\id 2TI - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h 2 TIMOTEO \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo \toc2 2 Timoteo \toc3 2 Ti \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Rija' xinrucha' c'a richin que nintzijoj ri nusuj cheque ri vinük. Y ri' ja ri c'aslen ri nuya' cheque ri vinük ri nquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. \v 2 Y nintz'ibaj c'a e ri jun chic carta re' chave rat Timoteo, ri rat cachi'el nuc'ajol y juis ncatinjo'. Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima. \s1 Nc'atzin que nak'alajrisaj ri Cristo \p \v 3 Yin chi jumul ninbün orar avoma. Chi pak'ij chi chak'a' ninbün orar. Y chuka' ninmatioxij c'a chin ri Dios avoma rat. Yin ninmatioxij c'a chin ri Dios ri ninsamajij riq'uin jun ch'ajch'ojilüj vánima, cachi'el xquibün ri kaxquin-kamama' can roj israelitas, ri ojer can tiempo. \v 4 Y ninbij chuka' chave rat Timoteo que juis nka-pe chinuc'u'x que xinavok'ej tok xinel-pe aviq'uin. Y juis ninjo' nquinapon jun bey chic aviq'uin richin quiri' nquicot jun bey chic ri vánima. \v 5 Y chuka' nka-pe chinuc'u'x que ayo'on-vi avánima riq'uin ri Dios, cachi'el ri xquibün ri avati' Loida y ri ate' Eunice. Rije' quiyo'on cánima riq'uin ri Dios. Y yin vetaman que rat chuka' ayo'on-vi avánima riq'uin ri Dios. \p \v 6 Y romari' ninbij chave que taya' avuchuk'a' chubanic ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Roma ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün ri samaj ri', y jari' ri xac'ul tok xinya' ri nuk'a' pan avi'. \v 7 Y ri Espíritu ri ruyo'on ri Dios cheke roj ri kataken chic rija', man nbün tüj cheke que nkaxbij-ki'. Xa nuya' kuchuk'a', y nbün cheke que nkujo'on y man nkaya' tüj k'ij chin ri mac. \v 8 Man caq'uix c'a nak'alajrisaj ri rutzij ri Kajaf. Ni man caq'uix chuka' nabij que avetaman nuvüch yin, roma yin yinc'o pa cárcel roma ri rubi' rija'. Y man tapokonaj nac'usaj pokonül roma ncatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. Xa tacoch'o' c'a ronojel, riq'uin ri uchuk'a' ri yo'on chave roma ri Dios. \v 9 Ri Dios xojrucol chupan ri kamac, y xojrucha' richin nkac'uaj jun lok'olüj c'aslen. Y ronojel ri xbün man roma tüj ri utz ri kabanun roj. Xa roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija', y roma chuka' quiri' runucun pa kavi'. Ojer-ojer can tok man jani c'o tüj ri ruch'ulef, ri Dios xunuc yan que nutük-pe ri Jesucristo richin nuya' ri utzilüj rusipanic cheke. \v 10 Y vocomi xc'ulun yan pe ri Kacolonel Jesucristo. Rija' xrelesaj ri ruchuk'a' ri camic. Rija' xuc'ut chikavüch ri utzilüj tzij richin colonic, y riq'uin ri' xuk'alajrisaj chikavüch ri c'aslen ri man nq'uis tüj, y xojrelesaj chuka' pa ruk'a' ri camic. \p \v 11 Ri Dios xinrucha' yin richin xinoc apóstol y richin nintzijoj ri utzilüj tzij ri' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, y richin nyentijoj chuka'. \v 12 Y romari' nintij ri pokonül re'. Pero man nquiq'uix tüj. Roma vetaman-vi ri achique nutaken y nuyo'on vánima riq'uin rija' que nuchajij ri vánima ri nujachon pa ruk'a'. Y vetaman chuka' que nchajij-apu, c'a tok napon ri k'ij tok npu'u chic jun bey rija'. \p \v 13 Y rat Timoteo, ninbij c'a chave que cachi'el ri utzilüj tak tijonic ri nuyo'on chave, quiri' c'a chuka' taya' cheque ri ch'aka chic. Roma jun c'a abanun riq'uin ri Jesucristo, ayo'on avánima riq'uin, y ncajo'on chuka'. Man c'a taya' can ri'. \v 14 Xa tachajij ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri c'o pa tak kánima ri nto'on avichin. \p \v 15 Rat avetaman que jubama conojel ri hermanos ri yec'o pa tak tinamit richin ruch'ulef Asia yin quiyo'on chic can. Cachi'el ri Figelo y ri Hermógenes. \v 16 Pero ri hermano Onesíforo man quiri' tüj xbün. Ri Ajaf c'a nujoyovaj ta quivüch ri yec'o pa racho, roma rija' man xq'uix tüj xinrutz'eta-pe chere' pa cárcel. Xa q'uiy mul xuya-pe quicot pa vánima. \v 17 Pero tok ri hermano Onesíforo xka-pe chere' pa tinamit Roma, juis xinrucanoj q'uiy vuelta xuc'uaj hasta c'a xinril. \v 18 Y rat jabel avetaman chuka' que rija' juis xojruto' tok xojc'uje' aviq'uin pa tinamit Éfeso. Ri Ajaf c'a nujoyovaj ta ruvüch chupan ri k'ij tok npu'u jun bey chic ri Jesucristo. \c 2 \s1 Ri achique jun utzilüj rusamajel ri Cristo \p \v 1 Ninbij c'a chave rat Timoteo ri rat cachi'el nuc'ajol: Tic'uje' c'a e avuchuk'a' riq'uin ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri nac'ul, roma jun abanun riq'uin ri Jesucristo. \v 2 Ri tijonic ri xinya' chave chiquivüch ye q'uiy, jari' chuka' taya' cheque ch'aka chic achi'a' ri ayo'on avánima rat quiq'uin y que nyetiquer-vi nyetijon jabel cheque ch'aka chic achi'a' chuka'. \p \v 3 Y man tapokonaj natij pokonül roma nabün ri samaj ri nrajo' ri Jesucristo. Xa tacoch'o' ronojel, cachi'el nbün jun utzilüj soldado. \v 4 Y man juis tanuc ri ye richin ri ruch'ulef. Xa tabana' cachi'el nbün jun soldado tok c'o chiri' pa cuartel, man ntel tüj e richin nbün jun chic rusamaj rija', roma nc'atzin que nc'uje' chiri' richin nbün ri achique bin chin roma ri uc'uayon quichin. \v 5 Y rat pa rubeyal tabana' ri rusamaj ri Dios. Cachi'el nbün jun atz'anel. Si man nutij tüj ruk'ij y si man pa ruchojmil tüj nbün ri atz'anin, man nch'acon tüj. \v 6 Riq'uin c'a ronojel avánima tabana' ri rusamaj ri Dios. Cachi'el nbün jun samajel richin pa k'ayis, rija' jabel nsamüj, roma retaman que chiri' npu'u-vi ri ruvay. \v 7 Tanucu' c'a jabel ronojel re', y ri Ajaf nbün chave que nk'ax chave jabel. \p \v 8 Chi jumul tika-pe chi'ac'u'x que ri Jesucristo xcom y xc'astüj-pe. Rija' ruxquin-rumam can ri rey David ri xc'uje' ojer can. Y jare' ninbij tok nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic. \v 9 Y roma nintzijoj ri utzilüj tzij richin colonic, nintij pokonül. Yin ximil pa cárcel y xban chuve cachi'el jun itzel achi. Jac'a ri rutzij ri Dios man ximil tüj. \v 10 Y coma ri vinük ri nrajo' ri Dios que nyecolotüj, romari' tok yin nincoch' ronojel pokonül. Richin quiri' nquil ri colonic ri nuya' ri Jesucristo cheque ri nyetaken richin. Rije' nyebe chila' chicaj y nc'uje' quik'ij richin chi jumul. \p \v 11 Ketzij vi c'a ri nbix: \q1 Que roj ri kataken ri Jesucristo xojcom yan riq'uin rija' tok xcamsüs chuvüch ri cruz, y romari' tok xkil yan kac'aslen, roma rija' c'o chuka' ruc'aslen. \q1 \v 12 Si nkacoch' pokonül roma kataken rija', napon na ri k'ij tok junan nkabün mandar riq'uin. \q1 Y si xa nkapokonaj nkabij que roj richin chic rija', chuka' rija' nbij que man roj richin tüj. \q1 \v 13 Y roj stape' (aunque) nkajalala' ri katzij, rija' man quiri' tüj nbün. Rija' nbün-vi ri rubin. \q1 Roma rija' man nujül tüj ri rutzij. \s1 Tatija' ak'ij richin ncatoc jun utzilüj samajel chuvüch ri Dios \p \v 14 Roma c'a ri' tac'uxla'aj ronojel re' cheque ri hermanos. Y tabij cheque chuka' pa rubi' ri Ajaf Dios que man tiquibün oyoval riq'uin tzij chiquij tijonic y nojibül ri man jun cakalen, roma xa man jun nuc'ün-pe cheque. Xa nujül rubanic ri quinojibül ri nye'ac'axan. \v 15 Tatija' c'a ak'ij richin que ncatoc jun utzilüj samajel chuvüch ri Dios, richin que man ncaq'uix tüj, roma pa rubeyal natzijoj ri ketzij rutzij ri Dios. \v 16 Y man c'a que'ac'ul tzij ri man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruch'ulef y man jun utz nquic'ün-pe. Roma ri vinük ri jabel nyequic'ul tzij quiri', xa chi jumul nyebe más chupan ri c'aslen ri man nka' tüj chuvüch ri Dios. \v 17 Y ri tzij ri' nyequic'ux ri cánima, cachi'el nbün ri itzel yabil rubini'an cáncer chin ri ch'aculaj. Y ivetaman que ri Himeneo y ri Fileto quiri' nquibün quiq'uin ri vinük. \v 18 Rije' quijachon chic qui' riq'uin ri ketzij, roma nquibij que xec'astüj yan e ri caminaki' ri quitzekleben can ri Dios, y xa man quiri' tüj. Y romari' yec'o ch'aka ri man quiyo'on tüj chic cánima riq'uin ri Dios. \v 19 Jac'a roj ri kayo'on kánima riq'uin ri Dios, yec'o ca'i' utzilüj tijonic ri nc'atzinej que nkanimaj: Que ri Ajaf retaman quivüch ri ye richin chic rija'. Y chuka' que conojel ri quitaken ri Ajaf, tiquijacha-pe-qui' chin ri itzel. \p \v 20 Chupan c'a jun nimalüj jay q'uiy lük, bojo'y y yacbül yec'o. Yec'o ri ye banun riq'uin oro, yec'o ri ye banun riq'uin sakpük, yec'o ri ye banun riq'uin che', y riq'uin ulef. Yec'o ri nimak' cakalen, y yec'o chuka' ri man nimak' tüj cakalen. \v 21 Y si roj nkajüch-pe-ki' chin ronojel ri itzel, roj cachi'el ri yacbül ri nimak' cakalen, roj cha'on chic roma ri Ajaf, y nkuc'atzin chin richin ri rusamaj. Richin nkabün ronojel ruvüch utzilüj samaj. \p \v 22 Y roma c'a ri c'a ye ala' xa q'uiy ri itzel tak rayinic ri yec'o quiq'uin, tajacha' c'a avi' riq'uin ri itzel tak rayinic ri nyequibanala' rije'. Xa tac'uaj ri c'aslen choj. Taya' avánima riq'uin ri Dios. Cajo' ri Dios y conojel vinük. Y tabana' que junan avüch quiq'uin ri ch'aka riq'uin jun ch'ajch'ojilüj cánima nyech'o riq'uin ri Ajaf. \v 23 Man taya' pa cuenta ri man jun cakalen y xa man jun utz nquic'ün-pe chave, roma ja tzij quiri' ri nyec'amon-pe oyoval. \v 24 Roma jun rusamajel ri Ajaf Dios cachi'el rat, man c'uluman tüj que nabün oyoval. Nc'atzin que utz nabün quiq'uin conojel. Y nc'atzin chuka' que nye'atijoj chi utz ri hermanos, y que ncacoch'on chuka'. \v 25 Y riq'uin ch'ujch'ujil tabij cheque ri vinük ri man junan tüj quinojibül riq'uin ri rutzij ri Dios que tiquijala' ri quinojibül. Riq'uin ba' ri Dios nbün cheque ri vinük re' que nquetamaj-vi ri ketzij y ntzolij quic'u'x riq'uin. \v 26 Y riq'uin ri' nyecolotüj pa ruk'a' ri itzel-vinük. Roma vocomi yec'o-vi pa ruk'a', y rija' nbün cheque que nquibün achique na ri nrajo'. \c 3 \s1 Ri nyebanalüx coma ri vinük chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef \p \v 1 Nc'atzin c'a que man tamestaj que chupan ri ruq'uisbül tiempo richin ri ruch'ulef c'ayuf cheque ri hermanos ri nquic'uaj quic'aslen choj. \v 2 Roma chupan ri tiempo ri' ye q'uiy cheque ri vinük ri nquijoyola-ka quivüch rije' y man nyeka-pe tüj chiquic'u'x ri ch'aka chic. Nbe cánima chirij ri tumin. Juis nquinimirsaj-qui'. Nquiya' quik'ij. Ye yok'onela'. Man nquitakej tüj quitzij ri quite-quitata'. Man nyematioxin tüj. Q'uiy itzel ri nc'uje' pa tak quic'aslen. \v 3 Rije' man nquijoyovaj tüj quivüch ri ch'aka chic vinük, ni man nyecuyun tüj. Xa nquibij itzel cheque ri ch'aka. Roma ye uc'uan roma ri itzel, nc'o ruvi' ri itzel ri nquibün cheque achique na vinük. Nquetzelaj-vi ri utz. \v 4 Rije' nyequisujuj ri cachibil. Man nquinuc tüj ba' achique nuc'ün-pe ri nquibün. Juis nquinimirsaj-qui'. Más ncajo' ri quicot richin ri ruch'ulef, que chuvüch ncajo' ta ri quicot richin ri Dios. \v 5 Rije' nquibij que quitaken chic ri Dios, pero xa man nquiya' tüj k'ij chin ri Dios que nujül quic'aslen. \p Man c'a que'avachibilaj vinük ri nyebanun quiri'. \v 6 Roma chiquicojol rije' nyepu'u-vi ri nye'apon pa tak jay chutzijosic tijonic ri xa man ye ketzij tüj. Y ja ri ixoki' ye nacanük ri nyetzak pa quik'a'. Ixoki' ri nquina' ri raral ri quimac y ye uc'uan roma ri itzel tak quirayibül. \v 7 Rije' chi jumul c'a nyetajin chiretamaxic c'ac'a' tak tijonic, y quiri' xa man jun bey nquetamaj ta ri ketzij. \v 8 Y cachi'el xquibün ri aj-itza' quibini'an Janes y Jambres ri ojer can, que xquetzelaj ri xbij ri Moisés, quiri' vi chuka' ri nquibün ri achi'a' ri nye'apon pa tak cacho ri ixoki', nquetzelaj ri ketzij. Xaxe ri itzel nquinuc. Nquibij que quitaken chic ri Dios, y xa man ketzij tüj. \v 9 Pero chuka' xa man ta nyenimüx, roma chanin nbek'alajin-pe chiquivüch conojel, que rije' xa ye nacanük riq'uin ri quinojibül, cachi'el xbanatüj quiq'uin ri aj-itza' Janes y ri Jambres ri ojer can, que xk'alajin-pe que rije' xa ye nacanük riq'uin ri quinojibül rije'. \s1 Ri Pablo nutzijoj c'a chin ri Timoteo que man tuya' can ri utzilüj tijonic \p \v 10 Jac'a rat Timoteo, atzekleben nutijonic. Avetaman ri nuc'aslen utz. Avetaman que ninbün ronojel ri chilaben chuve roma ri Dios. Avetaman que ninya-vi vánima riq'uin ri Dios, que nquicoch'on, y que nyenjo' conojel vinük. \v 11 Xinetzelüs, y nquinajin c'a chuc'usasic pokonül. Ronojel c'a re' nucoch'on-pe. Y chuka' avetaman ronojel ri xban chuve chupan ri oxi' tinamit, ri Antioquía, ri Iconio, ri Listra. Chiri' juis xintij pokonül. Pero chupan ronojel ri' ri Ajaf xinrucol-vi-pe. \v 12 Y ketzij na vi, conojel ri jun quibanun riq'uin ri Jesucristo y ncajo' nquic'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios, nquitij pokonül pa quik'a' ch'aka chic. \v 13 Jac'a ri vinük ri juis itzel ri quic'aslen quic'uan y ri ch'acanela' tak vinük, chi jumul más itzel nquibün. Nyequich'üc ri vinük, y nyech'acatüj rije' chuka'. \p \v 14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can ri utzilüj tijonic ri avetaman y ayo'on avánima riq'uin. Tac'uxla'aj roj ri xkatijoj jabel chave ri tijonic re'. \v 15 Y c'a rat co'ol c'a tok xavetamaj-pe ri tz'iban can chupan ri lok'olüj rutzij ri Dios. Y ri tzij ri' xuc'ut chavüch que nc'atzinej que xatakej ri Jesucristo richin xacolotüj chupan ri amac. \v 16 Ronojel c'a ri rutzij ri Dios ri' ri tz'iban can, ja ri Dios biyon-pe. Y romari' utz que nucusüs richin tijonic. Utz que nucusüs richin que nk'alajin-pe achique tijonic ri xa quiq'uin achi'a' petenük-vi. Utz que nucusüs richin nk'alajrisüs chin jun chic que tujala' ruc'aslen. Y utz chuka' que nucusüs richin nbix achique rubanic jun c'aslen choj. \v 17 Richin que ri rusamajela' ri Dios ye tz'akatinük ta jabel. Roma ronojel ri' nc'atzin cheque richin que nyetiquer nquibün ronojel ri utzilüj samaj. \c 4 \p \v 1 Y chuvüch Dios y ri Ajaf Jesucristo ri npu'u jun bey chic, ri nk'alajin que Rey vi, y nberubana' juzgar pa quivi' ri ye c'üs, y pa quivi' chuka' ri ye camnük chic e, ninbij c'a chave rat Timoteo, \v 2 que tatzijoj ri rutzij ri Dios chi jumul, cheque ri ncajo' ncac'axaj y cheque ri man ncajo' tüj chuka'. Tabij cheque ri vinük ri quitzekleben jun tijonic ri xa man ketzij tüj, que tiquiya' can. Tabij cheque ri quic'uan jun c'aslen itzel, que tiquijala' quic'aslen. Y cheque conojel tabij que chi jumul tiquibana' ri utz. Y riq'uin ronojel avánima que'atijoj conojel, pero riq'uin ronojel coch'onic. \v 3 Roma nka-pe na vi ri k'ij tok ri vinük xa man ncajo' tüj chic ncac'axaj ri utz tak tijonic. Xa nbe cánima chirij ri tijonic ri man ye ketzij tüj, y nyequicanola' c'a achique ri nyetijon quichin chin ri tijonic ri nyequirayij rije'. \v 4 Xa man ncac'axaj tüj chic ri rutzij ri Dios, richin que nyecac'axaj ri tijonic ri xa man jun cakalen. \v 5 Jac'a rat tanucu' jabel ronojel ri nabün. Tacoch'o' ri pokonül ri npu'u chavij. Man catane' chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. Tabana' c'a ronojel ri samaj ri yo'on chave roma ri Dios. \p \v 6 Roma yin xaxe chic c'a voyoben ri k'ij que nquicamsüs. Ri k'ij richin nquibe y ninya' can ri ruch'ulef, xa nakaj chic c'o-vi. \v 7 Juis nutijon nuk'ij chubanic ri rurayibül ri Dios, y nubanun ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. Man nuyo'on tüj can ri utz tak tijonic ri kataken. \v 8 Romari' voyoben jun lok'olüj sipanic ri nquic'ul conojel ri quic'uan jun c'aslen choj. Y vetaman que yin chuka' ninc'ul ri'. Ja ri Ajaf ri utzilüj Juez nyo'on ri lok'olüj sipanic chupan ri k'ij tok npu'u jun bey chic. Y man xe tüj chuve yin nuya-vi ri lok'olüj sipanic ri'. Xa nuya' chuka' cheque conojel ri benük cánima chiroyobexic ri k'ij tok npu'u jun bey chic rija'. \s1 Ri rurayibül ri Pablo \p \v 9 Rat Timoteo, tatija' c'a ak'ij ncapu'u viq'uin chanin, richin nquinatz'eta-pe can. \v 10 Roma ri Demas xa xbe pa tinamit Tesalónica. Xinruya' can, roma xa xbe ránima chirij ri nsuj ri ruch'ulef. Y chuka' ri hermano Crescente xintük chi benük pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Galacia. Y ri hermano Tito chuka' xintük chi benük pa tak tinamit ri yec'o pa ruch'ulef Dalmacia. \v 11 Vocomi xaxe ri hermano Lucas ri c'o can viq'uin. Tac'ama' c'a pe ri hermano Marcos tok ncapu'u, roma rija' nc'atzin chuve richin nquiruto'. \v 12 Ri hermano Tíquico xintük-e aviq'uin rat pa tinamit Éfeso. \v 13 Tok ncapu'u, tac'ama' chuka' pe ri nutziek ri cachi'el coton ri xinya' can riq'uin ri hermano Carpo pa tinamit Troas. Y chuka' que'ac'ama-pe ri nu-libros. Ri juis nc'atzin chuve, ja ri ye vuj ri xintz'ibaj can yin. \p \v 14 Ri Alejandro ri samajiy-ch'ich', q'uiy c'a itzel ri rubanun chuve. Ri Ajaf nutzolij-vi c'a ri rutojic chin, cachi'el ri rubanun. \v 15 Romari' rat, tachajij c'a avi' jabel chuvüch, roma rija' juis nretzelaj ri rutzij ri Dios ri nkatzijoj roj. \p \v 16 Pa nabey tok xinuc'u'üx chuvüch ri autoridades, man jun xto'on vichin. Pero man ninjo' tüj c'a que ri Dios nuya' ta ruq'uexel cheque ri xa man xinquito' tüj y xinquiya' can nuyon. \v 17 Ri Ajaf xa xinruto-vi yin. Xuya' vuchuk'a' y xinrucol-pe chupan ri ch'a'oj tok xcajo' yinquicamsaj. Y romari' xintiquer xinq'uis ronojel ri samaj ri yo'on chuve roma ri Dios. Samaj richin rutzijosic ri rutzij ri Dios cheque conojel ri vinük ri man ye israelitas tüj. \v 18 Y yin vetaman que ri Ajaf ncolon vichin chupan ronojel itzel. Vetaman que nquiruchajij richin quiri' nquinoc pa ruk'a' chila' chicaj. Rija' xtuc'ul-vi ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 19 Tabana' saludar ri hermanos Prisca y Aquila, y chuka' conojel ri yec'o pa racho ri hermano Onesíforo. \v 20 Ri hermano Erasto xc'uje' can pa tinamit Corinto, y ri hermano Trófimo xinya' can pa tinamit Mileto roma yava'. \v 21 Y rat Timoteo, tatija' c'a ak'ij ncapu'u viq'uin tok c'a man jani tiempo tüj richin tef. Ri hermano Eubulo nutük-e saludos chave. Y chuka' ri hermano Pudente, ri Lino, ri Claudia, y conojel ri hermanos chere' nquitük-e saludos chave. \p \v 22 Ri Ajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a pan avánima rat. Y chi'ivonojel ri rixc'o chiri' nc'uje' ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios iviq'uin. Quiri' ta c'a.