\id 2CO - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h 2 CORINTIOS \toc1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Corinto \toc2 2 Corintios \toc3 2 Co \mt1 Ri ruca'n carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Corinto \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, ru-apóstol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibül ri Dios. Yin vachibilan c'a ri hermano Timoteo tok ninbün-e ri carta re' chive rix hermanos ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios pa tinamit Corinto, ri jun tinamit ri c'o chila' pa ruch'ulef Acaya. Pero ri carta re' man xaxe tüj c'a ivichin rix, xa quichin chuka' conojel ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Acaya. \v 2 Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri Pablo ruyo'on ránima riq'uin ri Dios chupan ri pokonül \p \v 3 Tikaya' c'a ruk'ij ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Rija' jun Tata'aj ri nujoyovaj-vi quivüch ri ye ralc'ual, y chuka' jun Dios ri nucukuba' quic'u'x ri ye richin chic. \v 4 Y ja rija' ri nbanun cheke roj que ncukür kac'u'x tok nkuc'uje' pa tak pokonül, richin que tok roj nyekatz'et que yec'o hermanos yec'o pa tak pokonül, nkutiquer c'a nyekato'. Nkutiquer-vi c'a nkacukuba' quic'u'x, riq'uin ri rubanic xbün ri Dios kiq'uin roj. \v 5 Juis vi c'a ri pokonül nkac'usaj roj, xa cachi'el vi ri pokonül ri xuc'usaj ri Cristo. Pero ri Cristo xa juis chuka' nucukuba' kac'u'x chupan ri pokonül ri nkac'usaj. \v 6 Y ja tok roj nkac'usaj pokonül pa rusamaj ri Cristo, ri' nc'atzin-vi c'a chive rix richin nucukuba' ic'u'x y nyixrucol. Y tok roj nucukubüx kac'u'x, xa nc'atzin c'a chuka' chive rix richin que nucukuba-ka ic'u'x y nyixrucol. Y ri' nbün chive rix que nicoch' ri pokonül ri cachi'el nkutajin chuc'usaxic roj. \v 7 Ri koyoben chive rix que nibün ta vi, xa nbanatüj-vi c'a. Ketaman-vi c'a que rix kachibil vi chupan ri k'oxon ri nuc'ün-pe ri rusamaj ri Cristo, romari' nk'alajin que rix kachibil chuka' tok ncukubüx kac'u'x roj. \p \v 8 Roma rix hermanos xa nc'atzin que c'o ta chi ivánima ri achique chi pokonül ri xkac'usaj roj tok xojc'uje' chila' pa ruch'ulef Asia. Ri kuchuk'a' c'o, man ntiquer tüj chic riq'uin ri raral ri pokonül ri xquiya' ri vinük pa kavi'. Xkanuc-vi c'a que man nkuc'ase' tüj chic, xaxe chic c'a kacamic koyoben. \v 9 Xkanuc que man nkucolotüj tüj chic chuvüch ri camic, pero re' xa richin c'a que tiketamaj que man tikaya' kánima riq'uin ri kuchuk'a' roj, que xaxe ta c'a riq'uin ri Dios tikaya' kánima, roma rija' c'o-vi ruchuk'a', nyeruc'asoj-vi c'a ri caminaki'. \v 10 Y ja rija' ri xojcolon-pe chuvüch ri camic ri', y vocomi ntajin c'a chuka' chikacolic chuvüch. Pero chuka' kayo'on c'a kánima riq'uin que ri benük-apu nkurucol-vi c'a chuvüch jun camic cachi'el ri achique chuvüch xojrucol yan jun bey. \v 11 Riq'uin c'a ri oración ri nibün koma roj, juis vi nkujito'. Richin quiri' ye juis c'a chuka' ri nyematioxin, tok nquitz'et que ri Dios nkuruto' roma ri c'utunic ri nibün rix. \s1 Ri achique roma tok ri Pablo man napon tüj chic pa tinamit Corinto \p \v 12 Ri nbün cheke que nkuquicot roj vocomi, petenük c'a roma ketaman que ri nkubanun xa riq'uin vi ch'ajch'oj kánima tok nyekabün, y ketzij vi chuvüch ri Dios ri nyekabün. Man kana'oj tüj c'a roj ri nkacusaj. Ri nkacusaj c'a roj ja ri utzilüj ruto'ic ri kac'ulun chin ri Dios. Quiri' vi c'a ri kac'aslen ri kac'utun chiquivüch ri yec'o chuvüch ri ruch'ulef, pero rix hermanos itz'eton c'a ba' más chin ri kac'aslen. Más ivetaman achique rubanic ri c'aslen ri kac'uan. \v 13 Romari' man jun tüj chic tzij ri nintzijoj-e chive, xa pari' c'a ri xitz'et yan y chuka' ivetaman-vi jabel. Ri nurayibül chive, ja ri nk'ax ta c'a chive ronojel, pa rutz'uquic pe c'a pa ruq'uisbül. \v 14 Y yec'o yan c'a ba' ri xk'ax yan cheque que rije' c'uluman-vi que nyequicot koma roj, cachi'el roj nkuquicot ivoma rix vocomi y nkuquicot chupan ri k'ij tok ri Ajaf Jesús npu'u chikac'amic. \p \v 15 Roma c'a ri junan kavüch, yin nuyo'on-vi vánima iviq'uin. Xa roma c'a ri' tok yin xinjo' c'a xinc'o iviq'uin rix nabey, richin que tok nquitzolij-pe nquinapon c'a jun bey chic iviq'uin y ca'i' ta c'a mul nic'ul rix ri ruto'ic ri Dios. \v 16 Nunucun-vi c'a que nquic'o chiri' pa tinamit Corinto iviq'uin rix richin que nquibe pa ruch'ulef Macedonia, y tok nquitzolij-pe pa ruch'ulef Macedonia, chiri' chic iviq'uin rix nquibec'uje-vi, y ja ta c'a rix ri nyixto'on-e vichin riq'uin ri nc'atzin chuve chupan ri nubey richin nquitzolij pa ruch'ulef Judea. Pero xa man quiri' tüj xbanatüj, xa man xinapon tüj chila' iviq'uin. \v 17 ¿Nibij comi rix que tok yin xinnuc quiri' xa nucun man nucun tüj ri xinbün? ¿O nibij comi rix que yin xa c'a yin junan na quiq'uin ri ch'aka chic vinük, que xaxe riq'uin ri quichi' nquibij ja' y ri cánima xa man quiri' tüj ri nbij? Man quiri' tüj. \v 18 Ri Dios ri nbün-vi c'a ri nbij, ja rija' ri nk'alajrisan que xa man quiri' tüj. Rija' retaman-vi c'a ri xkabij chive, y man ca'i' tüj c'a ri ntel-vi. Man nbij tüj c'a que ja' y xa man quiri' tüj ri nrajo' nbij. \v 19 Ri hermano Silvano, ri hermano Timoteo y yin, ri xojtzijon ri Jesucristo chive, man nkajül tüj katzij. Roj roj cachi'el vi c'a ri Jesucristo ri Ruc'ajol ri Dios. Rija' man nujül tüj ri rutzij ri nbij. Riq'uin rija' xa xe vi c'a ri ketzij nilitüj. Xa man jun bey ri nbij ta ja' y man ta quiri' ri nunuc. \v 20 Roma ronojel c'a ri rusujun ri Dios, riq'uin c'a ri Cristo nilitüj y nbanatüj-vi, roma ri Dios rucha'on-vi richin ri' y ketzij que nilitüj-vi riq'uin. Roj pa rubi' c'a ri Jesucristo nkabij-vi que quiri' vi. Roj quiri' nkabij tok nkaya' ruk'ij ri Dios. \v 21 Y ja ri Dios ri banayun cheke que kayo'on kánima riq'uin ri Cristo, y ja chuka' rija' ri xojcha'on richin que nkabün ri rusamaj. Quiri' ri rubanun iviq'uin rix y quiri' chuka' ri rubanun kiq'uin roj. \v 22 Chuka' ri Dios ruyo'on-vi c'a ketal, ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu pa tak kánima, richin retal que ketzij que c'o más utz nyekila'. \p \v 23 Pero yin ja vi c'a ri Dios ninjo' que nquito'on, roma ninjo' que ja vi c'a rija' ri nk'alajrisan ri achique ri c'o pa vánima, richin que rix nivetamaj achique roma man yin nquinapon tüj iviq'uin. Xa roma c'a ri juis ninjoyovaj ivüch, romari' tok man jani quinapon chic jun bey chila' pa tinamit Corinto, iviq'uin rix. \v 24 Rix man tinuc c'a que yin y ri ye vachibil jari' ri rojc'o pan ivi' richin nkabij chive ri achique c'uluman que nitakej. Man quiri' tüj. Roma rix iyo'on-vi chic ivánima riq'uin ri Cristo. Ri nkabün roj xaxe c'a nkajo' nyixkato', richin que nyixquicot ta más pa tak ivánima. \c 2 \p \v 1 Xa jari' ri xinnuc-ka yin, romari' xinbij-vi c'a pa vánima que man nquibe tüj chic chila' iviq'uin si xa riq'uin bis nkubec'uje' iviq'uin. Xa más ta utz que ichojmirsan chic na ri xbanatüj chi'icojol, c'ateri' nquinapon. \v 2 Roma si nquinapon, y riq'uin ri tzij ri ninc'uaj-e chive ninya' bis pa tak ivánima, ¿achique ta comi c'a ri nyeyo'on ta quicot pa vánima yin? Ri' xaxe vi c'a rix. Pero roma xa pa bis nyixinya-vi rix, man nyixtiquer tüj c'a niya' quicot pa vánima yin. \v 3 Y chuka' quiri' c'a ri tzij ri xintz'ibaj yan e chive, richin que tok yin nquinapon c'a iviq'uin, ninvil ta c'a quicot quiq'uin ri hermanos ri c'uluman-vi que nquiya' quicot pa vánima. Xa ichojmirsan ta chic c'a ronojel. Y nuyo'on c'a vánima que quiri' vi ri nibün, roma rix nyixquicot ri ivánima tok ivetaman que ri vánima yin quiri' chuka' rubanun. Xa jun c'a kabanun. \v 4 Ri xintük c'a rubixic chive, riq'uin c'a juis ok'ej xinbün-e. Riq'uin c'a k'oxomül y pokonül, roma juis xinnuc pan ivi' roma ri ic'ulachin. Ri xintük c'a e rubixic chive man richin tüj c'a que nyixinya' pa bis rix, man quiri' tüj, xa richin c'a que rix tivetamaj y titz'eta' que yin juis c'a nyixinjo' pa vánima chi'ivonojel rix. \s1 Ri ntzak pa mac man xaxe tüj npixabüx, xa ticuy chuka' rumac \p \v 5 Pero ri jun c'a ri xiyo'on pa bis, man xe tüj c'a chuve yin ri quiri' xbün, xa quiri' ba' chuka' xbün chive rix. Y ninbij que xa ba', roma man ninjo' tüj que ninya-e ruk'a-rakün ri xbanatüj. \v 6 Chin c'a ri xbanun quiri' cheke, man jun c'a tzij tibij, roma xa xuc'ul yan c'a ri c'uluman que nuc'ul. Xuc'ul yan c'a ri xquibij conojel ri hermanos que nka-ka pari'. \v 7 Romari', pa ruq'uexel que rix c'a niya' más tzij chin richin nipixabaj, xa ticuyu' rumac y ticukuba' ruc'u'x. Rix ivetaman que vocomi jari' ri más c'uluman que nibün riq'uin, richin quiri' ri jun ri' man ticom c'a roma bis. \v 8 Romari' ninc'utuj-vi c'a favor chive rix hermanos, que tic'utu' c'a chuvüch ri jun ri' que rix nijo-vi: \v 9 Xa richin c'a ri' chuka' tok yin xintz'ibaj-e ri vuj ri xintük-e chive, richin nk'alajin si nyixtaken tzij. Yin ninjo' c'a ninvetamaj si rix nitakej tzij chin ronojel ri nubin chic e chive. \v 10 Ri nicuy c'a rumac rix, yin chuka' quiri' ninbün riq'uin. Roma yin xa xcuyutüj yan c'a rumac chinuvüch ri'. Y ri rumac ri xincuy yin, ivoma c'a rix tok xinbün. Ri mac ri xincuy yin, man xe tüj c'a chinuvüch ka yin, xa chuvüch c'a ri Cristo chuka'. \v 11 Richin quiri' man tikaya' k'ij chin ri itzel-vinük que nch'acon ta chikij roj. Roma ketaman jabel achique rubanic nbün cheke que nkutzak pa ruk'a' y nkuruch'üc. \s1 Tok ri Pablo c'o pa tinamit Troas nrajo' yan c'a nretamaj achique quibanun ri hermanos aj-Corinto \p \v 12 Y ja tok yin xinapon chila' pa tinamit Troas, xinapon-vi c'a richin que nyentzijoj ri utzilüj tzij ri nc'amon-pe ri colonic, tzij ri richin ri Cristo. Y chiri', ri Ajaf Dios xujük c'a jun puerta chinuvüch, roma xuya-vi c'a k'ij chuve richin que nintzijoj ri utzilüj tzij ri richin colonic. \v 13 Pero xa chanin c'a xinya' can ri tinamit Troas y xinpu'u pa ruch'ulef Macedonia. Roma ja ta pa tinamit Troas ri xkac'ul-ki' riq'uin ri hermano Tito, pero xa man quiri' tüj xbanatüj. Y yin xa ninjo' yan c'a ninvetamaj ri achique ibanun rix chila'. Jari' c'a ri xbanun chin ri vánima que chanin yan xenya' can ri hermanos ri yec'o pa tinamit Troas, roma xa man xapon tüj ri hermano Tito chiri'. Xinbe yan pa ruch'ulef Macedonia chin xincanoj rija'. \s1 Ri jun quibanun riq'uin ri Cristo, nyech'acon-vi \p \v 14 Pero juis c'a matiox chin ri Dios, que rija' nbün c'a cheke que nkuch'acon-vi roma jun kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. Y ri Dios nkurucusaj c'a chuka' richin que nkaya' rutzijol ri rutzij ronojel lugar, richin que ye q'uiy ta ri nye'etaman ruvüch. Y ri tzij ri' napon ta c'a rutzijol cachi'el ruxla' jun jubulüj ak'on. \v 15 Y quiri' roj, nkujapon c'a e chuvüch ri Dios cachi'el ta ruxla' jun jubulüj ak'on, roma c'o-vi ri Cristo kiq'uin. Ri jubulüj uxla' ri' napon-vi c'a quiq'uin conojel, quiq'uin ri nyecolotüj y quiq'uin chuka' ri man nyecolotüj tüj y xa pa k'ak' nyebeka-vi. \v 16 Cheque c'a ri man nyecolotüj tüj xa jun uxla' ri nyeruc'uaj pa camic. Jac'a cheque ri nyecolotüj, jun jubulüj uxla' richin c'aslen, roma nuya' quic'aslen ri man jun bey nq'uis tüj. ¿Achique nibij rix? ¿Achique na comi vinük c'uluman nbanun ri samaj richin nbiyin rutzijol ri rutzij ri Dios? \v 17 Roj richin nkaya' rutzijol ri rutzij ri Dios, man nkabün tüj cachi'el nquibün ri ch'aka chic, y chuka' man nkuch'acon tüj. Roj roj rusamajela' vi ri Dios ri nkurutük chubanic ri rusamaj, jun kabanun riq'uin ri Cristo chubanic ri samaj ri' y chuka' chuvüch ri Dios tok nkabün ri samaj ri'. Man nkabün tüj c'a cachi'el nquibün ri ch'aka chic, que xaxe richin nyech'acon, nquijül rubanic ri rutzij ri Dios. \c 3 \s1 Ri Pablo ja ri c'ac'a' trato ri nusamajij \p \v 1 Riq'uin ri tzij ri xinbij chive, ¿nkutajin comi chubixic chive que ja roj ri nkujic'ulu'? ¿Nc'atzin comi c'a que nkabün cachi'el nquibün ri nquijül rubanic ri rutzij ri Dios? Rije' quic'ualon-apu quivuj ri nbij que utz richin nye'ic'ul y chuka' nquic'utuj chic e jun vuj chive ri nbij que quec'ul coma ri hermanos ri yec'o pa ch'aka chic tinamit. Jac'a roj man nc'atzin tüj que quiri' nkabün. \v 2 Roma ri vinük nquitz'et que rix xjalatüj ri ic'aslen roma ri samaj ri xkabün chi'icojol. Nquitz'et ri utzilüj ic'aslen y jari' ri nbin que utz nkac'ul coma conojel. Y ri' pa tak kánima roj tz'iban-vi y man chuvüch tüj vuj. \v 3 Ri kavuj roj ri nbin que nkac'ul, ja vi c'a ri Cristo ri banayun-pe, y ri vuj ri' ja vi rix. Ri kavuj ri nkajüch roj man achique na tüj c'a chi vuj. Man riq'uin tüj tinta banun-vi. Ri kavuj roj riq'uin vi c'a ri ru-Espíritu ri c'aslic Dios tz'iban-vi-pe. Man chuvüch tüj chuka' tz'alün tak abüj banun-vi, abüj ri xa man jun nuna'. Xa pan ivánima, richin nina' c'a ri nbij ri Espíritu richin ri Dios. \p \v 4 Y roj kayo'on kánima riq'uin que quiri' vi, roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios. Ri Cristo nuya-vi kuchuk'a' chubanic ri samaj. \v 5 Man roma tüj c'a que roj juis vi q'uiy ri nkutiquer nkabün richin nkanuc ta que romari' tok nkujucusüs chupan ri samaj, pa kayon ta nkutiquer nkusamüj. Y roj c'o-vi c'a samaj ri nkutiquer nkabün, pero roma ri Dios nuya' kuchuk'a'. \v 6 Ja rija' c'a nkujucusan pa rusamaj, y xbün c'a rusamajela' cheke richin nkasamajij ri c'ac'a' trato. Xuya-vi c'a cheke ri nc'atzinej, richin nkutiquer nkabün ri samaj. Man richin tüj c'a nkasamajij ri trato ri xa tz'iban can chuvüch tz'alün tak abüj, man quiri' tüj, richin c'a que nkasamajij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu. Roma ri trato ri tz'iban chuvüch tz'alün tak abüj man nuya' tüj c'aslen, xa nuc'ut chikavüch que nka' ri camic pa kavi' roma roj aj-maqui'. Pero ri tz'iban riq'uin ri Espíritu, nuya-vi c'aslen. \p \v 7 Ri trato ri tz'iban chuvüch tz'alün tak abüj xa nuc'ut chikavüch que nka' ri camic pa kavi'. Pero man riq'uin tüj ri' man jun tüj ruk'ij ri trato ri', xa c'o-vi. Xk'alajin ri ruk'ij ri Dios tok xban ri trato ri'. Riq'uin ri Moisés xk'alajin-vi. Ri vinük israelitas, man xetiquer tüj xquitz'et ruvüch ri Moisés, roma juis vi niquiyot, stape' (aunque) xa man richin tüj chi jumul. \v 8 ¿Manak ta comi c'a más ruk'ij ri c'ac'a' trato ri tz'iban riq'uin ri Espíritu? \v 9 Roma si xa c'o ruk'ij ri trato ri nbin que ri vinük ye aj-maqui' vi y nuya' ru-castigo pa quivi', si quiri', ri c'ac'a' trato ri man jun mac nbün cheke, más vi c'a utzilüj ruk'ij chuvüch ri nabey. \v 10 Ri nabey trato, c'o-vi c'a ruk'ij, pero chuvüch ri jun chic c'ac'a' trato, xa man jun oc ruk'ij, roma ri c'ac'a' trato más nim ruk'ij. \v 11 Roma si c'o c'a ruk'ij ri nabey trato ri man nucusüs tüj richin chi jumul, ri jun chic trato c'o-vi c'a más ruk'ij roma jari' ri nucusüs c'a richin chi jumul. \p \v 12 Juis vi c'a kayo'on-apu kánima riq'uin ri c'ac'a' trato, y romari' man nkapokonaj tüj nkatzijoj cheque ri vinük. \v 13 Tok nkatzijoj c'a cheque ri vinük, man nc'atzinej tüj chic que nkabün cachi'el xc'atzinej que xbün ri Moisés. Rija' xc'atzinej que xutz'apij ruvüch riq'uin jun c'ul, richin que ri israelitas man c'a tiquitz'et ri ruk'ij y ri niquiyot rupalüj, ri xaxe richin jun tiempo yo'on-pe y c'ateri' xa nq'uis-e. \v 14 Pero chuka' ri vinük xa xtz'apitüj quivüch, romari' ri nyebanun man q'uiy tüj c'a ri nk'ax chin. Y c'a quiri' na ri nyebanun vocomi. Tok nsiq'uis ri nabey trato chiquivüch, man nk'ax ta jabel cheque, roma c'a tz'apin na quivüch. Y ri ntelesan ri tz'apibül-quivüch xaxe c'a ri Cristo. \v 15 Y rije' c'a quiri' na nyebanun vocomi. Tok nsiq'uis ri vuj ri ye ruyo'on can ri Moisés cheque, xa c'a tz'apin c'a quivüch, y ri nsiq'uis xa man nka' tüj pa tak cánima, xa pisil rij ri cánima. \v 16 Pero tok ntzolij-pe quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesucristo, jari' tok nyelesüs-e ri tz'apiyon quivüch y ri pisiyon richin ri cánima. \v 17 Roma tok nquic'ul ri Ajaf Jesucristo, ja ri ru-Espíritu rija' ri nquic'ul. Y ri ape' nc'uje-vi ri ru-Espíritu rija', nyecolotüj c'a chuvüch ri man utz tüj. \v 18 Xa roma c'a ri' tok konojel roj ri kataken chic ri Jesucristo, man tz'apül tüj chic kavüch, xa nkatz'et-vi c'a ruk'ij ri Ajaf Dios. Choj c'a nkatz'et-apu cachi'el tok nkatz'et-ki' pa jun espejo. Y roj c'o-vi c'a ruk'ij ri Ajaf Dios kiq'uin. Y ri ruk'ij, chi jumul c'a más q'uiy c'o kiq'uin, c'a tok nkila' na c'a ri achique ri rubanic rija'. Y ri jun jalajoj ri nbanatüj kiq'uin, ja ri ru-Espíritu ri Ajaf Dios nbanun. \c 4 \p \v 1 Romari' roj man nkamalij tüj ki' chubanic ri rusamaj ri Dios, roma ri samaj re' ja rija' ri xyo'on cheke. Xaxe c'a roma ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, romari' roj rucusan chupan ri samaj re'. \v 2 Roj man nkabün tüj chic cachi'el ri nquibün ri ch'aka. Roj xa kayo'on chic can rubanic ri nbanun ri xa pan evatül nyeban-vi y ri' xa q'uixaj riq'uin. Man nyekach'üc tüj chic ri vinük, man nkajül tüj chuka' rubanic ri rutzij ri Dios ri nkabij cheque ri vinük. Man quiri' tüj nkabün. Roj ja vi c'a ri ketzij ri nkak'alajrisaj cheque ri vinük, y ri' nbün c'a que ape' na nkac'ul-vi. Ri Dios nutz'et c'a pe que quiri'. \v 3 Pero yec'o ri xa man nk'ax ta cheque ri utzilüj tzij richin colonic ri nkatzijoj, pero ri' xaxe chiquivüch ri vinük ri nyebetzak chupan ri camic richin chi jumul. \v 4 Ri xbanun c'a quiri' cheque ri vinük ri' ja ri itzel-vinük, ri rajaf ri tiempo re'. Ye moyirsan c'a richin man nk'ax ta cheque. Quiri' nbün cheque ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, richin quiri' man quesakirsüs c'a roma ri sük richin ri utzilüj tzij ri richin colonic, ri nk'alajrisan ruk'ij ri Cristo. Y ri Cristo xuk'alajrisaj-vi-pe c'a ri Dios chikavüch, roma rija' Dios vi. \v 5 Y roj ja ri Jesucristo ri nkak'alajrisaj, que ja rija' ri Ajaf Dios. Y man jun tüj cheke nkak'alajrisaj. Ri tzij c'a ri nkabij-ka pa kavi' roj, xaxe c'a que roj roj isamajela' rix, y ri' roma ri Jesús tok roj quiri' nkabün iviq'uin que nkujoc isamajela'. \v 6 Pa rutz'uquic, ri Dios xbij que tic'uje' c'a sük pa k'eku'n, y ja chuka' rija' ri nuya' pa sük pa tak cánima, richin que roj tikaya' pa sük, y tikak'alajrisaj c'a cheque ri vinük ri ruk'ij ri Dios, ri ntz'etetüj-vi riq'uin ri Jesucristo. \s1 Ri uchuk'a' ri c'o kiq'uin, riq'uin ri Dios petenük-vi \p \v 7 Ri sük y ri uchuk'a' ri ruyo'on c'a pe ri Dios cheke, jun beyomül vi, pero roj ri ape' kayacon-vi-ka man q'uiy tüj rakalen. Xa junan riq'uin jun ulef bojo'y, roma xa ulef vi chuka', richin que tik'alajin que ri uchuk'a' ri c'o kiq'uin, riq'uin ri Dios petenük-vi y xa man kiq'uin tüj roj npu'u-vi, roma ri uchuk'a' ri' juis vi nim. \v 8 Roma roj chi jumul c'a c'o ri nkac'ulachij, pero nkuc'o chuvüch. Man nkil tüj c'a achique nkabün roma ri c'ayuf yec'o chikavüch y roma ri nyec'atzin cheke, pero man satznük tüj kac'u'x. \v 9 Ape' na c'a nkujapon-vi, ri vinük man utz tüj nkuquitz'et, pero ri' xaxe ri vinük, roma ri Dios c'o-vi kiq'uin roj. Y nkutzak-vi c'a chuka' pa tak quik'a', pero man nyetiquer tüj nkujquicamsaj. \v 10 Roj chuvüch vi c'a ri camic nkuc'o-vi, ape' na nkujapon-vi. Nkac'ulachij-vi cachi'el ri xuc'ulachij ri Jesús, richin quiri' nk'alajin que roj nkac'ul-vi c'a chuka' kac'aslen cachi'el ri ruc'aslen rija' vocomi. \v 11 Roma roj ri c'a roj c'üs, chi jumul c'a rojc'o chuvüch ri camic, roma nkabün c'a rusamaj ri Ajaf Jesús. Richin quiri' ri ruc'aslen ri Jesús nk'alajin ta c'a chuka' pa tak kac'aslen roj, stape' (aunque) roj vinük y roj nkucom. \v 12 Roj nkatz'etela' c'a ruvüch ri camic y nupaba-ri' chikavüch q'uiy mul chutzijosic ri rutzij ri Dios. Pero roma rix ri vocomi xivil yan ic'aslen, roj man jun nbün cheke ri nkac'ulachila'. \p \v 13 Y roma kayo'on kánima riq'uin ri Dios, nkatzijoj ri achique kataken. Nkabün cachi'el ri tz'iban can chupan ri rutzij ri Dios: Nuyo'on vánima y romari' ninya' rutzijol. Quiri' nbij. Y quiri' chuka' nkabün roj, nkatzijoj ri achique kataken. \v 14 Quiri' nkabün roma kayo'on kánima que ri xc'ason-e richin ri Ajaf Jesús chiquicojol ri caminaki', ja chuka' ri' ri nkuc'ason-e roj. Roma roj jun kabanun riq'uin ri Ajaf Jesús. Y roj kachibilan-ki' iviq'uin rix nkuberuya' chila' chicaj. \v 15 Y roma c'a nkajo' que rix nivil ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri', roma c'a ri' tok roj kacoch'on juis pokonül, richin quiri' ye q'uiy ta c'a ri nyec'ulun ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y nyecolotüj ta. Y riq'uin ri' juis ta vi ye q'uiy ri nyematioxin chin ri Dios y nquiya' ruk'ij. \p \v 16 Jari' ri nbanun cheke roj que man jun bey nkamalij tüj ki' chubanic ri samaj, stape' (aunque), ta c'o pokonül. Ri ch'aculaj ri kac'uan roj nuna-vi juis, roma nkana' ntajin nq'uis-ka. Jac'a ri espíritu kichin roj, man quiri' tüj. Roma ri espíritu c'o kiq'uin pa ruq'uexel que nq'uis ta ka ruchuk'a', xa k'ij-k'ij más ruchuk'a' nc'uje-pe. \v 17 Roma ri vit ba' pokonül ri nkac'usaj, xa man nlayuj tüj c'a chuka', xa nc'o-e, y chi jumul más jabel c'a nbün cheke chuka'. Roma nbün c'a cheke que nc'uje' kak'ij. Y ri kak'ij ri nc'uje' xa más nim vi y man jun bey nq'uis tüj e. \v 18 Roj man benük tüj c'a kánima chiquij ri nyekatz'etela' pari' ri ruch'ulef, roj katz'eton c'a apu ri man ye tz'etetül tüj. Roma ri ye tz'etetül, xa ronojel nyeq'uis, jac'a ri xa man ye tz'etetül tüj, ye richin vi chi jumul. Man nyeq'uis tüj. \c 5 \p \v 1 Kayo'on-vi c'a kánima que ri kach'acul, ri racho ri kánima chuvüch ri ruch'ulef, stape' (aunque) xa ncom, ri kánima nuc'ul chic c'a jun racho riq'uin ri Dios. Y ri jay ri' ja ri Dios ri banayun. Ri jay ri' richin c'a chi jumul y ja ri chila' chicaj c'o-vi. \v 2 Y jari' ri nbanun chin ri kánima que njilon chupan ri ch'aculaj ri c'unük racho. Juis vi c'a ri rayibül kiq'uin que ri kánima ntoc ta yan chupan ri jun chic racho ri c'o chila' chicaj. \v 3 Riq'uin ri' ri kánima c'o ta c'a rutziek, y man ta ch'anül. \v 4 Roj nkujilon y nkac'usaj c'a pokonül riq'uin ri ch'aculaj ri kac'uan, ri c'unük racho ri kánima. Nkujilon y nkac'usaj pokonül roma, pero man roma tüj ri' nkajo' que ri kánima ntel ta e yan chupan. Ri nkajo' c'a, ja ri npu'u ta yan ri jun chic racho ri kánima y nucuchu' ta ka pe rij ri nabey racho, richin quiri' ri racho ri kánima, ri ch'aculaj ri xa nq'uis, nc'uje' yan ta c'a chupan ri jun chic racho ri kánima, ri ch'aculaj ri xa man nq'uis tüj. \v 5 Ri Dios nrajo' que nc'uje' kac'aslen ri man nq'uis tüj y rubanun cheke que riq'uin ronojel kánima koyoben-apu. Y chuka' ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu cheke richin retal que ketzij que nyekila' ri c'aslen ri man nq'uis tüj. \p \v 6 Romari' roj kayo'on kánima chi jumul, koyoben-apu jampe' c'a nkac'ul ri jun chic racho ri kánima. Roma ketaman que tok c'a rojc'o vi chupan ri ch'aculaj re', y man jani rojc'o tüj chupan ri ketzij kacho, man jani nkuc'uje' tüj c'a riq'uin ri Ajaf Jesús. \v 7 Roma vocomi, roj xa man nkatz'et tüj ruvüch. Roj xa roma kayo'on kánima riq'uin, romari' katz'amon bey. \v 8 Roj kayo'on-vi kánima, y juis c'a nkajo' que más utz xa man ta rojc'o chic chupan ri ch'aculaj ri kac'uan, xa riq'uin ta chic ri Ajaf Dios nkuc'o-vi nkajo'. \v 9 Romari' nkatij c'a chuka' kak'ij que nkabün ri rurayibül ri Dios richin que nkuka' chuvüch. Nkajo' que nkuka' chuvüch tok c'a rojc'o chupan ri ch'aculaj ri kac'uan y chuka' tok roj manak chic chupan. \v 10 Roma konojel roj nc'atzinej que nkujapon chuvüch ri ape' nbün juzgar ri Cristo, richin quiri', chikajujunal nkac'ul c'a rutojic ri kabanun tok xojc'uje' chupan ri ch'aculaj chuvüch ri ruch'ulef, si utz o man utz tüj ri xekabanala'. \s1 Ri Pablo riq'uin jun ch'ajch'oj ránima nbün ri rusamaj ri Dios \p \v 11 Roj c'o-vi c'a chikac'u'x ri Ajaf Dios, romari' c'o xbiri' kiq'uin y nkusamüj c'a richin que yec'o ta c'a más ri nyetaken richin. Ri Dios retaman-vi c'a kavüch roj achique roj. Y ninvoyobej que quiri' ta nk'alajin chuka' chivüch rix, y quiri' ta chuka' nina' rix pa tak ivánima, achique roj. \v 12 Man tinuc c'a que nkutajin chubixic quiri' chive xaxe richin que nkujic'ul ta roj, man quiri' tüj. Ri nkajo' ja ri nkaya' k'ij chive que tina' juis quicot pa tak ivánima koma roj, roma man jun ch'aculaj kiq'uin. Richin quiri' rix jari' ri nibij cheque ri nyebin que ye rusamajela' ri Dios, pero xa man quiri' tüj. Rije' nquibün que ye utz chiquivüch ri vinük, pero pa tak cánima xa man quiri' tüj. \v 13 Roma ri nyenucun que roj roj locos, yin ninbij c'a cheque que si quiri', roj locos chubanic rusamaj ri Dios y richin que nuc'ul ta c'a chuka' ruk'ij ri Dios. Y si yec'o nyenucun que man roj locos tüj, pa ruchojmil nkabün ri rusamaj ri Dios richin quiri' c'o utz nuc'ün-pe chive rix. \v 14 Y romari' ja ri Cristo nkurujo', jari' ri nbanun cheke que quiri' nkabün, roma ri Cristo juis nkurujo', que xa koma konojel roj aj-maqui' tok rija' xcom. Y romari' chanin vi c'a chuka' nkanuc que roj xojcom-vi c'a riq'uin rija', roma pa kaq'uexel roj xcom-vi. \v 15 Rija' koma vi c'a konojel tok xcom, richin que roj ri c'a c'o kac'aslen man xaxe tüj roj ri tikanuc-ki'. Man quiri' tüj. Xa richin c'a que pa tak kac'aslen xaxe ta c'a nkanuc ri xcom pa kaq'uexel y xbec'astüj-pe chuka' koma roj. \v 16 Romari' tok roj ri vocomi y ri chikavüch apu man jun chic ri nkatz'et, cachi'el ri rubanun can tok c'a man jani jalatajnük tüj ri kac'aslen, tok xaxe nkatz'et ri jaru' titzu'un jun vinük. Ri Cristo xa quiri' vi chuka' xkabün chin, y xkanuc que rija' xa cachi'el achique na vinük. Pero vocomi man quiri' tüj chic nkanuc pari'. Vocomi ketaman chic c'a achique rija'. \v 17 Achique na c'a vinük ri rutaken chic ri Cristo, xjalatüj-vi c'a rubanic. Xban-vi c'a jun c'ac'a' vinük chin. Ronojel ri itzel ri xerubanala' pa nabey tok man jani xutakej, xecanaj-vi can c'a, y xutz'om c'a e jun c'ac'a' c'aslen y c'ac'a' ri nyerubanun ri ye utz vi. \p \v 18 Y ronojel c'a re', riq'uin vi c'a ri Dios xalüx-vi-pe. Rurayibül vi c'a rija' que roj junan ta kavüch riq'uin. Pero richin que nbanatüj ri samaj ri', ri Dios xucusaj ri Cristo. Ri samaj c'a ri xbün ri Cristo, nbün c'a que ri vinük junan quivüch riq'uin ri Dios. Y ri samaj ri ruyo'on ri Dios cheke roj richin que nkabün, ja ri nkaya' rutzijol cheque ri vinük que c'o jun rubanic rija' que ri nquitakej rija' junan ta quivüch nbün riq'uin ri Dios. \v 19 Ri Dios richin que xbün ri samaj richin que ri vinük junan ta quivüch riq'uin, ja ri Cristo ri xucusaj y c'o riq'uin ri Cristo richin que xbün ri samaj ri'. Y cheke roj xuchilabej c'a que nkak'alajrisaj ri tzij ri ntiquer nbün que junan ta quivüch ri vinük riq'uin ri Dios. Ri Dios nrajo' que ri vinük man jun tüj quimac nk'alajin chuvüch rija'. \v 20 Roj roj cha'on-vi c'a roma ri Cristo y nkurutük richin que pa rubi' rija' nkuch'o-vi. Pa rubi' c'a ri Cristo nkabij chive que tibana' que junan ta ivüch riq'uin ri Dios. Y tok quiri' nkabij chive, ja vi ri Dios ri nch'o iviq'uin. \v 21 Quiri' nkabij, roma ri Cristo xban-vi chin que ja rija' ri xuc'uan ri kamac konojel roj, y rija' man jun bey xbün tüj jun mac. Quiri' xban chin richin que konojel ta roj nban cheke roma rija' que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios roma rija' xcuy yan ri kamac. \c 6 \p \v 1 Roj ri junan c'a nkusamüj riq'uin ri Dios chubanic ri samaj chi'icojol rix, nkabij-vi c'a chuka' chive que tibana' favor man tibün que xa man jun rakalen ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios chic pe chive. \v 2 Y pari' c'a ri' nch'o-vi ri Dios tok nbij: \q1 Yin xatinvac'axaj-vi c'a pe tok xapon ri ruk'ijul richin que ninya' ri utzilüj nusipanic ri ninspaj-pe. \q1 Yin chuka' xatinto-pe chupan ri ruk'ijul richin colonic. \q1 Quiri' ri tz'iban can. \m Y jare' c'o chic ri ruk'ijul richin ri utzilüj rusipanic ri Dios ri nspaj-pe ri'. Ja k'ij re' richin ri colonic. \p \v 3 Y richin que man yec'o tüj vinük ri nyetzak y man yec'o tüj vinük ri man nquitakej tüj, roj nkatij-vi c'a kak'ij que man jun ri tiz'etetüj chikij. Man nkajo' tüj c'a que koma ta roj, nyetzak. Roj man nkajo' tüj c'a que quiri' nbanatüj, richin man tiyok'otüj ri samaj ri nkutajin chubanic. \v 4 Roj nkac'ut-vi c'a ki' que roj rusamajela' ri Dios, y jari' ri nbin que utz vi nkac'ul ri ape' nkujapon-vi. Nk'alajin-vi que roj rusamajela' ri Dios roma q'uiy coch'onic c'o kiq'uin, kac'usan pokonül, roj c'ulachin tok c'o q'uiy ri nc'atzin cheke. \v 5 Roj kac'ulun ch'ayquil, roj yo'on pa tak cárcel, roj kajnük pa quik'a' vinük ri ye catajnük jun sibilüj koma roj, roj samajnük juis, kacoch'on varan, kacoch'on vayjül. \v 6 Roj c'o chuka' ch'ajch'ojil kiq'uin, c'o etamabül, nim kánima, roj utz quiq'uin ri vinük, ri nkajo' ketzij vi ri Dios y ri hermanos, y c'o ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin. \v 7 Kiq'uin vi c'a roj c'o ri ketzij tzij, y c'o chuka' ri ruchuk'a' ri Dios. Ja vi c'a ri kac'aslen choj ri nkucusaj richin nkato-ki'. Ja vi ri kac'aslen ri nkatobej-vi-ki' tok yec'o nyecatüj-pe chikij, y jari' chuka' ri nkacusaj tok yec'o ri nkajo' que c'o nquetamaj, stape' (aunque) man ye catajnük tüj pe chikij. \v 8 Roj yec'o chuka' vinük ri nyeyo'on kak'ij, pero chuka' ye q'uiy ri xa nkujquitorij. Yec'o ri jabel nquibij pa kavi', pero yec'o chuka' ri xa itzel nquibij chikij. Y yec'o chuka' ri nyebin que roj ch'aconela', stape' (aunque) roj ja ri ketzij ri nkabij cheque. \v 9 Yec'o ri man quetaman tüj kavüch, pero yec'o chuka' ri jabel quetaman kavüch. Roj tzekleben-vi ri camic, pero re' xa c'a roj c'üs na. Q'uiy pokonül takon-pe pa kavi' richin tiketamaj, pero re' xa c'a c'o kac'aslen. \v 10 Y stape' (aunque) nkubison, xa nkuquicot chuka'. Roj rojc'o pa meba'il, pero chuka' c'o ri c'o kiq'uin richin nkaya' cheque ri ch'aka, richin que nyebeyomür. Y chuka' stape' (aunque) manak kachajin, xa nkutiquer nkabij que kachajin ronojel. Y ronojel c'a re' nuc'ut que roj rusamajela' vi ri Dios. \p \v 11 Roj man jun c'a ri man ta nkabij chive rix hermanos ri rixc'o chiri' pa tinamit Corinto. Ronojel vi c'a ri xkabij yan chive, ketzij. Ri kánima, más vi c'a nim rubanun chin nyixkajo' rix. \v 12 Rix nyixc'o-vi c'a pa kánima roj, juis ic'ojlibül ri c'o chiri', xa ja rix ri man jun vit c'ojlibül c'o pan ivánima richin rojc'o ta roj chiri', xa juis co'ol ibanun chin ri ivánima. \v 13 Nquich'o-vi c'a iviq'uin cachi'el ta rix valc'ual y ninc'utuj c'a chive que tinimirsaj ri ivánima chin nkujijo' roj. Nkujijo' c'a, roma roj nyixkajo-vi. Tibana' c'a cachi'el ri nkabün roj iviq'uin. \s1 Tichajij c'a ivi' chuvüch ronojel ri xa man ch'ajch'oj tüj \p \v 14 Rix man quixoc cachibil c'a ivi' quiq'uin ri vinük ri man quitaken tüj ri Cristo, roma man junan tüj ic'aslen quiq'uin. ¿Roma nuc'uaj ta comi ri' jun c'aslen choj riq'uin jun ri xa man choj tüj? ¿Jabel comi ncachibilaj-qui' ca'i' c'aslen quiri'? ¿Junan ta comi c'a ri sük y ri k'ekun richin nquic'uaj ta qui'? \v 15 ¿Man nijun c'a oyoval chucojol ri Cristo riq'uin ri Belial ri nbix chuka' Satanás chin? ¿O man jun tüj comi rucojol jun ri ntaken riq'uin jun ri xa man ntaken tüj? \v 16 ¿Man jabel tüj comi c'a nuc'uaj-ri' ri racho ri Dios quiq'uin ri vachbül? Roma rix rix racho vi ri c'aslic Dios. Ri Dios quiri' vi c'a rubin: \q1 Nquic'uje' y nquibiyin c'a quiq'uin. \q1 Rije' nye'oc-vi c'a nutinamit \q1 y yin nquinoc qui-Dios. \m \v 17 Roma c'a ri' rix nch'o-vi c'a chuka' ri Ajaf Dios chive y nbij c'a: \q1 Quixel-pe chiquicojol ri man ye vichin tüj yin. \q1 Tijacha-pe-ivi', y man titz'om-apu ri xa chuvilüj c'aslen, \q1 richin que yin nyixinc'ul. \q1 \v 18 Yin nquinoc c'a Tata'aj ivichin rix \q1 y rix nyixoc numi'al-nuc'ajol. \q1 Quiri' c'a nbij ri Ajaf Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a'. \c 7 \p \v 1 Ri tzij c'a ri xinbij yan ka chive, bin vi c'a roma ri Dios. Romari' rix hermanos ri juis nyixinjo', kach'ajch'ojrisaj c'a ki'. Tikachajij c'a ri kach'acul y ri kánima chuvüch ronojel ri xa man ch'ajch'oj tüj. Ri Dios xojrujüch yan c'a pe chuvüch ri'. Tikaxbij c'a ki' chuvüch rija' y tikajacha' c'a e ki' chuvüch ri c'aslen ri xa man ch'ajch'oj tüj. \s1 Ri Pablo nyerujo-vi ri hermanos aj-Corinto \p \v 2 Y roma roj xa man jun c'a itzel ri kabanun ta chive, tinimirsaj c'a ri ivánima chin nkujijo', richin que ja chiri' nkuc'uje-vi. Roj xa man jun c'a ri kayojon ta runojibül, man jun ri kach'acon tüj. \v 3 Ri tzij ri c'ateri' ninbij-ka yin, man xinbij tüj ka richin que ninya' chivij rix. Man quiri' tüj. Roma yin xa xinbij yan c'a ka pa nabey que nyixc'o-vi pa kánima, y man jun nyelesan ri' que nyixkajo'. Ri camic man ntiquer tüj, y quiri' chuka' achique na ri nkac'ulachij tok c'a roj c'üs man ntiquer tüj. \v 4 Yin ronojel ri ninna' pa vánima ivoma rix, ninbij c'a chive, y romari' vocomi ninbij chive que yin juis nquiquicot ivoma rix. Rix nicukuba-vi nuc'u'x, y jari' ri nibanun chuve yin que juis nquiquicot chupan ronojel pokonül. \p \v 5 Roj c'o-vi c'a pokonül nkac'usaj, y jari' chuka' ri xkac'usaj-pe tok xojka-pe chere' pa ruch'ulef Macedonia. Xa man nkutuxlan tüj c'a ba' pa ruk'a' ri pokonül. Quiri' vi c'a nkac'ulachij riq'uin ronojel. Ri kiq'uin ka roj nkatij c'a pokonül roma ri kánima nk'oxon roma man jun ketaman tüj achique ibanun y romari' c'o xbiri' kiq'uin, y ronojel chikij nkatij chuka' pokonül roma ri oyoval ri nban cheke. \v 6 Pero ri Dios xa nucukuba-vi quic'u'x ri achique poynük cheque y romari' xucukuba' kac'u'x roj, riq'uin ri xka-pe ri hermano Tito. \v 7 Ri hermano Tito xucukuba-pe kac'u'x man xe tüj c'a roma ri xka-pe kiq'uin y xkatz'et ruvüch, man quiri' tüj. Rija' xa xucukuba-pe chuka' kac'u'x roj chere' roma rix xicukuba-vi c'a pe ruc'u'x chila'. Xuya-pe chuka' rutzijol cheke que rix xa nkujijo-vi, que rix xa nyixbison vocomi roma ri man chanin tüj xixtiquer xichojmirsaj ri xbanatüj. Y chuka' xutzijoj-pe que rix juis nitij ik'ij richin nibün ri nubin yin chive. Ronojel c'a ri', xbün c'a chuve que juis xquicot ri vánima. \p \v 8 Vocomi, yin man ninna' tüj chic c'a ri raral ri carta ri xintük-e chive, stape' (aunque) pa nabey xbün-vi chuve que juis vi xinnuc que man ta quiri' rubanic xinbün-e chin, roma xixinya-vi pa bis. Vocomi, man nquibison tüj chic romari', roma xa jun oc tiempo ri xixruya' pa bis ri carta ri'. \v 9 Vocomi nquiquicot-vi c'a, pero man roma tüj c'a ri xixinya' pa bis, man quiri' tüj, nquiquicot roma ri bis xbün chive que xtzolin-pe ic'u'x. Rurayibül vi c'a ri Dios que xixc'uje' pa bis, roma si xa man ta xixc'uje' pa bis, c'ayuf ta chive rix, roma man ta xtzolin-pe ic'u'x, y ri' koma ta roj, roma xa man jun ri xkabij chive. \v 10 Roma tok rurayibül vi ri Dios ri bis, ri bis ri' nbün chin achique na modo que ntzolin-pe ruc'u'x, y riq'uin ri' ncolotüj. Y ri nbanun quiri' man jun bey c'a ntzolij-ri' chirij roma ruyon utz ri nuc'ün-pe chin. Jac'a ri bis ri c'o quiq'uin ri vinük ri c'a quiyo'on na cánima riq'uin ri ruch'ulef, xa camic c'a ri nuc'ün-pe cheque, y man nbün tüj cheque que ntzolin-pe quic'u'x. \v 11 Xaxe titz'eta' achique chi samaj xbün pa tak ic'aslen ri bis ri xuya' ri Dios chive. Chanin c'a xibün richin xichojmirsaj ronojel. Xik'alajrisaj-vi c'a pe chuve que xa man ja tüj rix ri c'o ibanun. Man xka' tüj c'a chive ri rubanun ri jun, que kajnük pa mac. Xixbij-ivi' roma xk'ax chive ri achique banatajnük. Nkujijo-vi. Nitij ik'ij richin nibün ri rurayibül ri Dios, y chuka' jari' xivelesaj-e ri jun ri xmacun. Ronojel c'a pa ruch'ajch'ojil ri xibün chin. \v 12 Tok yin xinbün-e ri carta y xintük-e chive, man xe tüj c'a roma ri jun ri xbanun ri mac. Man quiri' tüj. Y chuka' man xe tüj roma ri jun ri achique chok chin xban-vi ri itzel. Man roma tüj chuka' ri'. Xa richin c'a que tivetamaj y tik'alajin chivüch que roj juis vi nkajo' nyixkato', richin man ta nc'ulachitüj quiri' chi'icojol. Ri Dios nutz'et-vi c'a pe que quiri'. \p \v 13 Y roma c'a rix xcuker ivánima tok xichojmirsaj ri banatajnük, roma chuka' ri' roj xcuker c'a kac'u'x. Pero más vi c'a xojquicot tok xkatz'et ri hermano Tito que juis nquicot ránima petenük tok xtzolij-pe chila' iviq'uin rix. Rix xiya' c'a pe ruchuk'a' ri ru-espíritu. \v 14 Vocomi man nc'atzinej tüj que nquiq'uix ta chuvüch ri Tito, roma tok c'a man jani c'a tibe chila' iviq'uin, yin xintzijoj chin que rix galán rix jabel y ronojel c'a nk'ax chive. Yin chi jumul vi c'a ja ri ketzij ri nubin chive, y vocomi ketzij vi chuka' xk'alajin ri xinbij-e chin ri Tito pan ivi' rix, y man choj tüj c'a quiri' ri xinya' ik'ij riq'uin ri nutzij. Rix rix quiri' vi. \v 15 Ri Tito juis vi c'a nyixrujo' vocomi, más que chuvüch tok c'a man jani tapon iviq'uin. Nka-vi c'a chuc'u'x que tok rija' xapon iviq'uin, ixbin-ivi' y nyixbarbot roma riq'uin ba' xa man ibanun tüj ri achique c'uluman que ibanun ta. Ivoyoben c'a ri achique tzij ruc'uan-e rija' chive. Y chuka' nka-vi c'a chuc'u'x que rix juis nyixtaken tzij. \v 16 Yin juis vi c'a nquiquicot, roma c'uluman que ninya' vánima iviq'uin chi jumul. \c 8 \s1 Ri hermanos aj-Corinto utz que nyeto'on ta cachi'el ri xeto'on ri hermanos aj-Macedonia \p \v 1 Hermanos, quiri' c'a chuka' nkajo' nkaya' rutzijol chive pari' ri samaj ri xbün ri Dios pa tak cánima ri jun molaj hermanos ri yec'o chere' pa ruch'ulef Macedonia. Juis vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios ri xbün rija' pa tak cánima, y quiri' chuka' ri utz xquibün rije'. \v 2 Roma, stape' (aunque) que juis pokonül ri nquic'usaj, rije' xequito-vi-e ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén, xequito-vi-e riq'uin ri jampe' xetiquer xquiya'. Juis vi c'a quicot c'o pa tak cánima, romari'. Y roma chuka' nyetajin chuc'usasic pokonül rije' roma ri manak quichajin, romari' nquina' que c'uluman que nyequito' ri hermanos ri quiri' chuka' quic'ulachin, cachi'el xa ta ye beyoma'. \v 3 Ketzij vi ri ninbij yin chive, que rije' xquiya' ri jaru' ri nyetiquer nquiya', y hasta xquiya' más chin ri jani' oc c'o quiq'uin. Xquibün-vi más chin ri nyetiquer nquibün. Y quiq'uin vi c'a rije' xpu'u-vi que xquibün quiri'. \v 4 Ja rije' ri xec'utun favor cheke que tikaya' k'ij cheque richin nyetiquer ta nyeto'on chuka' rije' tok nkamol-e ri to'onic ri nkac'uaj cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. \v 5 Roj man jun bey c'a xkoyobej tüj quiri', roma man xe tüj c'o ri xquiya' richin c'o nuc'u'üx cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén, man xe tüj c'a ri' xquibün. Rije' xa xquiya' apu chuka' qui' pa ruk'a' ri Ajaf Dios richin nquibün ri nrajo' rija', y jari' ri más rakalen. C'ateri' chuka' xquijüch qui' chubanic ri samaj ri katz'amon rubanic roj. Cachi'el ri rurayibül ri Dios. \v 6 Y romari' tok roj nkachilabej c'a chin ri hermano Tito que titzolij c'a chila' iviq'uin pa tinamit Corinto, y ri tumin ri xutz'om can rumolic ri chi'icojol chila', teruq'uisa' c'a rumolic, roma ri samaj ri nibün rix jun samaj richin utz. \v 7 Rix juis vi iyo'on ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo. Juis vi etamabül c'o iviq'uin. Y tok rix nibij ri etamabül ri' jabel c'a rubixic nibün chin. Nyixbanun vi juis ri utz, y juis nkujijo' roj. Roma c'a ri' xa quiri' chuka' tibana' vocomi riq'uin ri samaj richin utz nyixbanun. Rix tiya' ri jaru' nyixtiquer niya' cheque ri ch'aka chic hermanos. \p \v 8 Yin man ninbij tüj c'a chive que nc'atzinej que quiri' tibana'. Man quiri' tüj. Ri ninjo' yin chive ja ta que rix nibün cachi'el ri nquibün ch'aka hermanos. Rije' pa cánima c'a xpu'u-vi richin xquimol ri tumin. Rix tik'alajrisaj c'a chuka' que nkujijo'. \v 9 Ivetaman chic c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo. Rija' roma c'a juis xixrujo', roma c'a ri' tok ivoma rix xc'uje-ka-pe chere' chuvüch ri ruch'ulef. Xuya' can ri rubeyomal. Xoc c'a jun vinük ri man jun ruchajin. Rija' xbün quiri' richin que roj nkil ta c'a ri ketzij beyomül. \p \v 10 Y vocomi yin c'o c'a jun ri ninjo' ninc'uxla'aj chive y utz vi nbün chive rix. Y jare' ri ninjo' ninc'uxla'aj chive: junabir c'a can ri xalüx pan ivánima richin xitz'om rumolic ri tumin quichin ri ch'aka chic hermanos. \v 11 Vocomi tiq'uisa' c'a pari', tiq'uisa' rumolic ri tumin. Cachi'el c'a tok xpu'u ri rayibül iviq'uin, c'a quiri' ta ri nibün vocomi. Yin man ninbij tüj c'a que nc'atzinej que niya' q'uiy, man quiri' tüj, xa xe c'a ri jani' ri nyixtiquer niya', xaxe ri' tiya'. \v 12 Roma si xa ja pan ivánima xalüx-vi-pe ri rayibül ri', ri Dios nuc'ul-vi c'a chivüch ri xa jani' oc ri nyixtiquer niya', roma rija' man nroyobej tüj c'a que q'uiy niya', y xa manak ichajin. \p \v 13 Ri ninbij c'a chive man richin tüj que nyixinya' pa c'ayuf rix y ri nyec'ulun ri ito'onic rix jabel nyec'uje', man quiri' tüj. \v 14 Xaxe roma nc'atzin que junan ta ivüch quiq'uin ri manak quichajin. Roma vocomi rix c'o ri ichajin y romari' c'uluman richin nye'ito' ri ch'aka chic hermanos. Roma xa man jun etamayon achique ri nc'ulachitüj, y riq'uin ba' ri chikavüch apu rix nc'atzin jun to'onic chive, y chiri' xa ja yan chic rije' ri nyeto'on ivichin rix. \v 15 Y chi'icojol rix nbanatüj c'a cachi'el nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Man roma tüj que yec'o israelitas q'uiy maná richin nquic'ux ri xquimol, romari' c'a c'o ta xquiyüc can richin ruca'n k'ij, man quiri' tüj, xaxe xerubün ri xquimol. Y ri ch'aka chic ri xa ba' oc ri xquimol can, xerubün chuka' y man xevayjan tüj c'a. Quiri' c'a ri tz'iban can. \s1 Ri hermano Tito y ri ye ca'i' chic rachibil \p \v 16 Y yin juis c'a nquimatioxij chin ri Dios, roma rija' xuya-vi c'a pa ránima ri hermano Tito richin que juis nyixruc'uxla'aj rix, cachi'el ninbün yin. \v 17 Rija' pa ránima c'a xpu'u-vi que c'uluman que nbe c'a chila' iviq'uin. Quiri' xunuc roma juis xixruc'uxla'aj-e y man xaxe tüj roma ri xkabij chin que c'uluman que nbe chila' iviq'uin richin nyeruq'uisa' can rubanic ri samaj ri rutz'amon can chi'icojol. \p \v 18 Y richin c'a que nrachibilaj-e ri hermano Tito, nkatük-e jun hermano chirij. Ri hermano ri' ja ri jabel etaman ruvüch coma conojel molaj hermanos, roma jabel samajnük chutzijosic ri utzilüj tzij richin colonic. \v 19 Y ri hermano ri nrachibilaj-e ri hermano Tito, etaman-vi ruvüch y cha'on c'a coma ri molaj hermanos richin nkachibilaj chupan ri bey richin nkac'uaj ri to'onic cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. Ri to'onic re' jachon c'a pa kak'a' roj richin nyekajacha' chiquivüch ri hermanos ri manak quichajin, y riq'uin ta c'a ri nkabün, ri Ajaf Dios nuc'ul ta c'a ruk'ij. Y re' nuc'ut ta chuka' que riq'uin ronojel ivánima niya-e ri to'onic ri'. \v 20 Roj man nkajo' tüj c'a que nyepu'u tzij chikij, romari' man kayon tüj roj ri nkumolon y nkujachon richin ri to'onic ri juis nim vi. \v 21 Roma roj man nkajo' tüj c'a que xaxe ta chuvüch ri Ajaf Dios nk'alajin-vi que ronojel ri nkabün, pa ruch'ajch'ojil vi, man quiri' tüj, xa nkajo' c'a chuka' que quiri' tik'alajin chiquivüch ri vinük, que pa ruch'ajch'ojil vi nkabün ronojel. \p \v 22 Y quiq'uin c'a ri ca'i' hermanos ri nyebe chila' iviq'uin, nkatük-e jun chic hermano ri ketaman-vi roj que nutij-vi ruk'ij chubanic achique na samaj richin ri Dios. Y vocomi juis vi ri rayibül ri c'o riq'uin richin que napon chila' iviq'uin, roma ri rac'axan pan ivi' rix, y romari' rija' ruyo'on ránima nberubana' ri samaj ri rutz'amon rubanic chi'icojol. \v 23 Ri hermanos c'a ri nye'apon chila' iviq'uin, que ye oxi' galán ye utz. Roma ri hermano Tito vachibil vi, y nquiruto' c'a chubanic ri samaj chi'icojol rix. Y ri ye ca'i' chic hermanos, rije' ye takon c'a pe coma ri jun molaj hermanos, y roma ri c'aslen ri quic'uan rije', ri Cristo nuc'ul-vi ruk'ij. \v 24 Vocomi rix tic'utu' c'a ri utz ri c'o iviq'uin riq'uin ri sipanic ri niya' y napon ta c'a rutzijol c'a quiq'uin ri jun molaj hermanos, que rix nye'ijo'. Cachi'el ta c'a ri itzijol ri kelesan roj, que galán rix jabel. \c 9 \s1 Ri Pablo retaman que ri hermanos aj-Corinto nyeto'on-vi \p \v 1 Man nc'atzin tüj c'a que yin c'o ta más nintz'ibaj-e chive que tiya' ri to'onic quichin ri hermanos ri yec'o pa tinamit Jerusalén. \v 2 Roma vetaman c'a que c'o-vi rayibül iviq'uin richin niya' ri to'onic ri'. Y jari' ri nintzijoj yin cheque ri hermanos chere' pa ruch'ulef Macedonia, que rix hermanos ri rix c'o chila' pa ruch'ulef Acaya ja yan ri junabir ri ivoyoben chic richin niya' ri to'onic ri nc'atzin cheque ri hermanos aj pa tinamit Jerusalén. Y ri rayibül ri c'o iviq'uin rix, jari' ri xyo'on cuchuk'a' juis ye q'uiy cheque ri hermanos, richin chuka' nyeto'on rije'. \v 3 Y nyentük c'a e ri hermanos chila' iviq'uin, richin que ri utz nutzijon pan ivi' ketzij ta vi nbec'ulun-pe, y man ta nbec'ulun-pe que ronojel ri utz nubin pan ivi' xa man jun chin ri' ri nibün. Richin quiri' imolon ta chic c'a ri to'onic ri nitük cheque ri hermanos, cachi'el ri nutzijon pan ivi'. \v 4 Y riq'uin ba' xa yec'o ta hermanos aj chere' pa ruch'ulef Macedonia ri nyebe chuvij c'a chila' iviq'uin, y rix xa c'a man jun tüj to'onic imolon ri nkujapon, xa niya' c'a iq'uix rix y niya' chuka' kaq'uix roj ri jabel roj kach'o'on pan ivi'. \v 5 Romari' yin xinnuc-vi c'a y xinbij cheque ri hermanos que nabey quebe rije' c'a chila' iviq'uin y tequiq'uisa' rumolic ri to'onic ri xalüx pan ivánima que nijo' niya', richin quiri' ri to'onic ri niya' man tik'alajin que riq'uin uchuk'a' nkelesaj chive, man quiri' tüj, xa nk'alajin ta jabel que iviq'uin rix xalüx-vi-pe. \p \v 6 Y yin ninjo' c'a ninc'uxla'aj chive: Que jun ticoy ba' oc cosecha nrelesaj, tok xa ba' oc nutic. Jac'a ri ticoy ri q'uiy nutic, q'uiy vi c'a ri cosecha nrelesaj. \v 7 Chi'ijujunal rix tiya' c'a ri jani' ri nyixtiquer niya', cachi'el ri xbij ri ivánima chive. Man tiya' c'a ri to'onic riq'uin bis, ni man tiya' chuka' xaxe roma xc'utux chive. Man tibün quiri'. Xa riq'uin c'a quicot tiya' ri to'onic, roma ri Dios nyerujo-vi ri nyebanun quiri'. \v 8 Y juis c'a q'uiy ri utz ri nic'ul riq'uin ri Dios roma rija' juis uchuk'a' c'o riq'uin. Ronojel ruvüch utz nuya' c'a pe chive, richin que chi jumul c'o ri nicusaj y c'o chuka' richin nye'itij ri ch'aka chic. Richin vi que nye'ibanala' ri utz. \v 9 Cachi'el vi ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: \q1 Xuya-xutaluj chiquivüch ri manak quichajin. \q1 Ri utz ri nbanun rija' quiri' vi richin chi jumul. \q1 Quiri' c'a ri tz'iban can. \m \v 10 Ri Dios nuya-vi ri ija' chin ri ticoy, richin quiri' c'o ri nutic-ka, y tok ri Dios nbün-pe que nvachin ri tico'n ri', jari' c'a ntoc ruvay. Y quiri' chuka' nbün ri Dios chive rix, nuya' y nuq'uiyirsaj c'a chivüch ri c'o iviq'uin, richin que q'uiy ta utz ri nibanala'. Y ronojel c'a ri utz ri nibanala' rix, ri Dios nbün c'a chin que c'o juis utz nuc'ün-pe. \v 11 Roma riq'uin c'a ri nuya' ri Dios chive, c'o-vi c'a nc'uje' iviq'uin, cachi'el jun beyon, y chi jumul nyixtiquer niya' cachi'el ri nrajo' ri ivánima. Y tok roj nyekajacha' pa quik'a' ri hermanos, juis c'a matioxinic nuc'ün-pe chin ri Dios. \v 12 Roma ri samaj ri nibün rix tok niya' ri to'onic quichin ri hermanos, man xaxe tüj nyeruto' ri hermanos chupan ri pokonül ri nyetajin chuc'usaxic, man quiri' tüj, xa nuc'ün c'a pe juis matioxinic chin ri Dios. \v 13 Y roma ri niya' rix cheque rije', romari' rije' juis nquiya' ruk'ij ri Dios, roma nquina-vi que ketzij ri nibij rix que ic'uan ri nbij ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. Chuka' rije' nquiya' ruk'ij ri Dios roma xalüx-pe pan ivánima que c'o niya' cheque rije' y roma chuka' quiri' nibün quiq'uin conojel ri hermanos. \v 14 Rije' nquic'utuj-vi ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios pan ivi'. Nyixquijo' roma ri nibün coma rije', que juis ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios c'o iviq'uin. \p \v 15 ¡Matiox c'a chin ri Dios roma ri Ruc'ajol, ri Rusipanic cheke roj! Jun Sipanic ri man nilitüj tüj achique rubixic riq'uin tzij, roma juis nim. \c 10 \s1 Ri Pablo rusamajel vi ri Dios \p \v 1 Yin Pablo ye q'uiy vi c'a nyetzijon vichin y nquibij c'a: Tok ri Pablo c'o-pe kiq'uin galán jabel, juis nuch'utinirsaj-ri' nch'o-vi cheke, jac'a tok nüj c'o-vi, xa man quiri' tüj chic nbün kiq'uin. Rija' manak ruq'uix chic nbij-pe tzij cheke, nquibij. Pero ri' man ketzij tüj. Xa man quiri' tüj ri ninbün yin. Roma tok yin c'o c'a ri ninc'utuj chive rix que nibün ta, ninch'utinirsaj-vi' cachi'el xbün ri Cristo. \v 2 Ri ninjo' yin ja ta que ichojmirsan chic ronojel, utz ta chic rix benük tok yin nquinapon chila' iviq'uin. Roma si xa c'a man jani ichojmirsan tüj ronojel tok nquinapon, ja yin ri nc'atzinej que nquichojmirsan. Y yin man ninjo' tüj nincusaj ri uchuk'a' c'o pa nuk'a'. Cachi'el ri nunojin que ninbij cheque ri nyebin chuvij que xa ja ri ninrayij yin ri ninbün y xa man ninbün tüj ri rurayibül ri Ajaf Dios. \v 3 Y ketzij c'a ri' que roj vinük, pero roj man nkabün tüj cachi'el nbün jun achique na vinük, ri xa ja ri ruchuk'a' rija' ri ncusaj. Roj man quiri' tüj nkabün tok nkabün oyoval riq'uin ri itzel. \v 4 Ri nkacusaj roj man ja tüj c'a ri kuchuk'a' roj. Ri nkucusaj roj richin nkabün oyoval riq'uin ri itzel ja ri ruchuk'a' ri Dios, ri ntiquer-vi nch'acon chirij ri itzel stape' (aunque) jabel ri rutobal rubanun. \v 5 Nyekakasaj-vi c'a ri tzij ri nyequipaba' chikavüch y nyekakasaj chuka' conojel ri c'o-vi quik'ij nquina' y man nquiya' tüj k'ij que nquetamaj tüj ruvüch ri Dios. Roj nyekatz'om-vi c'a ri c'o nojibül quiri' tak quiq'uin y nyekaya' pa ruk'a' ri Cristo richin nquitakej ta rutzij cachi'el ri c'uluman que nquibün. \v 6 Vocomi, rix man nyixtaken tüj c'a tzij, pero tok nitakej tzij y nibün ri achique nbij ri rutzij ri Dios chive, jari' tok nkaya' jun castigo pa quivi' ri ch'aka chic ri xa man nquich'utinirsaj tüj qui' richin nquitakej tzij. \p \v 7 Rix itzel nyixch'o chikij xaxe riq'uin ri nkujitz'et, pero man ivetaman tüj c'a ri utz ri c'o pa tak kánima. Si c'o c'a ri nunucun-ka que rija' richin vi ri Cristo, xa tunojij c'a ka que si rija' richin chic ri Cristo, quiri' chuka' tunucu' chuka' pa kavi' roj, que roj roj richin vi ri Cristo. \v 8 Roj roj rusamajela' vi ri Ajaf Jesucristo roma ruyo'on-vi uchuk'a' pa kak'a'. Y chuka' ninbij chive que c'a c'o más uchuk'a' yo'on pa kak'a', y man q'uixaj tüj richin ninbij chive, roma quiri' vi. Pero roj man rojc'o tüj c'a richin nyixkaq'uis, roj rojc'o pero richin nyixkato', richin quiri' nyixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen. \v 9 Man c'a tik'alajin chivüch que ri vuj ri nyentük-e iviq'uin xaxe richin nyixinxbij. \v 10 Roma ketzij vi que yec'o chive rix ri nyetzijon cha que yin tok c'o vuj nyentük-e chive, chupan ri' ruyon tzij ri ye pokonül y juis cuchuk'a' ri nyentz'ibaj-e. Pero tok nquinapon cha chila' iviq'uin xa man jun cha cuchuk'a' ri nutzij, que xa man jun cha rakalen ri rubanic ri nutzij. \v 11 Pero ri nbin quiri' xaxe ninjo' c'a ninbij chin que cachi'el vi rubanic ri tzij ri nubin-e chupan ri vuj ri ye nutakon-e, quiri' c'a chuka' nyenbana' tok nquinapon chila'. Roma man xe tüj c'a tok man yinc'o tüj apu iviq'uin nquitiquer ninbün quiri' pa tak vuj. Yin y ri ye vachibil, nkabün-vi c'a ri c'uluman que nkabün iviq'uin. \p \v 12 Roj man nkabün tüj c'a cachi'el ri nquibün rije'. Man nkachibilaj tüj c'a ki' quiq'uin, y chuka' man roj junan tüj quiq'uin, roma rije' quiyon nquibün que c'o juis quik'ij. Rije', man pa rubeyal tüj c'a ri nquibün, roma xa quina'oj oc rije' nbin quiri' cheque. Chiquivüch rije' ja rije' ri más ye utz, nquibij rije'. \v 13 Roj, man nkabün tüj c'a cachi'el nquibün rije', chi nüj ta nkujapon-vi, xaxe richin que nkabün que c'o juis kak'ij. Ri kasamaj roj xaxe napon c'a ape' ri nrajo-vi ri Dios y man nkamüj tüj quisamaj ri ch'aka chic samajela'. Ri samaj c'a ri ruyo'on ri Dios chuve yin y ri ye vachibil richin que nkabün, napon c'a chuka' iviq'uin rix. \v 14 Y man juis tüj c'a nüj xojapon-vi, roma roj yo'on k'ij cheke que nkusamüj chi'icojol. Ja roj c'a ri xojapon pa nabey ri chila' iviq'uin y xojapon c'a chila' roma ri kac'uan-apu ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. \v 15 Y man jun vi c'a nc'atzin que roj nkaya' kak'ij roma ri samaj banun coma ch'aka chic. Ri koyoben c'a roj ja ta ri nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y tok yo'on chic jabel ivánima, ivoma ta rix más nüj napon-vi ri rutzij ri Dios. Roma ri Dios quiri' vi ri rurayibül, que nkac'uaj ta ri rutzij pa ch'aka chic lugar ri ape' nrajo-vi rija'. \v 16 Y riq'uin ri quiri', roj nkatzijoj ta c'a ri utzilüj tzij richin colonic más c'a cala' chin ri itinamit rix. Y riq'uin ri quiri' roj man nkujapon tüj ape' yec'o chic samajela' nyesamüj y c'o chic samaj quibanun. Roj man c'uluman tüj c'a que nkaya' kak'ij roma ri samaj banun coma ch'aka chic. \p \v 17 Y si c'o jun ri nbin que juis nimak' tak samaj ri ye rubanalun, más ta utz que man nyerubila' quiri', xa más utz tubij que ja ri Ajaf Dios banayun ronojel. \v 18 Roma ri xa ruyon ka rija' nbij que c'o ruk'ij, man nbij tüj chi tzij que quiri' chuvüch ri Dios. C'a ja na ri Dios ri nbin, si quiri' o xa man quiri' tüj. \c 11 \s1 Ri Pablo nbison roma ri hermanos aj-Corinto nka' chiquivüch ri tijonic ri xa man ketzij tüj \p \v 1 Stape' (Aunque) yin q'uiy tzij ri nyenbij chive, tzij ri xa ye nucun, man nucun tüj ri nye'el pa nuchi', ninc'utuj c'a favor chive rix que quinicoch'o' ba'. Roma xa jari' ri rurayibül ri vánima que nink'alajrisaj chive. \v 2 Roma yin nutz'eton c'a achique chi c'aslen ri ic'uan. Nyixinchajij-vi c'a riq'uin ri nyixbanun cachi'el nbün ta ri Dios iviq'uin si ta nka-pe. Riq'uin vi c'a rija' petenük-vi ri nyixinchajij riq'uin ri ic'aslen. Roma rix xitakej c'a ri Cristo tok yin xintzijoj ri rutzij chive. Rix cachi'el c'a jun xtün ri nyec'ule' yan riq'uin jun ala' ri ntoc rachijil. Ch'ajch'oj vi c'a tok njach-e pa c'ulanen. Quiri' c'a rubanic ri ic'aslen ninjo' yin que rix ic'uan tok nyixbe chila' riq'uin ri Cristo. \v 3 Pero yin nuxbin-vi', roma man xa tibanatüj cachi'el xbanatüj riq'uin ri Eva ojer can. Rija' xch'acatüj c'a pa ruk'a' ri cumütz, riq'uin ri jabel oc rubanic nch'o. Y quiri' chuka' rix, xa riq'uin jun nyo'on ina'oj, njalatüj ri ina'oj, y ri' nbün chive que rix nijo' niya' can ri Cristo y man ta chic niya' ivánima riq'uin. \v 4 Roma rix cachi'el xa juis nyixquicot riq'uin jun ri napon iviq'uin y xa man ja tüj ri Jesús ri xkatzijoj roj chive ri nutzijoj ri jun chive, xa jun chic. Y quiri' chuka' juis nyixquicot riq'uin tok nusuj jun chic espíritu chive y xa man ja tüj ri' ri xic'ul pa nabey. Y chuka' nyixquicot riq'uin tok nbij chive que c'o jun chic tzij richin colonic riq'uin. \v 5 Si nyixquicot riq'uin jun vinük quiri', xa más ta utz que ja ri viq'uin yin ri quiri' nibün. Roma yin nk'alajin que c'o uchuk'a' ri c'o pa nuk'a'. Yin man más yin co'ol tüj c'a que chiquivüch ri ch'aka chic achi'a' ri nquinuc y nquibij que ja rije' nimalüj tak apóstoles, pero man quiri' tüj. \v 6 Roma stape' (aunque) ta ri nutzij man katz ja tüj más rubanic tok nquich'o, pero vetaman-vi jabel ri achique ri nquinajin chubixic tok nquich'o. Y ri' ivetaman rix chuka' que quiri', roma achique na y ape' na quiri' kabanun, kabin-vi ri rutzij ri Dios. \p \v 7 ¿Chivüch rix xajan comi que yin man jun vajil xinc'utuj chive tok xinapon iviq'uin richin xintzijoj ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic? ¿Xajan comi que xinoc isamajel richin que rix c'o ik'ij ri vocomi? \v 8 Yin, richin c'a que xinbün ri rusamaj ri Dios chila' iviq'uin, ri vajil xinvelesaj c'a pe quiq'uin ri ch'aka chic molaj hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka chic tinamit. \v 9 Y tok yin c'o xc'atzinej chuve chila' chi'icojol, man jun chive rix ri xinya' ta aka'n chirij y xinc'utuj ta chin achique ri nc'atzinej chuve, man jun. Ri xc'atzinej chuve chiri', xa ja ri hermanos aj-Macedonia ri xe'apon viq'uin chila' ri xeto'on can vichin, richin xinc'o chupan ri k'ij ri'. Riq'uin vi c'a ronojel xintij nuk'ij que man jun aka'n xinya' chivij. Y c'a quiri' na ri ninnuc ninbün ri chinuvüch apu. \v 10 Y ri ninbij chive ketzij vi, roma ri Cristo c'o-vi viq'uin, que rix ri rixc'o pa ruch'ulef Acaya, man jun ri nbanun ta chuve que ninc'ul ta jun to'onic ivichin rix, roma chuve yin jun quicot vi que ninbün ri rusamaj ri Dios y nuyon c'a nintzuk-vi'. \v 11 ¿Achique comi roma? ¿Roma comi que yin man nyixinjo' tüj? Man quiri' tüj. Ri Dios retaman que yin nyixinjo-vi. \p \v 12 Y ri nubanun-pe que nintzuk-vi', c'a ninbün na quiri', roma ninjo' que riq'uin yin man ninc'ul tüj jun to'onic ivichin rix, nquitiquer ninvelesaj ri nojibül ri c'o quiq'uin ch'aka chic ri nyebin que ye rusamajela' ri Dios, pero xa man quiri' tüj. Richin quiri' rije' man nyetiquer tüj nquibij que ye junan vi kiq'uin roj. \v 13 Roma rije' ye ketzij apóstoles nquina', pero xa man quiri' tüj, xa ye samajela' ri nyech'acon. Nquibün que ye apóstoles richin ri Cristo, pero xa man ketzij tüj. \v 14 Y ri nquibün rije' man c'ac'a' tüj, que nquibün que ye ketzij tak apóstoles y xa man ye ketzij tüj apóstoles, roma xa quiri' chuka' nbün ri itzel-vinük. Rija' nbün que jun utzilüj ángel richin sük y xa man quiri' tüj. \v 15 Xa roma c'a ri', ri nquibün ri man ye ketzij tüj apóstoles, man c'ac'a' tüj. Man c'ac'a' tüj que ri ye rusamajela' ri itzel-vinük nquibün que ye samajela' richin ri chojmil. Pero pa ruq'uisbül xa nquic'ul c'a castigo, cachi'el c'a ri nuc'utuj ri itzel ri nyebanun. \s1 Ri Pablo nutzijoj ri achique ye ruc'ulachin pa rusamaj ri Dios \p \v 16 Y yin ninbij chive jun bey chic, que nijun nunucun que yin c'unük loco. Pero si quiri' ninuc, tiya' c'a k'ij chuve chin nquich'o cachi'el nch'o jun loco, richin quiri' que yin ta chuka' ninna' ta cachi'el nuna' jun loco nim rakün nuna'. \v 17 Ri Ajaf Dios man jun bey xbün tüj cachi'el ri ninbün yin vocomi, roma ninya' nuk'ij nuyon, y ri tzij ri nye'el pa nuchi', ruyon nucun man ye nucun tak tzij tüj. \v 18 Pero xa roma ri ye juis ri nquibün que c'o quik'ij, que c'o etamabül quiq'uin, que c'o quik'ij ri ojer tak quite-quitata', romari' yin chuka' quiri' ninbün. \v 19 Roma rix xa juis nyeka' chivüch y nye'ic'ul jabel ri xa man jun quetaman, y rix xa juis q'uiy etamabül iviq'uin. \v 20 Rix jabel c'a ina'on y jabel chuka' nitz'et que c'o ri nbanun chive que quixc'uje' chuxe' rutzij y nbün chive que cachi'el xa rix lok'on tak rusamajela'. Utz chuka' nina' rix que c'o jun ri ntajin nuya' ina'oj richin nyelesan chive ri ba' achique ichajin, que c'o ri palibeyon ivichin y man jun ik'ij chuvüch, y c'o chuka' nyo'on k'a' chi'ipalüj. Rix jabel c'a itz'eton ri'. \v 21 Stape' (Aunque) jun q'uixaj chuve yin que ninbij re', pero xa ketzij vi que quiri', roma roj manak vi kuchuk'a' que xkabün ta cachi'el ri nquibün ri ch'aka chive. \p Pero si ri ch'aka c'o-vi uchuk'a' quiq'uin que man nquixbij tüj qui' nyequibila' tzij richin nquiya' quik'ij, yin chuka' nquitiquer ninbün achique ri nquibün rije'. Ri tzij c'a ri nyenbij chive cachi'el xa pa nu-locura c'a nyenbila-vi. \v 22 Q'uiy c'a ri nquibila' rije'. Nquibila' que ye hebreos, pero ri' man xe tüj rije', yin chuka'. ¿Ye vinük israelitas rije'? Quiri' chuka' yin. ¿Ye ruxquin-rumam can ri Abraham rije'? Yin chuka' quiri'. \v 23 ¿Ye rusamajela' ri Cristo rije'? Yin chuka'. Pero vocomi nquich'o c'a cachi'el xa ta yin loco y romari' cachi'el xa nucun man nucun tüj ri nyenbij, que yin más yin samajel que chiquivüch rije'. Más samaj nubanun. Yin más ch'ayon yin que chiquivüch rije', roma hasta man nka' tüj chic chinuc'u'x jani' mul yin ch'ayon. Yin xinc'uje' pa cárcel más que chiquivüch rije'. Yin q'uiy mul chuka' yin xinapon chuvüch camic. \v 24 Ri nuvinak israelitas vo'o' c'a mul yin quich'ayon riq'uin tz'un (chicote) ri c'o q'uix tak ch'ich' chutza'n, treinta y nueve jich' c'a xinc'ul chi vo'o' mul, y xaxe c'a jujun jich' ri man xinc'ul tüj, roma jari' ri ntelesüs can pari', roma xa ja ta ri cuarenta ri nc'atzinej ta que xinc'ul. \v 25 Oxi' mul ri yin ch'ayon riq'uin xinc'a'y. Jun bey xinquic'ük chi abüj. Oxi' mul c'a benük can chuxe' ya' ri barco ape' yin benük-vi. Jun bey jari' xinc'uje' jun k'ij y junak'a' pari' ri mar. C'a nüj c'a chin ri ruch'ulef tok xinc'ulachij quiri'. \v 26 Q'uiy c'a ri ye nuc'usan pa tak bey chubanic ri rusamaj ri Dios. Roma ri bey ri ye nuc'usan yec'o rakün tak ya', elek'oma', ri nuvinak israelitas ri nye'etzelan vichin y quiri' chuka' ri ch'aka chic vinük ri xa man ye nuvinak tüj, pa tak tinamit, pa tak lugar ape' ye manak vinük, pari' ri mar, y coma ri man ye ketzij tak hermanos tüj. Q'uiy vi c'a ri nuc'usalon. \v 27 Yin juis yin samajnük y q'uiy pokonül nuc'usan: Nuc'usan cosic, nucoch'on nuvaran, nuc'usan vayjül y chaki'j-chi', nucoch'on tef y xq'uis-ka ri nutziek y man jun ninc'ün-vi, y chuka' q'uiy mul nink'atala-vi' richin man nquiva' tüj richin quiri' c'o c'a más samaj ninbün. \p \v 28 Y man xe tüj c'a ri' ri numol-ri' chuvij, xa c'a c'o chic ch'aka. Chuka' ri raral ri samaj ri nka' chuvij k'ij-k'ij, ri nojibül ri ninbün coma ri hermanos roma ri nyenc'uxla'aj-e, hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios achique na lugar. \v 29 ¿O c'o comi jun hermano ri manak ruchuk'a' y yava' nuna', y yin xa man nquiniman tüj rija'? Man quiri' tüj. Yin jari' c'a yinc'o-apu riq'uin. ¿O c'o ta comi jun hermano ntzak can roma jun chic y yin man ta nquiniman chin roma ri xban chin? Man quiri' tüj chuka'. Ri vánima q'uixaj nuna' roma ri xban chin. \v 30 Ronojel ri xinbij-ka nuc'ut que yin xa manak vuchuk'a'. Pero yin tok nc'atzin que ninya' nuk'ij, jari' ri nincusaj richin ninya' nuk'ij. \v 31 Ketzij vi ri ninbij yin. Y ri Dios, ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo, retaman que yin man nintz'uc tüj tzij. Retaman-vi c'a rija', ri c'o ruk'ij richin chi jumul. \v 32 Pa ri tinamit rubini'an Damasco c'o c'a ri xinc'ulachij. Ja yin ri quinojin que nquinquitz'om. Romari' ri gobernador richin ri rey Aretas xbij que quitz'am tok nquitz'et. Jabel vi c'a chajin ri tinamit richin man nquicolotüj tüj pa quik'a'. \v 33 Y xincolotüj-e pa quik'a', roma xinkasüs-e chuvüch ri xan ri banun riq'uin abüj ri rusutin rij ri tinamit. Chupan c'a jun chacüch xinquiya-vi ri xeto'on vichin y c'ateri' xinquikasaj-e pa jun ventana ri c'o chuvüch ri xan. \c 12 \s1 Ri Pablo nutzijoj que xapon yan c'a chila' chicaj \p \v 1 Y ketzij vi que man c'uluman tüj chuve yin que ninya' nuk'ij. Pero vocomi yin xaxe c'a nquich'o ba' pari' ri nuc'ut ri Ajaf Dios chuvüch ri nitaken richin. Roma c'o c'a ri nuc'ut chuvüch pan cachi'el tak achic', y c'o chuka' nyeruk'alajrisaj chuvüch. \v 2 C'o chic c'a catorce juna' ri' que jun achi ri vetaman ruvüch yin, xbe chila' chicaj y xtzolij chic pe. Rija' xuc'u'üx c'a chila' chicaj, y c'a pa rox caj xuc'u'üx-vi ape' c'o-vi ri Dios. Yin vetaman c'a ruvüch ri achi ri' que rutaken chic ri Cristo, xa ja ri man vetaman tüj yin ja ri achique rubanic tok xuc'u'üx, si riq'uin ri ruch'acul o xaxe ri ru-espíritu. Xaxe c'a ri Dios etamayon achique rubanic tok xuc'u'üx chila' chicaj. \v 3 Yin vetaman ruvüch ri achi ri', pero xaxe c'a ri Dios etamayon tok xuc'u'üx chila' chicaj, si c'üs y riq'uin ruch'acul xbe o xa man quiri' tüj. \v 4 Ri vetaman yin xaxe c'a que rija' xuc'u'üx c'a chila' chupan ri lugar richin quicot, ri ape' xerac'axaj tzij ri man nyetiquer tüj que nyebix chupan ri kach'abül roj aj-ruch'ulef, y chuka' ri tzij ri' man yo'on tüj c'a k'ij chin ri vinük richin que nbij ta rija'. \v 5 Ri achi ri xuc'u'üx c'a chila' chicaj c'o-vi c'a ruk'ij chinuvüch yin, y rija' c'uluman-vi que nuya' ruk'ij. Jac'a yin man jun bey ninya' tüj nuk'ij. Pero xa ta nc'atzin que ninya' nuk'ij, nintzijojola' ta ri ye nuc'ulachilon, y ronojel ri' xa nquik'alajrisaj que yin manak vuchuk'a'. \v 6 Pero man riq'uin tüj ri', si ta yin ninya' nuk'ij, pa rubeyal ta ri ninbün y man ta nc'ulun que man jun etamabül c'o viq'uin. Man quiri' tüj, roma yin xa ja ta ri ketzij ri ninbij, roma ri xuc'u'üx c'a chila' chicaj, ja yin. Pero yin man ninya' tüj c'a nuk'ij, richin quiri' man jun vinük ri tibanun más nim chuve, roma ri vinük xa man xe tüj chic ri nquitz'et o ncac'axaj pan avi' ri nquitz'et, xa nc'o chic ba' ruvi' nquiya' ak'ij. \p \v 7 Yin juis c'a ye nimak' ri ye ruk'alajrisan ri Dios chinuvüch. Y richin que ronojel re' man tiquibün chuve richin ninnimirsaj nuk'ij, romari' tok c'o pokonül cachi'el jun q'uix yo'on chin ri nuch'acul. Ri Ajaf Dios xuya-vi k'ij chin ri itzel-vinük que xutük-pe ri pokonül re'. Chi jumul vi c'a ntajin chinutz'amic. Y ri Ajaf Dios xucusaj ri pokonül ri' richin nbün chuve que man tinnimirsaj nuk'ij. \v 8 Y romari' tok yin oxi' yan c'a mul nuc'utun favor chin ri Ajaf Jesucristo que trelesaj-e ri nbanun chuve que nintij pokonül. \v 9 Pero ri Ajaf Dios xbij chuve: Rat xaxe c'a caquicot riq'uin ri utzilüj nusipanic y man jun chic ri nc'atzinej ta chave. Roma tok ncatajin chuc'usasic jun pokonül y manak chic avuchuk'a' nana' rat, yin nquic'uje' aviq'uin y ninya' ri uchuk'a' ri nc'atzin chave, xbij chuve. Romari' yin juis nquicot roma ri ye nuc'ulachilon y xa nquic'ut que manak vuchuk'a'. Y riq'uin ri' nka-vi c'a pe ri ruchuk'a' ri Cristo pa nuvi'. \v 10 Juis vi nquicot tok roma ri Cristo c'o ri nyenc'ulachila' y xa nquic'ut que manak vuchuk'a'. Nquicot tok c'o ri nquibün richin yinquiq'uixbisaj, nquicot tok c'o nyec'atzin chuve y xa man jun npu'u-vi, nquicot tok nquinetzelüs y nquicot chuka' pa k'oxon. Roma ja tok yin manak chic vuchuk'a' ninna', jari' tok npu'u vuchuk'a'. \s1 Ri Pablo nyerujo-vi ri hermanos aj-Corinto \p \v 11 Yin xa xinbün cachi'el jun vinük ri man jun etamabül riq'uin, roma xinya' nuk'ij. Pero xa ja rix xixbanun chuve que xinbün quiri', roma xa ja ta rix ri c'uluman que xixbin que yin c'o-vi nuk'ij. Ketzij na vi que yin ninna' que xa man jun nuk'ij, pero chuka' man ninna' tüj que yin más co'ol nuk'ij quiq'uin ri achi'a' ri nquinuc y nquibij que ja rije' nimalüj tak apóstoles pero man quiri' tüj. \v 12 Yin Pablo yin jun apóstol vi, roma tok xinbün ri samaj chi'icojol, xincoch' ronojel, xinc'ut c'a vi' que yin jun apóstol. C'o-vi c'a ri xenbün richin que xk'alajin chivüch que c'o-vi ri Dios viq'uin, que yin yin jun rusamajel y nk'alajin-vi que quiri'. Nk'alajin-vi chupan ri nuc'aslen. Rix xivetamaj c'a que yin rusamajel ri Dios roma q'uiy milagros ri xinbanala'. \v 13 ¿O c'o comi samaj ri xa man xbanatüj tüj ri chi'icojol rix y xinbün chiquicojol ri hermanos ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa ch'aka chic tinamit? ¿Achique ta c'a roma tok rix xina' que xa más co'ol ik'ij que chiquivüch ri ch'aka chic hermanos ri'? ¿O xa roma yin man jun nuc'utun chive? Si xa roma man nuc'utun tüj nuvay chive y ronojel ri nyec'atzin chuve, si romari', quinicuyu' c'a ba' roma ri nubanun chive. \p \v 14 Y vocomi c'a, yinc'o chic richin que nquinapon jun bey chic iviq'uin. Y nquibe iviq'uin vocomi jare' ri rox yan mul. Y ri nquinapon man c'a tinuc que c'o aka'n ninya' chivij. Man quiri' tüj. Yin xa man ja tüj c'a ri ichajin ri ninjo', yin ja rix ri nyixinjo'. Roma rix ivetaman c'a ri ninbij chive vocomi y nbanatüj chikacojol chere' chuvüch ri ruch'ulef: Xa ja ri tata'aj nmolon ri beyomül richin nuya' can cheque ri ralc'ual, y xa man ja tüj ri ac'uala' ri nyemolon beyomül richin nquiya' chin ri quitata'. \v 15 Romari' yin riq'uin c'a juis quicot nincusaj ri ninvil yin, y hasta yin nquiq'uis-ka chuka' roma juis ri nyixinjo' rix. Stape' (Aunque) rix man ta nquinijo' cachi'el ri nyixinjo' yin. \p \v 16 Y ri' yec'o c'a ri nyebin chuvij que yin cha man jun aka'n nuyo'on chivij, que c'o ta to'onic ri nuc'utun chive, pero yin cha xa yin bojoyin cha chubanic, y jabel cha nyixinch'acon y rix kajnük pa nuk'a' richin c'o tumin ninvelesaj chive. \v 17 Pero rix jabel ivetaman que man quiri' tüj. ¿O xixinch'üc comi yin riq'uin jun cheque ri hermanos ri xentük chila' iviq'uin? \v 18 Roma richin xintük ri hermano Tito chila' iviq'uin, nabey na xinc'utuj juis favor chin, y c'ateri' xbe rachibilan-e ri jun hermano. ¿Xixruch'üc comi ri hermano Tito? ¿Xitz'et comi que ri hermano Tito man ja tüj ri Lok'olüj Espíritu ri uc'uayon richin? Man quiri' tüj. Y cachi'el c'a uc'uan rija' roma ri Lok'olüj Espíritu, quiri' c'a chuka' yin uc'uan yin. ¿Y xitz'et comi que ri nbanun rija' chiquivüch ri vinük, man utz tüj? Man quiri' tüj chuka'. Y yin cachi'el c'a rija'. \p \v 19 ¿Ninuc comi rix que riq'uin ri tzij ri xkabij-ka nkutajin chikato'ic ki' chivüch? Man quiri' tüj. Roma chuvüch ri Dios que yin y ri ye vachibil nkuch'o quiri' chive, xa roma jun kabanun riq'uin ri Cristo. Xa richin vi c'a nyixkato' tok nkuch'o quiri' iviq'uin. Richin que nyixkato' chi'ivonojel rix ri juis nyixkajo', richin quiri' nyixq'uiy ta c'a riq'uin ri ic'aslen. \v 20 Roma ninna' yin que cachi'el xa tok nquinapon ri chila' iviq'uin, xa man choj tüj benük ri ic'aslen, cachi'el ri voyoben que benük. Y romari' yin ninbün c'a ri c'uluman que ninbün, y xa man ja tüj chic ri achique ivoyoben ri nyenbana' iviq'uin, xa man ja tüj chic samaj ri' ri nyenbana' can chi'icojol. Yin ninna' cachi'el xa c'o oyoval chi'icojol, itzel nina' rix cheque ri ch'aka chic roma ri utz yec'o, chuka' yec'o ri juis coyoval, ijachalon-ivi', c'o itzel tak tzij nye'ibila' chiquij ch'aka chic, nyixch'o chiquij ch'aka chic, man jun quik'ij nibün cheque ri ch'aka chic hermanos, y yec'o chuka' ri nye'ibün ri xa man jun rubeyal. Xa ja chic ri' ri nyenchojmirsala'. \v 21 Ri nk'oxon c'a chuve chupan ri jun bey chic ri nquinapon iviq'uin, ja ri achique ibanun tok nquinapon, roma riq'uin ba' nyenvila' que c'a ye q'uiy hermanos ri c'a yec'o na pa mac y man quimestan tüj rubanic ri tz'ilolüj tak ri nyixbanun. Ri achi'a' y ri ixoki' c'a nquicanola-qui' richin nyemacun. Man nquimestaj tüj rubanic ri nyebanun ri', y man nyeq'uix tüj chuka' chubanic. Ronojel ri' nuc'ün-vi-pe ok'ej chuve yin, y ri Dios nucusaj ri ok'ej re' richin que man jun nuk'ij nbün chuvüch. \c 13 \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 1 Y jare' ri rox mul ri nquinapon chila' iviq'uin. Y tok yinc'o chic chila' iviq'uin, si xa yec'o ri ye kajnük pa mac, xa riq'uin ye ca'i' o ye oxi' ri nyebin chiquij chiquijujunal ri ye kajnük pa mac que ketzij vi c'o quimac quibanun, riq'uin ri' nkatz'et achique c'uluman que nkabün quiq'uin chiquijujunal. \v 2 Man nincuy tüj chic c'a quimac ri c'a nyemacun. Roma tok xinc'uje' chila' iviq'uin pa ruca'n mul, xinbij yan c'a can cheque que si c'a quiri' nquibün tok nquinapon jun bey chic, man nyecolotüj tüj c'a chuvüch ri castigo ri nkaya' pa quivi', y vocomi, jare' ninbij chic e jun bey. Y quiri' c'a chuka' cheque conojel. Y ri ninbij c'a chive vocomi, cachi'el ta yinc'o-apu iviq'uin. \v 3 Rix ijo'on c'a que nivetamaj, si yin c'o-vi ri Cristo viq'uin o si ja ri Cristo nch'o-pe viq'uin tok ninbün ri samaj. Vocomi jare' c'o. Ri Cristo nuc'ut-vi-ri' voma yin, chivüch rix. Nitz'et-vi c'a que rija' c'o-vi ruchuk'a', riq'uin ri castigo ri nka-ka pa quivi' ri ye kajnük pa mac. \v 4 Roma stape' (aunque) ri Cristo xa q'uisnük chic ruchuk'a' ri ruch'acul tok xcom chuvüch ri cruz, vocomi c'o ruchuk'a' y c'üs roma rinimalüj ruchuk'a' ri Dios. Y quiri' c'a roj, manak vi kuchuk'a'. Roj cachi'el vi ri Cristo tok xcom chuvüch ri cruz. Pero chuka' vocomi roj c'üs cachi'el ri Cristo, xa jun c'a kabanun riq'uin rija' y c'o ri ruchuk'a' ri Dios kiq'uin. Y quiri' man jun ri nc'atzin cheke tok nkujapon chila' iviq'uin y nkabün c'a achique ri c'uluman que nkabün. \p \v 5 Jac'a vocomi tinabej na ka c'a ivi' rix, si ketzij que iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. ¿O xa man ivetaman tüj que ri Jesucristo c'o pa tak ivánima? Yin ninbij que xaxe si man itaken tüj, man c'o tüj ri Jesucristo iviq'uin y man rix ruc'ulun tüj. \v 6 Y yin ninvoyobej c'a que riq'uin rix ninabej-ka-ivi', nivetamaj que roj roj c'ulun-vi chic roma ri Dios, y rija' c'o kiq'uin. \v 7 Roj nkac'utuj-vi c'a chin ri Dios que nyixruto' ta c'a y man ta jun itzel ri nibün, pero chuka' ri nkabün orar ivoma man tik'ax chive que roj quiri' ri nkabün xaxe richin que tinabej que roj richin vi ri Dios y c'o ri ruchuk'a' pa kak'a'. Man quiri' tüj. Ri nkajo' roj chive rix ja ta que ja ri utz ri nibün, stape' (aunque) ta roj man nk'alajin tüj chivüch que roj richin vi ri Dios y man nkacusaj tüj ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Dios pa kak'a' roj ri rusamajela'. \v 8 Ri yo'on chuve yin y ri ye vachibil chupan ri samaj, man richin tüj c'a nkacusaj richin nkak'üt ri ketzij, man quiri' tüj, xa richin c'a que nkato' ri ketzij. \v 9 Y romari' roj chi jumul juis nkuquicot tok rix utz rix benük y xa man nc'atzin tüj que nkacusaj ri uchuk'a' ri yo'on pa kak'a'. Y roj man xe tüj c'a nkuquicot roma c'o ivuchuk'a', man quiri' tüj, roj xa nkac'utuj-vi chin ri Dios pa tak ka-oración que nbün ta chive que rix tz'akatinük ta riq'uin ri ic'aslen. \v 10 Y richin c'a que man nyenbana' ri achique c'uluman que ninbün iviq'uin tok nquinapon chila' iviq'uin, c'a ja tok c'anüj yinc'o-vi chive rix nintz'ibaj yan e ri vuj re'. Q'uiy vi c'a ri nubin-e chupan. Roma ri uchuk'a' ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesucristo, richin vi c'a que nyixinto' richin nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen y man richin tüj que nyixinvulaj. \p \v 11 Hermanos, pa ruq'uisbül ninjo' c'a ninbij-e chive que tic'uje' quicot pa tak ivánima, titija' ik'ij que ri ic'aslen tz'akatinük ta, titola' y ticukubala' ic'u'x chi'ijujunal, jun ivüch tibana', y man jun tüj oyoval chi'icojol. Richin quiri' ri Dios nc'uje' iviq'uin, y ja rija' ri nkurujo' konojel roj vinük y ri nuya-pe cheke uxlanen. \v 12 Tibana' saludar ivi' chi'ijujunal. \v 13 Conojel c'a ri hermanos ri yec'o chere', nquibün c'a saludar rix. \p \v 14 Hermanos, ri nurayibül yin iviq'uin rix que ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Ajaf Jesucristo y ri ronojel ránima ri Dios nc'uje' ta iviq'uin. Y chuka' ri ninrayij yin chive que ri Lok'olüj Espíritu c'o ta iviq'uin, y re' nbün ta chive que junan ivüch chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.