\id 1TI - Central Buang NT [big] -Papua New Guinea 2003 (web version -2012 bd) \h 1 TIMOTI \toc1 Ḳapiya Sën Paulus Kevu Muġinsën Vu Kerisi-yi-alam Vu Timoti \toc2 1 Timoti \toc3 1 Tm \mt1 Ḳapiya Sën Paulus Kevu Muġinsën Vu Kerisi-yi-alam Vu Timoti \c 1 \p \v 1 Sa Paulus sën Yesu Kerisi yi sinarë sa. Anutu sën ḳo hil yom vu yi lo luho Kerisi Yesu sën hil navo kwad in lo, yö denër bë sa ġevonġ huk sagi. \v 2 Lob sa ḳevu ḳapiya sënë yök vu honġ Timoti sën sa nehalë honġ bë sa naluġ anon honġ in ayom neya timu vu Kerisi lo. Hil Amad Anutu luho hil Mehöböp Kerisi Yesu degevonġ semusemu vu honġ los kwaj gevonġin honġ, gedegevonġ bayom gëp revuh. \s1 Hil Dahun Ġaġek Kuungsën Na \p \v 3 Wirek sa hevonġin bë sena Masedonia jaḳ, lob senër vu honġ, rëḳ sa bë nanër gökin nah vu honġ nabë: Ġemedo Epesus in ġenanërin alam vahi saga nabë su desarömin ġaġek kuungsën doḳ na medetahu alam doḳ. \v 4 Log ġenanër vu sir nabë degevuu ḳeriing los ġaġek sën denetateḳin degwaj lo na, in ġaġek nebë sagi nevonġ mekwaj kwaj. Gaḳ su neloḳ vu sir bayoj neya timu vu Anutu rë. \v 5 Sa hevonġ horek sënë yök vu honġ raḳ degwa timu sënë: Sa hevonġin bë desepa doḳ bayoj niröp jaḳ gekwaj veröḳ jaḳ bayoj na timu vu Yesu, lob mëm demedo los ahëj geving sir. \v 6 Yönon, in alam vahi devuu aggata niröp sënë ya, geya deneketul loḳ in ġaġek meris medenesap sir in jeggin jeggin. \v 7 Alam sënë denekuung bë detu alam horek degwa. Rëḳ su deneraḳ yö hir ġaġek sën denevengwënġ raḳ lo degwa ni rë, log sir duġin ġaġek sënë degwa ving. \p \v 8 Nabë hil ġalë Anutu yi horek niröp nabë neggëp in bë tato aggata niröp vu hil, og hil rëḳ ajaḳ ni nabë nġaa nivesa. \v 9 Yönon, hil araḳ ni bë horek og su yam in bë nanërin alam sën nijröp raḳ lo rë, gaḳ yam in bë nanërin alam sën denekeyëh horek lo, los alam sën denevonġ nġaa jeggin jeggin los nengaj dahis lo. Geyam in bë nanërin alam sën deneruu demij vu Anutu lo, los alam nij paya, gesir sën denevasap Anutu yi nġaa vabuung lo, gesir sën denesepa loḳ nġaa dob yi mu lo; geyam in bë nanërin alam sën denesis amaj los ataj medenediiḳ lo, los alam sën denesis mehönon vahi medenediiḳ lo ving. \v 10 Geyam in bë nanërin maluh los avëh sën denevonġ baggëb lo los denevonġ paya vu maluh ngwë lo. Geyam in bë nanërin alam sën deneggodeḳ alam in bë degeḳo monë jaḳ sir lo, los alam ġaġek tetuhin sën, galam sën denelah ġaġek vun lo. Yönon, horek yam in bë nanërin nġaa nebë sënë los nġaa nipaya vahi pin sën nevonġ paya vu ġaġek anon lo. \v 11 Ġaġek anon sënë neggëp loḳ Bengö Nivesa sën Anutu vo vu sa in bë sa nanër ranġah lo, log Bengö Nivesa sagi netateḳin Anutu arë böp los niwëëk vu hil bë semusën ala yi. \s1 Paulus Ahë Nivesa Vu Anutu In Kwa Pesivin Yi \p \v 12 Hil Mehöböp Kerisi Yesu vo niwëëk vu sa, gekwa nevo sa bë seyoh vu bë sa ġevonġ yi huk, lob vonġ huk sënë loḳ ya sa nemaġ, lom sa ahëġ nivesa vu yi. \v 13 Yönon, wirek og senër pelë raḳ yi, log sa nehevonġ beġö vu yi alam rot gesa nehaḳo sa raḳ vu yi panġsën. Sa nehevonġ nebë saga in sa su raḳ degwa ni rë, gesa su hevonġ ving yi rë, rëḳ ma gekwa pesivin sa. \v 14 Lob Mehöböp vonġ semusemu nġahiseḳë rot vu sa, bemëm sayoġ neya timu vu Yesu Kerisi, besahëġ ving yi panġsën. \v 15 Ġaġek sënëḳ yönon rot, beyoh vu bë alam pin degenġo medegevonġ geving nabë Kerisi Yesu luḳ yam dob in bë geḳo hil alam nid paya nom vu yi. Lob sa mehö niġ paya veröḳ yi rot kesuu alam nij paya vahi pin. \v 16 Rëḳ mu Kerisi Yesu kwa vonġin sa muġin betato ranġah raḳ sa bë nejom yi ahon rot. Lob alam vahi pin sën rëḳ ayoj na timu vu yi lo degelë jaḳ sa bedejaḳ ni nabë rëḳ kwa gevonġin sir nabë saga geving, bedemedo malaj-tumsën degwata. \v 17 Om hil ġaḳo mehö-los-bengö sën nedo degwata los degwata lo arë jaḳ. Arë böpata los niwëëk gëp ranġah beyö gëp degwata los degwata, in mehö sënë og su nediiḳ rë, gehil su ayoh vu bë ġalë yi rë, log yiḳ yi perurek timu saga sën Anutu soġek. \s1 Timoti Bare Niwëëk Begedu Alam Sën Denesis Beġö Vu Anutu Lo \p \v 18 Naluġ Timoti-e! Sebo horek sënë vu honġ nabë: Kwam bo ġaġek sën alam-denenër-ġaġek-ranġahsën denër raḳ honġ wirek lo. Ġebasu ġaġek sagi doḳ na ayom, loḳ mëm pasanġ gwevonġ beġö meġebare niwëëk nabë mehö-beġö-yi nivesa ti. \v 19 Lob gwevonġ geving niwëëk meġebare, geġemedo los ayom niröp. In alam vahi su denesepa loḳ nġaa nivesa in bë ayoj niröp jaḳ rë, om sën deneyoh paya medevasap sir nebë sën yaġ ya mesis yi raḳ saap. \v 20 Yiḳ Humenaius luho Aleksander devonġ nebë sënë, lob sa hevonġ luho loḳ yah Satan nema in bë luho degeḳo vanë medejaḳ ni, in luho su denanër pelësën jaḳ Anutu arë nah gökin. \c 2 \s1 Hil Najom Jaḳ Nabë Sënë \p \v 1 Sa bë nanër niwëëk vu honġ nabë ham gwevonġ nġaa sënë natu muġinsën: Ham najom jaḳ in alam pin. Ham kwetaġ vu Anutu nabë doḳ vu sir bebo niwëëk vu sir medebare, log ham najom jaḳ los kwamin vesa vu yi in sir. \v 2 Log su kwam birek in alam-los-bengöj galam pin sën denetu ala medeneġin hil lo. Gaḳ ġenajom jaḳ in sir noh vu buk in mëm hil sepa doḳ Anutu meġaḳo arë jaḳ niröp, log hil medo nivesa genġaa maggin su dahun hil. \v 3 Jomraḳsën nabë sënë og mëm yoh vu, bAnutu sën ḳo hil yom lo rëḳ kwa vesa in. \v 4 Neḳo hil yom vu yi, genevonġ in bë geḳo alam pin nom geving, bemëm dejaḳ ġaġek anon degwa ni. \v 5 In hil araḳ ni bë Anutu yö timu nedo, log Mehö mamer-yi timu nare loḳ Anutu los mehönon vuheng atov. Yiḳ yi Kerisi Yesu, geyi mehönon. \v 6 Lob töḳ yam ranġah loḳ yi buk niröp sën Anutu yö ggooin raḳ menër lo, bediiḳ loḳ yah alam pin bej in baġo sir nom. \v 7 Log Anutu ggooin sa raḳ bë sa natu sinarë beġevonġ yi huk menanër yi ġaġek sënë ranġah. Sagi og sa su nehekuung raḳ rë, gaḳ sa nanër yönon. Geggooin sa raḳ, menevonġ sa ya vu alam-yu-ngwë in bë sa tateḳin ġaġek vu sir bayoj na timu vu yi medejaḳ ġaġek anon ni. \v 8 Nebë sënë, om sa hevonġin bë alam denajom jaḳ noh vu nyëġ pin. Rëḳ mu degevuu ġaġek petupeksën los ahë sengënsën na gedepesu nemaj in nġaa nipaya loḳ mëm debarah nemaj jaḳ medenajom jaḳ na vu Anutu. \s1 Ġaġek Raḳ Avëh \p \v 9 Log sa hevonġin ving bë: Avëh dedahun sir bedejöp röpröp lu nġaa nivesa sën yiḳ yoh vu bë avëh dejöp lo. Gaḳ su degeḳo sir jaḳ medebii yuj los debuneḳ vu navij jaḳ ḳumḳum goor lu vuneḳsën malanġeri aggagga, los röpröp sën yi monë böpata lo. \v 10 Gaḳ degevonġ huk nivesa aggagga noh vu sën Anutu yi hur avëh lo degevonġ lo, og mëm sënë natu hir vuneḳsën anon rot. \v 11 Avëh dedahun sir bayej nama gedegenġo ġaġek medejaḳ ni nivesa. \v 12 Sa hevonġin bë avëh ti su natu tatovaha ma ggev vu maluh rë, gaḳ sir avëh og avij gemir gemedo denapöö jaḳ ġaġek mu. \v 13 In degwa nebë Anutu semu Adam muġin loḳ mëm semu Eva tamusën. \v 14 Lob Adam su bë nenga vu ġaġek kuungsën rë, gaḳ avëh mu yö keyëh mebë nenga vu ġaġek. \v 15 Rëḳ mu avëh hir huk bë degeḳo naluj, om yiḳ degevonġ nabë saga, gayoj na timu vu Yesu geving bahëj nivesa vu mehönon medesepa doḳ aggata niröp los degeġin sir nivesa, og Anutu rëḳ geḳo sir nah vu yi. \c 3 \s1 Ġaġek Raḳ Ggev Sën Deneġin Kerisi-yi-alam Lo \p \v 1 Ġaġek sënë og yönon: Bë mehöti gevonġin nabë natu ggev begeġin Kerisi-yi-alam, og sënëḳ gevonġ in huk nivesa ti. \v 2 Nebë sënë, om ggev geġin yi nivesa in nġaa nipaya su gëp vu yi. Yiḳ geḳo avëh timu natu venë. Su gevonġ nġaa jeggin jeggin, gaḳ yiḳ sepa doḳ kwa nivesa mu megevonġ huk niröp pin, gegeġin alam vatëveḳ nivesa, getateḳin Anutu yi ġaġek nivesa megero. \v 3 Ggev nebë sënë og su nanum panġsën mekeyevin, log su ahë sengën jaḳ pevis, gaḳ nahubin alam gesu gevonġ beġö jeggin jeggin, gesu gëp natumin monë panġsën. \v 4 Geyö geġin venë lo nalu lo nivesa begevonġ benalu lo nengaj yes vu aye medegurek babu. \v 5 In mehö sën su neġin venë lo nalu lo nivesa rë lo, og su yoh vu bë rëḳ natu Anutu-yi-alam lo hir ggev megeġin sir nivesa rë. \v 6 Log ham su gwevonġ bemehö mewis ti sën nahën neggërin yi yom vu Kerisi lo natu ggev. In rëḳ geḳo yi jaḳ jaḳ lob rëḳ bës benatöḳ vu nyëvewen nabë Satan. \v 7 Om nabë hil ġetunġ mehöti natu ggev, og alam dahis la denanër geving rë nabë yi mehö nivesa, og mëm yoh vu bë natu ggev. Gaḳ nabë hil su ġanġo rë, og maḳ rëḳ ġaġek nipaya natöḳ ranġah jaḳ yi, lob doḳ Satan yi ġegweeng. \s1 Ġaġek Raḳ Kerisi-yi-alam Hir Hur \p \v 8 Log gwetunġ alam sën kwaj nivesa lo denatu Kerisi-yi-alam hir hur geving nabë saga. Alam sën su denevonġ kwaj luu rë lo, galam sën su denenum wain rot medenekeyevin rë lo, galam sën su ggëp denetumin monë luu nġaa rë lo. \v 9 Gaḳ mëm sir sën ayoj yö neggëp niröp gedeneraḳ ġaġek-anon-vonġvingsën-yi ni venuh lo og mëm. \v 10 Ham seggi sir namuġin rë, loḳ nabë ġaġek ti su neggëp vu sir rë, og mëm denatu Kerisi-yi-alam hir hur. \v 11 Log ham gwetunġ avëh sën kwaj nivesa lo geving nabë saga. Avëh sën su denenër ġaġek nipaya yah nenga raḳ mehö ngwë rë lo, gesu denevonġ nġaa jeggin jeggin rë lo, gaḳ denenër ġaġek niröp bedenevonġ yoh vu lo. \p \v 12 Lob Kerisi-yi-alam hir hur lo, og degeḳo avëh ti ti natu venëj, lob degeġin venëj los naluj nivesa. \v 13 Lob sir sën detu Kerisi-yi-alam hir hur bedenevonġ huk nivesa lo, og rëḳ bengöj nivesa, lob deyoh vu bë rëḳ degevonġ Kerisi Yesu yi huk nivesa los niwëëk. \s1 Anutu Yi Aggata Degwa \p \v 14 Yönon, gwëbeng sa neḳevu ḳapiya sënë yök vu honġ, rëḳ mu sa bë nök vu honġ pevis. \v 15 Rëḳ mu nabë sa su nök pevis rë, og gwelë ġaġek sënë megejaḳ ni nabë Anutu-yi-alam sën detu Mehöböp Mala-tumsën-degwa yi alam lo, og rëḳ degevonġ nabë sënë in deneġin ġaġek anon medeneġadu. \v 16 Yönon, ġaġek sën duu hil yah vetii Anutu lo, og ġaġek böpata rot bedegwa neggëp. Ġaġek sënë nebë: \q1 Tu mehönon raḳ betöḳ yam ranġah, \q2 log Anon Vabuung tateḳin yi degwa bë yi mehö yohvu. \q1 Angër delë yi, \q2 log bengö yoh vu alam dahis. \q1 Mehönon ayoj neya timu vu yi, \q2 lob Anutu ḳo yi raḳ yah vavunë beḳo arë raḳ. \c 4 \s1 Ġaġek Raḳ Alam Tetuhinsën \p \v 1 Anon Vabuung nër ranġah bë dus jaḳ Buk-tamusën og alam vahi rëḳ degevuu ġaġek sën hil nehevonġ ving lo na, getum rëḳ degebë nengaj vu memö kuungsën ayej bedesepa doḳ Satan yi angër nipaya lo hir ġaġek. \v 2 Nġaa sënë rëḳ nam vu alam kwaj luu sën denenër ġaġek kuungsën lo. Alam sënë rëḳ ayoj bev rasap nabë aën niḳerus, besu deyoh vu bë deseggi nġaa nipaya los niröp medejaḳ ni rë. \v 3 Log alam saga rëḳ denanërin nabë maluh los avëh su degeḳo sir, gaḳ demedo bu, log rëḳ denanërin nos los reggu vahi nabë hil su aġa. Rëḳ mu su yoh vu rë, gaḳ Anutu yö tunġ nġaa pin sënë in bë hil mehönon sën hil ayod neya timu vu yi menaraḳ yi ġaġek anon ni lo, hil aġa gahëd nivesa vu Anutu. \v 4 In nġaa pin sën Anutu tunġ lo og nivesa, om hil su ajuuk, gaḳ hil nanër ahëd nivesa vu Anutu gehil aġa. \v 5 Ëë, yönon, Anutu yi ġaġek los hil jomraḳsën saga nevonġ benivesa neraḳ. \s1 Timoti Tu Kerisi Yi Hur Nivesa \p \v 6 Log nabë ġenanër ġaġek pin saga vu hil arid lo sën Kerisi-yi-alam lo, og mëm saga rëḳ tato nabë ġetu Yesu Kerisi yi hur nivesa ti geġenesepa loḳ ġaġek niröp meġeneraḳ ġaġek sën hil nehevonġ ving lo degwa ni. \v 7 Rëḳ mu nim dëlin ḳeriing nipaya los avëh atov hir ġaġek turinsën meris meris, gaḳ mëm ġetahu honġ doḳ Anutu yi aggata nivesa. \v 8 Yönon, hil netahu hil loḳ nġaa navid yi in bë hil navid genġoin, rëḳ mu yiḳ neloḳ vu hil paya teka mu. Gaḳ mu nabë hil tahu hil doḳ Anutu yi aggata, og yoh vu bë rëḳ doḳ vu hil panġsën rot. Sagi og yoh vu bë doḳ vu hil vu buk sën hil nado gwëbeng agi, gehil rëḳ medo malad-tumsën vu tamusën geving. \p \v 9 Ġaġek sënëḳ yönon rot, beyoh vu bë alam pin degenġo medegevonġ geving. \v 10 Om sën hil nehevonġ huk böp los nid ḳerus ḳerus. Hil ahurek Anutu sën mala-tumsën degwa lo babu in nevonġin bë geḳo alam pin nom vu yi, lob ḳo hil sën hil ayod neya timu vu yi lo yom yönon. \v 11 Om ġenanër ġaġek sënë vu sir meġetahu sir doḳ in desepa doḳ. \v 12 Nabë alam degelë honġ nabë ġenahën maġëm, bekwaj bo nabë honġ mehö meris, og su gwevuu huk rë. Gaḳ ġemedo meġetato aggata vu Kerisi-yi-alam pin jaḳ nġaa pin sën ġenanër los gwevonġ lo. Ġetato vu sir nabë ahëm neving sir yönon gayom neya timu vu Yesu, geġenesepa loḳ nġaa niröp mu. \v 13 Su nim tebö, gaḳ nim wëëk meġenatevin Anutu yi ġaġek vu alam, beġenanër Bengö Nivesa ranġah meġetateḳin vu sir rot bena berup doḳ buk sën senök berup vu honġ lo. \v 14 Su nim yes yes in Anutu yi semusën sën vo vu honġ lo, in alam ggev debë nemaj raḳ honġ wirek. Log alam-denenër-ġaġek-ranġahsën denër bë semusën sënë rëḳ natöḳ vu honġ. \v 15 Om gweġin huk sagi nivesa noh vu buk beġemedo doḳ rot, lob mëm alam pin rëḳ degelë nabë honġ huk neya nivesa. \v 16 Gweġin honġ los huk sën ġenevonġ agi bekwam bo ġaġek sën ġetahu sir doḳ lo nivesa. Gwevonġ huk sënë niwëëk rot, og mëm rëḳ gweḳo honġ nom vu Anutu, begweḳo alam sën degenġo honġ ġaġek lo nom geving. \c 5 \s1 Timoti Geli Alam Doḳ Aggata Niröp \p \v 1 Su ġebo ġaġek jaḳ alam böp, gaḳ gwelë sir nabë amam lo benahub ġebo horek vu sir. Log gwelë alam maġëm nabë arim lo sir. \v 2 Log avëh böp og gwelë sir nabë atam lo, log gwelë avëh avö nabë avëhnöm lo genġaa nipaya nök gëp. \s1 Ġaġek Raḳ Avëh Alov \p \v 3 Log gweġin avëh alov lo sën reggaj diiḳ gehej alam ma lo nivesa. \v 4 Gaḳ avëh alov sën nalu lo ma bu lo denedo lo, og mëm dejaḳ ni nivesa nabë hir huk neggëp bë dedoḳ vu amaj los ataj gebuj medegeġin sir nivesa doḳ nah sën deneġin sir wirek lo. In Anutu kwa vesa in nġaa nebë sënë. \v 5 In avëh alov sën yö perurek timu nedo lo, og rëḳ ayo na timu vu Anutu rot, lob rëḳ benġev jaḳ meketaġ na vu Anutu in alam buk geranġah. \v 6 Rëḳ mu avëh alov sën yö kwa nevo nġaa sën nesemu navi mu lo, og nahën nedo vesa rëḳ mu tu nġaa diiḳsën. \v 7 Om ġenanër nġaa sënë tato vu avëh geving, in desepa doḳ medemedo niröp geġaġek la su gëp vu sir. \v 8 Rëḳ mu nabë mehöti su geġin yö yi alam nivesa rë, og mehö sënë su ayo neya timu vu Yesu rë. Yönon, nabë mehöti su geġin sir sën losho begganġ ayo timu lo nivesa rë, og yi mehö nipaya veröḳ yi rot kesuu alam dahis. \p \v 9 Lob nabë kwevu avëh alov arëj nabë Kerisi-yi-alam degeġin sir, og kwevu sir nabë sënë arëj: Avëh sën raḳ maluh timu rëḳ diiḳ genedo alov, lob yi ta mehödahis löö ya ggovek lo. \v 10 Gavëh sën alam denenër bengö bë nevonġ nġaa pin nivesa lo, og kwevu avëh nabë sënë lo arëj. Gavëh sën neġin nalu lo nivesa, genevet alam vatëveḳ, geneḳo Kerisi-yi-alam vahi raḳ geneloḳ vu alam sën denetöḳ vu maggin lo, genevonġ huk nivesa vesa aggagga lo. Kë, avëh nabë sënë og mëm kwevu arëj. \v 11 Gaḳ su kwevu avëh sën nahën navij mewis gereggaj nediiḳ lo arëj, in rëḳ ayoj gurek in maluh, bahëj geving nabë dejaḳ maluh ngwë gökin, lob su kwaj bo Kerisi timu rë. \v 12 Lob alam rëḳ denanër sir nabë nij paya, in dekeyëh ġaġek sën denër bë degevonġ huk vu Kerisi timu lo. \v 13 Rëḳ su rëḳ degevonġ nabë sënë mu rë. Gaḳ rëḳ nij tebö jaḳ pevis medegëp sehëb, gedegetup doḳ alam hir begganġ medenenġo mehö ngwë hir ġaġek medejaḳ nij in mena detanë medenanër ġaġek aggagga sën hil su ayoh vu bë nanër rë lo. \v 14 Nebë sënë om sa bë avëh alov sën nahën navij mewis lo, og dejaḳ reggaj nah in degeḳo naluj meyö degeġin doḳ hir begganġ. Yiḳ degevonġ nabë sënë in Mehö sën nesis beġö vu hil lo su natöḳ vu ġaġek nipaya ti menanër jaḳ hil. \v 15 In ġeraḳ ni bë avëh la devuu aggata nivesa ya ggovek ya nebë sënë gedenesepa loḳ Satan. \v 16 Nabë Anutu yi hur avëh ti yi alam la reggaj denadiiḳ gedemedo alov, og avëh saga yö geġin sir. Yö gevonġ nabë sënë in su debo maggin vu Kerisi-yi-alam vahi medegeġin sir. Nabë sënë in Kerisi-yi-alam mëm yiḳ degeġin avëh alov sën hir alam main sir lo mu. \s1 Ġaġek Raḳ Alam Ggev \p \v 17 Alam ggev sën denevonġ huk nivesa rot lo, og ham sën Kerisi-yi-alam ham lo gweḳo arëj jaḳ geham doḳ vu sir nivesa rot. Sënëḳ sa nanër alam ggev sën denevonġ huk niwëëk medenenër Anutu yi ġaġek ranġah medenetateḳin nivesa vu alam lo. \v 18 Nabë saga in ġaġek neggëp loḳ Anutu-yi-ḳapiya nebë, “Su ġetaya burmakau sën denevonġ huk bedenevaḳë wit* lo avij,” gaḳ gëp in yiḳ dega teka! In ġaġek ngwë neggëp ving bë, “Mehö sën nevonġ huk lo, og yoh vu bë geḳo nyëvewen jaḳ.” \p \v 19 Log nabë mehö ti nanër ggev ti nabë nevonġ paya, og su gwebë nengam vu aye, gaḳ mëm nabë mehö luu ma mehö löö denanër og mëm. \v 20 Gaḳ mëm nabë ggev ti gevonġ nġaa nipaya ti, og ġebarah yi veröḳ jaḳ alam ggev pin malaj, in sir vahi degelë lob degöneng in sir. \v 21 Sa nanër vu honġ niwëëk jaḳ Anutu geKerisi Yesu losho angër sën Anutu ggooin sir raḳ lo malaj nabë: Ġesepa doḳ ġaġek sën sa ḳevu agi niröp, besu kwam bo mehöti doḳ ayom namuġin nabë vonġ paya, ma su vonġ paya rë, gaḳ gwenġo ġaġek nivesa meġeseggi loḳ mëm. Log su ġenanër ġaġek ahë seḳë vu alam vahi geġenanër ġaġek ahë yes vu honġ alam. \p \v 22 Log su gweḳo mehö ti megwevonġ natu ggev pevis rë, in yi nġaa nipaya rëḳ nom peḳa jaḳ honġ geving, om nġo gweġin honġ nivesa in ġemedo nivesa genġaa nipaya su gëp vu honġ. \p \v 23 Log su ġenanum bël kul meris mu rë, gaḳ ġenanum wain teka geving, in gevonġ bahëm medo nivesa, geniraḳsën sën netöḳ vu honġ buk nġahi lo nivesa jaḳ teka. \p \v 24 Log alam vahi, og hir nġaa nipaya neggëp ranġah behil pin araḳ ni bë rëḳ denatöḳ vu nyëvewen doḳ nah, rëḳ mu alam vahi, og hir nġaa nipaya yö neggëp vunsën, benahub rë loḳ mëm netöḳ yam ranġah. \v 25 Yiḳ nġaa nivesa vahi neggëp ranġah nebë saga ving, gaḳ nabë neggëp vunsën og yö rëḳ netöḳ yam ranġah tamusën in su yoh vu bë gëp vunsën degwata rë. \c 6 \s1 Ġaġek Raḳ Hur Sën Detu Nġaa Meris \p \v 1 Alam pin sën mehö la denebaġo sir medenetu hir nġaa meris lo, nabë Kerisi-yi-alam sir og degurek alaj lo babuj in ġaġek nipaya su jikin Anutu arë los yi ġaġek sën hil nanër lo. \p \v 2 Log hur sën alaj detu Kerisi-yi-alam lo, og su kwaj bo nabë arij om degevonġ huk paya paya gesu degöneng in sir rë. Gaḳ ahëj geving alaj sënë rot in Kerisi-yi-alam sir, gepasanġ degevonġ huk nivesa rot vu sir. Om ġetateḳin vu alam nabë degevonġ nġaa nabë sënë, log ġenanër bedegevonġ. \s1 Hil Su Ahëd Geving Monë Pangsën \p \v 3 Hil Mehöböp Yesu Kerisi yi ġaġek netateḳin Anutu yi nġaa ranġah menero vu hil niröp. Om nabë mehöti gebë ġaġek sënë geto getahu mehönon doḳ ġaġek agga ngwë, \v 4 og hil ajaḳ ni nabë mehö sënë neḳo yi raḳ meris mu. Su kwa teka neggëp rë, gaḳ kwa nipaya neggëp vu yi. In ahë neving bë luho mehö ngwë degök sir in ġaġek la bedekesuu sir. Log ahë neving bë demehoo sir in ġaġek degwa. Nġaa nebë sënë og nevonġ balam ayoj nesis yi, gedenevonġ beġö, gedenenër pelësën raḳ sir, gekwaj nevo nġaa nipaya raḳ alam vahi. \v 5 Log denenër sir in ġaġek bahëj sengën yoh vu buk in kwaj nipaya, gaḳ ġaġek anon su neggëp vu sir rë, in denekuung bë hil nesepa loḳ Anutu in hil aġorek ḳupeḳ lu nġaa. \p \v 6 Yönon, nabë mehöti sepa doḳ Anutu niröp begelë nġaa sën neggëp vu yi lo nabë yiḳ yoh vu yi, og nelë saga bë neḳo nġaa nġahiseḳë rot. \v 7 In hil atad ḳo hil los nemad meris vu dob, log buk sën hil ġevuu dob lo, og hil rëḳ anah nemad meris nabë saga. \v 8 Om nabë hil nos los tob neggëp vu hil, og yiḳ ggovek behil medo revuh los kwad vesa. \v 9 Rëḳ alam sën kwaj nevo bë degeḳo ḳupeḳ nġahiseḳë rot lo, og seggisën rëḳ natöḳ vu sir, lob rëḳ debës nabë sën mehönon deneḳo reggu luḳ söv. Ayoj nekehe sir in ḳupeḳ lu nġaa, lob denesepa loḳ nġaa kwamasën los nġaa nipaya agga nġahiseḳë, om rëḳ kebu jaḳ sir bedenadiiḳ bemalaj nama. \v 10 In nġaa nipaya aggagga degwa neggëp vu sën alam ahëj neving monë lo. Yönon, alam vahi ahëj neving monë panġsën rot, lob nedadii sir gedenevuu vonġvingsën ya, log denevasap sir raḳ sënë medenetöḳ vu maggin böpata rot. \s1 Ġenapiiḳ Vu Sën Ġemedo Malam-Tumsën Degwata Lo Niwëëk \p \v 11 Rëḳ mu honġ sën Anutu-yi-alam honġ lo, og gweruu demim vu nġaa nabë sënë geġebeya in. Gaḳ yiḳ nim wëëk meġesepa doḳ nġaa niröp los Anutu yi aggata soġek. Ayom na timu vu yi, log ahëm geving alam panġsën. Ġenajom honġ ahon meġebare niwëëk gemalam yes. \v 12 Ayom neya timu vu Kerisi, om ġetahu doḳ alam sën deneseröġ in bë degeḳo ḳupeḳ-yaġek-yi lo bepasanġ ġeseröġ niwëëk in ġemedo malam-tumsën degwata los degwata. In Anutu ggooin honġ raḳ wirek loḳ buk sën ġenër ranġah raḳ alam nġahiseḳë malaj bë rëḳ ġesepa doḳ ġaġek anon lo. \v 13 Sa nanër vu honġ jaḳ Anutu sën nevo saheng vu nġaa malaj-tumsën pin lo, luho Kerisi Yesu sën nër yi ġaġek anon ranġah raḳ Pontius Pilatus mala gesu ggöneng in rë lo malaj nabë: \v 14 Gweġin ġaġek pin sënë nivesa. Su ġenanër la paya, gesu gwevonġ bemehö ngwë denanër ġaġek nipaya jaḳ. Gaḳ nġo gweġin nivesa begëp niröp, rot behil Mehöböp Yesu Kerisi duḳ nom. \v 15 Yönon, Anutu ggooin yi buk raḳ ggovek ya bë rëḳ tato Kerisi ranġah, lob yiḳ Anutu timu sënë sën semusën degwa geyi ala meneġin nġaa pin los dahis. Alam-los-bengöj pin hir mehö-los-bengö yi, gemehö böp pin hir Mehöböp. \v 16 Yiḳ yi timu sënë sën su nediiḳ rë. Yö nedo loḳ ranġah soġek, om hil su ayoh vu bë ana dus jaḳ yi rë. Mehöti su lë yi rë, gemehöti su yoh vu bë rëḳ gelë yi rë. Arë böpata rot geniwëëk rot berëḳ medo degwata los degwata nabë saga. Yönon. \s1 Ġaġek Raḳ Alam Sën Deneggorek Nġaa Nġahiseḳë Lo \p \v 17 Ġenanër vu alam sën deneggorek nġaa-dob-yi nġahiseḳë lo nabë su degeḳo sir jaḳ vu alam vahi, gesu kwaj na vu hir nġaa sënë nabë doḳ vu sir, in rëḳ mala nama na pevis. Gaḳ mëm ayoj na timu rot vu Anutu, in yi saga yö nevonġ yi nġaa nivesa vesa nġahiseḳë vu hil in bë hil medo los kwad vesa. \v 18 Ġenanër vu alam sën deneggorek nġaa aga nabë degevonġ huk nivesa vesa nġahiseḳë, log degevonġ nġatum bedebo hir nġaa gelek alam bededoḳ vu sir medegero. \v 19 Nabë degevonġ nabë saga, og rëḳ dengupin nġaa nġahiseḳë in doḳ vu sir vu tamusën, lob deyoh vu bë rëḳ denatöḳ vu mala-tumsën soġek. \s1 Gweġin Honġ Huk Nivesa \p \v 20 O Timoti, gweġin huk sën Anutu vo loḳ yök nemam aga nivesa. Gweruu demim vu ġaġek meris meris pin sën anon ma lo, los ġaġek jeggin jeggin sën su neya niröp vu Anutu yi ġaġek rë lo. Log gweruu demim vu ġaġek sën denenër medenekuung raḳ bë kwa böpata neggëp loḳ, rëḳ ma genesis beġö vu Anutu yi ġaġek lo. \v 21 Alam vahi ahëj neving ġaġek nebë saga bedeneḳo raḳ, lob deneyoh paya in ġaġek anon. Anutu yi semusemu medo geving ham.