\id 2PE - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h 2 PEDRO \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro \toc2 2 Pedro \toc3 2 P \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj can ri apóstol San Pedro \c 1 \s1 Ri Pedro nutz'om tzij \p \v 1 Yin ri Simón Pedro, jun rusamajel ri Jesucristo, y jun chuka' ru-apóstol rija'. Tic'ulu' c'a ri carta re', ri xa ivichin rix nuyo'on-e. Junan vi c'a ri kataken iviq'uin y juis jabel. Y kac'ulun c'a re', roma ri ruchojmil ri xbün ri Dios, ri Kacolonel Jesucristo. \v 2 Q'uiy ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y q'uiy ta chuka' uxlanen xtic'ul, roma jabel ivetaman ruvüch ri Dios y ri Kajaf Jesús. \s1 Ri rubanic quic'aslen ri quitaken chic ri Cristo \p \v 3 Y ronojel ri nc'atzinej richin njalatüj ri kac'aslen, ja ri ruchuk'a' ri Dios ri yo'on-pe cheke. Y richin nkac'uaj c'a chuka' jun c'aslen utz chuvüch rija', ruyo'on-pe ri nc'atzinej cheke. Ri yo'on c'a pe cheke, yo'on-pe cheke roma ri ketaman chic ruvüch ri xoyon kichin. Y rija' xojroyoj riq'uin ri ruk'ij y riq'uin ri ruchuk'a'. \v 4 Y riq'uin ri', c'o chuka' ri xusuj cheke. Ri xusuj rija' cheke, juis jabel y nim rakalen. Roma nkucolotüj-pe chuvüch ri itzel ri c'o chere' chuvüch ri ruch'ulef roma ri itzel tak rayinic. Y xusuj chuka' cheke que nujül ri kac'aslen y nkutoc c'a cachi'el rija'. \v 5 Roma c'a ri' tok rix itaken chic ri Jesucristo, c'uluman que nk'alajin ri ruchuk'a' ri Dios pan ic'aslen. Y tok nk'alajin chic ri ruchuk'a' ri Dios pan ic'aslen, c'uluman c'a que nivetamaj más pari' ri etamabül ri ye tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. \v 6 Y tok ivetaman chic ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios, c'uluman c'a chuka' que man niya' tüj k'ij chin ri mac. Y tok nyixtiquer chic nibün que man niya' tüj k'ij chin ri mac, c'uluman c'a que tic'uje' ri coch'onic pa tak ivánima. Y tok c'o chuka' chic ri coch'onic pa tak ivánima, c'uluman c'a que nic'uaj ri ic'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios. \v 7 Y tok ic'uan chuka' chic ri ic'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios, c'uluman c'a chuka' que nye'ijo' ri ka-hermanos ki' quiq'uin roma kataken ri Dios. Y tok nye'ijo' chic ri ka-hermanos, c'uluman c'a chuka' que nye'ijo' pa tak ivánima richin nye'ijo' conojel. \p \v 8 Si ronojel c'a re' c'o iviq'uin, rix nivetamaj más ruvüch ri Kajaf Jesucristo. Y nic'uaj jun utzilüj c'aslen y nyixq'uiy chupan ri rutzij ri Dios y romari' ye q'uiy ch'aka chic nyetaken ri rutzij ri Dios y c'o rakalen ri ic'aslen. \v 9 Pero si c'o jun ri xa manak ronojel ri utz ri nbanun quere' riq'uin, rumestan chic que rija' ye ch'ajon chic e ri rumac. Xa ntoc jun vinük cachi'el moy, o ntoc jun vinük ri man nüj tüj ntzu'un. \v 10 Y roma c'a ri' hermanos ri rix oyon y ri rix cha'on roma ri Dios, titija' ik'ij que quixc'uje' riq'uin rija'. Y xa chi jumul c'a tibana' ronojel re', richin quiri' man nyixtzak tüj. \v 11 Si quiri' nibün, xa nyixc'ul c'a ri chila' chicaj, ri ape' xa ja ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo ri Jun ri nbün mandar. Y ri gobierno ri' man nq'uis tüj. \p \v 12 Roma c'a ri' yin man jun bey nquitane' chubixic chive, stape' (aunque) rix ivetaman y chuka' iyo'on ivánima riq'uin ri ketzij tijonic ri ic'ulun. \v 13 Chuve yin, xa c'a juis c'uluman que ninc'uxla'aj can q'uiy na'oj chive, roma c'a c'o na ca'i-oxi' k'ij nuc'aslen. \v 14 Y yin xa vetaman chic c'a que xaxe chic ca'i-oxi' k'ij ri nuc'aslen c'o, roma quiri' xk'alajrisüs chinuvüch roma ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Yin xa c'o c'a ri ninjo' ninbün can, richin quiri' stape' (aunque) yin xa yin manak chic iviq'uin roma xa nquibe yan, rix c'a nka-pe na chi'ic'u'x ronojel ri nubin can. \s1 Ri xetz'eton ruk'ij ri Cristo \p \v 16 Y man tz'ucun tüj tak na'oj ri xkatzijoj chive pari' ri ruchuk'a' ri Kajaf Jesucristo. Y man tz'ucun tüj chuka' ri xkabij chive que ri Jesucristo npu'u jun bey chic. Roma yin y ri vachibil, xkatz'et que ri Jesucristo juis nim y juis ruk'ij. \v 17 Y xkatz'et c'a ri ruk'ij ri yo'on roma ri Dios, ri Rutata'. Y xkac'axaj c'a chuka' ri xbix roma ri nimalüj Dios ri xa c'o ruk'ij. Rija' xbij: Jare' ri Nuc'ajol y juis ninjo' y nuyo'on chuka' vánima riq'uin, xbij. \v 18 Roj xa man tz'ucun tüj tak na'oj ri nkabij chive. Roj xa ja xkatz'et-vi ronojel. Xkac'axaj ri tzij petenük chila' chicaj. Xkac'axaj tok xojc'uje' riq'uin ri Jesucristo chiri' pari' ri lok'olüj juyu'. \p \v 19 Y re', más nucukuba' kac'u'x que xa ketzij vi ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios. Tzij ri nbin ri nbanatüj. Y xa juis c'a c'uluman que nkac'axaj, roma chuvüch ri ruch'ulef c'o jun k'eku'n. Pero ri rutzij ri Dios xa cachi'el jun k'ak' ri nsakin. Y tivac'axaj c'a apu ri tzij re'. Roma nka-pe c'a ri k'ij que ri Jun cachi'el ri nima-ch'umil ri nsakin ri ntoc pa tak ivánima, y nsakin c'a chuka' iviq'uin. \v 20 Y rix nabey nc'atzinej que nivetamaj que man jun vinük ri ntiquer ta nbij ri achique nbij ri rutzij ri Dios, si xa manak ri Lok'olüj Espíritu riq'uin richin nuto'. Roma chupan ri tzij re' ye tz'iban-vi can ri nyebanatüj. \v 21 Y ja ri Lok'olüj Espíritu ri xbin cheque ri lok'olüj tak achi'a' ye richin ri Dios, ri nc'atzinej que xquibij chupan ri ojer can tiempo. Tok xquibij ri nc'atzinej que nyebanatüj. Y man quiyon tüj rije' xquitz'uc-e ri xquibij. \c 2 \s1 Ri vinük ri man ja tüj ri nquic'ut \p \v 1 Ri ojer can, chiquicojol ri nuvinak israelitas xec'uje' achi'a' ri xebin que xa ye takon-pe roma ri Dios richin nquik'alajrisaj ri rutzij. Pero xa man quiri' tüj. Y quiri' c'a chuka' chi'icojol rix vocomi. Yec'o c'a vinük ri nyebec'ulun-pe, y nquibij que ja ri rutzij ri Dios ri nquic'ut, y xa man ketzij tüj. Roma xa quina'oj c'a rije' ri nyixakala-apu y man jun nyenaben tok nyequiyala-apu chi'icojol. Y ri vinük re' hasta man nquitakej tüj que ri Ajaf Jesús xcom richin xutoj ri quimac. Xa ja rije' ri nye'oyon castigo pa quivi'. Man nquinabej tüj c'a tok nka-pe. Tok nquina' c'a xa pa k'ak' chic yec'o-vi. Y chiri' c'a chuka' pa k'ak' nyebeka-vi ri quitzekleben quichin. \v 2 Y ye q'uiy c'a ri nyetzekleben quichin roma ri rubanic c'aslen ri quic'uan. Stape' (Aunque) ri jun rubanic c'aslen ri' xa man utzilüj c'aslen tüj. Y romari' nyok'otüj c'a ri ketzij bey, roma ri yec'o-apu iviq'uin. \v 3 Y ri vinük ri' roma ri rayinic chirij tumin, nquibij c'a que richin vi ri Dios ri tijonic ri nquiya'. Y xa man quiri' tüj. Xaxe richin nquelesaj-e tumin chive. Y ri vinük c'a ri nyebanun quere', xa yec'o chic c'a que nyeq'uis, roma ojer-ojer ri' rubin can ri Dios que nuya' castigo pa quivi'. Castigo ri npu'u-vi. \p \v 4 Roma ri Dios ni ri ángeles man xerucoch' tüj tok xemacun. Xa xerutorij chupan ri lugar richin castigo. Xerutorij c'a chupan ri lugar richin k'eku'n. Chiri' ye yacül-vi, coyoben ri k'ij tok nban juicio pa quivi'. \v 5 Y chuka' ri Dios man xerucoch' tüj chic ri vinük ri xemacun ri ojer can. Xa xutük-pe jun camic job pa quivi' conojel, roma ri quic'aslen xa man choj tüj chuvüch rija'. Pero xerucol ri Noé y vuku' (siete) chic vinük más. Y ja ri Noé ri xk'alajrisan cheque ri vinük ri ruc'uaxic jun c'aslen choj chuvüch ri Dios. \v 6 Y ri Dios man xucoch' tüj chic chuka' ri quimac ri ye aj pa tinamit Sodoma y Gomorra. Xa xbij que nc'atzinej que nyeq'uis. Y xa quiri' vi xbanatüj. Rija' xeruq'uis ri tinamit ri' riq'uin k'ak'. Y xaxe chic quichaj ri xc'uje' can. Richin quiri' tiquetamaj ri vinük ri nyec'uje' can, que si man chojmilüj tüj c'aslen nquic'uaj chuvüch ri Dios, nka' chuka' jun nimalüj castigo pa quivi' rije'. \v 7 Ri Dios xa xeruq'uis-vi ri aj-Sodoma y ri aj-Gomorra. Pero xucol-pe ri jun chojmilüj achi ri rubini'an Lot, chuvüch ri'. Ri Lot jun vi c'a xuna' ri ránima roma xerutz'et ri ch'aka chic vinük que xquic'uaj jun itzel c'aslen. \v 8 Y ri chojmilüj achi re' xc'uje' c'a chiquicojol ri vinük ri'. Y roma ri k'ij-k'ij xrac'axaj y xutz'et ri itzel ri xequibanala' ri vinük, ri ránima ri jun chojmilüj achi re' juis c'a xk'oxon romari'. \v 9 Ri Ajaf Dios xa retaman nyerucol ri ye uc'uayon jun c'aslen ri cachi'el nrajo' rija'. Tok xa yec'o pa jun pokonül richin nyetijox, rija' nyerucol. Jac'a ri vinük ri man quic'uan tüj jun chojmilüj c'aslen, ri Ajaf xa nyeruyüc-apu richin ri k'ij tok nbün juzgar pa quivi'. \v 10 Y re' nuc'ut-vi que ri vinük ri nyebanun ri itzel tak rayinic ri nka' chiquivüch rije', ye yacül-apu richin nban juzgar pa quivi' roma ri Dios, roma nyequetzelaj achique na chi autoridad. \p Ri vinük re' ri man ketzij tüj ri quitijonic man nyeq'uix tüj y man nquixbij tüj chuka' qui'. Chiquivüch rije' xa man jun quik'ij ri ch'aka chic. Man nquixbij tüj qui' richin nyequetzelaj ri juis quik'ij. \v 11 Jac'a ri ángeles stape' (aunque) juis cuchuk'a' y q'uiy ri nyetiquer nquibün, manak achique ta c'a nyequetzelaj ta chiquij achique na vinük tok nye'apon rije' chuvüch ri Ajaf Dios. \p \v 12 Pero ri vinük ri man nquixbij tüj qui' nyech'o chiquij ri c'o juis quik'ij, xa cachi'el c'a ye chico roma man nyenucun tüj jabel. Y stape' (aunque) jun na'oj ri man jun bey k'axnük ta cheque, itzel nyech'o chirij. Y riq'uin ri itzel ri nyebanun ri', ncoyoj castigo pa quivi' y chupan c'a ri castigo ri' nyebetzak-vi. Cachi'el nquic'ulachij ri chico tok nyebetz'om-pe y nyecamsüs. Y roj nkabij que ye richin ri'. \v 13 Y ri vinük ri' nquic'ul c'a rutojic ri nyebanun. Ye vinük c'a ri nyebanun chi pak'ij chi chak'a' yec'o chupan ri itzel, y xa jabel nquina' nquibün ri'. Ri vinük c'a re' xa ye cachi'el tz'il ri c'o chirij jun tziük, y xa ye jun yo'ol-q'uixaj. Y xa nquimol c'a chuka' qui' iviq'uin pa tak va'in, xaxe richin nyixquich'üc. Y jabel nquina' tok quiri' nquibün. \p \v 14 Ri achique na ixok ri nquitz'et, xa jari' ncajo' nyec'uje' ta riq'uin. Man nyetiquer tüj nquiya' can rubanic ri mac. Nquibün c'a chuka' cheque ri c'a man jani jabel quiyo'on cánima riq'uin ri Dios que nyemacun. Jabel quetaman ronojel ruvüch ch'acoj, richin nquimol q'uiy tumin. Rije' xa nka-ka na vi ri castigo pa quivi'. \v 15 Y quiyo'on chic c'a can rubanic ri c'aslen choj. Ye satznük-vi can. Y xa quic'uan c'a ri c'aslen ri xuc'uaj ri jun achi xc'uje' ojer can ri rubini'an Balaam, ruc'ajol ri achi ri rubini'an Beor. Ri Balaam xa juis vi xurayij ri tumin, stape' (aunque) riq'uin itzel ch'acoj petenük-vi. \v 16 Y roma c'a ri itzel ri xbün ri Balaam, xbix chin que man utz tüj ri xbün. Y xa ja ri ruquiej ri xch'o chin. Y stape' (aunque) jun quiej man ntiquer tüj nch'o, ri ruquiej ri Balaam xch'o-pe chin cachi'el nch'o jun vinük, richin quiri' xuk'üt ta ri rusamajel ri Dios ri benük richin nyerubana' ri ch'ujilüj na'oj. \p \v 17 Y ri vinük ri ye satznük, ye cachi'el alaxbül-ya' ri xa ye chaki'j chic. Chuka' xa ye cachi'el sutz' ri ye ruc'amon-pe cakik'. Ri vinük c'a re', xa ye oyoben-vi roma ri lugar k'eku'n-k'eku'n richin pokonül. Y richin chi jumul nyebe chiri'. \v 18 Y nimalüj tak tzij nyech'o que c'o q'uiy etamabül quiq'uin, pero xa ja tzij ri man jun cakalen ri nyequibila'. Y richin c'a nyequich'üc ri xa c'ate ba' nyecolotüj-pe chiquicojol ri ye uc'uayon itzel c'aslen, nquibila' c'a cheque que utz nyequibanala' ri achique quirayibül rije'. \v 19 Nquisujula' c'a cheque que si nyequitzeklebej, xa nye'oc-vi libre, pero rije' mismo xa man ye libre tüj. Roma stape' (aunque) nquisuj cheque ri ch'aka chic que nye'oc libre, rije' xa man ye quiri' tüj, roma xa ye tzaknük pa ruk'a' ri itzel. Y ketaman jabel que ri ch'acatajnük xa kajnük pa ruk'a' ri ch'acayon richin. \v 20 Y achique na c'a vinük ri retaman chic ruvüch ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo, xa colotajnük chic c'a pe chupan ri itzel richin ri ruch'ulef. Y si nutzuk chic ri' jun bey chupan ri achique c'aslen ri elenük-vi-pe, nka' chic c'a jun bey pa ruk'a'. Y romari' ri ruc'aslen ri vinük ri' más c'ayuf nbün que chuvüch ri xbün tok c'a man jani tutakej ri Jesucristo. \v 21 Roma xa más ta utz que man ta jun bey xretamaj rubanic jun c'aslen choj chuvüch ri Dios. Roma xa nyeruya' chic can ri lok'olüj tak tzij ri xeruya' ri Dios chin. \v 22 Y chere' xa ketzij na vi que nbanatüj cachi'el ri nbij jun tzij: Ri tz'i' nyeruc'uxu' chic pe ri ruxa'on can. Y chere' xa nbanatüj chuka' cachi'el ri nbij jun chic tzij: Ri ak stape' (aunque) jabel atinsan chic e, nyeruquicha' pe ri' pa ch'abük jun bey chic. \c 3 \s1 Tok nka-pe ri Ajaf Dios \p \v 1 Jare' ri ruca'n carta nintz'ibaj-e chive rix hermanos ri juis nyixinjo', rix ri xa nirayij-vi nibün ri rurayibül ri Dios. Y chupan c'a ri ca'i' carta re', xa ninbün c'a chive que quixnucun jabel. \v 2 Xa que'inucu' c'a jabel ri quibin can ri lok'olüj tak achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. Man timestaj c'a ri quibin can rije' pari' ri nbanatüj. Y chuka' man que'imestaj c'a ri tzij ri xkac'ut roj chivüch. Tzij ri nyec'uxla'an ri c'uluman que nban, y ye yo'on can pa kak'a' roj apóstoles roma ri Dios, Kajaf y Kacolonel. \p \v 3 Y ri nabey ri ninjo' ninc'uxla'aj chive vocomi ja ri nch'o pa quivi' ri vinük ri nyepu'u chupan ri ruq'uisbül tiempo, ri xaxe ri nquirayij rije' ri nquibün. Vinük ri xa nquitze'ej ri nbij ri rutzij ri Dios. \v 4 Ri vinük re' nquibila' c'a: Si rubin can ri Cristo que npu'u, ¿ape' c'a c'o-vi ri retal que xa npu'u-vi? Roma jampe' ri ye camnük-e ri kate-katata' man jun jalatajnük chuvüch ri ruch'ulef. Cachi'el tok xban ri ruch'ulef, y xa c'a quiri' vocomi, nquibij. \v 5 Ri vinük re' xa nquibün c'a cachi'el xa man quetaman tüj ri xbün ri Dios ojer can. Pa nabey ri Dios xa xbij-vi que tic'uje' ri caj, y xbij chuka' que quec'ulun-pe ri ruch'ulef pa ya'. Y re' xa nuc'ut-vi c'a chikavüch que ri ruch'ulef pa ya' tiquil-vi. \v 6 Pero jun k'ij ri ya' ri' xq'uiy roma ri camic job, y ri vinük ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef ri man xquitakej tüj ri Dios, xeq'uis roma ri ya'. \v 7 Y ri ruch'ulef y ri caj ri nyekatz'et vocomi, ye yacon-apu roma ri Dios richin ri k'ij tok rija' nbij que tika-ka k'ak' pa quivi'. Ye yacon c'a apu chuka' richin ri k'ij tok ri Dios nbün juzgar pa quivi' ri vinük ri man utz tüj quic'aslen chuvüch rija'. \p \v 8 Pero rix hermanos ri juis nyixinjo', ninbij c'a chive que man timestaj que riq'uin ri Dios, jun k'ij cachi'el jun mil juna'. Y jun mil juna' cachi'el oc jun k'ij. \v 9 Ri Ajaf Dios xa npu'u yan. Y man rumestan tüj, cachi'el ri nquinuc ri ch'aka, que juis q'uiy yan tiempo tibe y man jun rutzijol richin npu'u. Man quiri' tüj. Rija' xa c'a nim na ri ránima kiq'uin, y man nrajo' tüj c'a que c'o ta jun ri ncom chupan ri rumac. Y romari' xa c'a ruyo'on na k'ij cheke richin ntzolij-pe kac'u'x riq'uin ri Dios. \p \v 10 Y xa npu'u na vi ri k'ij ri rubin can ri Ajaf Dios. Y cachi'el ri nbün jun elek'on tok ntoc pa jun jay, man jun etamayon jampe'. Quiri' c'a chuka' tok npu'u ri k'ij richin ri Ajaf Dios. Y ri caj xa njinin c'a tok nq'uis. Ri ucusan c'a richin ye banalun ronojel, nyerujin c'a k'ak' y nyeq'uis. Ri ruch'ulef re' y ronojel ri c'o pari', nyec'at c'a chuka'. \p \v 11 Nporox c'a ronojel ri', y romari' rix juis nc'atzin que xa nic'uaj jun lok'olüj c'aslen, jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios. \v 12 Nivoyobej ta apu ri k'ij ri richin ri Dios. Ticukuba' c'a apu ic'u'x chiroyobexic ri k'ij ri'. Tok ri caj nujin k'ak' y nq'uis. Y ri ye ucusan richin ye banalun ronojel, nyeya'ür pa ruk'a' ri ruk'ak'al ri k'ak'. \v 13 Jac'a roj ri kataken ri Jesucristo, ja ri c'ac'a' caj y ri c'ac'a' ruch'ulef ri koyoben, roma jari' ri rusujun can ri Dios. Ri ape' ri ruyon pa ruchojmil rubanic. \p \v 14 Roma c'a ri' hermanos ri ivoyoben ronojel re', titija' c'a ik'ij que man jun tüj tz'il c'o pa tak ivánima, y ri Dios man ni jun tüj chuka' imac nyixrila-ka-pe. Y c'o ta c'a chuka' uxlanen pa tak ivánima. \v 15 Y tika-pe c'a chi'ic'u'x que ri Ajaf man jani tipu'u, roma rija' c'a nim vi ránima kiq'uin y romari' c'a ruyo'on k'ij cheque conojel que nyecolotüj. Y ri hermano Pablo ri juis nkajo', quere' c'a chuka' ri rutz'iban-e chive, cachi'el ri ruk'alajrisan ri Dios chin rija'. \v 16 Y chupan ronojel ri ru-cartas c'o tzij quere' nyerubij. Y yec'o c'a cheque ri tzij quere' ri c'ayuf richin nyek'ax cheque. Y romari' yec'o vinük ri nquisuk'ula' rubixic, roma manak quetamabül y man quiyo'on tüj cánima riq'uin ri quic'aslen. Y romari' xa camic ncoyoj-ka chiquij, roma xa quiri' chuka' nquibün riq'uin ch'aka chic tzij ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri ye tz'iban can. \p \v 17 Roma c'a ri' rix hermanos ri juis nyixinjo', xa tichajij c'a ic'aslen roma ivetaman chic ronojel re'. Tichajij c'a ic'aslen richin man nyixch'acatüj pa quik'a' ri vinük ri ye uc'uayon jun itzel c'aslen. Richin quiri' rix ri xa iyo'on ivánima riq'uin ri Dios man ta nyixtzak coma rije'. \v 18 Pa ruq'uexel ri', xa tivetamaj c'a más pari' ri Kajaf y Kacolonel Jesucristo, y kojq'uiy c'a riq'uin ri kac'aslen ri yo'on cheke roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe rija'. Y rija' nuc'ul ta c'a ruk'ij vocomi y ri jaru' tiempo ri benük. Quiri' ta c'a.