\id 1TI - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h 1 TIMOTEO \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo \toc2 1 Timoteo \toc3 1 Ti \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chin ri Timoteo \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo, jun ru-apóstol ri Jesucristo. Quiri' xbij ri Dios Kacolonel y quiri' chuka' xbij ri Kajaf Jesucristo. Y roma c'a ri Ajaf Jesucristo, koyoben ri k'ij tok nkube chila' chicaj riq'uin rija'. \v 2 Nintz'ibaj c'a e ri carta re' chave rat Timoteo. Rat cachi'el nuc'ajol, roma ataken-vi ri Jesucristo. Ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios, ri joyovanic y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y riq'uin chuka' ri Kajaf Cristo Jesús nc'uje' ta c'a pan avánima. \s1 Ri tijonic ri man ye ketzij tüj \p \v 3 Y cachi'el ri xinbij can chave tok yin xinpu'u chere' pa ruch'ulef Macedonia, quiri' chuka' ninbij chave vocomi, que cac'uje' na pa tinamit Éfeso, roma chiri' yec'o ri man junan tüj quitijonic pari' ri rutzij ri Dios. Y nc'atzin que nabij cheque que man tiquic'ut ri tijonic ri'. \v 4 Chuka' nc'atzin que nabij cheque que man tiquinimaj ri tzij ri nyeban pari' ri quibi' ri vinük ri xec'uje' ojer can y ri ch'aka chic tzij ri xa choj ye tz'ucutajnük-pe. Tzij quiri' chi jumul yec'o-pe y man jun bey nyeq'uis tüj. Nyetzijolos, pero cheke roj man jun utz ri nucün ta pe. Y man nkuquito' tüj chubanic ri rubin can ri Dios. Roma rija' rubin can que tikaya' kánima riq'uin rija'. \p \v 5 Chuka' ri Dios nrajo' que ch'ajch'oj ri kánima. Rija' nrajo' que nkana' quicot pa tak kánima roma utz c'aslen ri kac'uan chuvüch rija'. Y chuka' nrajo' que ketzij k'ij-k'ij tikaya' kánima riq'uin rija'. Y riq'uin ronojel re' tiketamaj nkujo'on. \v 6 Roma yec'o ch'aka vinük ri man nquibün tüj chic ronojel re'. Xaxe chic tzij ri man jun cakalen ri nyequibanala'. \v 7 Rije' ncajo' nyequitijoj ri vinük chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Pero xa man nk'ax ta cheque ri nbij ri ley ri'. Xaxe nquibij ri tzij ri cac'axan. \p \v 8 Roj ketaman que ri ley ri' utz vi. Pero nc'atzin que nucusüs pa rubeyal. \v 9 Y ketaman chuka' que ri ley man nc'atzin tüj cheque ri vinük ri choj quic'aslen. Ri ley nc'atzin cheque ri vinük ri man nquibün tüj ri nbij, xa cheque ri man nyetaken tüj tzij. Ri man utz tüj quic'aslen chuvüch ri Dios. Ri aj-maqui'. Ri c'o itzel pa tak cánima. Ri nquixolk'otij ri rubi' ri Dios. Ri nyequicamsala' quite-quitata'. Ri nyequicamsala' achique na vinük. \v 10 Chuka' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés c'o pa quivi' ri achi'a' y ri ixoki' ri nquicanola-qui' richin nyemacun, y pa quivi' ri achi'a' ri man nyequijo' tüj chic ixoki', y xa quiq'uin chic achi'a' nyec'uje-vi. C'o chuka' pa quivi' ri nye'elek'an vinük, pa quivi' ri nyebin tzij ri man ketzij tüj, pa quivi' ri nyecusan rubi' ri Dios xaxe richin man tibix chiquij que man ketzij tüj ri nquibij. Y chuka' ri ley ri' c'o pa quivi' ri vinük ri nye'etzelan ri utz tak tijonic. \v 11 Quiri' ri nbij ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Ri Dios ri nkaya' ruk'ij. Y ri rutzij ri Dios galán jabel. Y ja tzij re' ri chilaben chuve yin roma ri Dios ri nintzijoj. \s1 Ri Pablo juis nmatioxin roma ri Jesucristo xujoyovaj ruvüch \p \v 12 Ja ri Kajaf Jesucristo ri yo'on vuchuk'a' que ninbün ri samaj re'. Y yin ninmatioxij chin rija' roma xutz'et yan que ninya-vi vánima riq'uin y romari' xinrucha' richin xinoc rusamajel. \v 13 Xuya' nusamaj, stape' (aunque) xinbij itzel chirij, y stape' (aunque) chuka' xenya' pa pokonül ri vinük ri quitaken rija' y juis ri itzel ri xinbanala' chiquij. Pero ri Ajaf xujoyovaj nuvüch, roma yin chiri' man vetaman tüj ri ninbün roma man jani nutaken tüj ri Jesucristo. \v 14 Pero ri Kajaf Dios juis nim ri utzilüj sipanic ri xspaj-pe pa nuvi'. Roma xbün chuve que xinya' vánima riq'uin ri Jesucristo y xbün chuka' que xinjo' rija'. \p \v 15 Y ri ninbij chave vocomi, ketzij vi, y c'uluman que nnimüx coma conojel: Que ri Jesucristo xpu'u chuvüch ri ruch'ulef richin xojrucol roj aj-maqui', y ja yin ri más itzel numac ri xinbün can que chuvüch ri quimac conojel ri ch'aka chic aj-maqui'. \v 16 Pero stape' (aunque) juis itzel ri numac ri', ri Jesucristo xujoyovaj nuvüch y xucuy numac. Richin xuc'ut chiquivüch ri vinük que juis rucoch'onic. Xucuy numac yin richin nuc'ut chiquivüch ri vinük ri nyetaken richin, que achique na ta rubanic ri quimac, nyerucuy richin nquil ri c'aslen ri man nq'uis tüj. \v 17 Romari' tikaya' ruk'ij ri Dios richin chi jumul. Ja rija' ri Rey pa kavi' konojel chupan ri jaru' tiempo ri benük. Rija' man ncom tüj. Rija' man tz'etetül tüj. Xaxe rija' ri Dios y nimalüj etamanel. Y ri Dios nuc'ul ta c'a ruk'ij richin chi jumul. Quiri' ta c'a. \p \v 18 Y rat Timoteo rat cachi'el nuc'ajol, ninbij c'a chave que man tamestaj ri bin can coma ri hermanos tok xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' xa bin cheque rije' roma ri Dios. Man c'a tamestaj. Xa tatija' ak'ij nabün ri samaj ri bin can chave que nabün, cachi'el nbün jun utzilüj soldado. \v 19 Taya' c'a avánima riq'uin ri Dios, y tana' pan avánima ri achique c'uluman que nabün. Roma yec'o hermanos ri man quiri' tüj xquibün, y romari' xquisutz ri rubanic ri quiyo'on ta cánima riq'uin ri Dios. \v 20 Quiri' chuka' xquibün ri Himeneo y ri Alejandro. Y romari' xenjüch pa ruk'a' ri Satanás, richin quiri' tiquetamaj que man tiquibij itzel chirij ri Dios. \c 2 \s1 Ri oración juis rakalen \p \v 1 Vocomi c'a ri más nimalüj ninbij chave que chi jumul tikac'utuj chin ri Dios ri nc'atzin cheque conojel ri vinük, chi jumul kojjel-apu riq'uin ri Dios riq'uin ri oración, chi jumul kojch'o-e riq'uin ri Dios coma ri ch'aka chic y quiri' chuka' chi jumul kojmatioxin chin. Quiri' c'a tikabana' coma conojel ri vinük. \v 2 Tikac'utuj c'a chin ri Dios pan oración que queruto' ri más nimalüj chiquicojol ri autoridades. Tikac'utuj chin que queruto' chuka' ri ch'aka chic autoridades, richin quiri' nuc'u'üx ta jun c'aslen ch'uch'uj koma konojel, y man ta c'o pokonül nkac'usaj. Y chuka' xtikac'uaj ta c'a jun c'aslen utz chuvüch ri Dios y chiquivüch ri vinük. \v 3 Utz vi que nkabün orar coma conojel, roma quiri' nrajo' ri Dios ri Kacolonel que nkabün. \v 4 Roma rija' nrajo' que conojel ta vinük nquetamaj ta ri ketzij y nyecolotüj ta pe chupan ri quimac. \v 5 Roma xaxe c'a rija' ri Dios. Chuka' chikacojol ri Dios y roj vinük xaxe Jun c'o ri nbanun que nkujapon roj vinük riq'uin ri Dios. Ri nbanun c'a ri samaj ri' ja ri Jesucristo ri xoc vinük cachi'el roj. \v 6 Y rija' man xupokonaj tüj xuya-ri' pa camic richin xutoj ri kamac konojel vinük. Y ri' ntz'am rutzijosic tok xapon ri k'ij ch'a'on roma ri Dios. \v 7 Y yin xinrucha' ri Dios richin xinoc jun apóstol y richin xintz'om rutzijosic ri ketzij rutzij rija' cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj. Y ketzij vi. Roma ri Cristo nutz'et-vi-pe ri vánima que man nintz'uc tüj. Y xinbe c'a chutzijosic cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj que nc'atzinej que nquitakej ri Jesucristo. \p \v 8 Y ninjo' c'a que ri achi'a' tiquibana' orar achique na lugar ape' nquimol-vi-qui' pa rubi' ri Dios. Y tok nquibün c'a orar y nquitzekej ri quik'a' chicaj, riq'uin ta ch'ajch'ojil, y man ta jun oyoval ri nk'aton ri qui-oración. \v 9 Y quiri' c'a chuka' ri ixoki', quequicusaj c'a quitziek ri más choj oc. Nquinuc ta jabel ri achique nyequibün y ja ta chuka' ri más c'uluman ri nquibün. Man ta nquibanala-e juis ruchojmil ri rusmal quivi' xaxe richin que quetz'et coma ri vinük. Tok nquivek-e-qui' man quequicusala' cosas ri ye banun riq'uin q'uiy oro, o juis nyequicusala' ta chuka' ri abüj ri nbix perla cheque, y chuka' man juis tüj quequicusala-e jabel tak tziük ri jotol cajil richin que quetz'et coma ri vinük. \v 10 Ri más c'uluman que nquibün ri ixoki' ri quitaken chic ri Dios, ja ri tiquiveka' jabel ri cánima riq'uin jun utzilüj c'aslen. \v 11 Y chuka' ninbij cheque que tok nquimol-qui' richin ncac'axaj ri rutzij ri Dios, choj ticac'axaj y man jun tzij tiquibij-apu. Xa ticac'axaj ri nbix, y tiquitakej chuka'. \v 12 Y man ninya' tüj k'ij richin que ri ixoki' más ta ye nimak' nquibün que chiquivüch ri achi'a', ni richin nyetijon, ni richin nquitzijoj ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok quimolon-qui'. Xa man jun c'a tzij c'uluman que nquibij. \v 13 Roma tok ri Dios xbün ri vinük, nabey xbün ri achi ri xubini'aj Adán, y c'ateri' xbün ri ixok ri xubini'aj Eva. Roma c'a ri' man c'uluman tüj que ri ixok nbün mandar pari' ri achi. \v 14 Y chuka' man c'uluman tüj que ja ri ixok ri nbanun mandar pari' ri achi roma man ja tüj ri Adán ri xch'acatüj, xa ja ri Eva ri xch'acatüj pa ruk'a' ri mac. \v 15 Y ri ixoki' nyecolotüj tok nye'alan, si nquiya' cánima riq'uin ri Dios, si ncajo' ri Dios y conojel vinük, si nquic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj, y si nquibün ri c'uluman. \c 3 \s1 Ri c'uluman que nye'oc uc'uey quichin ri hermanos \p \v 1 Hermanos, ri ninbij c'a chave vocomi ketzij vi: Si c'o jun hermano achi ri c'o rayibül riq'uin que ntoc uc'uey quichin ri hermanos, utz vi ri samaj ri nurayij. \v 2 Pero jun uc'uey quichin ri hermanos nc'atzinej que ruc'uan jun c'aslen utz, y riq'uin ri' man jun vinük ntiquer nbin ta achique tzij chirij. Nc'atzinej que jun achijlonel xaxe riq'uin jun ixok, nuna' jabel ri nyerubanala', retaman nuk'il-ri' chuvüch ri mac, y jun achi ri c'uluman que nkaya' ruk'ij, jun achi ri jabel nyeruc'ul-apu ri hermanos pa racho, ri xa c'a pa jun chic tinamit nyepu'u-vi, jun achi chuka' ri jabel ntiquer ntijon chin ri rutzij ri Dios, \v 3 jun achi ri man nk'abür tüj ni man chuka' nbün tüj oyoval, jun achi ri man nbanala' tüj ri man utz tüj chuch'aquic rutumin, xa nc'atzin c'a que utz runa'oj quiq'uin conojel vinük, jun achi ch'uch'uj, y man ta nbe ránima chirij ri tumin. \v 4 Y chuka' jabel ta quic'uaxic rubanun cheque ri ye aj pa racho. Si yec'o ralc'ual, ri ac'uala' ri' jabel ta ruc'utun chiquivüch que nquitakej rutzij y nquiya' ta chuka' ruk'ij. \v 5 Roma si jun achi man retaman tüj nyeruc'uaj ri ralc'ual pa racho rija', ¿achique ta c'a modo nyeruc'uaj ri hermanos pa racho ri Dios? \v 6 Y si jun hermano xa c'ate ba' xutakej ri Dios, man c'uluman tüj que rija' ntoc uc'uey quichin ri hermanos. Roma si ta ntoc uc'uey quichin, riq'uin ba' nunimirsaj-ri', y riq'uin ri' nuc'ulachij ri achique xuc'ulachij ri itzel-vinük, y nka-ka ri nimalüj juicio pari'. \v 7 Y chuka' jun uc'uey quichin hermanos nc'atzin que utz ntz'etetüj ri ruc'aslen coma ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo, que man jun nilitüj chirij, richin quiri' man ntzak ta pa mac roma ri itzel-vinük. \s1 Ri c'uluman que nye'oc diáconos \p \v 8 Y quiri' chuka' ri diáconos nc'atzin que nquic'uaj jun c'aslen utz chiquivüch ri vinük. Y chuka' nc'atzin que choj ri nyech'o, man ja tüj ri nyek'abür, y man ja tüj chuka' ri nyequibanala' ri man utz tüj chuch'aquic quitumin. \v 9 Y nc'atzin que tic'uje' chiquic'u'x ri c'ate ba' xuk'alajrisaj ri Dios, ri kayo'on kánima riq'uin. Y chuka' riq'uin ta jun ch'ajch'ojilüj cánima nquibün quiri'. \v 10 Y chuka' man utz tüj que choj nye'oc can diáconos. Nabey nc'atzinej que ntz'et na vi utz ri quic'aslen. Y si man jun nilitüj chiquij, que'oc c'a chupan ri samaj ri'. \v 11 Y quiri' chuka' ri ixoki' ri nye'oc diaconesas nc'atzin que nquic'uaj ta jun c'aslen utz chiquivüch ri vinük. Y chuka' man ta ye camuluy tak tzij. Ye choj tak ixoki' ta, ri nquinuc jabel ri nquibün, y nquibün ta ri samaj ri nbix cheque que tiquibana'. \v 12 Y jun diácono nc'atzin-vi que xe jun rixjayil. Y chuka' nc'atzin que jabel ta quic'uaxic rubanun cheque ri ralc'ual y ri ye aj pa racho. \v 13 Roma ri diácono, si utz nbün chin ri rusamaj, nbe pa jotol, nnimür ruk'ij, y chuka' más nuya' ránima richin nutzijoj cheque ri vinük ri rutijonic ri Jesucristo. \s1 Ri Dios xuc'ut yan chikavüch ri achique rubanic c'aslen ri nka' chuvüch \p \v 14 Y vocomi ninbij-e chave rat Timoteo que ninjo' nquinapon aviq'uin chanin. Pero nintük-e ri carta chave, \v 15 roma man jani vetaman ta si nquitiquer nquinapon chanin yan. Y ninjo' que navetamaj achique chi c'aslen ri nc'atzinej que nquic'uaj ri ye ralc'ual chic ri Dios, ri nbix iglesia richin ri c'aslic Dios cheque, roma ja rije' ri rakün y ri temebül richin ri ketzij. \v 16 Y ketzij na vi que juis nim rakalen ri ruk'alajrisan chic ri Dios chikavüch vocomi, y tok rubanun can xa man ruk'alajrisan tüj. Vocomi xuc'ut yan c'a chikavüch achique rubanic ri c'aslen ri nka' chuvüch rija'. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: \q1 Que ri Dios xc'uje' chere' chuvüch ri ruch'ulef, xoc vinük cachi'el roj. \q1 Xc'ut chikavüch roma ri Lok'olüj Espíritu que choj vi ruc'aslen. \q1 Chuka' ntz'etetüj coma ri ángeles. \q1 Xtzijos chuvüch ronojel ri ruch'ulef, \q1 y ye q'uiy xetaken richin. \q1 Y tok xel-e chuvüch ri ruch'ulef, xc'ul chila' chicaj riq'uin ruk'ij. \c 4 \s1 Chupan ri ruq'uisbül tiempo ye q'uiy nquiya' can ri rutzij ri Dios \p \v 1 Y jabel vi nk'alajin ri nbij ri Lok'olüj Espíritu, que chupan ri ruq'uisbül tiempo yec'o vinük ri nquiya' can ri rutzij ri Dios y man nquitakej tüj chic. Xa ja chic ri quitijonic ri itzel tak espíritus ri nquitzeklebej. Y riq'uin ri' nyech'acatüj. \v 2 Ncac'axaj c'a ri quitijonic vinük ri xa ca'i' quipalüj y man ketzij tüj ri nquibij. Vinük ri man jun k'oxon nquina' pa cánima tok nquibün ri itzel. \v 3 Y nquibij que ri achi man utz tüj nc'uje' rixjayil y ri ixok man utz tüj chuka' nc'uje' rachijil. Y nquibij chuka' que yec'o cosas ri man utz tüj nyec'ux. Pero ri Dios jari' ri banayun can ri cosas ri richin nyec'uxtüj, y nc'atzinej que nkamatioxij chin rija'. Roma jari' nrajo' cheke roj ri ketaman ri ketzij rutzij y kataken. \v 4 Roma ronojel ri rubanun ri Dios, utz. Y romari' man tikabij que man ta utz nkac'ux. Pero nc'atzin que nkamatioxij chin ri Dios. \v 5 Roma ri rutzij ri Dios y ri oración nbün que utz nyekac'ux. \s1 Jun utzilüj rusamajel ri Jesucristo \p \v 6 Y rat Timoteo, si nye'atijoj ri hermanos riq'uin ri xinbij yan ka chave chupan ri carta re', rat jun utzilüj rusamajel ri Jesucristo. Y riq'uin ri ayo'on avánima riq'uin ri Jesucristo y nabün ri nquibij ri utz tak tijonic, nac'uaj jun c'aslen más utz. \v 7 Man que'ac'ul tzij ri xa man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa vinük ye tz'ucuyun-pe, xa tzij quichin ri man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij que nac'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios. \v 8 Y utz ri' si tatija' ak'ij tok nabün jun atz'anin richin nc'uje' más avuchuk'a'. Pero más nc'atzin que tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios. Roma c'o nuc'ün-pe chave chupan ri ac'aslen chere' chuvüch ri ruch'ulef y chuka' tok ncabec'uje' chila' chicaj riq'uin ri Dios. \v 9 Ri' ketzij vi, y c'uluman que nquinimüx coma conojel. \v 10 Roma c'a ri' nkabün ri rusamaj ri Dios y nkatij pokonül. Y man nkatane' tüj ri' roma kayo'on-vi-apu kánima riq'uin ri c'aslic Dios. Ja rija' ri Colonel quichin conojel vinük, pero más quichin ri nyetaken richin. \p \v 11 Y rat Timoteo, que'atijoj ri hermanos chin ronojel ri' y tabij cheque que jari' ri tiquibana'. \v 12 Man ta jun ri nyecatüj-pe chavij y nbün ta que xa man jun avakalen roma ri c'a rat xa roma c'a rat ala'. Rat xa chi jumul c'a tac'utu' jun c'aslen utz chiquivüch ri hermanos. Tac'utu' riq'uin ri nabün, riq'uin ri atzij, riq'uin ri nye'ajo' conojel vinük y ri Dios, riq'uin ri ac'aslen que uc'uan roma ri Lok'olüj Espíritu, riq'uin ri ayo'on avánima riq'uin ri Dios, y riq'uin ch'ajch'ojilüj ac'aslen. Richin quiri' jari' chuka' ri nquitakej ri hermanos. \v 13 Y yin ninjo' c'a que rat tasiq'uij ri rutzij ri Dios chiquivüch ri hermanos tok nquimol-qui'. Ninjo' c'a chuka' que tacukuba' quic'u'x y que'atijoj. Quiri' tabana', c'a tok nquinapon yin. \v 14 Roma ri samaj re' ja ri Dios ri xbanun chave que ncatiquer nabün. Y xac'ul tok ri uc'uey quichin hermanos xquiya' quik'a' pan avi' y xquibij que xatoc jun rusamajel ri Dios. Y ri' bin cheque rije' roma ri Dios. Man tamestaj c'a. \p \v 15 Xa riq'uin ronojel avánima tabana' ri samaj ri'. Y riq'uin ri' ncatz'et coma conojel que ncatoc-e jun utzilüj rusamajel ri Dios. \v 16 Tachajij c'a jabel ri ac'aslen chuvüch ri Dios y quiri' chuka' tabana' riq'uin ri tijonic ri naya' cheque ri hermanos. Y man taya' can rubanic, richin quiri' nacol-avi' rat y nye'acol chuka' ri nye'atijoj. \c 5 \s1 Ri utz que nabün quiq'uin chiquijujunal ri hermanos \p \v 1 Si c'o jun hermano más ri'j chic chavüch ri nmacun, man c'a tabij chin riq'uin covilüj tak tzij. Xa tabij chin riq'uin choj tak tzij. Cachi'el xa ja ta ri atata'. Y chuka' quiri' tabana' quiq'uin ri alabo', tabana' cheque que cachi'el ye ichak'-ivi'. \v 2 Y chuka' ri ixoki' ri ye más rajatük chic, tabana' cheque ye cachi'el ate'. Y ri xtani', tabana' cheque ye cachi'el avana', y riq'uin ch'ajch'oj tak nojibül. \p \v 3 Y si yec'o malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin, que'ato' c'a. \v 4 Pero si c'o malcani'a' tak ixoki' yec'o cal o yec'o quiy, ja ta ri cal o ri quiy ri nye'ilin quichin. Roma ri cal y ri quiy nc'atzin que nquetamaj que nabey na pa cacho tiquic'utu' jun c'aslen ri nka' chuvüch ri Dios. Tiquiya' c'a rajil-ruq'uexel cheque ri quite-quitata', roma ja ri utz ri nka' chuvüch ri Dios. \v 5 Ri malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin, quiyo'on cánima riq'uin ri Dios y chi pak'ij chi chak'a' nquibün orar. \v 6 Pero ri ixoki' ri xaxe ri quicot richin ri ruch'ulef nquinuc, xa ye camnük c'a chuvüch ri Dios. \v 7 Tabij cheque ri hermanos que tiquitakej ronojel re', y riq'uin nquic'uaj c'a jun utzilüj c'aslen, man jun itzel ri nilitüj chiquij. \v 8 Y nc'atzin que conojel nyequito' ri ye qui-familiares, pero más nc'atzin que nyequilij-ka ri malcani'a' tak ixoki' ri yec'o pa cacho. Y si c'o jun ri xa man nyerilij tüj, cachi'el xa ta man rutaken tüj ri Dios y xa más itzel ruc'aslen que chiquivüch ri vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo. \p \v 9 Yec'o malcani'a' tak ixoki' ri nc'atzin que nye'ilix coma ri hermanos, y ri' ja ri ixoki' ri más sesenta quijuna' y rixjayil ta can xaxe jun achi. \v 10 Y si etaman que ye utz tak ixoki', si ye quiq'uiytisan jabel ri cal, si jabel ye quic'ulun ri nc'atzin posada cheque, si quich'utinirsan-qui' richin quito'on ri hermanos, si ye quito'on ri nquitij pokonül, si ronojel ruvüch ri utz ye quibanalun. \p \v 11 Pero ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a ye ac'uala' vi, utz ta que nyec'ule' jun bey chic y man que'ilix tüj coma ri hermanos. Roma rije' nyetiquer nquibij que man nyec'ule' tüj chic y nquijüch-qui' chubanic ri rusamaj ri Cristo. Pero c'a ba' ri' nquirayij nyec'ule' e jun bey chic. \v 12 Y roma man xquibün tüj ri xquibij pa nabey, xa xquik'ej quitzij, y ri' nyeruya' pa k'oxon. \v 13 Y chuka' tal vez nquitz'om nyek'oran, nyebe chi tak jay. Y chuka' man xe tüj chic ri nyek'oran, xa nquitz'om nquimolola' tzij, nquijula-apu-qui' ape' man c'uluman tüj, y nquibila' tzij ri man ye c'uluman tüj chuka'. \v 14 Roma c'a ri' ninbij cheque ri malcani'a' tak ixoki' ri c'a ye ac'uala' na que quec'ule' jun bey chic, que ncalaj cal, y que nk'alajin ta que ja rije' ri ye te'ej pa cacho. Richin que ri vinük ri nye'etzelan kichin man nyetiquer tüj nquibij jun tzij chikij. \v 15 Roma yec'o malcani'a' tak ixoki' ri quiyo'on chic can ri utzilüj c'aslen y quitz'amon chic nquitzeklebej ri itzel-vinük. \p \v 16 Pero si c'o jun hermano o hermana ri yec'o ru-familiares malcani'a' tak ixoki', ja rije' ri nc'atzinej que nye'ilin quichin, y man ja tüj ri molaj hermanos. Y riq'uin ri' ri hermanos nyetiquer nyequito' ri malcani'a' tak ixoki' ri quiyon y man jun nilin quichin. \p \v 17 Ri uc'uey quichin ri hermanos ri jabel quic'uaxic nquibün cheque ri hermanos, c'uluman que más nim ri quik'ij y cajil ri nquic'ul cheque ri hermanos. Y ri chiquicojol ka ri uc'uey quichin ri hermanos, ri más c'uluman que nquic'ul quik'ij ja ri nyetiquer chuka' nquitzijoj ri rutzij ri Dios y nyetijon. \v 18 Roma quiri' ntel chi tzij ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, que ri chico tok nyetajin nyesamüj c'uluman que niya' k'ij chin que nuc'ux ruvay. Man tixim ruchi'. Y chuka' nbij: Ri samajel nc'atzinej que ntojox roma ri samaj ri nbün. Quiri' ri tz'iban can. \p \v 19 Y chuka' ninbij chave, que si c'o jun uc'uey quichin ri hermanos ri nbix que xmacun, y xa jun oc ri nsujun chirij, man tanimaj. Nc'atzin que yec'o ca'i' o oxi' ri nyesujun chirij richin nnimüx. \v 20 Pero si c'o jun uc'uey quichin ri hermanos nmacun y man nuya' tüj can rubanic, tabij c'a chin que man utz tüj ri ntajin chubanic. Y chiquivüch ri hermanos nabij-vi chin. Richin quiri' ri hermanos nquixbij-qui' nyemacun. \v 21 Y chuvüch Dios y chuvüch ri Ajaf Jesucristo y chiquivüch ri ángeles ri ye cha'on roma ri Dios, ninbij c'a chave rat Timoteo, que tabana' quere' quiq'uin conojel ri nyemacun. \v 22 Man taya' k'ij chin jun hermano que ntoc chupan ri rusamaj ri Dios, si man avetaman tüj achique chi c'aslen ruc'uan. Roma si nbek'alajin-pe que man utz tüj ruc'aslen ruc'uan, rat ncatakalen ri rumac rija'. Y rat tachajij c'a avi' richin quiri' ch'ajch'oj nyec'ulun ri ac'aslen. \p \v 23 (¡A, vocomi xka-pe chinuc'u'x que juis mul rat yava'! Roma c'a ri' man ta utz ruyon tüj raxya' ri natij. Xa tatija' chuka' ba' ruya'al-uva richin ri apan.) \p \v 24 Yec'o vinük ri ntz'etetüj-vi ri quimac tok man jani nban juzgar pa quivi', y yec'o chuka' ri man chanin tüj ntz'etetüj ri quimac. \v 25 Y quiri' chuka' ri vinük ri utz quic'aslen quic'uan. Yec'o ri chanin ntz'etetüj ri utzilüj quic'aslen, y yec'o ri ch'aka stape' (aunque) utz ri quic'aslen, c'arunaj ntz'etetüj. Pero nbek'alajin-vi-pe. \c 6 \p \v 1 Conojel c'a ri hermanos ri c'o qui-patrón, quetaken c'a tzij, richin quiri' man tiyok'otüj ri rubi' ri Dios y ri rutzij. \v 2 Y si ri qui-patrón rutaken chic ri Dios, man c'a tiquibij que man ta nquiya' ruk'ij, xaxe roma ye hermanos chic qui'. Xa tiquiya' ruk'ij y más jabel tiquisamajij, roma rija' rutaken chic ri Dios y ye hermanos chic qui'. Y rat Timoteo, ninbij chave que que'atijoj y tabij cheque ri hermanos que tiquibana' ronojel re'. \s1 Nc'atzin que nkac'uaj jun c'aslen utz chuvüch ri Dios y nkuquicot ta riq'uin ri kachajin \p \v 3 Y si c'o jun ri jun vi chic chi tijonic ri nuya' cheque ri hermanos, y ri tijonic ri nuya' man junan tüj riq'uin ri utzilüj tijonic ri ruc'amon-pe ri Kajaf Jesucristo, y man junan tüj riq'uin ri tijonic ri nuc'ün-pe ri c'aslen utz chuvüch ri Dios, \v 4 ri achi ri' nk'alajin-vi que juis nunimirsaj-ri'. Chuka' man c'o tüj etamabül riq'uin. Xa juis nka' chuvüch ri tzij ri man jun nquic'ün-pe chin. Y tzij quiri' xa nbün chin que itzel ntz'et chin jun chic, roma ri utz ri c'o. Y nuc'ün-pe oyoval chin riq'uin ri nojibül ri man junan tüj. Y nbün que nubila' itzel tak tzij cheque ch'aka chic. Y nuc'ün-pe chuka' itzel tak nojibül. \v 5 Y nbün chin que chi jumul c'o oyoval chiquicojol. Y rija' xa yojtajnük ri runa'oj roma ri itzel, y man retaman tüj ri ketzij rutzij ri Dios. Xa nunuc nunimaj, xaxe richin que ntoc beyon. Tajacha' c'a avi' quiq'uin ri nyebanun quiri'. \v 6 Y ketzij na vi, ri ac'uan jun c'aslen utz chuvüch ri Dios beyomül vi. Xaxe si c'o quicot pan avánima roma ri abeyomal o roma ri manak achajin. \v 7 Roma tok xojalüx, manak kac'amon-pe. Y riq'uin ri' nk'alajin que tok nkucom, man jun chuka' nkac'uaj-e. \v 8 Kojquicot c'a riq'uin ri kavay y ri katziek. Man ta jun chic ri nkarayij. \v 9 Pero ri vinük ri nquirayij nye'oc beyoma', man c'ayuf tüj que nyetzak pa mac. Roma juis nquirayij ri beyomül, nyetzak pa trampa, cachi'el nbün jun chico. Y riq'uin ch'ujilüj tak rayibül nquitij pokonül. Y riq'uin ri quirayibül nyebetzak can chupan ri quimac, y nyeruc'uaj pa camic richin chi jumul. \v 10 Roma ja ri nbe avánima chirij ri tumin, chiri' npu'u-vi ronojel ruvüch itzel. Hasta yec'o hermanos ri xquiya' can ri Dios roma xbe can cánima chirij ri tumin, y ri tumin ri' xa c'o pokonül xc'ün-pe cheque. \s1 Ri kataken ri Dios nc'atzin que nkutij kak'ij richin nkabün ri nrajo' ri Dios \p \v 11 Pero rat Timoteo rat rusamajel ri Dios, man tabün quiri'. Xa tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen choj. Chi jumul tabana' ri nka' chuvüch ri Dios. Taya' avánima riq'uin ri Dios. Que'ajo' ri Dios y ri hermanos chuka'. Cacoch'on. Y tac'uaj jun c'aslen ch'uch'uj. \v 12 Riq'uin ronojel avánima tatija' ak'ij nac'uaj jun c'aslen cachi'el ri nrajo' ri Dios. Quiri' ri nc'atzin que nabün roma ataken rija'. Man taya' can ri utzilüj c'aslen, ri c'aslen ri man jun bey nq'uis. Y ja c'aslen ri' ri xac'ul riq'uin ri Dios tok xacha'ox roma rija'. Jari' ri xac'ul tok xabij que xatakej. Y chiquivüch ye q'uiy xabij-vi. \v 13 Y c'o jun chic ninjo' ninbij chave. Y chuvüch Dios ninbij-vi, ri Dios ri nyo'on ruc'aslen ronojel. Y chuka' chuvüch Jesucristo ninbij-vi, ri Jesucristo ri xuc'ut chuvüch ri gobernador rubini'an Poncio Pilato que ruyo'on ránima riq'uin ri Dios. Y jare' ri ninjo' ninbij chave: \v 14 Tabana' ronojel ri nbij ri Dios y man tajül rubixic. Tac'uaj jun c'aslen utz richin quiri' man jun nilitüj chavij. Y quiri' tabana-apu c'a jampe' npu'u ri Kajaf Jesucristo. \v 15 Y ja ri Dios ri ntakon-pe rija' tok napon ri k'ij. Y ja Dios ri' ri nkaya' ruk'ij. Xe rija' ri Dios. Y ja ri nbij rija' ri nc'atzinej que nban, roma ja rija' ri nimalüj Rey pa quivi' conojel reyes. Y rija' ri nimalüj Ajaf pa quivi' conojel ajaf. \v 16 Y xe rija' ri man ncom tüj. Rija' pa sük c'o-vi, y man jun ntiquer ntoc riq'uin. Ni manak achique vinük tz'eteyon richin, ni manak chuka' ntiquer ntz'eton. Rija', c'o c'a pa kavi' konojel richin chi jumul y chuka' richin chi jumul nuc'ul ruk'ij. Quiri' ta c'a. \p \v 17 Y rat Timoteo, ninjo' que nabij cheque ri hermanos ri ye beyoma' que man tiquinimirsaj-qui'. Y tabij chuka' cheque que man ticoyobej que ri beyomül ronojel nuc'ün-pe cheque, roma ri beyomül xa ntiquer nq'uis. Xa tiquiya' cánima riq'uin ri c'aslic Dios ri nyo'on cheke ronojel ri utz. Y rija' nrajo' que nquicot ri kánima riq'uin ri juis q'uiy ruyo'on cheke. \v 18 Tabij cheque ri beyoma' que quequibanala' q'uiy utz, y ye beyoma' ta chubanic ri utz cheque ri ch'aka chic. Que man tiquiq'ueq'uej nquiya' cheque ri ch'aka ri nc'atzin cheque. Xa tiquiya' jabel. \v 19 Riq'uin ri' nquimol yan ta apu ri nc'atzin cheque ri chiquivüch apu, richin quiri' ja yan ta ri' ntoc quichin ri c'aslen ri man nq'uis tüj. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 20 Y rat Timoteo, tabana' jabel c'a ri samaj ri yo'on chave. Man que'ac'ul ri tzij ri xa man riq'uin tüj ri Dios ye petenük-vi, ri xa ye richin ri ruch'ulef, y xa man jun nquic'ün-pe chave. Chuka' quiri' tabana' quiq'uin ri vinük ri nyech'o chirij ri rutzij ri Dios. Rije' nquibij que c'o etamabül quiq'uin, y xa man jun quetaman. \v 21 Y yec'o ri xetaken ri tzij quiri'. Y romari' xesatz, y xquijüch-e-qui' quiq'uin ri quitzekleben ri Jesucristo. \p Yin ninjo' que ri Dios caruchajij rat Timoteo. Quiri' ta c'a.