \p \v 43 Y tok ri vinük ri quimolon-qui' chiri' xquitaluj c'a e qui', ye q'uiy c'a ri xebe chiquij ri Pablo y ri Bernabé. Yec'o c'a israelitas, y yec'o c'a ri xa man ye israelitas tüj ri nquibün chuka' ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, roma ye yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y xbix c'a cheque coma ri Pablo y ri Bernabé, que tiya' cánima riq'uin ri Dios ri nyo'on ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe cheque ri vinük, xquibij cheque. \p \v 44 Y chupan c'a ri k'ij richin uxlanen ri jun chic semana, xa jubama conojel ri vinük ri yec'o chiri' pa tinamit ri xquimol-qui' richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios. \v 45 Roma c'a ri', ri vinük israelitas ri man nquitakej tüj ri Jesús, tok xquitz'et que ye juis vinük ri xe'apon, juis itzel xquina', y nquibila' que ri nbij ri Pablo xa man ja tüj ri ketzij, y nquiyok' c'a. \v 46 Y ri Pablo y ri Bernabé xa man nquixbij tüj qui' chiquivüch richin xquibij cheque: Nc'atzin c'a que nabey na chivüch rix ri kavinak nkabij-vi-pe ri rutzij ri Dios, pero rix xa man nka' tüj chivüch. Y riq'uin ri' nk'alajin c'a que man c'uluman tüj chive rix ri c'aslen ri man nq'uis tüj. Romari' quiq'uin ri vinük ri man ye israelitas tüj ri nkube-vi. \v 47 Y ja ri Ajaf Dios biyon cheke. Rubin c'a: \q1 Rat nuyo'on c'a richin sük quichin ri vinük ronojel ruch'ulef, \q1 y avoma rat nquil colonic ri vinük yec'o chi nüj chi nakaj. \p \v 48 Y tok ri vinük ri man ye israelitas tüj xcac'axaj c'a ri tzij xbix-ka, juis c'a xequicot pa cánima, y xquiya' c'a ruk'ij ri rutzij ri Ajaf Dios. Y ye jaru' c'a ri nc'atzinej que nquil na ri c'aslen ri man nq'uis tüj, xquitakej. \v 49 Y ri rutzij ri Ajaf Dios xbetzijos c'a chi nüj y chi nakaj, chiri' pa ruch'ulef ri'. \v 50 Jac'a ri vinük israelitas ri man nquitakej tüj ri Jesús, xebe quiq'uin ri ixoki' ri man ye israelitas tüj, pero xa nquiya-vi ruk'ij ri Dios. Ri ixoki' ri' c'o quik'ij. Y xebe chuka' quiq'uin ri achi'a' c'o quik'ij chiquicojol ri vinük, richin xbequiya' quina'oj, richin nyecokotaj-e ri Pablo y ri Bernabé chiri' pa ruch'ulef. Y quiri' vi xquibün-e cheque. \v 51 Romari' rije' xquitotala' c'a can ri pokolaj ri c'o pa cakün chiquivüch ri vinük, richin quiri' tiquetamaj que man utz tüj ri nyetajin chubanic. Y rije' xebe c'a pa jun chic tinamit rubini'an Iconio. \v 52 Y conojel c'a ri ye hermanos chic ri yec'o chiri' pa tinamit Antioquía ri c'o pa ruch'ulef Pisidia, nojnük-vi c'a cánima riq'uin quicot y ri Lok'olüj Espíritu. \c 14 \s1 Tok ri Pablo y ri Bernabé xec'uje' pa tinamit Iconio \p \v 1 Y ri Pablo y ri Bernabé xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Iconio. Rije' xe'apon c'a pa jun jay ape' nquimol-qui' ri israelitas richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. Y ri rutzij ri Dios ri xquibij rije' cheque ri vinük, xbün c'a cheque que juis ye q'uiy ri xquitakej ri Jesucristo. Yec'o c'a israelitas y yec'o c'a chuka' ri man ye israelitas tüj ri xetaken. \v 2 Jac'a ri israelitas ri man xquitakej tüj, nyequetzelaj ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Romari' rije' xquiyala' quina'oj ri man ye israelitas tüj, richin quiri' quequetzelaj ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. \v 3 Romari' ri Pablo y ri Bernabé c'a xec'uje' na c'a q'uiy k'ij quiq'uin ri hermanos. Y roma quiyo'on cánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, romari' man jun c'a xbiri' quiq'uin richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, tzij ri nk'alajrisan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chiquivüch. Y ri Dios nuk'alajrisaj c'a chiquivüch ri vinük, que ri nquibij ri Pablo y ri Bernabé ye ketzij vi. Y romari' nyequibanala' c'a q'uiy milagros. \v 4 Romari' ri vinük xa jach'ül quivüch pari' ri quina'oj, roma ch'aka nyequito' ri israelitas ri man quitaken tüj, y ri ch'aka chic nyequito' ri Pablo y ri Bernabé ri ye apóstoles. \v 5 Y ja tok ri vinük israelitas ri' y ri man ye israelitas tüj chuka' y ri nyebanun mandar pa quivi' quiyo'on chiquivüch que juis nquibün cheque ri Pablo y ri Bernabé, y hasta nyequicamsaj chi abüj, \v 6 ri Pablo y ri Bernabé xa xquinabej ri nucun chiquij. Romari' rije' xquevala-e-qui' richin xebe c'a pa tinamit Listra y c'a pa Derbe, ri tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Licaonia. Chuka' xebe pa ch'aka chic lugar ri yec'o-pe chiquinakaj ri ca'i' tinamit ri'. \v 7 Rije' ja pa tak tinamit y pa tak lugar ri' nquitzijoj-vi ri tzij richin colonic. \s1 Ri vinük aj pa tinamit Listra xa xjalatüj c'a quinojibül y romari' xquic'ük chi abüj ri Pablo \p \v 8 Y ja chiri' pa tinamit rubini'an Listra, c'o c'a jun achi pa ralaxic que man ntiquer tüj nbiyin. Man jun bey c'a biyinük tüj ba'. Y ri achi c'a re' tz'uyul chiri'. \v 9 Rija' nrac'axaj c'a ri ntajin chubixic ri Pablo. Y ri Pablo xutz'et c'a que ri achi ri' ruyo'on-vi ránima riq'uin ri Dios richin nc'achojrisüs. \v 10 Romari' ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o chin ri achi, y xbij chin: Capa'e' c'a e choj. \p Y ri achi jari' jutzoc' xuya', xpa'e-e y xutz'om nbiyin-e. \v 11 Tok ri vinük xquitz'et ri xbün ri Pablo, ri vinük xech'o c'a pa Licaónica, ri quich'abül rije'. Y riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila' pa quich'abül: Ri achi'a' ri nyekatz'et nquibün quiri', ja ri ye ka-dios ri ye kajnük-pe chikacojol vocomi. \p \v 12 Nquibila' c'a que ri Bernabé jari' ri qui-dios rubini'an Júpiter, ri más nimalüj cheque ri qui-dios rije', y ri Pablo jari' ri qui-dios rubini'an Mercurio, ri uc'uey tak tzij cheque ri qui-dios, roma ja rija' ri uc'uayon ri tzij. \v 13 Y ri Júpiter ri qui-dios ri vinük ri', c'o c'a jun rusamajel, y ri dios ri' c'o c'a chuka' racho c'a chuchi' e ri tinamit. Ri rusamajel c'a ri Júpiter c'a pa tak puertas c'a xeruc'uaj-vi ri vacx ye vekon-pe riq'uin cotz'i'j. Rija' y ri vinük ncajo' c'a nquiya' quik'ij ri Pablo y ri Bernabé, romari' tok ye quic'amalon-pe ri vacx richin nyequicamsaj. \v 14 Pero tok ri apóstol Bernabé y ri apóstol Pablo xquinabej ri nquinuc ri vinük, rije' xpu'u bis pa cánima, y romari' rije' nquiretzela' ri quitziek ri quicusan. Y jari' tok xe'oc chiquicojol ri vinük, y nquibila' c'a cheque: \v 15 ¿Achique roma tok rix nibün quere'? Roj roj vinük cachi'el rix, y roj petenük iviq'uin richin nkabij-pe chive que timestaj can ri tak na'oj quere', ri xa man jun utz nuc'ün-pe chive, y titakej c'a ri c'aslic Dios ri banayun ronojel. Ri banayun ri caj y ri yec'o chupan, ri banayun ri ruch'ulef y ri yec'o chuvüch, ri banayun ri mar y ri yec'o chupan. \v 16 Y stape' (aunque) ri ojer can, ri Dios xuya-vi k'ij cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que xequic'uala' ri itzel bey ri xeka' chiquivüch. \v 17 Pero ruk'alajrisan-vi c'a ri' chiquivüch riq'uin ri nuya-pe job chicaj, nuya-pe tico'n. Y nuya' c'a pe ronojel richin nc'ux, richin quiri' nquicot ri cánima. Ruyo'on-vi-pe utz pa kavi' konojel, xquibij. \p \v 18 Y stape' (aunque) ri Pablo y ri Bernabé xquibij cheque, c'arunaj xetiquer xquibün cheque ri vinük que man xequicamsaj tüj ri vacx richin nquiya' quik'ij rije'. \p \v 19 Y chiri' pa tinamit Listra yec'o c'a israelitas ri ye apon. Ri israelitas c'a ri' ye petenük c'a pa tinamit Antioquía y pa tinamit Iconio, ape' ri Pablo xutzijoj can nabey ri rutzij ri Dios cheque. Y ri israelitas re' xquiya' quina'oj ri vinük aj chiri' pa tinamit Listra, y xech'acon-vi chiquij, roma ri vinük aj chiri' xquic'ük c'a chi abüj ri Pablo, y c'ateri' xquichirirej-e y xbequitorij can chuchi' ri tinamit, roma rije' xquinuc que ri Pablo camnük chic. \v 20 Y ja tok ri hermanos quimolon-apu-qui' chirij ri Pablo, rija' xa xbepa'e-pe, y xtzolij chic c'a pa tinamit. Y pa ruca'n k'ij rija' y ri Bernabé xebe c'a pa jun tinamit rubini'an Derbe. \p \v 21 Y chiri' pa tinamit Derbe xquitzijoj c'a ri tzij richin colonic. Y juis c'a ye q'uiy vinük ri xetaken ri Jesús. Y c'ateri' xetzolij. Y xebec'o chic c'a pe pa tinamit Listra, pa tinamit Iconio y pa tinamit Antioquía. \v 22 Y ri tinamit ape' xebec'o-vi-pe, xquicukubala' c'a can quic'u'x ri hermanos, y xquibila' can cheque que tiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Y xquibij cheque: Roma nc'atzinej que riq'uin juis pokonül nkatoc pa ruk'a' ri Dios, xquibij. \v 23 Y xequichojmirsala' can ri samaj chiquicojol ri hermanos. Xequicanola' can achi'a' uc'uey quichin ri hermanos. Quiri' xquibanala' pa tak tinamit ri xec'o-vi. Y man c'a xquic'ux tüj quivay richin xquibün orar, y xequijüch can pa ruk'a' ri Ajaf ri quitaken chic. \s1 Tok ri Pablo y ri Bernabé xetzolij pa tinamit Antioquía ri c'o pa ruch'ulef Siria \p \v 24 Y c'ateri' xebec'o-pe pa ruch'ulef Pisidia, y xe'apon pa ruch'ulef Panfilia. \v 25 Y xquitzijoj c'a ri rutzij ri Dios chiri' pa tinamit Perge. Y c'ateri' xebe pa tinamit Atalia, ri c'o chuchi' ri mar. \v 26 Y chiri' pan Atalia xe'oc c'a e pa jun barco richin nyetzolij c'a pan Antioquía, ri tinamit ape' ri hermanos ye quijachon c'a e pa ruk'a' ri Dios ri Pablo y ri Bernabé, que ja ta ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios nye'uc'uan, richin nyequibana' ri samaj. Y vocomi ri samaj ri' xc'achoj yan can. \v 27 Y tok ri Pablo y ri Bernabé xe'apon pan Antioquía, xequimol c'a conojel hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', y c'ateri' xquitz'om rubixic cheque ri jaru' xeruto' ri Dios richin xquitz'ucutüj can ri samaj, y ri xbün ri Dios, xquichojmirsaj ri bey chin que chuka' ri vinük ri man ye israelitas tüj, chuka' tiquitakej ri Jesucristo chin nquil ta colonic. \v 28 Y ri Pablo y ri Bernabé xec'uje' c'a ka q'uiy k'ij quiq'uin ri hermanos aj-Antioquía, ri tinamit c'o pa ruch'ulef Siria. \c 15 \s1 Tok ri hermanos man junan tüj quivüch achique rubanic ri nquil colonic ri vinük man ye israelitas tüj \p \v 1 Yec'o c'a achi'a' ri ye petenük pa ruch'ulef Judea y xe'apon chiri' pan Antioquía, ri tinamit c'o pa ruch'ulef Siria, nquibila' c'a cheque ri hermanos ye man israelitas tüj que richin cha nquil ri colonic, nc'atzinej c'a que nban ri circuncisión cheque, ri jun retal ri xquibün ri israelitas pa ruch'ac'ul jun ac'ual ala' o achi que ja richin ri tinamit ri Dios, circuncisión ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 2 Y ri Pablo y ri Bernabé juis vi xquich'ojij cheque ri nyebin quiri'. Roma c'a ri', ri hermanos ri yec'o chiri' xequicha' c'a e ri Pablo y ri Bernabé y chuka' ch'aka chic hermanos, richin nyebe c'a pa tinamit Jerusalén quiq'uin ri apóstoles yec'o chiri' y ri uc'uey quichin ri hermanos, richin nchojmirsüs-pe, si nban o man nban tüj ri circuncisión cheque ri hermanos achi'a' man ye israelitas tüj. \p \v 3 Y xetak-vi c'a e ri achi'a' ri ye cha'on richin nyebe c'a pa Jerusalén. Xetak c'a e coma ri hermanos ri nquimol-vi-qui' pa rubi' ri Dios chupan ri tinamit ri'. Y ri ye cha'on-e xebe c'a, y xec'o pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Fenicia y pa ruch'ulef Samaria, y nquitzijola' c'a can cheque ri hermanos que ye q'uiy vinük ri man ye israelitas tüj ri xquitakej ri Jesucristo y xjalatüj quic'aslen. Y ri hermanos c'a ri xe'ac'axan can, juis c'a xquicot can cánima. \p \v 4 Y tok xe'apon pa tinamit Jerusalén ri ye takon-e, xec'ul-vi c'a coma ri hermanos ye aj chiri', y coma ri apóstoles ri yec'o chiri', y coma chuka' ri ch'aka chic achi'a' uc'uey quichin ri hermanos ri chiri' yec'o-vi. Y ri Pablo y ri Bernabé xquitz'om c'a rutzijosic cheque, que ri Dios juis ye ruto'on rije', y romari' ye q'uiy vinük man ye israelitas tüj ri xetaken yan ri Jesucristo, xquibij. \p \v 5 Y yec'o c'a achi'a' fariseos ri quitaken chic ri Jesucristo, ri xebepa'e-pe y xquibij c'a: Ri hermanos ri man ye israelitas tüj, tibix cheque que nc'atzinej que nban ri circuncisión cheque, y que tiquibana' chuka' ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xquibij. \p \v 6 Y romari' ri apóstoles y ri uc'uey quichin ri hermanos xquimol c'a qui' richin nquichojmirsaj, si nban o man nban tüj ri circuncisión cheque ri hermanos man ye israelitas tüj. \v 7 Y tok q'uiy c'a chic ye ch'ovinük-ka pari' ri na'oj ri', ri Pedro xpa'e', y xbij c'a: Hermanos, rix ri' nka-pe chi'ic'u'x que c'o yan ba' tiempo tic'o chin tok ri Dios xinrucha-e chi'icojol richin que xintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chiquivüch ri vinük ri man ye israelitas tüj, richin quiri' tiquitakej chuka' rije'. \v 8 Ri Dios xuk'alajrisaj que nyeruc'ul ri vinük ri'. Romari' xuya-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi' junan cachi'el xuya-pe pa kavi' roj roj israelitas, roma xutz'et ri cánima. Junan c'a ri xbün ri Dios cheke roj israelitas y cheque ri man ye israelitas tüj. \v 9 Man jun kacojol xbün. Rije' xquitakej ri Jesucristo. Romari' tok ri Dios xuch'ajch'ojrisaj chuka' ri cánima. \v 10 Y rix ¿achique c'a roma tok nijo' nitij ri Dios? ¿Achique c'a roma tok nijo' niya' jun aka'n pa quivi' ri hermanos ri man ye israelitas tüj? Roma ri ruc'uaxic ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa jun aka'n ri man xetiquer tüj xquic'uaj ri kaxquin-kamama' can, ni roj chuka' man nkucovin tüj chuc'uaxic. \v 11 Jac'a roj kaniman-vi que ri kacolonic, xkac'ul roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesús, jun colonic ri span cheke, cachi'el ri colonic ri xquic'ul chuka' ri hermanos ri man ye israelitas tüj, xbij ri Pedro. \p \v 12 Y romari' ri jaru' quimolon-qui' chiri' xa man xech'o tüj apu, xaxe xcac'axaj ri nquitzijoj ri Bernabé y ri Pablo. Rije' nquitzijola' c'a ri jaru' milagros ri man jun bey ye tz'eton tüj, ri xequibanala' chiquivüch ri vinük man ye israelitas tüj, roma rije' ja ri Dios ri xyo'on cuchuk'a'. Xk'alajin-vi que ja ri Dios ri takayon-pe quichin. \v 13 Y tok ri Bernabé y ri Pablo ye tanul chic ka, xpu'u ri Jacobo xch'o c'a, y xbij: Quinivac'axaj c'a, hermanos: \v 14 Ri Simón Pedro c'ateri' nutzijoj-ka cheke que ri Dios c'unük chic vi quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj. Xerucha' c'a richin que nye'oc rutinamit ri nyeyo'on-vi ruk'ij. \v 15 Ketzij c'a nc'ulun-vi ri quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Ri quitz'iban can, nbij c'a: Quere' nbij ri Ajaf Dios: \q1 \v 16 C'ateri' nquitzolij chic pe quiq'uin ri israelitas ye ruxquin-rumam can ri rey David, \q1 y ninbün c'a cheque que nyecatüj chic pe jun bey, richin quiri' nquiya' chic nuk'ij, cachi'el tok c'a c'o na ri David. \q1 \v 17 Y yin ri Ajaf Dios ninbün c'a quiri' cheque, richin quiri' ri ch'aka chic vinük nquicanoj ta c'a nuvüch. \q1 Xa conojel ta ri man ye israelitas tüj ri ye nucha'on chic, quiri' ta nquibün. \q1 \v 18 Quiri' c'a ri rubin can ri Ajaf Dios ri ojer can. \q1 Quiri' nbij ri rutzij, xbij ri Jacobo. \p \v 19 Y xbij c'a chuka': Romari' yin ninnuc que man quekanük tüj ri man ye israelitas tüj ri xtzolin-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, riq'uin ri nban ri circuncisión cheque. \v 20 Ri c'uluman c'a nkabün, ja ri tikataka-e rubixic cheque chupan jun vuj, que man nyequic'ux ri xa man utz tüj richin nc'uxtüj roma yo'on chic chiquivüch dios ri xa man ye ketzij tüj, y ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun, y man chuka' tiquic'ux ti'ij ri c'o quic' ruc'uan, cachi'el quichin ri chico ri xejik', ni man c'a chuka' tiquitij quic', nkurubij-e chupan ri vuj, richin quetaman achique ri man c'uluman tüj que nquibün, y achique ri man nc'atzinej tüj que nquibün. \v 21 Pero roj, ojer c'a ri' chi pa ronojel tinamit, pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheke roj israelitas, yec'o c'a ri nyetijon kichin chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Romari' ketaman achique ri man c'uluman tüj que nkabün. Y pa ronojel ri k'ij richin uxlanen nkac'axaj ri nsiq'uis chikavüch, xbij ri Jacobo. \p \v 22 Y jari' tok ri apóstoles, ri ch'aka chic achi'a' ye uc'uey quichin ri hermanos, y ri ch'aka chic hermanos xquinuc c'a que yec'o hermanos nyequicha-e richin nyebe c'a pa tinamit Antioquía y nyecachibilaj-e ri Pablo y ri Bernabé richin nquiya' chiquivüch ri xkaya' chikavüch roj. Ri xequicha' c'a e rije' ja ri Judas ri nbix chuka' Barsabás chin y ri Silas. Ye ca'i' hermanos ri c'o quik'ij chiquivüch ri ch'aka chic hermanos. \v 23 Y xban-e jun vuj y xjach-e cheque richin nquic'uaj cheque ri hermanos. Y ri vuj ri' nbij c'a: Roj ri apóstoles, roj ri ch'aka chic uc'uey quichin ri hermanos, y ri ch'aka chic hermanos chere' pa tinamit Jerusalén, nkatük c'a saludos chive rix hermanos ri man c'a rix israelitas tüj, ri rixc'o pa tinamit Antioquía y pa ch'aka chic tinamit richin ri ruch'ulef Siria y ri rixc'o pa ruch'ulef Cilicia. \v 24 Kac'axan c'a rutzijol que yec'o c'a ri ye apon iviq'uin, y chere' ye elenük-vi-e, pero man ja tüj roj roj takayon-e quichin. Rije' xa jun vi chic ri xquibij chive y romari' xquisütz ic'u'x, roma rije' nquibij que rix nc'atzinej que nban ri circuncisión chive, ri retal ri nban pa ruch'acul jun israelita que ja richin ri tinamit ri Dios, y ri ch'aka chic ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 25 Y romari' tok roj xkanuc c'a que utz nyekacha-e ye ca'i' hermanos richin que nyekatük-e chi'itz'etic. Y ri ye ca'i' re' nyecachibilaj c'a e ri Bernabé y ri Pablo ri juis nyekajo'. \v 26 Y etaman-vi que ri hermanos Bernabé y ri Pablo ye apon-vi pa tak pokonül chutzijosic ri rutzij ri Kajaf Jesucristo. \v 27 Roj ja ri hermano Judas y ri hermano Silas ri nyekatük-e richin nyebech'o iviq'uin pari' ri tzij katz'iban chuka' e chive. \v 28 Y ri nrajo' ri Lok'olüj Espíritu, ja chuka' ri' ri nkajo' roj chive, que man c'a titzeklebej ri jaru' c'o chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xaxe c'a ri más nc'atzin, jari' tibana', \v 29 que man tic'ux ti'ij richin jun chico ri xcamsüs richin xsuj chin jun dios man ketzij tüj, man titij quic', ni man c'a chuka' tic'ux ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan, cachi'el ri quichin ri chico ri xejik', y chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin nyemacun. Si ronojel c'a re' nitakej, utz c'a nyixbiyin. Dios c'a nchajin ivichin. \p \v 30 Y xetak c'a e. Ja tok rije' xe'apon pa tinamit Antioquía, rije' xequimol c'a ri hermanos, y xquijüch ri vuj cheque. \v 31 Y tok ri hermanos xquisiq'uij ri vuj, juis c'a xequicot, y xcukür-ka quic'u'x roma ri tzij ri yec'o-e chupan. \v 32 Y ri Judas y ri Silas q'uiy c'a tzij xquibila' cheque ri hermanos richin xcukür quic'u'x. Ri Judas y ri Silas ye k'alajrisüy c'a richin ri nbix cheque roma ri Dios. \v 33 Y ri ca'i' hermanos ri', ri Judas y ri Silas, xec'uje' jun ca'i' oxi' k'ij quiq'uin chiri' pa tinamit Antioquía. Ja tok xquinuc nyetzolij pa Jerusalén, c'a quiq'uin ri ye takayon-pe quichin, ri hermanos ri yec'o chiri' pan Antioquía xequitük c'a e. Xquibij cheque que ja ta ri Dios tichajin quichin y nc'uje' ta uxlanen pa cánima. Quiri' c'a xquibij-e cheque. \p \v 34 Y tok jari' yec'o chic richin nyetzolij, ri Silas xa man xbe tüj chic, xa xc'uje' can chiri' quiq'uin ri hermanos. \v 35 Y quiri' c'a chuka' ri Pablo y ri Bernabé, xec'uje' can chiri' pan Antioquía. Rije' y ye cachibilan c'a chuka' ch'aka chic xequitijoj ri hermanos chupan ri rutzij ri Ajaf, y xquitzijoj chuka' ri utzilüj tzij richin colonic cheque ri vinük. Ye q'uiy vi c'a ri xebanun ri samaj. \s1 Ri Pablo ca'i' yan mul re' nbe chubanic rusamaj ri Dios \p \v 36 Y biyinük chic c'a ba' k'ij chiri' tok ri Pablo xbij chin ri Bernabé: Jo', jo' chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa conojel tinamit ape' katzijolon-vi can ri rutzij ri Ajaf Dios, xbij chin. \p \v 37 Y ri Bernabé nrajo' c'a que nquic'uaj ta jun bey chic ri Juan ri nbix chuka' Marcos chin. \v 38 Pero ri Pablo man c'a nrajo' tüj que nbe chiquij, roma tok xquic'uaj ri nabey mul, xerumalij c'a can chiri' pa ruch'ulef Panfilia, y man xbe tüj chiquij chubanic ri samaj. \v 39 Y romari' xekoloko', y xquijüch c'a qui'. Ri Bernabé xrachibilaj-e ri Marcos, y xe'oc-e pa jun barco richin xebe c'a pa ruch'ulef ri c'o pa ya' rubini'an Chipre. \v 40 Y ri Pablo xucha' c'a ri Silas richin nrachibilaj-e richin nyebe. Y ri hermanos aj chiri' pa tinamit Antioquía xequijüch c'a pa ruk'a' ri Dios ri Pablo y ri Silas. \v 41 Tok ye benük chic, xec'o c'a e pa ruch'ulef Siria y Cilicia, nquicukubala' c'a quic'u'x pa rubi' ri Dios nquimol-vi-qui'. \c 16 \s1 Ri Pablo y ri Silas cachibilan-e ri Timoteo \p \v 1 Y ri Pablo y ri Silas xe'apon c'a pa tinamit Derbe y pa tinamit Listra. Y ja chiri' pa tinamit Listra c'o jun hermano ala' rubini'an Timoteo, ral jun ixok israelita ri rutaken c'a chuka' ri Jesucristo, jac'a ri rutata' man israelita tüj. \v 2 Y ri hermanos c'a ri yec'o pa tinamit Listra y Iconio juis c'a jabel nyech'o pari' ri Timoteo. \v 3 Ri Pablo ja ri Timoteo ri nrajo' nrachibilaj-e richin nbün ri rusamaj ri Dios. Y quiri' c'a xbün, pero nc'atzinej c'a que xbün ri circuncisión chin, ri retal ri xquibün pa ruch'acul jun israelita, richin utz ntz'et coma ri israelitas ri yec'o pa tinamit Listra y ri yec'o chuka' pe nakaj chin ri tinamit, roma conojel c'a ye etamayon que ri rutata' ri Timoteo, man israelita tüj. \v 4 Y pa tak tinamit ape' nyec'o-vi ri Pablo y ri ye rachibilan-e, nquibila' c'a can cheque ri hermanos ri man ye israelitas tüj, que tiquibana' c'a ri nquichilabej ri apóstoles ye cachibilan ri uc'uey quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén pari' ri xajan que nquic'ux. Y man nc'atzin tüj que nquibün ronojel ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 5 Y riq'uin ri', ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit ri', xquiya-vi cánima, y k'ij-k'ij yec'o ri nye'oc-apu quiq'uin richin nquitakej. \s1 Tok xbix chin ri Pablo que tic'o pa ruch'ulef Macedonia \p \v 6 Y ri Lok'olüj Espíritu man c'a xuya' tüj k'ij cheque ri Pablo y ri ye rachibila', richin xebe pa ruch'ulef rubini'an Asia richin nyequitzijoj ri rutzij ri Dios chiri'. Romari' rije' xec'o pa ruch'ulef Galacia y pa ruch'ulef Frigia. \v 7 Y c'ateri' xe'apon pa mojón richin ri ruch'ulef rubini'an Misia. Y xquinuc c'a que nyebe pa ruch'ulef Bitinia, pero ri Lok'olüj Espíritu xa man xuya' tüj k'ij cheque richin xebe. \v 8 Y xec'o c'a ri mojón richin ri ruch'ulef Misia, y xe'apon c'a ka pa tinamit rubini'an Troas, ri c'o chuchi' ri mar. \v 9 Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun cachi'el achic', que c'o jun achi aj pa ruch'ulef Macedonia ri pa'ül-apu chuvüch, y que ri achi ri' nbij c'a chin: Tabana' favor, cac'o lojc'an ya' c'a kiq'uin pa karuch'ulef Macedonia, y kojato', xbij chin, xutz'et ri Pablo. \v 10 Y ja tok ri Pablo rutz'eton chic ri jun cachi'el achic' ri', jari' c'a tok conojel xquichojmirsaj-qui', y quiri' chuka' yin, Lucas, xinchojmirsaj-e-vi', y jari' xkabün-e richin xojbe c'a pa ruch'ulef Macedonia, roma xk'ax c'a cheke que roma ri xk'alajrisüs chuvüch ri Pablo, nbij que ri Dios nrajo' c'a que nkube c'a quiq'uin ri aj-Macedonia richin nkatzijoj ri tzij richin colonic cheque. \s1 Tok ri Pablo y ri Silas xec'uje' pa tinamit Filipos \p \v 11 Y jari' xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia, jun ruch'ulef pa ya'. Y c'a ja ri ruca'n k'ij ri xojel chic e chiri', richin xojapon pa tinamit rubini'an Neápolis. \v 12 Y tok xkaya' c'a can ri tinamit Neápolis, xojbe pa tinamit rubini'an Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalüj tinamit ri c'o chupan ri ruch'ulef rubini'an Macedonia. Y ri vinük c'a ri yec'o chupan ri tinamit ri' ye romanos. Tok xojapon pa tinamit ri', xojc'uje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij chiri'. \v 13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a e pa tinamit richin xojbe chuchi' jun rakün-ya', jun lugar ape' tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkatz'om rutzijosic ri rutzij ri Ajaf Jesucristo cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'. \v 14 Jun c'a cheque ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y ri Lidia ri' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira npu'u-vi. Rija' jun c'ayinel richin jun ruvüch tziük ri morado ntzu'un, y nbix púrpura chin. Y ri Lidia ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apu ri nbij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios xch'o-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' xunimaj c'a ri nbij ri Pablo. \v 15 Y rija' y ri yec'o riq'uin pa racho, xeban bautizar. Y ja tok ye banun chic bautizar, ri Lidia xbij c'a cheke: Si ninimaj que yin xinya' vánima riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixc'uje-pe pa vacho, xbij. \p Ri ixok ri' xbün-vi c'a cheke que xojbec'uje' riq'uin chiri' pa racho chin nkutzijoj más ri rutzij ri Dios cheque. \p \v 16 Y jun mul c'a tok katz'amon-e bey richin nkube c'a pa lugar ape' nban-vi oración, xkac'ul jun xtün. Y ri xtün re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nbanun chin que ntiquer nbij c'a ri nquic'ulachila' ri vinük. Ri xtün c'a ri' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri jaru' tumin ri nquiya' ri vinük chin richin nquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf. \v 17 Y ri Pablo y roj chi jumul chic c'a roj tzekleben roma ri jun xtün re'. Riq'uin c'a ruchuk'a' tok nch'o, y nubila' c'a chikij: Ri achi'a' re' ye rusamajela' ri nimalüj Dios ri c'o chila' chicaj, y nquitzijoj c'a chive achique rubanic nibün rix richin que nyixcolotüj tüj, nbij c'a. \p \v 18 Y ri xtün ri', q'uiy c'a k'ij ri quiri' xbün. Ri Pablo xuna' que c'o jun itzel espíritu riq'uin. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' tüj chic. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xbij c'a chin ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xtün: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave que catel-e riq'uin ri xtün, xbij ri Pablo. \p Y ri itzel espíritu re' jari' vi xuya' can ri xtün. \v 19 Jac'a tok ri rajaf ri xtün, lok'on aj-ic', xquitz'et que xa man ba' chic nquich'üc tüj quitumin chirij ri caj-ic', roma xa man c'o tüj chic ri itzel espíritu riq'uin, y romari' man ntiquer tüj chic nbij ri nquic'ulachila' ri vinük, romari' xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a chiquivüch ri jueces. \v 20 Y tok xebequipaba' chiquivüch ri jueces, xquibij: Ri achi'a' re' ye israelitas y nquiyoj quinojibül ri vinük chere' pa tinamit. \v 21 Y nquic'ut c'a jun chic ruvüch costumbre chikavüch, ri man c'uluman tüj que nkac'ul y nkabün, roma roj roj vinük romanos, xquibij. \p \v 22 Y ye juis c'a vinük ri xebecatüj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri jueces chuka', xequich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y jari' xquitük quich'ayic riq'uin xic'a'y. \v 23 Y tok juis chic ye ch'ayon, xebetz'apis can pa cárcel, y xbix chin ri chajinel que jabel quichajixic tubana'. \v 24 Romari' rija', xe xbix quiri' chin, ja ri más chupan apu ri cárcel xeberuya-vi can ri Pablo y ri Silas. Y ri cakün xeruk'atabala' can chi cojol ri che' nbix cepo chin, richin quiri' man c'a nye'el tüj. \p \v 25 Y colope' pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri Pablo y ri Silas nquiya' c'a ruk'ij ri Dios riq'uin bix, y nquibün c'a chuka' orar. Y ri ch'aka chic c'a ri yec'o pa cárcel nyecac'axaj c'a. \v 26 Jari' tok xuyiquiyo-pe jun nimalüj cab-rakün, y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xusiloj ri ruxe'. Ri ruchi' ri cárcel xejakatüj, y ri cadenas ri ye ucusan richin ye ximilon can ri yec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'. \v 27 Ri achi c'a ri chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, xuna' ruvüch roma ri cab-rakün. Y tok rija' xutz'et que ri ruchi' ri cárcel ye jakatajnük, xrelesaj c'a ri rumachet richin nucamsaj-ka-ri', roma rija' xunuc que xebe yan conojel ri yec'o pa cárcel. \v 28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu chin, y xbij: Man tacamsaj-avi', xa jare' rojc'o konojel, xbij. \p \v 29 Y ri achi chajinel xuc'utuj c'a jun candil. Y tok ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin c'a xoc-apu pa cárcel, pero nbarbot ruxbin-ri'. Y ri achi chajinel ri' xbexuque' c'a chiquivüch ri Pablo y ri Silas. \v 30 Y c'ateri' rija' xerelesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj cheque: ¿Achique c'a ri nc'atzin richin ninbün richin quiri' nquicolotüj ta? xbij rija'. \p \v 31 Y ri Pablo y ri Silas xquibij chin: Tatakej c'a ri Ajaf Jesucristo, rat y ri ye aj pan avacho, y nyixcolotüj, xquibij. \p \v 32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri rutzij ri Ajaf chin rija' y cheque chuka' conojel ri yec'o pa racho ri chajinel ri'. \v 33 Y man riq'uin tüj c'a que juis nüj ak'a' chic, rija' xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a can bautizar rija' y conojel ri ye aj pa racho. \v 34 Y c'ateri' xeruc'uaj chiracho richin xerutzuk-pe. Y rija' y ri ye aj pa racho juis c'a nquicot cánima, roma xquitakej ri Dios. \p \v 35 Y xsaker yan ruca'n k'ij ri jueces xequitük c'a juk'at chic chajinela' richin xbequibij chin ri achi chajinel quichin ri yec'o pa cárcel, que utz c'a que'elesüs-e ri Pablo y ri Silas. \v 36 Y ri chajinel xberubij-vi c'a chin ri Pablo: Ri jueces xquitük c'a pe rubixic chuve que quixinvelesaj-e. Vocomi quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y nc'uje' ta uxlanen pa tak ivánima, xbij. \p \v 37 Pero ri Pablo xbij c'a cheque ri juk'at chic chajinela': Roj roj achi'a' romanos. Pero ivir, ri jueces chanin yan xquitük kach'ayic chiquivüch ri vinük y man jani tüj quibanun tüj juzgar pa kavi'. C'ateri' xojquitz'apij can chere' pa cárcel. Y vocomi ncajo' que man ta jun ri nunaben que nkutel-e. Ri ka-ley man quiri' tüj nbij. Que'ibij cheque ri jueces, que ja rije' ri quepu'u chikelesasic, xbij ri Pablo cheque. \p \v 38 Y ri juk'at chajinela' ri' xbequibij c'a cheque ri jueces ronojel ri xbij-e ri Pablo cheque. Romari' ri jueces xquixbij-qui', roma xquetamaj que ri ye ca'i' achi'a' ye romanos chuka'. \v 39 Y ri jueces xe'apon c'a quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuyubül quimac chiquivüch. C'ateri' xequelesaj-pe pa cárcel y chuka' xquibij cheque que man chic c'a quec'uje-ka chiri' pa tinamit. \v 40 Tok ri Pablo y ri Silas xe'elesüs-e pa cárcel, xebe c'a pa racho ri Lidia, y xquicukubala' can quic'u'x ri hermanos. Y tok ye ch'ovinük chic cheque conojel, rije' xebe c'a. \c 17 \s1 Ri xc'ulachitüj pa tinamit Tesalónica \p \v 1 Ri Pablo y ri Silas quitz'amon c'a bey. Xec'o pa tinamit Anfípolis y Apolonia, y c'ateri' c'a xe'apon pa tinamit rubini'an Tesalónica. Y ri vinük israelitas ri yec'o chiri', c'o c'a jun jay ape' nquimol-vi-qui' richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. \v 2 Y ri Pablo, cachi'el c'a rubanalun pa ch'aka chic tinamit que nabey na napon pa tak jay ri ape' nquimol-qui' ri israelitas, ja chuka' ri' ri xbün chiri' pa tinamit Tesalónica. Xapon c'a pa jay ri ape' nquimol-qui' ri israelitas ri ruvinak, chupan ri k'ij richin uxlanen. Oxi' c'a semanas quiri' xbün, richin xquinuc pari' ri rutzij ri Dios. \v 3 Y ja ri rutzij ri Dios ri xucusaj richin xuk'alajrisaj chiquivüch ri vinük que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nc'atzinej na que xuc'usaj pokonül, y tok camnük chic e, xc'astüj c'a pe. Y ri Pablo xbij c'a chuka' cheque ri vinük: Ri Jesús ri nintzijoj chive yin, ja rija' ri Cristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij cheque. \p \v 4 Y yec'o-vi ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Yec'o israelitas ri xetaken, pero más ye q'uiy ri xa man ye israelitas tüj ri ye yo'ol ruk'ij ri Dios. Y ye q'uiy chuka' ri ixoki' ri nimak' quik'ij ri xetaken. Y conojel c'a rije' xequitzeklebej-e ri Pablo y ri Silas. \v 5 Jac'a ri vinük israelitas ri xa man nquitakej tüj ri Jesucristo, itzel xquina' cheque ri Pablo y ri Silas. Y romari' tok rije' xebequimolola-pe achi'a' ri ye itzel y ye k'or. Ye juis c'a vinük ri xequimol, roma xquiyüc-vi ri tinamit. Y rije' xebe richin nyebe'oc pa racho ri jun achi rubini'an Jasón, chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas. Rije' ncajo' c'a nyequelesaj-pe pa jay y nyequiya-pe pa quik'a' ri vinük. \v 6 Pero xa man xequil tüj pe ri Pablo y ri Silas. Romari' tok xa ja chic ri Jasón y ch'aka chic hermanos ri xequic'uaj-e c'a chiquivüch ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nyech'o-apu, y nquibij: Ri achi'a' quibini'an Pablo y Silas ye yojoy quinojibül conojel vinük richin ri ruch'ulef, y xeka-pe yan c'a chere' chupan ri katinamit. \v 7 Y ja ri Jasón ri xc'ulun-apu quichin pa racho. Conojel c'a ri nyetzekleben quichin ri Pablo y ri Silas, man ja tüj ri nbij ri ley richin ri karuch'ulef ri nyetajin chubanic. Rije' xa man nquitakej tüj ri nbij ri rey César, roma xa nquibij que c'o jun chic qui-rey, y rubini'an Jesús, xquibij. \p \v 8 Y tok ri vinük y ri achi'a' ri nyebanun mandar pari' ri tinamit Tesalónica xcac'axaj ri sujunic ri', xquixbij-qui' y romari' xevolol-ka chiquivüch. \v 9 Y roma ri quiri' xbix chiquij ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos, ri nyebanun mandar xquinojij c'a que man nquiyüc tüj ch'a'oj chiquij, que xa nyetiquer nyecolotüj-e, pero nc'atzinej que nquiya' can tumin pa quiq'uexel y nyetz'et na c'a achique ri nyequibanala'. Y ri Jasón y ri ch'aka chic hermanos xquiya' c'a can ri tumin ri' y xe'el-pe. \s1 Ri Pablo y ri Silas nquitzijoj rutzij ri Dios pa tinamit Berea \p \v 10 Ri hermanos ri', chanin c'a xequitük-e ri Pablo y ri Silas c'a pa tinamit Berea. Chak'a' c'a xequitük-e. Y tok ri Pablo y ri Silas yec'o chic chiri' pa Berea, xebe c'a pa jun jay ape' ri israelitas nquimol-qui' richin ntzijos-vi ri rutzij ri Dios cheque. \v 11 Y ri israelitas ri' más c'a utz quina'oj que chiquivüch ri israelitas yec'o pa tinamit Tesalónica, roma rije' choj xquic'ul ri rutzij ri Dios. Y ri jaru' ncac'axaj-e quiq'uin ri Pablo y ri Silas, nyequicanola' chupan ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can, richin nquetamaj, si ketzij ri nquibij o xa man ketzij tüj. Ri vinük ri' k'ij-k'ij c'a quiri' nquibün. \v 12 Y ye q'uiy c'a ri xetaken ri Ajaf Jesucristo chiquicojol ri israelitas. Y quiri' c'a chuka' chiquicojol ri vinük ri man ye israelitas tüj. Yec'o ri ixoki' ri c'o quik'ij y achi'a' chuka'. \v 13 Jac'a ri israelitas ri man quitaken tüj ri yec'o pa tinamit Tesalónica, xcac'axaj c'a que ri Pablo c'o pa tinamit Berea nutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük, y romari' rije' xebe c'a pa Berea. Y chiri' pa Berea xequitakchi'ij ri vinük richin xecatüj chirij ri Pablo. \v 14 Y ri vinük ri ye hermanos chic ri yec'o pa Berea, jari' xquitük-e ri Pablo c'a chuchi' ri mar. Y ri Silas y ri Timoteo c'a xec'uje' na c'a can pa Berea quiq'uin ri hermanos. \v 15 Y ri hermanos ri xerachibilaj-e ri Pablo, tok yec'o chic chuchi' ri mar, xquic'uaj c'a e lojc'an ya' pa jun tinamit rubini'an Atenas. Y ri hermanos ri' xetzolij c'a, y bin-pe cheque roma ri Pablo que ri Silas y ri Timoteo que'apon yan chanin pa tinamit Atenas, roma chiri' nyeroyobej-vi rija'. \s1 Tok ri Pablo xc'uje' pa tinamit Atenas \p \v 16 Y tok ri Pablo ye royoben c'a ri Silas y ri Timoteo chiri' pa tinamit Atenas, ri ránima rija' juis c'a k'oxon nuna', roma ri tinamit ri' nojnük chi vachbül. Y ri vachbül ri', jari' ri ye c'unük qui-dios ri vinük. \v 17 Romari' ri Pablo napon c'a pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios chupan ri tinamit ri', y nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios, ye rachibilan ri israelitas y ch'aka chic vinük ri ye yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y quiri' vi chuka' nberubana' ronojel ri ch'aka chic k'ij pa c'ayibül. Nquinuc c'a pari' ri rutzij ri Dios quiq'uin ri nye'apon pa c'ayibül. \v 18 Y yec'o c'a ch'aka achi'a' ri nyejo'on etamabül chiri' pan Atenas, achi'a' ri nbix epicúreo cheque y ch'aka chic ri nbix estoico cheque, nyebetzijon c'a riq'uin ri Pablo. Pero yec'o chuka' ri xa nquibij: ¿Achique comi nrajo' nbij cheke ri jun achi re', xe nvolol? nquibij. \p Y ch'aka chic nquibila' c'a: Ri achi re' cachi'el xa nuya' quitzijol ch'aka chic dios quichin ch'aka chic vinük ri xa man ye aj chere' tüj, nquibij c'a. \p Y quiri' ri nquibij ri vinük ri', roma ri nutzijoj ri Pablo cheque, ja ri rutzij ri Jesús ri nc'amon-pe colonic, y nbij chuka' cheque pari' ri c'astajbül quichin ri caminaki'. \v 19 Y ri vinük ri' xquic'uaj c'a ri Pablo pan Areópago, ri ape' nquimol-vi-qui' ri nimak' quik'ij chiquicojol rije' chin nquibün mandar y juzgar. Y tok xe'apon c'a, rije' xquic'utuj chin ri Pablo: ¿Utz comi nbün chavüch que natzijoj cheke pari' ri c'ac'a' etamabül ri nak'alajrisaj? \v 20 Roma roj man kac'axan tüj ri natzijoj rat, y nkajo' c'a que nasol rij chikavüch, xquibij chin. \p \v 21 Y quiri' xquibij, roma conojel vinük ri yec'o chiri' pa tinamit Atenas, ri aj chiri' y ri nyepu'u lojc'an chic ruch'ulef, man jun c'a chic nquibün tüj, xaxe ri ncac'axaj o nquibij jun chic na'oj ri c'ac'a' chiquivüch rije'. \p \v 22 Y tok ri Pablo xbepa'e-pe chiquivüch ri vinük chiri' pan Areópago, ri ape' xquimol-qui' ri más nimalüj tak achi'a' chin nquibün mandar y juzgar, xbij c'a: Rix ri rixc'o chere' pan Atenas, nintz'et c'a que iyo'on-vi quik'ij ri i-dios. \v 23 Tok xinc'o c'a ape' niya-vi quik'ij conojel i-dios, xintz'et c'a jun altar ri ape' nbij-vi: Richin ri Dios man etaman tüj ruvüch, nbij. Y ja Dios ri' ri man ivetaman tüj ruvüch, y niya' ruk'ij rix, jari' ri nink'alajrisaj yin chivüch vocomi. \p \v 24 Ja Dios ri' ri banayun ri ruch'ulef y ri jaru' ri c'o chuvüch. Ja rija' ri Rajaf ri caj y ri ruch'ulef. Y rija' Dios c'a ri', y man jun c'a vinük ntiquer tüj nbün jun jay richin nc'uje' ta rija' chupan. \v 25 Chuka' ri vinük man nyetiquer tüj nquito' ri Dios, roma pa ruq'uexel que quiri' ta nbanatüj, xa ja ri Dios ri nto'on richin ri vinük, roma ja rija' ri nyo'on kac'aslen, ri cakik' ri nkajik'aj, y ronojel ri ch'aka chic. \p \v 26 Chuka' rubanun cheke konojel ri rojc'o chuvüch ri ruch'ulef que xaxe riq'uin jun vinük roj alaxnük-pe, y katalun-ki' chuvüch ri ruch'ulef ape' rojc'o-vi y rubin chic chuka' ri tok nyetz'ucutüj ri karuch'ulef, y tok nyeq'uis ri ape' yec'o-vi. Jari' ri rubin chic pe ojer can. \v 27 Cachi'el nbün ri moy, nkacanoj ri Dios, ape' la c'a nkil-vi-pe. Y xa man nüj tüj c'o-vi, xa nakaj c'o-vi-pe kiq'uin. \v 28 Y roma rija' tok c'o kac'aslen, roma rija' tok nkusilon, y roma chuka' rija' tok rojc'o, cachi'el c'a quibin ch'aka achi'a' poetas ri chi'icojol, que roj ralc'ual c'a chuka' ri Dios. \v 29 Y si roj ralc'ual c'a ri Dios, man nkutiquer tüj nkabij Dios chin jun ruvachbül ri xa achi'a' ye banayun. Y ri' stape' (aunque) ta riq'uin k'anapük o sakpük o riq'uin abüj banun-vi, roma xa runojibül jun vinük. \v 30 Ri vinük ri ojer can, xquibanala' vachbül richin xquiya' quik'ij, y ri Dios juis xerucoch', roma man quetaman tüj achique ri c'uluman que nquiya' ruk'ij. Jac'a ri k'ij re' rija' nbij que conojel vinük tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin. \v 31 Roma rija' rucha'on jun k'ij richin tok nbün juzgar pa quivi' conojel vinük. Rucha'on chic c'a Jun ri choj vi nbanun juzgar. Y ri Dios xuk'alajrisaj que ketzij que ri Jun ri' nbanun juzgar, roma xbün chin que xbec'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', xbij ri Pablo. \p \v 32 Y tok ri vinük xcac'axaj que c'o Jun ri xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki', yec'o ch'aka xa xetze'en-apu chirij ri Pablo. Pero yec'o ch'aka chic xebin chin: Ncatkac'axaj na jun bey chic, xquibij. \p \v 33 Y ri Pablo xel-pe chiquicojol. \v 34 Y yec'o c'a ca'i-oxi' vinük ri xetaken ri Ajaf Jesucristo. Ri vinük re' xebe-vi c'a chirij ri Pablo. Chiquicojol ri vinük ri xetaken, c'o c'a ri jun achi rubini'an Dionisio, jun achi ri chiquicojol ri jueces pa ri Areópago. Y c'o c'a chuka' jun ri ixok rubini'an Dámaris ri xutaken ri Ajaf Jesucristo. Y yec'o chuka' ch'aka chic. \c 18 \s1 Tok ri Pablo xc'uje' pa tinamit Corinto \p \v 1 Y jari' tok ri Pablo xuya' can ri tinamit Atenas, y xbe pa tinamit rubini'an Corinto. \v 2 Chiri' c'o c'a jun achi israelita rubini'an Aquila, y rija' alaxnük pa ruch'ulef Ponto. Rija' rachibilan ri Priscila ri rixjayil, xa c'a xe'apon c'a pa Corinto, ye elenük c'a pe pa ruch'ulef Italia, ape' xec'uje-vi. Xe'el c'a pe pa ruch'ulef ri', roma ri Claudio ri nimalüj rey chiri' xbij can que ri vinük israelitas que'el-e pa tinamit Roma. Y ri Pablo xapon c'a chiquitz'etic. \v 3 Y roma ri xa junan c'a ri quisamaj chi oxi', ri Pablo xc'uje' c'a ka quiq'uin. Chi oxi' ye banuy c'a jay riq'uin c'ul, y junan xesamüj. \v 4 Ja pa tak k'ij richin uxlanen, ri Pablo nbe c'a chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, nuk'alajrisaj c'a ri Jesús chiquivüch ri vinük israelitas y ri man ye israelitas tüj. Nutij c'a ruk'ij quiq'uin, richin nk'ax ta cheque. \p \v 5 Y tok ri Silas y ri Timoteo ye tzolijnük chic pe pa ruch'ulef Macedonia y yec'o chic riq'uin ri Pablo pa tinamit Corinto, jari' tok ri Pablo más xujüch-ri' chutzijosic ri rutzij ri Dios. Y man nrevaj tüj vi ba' richin nuk'alajrisaj cheque ri israelitas ri yec'o chiri', que ri Jesús ja vi ri' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 6 Pero ri israelitas ri' man nka' tüj c'a chiquivüch ri nbij ri Pablo, y q'uiy c'a itzel tak tzij ri nyequibila'. Romari' ri Pablo xutotaj ri rutziek, richin quiri' tiquinabej que man utz tüj ri xquibün. Y xbij c'a chuka' cheque: Ja rix c'o imac vi nyixbetzak pa castigo. Yin xinel yan c'a chuvüch, roma xinya' ri rutzijol chive. Y vocomi nyixinya' c'a can, richin nquibe quiq'uin ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij cheque. \p \v 7 Y jari' xel c'a pe ri Pablo chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, y xbe chiracho ri jun achi rubini'an Justo. Ri achi ri' man israelita tüj pero yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y ri racho chunakaj ape' nquimol-qui'. \v 8 Y jun chic achi rubini'an Crispo, jun achi ri más uc'uey chiquivüch chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios, xutakej c'a ri Ajaf Jesucristo ye rachibilan ri ye aj pa racho. Y yec'o c'a chuka' ch'aka chic vinük aj chiri' pa tinamit Corinto, xetaken ri Jesucristo tok xcac'axaj ri rutzij ri Dios. Y xeban c'a chuka' bautizar. \v 9 Y ri Ajaf xch'o c'a riq'uin ri Pablo pa jun chak'a', xuc'ut c'a ri' chuvüch pa jun cachi'el achic', y xbij c'a chin: Man c'a taxbij-avi' y man tatanaba' rubixic ri nutzij cheque ri vinük. \v 10 Y yin c'a ri nquichajin avichin chere', man jun itzel ri nac'ulachij tüj pa quik'a' ri vinük. Roma chere' pa tinamit Corinto ye q'uiy vinük ri ye vichin chic yin, roma yinquitakej, xbij ri Ajaf. \p \v 11 Romari' jun juna' riq'uin nic'aj ri xc'uje-ka ri Pablo chiri' pa Corinto, rija' nuc'ut-vi c'a ri rutzij ri Dios. \p \v 12 Y chupan ri tiempo ri', ja ri jun achi rubini'an Galión ri gobernador chiri' pa ruch'ulef rubini'an Acaya, ri ape' c'o-vi ri tinamit Corinto. Y ja tiempo ri' tok ri israelitas xquimol-qui' richin xecatüj chirij ri Pablo. Xbequitz'ama-pe, xquic'uaj pa juzgado, \v 13 y xbequibij c'a chin ri gobernador Galión: Ri jun achi re' nbün c'a cheque ri vinük que tiquiya' ruk'ij ri Dios, pero xa man cachi'el tüj rubanic ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \p \v 14 Y tok ri Pablo xrajo' xch'o-apu, xa ja ri Galión ri xch'o-pe nabey, y xbij c'a cheque ri israelitas ri': Man chic c'a jun tibij-pe chuve. Roma xa ta camic o jun ta chic ruvüch ch'a'oj rubanun can ri achi re', utz ta que nibij-pe chuve. Pero xa man quiri' tüj. \v 15 Roma ri rumac ri achi re' xa chivüch ka rix. Xa pari' tijonic, ri i-ley y ri bi'aj Jesús. Yin man ninjo' tüj c'a ninbün juzgar pari' re'. Xa tichojmirsaj-ka chivüch rix, xbij. \p \v 16 Y xerelesaj-pe chiri' pa juzgado. \v 17 Jari' tok ri vinük xquitz'om ri Sóstenes chuvüch ri Galión ri gobernador, y xquich'ey. Ri Sóstenes c'a re' jun ri uc'uey quichin ri vinük chiri' chupan ri jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Pero ri Galión xbün que man xutz'et tüj ri xbanatüj. \s1 Ri Pablo xtzolij pa tinamit Antioquía y chiri' xel-vi-pe richin que xbe jun bey chic chubanic rusamaj ri Dios \p \v 18 Y ri Pablo q'uiy c'a k'ij ri xc'uje' na ka chiri' quiq'uin ri hermanos pa tinamit Corinto, pero tok nc'atzinej que xbe, nc'atzinej que xeruya' can. Y tok ch'ovinük chic can cheque ri hermanos, rija' xbe richin nyerutz'ama-pe jun barco richin nbe c'a pa ruch'ulef rubini'an Siria. Y ye rachibilan c'a e ri Priscila y ri Aquila. Y ri Pablo c'o ri rusujun chin ri Dios. Romari' tok xe'apon pa Cencrea, ri tinamit ri c'o que nye'oc-e pa barco, ri Pablo xujuc'-e ri rusmal tak ruvi', richin retal que rija' xuq'uis yan pari' ri rusujun chin ri Dios que nbün. \v 19 Y tok xec'o lojc'an-ya', xe'apon c'a pa tinamit rubini'an Éfeso. Ri Pablo xeruya' can ri Priscila y ri Aquila, y rija' xbe pa jun jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Junan c'a nquinuc pari' ri rutzij ri Jesucristo, quiq'uin ri ruvinak ye israelitas. \v 20 Y ri israelitas ri' xquibij c'a chin que tic'uje-ka ba' quiq'uin chiri' pan Éfeso, pero rija' man xrajo' tüj. \v 21 Xa xbij c'a cheque que nc'atzin que c'o pa tinamit Jerusalén ri k'ij richin ri nimak'ij ri petenük. Pero nquitzolij chic pe jun bey iviq'uin, si quiri' nrajo' ri Dios, xbij. \p Y tok ch'ovinük chic c'a can cheque conojel, xuya' c'a can ri tinamit Éfeso y xoc chic e pa barco. \p \v 22 Tok xbeka-ka can pa tinamit Cesarea, choj c'a xbe pa tinamit Jerusalén. Y tok ye rubanun saludar chic can ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios chiri', rija' xbe c'a pa tinamit Antioquía. \v 23 Y xc'uje' na c'a e ba' chiri' pan Antioquía. C'ateri' xtzolij chic jun bey chin nyerucukubala' quic'u'x ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galacia y ri yec'o chuka' pa ruch'ulef Frigia. \s1 Ri Apolos nutzijoj ri rutzij ri Dios pan Éfeso \p \v 24 Y chiri' pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', xapon c'a jun achi israelita rubini'an Apolos, jun achi aj pa tinamit Alejandría. Y jabel c'a retaman ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, y jabel chuka' retaman nch'o chiquivüch ri vinük, romari' jabel rubixic nbün chin. \v 25 Y jabel vi rutijosic banun chupan ri rutzij ri Ajaf Jesús. Y riq'uin c'a ronojel ránima nutzijoj ri rutzij ri Ajaf Jesús cheque ri vinük. Jabel vi nyerutijoj pari' ri Jesús. Xa ja rija' xaxe ri bautismo richin ri Juan Bautista y ri retaman ri Juan pari' ri Jesús, jari' ri retaman Apolos chuka'. \v 26 Y man nuxbij tüj c'a ri' nutzijoj chiquivüch ri vinük pa jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y ri Priscila y ri Aquila xcac'axaj c'a. Y rije' pa ruyon c'a xech'o riq'uin, y xquiya' más rubeyal chuvüch, pari' ri rutzij ri Dios, y más pari' ri Jesús y ri colonic ri c'o riq'uin. \v 27 Y rurayibül vi c'a rija' que nbe pa ruch'ulef rubini'an Acaya. Romari' tok ri hermanos ri yec'o pa tinamit Éfeso xquibij c'a chin que utz ri nunuc, y xquibün chuka' e jun vuj richin nuya' cheque ri ye takenela' vi richin ri Jesús ri yec'o pa ruch'ulef Acaya. Ri vuj ri' nbij c'a que tiquic'ulu' ri Apolos. Y tok ri Apolos xapon, juis xucukuba' quic'u'x ri takenela' ri yec'o chiri', ri xsamüj yan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pa tak cánima richin quitaken y ye colotajnük chic. \v 28 Y ri Apolos chiquivüch c'a conojel tok xuk'alajrisaj que ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, man ja tüj ri nyetajin chubanic. Y ri israelitas ri' man jun c'a nquibij, roma ri Apolos nucusaj c'a ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can, richin nbij que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \c 19 \s1 Tok ri Pablo xapon chic pa tinamit Éfeso \p \v 1 Y ja tok ri Apolos c'o pa tinamit Corinto, jari' tok ri Pablo rutz'amon c'a bey, y xbec'o-pe pa tak tinamit ri yec'o-e chirij-juyu' pa ruch'ulef Galacia y Frigia. Y c'ateri' xapon pa tinamit Éfeso, y xeberila' ch'aka chic hermanos chiri'. \v 2 Romari' rija' xuc'utuj c'a cheque: Tok xitakej, ¿xka-pe ri Lok'olüj Espíritu pan ivi'? xbij. \p Y ri hermanos ri' xquibij chin: Nixta man ketaman tüj que c'o Lok'olüj Espíritu, xquibij. \p \v 3 Y jari' tok ri Pablo xuc'utuj chic cheque: ¿Achique c'a chi bautismo ri xban chive? xbij. \p Y ri hermanos ri' xquibij: Roj ja ri bautismo ri ruc'utun can ri Juan Bautista ri xban cheke, xquibij. \p \v 4 Y ri Pablo xbij cheque: Ri bautismo ri xbün ri Juan, retal que ri vinük xtzolin-pe quic'u'x riq'uin ri Dios. Pero xbij c'a chuka' que c'o Jun ri npu'u, y jari' ri tiquitakej. Y ri' ja ri Jesús, roma ja rija' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, xbij ri Pablo. \p \v 5 Y tok rije' xcac'axaj c'a ri quiri', xcajo' que xeban bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús. \v 6 Y xka-pe ri Lok'olüj Espíritu pa quivi', tok ri Pablo xuya' ruk'a' pa quivi'. Y xech'o c'a pa ch'aka chic ch'abül ri man ye quetamalon tüj, y xquik'alajrisala' ri xbix cheque roma ri Dios. \v 7 Y yec'o colope' doce achi'a' chiconojel. \p \v 8 Ri Pablo k'ij-k'ij chin oxi' ic' xapon chiri' chupan ri jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios. Man c'a nuxbij tüj ri' nutzijoj ri rutzij ri Jesucristo cheque ri vinük. Nquinuc pari' ri tzij ri nch'o pari' tok ri vinük yec'o pa ruk'a' ri Dios. Rija' nutij c'a ruk'ij quiqúin. \v 9 Pero yec'o c'a ch'aka ri xquicovirsaj ri cánima, y man xetaken tüj. Xa pa ruq'uexel xetaken tüj, xa xquitz'om itzel nyech'o chiquivüch ri vinük chirij ri Ajaf Jesús, ri utzilüj Bey. Romari' ri Pablo xuch'ür-e-ri' quiq'uin, y xeruc'uaj c'a e chuka' ri ye takenela' chic. Y pa jun jay richin tijonic ri richin ri achi rubini'an Tiranno nquimol-vi-qui', richin nquinuc pari' ri rutzij ri Dios ronojel k'ij. \v 10 Y ca'i' juna' ri xbün quiri' ri Pablo. Romari' tok conojel xe'ac'axan ri rutzij ri Ajaf Jesús chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia. Chi israelitas y man israelitas tüj ri xe'ac'axan. \v 11 Y ri Dios xucusaj c'a ri Pablo richin xerubanala' nimak' tak milagros. \v 12 Romari' hasta ri tziük ri nuya' chu-ruc'u'x rija' tok nsamüj y chuka' ri rusu't ri xe'uc'u'üx quiq'uin yava'i', ri yava'i' ri' xec'achoj. Chuka' ri vinük yec'o itzel tak espíritu quiq'uin, ri itzel tak espíritu xe'el-vi-e, riq'uin xe'uc'u'üx chuka' ri tziük quiq'uin. \p \v 13 Y yec'o c'a achi'a' israelitas ri nyebiyaj, ri ye elesüy vi itzel tak espíritu. Ch'aka c'a cheque rije' ncajo' c'a nquicusaj ri rubi' ri Ajaf Jesús richin que nquibün quiri'. Romari' rije' nquibij c'a cheque ri itzel tak espíritu: Pa rubi' ri Ajaf Jesús ri nutzijoj ri Pablo nkabij c'a chive que quixel-e, nquibij c'a cheque. \p \v 14 Y quiri' c'a chuka' ncajo' nquibün ri ye vuku' (siete) ruc'ajol ri achi rubini'an Esceva, jun ri nuc'uan ri sacerdotes. \v 15 Pero jun bey tok rije' xquicusaj ri rubi' ri Jesús richin nquelesaj ri itzel espíritu c'o riq'uin jun achi, ri espíritu ri' xch'o-pe y xbij: Yin vetaman achique ri Jesús y chuka' vetaman achique chi achi ri Pablo. Jac'a rix, ¿achique uch'uk'a' pan ik'a' rix? xbij cheque. \p \v 16 Y ri achi ri c'o ri itzel espíritu riq'uin, xtorij c'a ri' chiquij ri achi'a' ri', y man jun chic c'a ri nyetiquer nquibün pa ruk'a', xa xch'acon-vi chiquij. Xuretz c'a ri quitziek chiquij y ye socotajnük xe'anmüj-e chupan ri jay ri'. \v 17 Y ri xbanatüj xetamüx c'a coma conojel. Xetamüx c'a coma ri israelitas y ri man ye israelitas tüj ri yec'o chupan ri tinamit Éfeso. Rije' juis c'a xbiri' xpu'u cheque roma ri xbanatüj. Y ri Ajaf Jesús xuc'ul c'a ruk'ij. \p \v 18 Y ye q'uiy c'a cheque ri vinük ri quitaken chic, nquimol-qui' chin nquik'alajrisaj chiquivüch ri itzel ri quibanun. \v 19 Ye q'uiy c'a ri quitaken chic ri Ajaf Jesús, ye aj-itza' ri rubanun can. Romari' xequicanola-pe ri quivuj richin itz, y ja chiquivüch ri vinük xequiporoj-vi ri quivuj ri'. Y ri rajil ri jaru' vuj richin itz ri xporox, c'o colope' jun cincuenta mil sakpük tumin. \v 20 Y roma c'a ri xbanatüj, xk'alajin ri ruchuk'a' ri rutzij ri Ajaf Dios y ye juis vinük ri nyetaken. \p \v 21 Y ri Pablo xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa ruch'ulef Macedonia y pa ruch'ulef Acaya chiquitz'etic ri hermanos. Y chuka' xunuc que nc'atzinej que nbe c'a pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' que nbe pa tinamit Roma. \v 22 Romari' xerutük c'a e ri Timoteo y ri Erasto, ri nyeto'on richin, c'a pa ruch'ulef Macedonia. Y rija' c'a xc'uje' na chic ba' pa ruch'ulef Asia. \s1 Ri xquic'ulachij ri Gaio y ri Aristarco pan Éfeso \p \v 23 Y pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', ri vinük juis c'a coyoval xecatüj c'a chirij ri ketzij bey ri Ajaf Jesús. \v 24 Y ja ri jun achi samajiy-sakpük ri rubini'an Demetrio, ri xetakchi'in ri vinük. Roma chiri' pan Éfeso, c'o racho jun ruvachbül ri ixok dios ri nbix Diana chin, y ja ri ruvachbül ri jay ri' ape' nyerubanala' rija' riq'uin ri sakpük, y nyeruc'ayij. Y ri achi ri', ye rachibilan ri samajela' juis c'a nyech'acon chiquij ri tak ruvachbül jay ri'. \v 25 Romari' ri achi ri' xeroyoj ri samajela', y xerumol chuka' ri ch'aka chic banoy ruvachbül ri jay richin ri Diana, y xbij cheque: Rix ivetaman c'a que ri jun samaj katz'amon, c'o-vi ch'acoj chirij. \v 26 Pero rix itz'eton y chuka' ivac'axan chic que ri achi ri nbix Pablo chin, nbij c'a cheque ri vinük que ri vachbül ye banalun coma achi'a' man ye dios tüj. Y ye q'uiy ri rujalon chic quinojibül y quitaken chic, man xe tüj chere' pan Éfeso, xa jubama pa ronojel ri ruch'ulef Asia. \v 27 Y man xe tüj chin ri kach'acoj xa ch'a'oj c'a nbün, xa ch'a'oj chuka' nbün chin ri racho ri ka-dios Diana, roma man jun ruk'ij nban can chin. Y si quiri' nban chin, nyetzelüs c'a can ri nimalüj ka-dios, y jun dios ri nquiya' chuka' ruk'ij ri vinük ri yec'o pa ronojel tinamit richin ri ruch'ulef Asia y ri ye richin ch'aka chic ruch'ulef, xbij. \p \v 28 Tok xcac'axaj ri xbij ri Demetrio cheque, ri achi'a' ri' xcatüj coyoval. Y junan c'a tok xech'o riq'uin ronojel cuchuk'a', y xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! xquibij c'a. \p \v 29 Y conojel c'a ri vinük richin ri tinamit Éfeso xebecatüj-pe, stape' (aunque) man quetaman tüj achique roma. Rije' xa ja ri ca'i' achi'a' ri nyepu'u pa ruch'ulef Macedonia, ri ye rachibil ri Pablo ri xequitz'om. Ri ca'i' achi'a' ri' quibini'an Gaio y Aristarco. Y xequic'uaj-e pa ri estadio ri ape' nquimol-vi-qui' ri vinük ri'. \v 30 Y ri Pablo xrajo' c'a xapon chupan ri lugar ri', y xoc ta apu richin nch'o chiquivüch ri vinük, pero ri hermanos man xquiya' tüj k'ij chin. \v 31 Chuka' yec'o c'a ch'aka ri más nimalüj achi'a' pari' ri ruch'ulef Asia ri yec'o chiri' pa tinamit Éfeso, ri xquitük rubixic chin ri Pablo que man tapon ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Xquibün c'a quiri' ri achi'a' ri', roma cachibil qui' riq'uin ri Pablo. \v 32 Ja ri ntajin-vi ri quimolic, ri vinük juis pa quichi' nquibün. Yec'o jun vi c'a ri nquibij. Y ri ch'aka jun vi chic ri nquibila'. Y ri más ye q'uiy ni man quetaman tüj achique roma tok quimolon-apu-qui' quiq'uin. Satznük c'a quic'u'x ri vinük ri quimolon-qui'. \v 33 Y chiquicojol c'a ri vinük ri quimolon-qui' chiri', yec'o c'a vinük israelitas ri chiri' pa tinamit yec'o-vi, y rije' richin que nquito-qui' y man jun tüj npu'u chiquij, romari' xquiya' runa'oj jun achi ri quivinak, ri rubini'an Alejandro y xquibün chin que tich'o-pe chiquivüch ri vinük. Y tok ri Alejandro c'o chic chiquivüch ri vinük, richin nquicol ta qui', xbün c'a retal riq'uin ri ruk'a' que quetane-ka. \v 34 Pero ri vinük ri' xa itzel nquina' cheque ri israelitas. Romari', tok xquitz'et ri Alejandro y xquinabej que israelita, jun colope' ca'i' horas ri xquibij: ¡Nim ri Diana ri ka-dios roj aj-Éfeso! Riq'uin c'a ronojel cuchuk'a' nyech'o, y junan c'a tok nyech'o. \p \v 35 Y tok ri tz'ibüy richin ri tinamit ri' xtiquer xerutanaba-ka ri vinük, xbij c'a cheque: Vinük richin ri tinamit Éfeso, ¿c'o ta comi jun vinük ri man ta etamayon que ri aj chere' pan Éfeso ye chajinela' vi richin ri racho ri Diana y quiri' chuka' richin ri ruvachbül ri nimalüj dios Diana ri kajnük-pe chila' riq'uin ri dios Júpiter? \v 36 Y man jun c'a nbanun que man ta quiri'. Xa tich'uch'u' c'a ka ri ivánima, man tibün ri xa man c'uluman tüj. \v 37 Roma ri achi'a' ri ye ic'amon-pe, man jun itzel quibanun chirij ri racho ri i-dios, ri Diana, o quibin tüj chirij rija', ri i-dios. \v 38 Y si ri Demetrio y ri samajela' ri ye rachibil c'o ncajo' nquich'ojij chirij jun, romari' yec'o jueces, yec'o juzgados, ri ape' c'uluman nquichojmirsaj-vi-qui'. \v 39 Y si xa jun chic ruchojmirsasic ri nijo' rix, tikacha' c'a can jun k'ij tok nkamol-ki' konojel y nkachojmirsaj, cachi'el ri nbij ri ka-ley. \v 40 Roma xa choj quiri' kamolon-pe-ki'. Y si ta nc'utux cheke que achique roma tok kamolon-ki' y achique roma tok ye cacatajnük-pe ri vinük, man jun nkabij. Y riq'uin ba' ri aj-Roma ri nyebanun mandar nquinuc que nkabün ri kamolic re' richin nkacatüj chiquij. Y ri' c'ayuf cheke roj. \p \v 41 Y ri tz'ibüy can xe c'a xbij ri tzij ri', xbij que ri molic ri' titane' can. \c 20 \s1 Ri Pablo xc'o pa ruch'ulef Grecia, pa ruch'ulef Macedonia, y xapon pa tinamit Troas \p \v 1 Y tok xtane' c'a ronojel y ri vinük quitalun chic e qui', ri Pablo xerumol c'a conojel ri hermanos aj chiri' pa tinamit Éfeso, y xerupixabala' can. Y tok ch'ovinük chic can cheque y ye ruk'etelon chic can conojel, xutz'om c'a e bey richin nbe c'a pa ruch'ulef Macedonia. \v 2 Xbe c'a chiquitz'etic ri hermanos ri yec'o pa ronojel lugar chiri' pa Macedonia, y xberucukubala' c'a can quic'u'x riq'uin q'uiy tzij. Y c'ateri' xbe pa ruch'ulef Grecia. \v 3 Y xc'uje' c'a oxi' ic' chiri'. Y tok rija' xrajo' xbe pa barco richin ntzolij pa ruch'ulef Siria, jari' tok xunabej que ri ruvinak israelitas ri man quitaken tüj, c'o ri quinucun que nquibün chin tok ntoc-e pa barco. Y romari' rija' xa xujül ri runucun, rija' xa xunuc que xtic'o jun bey chic pa Macedonia. \v 4 Ri nyebe ta chirij ri Pablo c'a pa ruch'ulef Asia ja ri Sópater aj pa tinamit Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri ye aj pa tinamit Tesalónica, ri Gaio ri aj pa tinamit Derbe, ri Timoteo, ri Tíquico y ri Trófimo ri ye aj pa ruch'ulef Asia. \v 5 Pero ri hermanos re' xenabeyüj yan c'a e chikavüch roj, y xojcoyobej c'a chiri' pa tinamit Troas. Ja yin xkil-ki' pa tinamit Filipos. \v 6 Y tok c'unük chic c'a ri nimak'ij tok nc'ux ri caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, jari' tok roj xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Filipos. Y vo'o' k'ij c'a ri xkacusaj roj richin que xojapon quiq'uin, chiri' pa tinamit Troas. Y vuku' (siete) c'a k'ij ri xojc'uje-ka chiri'. \s1 Ri xuc'ulachij ri Eutico tok ruq'uisbül k'ij c'o ri Pablo pa tinamit Troas \p \v 7 Y chupan ri nabey k'ij richin ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri hermanos ri yec'o chupan ri tinamit ri' richin nkac'ux ri caxlan-vüy chin nkac'uxla'aj richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo. Y ri Pablo xch'o c'a chiquivüch ri hermanos, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja ri ruca'n k'ij nc'atzinej que nbe. \v 8 Y pa rox piso chicaj-e, ri ape' kamolon-vi-ki', jabel c'a sük roma q'uiy k'ak' ye tzijon. \v 9 Pero c'o c'a jun ala' rubini'an Eutico, ri tz'uyul pa ventana richin ri jay. Y roma ri Pablo c'a nch'o na c'a ri nüj chic ak'a', juis c'a ruvaran xpu'u ri ala' ri'. Pero tok xvür-vi-ka, ri ala' xtzak-ka pan ulef. Ja pa rox piso xtzak-vi-ka. Y tok xebe c'a chuyaquic, xa xquitz'et que camnük chic. \v 10 Y c'ateri' ri Pablo xbeka-pe y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala', y xuk'etej. Y xbij c'a cheque ri hermanos: Man tixbij-ivi'. Ri ala' xa xc'astüj yan pe. \p \v 11 Y ri Pablo y ri ch'aka chic xejote' chic e pa jay. Rija' xuper c'a ri caxlan-vüy, y xquic'ux. Y xutz'om chic c'a nch'o jun bey, y c'a ja xsaker-pe tok xtane'. Y jari' chuka' tok xbe. \v 12 Y ri hermanos juis c'a xcuker quic'u'x roma ri ala', roma c'üs vi ri xquic'uaj. \s1 Tok ri Pablo xapon pa tinamit Mileto \p \v 13 Y ri Pablo chirakün xbe pa tinamit Asón. Pero xojnabeyüj-e roj pa barco, richin quiri' nyekac'ama-pe ri Pablo chiri' pan Asón, roma quiri' ri ruchojmil ri rubin-e rija' cheke. \v 14 Tok xbekac'ulu-ki' chiri' pa tinamit Asón, rija' xoc c'a e kiq'uin pa barco richin xojbe c'a tinamit rubini'an Mitilene. \v 15 C'ateri' xojel chic c'a e chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojc'o chuvüch ri ruch'ulef pa ya' rubini'an Quío. Y c'a ja pa ruca'n chic k'ij chin ri xojc'o chuvüch ri Quío, jari' tok xojc'o pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Samos, c'ateri' ja pa tinamit Trogilio xojuxlan-vi-e. Y c'a ja chic pa ruca'n k'ij xojapon pa tinamit rubini'an Mileto. \v 16 Y man xojbe tüj c'a pa tinamit Éfeso, roma ri Pablo man c'a nrajo' tüj que q'uiy chic tiempo ri nc'uje-ka pa ruch'ulef Asia. Y xa rurayibül c'a que napon yan pa tinamit Jerusalén richin ri nimak'ij rubini'an Pentecostés, si xtitzakon. \s1 Tok ri uc'uey quichin ri hermanos pa tinamit Éfeso xe'oyox roma ri Pablo \p \v 17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto rojc'o-vi, tok ri Pablo xutük coyoxic ri uc'uey quichin ri hermanos pa tinamit Éfeso. \v 18 Ja tok xe'apon kiq'uin chic ri hermanos ri', ri Pablo xbij cheque: Rix jabel ivetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chivüch jampe' xinc'uje' chi'icojol chere' pa ruch'ulef Asia. \v 19 Nuch'utinirsan c'a vi' chuvüch ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Stape' (Aunque) c'o ok'ej, ninbün ri rusamaj. Y stape' (aunque) chuka' ri nuvinak xinquiya' pa k'oxon roma ri itzel nyequinucula' richin nquibün chuve, xinbün ri rusamaj rija'. \v 20 Man jun bey c'a xinmalij tüj ka que man ta chic xintzijoj ri rutzij ri Dios ri utz nbün chin ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri rutzij ri Dios tok c'o molojri'il y pa tak ivacho chuka'. \v 21 Y cheque ri nuvinak israelitas y cheque ri vinük man ye israelitas tüj, nuk'alajrisan c'a chuka' que titzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios y tiquitakej ri Kajaf Jesucristo. \v 22 Y vocomi, ri Lok'olüj Espíritu nbün chuve que nquibe c'a pa tinamit Jerusalén, y man vetaman tüj c'a achique ri ninc'ulachij chiri'. \v 23 Ri vetaman xaxe c'a ri ruk'alajrisan ri Lok'olüj Espíritu chuve, que yin nquitz'apis pa cárcel, y nintij pokonül tok nquinapon pa tinamit Jerusalén. Roma quiri' ri ruk'alajrisan-pe ri Lok'olüj Espíritu chuve ronojel tinamit ape' xinc'o yan pe. \v 24 Pero man ja tüj ri' ri más ninnuc pari', ni man ja tüj chuka' ri nuc'aslen ri ninnuc más. Ri más c'a ninnuc, ja ri samaj ri ruyo'on ri Ajaf Jesús chuve, y riq'uin ta c'a quicot ri ninq'uis rutzijosic cheque ri vinük ri utzilüj tzij richin colonic, ri nk'alajrisan ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios. \p \v 25 Y yin vetaman chic c'a que ja ruq'uisbül mul re' ri nquinitz'et-e. Rix c'a ri xivac'axaj tok xintzijoj chive pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, rix xa man nquinitz'et tüj chic e chuvüch ri ruch'ulef. \v 26 Romari' ninbij can chive, que man numac tüj yin si yec'o ch'aka chi'icojol rix aj-Éfeso ri nyebetzak c'a chupan ri castigo. \v 27 Roma man jun ri xinvevaj, y man ta xinbij chive, xa ronojel ri runucun ri Dios pa kavi' roj vinük xinbij chive. \v 28 Tichajij c'a ka ic'aslen rix, y quiri' chuka' tibanala' quiq'uin conojel ri hermanos, roma ri samaj ri ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive, ja que jabel quic'uaxic nibün, roma rije' ye richin chic ri Ajaf Jesús y ye ru-iglesia chuka' chic, roma ja rija' ri xcolon quichin, riq'uin ri ruquiq'uel ri xbiyin chuvüch ri cruz tok xcamsüs. \v 29 Roma vetaman que xe tok man nquipu'u tüj chic yin, jari' nyeka-pe can vinük ri cachi'el quibanic utiva'. Roma ri utiva', xe ri nye'oc chiquicojol ri ovejas, nyequic'ux y nyequiq'uis. Ye quiri' chuka' ri vinük ri', nye'oc chiquicojol ri hermanos, y nquibün c'a cheque que man chic nquiya' tüj cánima riq'uin ri Ajaf Jesús. \v 30 Y yec'o c'a chuka' ch'aka chive rix ri nyebek'alajin-pe. Y rije' man ja tüj rubixic nquibün chin ri rutzij ri Dios, y nyequijüch quivüch ri ye takenel vi richin ri Jesús, richin que ri ch'aka cheque rije' nyequitzeklebej-e rije'. \v 31 Roma c'a ri', tichajij-ivi'. Tika-pe chi'ic'u'x que yin oxi' juna' ri xinc'uje' iviq'uin, y chi jumul xixinvok'ej y xixinpixabaj. \p \v 32 Y vocomi c'a hermanos, nyixinjüch can pa ruk'a' ri Dios y ri rutzij. Y ri tzij ri' nuk'alajrisaj ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chikavüch, y nbün c'a cheke que ri kac'aslen nq'uiy y chuka' que junan ri nkichinaj quiq'uin ri ch'aka chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y ye richin chic ri Dios. \v 33 Y yin man roma tüj c'a xinjo' ri itumin, ni man roma tüj chuka' xinrayij ri itziek, roma ta ri' xintzijoj ri rutzij ri Dios chive, man quiri' tüj. \v 34 Roma rix jabel ivetaman que xinsamüj riq'uin nuk'a' richin c'o xincusaj yin y c'o chuka' xquicusaj ri vachibila'. \v 35 Yin xinc'ut c'a chivüch que nc'atzin que nyixsamüj richin nich'üc itumin richin que riq'uin ri' nye'itojoj ri nc'atzin quito'ic. Y tika-pe c'a chi'ic'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús. Rija' rubin c'a can: Más nquicot ránima ri vinük ri nspan que chuvüch ri nc'ulun jun sipanic. \p \v 36 Y tok rija' ch'ovinük chic ka, xxuque' c'a y xbün orar quiq'uin conojel ri yec'o chiri'. \v 37 Y ri quimolon c'a qui' chiri' xe'ok', xquik'etela' y xquitz'ubaj chuka' ri Pablo. \v 38 Y juis nyebison roma ri Pablo, roma rija' xbij c'a can cheque que man jun bey chic c'a nquitz'et ruvüch chuvüch ri ruch'ulef. Y xebe c'a chirij, richin xbequijacha' can pa barco. \c 21 \s1 Ri Pablo c'a rutz'amon na c'a bey richin nbe pa Jerusalén \p \v 1 Y tok kajachon chic ki', ri hermanos xecanaj c'a can, y roj xojoc-e pa barco, y choj xojbe c'a pa jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya' y rubini'an Cos. Pa ruca'n k'ij tok xojel-e chiri', xojapon pa jun chic vit ruch'ulef c'o chuka' pa ya' y rubini'an Rodas. Y tok xojel-e pa Rodas, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Pátara. \v 2 Chiri' pa Pátara xbekila' c'a jun chic barco ri nbe c'a pa ruch'ulef Fenicia. Xojoc c'a e chupan, y xkatz'om c'a e bey. \v 3 Y jari' tok xkatz'et ri ruch'ulef Chipre ri c'o pa ya', y ja pa kaxocon (ka-izquierda) ri xc'uje-vi can, roma ri barco ri uc'uayon kichin, xa choj rutz'amon bey c'a pa ruch'ulef Siria. Y ja pa tinamit Tiro xojapon-vi, roma ri barco ruc'uan-e aka'n richin chiri'. \v 4 Y xekacanoj c'a ri hermanos ri yec'o chiri'. Y siete k'ij ri xojc'uje' chiri' quiq'uin. Y ri hermanos ri' xquibij c'a chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén, roma ja ri Lok'olüj Espíritu ri k'alajrisayon chiquivüch que c'o nuc'ulachij ri Pablo pa tinamit Jerusalén. \v 5 Chupan c'a ri ruvuku' (séptimo) k'ij nkuc'uje' chiri', xkachojmirsaj-ki' richin nkube. Y conojel ri hermanos cachibilan ri quixjaylal y ri calc'ual, xojbequijacha' c'a can ri chuchi' ri ya'. Y chiri' chuchi-ya', xojxuque-ka y xkabün orar. \v 6 Y richin c'a xkach'ür-ki', xkak'etela' can ki'. Roj xojoc-e pa barco, y ri hermanos xetzolij chi tak cacho. \p \v 7 Y ja tok xojel-pe pa tinamit Tiro richin xojbe c'a pa tinamit Tolemaida, jari' ri ruq'uisbül k'ij ri xkabün pari' ya'. Y chiri' pa tinamit Tolemaida xkabün saludar c'a can ri hermanos, y xojc'uje can jun k'ij quiq'uin. \v 8 Pa ruca'n k'ij ri Pablo y roj benük riq'uin, xojel c'a e chiri' pa tinamit Tolemaida, y xkatz'om-e bey richin nkube c'a pa tinamit Cesarea. Ja tok xojapon, xojbe chiracho ri Felipe ri ntzijon ri utzilüj tzij richin colonic. Rija' jun c'a cheque ri siete diáconos ri xe'ilon quichin ri malcani'a' tak ixoki' pa tinamit Jerusalén. Y xojc'uje' c'a ka ri chiracho ri Felipe. \v 9 Y rija' yec'o c'a ye caji' rumi'al ri man ye c'ulan tüj, y rije' nquik'alajrisaj c'a ri nbix cheque roma ri Dios. \v 10 Y ca'i-oxi' yan k'ij nkuc'uje' chiri' pa tinamit, tok jun achi rubini'an Agabo xapon chuka' chiri' pa tinamit. Rija' petenük c'a pa ruch'ulef Judea, y jun rusamajel ri Dios ri nuk'alajrisaj ri nbix chin roma ri Dios. \v 11 Y tok rija' xapon c'a chikatz'etic, xberuc'ama-pe jun ximbül-rupan ri Pablo, y riq'uin ri' xuximila' ruk'a-rakün rija' mismo, y c'ateri' xbij: Ri Lok'olüj Espíritu rubin c'a chuve que ri rajaf ri ximbül re', quere' nban chin coma ri israelitas tok napon pa tinamit Jerusalén, y c'ateri' nquijüch pa quik'a' vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij. \p \v 12 Y tok xkac'axaj c'a quiri', roj y ri hermanos aj-Cesarea juis c'a xkac'utuj chin ri Pablo que man tibe pa tinamit Jerusalén. \v 13 Pero ri Pablo xbij cheke: Manak nc'atzinej que rix niya-pe bis pa vánima riq'uin la nyixok'. Roma yin man c'a ninpokonaj tüj vi' si nquicamsüs roma ri nintzijoj ri rutzij ri Ajaf Jesús, man xaxe tüj nquibexim chila' pa tinamit Jerusalén, xbij ri Pablo. \p \v 14 Y roma c'a ri man xojtiquer tüj xkabün chin que man ta nbe pa Jerusalén, xaxe c'a xkabij: Ja ta c'a ri rurayibül ri Ajaf nbanatüj, xkabij. \p \v 15 Y c'ateri' xkachojmirsala-ki', y xkatz'om-e bey pa tinamit Jerusalén. \v 16 Y yec'o hermanos aj-Cesarea ri xekachibilaj-e. Y chiquicojol rije' benük c'a jun hermano aj-Chipre, y rubini'an Mnasón. Rija' c'o chic c'a tiempo rutaken-pe ri Ajaf Jesús, y c'o jun racho pa tinamit Jerusalén ape' xojbec'uje-vi. \s1 Tok ri Pablo xapon riq'uin ri Jacobo \p \v 17 Y tok xojapon c'a pa Jerusalén, riq'uin c'a quicot xojc'ulux coma ri hermanos. \v 18 Y pa ruca'n k'ij xkachibilaj c'a e ri Pablo richin xbekatz'eta' can ri Jacobo, ri nabey uc'uey quichin ri hermanos. Tok xojapon riq'uin ri Jacobo, conojel ri ch'aka chic achi'a' ri ye uc'uey quichin hermanos, quimolon c'a chuka' qui' chiri'. \v 19 Ri Pablo xerubün saludar, y c'ateri' chiquijujunal xutzijoj ri xbün ri Dios chiquicojol ri vinük man ye israelitas tüj, roma ri rusamaj rija'. \v 20 Y tok xcac'axaj ri xbij ri Pablo cheque, rije' xquiya' c'a ruk'ij ri Dios romari', y xquibij c'a chin ri Pablo: Hermanos, juis c'a nquicot ri kánima roma ri xatzijoj-ka cheke, pero yec'o man quiri' tüj. Rat avetaman chic c'a que pa mil israelitas ri quitaken chic, y ja rije' c'a ri nyebin que nc'atzin que nban ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. \v 21 Y tzijon c'a cha cheque que rat nabij cheque ri israelitas ri yec'o pa ch'aka chic ruch'ulef, que man tiquibün ronojel ri nbij ri ru-ley ri Moisés, que man tiquibün ri circuncisión cheque ri c'ajola', y chuka' man tiquibün ri ch'aka chic ri rubin can ri Moisés que nc'atzinej que nban. \v 22 ¿Achique c'a nkabün vocomi? Roma tok rije' nquinabej que ratc'o, nyeka-pe chin nquich'ojij. \v 23 Más c'a utz tabana' ri nkabij chave: Yec'o c'a caji' hermanos achi'a' ri c'o quisujun chin ri Dios richin nquibün, y xa chuak'-cabij ri ntz'aküt ri k'ij. \v 24 Que'ac'uaj c'a e, tich'ajch'ojrisaj-ivi' quiq'uin y tiya' chin ri Dios ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y ja rat calok'on ronojel ri nc'atzin richin ri achique nquisujuj chuvüch ri Dios. Y c'ateri' rije' nquikupij-e ri rusmal tak quivi' richin retal que xeq'uis yan pa quivi' richin ri quisujun chin ri Dios que nquibün. Si rat nabün ronojel ri xkabij chave, ri vinük nquetamaj c'a que xa man ketzij tüj ri ntzijos chavij que man nabün tüj ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, xa nquibij c'a que rat takenel vi richin ri ley. \v 25 Y cheque ri xa man ye israelitas tüj ri quitaken chic, xkatük yan c'a e vuj quiq'uin pari' ri na'oj ri c'ateri' nkatzijoj-ka. Xaxe c'a xkachilabej cheque que man tiquic'ux ti'ij richin jun chico ri xcamsüs richin xsuj chin jun dios ri man ketzij tüj, que man tiquitij quic', man tiquic'ux ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan, cachi'el ri quichin ri chico ri xejik', chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquirayij-qui' chiquivüch richin nyemacun, xquibij chin. \s1 Tok ri vinük xecatüj chirij ri Pablo pa racho ri Dios y xquitz'om-e \p \v 26 Y ri Pablo xeruc'uaj c'a e ri caji' achi'a' ri', y pa ruca'n k'ij xquich'ajch'ojrisaj-qui', y xebe pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén, richin xbequibij can jampe' ntz'aküt ri k'ij richin ri ch'ajch'ojrisanic y chiquijujunal nquiya' chin ri Dios ri nc'atzin que nquiya'. \p \v 27 Y tok ntz'aküt yan c'a ri siete k'ij, ri Pablo c'o c'a chiri' pa racho ri Dios. Y jari' tok xtz'et coma ch'aka israelitas ri nyepu'u c'a cala' pa ruch'ulef Asia. Y ri israelitas re' xquiya' c'a chuka' quina'oj ri ch'aka chic quivinak israelitas richin xquitz'om ri Pablo. \v 28 Y tok xquitz'om, riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila': ¡Kojito'! ¡Kojito', rix kavinak israelitas! ¡Ja achi re' ri nbiyaj ronojel tinamit, y nyerutijoj ri vinük que man tiquibün ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y itzel chuka' nch'o chirij ri racho ri Dios ri c'o chere' pa Jerusalén. Q'uiy c'a chuka' ri nbij chikij roj israelitas, y vocomi ye rucusan-pe vinük ri man ye israelitas tüj, cachi'el xa man racho tüj ri Dios nbün chin ri lok'olüj jay re'! \p \v 29 Quiri' c'a nquibila' ri vinük ri', roma quitz'eton pa tinamit que ri Pablo junan benük riq'uin ri Trófimo ri aj-Éfeso, y rije' xquinuc que ri Pablo ruc'uan chuka' apu ri Trófimo pa racho ri Dios. Roma rije' quetaman que jun ri man israelita tüj, xajan que ntoc chupan ri racho ri Dios ri'. \p \v 30 Y xa bama conojel vinük richin ri tinamit ri xebecatüj-pe, y junanin ye petenük. Y quichiriren c'a ri Pablo, xquelesaj-pe chiri' pa racho ri Dios. Y ja chuka' ri' xetz'apilos can ri ruchi' ri racho ri Dios. \v 31 Y nquicamsaj yan c'a ri Pablo. Pero xapon c'a rutzijol riq'uin ri Comandante quichin ri soldados que ri vinük richin ri Jerusalén ye catajnük. \v 32 Romari' ri achi ri' chanin c'a xerumol-pe ri achi'a' ri yec'o pa ruk'a', ri soldados y ri Capitanes, y junanin xebe ape' quimolon-vi-qui' ri vinük. Y ri vinük, xe c'a xequitz'et, xquiya' can ruch'ayic ri Pablo. \v 33 Y ri achi ri Comandante xtiquer c'a xjel-apu c'a riq'uin ri Pablo, xberutz'ama-pe, y xutük c'a ruximic riq'uin ca'i' cadenas. Y c'ateri' c'a xuc'utuj que achique achi ri', y achique ri xumacuj. \v 34 Y ri achi Comandante man jun c'a tzij xrac'axaj tüj jabel, roma juis ye q'uiy vinük ri yec'o chiri'. Jun vi c'a ri nquibij ch'aka, y jun vi chic nquibij ri ch'aka, y riq'uin ronojel cuchuk'a' tok nquibij. Romari' xbij c'a que tuc'u'üx ri Pablo coma ri soldados c'a chupan ri jay ape' yec'o-vi rije'. \v 35 Ja tok ye benük chuvüch ri gradas ri yec'o chuvüch ri ape' yec'o-vi ri soldados, ri soldados re' nc'atzinej que xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri vinük más xcatüj coyoval. \v 36 Y conojel c'a ri vinük ri' ye tzeketül c'a e chiquij, y juis pa quichi' nquibün y nquibila' c'a: ¡Ticamsüs la Pablo! nquibij. \s1 Ri Pablo nch'o c'a chiquivüch ri vinük \p \v 37 Y ja tok nucusüs yan apu chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, ri Pablo xbij c'a chin ri achi Comandante: ¿Utz nquich'o ba' aviq'uin? xbij. \p Y ri achi xsatz ruc'u'x y xbij chin ri Pablo: A, ncach'o chuka' pa quich'abül ri aj-Grecia rat. \v 38 ¿Man ja tüj rat ri' ri achi aj-Egipto ri c'o yan chic ba' tiempo quecatüj chirij ri gobierno ye rachibilan ye caji' mil camsanela' tak achi'a', ri xquimol-qui' pa tz'iran ruch'ulef? xbix. \p \v 39 Pero ri Pablo xbij c'a: Yin yin jun israelita ri xinalüx pa Tarso, ri jun nimalüj tinamit ri c'o pa ruch'ulef Cilicia. Y ninc'utuj c'a favor chave que taya' k'ij chuve richin nquich'o cheque ri vinük. \p \v 40 Y ri achi Comandante xuya' c'a k'ij chin richin tich'o. Y ri Pablo xpa'e' chiri' pa tak gradas, y xbün-pe retal riq'uin ri ruk'a' cheque ri vinük richin quetane-ka. Y tok man jun chic c'a nk'ajan, rija' xbech'o-pe chiquivüch pan hebreo, ri quich'abül ri israelitas: \c 22 \p \v 1 Nuvinak israelitas y rix más nimalüj chupan ri katinamit, tivac'axaj c'a ri tzij ri nyenbij chive vocomi, richin ninto-vi', xbij. \p \v 2 Y tok ri vinük xcac'axaj c'a que ri Pablo xa nch'o-pe cheque pan hebreo, ri quich'abül rije', más man jun xch'o. Y ri Pablo xutz'om c'a nch'o y xbij c'a: \v 3 Yin yin jun israelita. Xaxe c'a que yin xinalüx pa tinamit rubini'an Tarso ri c'o pa ruch'ulef Cilicia, pero ja chere' pa tinamit Jerusalén xinq'uiy-vi. Y ja ri nimalüj achi ri rubini'an Gamaliel ri xutijon vichin. Y xinrutijoj c'a riq'uin ronojel ri nbij chupan ri ley ri yo'on can cheque ri ojer tak kaxquin-kamama' can. Roma nurayibül c'a riq'uin ronojel vánima ri' richin ninbün rusamaj ri Dios, cachi'el chuka' ri irayibül chi'ivonojel rix chupan ri k'ij re'. \v 4 Roma tok rubanun can, yin juis c'a pokonül ri xinbanala' cheque ri vinük ri quitzekleben ri Ajaf Jesucristo, ri ketzij Bey. Xentz'amala' c'a pe richin xenya' pa cárcel. Xentük pa camic. Y chi achi'a' y chi ixoki' ri quiri' xinbün cheque. \v 5 Y ri nimalüj sacerdote y conojel ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij jabel quetaman si ketzij ri ninbij o man ketzij tüj, roma ja rije' ri xeyo'on-e autoridad pa nuk'a', y tz'iban-e chuvüch vuj richin ninjüch pa quik'a' ri kavinak ri yec'o pa tinamit Damasco. Y xinbe c'a chiquitz'amic ri vinük ri nyetzekleben ri Jesucristo, richin ye ximon nyenc'ün-pe chere' pa Jerusalén, y c'ateri' nyenya' c'a pa pokonül. \s1 Ri Pablo nutzijoj c'a achique rubanic tok rija' xutakej \p \v 6 Pero pa jun nic'aj-k'ij tok katz'amon-e bey y xa ba' chic nrajo' que man nkujapon pa tinamit Damasco, c'o c'a jun nimalüj sük petenük chila' chicaj ri xka-pe pa nuvi'. \v 7 Y romari' yin xintzak pan ulef. Y jari' tok xinvac'axaj que c'o Jun ri nch'o-pe chuve, y nbij c'a: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? xbij. \v 8 Y yin xinc'utuj c'a: ¿Rat achique c'a rat? xinbij. Y xbij c'a chuve: Ja yin ri Jesús aj-Nazaret ri achique chok chij atz'amon rubanic ch'a'oj, xbij chuve. \v 9 Y ri ye benük viq'uin xquixbij-qui', roma xquitz'et ri sük, pero man xcac'axaj tüj ri xbij ri Jun ri xch'o chuve. \v 10 Y yin xinbij c'a: Ajaf, ¿achique c'a ri c'uluman que ninbün ta yin? xinbij. Y ri Ajaf xbij chuve: Cacatüj c'a e, y cabiyin pa tinamit Damasco, y chiri' nbix c'a chave ri c'uluman que nabün, xbij chuve. \v 11 Pero c'a ja na ri vachibil ri xeyuken-e chinuk'a' richin xojbe c'a pa tinamit Damasco, roma ri ruchuk'a' ri sük ri xintz'et, xinrumoyirsaj can. \p \v 12 Y chiri' pa Damasco c'o c'a jun achi rubini'an Ananías, jun achi ri nbün-vi ri nbij chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y conojel kavinak israelitas ri yec'o chiri', jabel c'a nyech'o pari' ri Ananías ri'. \v 13 Y rija' xapon c'a viq'uin, y xberubij chuve: Hermano Saulo, catzu'un chic c'a, xbij. Y yin jari' xintiquer xintzu'un, y xintz'et c'a ruvüch ri Ananías. \v 14 Y rija' xbij c'a chuka' chuve: Ri Dios ri quichin ri kaxquin-kamama' can xarucha' richin navetamaj ri rurayibül rija' y richin chuka' xatz'et ri Ajaf Jesucristo ri choj, y xavac'axaj ri rutzij. \v 15 Y ja rat ri nak'alajrisan cheque ri vinük ri xatz'et y xavac'axaj. \v 16 Cacatüj y jo'. Cabiyin c'a richin nabün bautizar avi', y tatakej rubi' ri Ajaf Jesús, richin ncuyutüj ri amac, xbij chuve. \s1 Ri Pablo nutzijoj c'a ri rubanic tok rija' xutz'om samaj chiquicojol ri man ye israelitas tüj \p \v 17 C'ateri', tok xintzolij-pe y xinka-pe chere' pa Jerusalén, xinbe c'a pa racho ri Dios chubanic orar. Y ja tok nquitajin chin ri oración, xinbün c'a jun cachi'el achic', \v 18 roma ri Kajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chinuvüch, y xbij c'a chuve pa quivi' ri israelitas: Junanin catel-e chere' pa Jerusalén, roma ri vinük ri yec'o chere' man nquinimaj tüj ri nak'alajrisaj pa nuvi' yin, xbij chuve. \v 19 Romari' rije' quetaman c'a que ja yin ri xinapon pa tak jay ape' ntzijos ri rutzij ri Dios, chiquitz'amic ri ye takeyon avichin, xenc'uaj-e pa cárcel y xench'ey. \v 20 Y tok xcamsüs ri Esteban ri xk'alajrisan ri abi', xka' chinuvüch ri xban chin, yinc'o chuka' apu quiq'uin ri camsanela', nuchajin ri quitziek ri cachi'el coton, ri ye quich'ililon can chiquij, xinbij. \v 21 Pero ri Ajaf Jesucristo xbij chuve: Cabiyin c'a, roma ncatintük c'a e pa tak tinamit ri nüj yec'o, richin nye'atzijoj ri nutzij cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, xbij chuve, xbij ri Pablo cheque ri ruvinak israelitas. \s1 Tok ri Pablo c'o chic c'a pa ruk'a' ri achi Comandante \p \v 22 Y tok ri vinük xcac'axaj que rija' nbe chin nyerutzijoj ri rutzij ri Dios cheque ri vinük ri xa man ye israelitas tüj, man xcajo' tüj c'a chic xcac'axaj ri Pablo. Xa xquitz'om c'a nquibila' riq'uin juis cuchuk'a': ¡Ticamsüs la jun achi la', roma xa man cúluman tüj chic que c'üs! nquibij. \p \v 23 Y roma c'a ri vinük riq'uin juis cuchuk'a' nyech'o y nquitorila' chuka' ri quitziek ri cachi'el coton ri nyequich'ilila-e chiquij, y xbequimok'ela-pe pokolaj richin xquic'ük chicaj roma coyoval, \v 24 romari' ri achi Comandante xbij c'a que tuc'u'üx-apu ri Pablo chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, y tich'ay, richin quiri' tuk'alajrisaj achique roma tok ri vinük juis pa quichi' nquibün chirij. \v 25 Y ja tok ximon chic ri Pablo richin nch'ay, ri Pablo xbij chin ri Capitán: Yin yin jun achi romano. ¿Culuman comi que nquinich'ey, tok xa man jani xban juzgar pa nuvi'? xbij. \p \v 26 Ri Capitán tok xrac'axaj quiri', xberubij c'a chin ri achi Comandante: ¿Achique nanuc que nabün vocomi? Roma ri Pablo jun achi romano, xbij chin. \p \v 27 Y tok ri achi Comandante xrac'axaj ri', xbe c'a riq'uin ri Pablo, y xberuc'utuj chin: ¿Ketzij c'a que rat rat jun achi romano? xbij chin. \p Y ri Pablo xbij que ja'. \p \v 28 Y ri achi Comandante xbij c'a: Yin juis q'uiy tumin xinya' richin quiri' xintoc jun achi romano, xbij. \p Y ri Pablo xbij: Yin man quiri' tüj, yin xinalüx que yin jun achi romano, xbij ri Pablo. \p \v 29 Y riq'uin xquinabej que ri Pablo jun achi romano, ri achi'a' ri yec'o chic apu richin nquich'ey, xejel-e chiquij. Y ri achi Comandante ruxbin chuka' ri', roma xuxim ri Pablo. \s1 Tok ri Pablo xuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar \p \v 30 Y pa ruca'n k'ij, roma ri achi Comandante nrajo' nretamaj achique mac rubanun ri Pablo chiquivüch ri israelitas, romari' rija' xutük coyoxic ri más nimalüj tak sacerdotes y ri ye cachibil pa comon nyebanun mandar y juzgar. Y c'ateri' xberelesaj-pe ri Pablo, y xberupaba' chiquivüch. \c 23 \p \v 1 Y ri Pablo xerutz'et c'a ri achi'a' pa comon vi nyebanun mandar y juzgar, y xbij cheque: Achi'a' ri rix nuvinak yin, man jun c'a achique tüj nuna' ri vánima, roma ri nuc'aslen chuvüch ri Dios choj c'a rubanun-pe, xbij. \p \v 2 Romari' ri Ananías ri nimalüj sacerdote xbij c'a cheque ri yec'o-apu chunakaj ri Pablo, que tiquiya' jun paj k'a' chiruchi'. \v 3 Pero ri Pablo chanin xbij-apu chin ri Ananías: ¡Ri nbanun c'a quere' chave rat ja ri Dios! ¡Rat jun achi ri xa ca'i' rupalüj! Roma rat tz'uyul c'a pe chiri' richin nabün juzgar pa nuvi', y chuka' nac'usaj pa nuvi' ronojel ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nabij, ¿pero achique c'a roma tok rat nabün que quich'ay, y ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man quiri' tüj ri nbij? xbij ri Pablo. \p \v 4 Y ri vinük quimolon-qui' chiri' xquibij c'a chin ri Pablo: ¿Achique roma tok itzel ncach'o-apu chin la nimalüj ru-sacerdote ri Dios? xquibij chin. \p \v 5 Y ri Pablo xbij: Nuvinak israelitas, yin man vetaman tüj ri' que ja rija' ri nimalüj sacerdote, roma si ta vetaman man ta xinbij ri quiri' ninbij-ka, roma chupan ri rutzij ri Dios nbij c'a: Man itzel cach'o chirij jun ri nbanun mandar richin ri atinamit, nbij, xbij ri Pablo. \p \v 6 Y ri Pablo retaman que chiquicojol ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, yec'o c'a achi'a' saduceos y yec'o c'a chuka' fariseos. Romari' rija' riq'uin ruchuk'a' xch'o-apu y xbij: Nuvinak israelitas, yin yin fariseo, y quiri' chuka' ri nata'. Y vocomi rix nibün juzgar pa nuvi', roma yin nuyo'on vánima que ri caminaki' nyec'astüj-vi, xbij ri Pablo. \p \v 7 Y tok ri achi'a' fariseos y saduceos xcac'axaj ri xbij-ka ri Pablo, xquitz'om c'a nquich'ojila' chiquivüch, y ca'i' xel-vi ri quimolonic ri'. \v 8 Roma ri saduceos man nquinimaj tüj que ri caminaki' nyec'astüj, ni man nquinimaj tüj chuka' que yec'o ángeles y espíritus, pero ri achi'a' ye fariseos nquinimaj-vi ri'. \v 9 Y juis c'a pa quichi' nquibün. Y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri yec'o quiq'uin ri achi'a' fariseos xecatüj c'a y xquibij: Ri jun achi re' man jun itzel rubanun. Y riq'uin ba' jun espíritu o jun ángel takon-pe roma ri Dios, ri biyon chin ri tzij ri nyeruk'alajrisaj chikavüch. Y si quiri', man c'a c'uluman tüj que nkujel ch'ojinela' chirij ri Dios, xquibij. \p \v 10 Y ca'i' c'a xel-vi ri jun quimolonic ri'. Juis c'a ri nquibila' chiquivüch. Xquitz'om c'a qui' riq'uin tzij. Romari' ri jun achi Comandante xeroyoj c'a ri soldados richin xbequelesaj-pe ri Pablo y tiquic'uaj-e c'a pa jay ape' yec'o-vi ri soldados, roma xunuc que ri vinük ri' nquik'ach'ij ri Pablo. \p \v 11 Y ri jun chic c'a ak'a' ri', ri Ajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chuvüch ri Pablo, y xbij chin: Man c'a taxbij-avi', xa taya' avánima, roma cachi'el ri nuk'alajrisasic xabün chere' pa tinamit Jerusalén, nc'atzin c'a que quiri' nye'abana' pa tinamit Roma, xbij chin. \s1 Yec'o achi'a' ri xejo'on xquicamsaj ta ri Pablo \p \v 12 Y pa ruca'n k'ij chin ri ch'onük ri Ajaf Jesucristo riq'uin ri Pablo, yec'o c'a cheque ri israelitas pan evatül xquinucula' achique ri nquibün chin ri Pablo. Y xquibij que man xqueva' tüj ni man xquetij tüj ya', si man nyetiquer tüj nquicamsaj. Y xquibij chuka' que ja ta c'a ri Dios ri nyo'on castigo pa quivi', si xtiquik'üj ri quitzij. \v 13 Y ri xebin que pan evatül nquibün quiri', yec'o xa bama cuarenta achi'a' israelitas. \v 14 Ri achi'a' ri' xe'apon quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük achi'a' ri c'o quik'ij, y xbequibij cheque: Roj kanucun chic c'a que nkacamsaj ri Pablo, y kabin chic que man nkuva' tüj nixta nkutij ya' c'a hasta jampe' nkutiquer chirij, y si xtikak'üj ri katzij, ja ta c'a ri Dios nyo'on-pe castigo pa kavi'. \v 15 Y vocomi nkajo' c'a que rix y ri ch'aka chic pa comon nyixbanun mandar y juzgar nye'ibij tüj chin ri achi Comandante, que rix nijo' que nuc'u'üx-apu ri Pablo chivüch ri chuak' roma c'o más nijo' nic'utuj chin. Y roj nkak'elebej pa bey, y nkacamsaj ri Pablo, xquibij. \p \v 16 Pero ronojel re' xac'axüx roma jun ala' ral ri rana' ri Pablo. Romari' ri ala' ri' xbe y xoc-apu chupan ri jay ape' yec'o-vi ri soldados, roma chiri' c'o-vi ri Pablo, y xberubij chin ri Pablo ronojel ri rac'axan-e. \v 17 Y tok ri Pablo xrac'axaj ri', xroyoj c'a jun Capitán, y xbij chin: Tac'uaj ba' ri ala' re' chuvüch ri achi Comandante, roma c'o jun nrajo' nbij chin, xbij chin. \p \v 18 Ri Capitán xuc'uaj na vi e ri ala' c'a chuvüch ri achi Comandante, y xberubij chin: Ri Pablo ri c'o pa cárcel xinroyoj, y xuc'utuj favor chuve richin tinc'ama-pe ri ala' re' chavüch, roma c'o nrajo' nbij chave, xbij. \p \v 19 Y ri achi Comandante xuc'uaj c'a e, xuyukej-e lojc'an chic, y c'ateri' xuc'utuj chin: ¿Achique c'a ri najo' nabij chuve? xbij chin. \p \v 20 Y ri ala' xbij c'a chin: Jun molaj cheque ri nuvinak israelitas xquiya' c'a chiquivüch que nquic'utuj-pe favor chave, que chuak' tac'uaj ri Pablo chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar, roma nquibij-pe chave que c'o más ri ncajo' nquic'utuj chin ri Pablo. \v 21 Pero rat man tanimaj ri', roma yec'o ye más ye cuarenta achi'a' ri nyek'eleben richin ri Pablo pa bey, y ri achi'a' ri' quibin c'a que man nyeva' tüj nixta nyetij ya', hasta jampe' nyetiquer nquicamsaj, y que ja ta ri Dios ri nyo'on castigo pa quivi', si xtiquik'üj quitzij. Y vocomi xaxe chic c'a coyoben ri achique nabij-e rat, xbij ri ala'. \p \v 22 Y ri achi Comandante xbij chin ri ala' que titzolij, y man tutzijoj que xberubij yan can chin rija'. \s1 Tok ri Pablo xuc'u'üx pa tinamit Cesarea chuvüch ri gobernador rubini'an Félix \p \v 23 Y jari' tok ri achi Comandante xeroyoj ye ca'i' Capitanes, y xbij cheque que a las nueve chupan ri ak'a' ri', nrajo' c'a que quichojmirsan chic qui' ye setenta soldados ri nyebe chirij quiej y caji' ciento soldados ri nyebe chicakün. Nic'aj c'a cheque rije' ri que'uc'uan chuka' e lanzas. Richin nyebe c'a pa tinamit Cesarea. \v 24 Y chuka' tibana' quic'ojlen jun ca'i' ruquiej ri Pablo, richin nyerutz'uyubej, roma yin ninjo' que rix nic'uaj-e ri Pablo c'a chuvüch ri gobernador Félix. Y ninjo' c'a que man jun tuc'ulachij-e pa bey. \p \v 25 Y xutz'ibaj c'a e jun vuj richin nquijüch pa ruk'a' ri gobernador, y chupan ri vuj ri' rubin c'a e: \v 26 Yin Claudio Lisias nintük c'a e saludos chave rat nimalüj ka-gobernador Félix. \v 27 Ja ri jun achi ri uc'uan-apu chavüch, tz'amon c'a coma ri israelitas y xa bama xquicamsaj. Y ja yin y ri soldados ri xojapon chucolic pa quik'a' ri vinük, roma xinnabej que rija' jun achi romano. \v 28 Chanin c'a xinc'uaj chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar chiquicojol ri israelitas, roma xinjo' xinvetamaj achique rumac ri ye rubanalun y romari' nquisujuj. \v 29 Y xintz'et c'a que nquisujuj roma man nbün tüj ri nbij ri qui-ley rije'. Pero man roma tüj ri' c'uluman ta que ntz'apis pa cárcel o ncamsüs ta. \v 30 Y vocomi xintük-e ri achi re' aviq'uin, roma xbix-pe chuve que ri vinük israelitas quik'eleben ri achi re', richin nquicamsaj. Y xinbij chuka' cheque ri vinük ri ye tz'amayon ch'a'oj chirij ri Pablo, que quebe c'a aviq'uin rat richin nyequibij achique ri ye rubanalun. Ri nurayibül yin que utz ta avüch. Quiri' c'a nbij ri vuj ri'. \p \v 31 Y ri soldados xquibün-vi c'a ri xbix cheque. Xquic'uaj-e ri Pablo c'a pa jun tinamit rubini'an Antípatris ri ak'a' ri'. \v 32 Pa ruca'n k'ij xquitz'om chic e bey. Y xaxe ri setenta soldados ri ye benük chirij quiej, xaxe chic ri' ri xebe chirij ri Pablo, y ri caji' ciento soldados xetzolij can. \v 33 Y tok xe'apon pa tinamit Cesarea ri ye uc'uayon-e richin ri Pablo, xbequijacha' c'a ri vuj pa ruk'a' ri Félix ri gobernador, y xquijüch chuka' apu ri Pablo chin. \v 34 Y tok rutz'eton chic c'a ri nbij ri vuj, ri gobernador ri' xuc'utuj c'a chin ri Pablo que achique ruch'ulef petenük-vi. Tok rac'axan chic c'a can que pa ruch'ulef Cilicia petenük-vi, \v 35 xbij c'a chin: Tok nyeka-pe ri ye sujunela' chavij, ninvac'axaj c'a chuka' ri tzij ri nye'abij richin nato-avi', xbij ri gobernador. \p Y xbij c'a chuka' ri gobernador ri' que tuc'u'üx ri Pablo c'a pa palacio richin ri Herodes, y tichajix coma soldados. \c 24 \s1 Ri Pablo y ri ye yacayon-e ch'a'oj chirij ye pa'ül c'a apu chuvüch ri Félix ri gobernador \p \v 1 Y vo'o yan c'a k'ij c'o ri Pablo chiri' pa tinamit Cesarea, tok xapon-ka ri Ananías ri nimalüj sacerdote ye rachibilan-e ch'aka cheque ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij y jun chuka' licenciado rubini'an Tértulo. Y xe'apon c'a chuvüch ri Félix ri gobernador, richin nquisuju' ch'a'oj chirij ri Pablo. \v 2 Y tok xoyox ri Pablo chuvüch ri gobernador, jari' tok ri Tértulo xutz'om-apu ri sujunic chirij ri Pablo. Ri Tértulo quere' c'a ri xerubila-apu chin ri Félix: Nimalüj gobernador, roj juis nkamatioxij chave, roma pa katinamit quicot rojc'o, y manak oyoval, roma c'o ana'oj, y riq'uin ri' roj ac'uan-vi. \v 3 Nkamatioxij c'a chave rat nimalüj achi, ri utz ri abanun cheke chi jumul y achique na lugar. \v 4 Y man nkajo' tüj c'a nkelesaj juis tiempo chave, pero xaxe c'a roma ketaman que rat juis jabel ana'oj, romari' nkajo' c'a que navac'axaj ta ba' ri ca'i-oxi' tzij ri nkajo' nkabij. \v 5 Roma ri jun achi re', ketaman que jun achi ri nch'o chirij ri autoridad pa tinamit Roma. Ja rija' ri nbanun que ri israelitas nyecatüj pa ronojel lugar. Ja rija' ri quijolomaj chiquicojol ri jun molaj vinük ri nyetaken rubi' ri Jesús aj-Nazaret. \v 6 Y ja chuka' rija' ri xujo'on ta xbün can itzel pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén. Romari' roj xkatz'om richin xkabün ta juzgar pari' cachi'el nbij ri ka-ley. \v 7 Pero ri Comandante rubini'an Lisias xoc chikacojol, y xberujec'a-pe pa kak'a'. \v 8 Y xbij c'a que ri nyebin que ri Pablo c'o rumac, quepu'u c'a chavüch rat. Y ja tok nac'utuj ri rumac ye rubanalun, navetamaj c'a que ketzij ri nkutajin chubixic chave chirij ri Pablo, xbij ri Tértulo. \p \v 9 Y ri vinük ri ye rachibilan-e ri Tértulo, nquibij c'a que ketzij ri xbij. \v 10 Y ri Félix ri gobernador xbün c'a pe retal riq'uin ri ruk'a' chin ri Pablo richin tich'o. Y rija' xch'o c'a apu, y xbij c'a: Vetaman c'a que rat c'o chic c'a q'uiy juna' ri abanun mandar pari' ri ruch'ulef re'. Romari' riq'uin ronojel vánima nquich'o-apu, richin nink'alajrisaj que man jun ch'a'oj ri nubanun tüj. \v 11 Y rat ncatiquer c'a navetamaj si ketzij ri nquibij chuvij o xa man ketzij tüj. Roma yin xa c'ate doce k'ij ri xinka-pe chic chila' jun bey pa tinamit Jerusalén, y xinpu'u chuya'ic ruk'ij ri Dios. \v 12 Y tok xinquil xa man riq'uin tüj oyoval riq'uin jun chic vinük riq'uin tzij ri nquitajin ta chubanic, man jun. Ni man ye nuyacon tüj chuka' e vinük richin nquibün oyoval, chiri' pa racho ri Dios y nixta pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y chuka' nixta pa tak bey richin ri tinamit xinquil ta que c'o ta ri nquitajin chubanic. \v 13 Y ri vinük ri nyebin que ja numac ri' ri ye nubanalun, man c'a nyetiquer tüj nquibij que ketzij, si ta nc'utux cheque que tiquik'alajrisaj. \v 14 Pero ri nink'alajrisaj-apu chave que ketzij vi, que yin nquitzekleben-vi ri Jesús ri Bey, ri nquibij rije' que man utz tüj. Roma xa riq'uin ri nquitzekleben ri Jesús, yin ninsamajij-vi ri Dios ri quichin ri kaxquin-kamama' can roj israelitas. Nintakej-vi ronojel ri tz'iban can chupan ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y chupan chuka' ri ye quitz'iban can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \v 15 Y yin nuyo'on c'a vánima riq'uin ri Dios que ri caminaki' c'o vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe. Nyec'astüj c'a pe ri ye choj y ri man ye choj tüj. Y ri nuvinak quiri' chuka' ri coyoben que nbanatüj. \v 16 Y romari' yin nintij c'a nuk'ij que man ninbün tüj ri itzel chuvüch ri Dios y chiquivüch chuka' ri vinük. Y quiri' ri vánima utz vi c'a nuna'. \p \v 17 Y c'o yan chic c'a juna' ri man yin bosnük tüj chere'. Y tok xinpu'u, nuc'amon c'a pe sipanic ri molon-pe richin ninbejacha' cheque ri nuvinak ri c'o nc'atzin cheque, y chuka' nuc'amon-pe ri nusipanic yin richin pa racho ri Dios. \v 18 Jari' nquitajin chubanic chiri' pa racho ri Dios, tok ri nuvinak israelitas ri ye petenük c'a cala' pa ruch'ulef Asia xinquitz'et. Yin nuch'ajch'ojrisan chic c'a vi', cachi'el nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, man yin benük tüj c'a quiq'uin vinük, ni man jun chuka' oyoval ninbün. Xa ja ri ca'i-oxi' israelitas ri' ri rije' quek'alajrisan ronojel ri nquisuj chuvij. \v 19 Y rije' c'uluman que yec'o ta pe chere' chavüch vocomi y nquibij ta apu chave si c'o ri ncajo' nquik'alajrisaj chuvij, si c'o jun mac ri nubanun chiquivüch. \v 20 Y roma c'a ri xa man yec'o tüj pe, ja ri yec'o-pe chere' quebin-pe ri achique numac xquil tok yin xinuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun mandar y juzgar. \v 21 O xaxe si rije' nquinuc que mac ri xinbün tok xinch'o riq'uin vuchuk'a' chiri' chiquicojol y xinbij: Nibün juzgar pa nuvi' vocomi roma yin ninnimaj que ri caminaki' nyec'astüj-vi. Quiri' c'a ri xbij ri Pablo. \p \v 22 Ri Félix ri gobernador retaman-vi c'a achique quibanic ri nyetzekleben ri Jesucristo, ri ketzij Bey. Man riq'uin tüj ri', xupaba' ri ch'ojinic ri' tok rac'axan chic ka ri xbij ri Pablo, y xbij c'a cheque conojel: C'a npu'u na c'a ri Lisias ri achi Comandante, c'a ja k'ij c'a ri' ninvetamaj más pari' ri jun ch'a'oj ri itz'amon. \p \v 23 Y ri Félix xbij c'a chin ri Capitán que tuchajij jabel ri Pablo, pero chuka' man xe titz'ape', xa tuya' ba' k'ij chin que ntel ba'. Y man queruk'üt ri nye'apon riq'uin richin c'o utz ri nquibün chin o nyequitz'eta' can. \p \v 24 Y tok c'unük chic c'a ca'i-oxi' k'ij, xpu'u c'a ri Félix ri gobernador rachibilan ri Drusila ri rixjayil, jun ixok israelita. Xutük c'a royoxic ri Pablo, roma rija' nrajo' c'a nretamaj achique rubanic ri' ri naya' avánima riq'uin ri Jesucristo. \v 25 Y ri Pablo xapon quiq'uin, y xutz'om c'a rubixic cheque pari' ri achique rubanic jun c'aslen choj, ri achique rubanic richin natij ak'ij richin man nabün tüj ri mac, y que pa ruq'uisbül, ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri vinük. Y ri Félix juis xuxbij-ri' riq'uin ri xrac'axaj, y xbij chin ri Pablo: Vocomi c'a cabiyin. Y tok xtuya' chic c'a ba' tiempo chinuvüch, ncatinvoyoj c'a jun bey chic, xbij ri Félix. \p \v 26 Y ri gobernador ri' q'uiy mul c'a nroyoj ri Pablo richin nch'o riq'uin, roma xroyobej que ri Pablo xusuj ta tumin chin richin nucol-e. Pero man jun xusuj chin. \v 27 Y ca'i' c'a juna' xc'o, y ri Pablo c'a c'o na c'a chiri' pa cárcel. Y ri Félix ri gobernador xel-e y xpu'u ri Porcio Festo pa ruq'uexel. Y ri Félix xaxe richin utz ntz'etetüj coma ri vinük israelitas, c'a xuya' na pa cárcel ri Pablo. \c 25 \s1 Tok ri Pablo c'o c'a apu chuvüch ri gobernador Festo \p \v 1 Y ri Festo xka-pe c'a pa tinamit Cesarea richin nuc'ulu-pe can ri rusamaj, roma ja rija' ri ntoc can gobernador. Y pa rox k'ij c'a chin ri tuc'ün can ri rusamaj, rija' xbe c'a e pa tinamit Jerusalén. \v 2 Tok c'o chic c'a ri chiri' pa Jerusalén, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri vinük israelitas ri más nim quik'ij, xe'apon c'a riq'uin, y xbequisujuj ri Pablo, y c'o c'a jun ri juis xquic'utuj favor chin que tubana'. \v 3 Rije' xquic'utuj c'a jun nimalüj favor chin ri Festo que tutaka' ruc'amic ri Pablo, roma xa quinojin chic c'a jabel que tok xtic'amün-pe pa Jerusalén, nquik'elebej pa bey, y nquicamsaj. \v 4 Pero ri Festo xa xbij c'a cheque: Ri Pablo tz'apül pa cárcel chila' pa tinamit Cesarea, y yin xa nquitzolij yan c'a ka jun bey chic chila'. \v 5 Más ta utz nye'icha-e ri más c'o quik'ij chi'icojol, y nyenvachibilaj-e ri nkube-ka c'a pa tinamit Cesarea, richin quiri' c'a chila' nquibij-vi chuve ri rumac rubanun ri achi ri', xbij ri Festo cheque. \p \v 6 Y rija' xaxe xa bama jun ocho o diez k'ij ri xc'uje-e pa tinamit Jerusalén, y xxule-ka pa Cesarea. Y pa ruca'n k'ij, rija' xbetz'uye' c'a pe pa juzgado, y xutük c'a ruc'amic ri Pablo. \v 7 Y tok ri Pablo xoc-apu, ri vinük israelitas ri ye petenük pa Jerusalén xquisutij rij, y nquisujuj c'a apu riq'uin q'uiy y nimak' tak mac. Pero man xetiquer tüj xquiya' pa sük si ketzij que ye rubanalun ri mac ri', tok xc'utux cheque. \v 8 Romari' ri Pablo, richin nuto-ri', xch'o c'a apu, y xbij: Yin man jun c'a numac nubanun chuvüch ri ley kichin roj israelitas, ni man jun chuka' itzel nubanun tüj pa racho ri Dios ri c'o pa tinamit Jerusalén, y ni man jun c'a chuka' nubanun chuvüch ri ley ri yo'on roma ri César, xbij ri Pablo. \p \v 9 Y roma ri Festo nrajo' que utz ntz'etetüj coma ri israelitas, xuc'utuj c'a chin ri Pablo: ¿Najo' c'a que c'a pa Jerusalén nkube-vi, chuchojmirsasic ri ch'a'oj ntajin chavij? xbij ri Festo. \p \v 10 Pero ri Pablo xbij chin: Yin yin jun vinük romano, y romari' ja ri ru-juzgado ri rey César ri ncátzinej que nbanun juzgar pa nuvi', cachi'el ri ape' yinc'o-vi vocomi chavüch rat. Y chuka' rat jabel avetaman que yin man jun itzel ri nubanun tüj cheque ri nuvinak israelitas. \v 11 Y si c'o ta c'a mac ri nubanun y nc'atzinej que nquicamsüs, man c'a chuka' ninbij tüj que man quicamsüs. Pero si xa man ketzij tüj ri nquibij chuvij nubanun, man jun c'a c'o ruk'a' chuve richin nquirujüch ta e cheque ri nyebin que c'o numac. Roma c'a ri' ninjo' que ja ri rey César ri nbanun juzgar pa nuvi', xbij ri Pablo chin ri Festo ri gobernador pa tinamit Cesarea. \p \v 12 Ri Festo xtzijon c'a quiq'uin ri achi'a' ri nyeto'on-apu richin, y c'ateri' xbij chin ri Pablo: Rat xac'utun que ja ri rey César nbanun juzgar pan avi'. Jari' ri', ncabe c'a pa tinamit Roma chuvüch ri rey César, xbix chin ri Pablo. \s1 Ri rey Agripa nrajo' nrac'axaj ri Pablo \p \v 13 Y ca'i-oxi' k'ij ri', ri rey rubini'an Agripa y ri Berenice xe'apon pa Cesarea chin nquibün saludar ri Festo. \v 14 Y roma c'a ri rey Agripa y ri Berenice q'uiy k'ij xec'uje-ka chiri', ri Festo xutzijoj c'a chin ri ruc'ulachin ri Pablo. Y xbij c'a: Chere' c'o jun achi ri ruyo'on can pa cárcel roma ri Félix tok xel-e. \v 15 Y tok xa xinbe-e pa Jerusalén, ri más nimalüj tak sacerdotes y ri rajatük tak achi'a' israelitas ri c'o quik'ij, xe'apon viq'uin y xbequibij chuve ri mac ri ye rubanalun ri achi re', y xquic'utuj c'a chuve que tinbana' que nka-ka castigo pari'. \v 16 Pero yin xinbij c'a cheque que ri ka-ley roj romanos man nuya' tüj k'ij que choj ta natük pa camic jun vinük. Ri ka-ley roj nbij c'a que ri tz'amon ch'a'oj chirij nc'atzinej que nuto-ri'. Nc'atzinej que nch'o na quiq'uin ri ye tz'amayon ch'a'oj chirij richin nuto-ri' chiquivüch. \v 17 Y romari', xe c'a xeka-pe pa tinamit Cesarea, man c'a xinya' tüj k'ij que xbe ta más tiempo, xa ja ri ruca'n k'ij xinbetz'uye' pa juzgado y xintük c'a ruc'amic ri achi rubini'an Pablo. \v 18 Y ri sujunela' chirij ri achi, manak c'o ta xquil xquibij chirij ri achique ta ri ye rubanalun, man cachi'el tüj ri nunucun yin. \v 19 Roma ri rumac ri xquibij rije' que ye rubanalun, xaxe chiquivüch ka rije' ri ye nimüy richin ri Dios, y xquic'uxla'aj chuka' jun Jesús. Pero ri Jesús ri' xa camnük chic e, y ri Pablo nbij que xc'astüj-e. \v 20 Y roma c'a yin man ninvil tüj achique ninbün riq'uin ri jun ch'ojinic ri', xinc'utuj c'a chin ri Pablo: ¿Najo' c'a que c'a pa tinamit Jerusalén nkube-vi, chuchojmirsasic ri ch'a'oj ntajin chavij? xinbij chin. \v 21 Y rija' xbij: Ja ri rey César ri ninjo' richin nbanun juzgar pa nuvi'. Y romari' yin c'a nuyo'on pa cárcel, c'a tok nquitiquer na c'a nintük-e pa tinamit Roma chuvüch ri rey César, xbij ri Festo. \p \v 22 Y ri rey Agripa xbij c'a chin ri Festo: Yin ninrayij ninvac'axaj achique ri nbij ri jun achi ri'. \p Y ri Festo xbij c'a chin ri rey Agripa: Chuak' navac'axaj c'a ri achi ri', xbij. \p \v 23 Y pa ruca'n k'ij, xban c'a jun nimalüj c'ulunic cheque ri rey Agripa y ri Berenice. Rije' ye cachibilan-e ri achi'a' ri yec'o pa quivi' ri soldados y ri achi'a' ri nimak' quik'ij chiri' pa tinamit Cesarea, tok xe'oc-apu chupan ri jay richin quimolic. Y c'ateri' ri Festo xutük ruc'amic ri Pablo. \v 24 Y ri Festo xbij c'a: Rey Agripa y ivonojel rix ri imolon-pe-ivi' kiq'uin vocomi, ja achi re' ri rubini'an Pablo. Ri vinük israelitas ri yec'o pa tinamit Jerusalén y ri yec'o chuka' chere', ye kajnük-pe viq'uin y riq'uin cuchuk'a' quic'utun chuve que man c'uluman tüj chic ri c'üs. \v 25 Ja yin nintz'et que ri jun achi re' man jun itzel rubanun richin quiri' ncamsüs ta rija'. Y rija' xuc'utuj c'a chuve que ja ri rey César ri nbanun juzgar pari', y yin nintük c'a e riq'uin ri rey César c'a chila' pa tinamit Roma. \v 26 Y roma c'a ri man vetaman tüj achique ninbij-e chin ri vajaf ri rey César, jare' nupaban chivüch vocomi, y chavüch c'a chuka' rat rey Agripa, richin quiri' tac'utuj c'a chin ri rumac ye rubanalun, richin ja rumac ri' ri nintz'ibaj-e chin ri rey César. \v 27 Roma chinuvüch yin man c'uluman tüj que nintük-e jun ri c'o pa cárcel, y man nintük tüj e rubixic achique rumac ye rubanalun, xbij ri Festo chin ri rey Agripa. \c 26 \s1 Ri Agripa xuya' k'ij chin ri Pablo richin nch'o \p \v 1 Y jari' tok ri rey Agripa xbij chin ri Pablo: Ninya' c'a k'ij chave richin ncach'o, xbij chin. \p Y ri Pablo xuyüc c'a ruk'a', y jare' ri tzij ri xerucusaj richin nuk'alajrisaj que man jun rumac. Y xutz'om rubixic: \v 2 Yin juis ninmatioxij y juis chuka' nquiquicot, roma chavüch rat rey Agripa yin pa'ül-vi richin ninto-vi'. Roma ri kavinak israelitas nquibij que juis cha mac ye nubanalun. \v 3 Y yin más nquimatioxij roma rat jabel vi avetaman ri achique nbün jun israelita chupan ri ruc'aslen, ri achique nc'atzin que nbün. Chuka' jabel avetaman que jun vi nunuc ri jun y jun vi chic nunuc ri jun. Romari' ninjo' c'a que nquinavac'axaj ta ba' y man ta c'a nc'o ac'u'x roma ri tzij ri ninjo' ninbij. \s1 Ri Pablo nutzijoj rubanic ri ruc'aslen tok c'a man jani rutaken tüj \p \v 4 Y ri kavinak israelitas quetaman c'a pe achique rubanic ri nuc'aslen tok yin c'a ac'ual, quiri' pa nutinamit y quiri' chuka' pa Jerusalén. \v 5 Y rije' quetaman c'a chuka' que c'a yin c'ajol na chiri' tok xinc'uje' yan pe quiq'uin ri achi'a' fariseos. Y ja roj ri achi'a' fariseos ri más nkataken ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri kaxquin-kamama' can Moisés. Y si ta ri kavinak re' ncajo' nquik'alajrisaj, nk'alajin que ketzij ri nquitajin chubixic. \v 6 Pero vocomi yinc'o-pe chere' richin nibün juzgar pa nuvi', xaxe roma yin nuyo'on vánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyebec'astüj-pe, cachi'el rusujun can ri Dios cheque ri kaxquin-kamama' ojer can. \v 7 Y man xe tüj c'a yin yin oyobeyon ri jun c'astajbül re', xa quiri' chuka' ri kavinak israelitas. Roj ri quixquin-quimam can ri doce ruc'ajol ri Israel nkanimaj que ri caminaki' nyec'astüj vi pe, y romari', chi pak'ij chi chak'a' nkasamajij ri Dios ri biyon can quiri'. Rey Agripa, yin jari' ri numac ri nquibij. \v 8 ¿Achique roma tok chivüch rix man ninimaj tüj que ri Dios ntiquer nuc'asoj jun ri camnük chic e? \s1 Ri Pablo nutzijoj ri xbün quiq'uin ri takenela' richin ri Cristo \p \v 9 Roma tok rubanun can, yin xinnuc c'a ri' que nc'atzinej que nyenvetzelaj ri vinük ri quitaken ri Jesús aj-Nazaret, y chuka' nc'atzinej que ninbün cheque que nquitij juis pokonül pa nuk'a'. \v 10 Y quiri' vi xinbün cheque chiri' pa tinamit Jerusalén. Y riq'uin chic que ri más nimalüj tak sacerdotes xquiya' autoridad pa nuk'a', yin ye q'uiy c'a lok'olüj tak vinük ri quitaken ri Jesús aj-Nazaret ri xenya' pa cárcel. Y tok c'o jun cheque ri takenela' ri' ncamsüs, yin ninbij c'a ri' que utz rubanic chin. \v 11 Y q'uiy mul ri xinya' pokonül cheque, richin quiri' nquiyok' ta can ri rutzij ri Jesús. Quiri' xinbanala' cheque pa tak jay ape' ntzijos-vi ri rutzij ri Dios. Y juis c'a voyoval catajnük chiri'. Romari' hasta xinbe pa tak tinamit quichin ch'aka chic ruch'ulef chiquicanoxic ri quitaken ri Jesús, richin que xenya' pa pokonül. \s1 Ri Pablo nutzijoj c'a jun bey chic achique rubanic tok rija' xutakej \p \v 12 Y chubanic c'a ri' tok xintak-e coma ri más nimalüj tak sacerdotes c'a pa tinamit Damasco, y yo'on c'a e chuka' autoridad pa nuk'a' coma rije'. \v 13 ¡A nu-rey! Pero pa nic'aj-k'ij tok nutz'amon-e bey pa tinamit Damasco, xintz'et jun sük ri petenük chila' chicaj, ri más ruchuk'a' que chuvüch ri k'ij, ri xka-pe pa nuvi' yin y pa quivi' chuka' ri vachibil. \v 14 Y romari' konojel xojtzak c'a pan ulef. Y xinvac'axaj c'a chuka' que c'o Jun ri xch'o-pe pan hebreo, ri kach'abül roj israelitas, y xbij c'a chuve: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok atz'amon ch'a'oj chuvij yin? Xa ayon c'a rat nasoc-avi', roma atz'amon ch'a'oj chuvij. Xa ayon rat naya-avi' chutza'n ri puya, xbij chuve. \v 15 Y jari' tok xinbij chin: ¿Rat achique c'a rat? xinbij chin. Y rija' xbij chuve: Ja yin ri Jesús. Y chuvij yin ri atz'amon-vi ch'a'oj. \v 16 Pero tasic'a' c'a avi', y cacatüj. Xinc'ut-vi' chavüch roma ncac'atzin chuve, y richin chuka' nye'atzijoj cheque ri vinük ri xatz'et y ri nyenc'ut chavüch chupan ri k'ij ye chikavüch-apu. \v 17 Ri ncatapon-vi, ncatinto' c'a chiquivüch ri avinak, y chuka' chiquivüch ri vinük man ye israelitas tüj. Y quiq'uin c'a ri vinük ri' ncatintük-e vocomi. \v 18 Ncatintük c'a e quiq'uin, richin que rije' njakatüj ri runak' tak quivüch, y nye'el-pe chupan ri k'eku'n y nyec'uje' chupan ri sük, nye'el c'a pe chuka' chuxe' ri rutzij ri itzel-vinük y nye'oc chuxe' rutzij ri Dios, richin nquic'ul ri cuyubül quimac, y ri Dios c'o nuya' cheque richin nquichinaj, ye cachibilan ri ch'aka ri ch'ajch'oj chic ri quic'aslen y ye richin ri Dios, roma xquiya' chuka' cánima viq'uin, xbij ri Jesús chuve. \s1 Ri Pablo nutzijoj que xutakej-vi ri xbix chin chupan ri jun cachi'el achic' ri xbün \p \v 19 ¡A rey Agripa! Yin xinbün c'a ri xk'alajrisüs chinuvüch, roma ri xk'alajrisüs chinuvüch chupan ri jun cachi'el achic' ri', chicaj c'a petenük-vi. \v 20 Romari' xintz'om c'a rutzijosic nabey cheque ri vinük yec'o pa tinamit Damasco, c'ateri' cheque ri vinük yec'o pa tinamit Jerusalén y cheque c'a chuka' ri vinük ri yec'o pa ronojel tinamit chere' pa ruch'ulef Judea, y c'ateri' cheque c'a ri vinük ri man ye israelitas tüj, chi nüj chi nakaj. Cheque conojel c'a xinbij que tiquitzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Dios, tijalatüj ri quic'aslen, y tiquik'alajrisaj-qui' riq'uin ri quinojibül que ye jalatajnük chic. \v 21 Jari' ri xinbün. Y xaxe romari' tok ri kavinak israelitas xinquitz'om-pe chiri' pa racho ri Dios ri c'o pa Jerusalén, y xcajo' ta xinquicamsaj. \v 22 Pero ri Dios c'o-pe viq'uin. Romari' man jun c'a ri nc'ulachin pa quik'a' ri vinük. Nubin c'a pe ri rutzij ri Dios cheque conojel ri vinük, cheque ri juis quik'ij y cheque chuka' ri manak oc quik'ij. Y xaxe c'a ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios ri ojer can y ri rubin can ri Moisés, ri nintzijoj yin, roma ja rije' ri ye biyon can ri nbanatüj. \v 23 Ja rije' ri ye biyon can que ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios nuc'usaj na pokonül y ncamsüs. Ja rija' ri nc'astüj-e nabey chiquivüch conojel ri ye camnük chic e. Y romari' rija' nuya-vi c'a sük cheque ri vinük, cheque vinük israelitas y cheque chuka' ri man ye israelitas tüj. \s1 Xk'alajin c'a pe que ri Pablo man jun rumac \p \v 24 Y ja tzij ri' ri ntajin chubixic ri Pablo richin nuk'alajrisaj que rija' man jun rumac rubanun. Pero ri Festo jari' xch'o riq'uin ruchuk'a', y xbij: Pablo, roma juis etamabül c'o aviq'uin, xpu'u ch'ujinic chave, xbij chin. \p \v 25 Pero ri Pablo xbij chin ri Festo: Nimalüj achi, yin manak ch'ujinic chuve, roma ronojel ri ninbij, ketzij, y ronojel chuka' pa rubeyal ninbij-vi. \v 26 Chere' c'o-vi ri rey Agripa. Romari' man c'a ninxbij tüj vi' nquich'o-apu, roma yin ninnuc que ronojel ri ye banatajnük ye retaman, roma xa pa sük ri banatajnük-vi. \v 27 ¡A rey Agripa! ¿Nanimaj rat ri quibin can ri achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios chupan ri ojer can tiempo? Yin vetaman que nanimaj. \p \v 28 Pero ri Agripa xbij chin ri Pablo: ¿Rat nanuc que chanin nabün chuve que nquinoc jun chuka' takenel richin ri Jesús? \p \v 29 Y ri Pablo xbij chin: Si chanin o man chanin tüj, ri Dios xtubün ta c'a chave cachi'el xbün viq'uin yin. Xbün chuve que xinjüch vánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Y quiri' c'a chuka' ri nurayibül iviq'uin rix ri nyixac'axan-pe vichin vocomi. Pero man c'a nurayibül tüj que nyixtz'apis pa cárcel, cachi'el banun chuve yin, y yin ximil riq'uin cadena, xbij ri Pablo. \p \v 30 Y xe c'a xtane' que nch'o-apu ri Pablo, ri rey Agripa y ri Berenice, ri Festo ri gobernador y ri ch'aka chic ri ye tz'uyul chuka' quiq'uin, xecatüj y xe'el-e. \v 31 Y tok xbequimolo' chic c'a qui' lojc'an, nquibila' c'a chiquivüch: Ri Pablo man c'a c'uluman tüj que c'o pa cárcel, o que man ta ntak pa camic, roma man jun itzel rubanun richin nban ta quiri' chin. \p \v 32 Romari' ri rey Agripa xbij chin ri Festo: Man ta na rubin chic que ja ri rey César ri nbanun juzgar pari', ntel ta e, xbij ri Agripa. \c 27 \s1 Tok ri Pablo xtak-e pa tinamit Roma \p \v 1 Y tok bin chic c'a que ri Pablo y ch'aka chic ri yec'o pa cárcel nyetak-e c'a pa Roma, ri tinamit ri c'o pa ruch'ulef rubini'an Italia, xejach c'a e pa ruk'a' jun achi rubini'an Julio. Ri Julio re' jun Capitán quichin jun ciento soldados, y ri soldados ri' ye richin ri juk'ataj soldados ri ye Richin ri Rey Augusto nbix cheque. \v 2 Romari' yin, Lucas, vachibilan c'a ri hermano Aristarco, ri npu'u pa tinamit Tesalónica ri c'o pa ruch'ulef Macedonia, xojbe c'a chirij ri Pablo. Xojoc-e pa jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Adramitio, y nbe pa ch'aka tinamit ri yec'o chuchi' ri mar chiri' pa ruch'ulef rubini'an Asia. \v 3 Pa ruca'n k'ij xojapon c'a pa tinamit rubini'an Sidón. Chiri', ri Julio ri uc'uey quichin ri soldados, xbün c'a jun nimalüj favor chin ri Pablo, roma xuya' k'ij chin que xbe chiquik'ijaloxic ri hermanos y richin chuka' que ri hermanos xquito-pe ri Pablo. \v 4 Xojoc chic c'a e chupan ri barco, y xkaya' can ri tinamit Sidón. Ja tok roj benük, xbekac'ulu' jun cakik' juis nim ri petenük, y romari' nc'atzinej que xojc'o chuvüch ri Chipre ri jun ruch'ulef ri c'o pa ya', roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi. Pa kajxocon c'a (ka-izquierda c'a) xcanaj-vi can ri Chipre cheke. \v 5 Y tok kac'usan chic e ronojel ri ya' ri c'o-apu chiquivüch ri ruch'ulef Cilicia y Panfilia, xojapon c'a pa tinamit rubini'an Mira. Y ri Mira re' pa ruch'ulef Licia c'o-vi. \p \v 6 Chiri' pa tinamit Mira, ri Julio ri Capitán xberila' c'a jun barco ri petenük c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría, y nbe c'a pa ruch'ulef Italia. Y chupan chic ri barco ri' xojrucusaj-e richin nkabün ri ch'aka chic bey ri c'a c'o chikavüch. \v 7 Y q'uiy c'a k'ij ri juis akal xojbe. C'ateri' c'a xojc'o chuvüch ri tinamit rubini'an Gnido, roma ri cakik' c'a chikavüch na c'a petenük-vi, y nkurutzolij. Romari' xojc'o chuvüch ri Salmón, jun ruch'ulef pa ya', y xbekasutij-pe chuka' rij ri Creta ri jun ruch'ulef ri c'o chuka' pa ya' roma xaxe chiri' ri man pa rubey tüj cakik' c'o-vi. \v 8 Y c'ayuf c'a chuka' tok roj benük, kac'uan-e ruchi' ri ya', y pa kajquik'a' (ka-derecha) xcanaj-vi can ri Creta cheke. Y tok xbekila' ri lugar rubini'an Buenos Puertos, xojc'uje' c'a e chiri'. Ri lugar c'a re' c'o-apu chunakaj ri tinamit rubini'an Lasea. \p \v 9 Y juis yan c'a k'ij ri xojbiyin, y c'a xe chiri' xojapon-vi. Y c'ayuf chic c'a que nban viaje pari' ri mar, roma ja tiempo ri' ri richin nimalüj cakik'. Y romari' ri Pablo xbij cheque ri achi'a' ri nunuc rija' que utz que nquibün. \v 10 Rija' xbij c'a cheque: Yin ninnuc que si nkatz'om chic e bey pa ruvi-ya', c'ayuf, man xaxe tüj chin ri barco y ri aka'n ri ruc'uan-e, xa quiri' chuka' cheke roj, xbij. \p \v 11 Pero ri Julio ri Capitán man xunimaj tüj ri xbij ri Pablo chin. Xa ja ri xbij ri rajaf ri barco y ri xbij ri achi ri más c'o ruk'ij ri uc'uayon richin ri barco, xa jari' ri xbün. \v 12 Y roma c'a chiri' xa man utz tüj richin que nyec'uje-ka richin nquic'usaj-e ri ru-tiempo ri nimalüj cakik', romari' jubama conojel ri xquinuc que xa más ta utz que nquiya' can ri ape' yec'o-vi, roma riq'uin ta ba' xa nyetiquer ta nye'apon pa tinamit Fenice, ri c'o chuka' chiri' pa Creta. Roma ri Fenice man pa rubey tüj c'a cakik' c'o-vi, stape' (aunque) si ri cakik' npu'u pa noroeste o stape' (aunque) ta si npu'u pa suroeste. \s1 Ri barco ri benük-vi ri Pablo xuc'ul jun cakik' pari' ri mar \p \v 13 Y tok xpu'u c'a ri cakik' pa sur, rije' xquinuc que utz nquibün-e ruvüch que nkube c'a pa Fenice. Tok xojel c'a e, xaxe c'a ri ruchi' ri ya' richin ri Creta roj benük-vi. \v 14 Pero c'ate ba' roj elenük-e chiri', tok xc'ulun-pe jun nimalüj cakik' ri petenük pa noreste, jun cakik' ri juis ruchuk'a', y nupaxij-pe-ri' chuvüch ri barco ape' roj benük-vi. \v 15 Y roma juis ruchuk'a' ri cakik', xutz'om c'a nkuruc'uaj-e. Y xa man nkutiquer tüj nkubiyin chikavüch. Romari' xa xkaya-vi k'ij que xojruc'uaj. \v 16 Xojc'o c'a e chirij jun vit ruch'ulef ri c'o pa ya', rubini'an Clauda. Y chiri' man qúiy tüj chic más ri ruchuk'a' ri cakik', pero c'a c'ayuf na xbün chikavüch richin xkajotoba-e ri lancha ri chiriren-e roma ri barco ape' roj benük-vi. \v 17 Y tok ri lancha c'o chic e pa barco, ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ri', xquixim ri barco pa nimak' rupan colo' richin nquito' ba'. Y roma jotoban ri nimalüj tak c'ul richin ri barco, ri cakik' rutz'amon nyerunim c'a chupan ya' ape' ri man nim tüj rupan ri rubini'an Sirte, pa ri ruch'ulef rubini'an África. Romari' xepu'u ri uc'uey richin ri barco xequikasaj ri c'ul, richin que man xebeka' tüj chiri'. Roma rije' juis quixbin-qui' si ta nyebeka' chiri'. \v 18 Y pa ruca'n k'ij, roma ri cakik' c'a ja na ruvüch ntajin, xquitorila' c'a can pa ya' ch'aka chin ri aka'n ri ruc'uan ri barco. \v 19 Y pa rox k'ij, roma ri cakik' c'a juis nim ntajin, xojto'on c'a chuka' roj, richin que q'uiy chin ri rusamajibal ri barco xkatorila' can pa ya'. \v 20 Y roma juis nim ri cakik' ri nimiyon kichin, y q'uiy yan k'ij ri man katz'eton tüj ruvüch ri k'ij ni quivüch ri ch'umila' y man ketaman tüj chic ape' nkuc'o-vi, roma c'a ri' xa kacamic chic koyoben y man koyoben tüj chic que nkacolotüj. \p \v 21 Y roma c'o yan chic k'ij ri man jun kavay kac'uxun, ri Pablo xbepa'e-pe chiri' chikacojol konojel, y xbij cheke: Xivac'axaj ta na ba' ri xinbij chive pa Creta, man ta na xojel-pe, man ta rojc'o roj pa c'ayuf, ri barco, ri rusamajibal y ri aka'n ri ruc'amon-pe. \v 22 Pero vocomi ninbij c'a chive: Ticukuba' ic'u'x. Yin veteman que man jun ri ncom, xaxe ri barco ri nq'uis can. \v 23 Roma chak'a' xuc'ut-ri' chinuvüch jun ángel ri rutakon-pe ri Dios, ri Dios ri Vajaf y ri ninsamajij chuka'. \v 24 Y ri ángel ri' xbij c'a chuve: Pablo, man c'a taxbij-avi'. Rat nc'atzinej c'a que ncatapon na vi pa tinamit Roma chuvüch ri rey César. Romari' man jun c'a nac'ulachij. Y avoma c'a rat, ri Dios nyerucol c'a chuka' ri ye avachibilan-e chupan ri jun barco re'. Man jun c'a ncom can chive, xbij ri ángel chuve. \v 25 Roma c'a ri', tijacha' ivánima que nyixcolotüj, roma yin vetaman-vi que ri Dios nkurucol na vi, cachi'el ri xbij can ri ángel chuve. \v 26 Y nc'atzinej c'a que pa jun ruch'ulef ri c'o pa ya' nkuka-vi can, xbij ri Pablo cheque conojel ri achi'a' ri ye benük chupan ri jun barco ri'. \p \v 27 Y ca'i' yan c'a semanas tutz'om-vi-pe ri cakik' ri', y katz'amon c'a viaje pari' ri mar. Y ri lugar ri', ri ya' rubini'an Adria. Y xa bama pa nic'aj-ak'a' ri' tok ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco xquinabej que nakaj chic nkuc'o-vi-apu chin jun ruch'ulef. \v 28 Y rije' xcataj jaru' rupan ri ya'. Y xquitz'et c'a que treinta y seis metros rupan ri ya' tok xcataj pa nabey. Ja tok roj biyinük chic ba' más, xquitz'et c'a que xa más xax nbün-ka ri ya', roma xaxe chic veinte y siete metros rupan. \v 29 Y roma nquixbij-qui' que ri barco nupaxij-ri' chiquivüch abüj, romari' xquich'akila-ka pa ya' caji' ch'ich' ri nbix ancla cheque, richin que ri barco man tibiyin. Ri caji' anclas re' pa rachük c'a ka ri barco yec'o-vi. Rije' coyoben c'a jampe' nsaker-pe, pero xa man cacha' nsaker-pe. \v 30 Y ri achi'a' ri ye uc'uayon ri barco ncajo' c'a nye'anmüj-e. Romari' xquikasaj-ka ri lancha pa ya', y nquibün c'a que cachi'el ja ri ch'aka chic anclas ri yec'o chuvüch ri barco ri nyetajin chukasasic. \v 31 Romari' ri Pablo xberuya' c'a rutzijol chin ri Capitán quichin ri soldados y chuka' cheque ri soldados. Rija' xbij c'a cheque que si nquiya' k'ij que nye'anmüj-e ri nye'uc'uan-vi richin ri barco, man jun cheque rije', ri nyecanaj can, xa man ncolotüj tüj chuvüch ri camic. \p \v 32 Romari' xepu'u ri soldados xequikupila' can ri colo' ri achique chok q'uin quiyukuban-vi ri lancha chuvüch ri barco, richin que ri lancha tibiyin na. \p \v 33 Ja tok xsaker-pe, ri Pablo xbij c'a que queva'. Quere' c'a ri xbij rija' cheque conojel ri ye benük pa barco: Vocomi ya ja tz'aküt ca'i' semanas ri man rix varnük tüj jabel, nixta rix chuka' va'inük tüj jabel. \v 34 Roma c'a ri' ninbij chive vocomi, que quixva' utz richin c'o ivuchuk'a'. Roma nkucolotüj konojel, cachi'el ri xk'alajrisüs chinuvüch. Man jun c'a ri c'o ta nuc'ulachij. \p \v 35 Y tok ch'ovinük chic c'a ka ri Pablo, rija' xberuc'ama' c'a pe jun ruvay, xumatioxij chin ri Dios chiri' chiquivüch conojel, xuvech' y xutz'om c'a ruc'uxic. \v 36 Y tok conojel más chic c'a quiyo'on cánima, ja chuka' xquibün, xquitz'om va'in. \v 37 Y konojel c'a ri roj benük pa barco, rojc'o c'a ca'i' ciento riq'uin setenta y seis. \v 38 Y tok ye va'inük chic ka utz, xquitz'om c'a can rutorixic ri trigo pa ya', richin tzoyotzic nbün can ri barco. \s1 Xq'uis c'a chiri' ri barco \p \v 39 Tok xsaker c'a, ri achi'a' ri ye uc'uayon richin ri barco man quetaman tüj achique ruch'ulef xebeka-vi. Xaxe c'a xquitz'et que c'o jun ruk'a-ya', y jabel ri ruchi'. Romari' xquinuc c'a que riq'uin ba' nyetiquer nquic'uaj-apu ri barco chiri'. \v 40 Romari' xquikupila' can ri colo' ri richin ri anclas, y ri anclas xecanaj can chuxe' ya'. Y xequisol can ri timón richin ri barco. C'ateri' xquijotoba' ri jun nimalüj c'ul ri c'o-apu chuvüch ri barco, y ri cakik' xutz'om runimixic ri barco chuchi' ri ya'. \v 41 Y c'a man jani rutzijol que nkujapon chuchi-ya', tok xbekila' jun boloj sanayi' c'o chuxe' ya', y chiri' xberukebuj-ri' ri ruxe' ri rutza'n ri barco, y chiri' xk'ate-vi can. Man xsilon tüj chic. Y ri rachük ri barco tijok'ok' c'a benük roma ri ya' riq'uin c'a uchuk'a' nberupaxij-ri' chiri'. \v 42 Romari' tok ri soldados xquinuc que nyequicamsaj c'a conojel presos, richin que man jun ri nuc'usaj tüj e ri ya' richin nbe c'a chuchi' richin nanmüj-e. \v 43 Pero ri Julio ri Capitán ri uc'uey richin ri soldados man c'a xrajo' tüj que xquibün quiri', richin que ncolotüj ri Pablo. Xa xbij c'a que jaru' ri nyetiquer nquic'usaj ri ya' richin nyebe c'a chuchi', tiquitorila-e-qui' y quebe nabey. \v 44 Ja ri ch'aka chic ri man nyetiquer tüj, xbij c'a cheque que nyequitz'amala-e tz'alün o achique na che' richin ri barco ri ye jok'otajnük chic e, richin man nyejik' tüj. Y quiri' xkabün richin xojel-e c'a chuchi' ri ya', y man c'a jun ri xcom cheke. \c 28 \s1 Tok ri Pablo xc'uje' pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Malta \p \v 1 Y tok konojel roj colotajnük chic e pa ya', xketamaj c'a que ri ruch'ulef ri', ri c'o pa ya', rubini'an Malta. \v 2 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta, juis c'a jabel quina'oj xquibün cheke, roma xquibox jun k'ak'. C'ateri' xojcoyoj konojel richin tikamek'a-ki' chi k'ak', roma juis tef nbün y ntajin job. \v 3 Y tok ri Pablo xberuc'ama-pe juboraj xic'a'y y ntajin c'a ka chuya'ic pa k'ak', xberuc'aka' c'a pe ri' jun cumütz chupan, tok xuna' ri k'ak'. Y ri cumütz re' xberuch'ica-ri' chirij ruk'a' ri Pablo, y man c'a ntzak tüj e. \v 4 Y tok ri vinük ri aj chiri' pa Malta xquitz'et que ri cumütz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, nquibila' c'a chiquivüch: La' nk'alajin que jun camsüy achi, roma stape' (aunque) xcolotüj chuvüch ri ya', ja la cumütz c'a ncamsan-e richin vocomi. Nc'atzinej c'a que nutoj ri itzel rubanun, xquibij c'a ri vinük ri'. \p \v 5 Xpu'u ri Pablo xutotaj can ri cumütz pa k'ak', y man jun retal que c'o ta ri nuc'ulachij. \v 6 Pero conojel ri vinük quitz'eton-quitz'eton-apu ri Pablo, coyoben c'a jampe' nspoj-pe o ncom-ka. Y tok xc'o q'uiy tiempo y nquitz'et que xa man jun rubanun, man xquibij tüj c'a chic que ri Pablo jun camsüy achi, xa xquibij c'a que rija' jun dios. \p \v 7 Y chunakaj apu ri lugar ape' nkuc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achi rubini'an Publio. Y rija', jari' ri nbanun mandar chupan ri lugar ri'. Jabel xojruc'ul pa racho, y oxi' c'a k'ij ri jabel xojrilij. \v 8 Ja ri rutata' ri Publio kajnük pa varabül roma yabil. C'atün y disentería ri ntoc c'a chin. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xbün orar, y xuya' chuka' ruk'a' pari', y ri yava' xc'achoj. \v 9 Xa riq'uin c'a ri', ri xbün ri Pablo xbe rutzijol. Y xeka-pe c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yava'i' ri yec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojrisala-e. \v 10 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta juis c'a xquiya' kak'ij y jabel vi quina'oj xquibün cheke. Y tok xojbe, rije' xquiyala' pa barco ri nc'atzin cheke chupan ri kabey. \s1 Ri Pablo xapon c'a pa tinamit Roma \p \v 11 Y oxi' ic' ri xojc'uje' c'a chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría xpu'u-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachbül ca'i' dios chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a chiri' pa Malta, roma chiri' xc'uje-vi chupan ri tiempo ri richin cakik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi. \v 12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'uje' oxi' k'ij chiri'. \v 13 Y xe xojel-e chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chin ri xojapon pa tinamit Regio, xkatz'om chic c'a e viaje tok xpu'u ri viento del sur. Y pa rox k'ij chin ri xojapon-vi pa tinamit Regio, jari' tok xojapon pa tinamit rubini'an Puteoli. \v 14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', yec'o c'a hermanos xebekila', y rije' xquibij c'a cheke que nkuc'uje-ka jun semana quiq'uin. Tok xtz'aküt c'a ri jun semana ri', c'ateri' choj xojbe c'a pa tinamit Roma. \v 15 Ri hermanos ri yec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a que nkujapon. Romari' xojquic'ulu' pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri hermanos ri', xumatioxij chin ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'. \v 16 Y tok xojapon c'a pa tinamit Roma, ri Julio ri Capitán xerujüch c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achi ri uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela'. Jac'a chin ri Pablo xbix que utz nc'uje' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri rutzij ri Dios pa tinamit Roma \p \v 17 Y oxi' yan c'a k'ij xapon ri Pablo pa Roma, tok xutük coyoxic ri más nimalüj chiquicojol ri israelitas ri yec'o pa tinamit Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xbij c'a cheque: Nuvinak, yin man jun achique tüj c'a nubanun cheque ri ch'aka chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique tüj nubin chirij ri quibin can ri kaxquin-kamama' can que nc'atzin que nkabün, pero ja yan chiri' pa tinamit Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' ri achi'a' romanos ri nyebanun mandar. \v 18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanun, xquinuc c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanun tüj, richin quiri' nquitak ta pa camic. \v 19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' tüj que xinelesüs can, y romari' yin xinc'utuj c'a que ja ri rey César ri tibanun juzgar pa nuvi', y man roma tüj c'a que c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinuc quiri'. \v 20 Xa romari' xintük ivoyoxic richin que nyixintz'et y richin chuka' que rix viq'uin yin nivetamaj-e achique c'a roma quere' nuc'ulachin. Roma konojel roj israelitas kayo'on kánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe, y ri numac chiquivüch ri vinük xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok yin ximil riq'uin cadena vocomi, xbij ri Pablo. \p \v 21 Y ri israelitas ri' xquibij chin ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenük pa ruch'ulef Judea ri nch'o ta chavij. Ni man jun chuka' cheque ri kavinak ri ye petenük chiri' ri nyebin ta que c'o itzel ri abanalun. Man jun. \v 22 Pero roj ketaman que ronojel lugar, ri vinük juis c'a nyech'o chivij rix ri nyixtaken ri rubi' ri Jesús, y nkajo' c'a nketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xquibij chin. \p \v 23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin quiri' nquimol-qui', y ri Pablo nbij c'a ri achique ncajo' nquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, juis c'a vinük ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xutz'om c'a nutzijoj y nuk'alajrisaj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a que nquinimaj ta que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. \v 24 Yec'o c'a ri xeniman ri xbij ri Pablo, y yec'o ri man xeniman tüj. \v 25 Y roma ri xa man junan tüj c'a quivüch, xquitz'om c'a nyebe. Pero tok man jani tüj que'el ri ape' yec'o-vi, xcac'axaj na e ri ruq'uisbül tak tzij ri xbij ri Pablo. Y rija' xbij: Ri tzij ri xuya' ri Lok'olüj Espíritu chin ri Isaías ri k'alajrisüy rutzij ri Dios, richin que xbij cheque ri kaxquin-kamama' can, utz chuka' nbün chive rix, roma ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a: \q1 \v 26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y que'abij cheque: \q1 Xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj. \q1 Xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'. \q1 \v 27 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj. \q1 C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj. \q1 Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un. \q1 Rije' man jun ncajo', \q1 man ncajo' tüj ncac'axaj, \q1 man ncajo' tüj nka' pa tak cánima, \q1 man ncajo' tüj ntzolin-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen. \q1 Quiri' xbij ri Lok'olüj Espíritu. \m \v 28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, que ri vinük man ye israelitas tüj, xapon yan quiq'uin ri colonic richin ri Dios. Rije' ncac'axaj-vi ri tzij ri takon-pe cheque. \p \v 29 Y tok ri Pablo xbij quiri' cheque ri ruvinak israelitas, xebe y juis c'a nquich'ojila' chiquivüch. \p \v 30 Y ri Pablo tz'aküt c'a ca'i' juna' ri xc'uje' chupan ri racho rukajon, y nyeruc'ul c'a conojel vinük ri nye'apon riq'uin. \v 31 Y rija' nutzijola' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, y nyerutijola' c'a chuka' ri vinük pari' ri samaj ri xbana-ka-pe ri Ajaf Jesucristo. Rija' cheque c'a conojel man xupokonaj tüj xbij. Y man jun c'a chuka' xbin chin ri Pablo que man tutzijoj chic ri rutzij ri Dios.