\id 1TH - Cakchiquel, Eastern (Oriental) NT [cke] -Guatemala 1986 (web version -2012 bd) \h 1 TESALONICENSES \toc1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Tesalónica \toc2 1 Tesalonicenses \toc3 1 Te \mt1 Ri nabey carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo cheque ri hermanos ri yec'o pa tinamit Tesalónica \c 1 \s1 Ri Pablo nutz'om tzij \p \v 1 Yin Pablo ye vachibilan ri hermanos Silvano y ri Timoteo, nintz'ibaj c'a e ri carta re' chive rix hermanos ri rix aj-Tesalónica, ri nimol-ivi' pa rubi' ri Dios. Rix ri jun ibanun riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo. Y ja ta c'a ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Dios y ri uxlanen ri petenük riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo nc'uje' pa tak ivánima chi'ivonojel. \s1 Ri utzilüj quic'aslen ri hermanos aj-Tesalónica \p \v 2 Roj k'ij-k'ij nyixkac'uxla'aj pa tak ka-oración. K'ij-k'ij nkamatioxij chin ri Katata' Dios ivoma. \v 3 Roma k'ij-k'ij nka-pe chikac'u'x ri samaj nibün rix, roma iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo. Nka-pe chikac'u'x que juis nyixsamüj roma nijo' ri Jesucristo. Y riq'uin coch'onic ivoyoben-apu ri k'ij tok npu'u chic ri Kajaf Jesucristo. \v 4 Hermanos, roj ketaman que ri Dios nyixrujo', y ketaman chuka' que ri Dios xixrucha' richin xixoc richin rija'. \v 5 Roma tok xkatzijoj ri utzilüj tzij richin colonic chive, xa man riq'uin tüj kanojibül roj. Xa riq'uin ri runojibül ri Lok'olüj Espíritu ri xuya' cheke. Y ja ri Lok'olüj Espíritu chuka' xsilon ivánima. Y xk'alajin que ri xkatzijoj chive, rutzij vi ri Dios. Y chuka' xitz'et ri c'aslen xkac'uaj. Roma xkajo' que xinimaj ri utzilüj tzij richin colonic. Y romari' xkachajij-ki', richin utz ri c'aslen ri xkac'uaj chivüch. \p \v 6 Y rix jari' ri xitzeklebej, y chuka' xitzeklebej ri Ajaf Jesucristo. Roma tok xinimaj ri rutzij ri Jesús, juis xixetzelüs coma ri vinük ri man quitaken tüj ri rutzij ri Jesús. Pero man riq'uin tüj ri pokonül xixbison. Man quiri' tüj. Roma ja ri Lok'olüj Espíritu xyo'on quicot pan ivánima. \v 7 Y chanin xetamüx que riq'uin ronojel ivánima itaken ri Jesucristo. Y ri quitaken chuka' ri Jesucristo ri yec'o pa ch'aka chic tinamit chiri' pa ruch'ulef Macedonia, y chuka' ri aj-Acaya cac'axan que rix riq'uin ronojel ivánima itaken ri Jesucristo. Y roma cac'axan que quiri' itaken, jari' ri nbanun cheque que quiri' ri nc'atzin nquibün rije' chuka'. \v 8 Y man xe tüj chiri' pa ruch'ulef Macedonia y Acaya ac'axan que riq'uin ronojel ivánima itaken ri Dios. Xa ronojel tak ape' ntzijos-vi. Y roma quiri' ntzijos pan ivi', xbe rutzijol rutzij ri Ajaf Dios. Y man nc'atzinej tüj que roj nkutzijon ta que rix riq'uin ronojel ivánima itaken ri Dios. \v 9 Xa ja ri ch'aka vinük ri nyetzijon que tok xojapon iviq'uin, xojic'ul jabel. Nquitzijola' chuka' que xitakej ri c'aslic Dios, y man xiya' tüj chic quik'ij ri vachbül ri ye banun coma achi'a'. Rix xa xitz'om rubanic ri nrajo' ri ketzij Dios. \v 10 Y chuka' nquitzijola' que ivoyoben ri k'ij tok ri Jesucristo, ri Ruc'ajol ri Dios, npu'u jun bey chic. Rix ivetaman que rija' xc'astüj-pe chiquicojol ri caminaki' roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y vocomi c'o chila' chicaj. Y chuka' ivetaman que ja rija' ri nkucolon chuvüch ri castigo ri npu'u. \c 2 \s1 Ri rusamaj ri Pablo quiq'uin ri hermanos aj-Tesalónica \p \v 1 Hermanos, rix jabel ivetaman que juis rakalen que xojapon iviq'uin, y xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive. \v 2 Y chuka' ivetaman que tok man jani nkujapon chila' iviq'uin rix, roj xa xkatij yan c'a pokonül y q'uiy yan ri xban cheke chiri' pa tinamit Filipos, pero ri xkac'ulachij chiri' man xbün tüj cheke que xkaxbij ta ki' richin xojapon chila' iviq'uin chuka' rix, richin que xbekabij chive ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y stape' (aunque) xa juis chuka' xojetzelüs pan itinamit rix. Ri Dios xbün c'a cheke que man xkaxbij tüj ki'. \v 3 Y ri rutzij ri Dios ri xkabila' chive, pa rubeyal vi. Y man xixkach'üc tüj. Y man xkabila' tüj chuka' ri rutzij ri Dios chive, roma c'o ta jun ri nkajo-apu chive. \v 4 Xkabila' ri utzilüj tzij richin colonic chive, roma ja ri Dios ri xyo'on ri samaj re' cheke. Quiri' xbün roma rija' retaman que nkajo' nkabün ri nka' chuvüch rija'. Y roma ja rija' ri xyo'on ri samaj re' cheke, roj riq'uin ronojel kánima nkabün ri samaj re'. Roma nkajo' nkabün ri nka' chuvüch rija', stape' (aunque) man nka' tüj chiquivüch ri vinük. Roma ja ri Dios etamayon achique roma nkatzijoj ri rutzij, si utz o xa man utz tüj. \v 5 Y rija' retaman que tok xkabij ri rutzij chive, man richin tüj xkach'üc tumin. Y rix chuka' ivetaman que man xkacanoj tüj tzij ri jabel ta xka' chivüch richin quiri' xixkach'üc ta rix. \v 6 Chuka' man xkajo' tüj que rix y ch'aka ta chic vinük xiya' ta kak'ij roj, stape' (aunque) xa utz ta xkabün que rix xiya' ta kak'ij, roma roj apóstoles richin ri Jesucristo. Pero man quiri' tüj xkabün. \v 7 Roj xa juis xixkajo', cachi'el nbün jun te'ej quiq'uin ri ral, c'o quiq'uin, nyerujo' y jabel chuka' nyerilij. \v 8 Y quiri' chuka' xkabün chive rix. Juis xixkajo'. Romari' xkabila' chive ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. Y man xe tüj ri'. Roma si ta xc'atzin que xojapon chuvüch ri camic chi'ito'ic, xkabün ta. Roma juis xixkajo'. \v 9 Hermanos, jabel ivetaman que man jun bey xkac'utuj kavay chive. Roj xojsamüj chi pak'ij chi chak'a' richin xkach'üc kavay. Roma man xkajo' tüj xixkaya' pa c'ayuf, tok xojc'uje' iviq'uin chubixic ri utzilüj rutzij ri Dios ri nc'amon-pe colonic. \p \v 10 Ri Dios retaman-vi y rix chuka' nyixtiquer nik'alajrisaj que tok roj xojc'uje' iviq'uin, ri kac'aslen utz vi chuvüch ri Dios. Choj vi ri c'aslen ri xkac'uaj chivüch rix ri itaken chuka' ri Jesucristo. Man jun itzel xilitüj pa kac'aslen. \v 11 Rix ivetaman que xkabün chive cachi'el nbün jun tata'aj cheque ri ralc'ual. Xkacukuba' ic'u'x chi'ivonojel. Y xkabij chuka' chive que man tiya' can ri Dios. \v 12 Xkabij c'a chive que choj tic'uaj ri ic'aslen, roma quiri' c'uluman nkabün roj ri roj richin ri Dios. Roma ri Dios xojroyoj richin que nkujoc pa ruk'a', y chupan ri ruk'ij. \p \v 13 Roj k'ij-k'ij nkamatioxij chin ri Dios ivoma rix hermanos. Roma tok xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive, xic'ul-vi. Y man xibij tüj ka que rutzij vinük. Xa xibij que rutzij vi ri Dios. Y ketzij vi que quiri', y nbün chive rix ri itaken ri Jesucristo que nijül ri ic'aslen. \v 14 Hermanos, tok rix xban pokonül chive coma ri ivinak, roma itaken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, junan xban chive cachi'el xban cheque ri nuvinak israelitas ri quitaken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri nquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tinamit richin ri Judea. Roma rije' chuka' xban pokonül cheque coma ri quivinak, roma quitaken ri Jesucristo. \v 15 Y ri quivinak rije' jari' xebin que ticamsüs ri Ajaf Jesucristo. Y chuka' ja rije' ri xe'okotan-pe kichin roj. Y chuka' ri israelitas ri xec'uje' ojer can, ye q'uiy achi'a' xequicamsala', achi'a' ri xek'alajrisan ri xbix cheque roma ri Dios. Ri israelitas ri xec'uje' ojer can y ri ye richin ri tiempo re', ye junan. Man nquibün tüj ri nka' chuvüch ri Dios, y nyequetzelaj conojel ri vinük. \v 16 Roma tok roj xkajo' xkatzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, rije' juis itzel xquina'. Roj xkatzijoj rutzij ri Dios cheque ri vinük man ye israelitas tüj, roma xkajo' que rije' chuka' nyecolotüj ta pe chupan ri quimac. Pero ri israelitas ri man quitaken tüj ri Jesucristo, man xcajo' tüj que xojbe quiq'uin ri man ye israelitas tüj. Q'uiy ri quimac ri israelitas. Y romari' ri Dios ruyo'on chic castigo pa quivi'. \s1 Ri Pablo nurayij nbe chic chiquitz'etic ri hermanos aj-Tesalónica \p \v 17 Hermanos, roj juis c'a nkubison, roma c'o yan chic ba' tiempo roj elenük-pe iviq'uin. Pero stape' (aunque) man rojc'o tüj apu iviq'uin, k'ik-k'ij nyixkac'uxla'aj, y jabel kajo'on que nkujapon ta iviq'uin, \v 18 hasta xkabün ruvüch xojbe. Yin ca'i-oxi' mul xinbün ruvüch que xojbe ta, pero ri itzel-vinük xojruk'üt. \v 19 Roj nkajo-vi nkujapon iviq'uin, roma nquicot kánima que rix itaken ri Jesucristo riq'uin ronojel ivánima. Y romari' riq'uin quicot koyoben ri k'ij tok npu'u ri Kajaf Jesucristo. Roma chupan ri k'ij ri' nquicot ránima ri Jesucristo kiq'uin roj ivoma rix, que c'o xrakalej ri xkatzijoj ri rutzij ri Dios chive. \v 20 Ivoma vi que rix xquitakej ri Jesús tok roj c'o kak'ij y c'o quicot pa tak kánima. \c 3 \p \v 1 Hermanos, roma juis xixkajo', xapon ri k'ij tok man xkacoch' tüj chic que man ketaman tüj ri achique ibanun. Y romari' xkabij que utz nkucanaj can kayon pa tinamit Atenas. \v 2 Y xkatük c'a e ri hermano Timoteo richin xixberutz'eta'. Roma rija' jun rusamajel chuka' ri Dios. Rija' nutzijoj ri utzilüj rutzij ri Cristo ri nc'amon-pe colonic. Y xkatük c'a e ri hermano Timoteo richin nberuya' más ivuchuk'a' y nbün chuka' chive que niyala' más ivánima riq'uin ri Jesucristo. \v 3 Man ta nsatz ic'u'x chupan ri pokonül y man ta niya' can ri Jesucristo. Roma rix ivetaman que pa kac'aslen ri kataken ri Jesucristo, c'o pokonül \v 4 Tika-pe c'a chi'ic'u'x que tok xojc'uje' iviq'uin, xkabij chive que npu'u pokonül pa kac'aslen. Y jabel ivetaman que cachi'el ri xkabij can chive, quiri' vi ri xbanatüj. \v 5 Y roma ri man xincoch' tüj chic que man vetaman tüj ri achique ibanun, romari' xintük-e ri Timoteo iviq'uin, richin xberetamaj-pe ri achique ibanun, que si c'a iyo'on na ivánima riq'uin ri Jesucristo. Roma xinbij que riq'uin ba' ri itzel-vinük xbün chive que xiya' can ri Jesucristo, y xa man jun xrakalej ri samaj ri xkabün chi'icojol. \p \v 6 Pero vocomi nquicot ri kánima roma xkac'axaj yan ri achique ibanun. Roma xtzolij yan pe ri Timoteo. Rija' xbij cheke que iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, y que juis nyixjo'on. Chuka' xbij-pe cheke que c'a nkuka-pe na chi'ic'u'x. Y xbij-pe chuka' que man xe tüj roj ri nkajo' nyixkatz'et. Xa jari' ri irayibül rix chuka' que nkujitz'et. \v 7 Y romari', hermanos, jabel nkuquicot pa kánima roma xkac'axaj que man iyo'on tüj can ri Jesucristo. Re' juis quicot xuya' cheke roj. Stape' (Aunque) nkutajin chuc'usasic pokonül, y stape' (aunque) nkatij juis pokonül, ri kánima nquicot-ka romari'. \v 8 Roma rix ketzij iyo'on ivánima riq'uin ri Ajaf Jesucristo, xojalüx jun bey chic xkana' roj tok xkac'axaj. \v 9 Y roma c'a ri quicot ri niya' rix pa kánima, ¿achique ta chi matioxinic c'uluman que nkaya' chin ri Dios ivoma rix? Juis vi quicot c'o pa kánima y ri ka-Dios nutz'et-vi. \v 10 Y chuka' chi pak'ij chi chak'a' nkac'utuj chin ri Dios, que nkutiquer ta nkujapon iviq'uin. Richin quiri' nkac'ut ta más chivüch ri rutzij ri Dios ri nc'atzin pan ic'aslen rix ri itaken. \p \v 11 Romari' nkajo' que nban ta cheke roma ri Katata' Dios y ri Kajaf Jesucristo richin nkutiquer ta nkujapon iviq'uin. \v 12 Hermanos, roj juis nyixkajo'. Y quiri' chuka' nkajo' que tijola-ivi' rix, y que que'ijola' chuka' conojel ri ch'aka chic vinük ri man quitaken tüj ri Jesucristo. Y nkajo' que ri Ajaf Dios nbün ta chive que ri nijola-ivi' ta re' y ri nye'ijola' ta re' conojel ri ch'aka chic vinük man ta xtiq'uis iviq'uin, y nbün ta chive que más ta nyixjo'on. \v 13 Richin quiri' ta iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo, que ch'ajch'oj ta ri ic'aslen chuvüch ri Katata' Dios chi jumul, richin quiri' man jun tüj itzel nyixtajin chubanic tok npu'u jun bey chic ri Kajaf Jesucristo, ye rachibilan-pe conojel ri xetaken-e richin y yec'o chic riq'uin rija'. \c 4 \s1 Ja ri c'aslen choj ri nka' chuvüch ri Dios \p \v 1 Hermanos, tok xojc'uje' iviq'uin, xkabij chive achique ri nka' chuvüch ri Dios, y que jari' ri utz nibün. Y vocomi nkac'utuj favor chive que man quixtane' nibün ri utz. Y man xe tüj nkac'utuj favor chive. Pero chuka' nkabij chive que nc'atzinej que nibün más y más ri nka' chuvüch ri Dios, roma quiri' nrajo' ri Ajaf Jesús. \p \v 2 Rix jabel ivetaman achique ri xkabij chive, ri nc'atzinej que nibün. Y roj xkabij quiri' chive, roma quiri' bin can roma ri Ajaf Jesucristo. \v 3 Hermanos, ri Dios nrajo' c'a que rix nijüch ta ivi' chuvüch ronojel ri man utz tüj, que rix achi'a' man que'icanola' ri ixoki' richin que nyixmacun, y rix ixoki' man que'icanola' achi'a' richin que nyixmacun. Xa ch'ajch'oj ta c'a ri ic'aslen. \v 4 Rix achi'a' chi'ijujunal tivetamaj c'a que man c'uluman tüj nyixc'uje' quiq'uin ri ixoki' ri xa man ye ivixjaylal tüj. Roma ri' mac. Ri Dios nrajo' que xaxe quiq'uin ri ivixjaylal quixc'uje-vi. Richin quiri' ri vinük nquitz'et que ch'ajch'oj ri c'aslen ic'uan. \v 5 Pero man tibün c'a cachi'el nquibün ri vinük ri man quetaman tüj ruvüch ri Dios. Roma rije' xaxe ri nquirayij, xaxe ri' ri nquibün. Juis itzel ri quic'aslen. Pero roj man tikabün c'a cachi'el nquibün rije'. \v 6 Man tikach'üc jun cheque ri hermanos que xa nkuc'uje' riq'uin ri rixjayil. Roma si nkabün jun mac quere', ri Ajaf nuya' castigo pa kavi'. Quere' xkabij chive tok xojc'uje' iviq'uin: Que si nkumacun, npu'u na vi ri castigo pa kavi'. \v 7 Ri Dios man xojroyoj tüj richin nkac'uaj jun itzel c'aslen. Man quiri' tüj. Rija' xojroyoj richin nkac'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj. \v 8 Y si c'o jun chi'icojol ri xa man nrajo' tüj nrac'axaj ronojel ri xkabij yan ka chive, y xa c'a nrajo' na nuc'uaj jun itzel c'aslen, man xaxe tüj roj o jun ta chic vinük ri nretzelaj ri rutzij. Xa ja ri rutzij ri Dios ri man nrajo' tüj nrac'axaj. Ri Dios ri ruyo'on-pe ri Lok'olüj Espíritu cheke. \p \v 9 Jac'a ya ivetaman que ri Dios ruc'utun chic chivüch que nc'atzinej que nijola-ivi'. Y romari' man nc'atzin tüj que ninc'uxla'aj chive, que tijo-ivi'. \v 10 Roma nk'alajin-vi jabel que rix juis nye'ijo' conojel ri hermanos ri yec'o pa ronojel lugar chiri' pa ruch'ulef Macedonia. Pero chuka' nkabij chive que k'ij-k'ij quixjo'on más. \v 11 Y chuka' man ticatüj ivoyoval. Xa choj ticanoj ri nc'atzin chive ka rix. K'ij-k'ij quixsamüj richin nich'üc ivay, cachi'el xkabij chive tok xojc'uje' iviq'uin. \v 12 Richin que ri ic'aslen pa rubeyal ta nbiyin chiquivüch ri vinük ri xa man jani quitaken tüj ri Jesucristo, y richin chuka' que nich'üc achique ri nc'atzinej chive rix y man ta nivoyobej-apu jun chic vinük que nuya-pe chive. \s1 Tok ri Jesucristo ntzolij-pe jun bey chic \p \v 13 Hermanos, roj nkajo' que rix nivetamaj ri achique nban cheque ri xquitakej y ye camnük chic e. Richin man nyixbison tüj, cachi'el nquibün ri vinük ri man nquiya' tüj cánima riq'uin ri Jesucristo. \v 14 Roma roj nkanimaj-vi que ri Jesucristo xcom y xc'astüj-e. Y roma chuka' ri' roj nkanimaj-vi que ri Dios quiri' nbün quiq'uin ri ye camnük chic e, ri xquitakej-e ri Jesucristo tok xec'ase-e chuvüch ri ruch'ulef. Ri Dios nyeruc'asoj-vi-e. \p \v 15 Y re' nkabij chive roma quiri' rubin can ri Ajaf, que konojel ri kataken rija', junan nban cheke, tok rija' npu'u jun bey chic. Si c'a roj c'üs na o si roj camnük chic e. Si c'a roj c'üs na, man nkunabeyüj tüj chuka'. \v 16 Roma ri Ajaf npu'u chila' chicaj y nch'o-pe, cachi'el nch'o jun ri ninimüx-vi ri nbij, y cachi'el jun nimalüj ángel chuka' nch'o-pe. Y nk'ajan-pe ri trompeta richin ri Dios. Y jari' tok nyec'astüj-e ri caminaki' ri xquitakej-e ri Jesucristo. \v 17 Y c'ateri', ri c'a roj c'üs na can, jari' tok nkujuc'u'üx junan quiq'uin rije', pa tak sutz' chicaj, richin nkubec'ulu' ri Ajaf. Y nkubec'uje' riq'uin rija' richin chi jumul. \v 18 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. \c 5 \p \v 1 Hermanos, man nc'atzin tüj nintz'ibaj-e chive ri achique tiempo y achique k'ij npu'u ri Jesucristo. \v 2 Roma rix jabel ivetaman que man jun etamayon achique k'ij npu'u ri Ajaf. Roma rija' tok npu'u, nbün cachi'el nbün jun elek'on tok napon pa jun jay ri chak'a'. Tok ntz'et coma ri rajaf-jay c'o chic pa racho. \v 3 Y ja tok ri ch'aka chic vinük nquibij que vocomi juis jabel kabanun, roma ye manak oyoval, utz rojc'o-ka. Xa jari' tok nka-pe ri ru-castigo ri Dios pa quivi'. Xa nquic'ulachij cachi'el ri nc'ulachij jun ixok ri petenük alanic chirij. Tok nc'ulun-pe ri castigo ri', man jun ntiquer ncolon chin. Y quiri' c'a ri nquic'ulachij ri vinük ri', man nyecolotüj tüj chuvüch ri ru-castigo ri Dios. \v 4 Pero rix hermanos man nic'ulachij tüj quiri'. Roma rix ivoyoben ri k'ij tok npu'u chic ri Jesucristo. Y romari', tok nka-pe rija' iviq'uin, man nka-pe tüj cachi'el nka-pe jun elek'on, roma ivoyoben, y man rixc'o tüj chic pa k'eku'n. \v 5 Roma konojel ri kataken ri Jesucristo, ya xjül ri kac'aslen. Romari' man roj richin tüj chic ri k'eku'n, xa roj richin chic ri sük. \v 6 Roma c'a ri' man tikabün cachi'el nquibün ri ch'aka chic vinük ri man yec'o tüj pa sük. Roma rije' man nquina' tüj jabel ri achique nyequibanala'. Xa cachi'el nyevür. Pero roj nkuc'ase' c'a jabel y tikana' jabel ri nyekabanala'. Man c'a tikabün cachi'el nquibün ri yec'o pa k'eku'n. \v 7 Roma ri k'eku'n xa richin ri varan, y richin chuka' ri k'abaric. \v 8 Pero roj ri richin ri sük, roma kataken ri Jesucristo, tikana' jabel ri achique nyekabanala'. Tikaya' kánima riq'uin ri Jesucristo, y nkujo'on, richin man nkaya' k'ij chin ri itzel-vinük richin nkuruch'üc. Cachi'el nbün jun soldado, nucusaj jun ch'ich' chu-ruc'u'x, richin nuto-ri' chuvüch ri enemigo. K'ij-k'ij tikaya' kánima que xojcolotüj yan pe chupan ri kamac, richin man nkaya' k'ij chin ri itzel-vinük. Roj xa tikabana' c'a cachi'el nbün ri soldado, nucusaj jun ch'ich' pa rujolon richin man nuya' tüj k'ij chin ri enemigo. \v 9 Tikachajij c'a ki', man tikaya' k'ij chin ri itzel-vinük richin nkuruch'üc, roma ri Dios man nrajo' tüj que npu'u ru-castigo pa kavi'. Xa rija' nrajo' que nkatakej ri Kajaf Jesucristo richin nkucolotüj. \v 10 Y rix ivetaman que ri Jesucristo xcom koma roj. Rija' xcom richin xuya' kac'aslen. Richin quiri' si c'a roj c'üs na chere' chuvüch ri ruch'ulef, nkac'ul kac'aslen riq'uin rija'. Y si roj camnük chic e, c'o chuka' kac'aslen chila' chicaj riq'uin rija'. \v 11 Roma c'a ri' ticukubala' ic'u'x chi'ivachibil ivi'. Y chuka' titola-ivi' richin que nyixq'uiy riq'uin ri ic'aslen, cachi'el ri ibanun-pe. \s1 Ri nuchilabej ri Pablo cheque ri hermanos aj-Tesalónica \p \v 12 Hermanos, nkac'utuj favor chive que tiyala' quik'ij ri achi'a' ri nyesamüj chi'icojol pa rusamaj ri Dios. Tiyala' c'a quik'ij, roma ja rije' ri ye uc'uayon ivichin. Jari' ri samaj yo'on cheque roma ri Ajaf Dios. Y chuka' richin nyixquipixabala'. \v 13 Roma c'a ri' tiyala-vi quik'ij y que'ijola' juis, roma ri samaj ri nquibün. Y chuka' jabel tic'uaj-ivi' y man ta jun oyoval chi'icojol. \p \v 14 Chuka', hermanos, nkabij chive que que'ipixabaj ri hermanos ri c'o quik'oral. Tibij cheque que quesamüj. Y ri hermanos ri xa ca'i' quic'u'x banun, ticukubala' quic'u'x. Y ri man jani c'o tüj cuchuk'a' jabel chupan ri quic'aslen riq'uin ri Jesucristo, man que'iya' can. Xa que'itola'. Y chuka' que'icoch'ola' conojel. \p \v 15 Y si c'o ri nyebanun itzel chive, man tibün c'a ruq'uexel cheque. Xa titija' ik'ij nibün ri utz cheque. Titija' c'a ik'ij nibün ri utz cheque conojel vinük, chive ka rix ivachibil ivi' ri itaken ri Jesucristo, y chuka' cheque ri vinük ri man quitaken tüj. \p \v 16 Chi jumul tiquicot ri ivánima. \v 17 Chi jumul tibana' orar. \v 18 Quixmatioxin-vi chin ri Dios. Quixmatioxin tok utz rixc'o, y quixmatioxin chuka' tok rixc'o pa jun pokonül. Roma quiri' nrajo' ri Dios que nibün rix ri itaken ri Jesucristo. \p \v 19 Man tik'üt ri rusamaj ri Lok'olüj Espíritu. \v 20 Y tok c'o jun hermano nbij que c'o ri ruk'alajrisan ri Dios chin, man tivetzelaj ri rutzij. \v 21 Xa tivac'axaj ri nbij, richin quiri' rix ninabej si ketzij o man ketzij tüj. Y si ketzij, titakej c'a. \v 22 Ronojel ri man ketzij tüj, man titakej. \p \v 23 Rix ivetaman que ja ri Dios ri nyo'on uxlanen pa tak ivánima. Y ninjo' c'a que rija' nbün ta chive que chi jumul tüj nic'uaj jun c'aslen ch'ajch'oj chuvüch rija'. Chuka' ninjo' que nuchajij ta ri i-espíritu, que nuchajij ta ri ivánima y que nuchajij ta ri ich'acul, richin quiri' man jun itzel nilitüj chivij tok ntzolij jun bey chic ri Kajaf Jesucristo. \v 24 Y ri Dios xa quiri' na vi nbün chive. Roma rija' man jun bey nyixruya' ta can. Y chuka' roma ja rija' ri xoyon ivichin richin xixrucol-pe chupan ri imac. \s1 Ri ruq'uisbül tak tzij \p \v 25 Hermanos, kojiya' c'a pan i-oración. \p \v 26 Y tibana' saludar conojel ri hermanos. \p \v 27 Y pa rubi' ri Ajaf ninbij c'a chive, que tisiq'uij ri carta re' chiquivüch conojel ri hermanos. \p \v 28 Y ri utzilüj sipanic ri nspaj-pe ri Kajaf Jesucristo nc'uje' ta c'a iviq'uin chi'ivonojel. Quiri' ta c'a.