\id ROM - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h ROMANOS \toc1 Carta de San Pablo a los Romanos \toc2 Romanos \toc3 Rm \mt2 Carta de San Pablo a los \mt1 ROMANOS \c 1 \s1 Roma vãme cʉti macana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1 Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Yʉre besecõari, yʉre cõacami Dios, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ. \p \v 2-3 Adi quetire Jesucristo ĩ bajirotire quẽnasere ucasʉomasiñuma ĩna tirʉ̃mʉanajʉ Diore gotirẽtobosariarã. To bajiri adigodojʉre masʉre bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ti ñajare, tirʉ̃mʉana ĩ bajirotire yirã ĩna ucariarore bajirone bajiyumi. To bajiri, “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñañumi”, ĩre yimasiaja mani. \v 4 To bajiri ĩ sĩaecoro bero, Dios ĩ masise rãca ĩre catiocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ” ĩre ĩ yire ti ñajare, “Jesucristo mani ʉjʉ, Dios macʉne ñaami”, ĩre yimasiaja mani. \p \v 5 To bajiri Jesucristo sʉori quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios, “Tocãrãca sitana ĩ macʉ ĩ bajirere ajicõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. \v 6-7 To bajiri mʉa quẽne Roma ñarã, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa, Jesús yarã. Mʉare bʉto maiami Dios. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩa ñañuja mʉa. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. \s1 Roma macanare Pablo ĩ ĩagʉ̃ varʉare queti \p \v 8 Ñasʉose ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsere gotirũgũama tocãrãca macariana. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Dios ĩ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrãma” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. \v 9 Tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, mʉare quẽne sẽnibosarũgũaja yʉ. Dios yʉre ĩ rotirore bajiro bʉto cʉdivariquẽnaja yʉ. Ĩ yirore bajiro cʉdigʉ ñari, ĩ macʉ sʉori quẽnaro ĩ yise quetire goticudirũgũaja yʉ. To bajiri, masiami Dios, mʉare yʉ sẽnibosasere. \v 10 Diore sẽnigʉ̃, “Mʉ bojajama, no bojarirʉ̃mʉ ĩnare ĩacudigʉ varʉcʉja yʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉ. Mʉa tʉjʉ varʉ, tʉoĩacõa ñarũgũboaja yʉ. \v 11 “Bʉtobʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉaja yʉ. \v 12 Mʉa quẽne, yʉ quẽne, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrãsa mani” yigʉ, mani gãmerã ejarẽmosere bojaja yʉ. \p \v 13 Cojoji me mʉa tʉjʉre yʉ varʉarũgũboasere masiña mʉa, yʉ mairã. “Gaje sitana yʉ gotisere ajicõari, Cristore ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro mʉa rãcana quẽne ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, varʉarũgũboaja yʉ. Mʉa ñarojʉre varʉa tʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa tʉjʉre vamasibeticajʉ yʉ. \v 14-15 Yʉ moare ñaja Jesucristo ĩ bajire sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiore. Griego ocare ñagõrãre quẽne, ĩna mere quẽne, quẽnaro masirãre, masimenare quẽne gotimasioroti ñaja yʉre. To bajigʉ ñari, Roma macajʉ ejacõari, mʉa rãcanare quẽne bʉto gotimasiorʉaja yʉ. \s1 “Masa, Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaseayere ĩna bʉjajare, tire gotibojonebeaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 16 Jesucristo ĩ bajire sʉorine masare quẽnaro Dios ĩ yise queti, quẽnase ñaja. Tire ajicõari, Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire ĩnare yirẽtobosami Dios. Quẽnaro ĩ yise ñajare, ti quetire gotibojonebeaja yʉ. Jud'io masa, ti quetire ajisʉocajʉ. Tijʉ bero, ajisʉyarũtuajama jud'io masa me quẽne. \v 17 Ado bajiro yaja ti queti: “‘“‘Ñie rojose mana ñaama’ yato Dios” yigʉ, yʉre rijabosayumi Jesús’ yitʉoĩarãre, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩaami Dios”, yaja ti. Ĩjʉne to bajiro ĩ yire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani. Tirene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiami Dios: “‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃ma, ‘Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉ’ yigʉ ñari, ‘Ĩ rijato berojʉ tudirijabeticõato ĩ’ yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsigʉ̃ ñarʉcʉmi ĩ ũgʉ̃ma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \s1 “Masa jediro rojose yirã ñaama”, Dios ĩ yiĩase queti \p \v 18-19 “Ado bajiro ti bajijare, ‘Rojose mana ñaama’ Dios manire ĩ yiĩasere bojaja mani jediro”, yigotimasiogʉagʉ yaja yʉ. Dios ĩ rujeorere ĩacõari, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiroti ñaja. To yicõari, “Masa rojose ĩna yisere ĩategʉ ñaami”, ĩre yimasiroti ñaja. “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi” ĩre yimasiroti ti ñaboajaquẽne, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose yirã ñari, gãjerã ĩre ĩna masirʉaboasere “Ĩre masibeticõaña” yirã yama. To bajiro ĩna yijare, rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yirʉcʉmi Dios. \v 20 Ĩabʉjayamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rujeorere ĩacõari, “ ‘To bajiro yir'i ĩ ñajare, ĩ masisere masiaja’ yʉre yato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrore rujeomasiñumi Dios. To bajiri, tire ĩacõari, “Ñagʉ̃mi mani rẽtoro masigʉ̃, adi macarʉcʉrojʉre yirujeosʉor'i”, yire ñacoayuja. To bajiro yire ti ñacoadijare, “Diore masiña manicajʉ ti”, yimasiña maja. To yicõari, “Dios ĩ bojabetire masibecʉ ñari, no yʉ bojarone yirũgũcajʉ yʉ”, yimasiña maja. \v 21 Tirʉ̃mʉjʉ, Diore masiboarine, quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉobetimasiñujarã masa. Quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yibetimasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, Dios ĩ ĩajama, rojose ti ñaboajaquẽne, “Quẽnasere yirã yaja mani”, yicoayuma ĩna. \v 22 To bajiro bajica yirãne, “Bʉto masirã ñaja yʉa” yicõarã ñaboarine, ñamasusejʉarema masiriticoayuma ĩna. \v 23 Dios rijabetirocʉjʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, masa rijarona rujʉre bajirojʉa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yicõari, vʉrãre bajirã, vaibʉcʉrãre bajirã quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. \p \v 24 To bajiri, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Rojose ĩna yirʉaro cõro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. To bajiro ĩnare ĩ yijare, bʉtobʉsa bojoneose yirũtuasujarã ĩna. \v 25 Dios yere ajitirʉ̃nʉbeticõari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrũtuayujarã ĩna. To yica yirã, Diore jediro rujeor'ijʉare ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ĩ rujeorejʉare ĩna masune quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. Diojʉa ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato. \p \v 26 To bajiri gaje vãmejʉa rĩne masa ĩna rʉ̃cʉbʉocõa ñajare, “No ĩna bojaro yicõa ñato ĩna”, ĩnare yicõañuju Dios. Ado bajiro yirũgũñujarã ĩna: “Rõmia, ʉ̃mʉa rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, rõmia rĩne gãmerã ajeriarã cʉtiyujarã ĩna. \v 27 Ʉ̃mʉa quẽne, “Rõmia rãca yirʉarãma” Dios ĩ yiboarere yibeticõari, ʉ̃mʉa rĩne bʉto gãmerã yirʉacõari, gãmerã yiyujarã ĩna. To bajiri ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ĩna ñajare, rojose ĩnare yiyuju Dios. \p \v 28 Ĩre ĩna ajibeti vaja, “No ĩna bojaro bajicõato”, ĩnare yiyuju Dios. \v 29-31 Rojose ĩna yijama, ado bajiro yirũgũrãma: Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Gãjerãre, “Yʉ rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Gãjerãre sĩa, bʉto oca josajai, socajairã ña, bajirãma. Gãjerã rojose ĩna yirere ajicõari, gãjerãre gotirudijairã ñarãma. Masa ĩna ajiro rĩjorojʉa quẽne, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirãma. Diore ĩre terã ñarãma. Gãjerãre tud'irã ñarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yimenama. Rojose ĩna yirotire quẽnaro yimasirã ñarãma. Ĩna jacʉare ocarẽtorã ñarãma. “Quẽnase ñaja. Rojose ñaja”, yimasimena ñarãma. Ĩna gotirore bajiro yirã me ñarãma. Gãjerã ĩna yarã ĩna ñaboajaquẽne, ĩnare ĩamaimena ñarãma ĩna. Maioro bajirãre sʉtiritiĩamena ñarãma ĩna. To bajiri, rojose jediro yirã ñarãma. \v 32 To bajiro yirãrema, “‘Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõarʉcʉja yʉ’ yiyumi Dios” yimasicõarã ñaboarine, rojose yitʉjamenama. To yicõari, ĩna yirore bajiro gãjerã ĩna yijama, rojose ĩna yisere ĩacõari, bʉto variquẽnarãma ĩna. \c 2 \s1 “Rojose, quẽnase masa ĩna yisere ĩabeserʉcʉmi Dios”, yire \p \v 1 “Rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, riojo yigʉ yigʉmi” yitʉoĩacõari, “Quẽnarã ñaja yʉa; yʉarema rojose yibecʉmi” mʉa yitʉoĩaboajaquẽne, “Yʉare quẽne, rojose yʉare yato Dios” yirã yirãja mʉa. Rojose ĩna yirore bajirone rojose yaja mʉa quẽne. To bajiri, “Rojose yimena ñaja yʉa”, yimasimenaja mʉa. \v 2 “Dios ñaami, ‘Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma’ yiĩamasigʉ̃ma”, yimasiaja mani. \v 3 “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios” yicõari, “Rojose yibetirʉcʉmi yʉarema”, ¿yitʉoĩaboati mʉa, ĩnare bajiro rojose yirã ñaboarine? \v 4 Rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare ĩ yibetijama, “Manire maigʉ̃ ñari, rojose yibetirʉcʉmi Dios”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja guaro rojose mʉare yirʉabeami Dios. Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari, mʉa tʉoĩavasoarotire bojaami. Rojose mʉa yisere “Yitʉjato” yigʉ, mʉare yugʉ bajiami maji. \v 5-6 To bajiri rojose mʉa yise vaja rojose mʉare ĩ yibetijare, “Rojose yirã yaja yʉa” yisʉtiritimena ñari, rojose yitʉjabeaja mʉa. To bajiri, rojosere mʉa yicõa ñarũgũjare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ cõarotirʉ̃mʉ bʉto mʉare jũnisinigʉ̃ ñari, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. To ĩ yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami”, yimasire ñarʉaroja. \v 7 Sĩgʉ̃ri quẽnasere yitʉjamena ñaama ĩna. “‘Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa’, manire yato ĩ Dios”, yitʉoĩarã ñaama. Dios tʉjʉ ĩna ñarotire bojarã ñaama. To bajiro ĩna tʉoĩajare, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. \v 8 Gãjerãjʉama to bajise tʉoĩarã me ñaama ĩna. Ĩna bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, Diore ajimena ñaama ĩna. Ĩre ajimena ñari, rojose yirũgũama ĩna. To bajiro ĩna yise ñajare, bʉto jũnisiniami Dios. Ĩnare jũnisinigʉ̃ ñari, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. \v 9 Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, rojose yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. \v 10 Quẽnasere yitʉjamenajʉarema, “Quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa” ĩnare yicõari, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. To bajiro yirʉcʉmi, jud'io masare, to yicõari jud'io masa mere quẽne. \p \v 11 Masare ĩ ĩabesejama, “Ãnoama rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, ñamasurã ĩna ñajare, ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ” yigʉ me ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, rojorãre rea, quẽnarãre jua, yirʉcʉmi. \v 12 Jud'io masa me ñarãre, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉomena ĩna ñaboajaquẽne, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩnare reacõarʉcʉmi. To yicõari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorãre quẽne, tire cʉorã ñaboarine ĩre ĩna cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. \v 13 “Dios ĩ rotimasirere cʉorã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, ti rotirore bajiro ĩna cʉdibetijama, ñie vaja maja. “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabetirʉcʉmi Dios. Ĩ rotimasire ti yirore bajiro cʉdirã rĩne ñarʉarãma, “Quẽnase yirã ñaama” ĩ yiĩarã. \v 14 To bajiri jud'io masa me ñarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, quẽnasere ĩna yijama, Dios ĩ rotimasirere ajicõari, cʉdirãre bajiro bajirãma, ĩ bojasere yirã ñari. To bajiro yirã, Dios ĩ ucarotimasirere cʉomena ñaboarine, rojose ĩna yisere masirãma, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõase ti ñajare. \v 15 “Dios ĩ rotise ñaja ti” yimasimena ñaboarine, Dios ĩ bojasere masirãma ĩna. To bajiri rojose ĩna yijama, “Rojose yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma. To yicõari, quẽnasere ĩna yijama, “Quẽnase yirã yaja yʉa”, yitʉoĩarãma. \v 16 To bajiro masa ĩna yitʉoĩarũgũse ñajare, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro Jesucristore cõarʉcʉmi Dios, masa jediro ĩna tʉoĩarũgũrere ĩacõari, “‘Ado bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yato ĩ” yigʉ. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise quetire yʉ gotimasiojama, tire quẽne gotirũgũaja yʉ. \s1 “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdirã ñari, Dios yarã ñaja yʉa”, jud'io masa ĩna yire queti \p \v 17 Ado bajiro yitʉoĩaboarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “Jud'io masa ñari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere rʉ̃cʉbʉoaja yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa, rojose ĩ yibetirona”, yitʉoĩaboarãja mʉa. \v 18 Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉorã ñari, ĩ bojarore bajiro yirere masirãja. To yicõari, “Dios ĩ rotimasire masicõari, quẽnasere yimasirã ñaja yʉa”, yirãja mʉa. \v 19-20 To bajise yitʉoĩarã ñari, ado bajiro tʉoĩaboarãja mʉa: “Dios yere masimenare gotimasiorimasa ñaja mani”, yiboarãja mʉa. “Rojose yirãre Dios ĩ bojasejʉare gotimasioaja mani. To bajiro mani yibetijama, rĩamasare bajiro tʉoĩacõa ñarʉarãma”, yitʉoĩaboarãja mʉa, “Dios rotimasirere cʉorã ñari, Dios ye jediro riojo masijeorã ñaja mani” yitʉoĩarã ñari. \v 21 To bajiri gãjerã masare gotimasioboarine, ¿mʉajʉama gãjerãre mʉa gotimasiorore bajiro yibeati mʉa? Gãjerã masare, “Mʉa juarudijama, quẽnabeaja ti” yigotiboarine, mʉajʉama juarudirãja mʉa. \v 22 “Mʉa manajo me rãca, rõmia quẽne mʉa manajʉ me rãca mʉa ajeriarã cʉtijama, quẽnabeaja ti” yirã ñaboarine, mʉajʉama, ¿no yirã tire yicõarũgũati mʉa? “Gãjerã masa, Diore masimena, ĩna masune ĩna quẽnoriarãjʉare rʉ̃cʉbʉosocarãma. To ĩna yisere ĩaterã ñaja yʉa” yigotiboarine, ¿no yirã ĩna yirʉ̃cʉbʉosocariviriayere ñasere juarudiati mʉa? \v 23 “Moisére Dios ĩ roticũmasirere ñamasusere cʉoaja yʉa” yivariquẽnarã ñaboarine, ti rotirore bajiro yimenaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Diore terã bajirãja mʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, gãjerã masa quẽne, ĩre terãma. \v 24 Ti ũnire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Dios yarã ñaja yʉa’ yigotirã ñaboarine, rojose yirũgũrãja mʉa. To bajiri Diore masimena quẽne, ‘Rojosere quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios’ yitʉoĩaama ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \p \v 25 Circuncisión yiecoriarã ñarãja mʉa. “‘Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩre cʉdirona ñaja yʉa’ yimasiritibeticõato ĩna” yigʉ, to bajiro mani ñicʉare yirotimasiñumi Dios. To bajiro Dios manire ĩ yirotimasire ti ñajare, ĩ rotimasire ñaro cõrone mani cʉdijeocõajama, circuncisión mani yiecore, vaja cʉtiboroja ti. To bajiboarine Dios ĩ rotimasire jediro cʉdijeomena ñari, circuncisión yiecobetiriarãre bajirone bajicõaja mani. \v 26 No bojarã, circuncisión yiecoyamana ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro ĩna yijama, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. \v 27 Jud'io masajʉama, Dios ĩ rotimasire masa ĩna ucamasirere cʉorã ñaboarine, to yicõari, circuncisión yiecoriarã ñaboarine, Diore quẽnaro cʉdimenaja mʉa. Gãjerã masa circuncisión yiecobetiriarã ñaboarine, Dios ĩ roticũmasirere masibetiboarine, ti yirore bajiro yirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, mʉare jud'io masare ĩacõari, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma. \v 28 Jud'io masa quẽnase ĩna gotiboajaquẽne, to yicõari quẽnase ĩna yiboajaquẽne tire ĩacõari, “Jud'io masa masu ñaama”, yiĩabeami Dios. Circuncisión yiecoriarã ĩna ñaboajaquẽne, “Jud'io masa masu ñaama”, ĩnare yiĩabeami Dios. \v 29 Dios ĩ ĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã rĩne ñaama ĩ yarã, jud'io masa masuma. \c 3 \p \v 1 To bajiro yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa jud'io masa sĩgʉ̃ri: “No yirã, ‘Jud'io masa ñaja yʉa’ yimenaja mani. Jud'io masa mani ñajaquẽne, ñie bʉjamenaja. Circuncisión yire quẽne, ñie vaja manoja”, yitʉoĩaboarãja mʉa. \v 2 To bajiro me bajiaja. Cojo vãme me jud'io masare quẽnaro yiyumi Dios. Ñasʉose ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ñicʉare ĩ ocare cũñumi Dios. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa: \v 3 “Mani ñicʉa sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasirere cʉdimena ĩna ñajare, ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiboarere yibetirʉcʉmi”, yitʉoĩaboarãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrũgũrʉarãja” yirã ñaboarine, ĩna yirore bajiro yirã me ñaama masama. Diojʉama, to bajiro bajigʉ me ñaami. “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” yir'i ñari, ĩ yirore bajiro yirʉcʉmi. \v 4 Ado bajiro bajiaja: Masa mani socaboajaquẽne, Dioma, socagʉ me ñaami. Tirene ucamasiñumi Diore gotirẽtobosarimasʉ: \q1 “Mʉre yʉ cʉdibeti vaja, rojose yʉre mʉ yiro ĩacõari, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yami’ mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma masa. To bajiri, ‘Socagʉ ñaami’ mʉre yigʉ manirʉcʉmi”, yiucamasiñumi. \p \v 5 Ĩ rotisere cũmasiñumi Dios, mani ñicʉare. “Yʉ rotirore bajiro mʉa yibetijama, rojose mʉare yirʉcʉja”, ĩnare yimasiñumi. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ajibeticoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masare, “Yʉ yarã ñaama”, yiĩabeami Dios yuja. Jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yirere ajicõari, “Ĩre ĩna cʉdibeti vaja, ‘Rojose’ yirʉcʉja ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñaami” yirã ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna, jud'io masa me. To bajiri, jud'io masajʉama, Dios mʉare rojose ĩ yisere masicõari, “‘Gãjerã yʉre rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna’ yigʉ, yʉ yarã me ñaama jud'io masama”, yigʉmi Dios. “To bajiro ĩ yijama, mani rãca rojose yigʉ, yigʉmi Dios”, ¿yitʉoĩati mʉa? \v 6 To bajiro me bajiaja. Masa rojose ĩna yise vaja Dios rojose ĩnare ĩ yijama, vatojene rojose yigʉ me yami. To bajiri, masa rojose ĩna yisere ĩamasigʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \p \v 7 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro tʉoĩarẽmoboarãja mʉa jud'io masa: “Dios ĩ rotimasirere cʉdijeobetiboarine, ĩ rotimasirere yirã ñaja mani. To bajiri rojosere mani yiboajaquẽne, rojose manire yimasibeami Dios. Rojose mani yise vaja, rojose manire ĩ yijama, rojose manire ĩ yisere ĩacõari, ‘“To bajiro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ yami Dios’ yiĩacõari, rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãma jud'io masa me ñarã”, yitʉoĩaboarãja mʉa. \v 8 To bajiro me bajiaja. To bajiboarine, jud'io masare yʉ gotimasiosere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yʉre ñagõmacarãma ĩna: “‘“Gãjerã, Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato ĩna” yigʉ, rojose yito mani’ yigʉmi Pablo”, socarãne yʉre yiñagõmacarãma ĩna. To bajiro yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorã ñarãma. \s1 “Mani jedirone rojose mani yise vaja, sʉoye cʉtiaja mani”, yire \p \v 9 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios manire ĩ ĩajama, gãjerã masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani jud'io masa”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. Mani jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, ñajediro rojose mani yise vaja sʉoye cʉtiaja mani, Dios ĩ ĩajama. \v 10 Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Jediro mʉ rotirore bajiro cʉdigʉ magʉ̃mi. \q1 \v 11 ‘Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose’ yimasimena rĩne ñaama. ‘Mʉ bojarore bajiro yirʉcʉja yʉ’ mʉre yisẽnigʉ̃ magʉ̃mi. \q1 \v 12 Masa jediro mʉ ocare ajirũgũboariarã, tire ajitʉjacõari, rojosejʉare yirã ñarãma ĩna. Gãjerãre quẽnaro yirã manama. Quẽnasere yirã manimasucõarãma. \q1 \v 13-14 Ĩna ñagõjama, masa yujeriagojerire jãna ʉ̃niorãre bajiro yama ĩna. Socajairã ñaama. Gãjerãre jũnisinicõari, ĩna tud'ijama, ĩna oca, ãña rĩma jũnisere bajiro budiaja. \q1 \v 15 Gãjerãre ĩna tud'ijũnisijama, guaro sĩarã ñarãma. \q1 \v 16 Rojose yirã ĩna ñajare, ĩna vacudirijʉri ñarãjʉa, rojose tãmʉoama ĩna. \q1 \v 17 Gãjerã rãca quẽnaro ñarere masimena ñaama. \q1 \v 18 Diore güimena ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉomena ñarãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \p \v 19 Dios ĩ rotimasirere, “Mani jud'io masare cũñumi, ‘Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja mani. To bajiri Dios ĩ rotimasirere masiboarine tire yibeticõari, “Yʉma sʉoye maja”, yimasiña maja. To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Dios ocare ti yirore bajirone, ‘Rojose yirã ñaja’ ”, yimasiaja mani. \v 20 “‘Yʉ rotiro cõrone cʉdijeogʉ ñaja mʉ’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñari, sʉoye cʉtiaja mani”, yimasiaja mani jediro. \s1 “Jesucristo manire rijabosayumi” yitʉoĩarãre, “Ñie rojose mana ñaama”, Dios ĩ yiĩare queti \p \v 21 To bajiro yirã ñaboarine, yucʉrema ado bajirojʉa yimasiaja mani yuja: “Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone yijeomena ñaboarine, sĩgʉ̃rire, ‘Ñie rojose mana ñaama’ yiĩaami Dios”, yimasiaja mani. Mani ñaja, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã. To bajiro manire ĩ yirotire goti rĩjoro cʉtiyuja, Moisére Dios ĩ roticũmasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasire quẽne. \v 22-24 Ado bajiro bajiaja ti, Dios quẽnaro manire ĩ yise: Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeogʉ magʉ̃mi. To bajiboarine mani jedirore maigʉ̃ ñari, “Masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ĩ macʉ ĩ rijabosare ti ñajare, rojose mani yisere manire masirioyumi Dios, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. To yigʉ ñari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios yuja. To bajiro bajiaja jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. \v 25 “Masa rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ cõaroti ñaja” yir'i ñari, “Rojose tãmʉoroma” yigʉ, Jesucristore ĩ macʉre cõañumi, ñajediro rojose yirãre ĩnare rijabosarocʉre. To bajiro ĩ yire ñajare, masare rijabosayumi Jesús. Ĩ ri'i rãca manire ĩ vaja yibosare ti ñajare, rojose mani yisere masirioyumi. To ĩ yijare, no bojagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ yami. \v 26 To bajiro yir'i ñari, tirʉ̃mʉanajʉ rojose ĩna yisere ĩaboarine, rojose ĩna yise vajare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabesumi. To yicõari, yucʉre quẽne, “Rojose yirã ñaboarine, yʉare rijabosayumi Jesucristo” yitʉoĩarãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi. \p \v 27 To bajiri, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone mani yijare, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiña maja. Ado bajirojʉa yire ñaja: “‘Jesucristo mani ʉjʉ, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” manire yiĩagʉ̃mi Dios’ yirãjʉare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yire ñaja. \v 28 To bajiri, Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani masiro cõro quẽnaro mani cʉdiboajaquẽne, “Quẽnase yirã ñaama”, manire yiĩabecʉmi. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisejʉare masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \p \v 29 ¿Dioma, jud'io masa ʉjʉ rĩne ñagʉ̃jarique? Bajigʉmi, bajigʉjʉma. Bajicõari, jud'io masa me ñarã ʉjʉ quẽne ñagʉ̃mi. \v 30 Sĩgʉ̃ne ñaami Dioma. Gãji magʉ̃mi. To bajiri circuncisión yiecoriarãre, yiecoyamanare quẽne, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, ñie rojose mana ñaja mani yuja” mani yisere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \v 31 To bajiri, “Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” mani yitʉoĩajama, “Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉa vaja mano tujaroja”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere rearã me yirãja. “Jesucristo sʉori manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tire yirẽmorã yirãja mani. \c 4 \s1 “‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami Abraham’ yiĩamasiñumi Dios”, yire \p \v 1 Abraham, jud'io masa ñicʉ ñamasir'ire ado bajise ĩ yijare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩamasiñumi Dios yire quetire mʉare gotirʉcʉja yʉ. \v 2 Abraham quẽnaro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yibesuju Dios. “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre ĩ yijama, “Quẽnaro yigʉ yʉ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩagʉ̃mi Dios”, yiborimi Abraham. \v 3 Ado bajirojʉa gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Abrahamre, ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩre ĩ yisere ajicõari, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja’ ĩ yimasire ñajare, ‘Ñie rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩamasiñuju Dios”, yigotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 4 No bojagʉ gãjire ĩ moabosajama, ĩre ĩ moabosase vaja ĩre vaja yigʉ, ĩre ĩsigʉ̃mi. Ĩre ĩ moabosase vaja bʉjacõari, “Vaja manone yʉre ĩsigʉ̃ me yimi. Ĩre yʉ moabosase vajare yigʉ, yʉre ĩsimi”, yigʉmi. \v 5 Tire bajiro me bajiaja ti, manire Diore ajitirʉ̃nʉrãre. “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yise ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩabeaja. Ado bajirojʉa tʉoĩarã ñaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirã me mani ñaboajaquẽne, quẽnaro manire yigʉmi. Rojose mani yisere ‘Manire masirioato Dios’ yigʉ, manire vaja yibosayumi Jesús. To bajiro manire ĩ yibosare ti ñajare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios, yaja ti, ĩ oca. To bajiro ti yijare, to bajirone bajiroja”, yitʉoĩarã ñaja mani. To bajiro yitʉoĩarãre, “Ñie rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. \v 6 Tire tʉoĩagʉ̃, David ñamasir'i, ado bajiro ucamasiñumi: “Rojose ĩna yisere tʉoĩabecʉne, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare ĩ yijare, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David ñamasir'i. \v 7 Ado bajiro yiucamasiñumi ĩ: \q1 “Variquẽnarʉarãma rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorã. \q1 \v 8 ‘Rojose mani yiro bero, manire masiriocõari, “Rojose yicajʉ mʉa. To bajiri rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” tudiyibetirʉcʉmi Dios’ yitʉoĩarãma, variquẽnarʉarãma”, yiucamasiñumi David. \p \v 9 Variquẽnarere ti yijama, jud'io masa, circuncisión yiriarã rĩne yiro me yaja. Circuncisión yiecoyamana jud'io masa mere quẽne yiro yaja. Abraham ĩ bajimasirere tʉoĩasaque mʉa quẽna: Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. \v 10 To bajiro ĩre ĩ yijama, ¿circuncisión ĩ yiecoriaro berojʉa, ĩ yiecobetojʉa bajiyujarique? “Ñie rojose magʉ̃ ñaami” Abrahamre Dios ĩre ĩ yijama, circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne ĩre yimasiñumi. \v 11 Dios ĩre ĩ gotimasirere, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To yicõari bero, “To bajiro ĩre yʉ yicatire masiritiromi” yigʉ, circuncisión ĩre yirotimasiñuju, Abrahamre. To bajiri Abraham circuncisión ĩ yiecoroto rĩjorojʉne, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. To bajiro bajimasir'i ñari, jud'io masa ñicʉ rĩne ñagʉ̃ me bajimasiñumi Abraham ñamasir'ima. “Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Ñie rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne, ĩna ñicʉne ñamasiñumi Abraham. \v 12 Jud'io masa circuncisión yiecocõari, Abraham circuncisión yiecobecʉjʉ, “Dios ĩ yirore bajiro bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone tʉoĩarãre quẽne ĩna ñicʉ ñamasiñumi Abraham. \s1 “Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone yirʉcʉmi Dios”, yire queti \p \v 13 “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. “Yʉ rotisere quẽnaro cʉdiami” yigʉ me, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. Abrahamjʉa, “‘Yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarore bajirone bajirʉaroja” yitʉoĩamasir'i ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaami” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, to bajiro ĩre yimasiñuju Dios. \v 14 “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro yirã rĩne, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, Dios Abrahamre, “Mʉre, mʉ jãnerabatiare quẽne ʉjorʉcʉja yʉ” ĩ yimasiboarejʉama vaja maniboroja. \v 15 “Dios ĩ roticũmasire ti yirore bajiro mani yijama, macarʉcʉro ti ñaro cõrone ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩajama, riojo gotirã me yirãja mani, Dios ĩ roticũmasire ñaro cõrone cʉdijeomena ñari. “Macarʉcʉro ʉjarʉarãja” mani yitʉoĩaboajaquẽne, rojose manire yirʉcʉmi Dios, ĩ roticũmasirere cʉdijeomena mani ñajare. “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdibetiboajaquẽne, ‘Rojose mana ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã rĩne ñaama “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã. \p \v 16 To bajiri, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja” ĩ yitʉoĩase ñajare, Abrahamre ĩamaicõari, “Macarʉcʉro jedirore mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajirone bajiaja manire quẽne. Abraham Diore ĩ tʉoĩariarore bajiro Diore mani tʉoĩajama, manire quẽne, “Abraham jãnerabatia ñari, adi macarʉcʉro jedirore ʉjarʉarãja mʉa”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiri jud'io masa Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉocõari, Abraham ĩ tʉoĩariarore bajirone ĩna tʉoĩajama, ĩnare quẽne to bajirone yirʉcʉmi Dios. \v 17 Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone gotiaja: “ ‘Jãjarã masa cojo sitana me ñarã ñicʉ ñarʉcʉja mʉ’ yigotimasiñuju Dios, Abrahamre”, yigotiaja. To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, ĩre yitʉoĩamasiñuju Abraham. To bajiri, rijariarãre catiogʉ, to yicõari, ñajediro rujeomasir'i ñaami Dioma. \p \v 18 “Bʉcʉ ñari, rĩa maniacʉ bajiaja” Abraham ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, “Jãjarã ñarʉarãma mʉ jãnerabatia” Dios ĩre ĩ yijare, “Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yimasiñuju Abraham. “Bajirʉcʉja mʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ, jediro ñicʉ ñaami yuja. \v 19 Abraham, cien cʉ̃mari cõro tʉsacʉ ñamasiñuju. Ĩ manajo rãca, jʉarãjʉne bʉcʉrã ñari, rĩa cʉtibetiariarãjʉ ñamasiñujarã. To bajiri, “To cõro bajirearʉarãja yʉa” yimasibetiboarine, “Dios ĩ yirore bajirone bajirʉaroja”, yicõa ñagʉ̃ ñamasiñuju Abraham. \v 20 “‘Bajirʉaroja’ Dios yʉre ĩ yicati bajibetirʉaroja”, yibecʉ ñamasiñuju Abraham. To bajiro bajigʉ ñari, “Dios ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi” yigʉ ñari, “Socagʉ me ñaami Dios” ĩre yiajirʉ̃cʉbʉomasucoamasiñuju Abraham. To bajiri, “Mʉ yirore bajirone yigʉ ñaja mʉ”, Diore yivariquẽnamasiñuju Abraham. \v 21 “Ĩ yirore bajirone yirʉcʉmi. Ĩ yimasibeti manoja, Diorema”, yitʉoĩamasiñuju. \v 22 “To bajiro yʉre tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yiĩaja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajirone gotiaja ti, Dios ocare masa ĩna ucamasire. \p \v 23 Abraham sĩgʉ̃rene, “Rojose magʉ̃ ñaami”, yiuca ecobesuja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 24 Manire quẽne, Abraham Diore ĩ tʉoĩamasiriarore bajirone ĩre mani tʉoĩajama, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijato bero ĩre catior'ima. \v 25 “Rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosaya” yigʉ, Jesucristore ĩre rijaroticõañumi Dios. To yicõari, Jesucristo ĩ rijato bero, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃sa” yigʉ, ĩre tudicatioyumi quẽna. \c 5 \s1 Rojose mana mani bajise queti \p \v 1-2 To bajiri, “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi mani ʉjʉ Jesucristo” mani yitʉoĩasere masicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajirã ñari, “Mani rijato berojʉ, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja”, yivariquẽnaja mani. To yicõari, “‘Yʉre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire yirẽmogʉ̃ yami”, yivariquẽnaja mani. \v 3 To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉoboarine, variquẽnaja mani. Tiaye rĩne variquẽnarã me yirãja mani. Rojose tãmʉoboarine, “‘Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja’ yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibejʉ yʉa”, yimasiaja mani. \v 4 Cojoji me rojose tãmʉorã ñaboarine, “Jesucristo sʉori Diorãca quẽnaro ñaja” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñari, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja”, yitʉoĩañarʉarãja mani. \v 5 Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriarã ñari, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. To bajiri, “Ĩ ñarojʉ ĩ rãca ñabetirʉarãja”, yisʉtiritibetirʉarãja mani. \p \v 6 Rojose yitʉjamasimena mani ñajare, rojose mani yisere masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Rojose ĩna yise vaja, ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. \v 7 Josari ñaroja ti, gãjire ĩna sĩaroadone, “Yʉjʉa ĩre rijabosarʉcʉja” yirema. Dios ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩre ĩna sĩaroadijaquẽne, ĩre maigʉ̃ ñari, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine quẽnaro ĩre yigʉ ĩ ñajama, “Yʉjʉare sĩaña”, yimasibogʉmi, cojojirema. \v 8 Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristojʉama manire rijabosayumi. To bajiri, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. \v 9 Rojose yirã mani ñaboajaquẽne, Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩaami Dios. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõabetirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \v 10 Rojose mani yisere ĩategʉ ñaboarine, tire masiriorʉ, ĩ macʉre manire cõañumi, “Ĩnare rijabosaaya” yigʉ. To bajiri ĩ macʉ manire ĩ rijabosaro bero ĩre catiocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩajũnisini tʉjayumi Dios. To bajiri, ado bajiro yimasiaja mani: “‘Dios tʉjʉ ĩ rãca quẽnaro ñato’ yigʉ, bʉtobʉsa manire yirẽmorũgũrʉcʉmi Jesucristo”, ĩre yivariquẽnaja mani. \v 11 Ti rĩne yivariquẽna tʉjamenane, “Jesucristo mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare ñajare, Diorãca quẽnaro ñaja mani”, yivariquẽnaroti ñaja. \s1 Adán ĩ bajire, to yicõari, Jesucristo ĩ bajire rãca Pablo gotire \p \v 12 Adán ñamasiñuju rojose yisʉor'i. To bajiro ĩ yimasire vaja rijacoamasiñuju. To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, jedirone rojose yirã ñari, bajireacoayuja mani quẽne. \v 13 Dios Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, masa jediro rojose yimasiñujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, ĩ roticũre ti manijare, “Yʉ rotirore bajiro yibeama ĩna”, yiĩabetimasiñuju Dios. \v 14 To bajiro ĩ yiĩabetiboajaquẽne, Moisére ĩ roticũroto rĩjoroana quẽne bajireacoadimasiñuma. To bajiro ĩna bajijama, Adán Dios ĩre ĩ roticũsere masiboarine, ĩ cʉdibetimasire vaja bajireasʉoadimasiñuma ĩna. To bajiri Adán manire ĩ yiromasire sʉorine bajireacoarũgũaja mani quẽne. To bajiboarine, “Quẽnase yigʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ. Ĩ sʉorine quẽnaro ñarʉarãma ĩna”, yimasiñuju Dios. \p \v 15 Adán rojose ĩ yisʉomasire vaja rojose manire ti ñaboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire yirẽmoami Dios. To bajiri Adán sʉorine “Rojose yirã ñaama” manire ĩ yiĩare ti ñaboajaquẽne, yucʉrema Jesucristo sʉorine “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To yicõari, bʉtobʉsa quẽnaro manire yirẽmocõa ñagʉ̃mi Jesucristo, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ. \v 16 Adán, rẽmojʉne rojose ĩ yisere ĩacõari, “Mʉ yise sʉorine, mʉ quẽne, mʉ jãnerabatiajʉ quẽne, bajireajedicõarʉarãma”, yimasiñuju Dios. To bajiro manire yimasir'i ñaboarine, yucʉrema cojoji me rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, tire masiriocõari, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \v 17 Sĩgʉ̃ rojose ĩ yisʉomasire sʉorine masa jediro bajireacoayuja mani. To bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, Dios, masijeogʉ ñari, manire ĩamaicõari, quẽnaro masu manire ejarẽmogʉ̃mi. “Jesucristo manire rijabosayumi” yirãre, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \p \v 18 Adán rojose ĩ yisʉomasire sʉorine, “Masa jediro bajireacoarʉarãma”, manire yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yimasire ti ñacõaboajaquẽne, “Jesucristo yʉare rijabosayumi” yirãre, “Ñie rojose mana ñaama. Ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigʉmi Dios. \v 19 To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃ Diore ĩ cʉdibetimasire sʉorine rojose yirã ñacoayuja mani jediro, Dios ĩ ĩajama. To bajiro bajiriarã ñaboarine, Jesucristo, Dios ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdire sʉorine, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã jãjarã ñarũtuajʉ mani yuja. \p \v 20 Dios cũmasiñumi, ĩ roticũmasirere Moisés ñamasir'i rãca, “‘Ĩ roticũriarore bajiro yibeticõari, rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩ rotimasirere masiboarine, bʉtobʉsa rojose yiyuma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, bʉtobʉsa ĩnare ĩamaiñumi. \v 21 Rojose mani yise vaja, bajireacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñañuja mani. To bajirona mani ñaboajaquẽne, manire ĩamaigʉ̃ ñari, mani ʉjʉre Jesucristore cõañumi Dios, “Mʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosaaya” yigʉ. To bajiri Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama, manire yiĩacõari, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \c 6 \s1 “Rojose mani yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñato mani”, yire queti \p \v 1 To bajiri Dios manire ĩ ĩamaisere yʉ gotisere ajicõari, ¿no bajiro tʉoĩati mʉa? “Rojosere ĩna yiboajaquẽne, rojose yigʉ me ñañumi. To bajiri, bʉtobʉsa rojose yito mani. To bajiro mani yiboajaquẽne, manire maigʉ̃ ñari, manire masiriocõa ñarʉcʉmi”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? \v 2 ¡To bajiro me bajiaja! “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetisʉoyuja mani. To bajiro yiriarã ñaboarine, ¿no yirã rojosere tudiyirãjari mani? \v 3 ¿Bautizarere ajimasiati mʉa? Oco rãca manire ĩna bautizarone, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã, ado bajiro yiriarãja mani: “‘“Rojose ĩna yisere, tire yitʉjato” yigʉ, Cristo manire rijabosayumi’ yirã ñari, rojose mani yisere to cõrone yitʉjato”, yiriarãja mani. \v 4 To bajiri rojose mani yisere yitʉjarʉarã ñari, oco rãca mani bautizarotirone, Jesucristo rãca rijanare bajiro bajiyuja mani. To bajicõari, Jesucristo ĩ yuje ecoro bero, ĩ masise rãca ĩre tudicatioyumi Dios. To bajiri, ĩ rãca tudicatirãre bajiro bajiyuja mani, bautismo mani yiecoro bero. To bajirã ñari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. \p \v 5 To bajiri, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, tudicatir'i ĩ ñajare, ĩ rãca tudicatiriarãre bajiro bajirã ñari, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yirũgũroti ñaja manire. \v 6 “Rojose mani yisere yitʉjacõari, Jesucristojʉare ĩre ajitirʉ̃nʉaja” yirãre, manire rijabosayumi Jesús, rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ. To bajiro ĩ bajire ti ñajare, rojosere yirʉa tʉoĩaboarine, tire yitʉjaroti ñaja. \v 7 Masʉ ĩ bajirocacoajama, jʉaji rojose yibecʉmi. To bajiri mani quẽne rojose yirũgũriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉca yirã, jʉaji rojose yibetiroti ñaja manire. \v 8-9 Mani quẽne, Jesucristo rãca rijariarãre bajiro bajirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. “Jesucristo ĩ rijariaro bero tudicaticõari, jʉaji tudirijabetirʉcʉmi” yimasirã ñari, “Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase yicõa ñarũgũrʉarãja mani, adigodojʉ quẽne, to yicõari, mani rijato berojʉ quẽne”, yitʉoĩaja mani. \v 10 Jesucristo cojojine rijayumi, “Rojosere yitʉjacõari, quẽnasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiri jʉaji tudirijabecʉmi. Ĩ rijaro bero, tudicaticõari, yucʉrema õ vecajʉ ñacõari, Dios ĩ bojasere yiñagʉ̃mi. \v 11 To bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja manire quẽne. “ ‘Quẽnasejʉare yato’ yigʉ manire ĩ rijabosare ti ñajare, rojosere yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja. To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmorã ñari, Dios ĩ bojasere yicõa ñarʉarãja mani quẽne”, yitʉoĩarũgũroti ñaja manire. \p \v 12-13 Mani rujʉ, yoaro catirotirujʉ me ñaja. To bajiri Dios ĩ bojabetire yirʉarã ñaboarine, tire yibetirʉarãja mani. “Rijacoaboarine, Jesucristo ĩ tudicatire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja” yitʉoĩacõari, quẽnasejʉa yirã ñarʉarãja mani. \v 14-15 “Dios Moisére ĩ roticũmasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi”, yitʉoĩa güibetiroti ñaja manire. Dios, manire maigʉ̃ ñari, ĩ macʉre cõañumi, rojose mani yise vajare, “Vaja yibosato” yigʉ. To bajiri, “‘Ñie rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios”, yaja mani. To bajiri, rojosere yirʉaboarine, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca rojose yibeaja mani. \p “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, rojose mani yijama, quẽnacõaroja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. \v 16 “Rojosere yirʉarã ñari, tire mani yicõa ñajama, ti rione yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “To bajiro mani yijama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani”, ¿yimasibeati mʉa? “Tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa mani yicõa ñajama, ĩ bojasejʉare yisejacoanaja mani”, ¿yimasibeati mʉa? \v 17 Tirʉ̃mʉjʉma rojosere yisejariarã ñari, ti rione mʉare yirʉamacõriaroja ti. To bajiri sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajeriarore bajiro mʉare bajiriaroja rojosejʉa. To bajiro mʉare ti bajiboajaquẽne, ado bajisejʉa yitʉoĩañuja mʉa yuja: “Jesucristo manire rijabosayumi, rojose mani yise sʉori”, yitʉoĩañuja mʉa. To bajiri yucʉrema Dios ĩ bojasere yirã ñarãja mʉa. Tire tʉoĩacõari, Dios sʉorine to bajiro yirã mʉa ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yaja yʉ. \v 18 Dios sʉorine rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa. \v 19 Moarimasʉ cʉticõari, ĩ rotirere quẽnaro masirãja mʉa. To bajiri tire cõĩacõari, mʉare gotibʉ yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma rojose yisejarã ñañuja mʉa. Yucʉrema ado bajiro Diore sẽnirũgũña: “Mʉ bojase quẽnase rĩne yirʉaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũña mʉa. \p \v 20 Rojosere yirã ñaboarine, “Rojose yirã yaja yʉa”, yimasibetiriarãja mʉa. \v 21 Rojose rĩne mʉa yijama, ¿dise ũni quẽnase bʉjacati mʉa? Bʉjabetiriarãja. Rojose mʉa yirũgũrere mʉa tʉoĩajama, “Bojoneose yirã yiyuja mani”, yirãja mʉa. Rojose rĩne mʉa yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboriarãja mʉa. \v 22 To bajiboarine, yucʉrema, Dios ĩ ejarẽmose rãca rojosere yitʉjacõari, ĩre cʉdirãja mʉa yuja. Ĩre cʉdirã ñari, Dios ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa ĩ bojasere yirũtuanaja mʉa. To bajicõari, mʉa rijato berojʉ tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. \v 23 To bajiri, masa rojose mani yise vaja mani rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñaja. To bajiboarine, Jesús yarã mani ñajama, rojose mani yise vaja, mani vaja yibetiboajaquẽne, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere manire ĩsiami Dios. \c 7 \s1 “‘Rojose mana ñarãsa’ yirã, Moisére Dios ĩ rotimasirere ajisʉyabetiroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Yʉ mairã, Moisére Dios ĩ rotimasirere masirãja mʉa. Mani catiro cõro tire cʉdire ñaja. Mani rijacoajama, tire cʉdimasimenaja. \v 2 Tire bajirivãme mʉare gotiaja yʉ: Rõmio so manajʉ cʉtijama, ĩ catiro cõro so manajʉ rãca so ñajama, quẽnaja. So manajʉ ĩ bajirocacoajama, “Gãjire manajʉ cʉtibesa”, yibeaja Dios Moisére ĩ roticũmasire. To bajiri so manajʉ ĩ bajirocaro bero, gãji so manajʉ cʉtijama, Dios ĩ rotimasirere cʉdibeco me bajigomo. \v 3 To bajiboarine, so manajʉ ĩ catirone, gãji rãca so ajeri cʉtijama, “Rojose yigo yamo”, sore yiĩare ñaroja. So manajʉ ĩ rijato berojʉ, gãji rãca so manajʉ cʉtijama, Dios rotimasirere cʉdibeco me yigomo. To bajiri, “Rojose yigo yamo”, sore yimasiña manoja. \p \v 4 Tire bajiro bajiaja manire quẽne. Cristo ĩ rijaroto rĩjoro, Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire varoti ñaboayuja maji. To bajiboajaquẽne, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüibetiroti ñaja manire. Cristo, mani yʉ ñaami. Ĩre catioyumi Dios, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ bojarore bajiro yato” yigʉ. \v 5 Jesúre mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉma, rojose rĩne yirã ñarũgũñuja mani. Moisére Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja mani. To bajiri, rojose yisejarã ñari, ti rione manire yirʉamacõñuja ti. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaboayuja mani maji. \v 6 Yucʉrema, “Moisére yʉ roticũcatire cʉdijeoroti ñaja, yʉ tʉjʉ ĩna ñarʉajama”, yitʉoĩabeami Dios. To bajiro ĩ yibetijare, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩagüirã me ñaja mani yuja. To bajirã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaja mani. \s1 Rojose mani yisere Pablo ĩ gotire queti \p \v 7 To bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, ¿ado bajiro yitʉoĩati mʉa? “Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ‘Rojose yiya mʉa’ manire yiro yaja”, ¿yitʉoĩati mʉa? To bajiro me bajiaja. “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato” yiro, yaja ti, Moisére Dios ĩ roticũmasire. Moisére ĩ roticũmasire ti manijama, “Rojose yirã ñaja mani”, yimasibetiboriarãja mani. Ado bajiro bajiaja: “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ roticũmasire. To bajiro ĩ yimasirere yʉ masibetijama, “Rojose yigʉ yaja”, yimasibetiboriaja yʉ. \v 8 “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, rojose yigʉ ñari, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. Dios ĩ rotimasire ti manijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ”, yimasire maniboriaroja. \v 9 Moisére ĩ roticũmasirere yʉ masiroto rĩjorojʉma, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. “Bojaĩabesa” Dios ĩ yimasirere masicõari, “Yʉ bojaĩajama, rojose yigʉ yaja” yimasiboarine, bʉtobʉsa gãjerã yere bojaĩarũtuacajʉ yʉ. To bajiri, “Dios ĩ ĩajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ ñaja yʉ”, yimasicajʉ yʉ yuja. \v 10 “Masa, yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ, Moisére roticũmasiñumi Dios. To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Tire yʉ cʉdibetijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. \v 11 “Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa” yirere ajicõari, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Quẽnaro yigʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. To yitʉoĩaboarine, gãjerã yere bojaĩacõa ñacajʉ yʉ. Tire yitʉjabecʉ ñari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉre cõarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩacajʉ yʉ. \p \v 12 To bajiri, Dios, Moisére ĩ roticũmasire, ñajediro riojo yise ñaja ti. To bajicõari quẽnase ñaja. \v 13 Tire ajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnase ti ñaboajaquẽne, “‘Ti sʉorine rojose yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma masa’, yigʉ yami”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? To bajiro me yaja yʉ. “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma” yigʉjʉa yaja yʉ. “‘“Rojose masu yirã ñaja mani” yitʉoĩamasiato’ yirojʉa bajiyuja Dios ĩ rotimasirema”, yimasiaja mani. \p \v 14 Dios ĩ roticũmasire, quẽnase ti ñaboajaquẽne, rojosere yirʉa tʉoĩarã ñari, Dios ĩ bojabetijʉare yaja mani. To bajiri, sĩgʉ̃ moarimasʉ cʉticõari, ĩre ĩ rotiajerore bajiro manire bajiaja. \v 15 Mani bajisere ajimasibeaja mani. Quẽnasere mani yirʉasejʉarema yibetirũgũaja mani. To yicõari, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasejʉare yirũgũaja mani. \v 16 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” mani yitʉoĩajama, “Quẽnase ñaja Dios ĩ rotimasire” yirã yaja mani. \v 17 “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja. \v 18 Quẽnasere yirʉarã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnasere yimasimena ñaja mani”, yimasiaja. \v 19 Quẽnasere mani yirʉasejʉare yibeticõari, mani yirʉabeti rojosejʉare yirũgũaja mani. \v 20 To bajiri, “Mani yirũgũsere yirʉabeaja” yirã ñaboarine, tire mani yijama, mani masune yirã me yaja mani. Rojosejʉa manire ũmato yirũgũaja. \p \v 21-23 Ado bajiro bajirũgũaja manire: “Quẽnasere yirʉarãja” yirã ñaboarine, rojosejʉare yirũgũaja mani. Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yirʉacõaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosejʉare yirũgũaja mani. \p \v 24 To bajiri rojose yitʉjamasimena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiaja mani. “¿Ñimʉ manire yirẽmogʉ̃ti, rojose yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare mani yirũgũrotire yigʉ?”, yisʉtiritiaja mani. \v 25 To bajiro sʉtiritiboarine, “‘Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato ĩna’ yigʉ, mani ʉjʉre Jesucristore ĩre cõañumi Dios”, yivariquẽnaroti ñaja manire. To bajiri, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnato mani. \p To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro mani yirʉaboajaquẽne, rojosejʉa manire ũmato ti yicõa ñajare, rojosere yicõa ñaja mani. \c 8 \s1 “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca quẽnasere yimasiaja mani”, yire queti \p \v 1-2 Yucʉrema, “Yʉ roticatore bajiro yibeama” Dios ĩ yiĩarã me ñaja mani. Jesucristo yarã ñari, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñaja. To bajicõari, rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, rojosere yimena ñaja mani. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja. \v 3 Ado bajiro bajiyuja manire: Dios Moisére ĩ roticũmasire ti yirore bajiro cʉdijeomasibesuja mani, rojosejʉare yirã ñari. Mani cʉdijeobetijare, rojose magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. Mani rujʉre bajiro rujʉ cʉtigʉ ñaboarine, rojose yibecʉ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi. \v 4 To bajiro yiyumi Dios, “Yʉ ejarẽmose rãca yʉ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiri, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibeaja mani. To yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani. \p \v 5 Rojose yirãma, rojose ĩna yirotire tʉoĩarũgũrãma ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, “Ĩ bojarore bajiro yirãsa” yirã tʉoĩarũgũrãma. \v 6 Rojose yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãma, ĩna rijato berojʉ, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma. \v 7 Rojose yirãma, Diore terã ñarãma ĩna. To bajirã ñari, ĩ bojarore bajiro yimasimenama. \v 8 To bajiro yirãrema, ĩnare ĩavariquẽnabeami Dios. \p \v 9 Mʉajʉama, rojose yirã me ñaja mʉa, Esp'iritu Santo mʉa rãca ĩ ñajare. Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãja mʉa. Esp'iritu Santore cʉobecʉ, Jesucristo yʉ me ñaami, ĩ ũgʉ̃ma. \v 10 Rojose mʉare ũmato yirirujʉrima, boacoarʉaroja. Boarotirujʉri ti ñaboajaquẽne, Cristo rãcana mʉa ñajare, “Rojose mana ñaama”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro mʉare ĩ yiĩajare, ĩ rãca quẽnaro ñarãja mʉa. \v 11 Dione ñaami Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatior'i. Ĩre ĩ catiore ti ñajare, Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mʉa. Ĩre cʉorã mʉa ñajare, mʉa rijato berojʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone mʉare quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios, jʉaji boabetirotirujʉrire mʉare ĩsigʉ̃. \p \v 12 To bajiri yʉ mairã, rojose yirʉaboarine, tire yibetiroti ñaja mʉare. \v 13 Rojose mʉa yiñajama, mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mʉa. Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojosere mʉa yibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, ĩ catisere mʉare ĩsirʉcʉmi Dios. \p \v 14 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca yirãma, Dios rĩa ñarãma ĩna. \v 15 “‘Rojose mani yijare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios’ yigüiato ĩna” yigʉ me, manire ejarẽmoami Esp'iritu Santo. Ĩ sʉorine Dios rĩa ñaja mani. To bajicõari, ĩ ejarẽmose rãca, “Dios ĩ macʉre ĩ mairore bajiro manire maiami” yitʉoĩarã ñari, “Cacʉ”, yaja mani, Diore. \v 16 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Dios rĩa ñaja”, yimasiaja mani. \v 17 To bajiri ĩ rĩa, Cristo yarã mani ñajare, ĩ macʉre ĩ mairore bajirone manire maigʉ̃ ñari, manire quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Adigodojʉ, “Cristo ĩ bojasere yica” yirã, rojose mani tãmʉojama, mani rijato bero Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja. Ĩ macʉ quẽnaro ĩ ñarore bajirone quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani quẽne. \s1 Mani rijato bero, quẽnaro mani ñaroti queti \p \v 18 To bajiri adirʉ̃mʉri, “¿No yirã rojose tãmʉoati mani?”, yitʉoĩa sʉtiritibetiroti ñaja manire, rojose mani tãmʉose rẽtoro quẽnaro Diorãca ñarona ñari. \v 19 Adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeore jediro, Dios ĩ rĩare quẽnaro ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejarore ĩarʉaro bʉto yuñaroja ti. \v 20 Rẽmojʉ Dios ĩ rujeorema, adirʉ̃mʉri ti bajirore bajiro me bajimasiñuju. Adán rojose ĩ yise ti ñajare, “Boase rĩne ñacõarʉaroja” Dios ĩ yimasire ñari, adirʉ̃mʉri ñase quẽne, boase rĩne ñacõaja. To bajiboarine, “Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeorere Dios ĩ tudiquẽnorotirʉ̃mʉ ejarʉaroja”, yimasiaja mani. \v 21 To bajiri ĩ rujeore jedirone “Boabeticõari, quẽnase rĩne ñato” yigʉ, tudiquẽnorʉcʉmi quẽna. To yicõari, “Yʉ rĩa quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire manire ĩsirʉcʉmi. \v 22 Adirʉ̃mʉri quẽne Dios ĩ rujeore jedirone rojose tãmʉocõa ñaja ti. Tire masiaja mani. Rõmio macʉ cʉtigoago, rojose so tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoaja ti. \v 23 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñaboarine, rojose yicõa ñarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja mani. To bajiri, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, tudirijayamanire Dios manire ĩ ĩsirotire bojarã ñari, bʉto tʉoĩacõa ñarũgũaja mani. \v 24 “Tudirijayamanire ĩsirʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũaja mani, rojose mani yise vajare Jesús ĩ vaja yibosariarã ñari. Jẽre quẽnase rĩne yirã mani ñajama, tudirijayamanire manire ĩ ĩsirotire, no yirã yumenaja mani. \v 25 Mani cʉobeti ti ñajare, quẽnaro tire yucõa ñarũgũroti ñaja. \p \v 26 Esp'iritu Santo manire ejarẽmogʉ̃mi, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato ĩna” yigʉ. To yicõari, Diore mani sẽnimasibetire masicõari, manire sẽnibosarũgũgʉ̃mi, ĩ masise rãca. \v 27 Dios ĩ bojarore bajiro manire sẽnibosagʉmi. To bajiri, Esp'iritu Santo manire ĩ sẽnibosasere masigʉ̃mi Dios. Ĩ ñaami mani tʉoĩasere masigʉ̃ma. \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Dios ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani”, yire queti \p \v 28 Dios ĩ beseriarã ñari, ĩre maiaja mani. To bajiri, quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire ĩ yirẽmorũgũsere masiaja mani. Rojose tãmʉoboarine, “Quẽnaro mani ñarotire yigʉ, manire yirẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩacõa ñaroti ñaja. \v 29 Rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉronare manire masicõañumi Dios. “Yʉ macʉ Jesucristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma ĩna” yigʉ. To bajiri, “Yʉ bojarore bajiro yirãrema, ĩna gagʉ ñarʉcʉmi Jesucristo”, yicõamasiñumi Dios. \v 30 To bajiri rẽmojʉne, “Cristore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãma” ĩ yiriarã ñaja mani. To bajiro manire yigʉ ñari, “Rojosere yitʉjacõari, ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire ejarẽmoñumi. To yicõari, ĩ macʉre mani ajitirʉ̃nʉjare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi. To bajiri, ĩ macʉ yarã mani ñajare, “‘Ĩre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉja”, yiyumi Dios. \p \v 31 Ti oca quẽnasere masicõari, ado bajiro yirẽmomasiaja mani: “Dios manire ejarẽmoami, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato ĩna” yigʉ. Rojose gãjerã manire ĩna yiboajaquẽne, “Dios manire ĩ ejarẽmojare, no bajiro manire yimasimenama”, yimasiaja mani. \v 32 Ĩ maigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ macʉre ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro yir'i ñari, quẽnasere manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios. \v 33 To bajiri, ĩ beseriarãre manire ĩamaicõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yirã mani ñajare, “Rojose yirã ñaama”, manire yimasimenama. \v 34 Rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ rijayumi Jesucristo. Tudicaticõari, Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujicõari, manire ñagõbosarũgũgʉ̃mi. To bajiri, “Rojose yirã ñaama”, manire yibetirʉcʉmi ĩ quẽne. \v 35 Cristo manire ĩ maisere, “¿No yigʉ ĩnare maiati?” yigʉ magʉ̃mi. Cojoji me rojose mani tãmʉoboajaquẽne, gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ñiorijarã, sudi mana mani ñaboajaquẽne, güiorojʉ mani vaboajaquẽne, gãjerã manire ĩna sĩaboajaquẽne, manire maicõa ñarʉcʉmi Cristo. \v 36 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare masa ĩna ucamasire mani bajisere gotiro, ado bajiro gotiaja ti: \q1 “Mʉ yarã yʉa ñajare, gãjerã yʉare sĩarũgũama ĩna. Ovejare juaácõari, ĩna sĩarojʉ juaejacõari, ĩna sĩarore bajiro yʉare yirũgũama”, yigotiaja Dios oca. \p \v 37 Ñajediro rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, manire ĩ ejarẽmocõa ñajare, “Manire bʉto maicõa ñaami”, yitʉjabetirʉarãja mani. \v 38-39 Dios manire ĩ maisere matase manoja. Mani bajireacoajaquẽne, mani ñacõajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi. Adirʉ̃mʉri rojose mani tãmʉose, to yicõari, gajerʉ̃mʉri rojose mani tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, manire maitʉjabetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa, vãtia, adigodo ʉjarã, õ vecana, õ ẽñerocana, ĩañamana quẽne, rojose manire ĩna yiboajaquẽne, manire ejarẽmocõa ñarʉcʉmi Dios, ĩ tʉjʉ mani ejarotire yigʉ. Jesucristo yarã mani ñajare, manire bʉto maigʉ̃mi Dios. \c 9 \s1 Israel sitanare Dios ĩ besere queti \p \v 1-3 “Yʉ yarã, Jesús ĩ bajirere ĩna ajitejare, ĩ yarã me ñaama”, yisʉtiritiaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo gotiaja yʉ”, yimasiaja yʉ. Ĩnare maigʉ̃ ñari, rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, Cristore ĩre cãmotadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉaboaja yʉ; “To bajiro yʉ bajise vajane, ĩnajʉa Cristo rãcana ñato” yigʉ. \v 4 Yʉ yarãre ado bajiro quẽnaro ĩnare yiyumi Dios: Ĩnare besecõari, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, ĩnare yiyumi. To yicõari, ĩañamagʉ̃ ñaboarine, ĩaĩañamani ĩnare yiĩorũgũñumi, “Mani rãca ñagʉ̃mi” ĩna yimasirotire yigʉ. Moisés ñamasir'ire ĩ rotisere ĩre cũmasiñumi. To yicõari, “Yʉ bojasere mʉa yijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. “Mʉre, mʉ jãnerabatiajʉre quẽne, adi macarʉcʉro ti ñaro cõrone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi. \v 5 Yʉ ñicʉa, Diore rʉ̃cʉbʉorã ñamasiñujarã ĩna. Ĩna jãnamine ñañumi Cristo. Ĩne ñagʉ̃mi Dios, ñajediro ʉjʉ. Ĩ ñaami masa ĩna rʉ̃cʉbʉo tʉjabetirocʉma. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato. \p \v 6 Yʉ yarã israelita masare Dios oca quẽnase ti gotiboajaquẽne, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro ĩ yibetijama, “Socʉ yiyumi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. To bajiro me bajiaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ yirona. Gãjerãma, israelita masa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, ĩ rĩa me ñarãma, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ñari. \v 7 Abraham jãnerabatia ñaro cõrone, ĩ jãnerabatia masu me ñarãma, Dios ĩ ĩajama. Ado bajiro Abrahamre gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ Isaac rĩa ñarʉarãma mʉ jãnerabatia masuma”, yimasiñuju Dios. \v 8 To bajiro ti yijama, ado bajiro yiro yaja: “Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ” ĩre ĩ yirere ajitirʉ̃nʉrãjʉa ñaama Dios rĩa. Ĩna roque, Abraham jãnerabatia masu ñaama, Dios ĩ ĩajama. \v 9 Dios, ado bajiro ĩre yimasiñumi, Abrahamre: “Gaje cʉ̃ma ado cõrone mʉre ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. To bajiri, tirodore mʉ manajo Sara, macʉ cʉtirʉocomo”, ĩre yigoti rĩjoro cʉtimasiñumi Dios. \p \v 10 Adi mʉare yʉ gotise rĩne ñabeaja. Abrahamre Dios ĩ gotiro bero, ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉ, bʉcʉacõari Rebecare manajo cʉtiyuju. Sore ĩ manajo cʉtiro bero, cojoji rĩa cʉtigone, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju so. Esaú, Jacob vãme cʉtimasiñujarã. Jʉarãjʉne sĩgʉ̃ rĩa ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, Jacob sĩgʉ̃ne ñamasiñuju Abraham jãnami masu. \v 11-12 Ĩnare so rĩa cʉtiroto rĩjoro, ado bajiro sore gotimasiñuju Dios: “Mʉ macʉ cʉtisʉogʉ, ĩ bedire moabosarimasʉ ñarʉcʉmi”, sore yimasiñuju Dios, Rebecare. Ĩna jʉarãjʉne, quẽnasere, rojosere quẽne ĩna yibetojʉne, to bajiro sore gotimasiñuju Dios. To bajiro sore ĩ yimasire ti ñajare, ado bajiro yimasiaja mani: “Masa quẽnasere ĩna yise sʉori me, ĩ bojarãre besegʉmi Dios”, yimasiaja mani. \v 13 To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Jacobjʉare ĩre maicõari, Esaúrema ĩre ĩatecajʉ yʉ”, yigotiaja Dios oca. \p \v 14 To bajiro ĩ yijama, “Rojose yigʉ yigʉmi Dios”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro me bajiaja. \v 15 Ado bajiro Moisére gotimasiñuju Dios: “Masa jediro rojose yirã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ bojarãre besecõari, ĩnare ĩamairʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Moisére. \v 16 To bajiri, Dios manire ĩ ĩamairotire mani sẽniro me, manire ĩamaigʉ̃mi. To yicõari, “Quẽnase mani yise sʉori manire besegʉmi Dios”, yimasiña maja. “Ĩ bojarãre ĩamaicõari, besegʉmi”, yimasire ñaja. \v 17 Egipto vãme cʉti sitagʉ ʉjʉre Dios ĩre ĩ yirotire gotiro, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro yaja: “Ʉjʉ mʉre cũcajʉ yʉ, ‘Yʉre mʉ ajirʉabeti sʉori Egiptoanare rojose yʉ yisere ĩacõari, “Masigʉ̃ ñaami Dios” masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna’ yigʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 18 To bajiro Dios ĩ yimasire ñajare, “Ĩ bojarãre ĩamaicõari quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasire ñaja. To yicõari, “Ĩre ajiterãrema, ‘Bʉtobʉsa yʉre ajiteato ĩna’ yigʉ ñagʉ̃mi”, yimasire ñaja. \p \v 19 Tire ajicõari, ado bajiro tʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Dios ĩ yirʉasere, ‘Tire yibeticõato’ yigʉ magʉ̃mi. Ĩ manijare, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, rojose mani yisere ĩacõari, ‘Rojose tãmʉorʉarãma ĩna’ Dios ĩ yijama, rojose yigʉ, yigʉmi”, yitʉoĩarãja mʉa sĩgʉ̃ri. \v 20 To bajiro mʉa tʉoĩajama, ado bajiro mʉare cʉdigʉja yʉ: Dios ĩ rujeoriarã ñari, “Rojose yʉare yaja mʉ”, ĩre yimasibeaja mani. Riri sotʉ quẽne, “¿No yigʉ to bajiri sotʉ yʉre veari mʉ?”, yibetoja ti, ti sotʉre vear'ire. \v 21 Riri sotʉri ĩ veajama, ĩ vearʉa tʉoĩase cõro veagʉmi. Cojobʉrʉaye ti ñaboajaquẽne, “Gãjerã, yʉ veari sotʉre ĩacõari, ‘Quẽnase veamasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, quẽnari sotʉ veagʉmi. Gajerʉrema, “Yʉ cʉoroti sotʉ ñarʉaroja” yigʉ, “Ado bajiri sotʉ yʉ veajama, quẽnaja”, yigʉmi. “To bajirone manire yigʉmi Dios quẽne”, yimasiaja mani. \p \v 22-23 To bajiro yigʉ ñari, jud'io masa rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõarʉajama, cõamasigʉ̃ ñaboarine, ĩnare cõabesumi. Ĩnare ĩ cõabetijama, gãjerãjʉa, “Yʉ ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjare, ĩnare ĩamaicõari, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja” yigʉ, bajiyumi. To bajiri, jud'io masare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, rojose ĩna yijare, “Rojose tãmʉoña mʉa”, ĩnare yirũgũñumi, “‘Jũnisinigʉ̃ ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ.\f a \fr 9:22-23 \ft Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, “Rojose tãmʉoña mʉa” ĩnare ĩ yijama, adi macarʉcʉro ñacõari, rojose ĩna tãmʉoñarotire yigʉ, yiyuju.\f* \v 24 To bajiro yigʉ ñari, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, manire beseyumi, jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. \v 25 Tirene gotiaja Dios ĩ yirere, Oseas ñamasir'i ĩ ucamasire: \q1 “‘Yʉ yarã merene, “Yʉ yarã ñaama”, yirʉcʉja yʉ. Yʉ ĩamaibeticanare, “Yʉ ĩamairã ñaama”, yirʉcʉja yʉ’, yami Dios. \q1 \v 26 ‘Yʉ rĩa me ñaama ĩna’ Dios ĩ yiriaro bero ti ñaboajaquẽne, ‘Catimʉorʉ̃gõgʉ̃ Dios rĩa ñaama ĩna’ yirʉarãma”, yiucamasiñuju Oseas ñamasir'i. \m \v 27 Isa'ias ñamasir'ijʉama, ado bajiro Diore gotirẽtobosamasiñumi, manire jud'io masare tʉoĩagʉ̃: “Jud'io masa moa riaga jare bajiro jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñarʉarãma, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõato’ yigʉ, yʉ yirẽtobosarã. \v 28 Jãjarã masa, adigodoana, rojose ĩna yise vaja, ‘Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja’ ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro rẽmone ĩnare cõarearʉcʉmi”, yiucamasiñuju Isa'ias. \v 29 Quẽna gajejʉ ado bajiro ucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ: \q1 “Rojose ĩna tãmʉoborotire sĩgʉ̃rire Dios masijeogʉ ĩnare yirẽtobosabecʉne, Sodomanare, Gomorranare, ĩ yiriarore bajiro ĩnare ĩ yireajeocõa tʉjajama, mani jãnerabatia maniborãma”, yiucamasiñuju Isa'ias, jud'io masa mani bajirotire yigʉ. \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarere jud'io masa ĩna ajirʉabeti queti \p \v 30 Tire tʉoĩacõari, jud'io masa me ñarãre ado bajiro yimasiaja mani: “‘¿No bajiro yirãti mani, “Rojose mana ñaama” Dios, manire ĩ yiĩarotire yirã?’ yitʉoĩabetiboarine, ‘Rojose mani yise vaja, manire rijabosayumi Cristo’ ĩna yitʉoĩajare, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. \v 31 To yicõari, jud'io masajʉarema ado bajiro yimasiaja mani: “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajiro mani yijama, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩaboarine, ĩ rotimasire jediro ĩna cʉdibetijare, “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios, yimasiaja mani. \v 32 ¿No yirã to bajise bajiyujari ĩna? “Jesucristo, manire ĩ rijabosare ti ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yibesuma. “Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Quẽnase yirã ñaama’ manire yiĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboayuma ĩna. To bajiro yitʉoĩarã ñari, gʉ̃ta jʉatarãre bajiro bajiyuma.\f b \fr 9:32 \ft “Gʉ̃tare jʉatayuma” ti yijama, judío masa Jesucristore ĩna ajiterere yiro yaja.\f* \v 33 Ado bajiro yaja Dios oca, tire gotiro: \q1 “Sión vãme cʉti macare gʉ̃ta cũrʉcʉja yʉ, masa ĩna jʉata quedirotiare. Tiare ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yijare, ‘ “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”. \c 10 \p \v 1 Ajiya mʉa, yʉ mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. “Jud'io masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma” yigʉ, Diore ĩnare sẽnibosarũgũaja yʉ. \v 2 Ado bajiro ĩna bajisere masiaja yʉ: Dios ĩ bojasere bʉto yirʉaboama ĩna. To bajiboarine, “Ti ñaja ĩ bojase”, yimasibeama. \v 3 “Rojose mani yisere Dios ĩ masiriose vaja, manire vaja yibosayumi Cristo. To bajiri, Dios ĩ ĩajama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi”, yitʉoĩabeama. “Ĩ rotimasirere mani cʉdijama, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ bojase yirã me yirãma. \v 4 “Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarãrema, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. “Yʉ roticatire cʉdirã ñari, rojose mana ñaama”, ĩnare yibecʉmi. \p \v 5 “Dios ĩ rotisere cʉdirãma, rojose mana ñaama” yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi Moisés ñamasir'i: “Dios ĩ roticatore bajirone cʉdirãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, adigodojʉ, to yicõari, ĩna rijato berojʉ quẽne”, yiucamasiñuju Moisés. \v 6 To ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ rotimasire ti yirore bajirone cʉdigʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristore masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose mana ñaama’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. To bajiro yirã ñari, “Dios ĩ ñarojʉ ñagʉ̃re manire yirẽtobosarocʉre Cristore ĩre ãmirã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire. \v 7 To yicõari, “Rijariarã ĩna ñarojʉ ñagʉ̃re Cristore ĩre tudicatiorã varoti ñaja”, yitʉoĩabetiroti ñaja, manire. \v 8 “To bajiro tire yitʉoĩamenane, ‘Dios ĩ yiriarore bajirone bajiyuja’ yitʉoĩamasicõari, gãjerãre tire gotiya”, yigotiaja Dios oca. To bajiri, tirene masare ado bajiro gotimasiorũgũaja yʉa: \v 9 “Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre tudicatioyumi Dios” yitʉoĩacõari, “Jesús ñaami mani ʉjʉ” mʉa yigotijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios, yigotimasiorũgũaja yʉa. \v 10 Tire ĩnare yʉa gotimasiojama, “Rojose mana ñaama” ĩnare yiĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja. \p \v 11 To bajirone gotiaja Dios oca: “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãrema yʉ goticatore bajiro ĩnare quẽnaro yʉ yijare, ‘“Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ ñaami’ yirã, sʉtiritibetirʉarãma”, yigotiaja ti. \v 12 Ĩna ʉjʉ ñagʉ̃mi jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne. To bajiri, ĩre sẽnirãrema, quẽnaro ĩnare yigʉmi. \v 13 Tire gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Rojose yʉa yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa varotire yʉare yirẽtobosaya’ ĩre yisẽnirãrema yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 14 To bajiro ti gotiboajaquẽne, “Dios ĩ cõar'i ñañumi” ĩna yitʉoĩabetijama, no bajiro ĩre yisẽnimenama. To yicõari, Jesús ĩ bajire quetire ĩna ajibetijama, no bajiro yimasicõari, “Dios ĩ cõar'i ñañumi”, ĩre yimasimenama. No bajirojʉa yicõari tire masimenama ĩna, ñimʉjʉane Jesús ĩ bajirere ĩnare ĩ gotimasiobetijare. \v 15 “Jesús ĩ bajirere gotimasiocudiaya” ñimʉjʉane ĩnare ĩ yiro cõro gotimasiocudirã vamenama. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasirere: “Masare quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorã ĩna ejasere bʉto ĩavariquẽnaja mani”, yigotiaja ti. \p \v 16 To bajiro ti yiboajaquẽne, jud'io masa Jesús ĩ bajire quetire ajirã jãjarã ñaboarine, mojoroaca ñaama ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, Isa'ias ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Yʉ ʉjʉ, yʉare mʉ gotimasiorotisere ajirʉamena rĩne ñacõama”, yiucamasiñumi Isa'ias. \v 17 To bajiri, Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajicõari, “To bajirone bajirimi Cristo”, yitʉoĩare ñaja. \p \v 18 To bajiri, Jud'io masa, ¿Cristo ĩ bajirere ajibesujarique ĩna? Ajiboayuma, bajirãjʉma. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Dios ocare gotimasiocudiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Cristo ĩ bajirere ajijedicõañujarã”, yigotiaja Dios oca. \m \v 19 ¿Jud'io masa tire ajiboarine, quẽnaro ajimasibesujarique? Ajimasiboayuma. “Ado bajiro bajirʉarãma jud'io masa”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire: \q1 “‘“Dios ocare ajimasimena ñaama” mʉa yirãre, “Yʉ yarã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. Ĩnajʉare quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, ĩnare jũnisinirʉarãja mʉa’ yami Dios”, yiucamasiñumi Moisés. \m \v 20 Isa'ias ñamasir'i quẽne, güitʉoĩari mene ado bajiro ucamasiñumi: \q1 “‘Yʉre macamenajʉa, yʉre bʉjarʉarãma. “Diore masirʉarãja” yitʉoĩamenajʉa, yʉre masirʉarãma’ yami Dios, jud'io masa me ñarãre tʉoĩagʉ̃”, yiucamasiñumi Isa'ias. \m \v 21 Jud'io masajʉare Dios ĩ gotirere ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “‘Tocãrãcarʉ̃mʉne, “Yʉ yarã mʉa ñasere bojaja yʉ”, ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ. Yʉre cʉdibeticõari, yʉre oca rẽtorũgũcama ĩna’ yami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias. \c 11 \s1 Israelita masare Dios ĩ ĩamaire queti \p \v 1 To bajiri, ¿ĩ yarãre jud'io masare ĩnare maitʉjacoasujari Dios? Bajibeaja. No yigʉ maitʉjabecʉmi. Yʉ quẽne, jud'io masʉ ñaja. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. To bajiri, ĩ jãnami ñamasir'i, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. \v 2 Tirʉ̃mʉjʉ, yʉa jud'io masare, “Yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. To bajiro yir'i ñari, maitʉjabeami. El'ias ñamasir'i Diore ĩ sẽnimasire masa ĩna ucamasirere ĩariarãja mʉa. “Jud'io masa yʉ yarãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yiya” yigʉ, ado bajiro yimasiñumi: \v 3 Yʉ ʉjʉ, yʉre ajiya. “Mʉre gotirẽtobosarimasare sĩajeocõama ĩna. Mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉrire quẽne reajeocõama ĩna. Yʉ sĩgʉ̃ne, mʉre rʉ̃cʉbʉogʉma rʉyaja yʉ. Yʉre quẽne sĩarʉama”, Diore ĩre yimasiñumi El'ias. \v 4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdimasiñumi Dios: “Mʉ sĩgʉ̃ me rʉyaja. ‘Yʉ yarã ñaja mʉa’ yʉ yirã, siete mil ñarirãcʉ rʉyaama, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, Baal vãme cʉtigʉre rʉ̃cʉbʉomena”, yimasiñumi Dios, El'ias ñamasir'ire. \v 5 Yucʉrire quẽne sĩgʉ̃rire jud'io masare yʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa” ĩ yirã ñaja yʉa. \v 6 Quẽnaro mani yibetiboajaquẽne, manire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, ĩ yarã ñaja mani. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro mani yise sʉori me, ‘Yʉ yarã ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yimasiaja mani. \p \v 7 Ado bajiro bajiyuja jud'io masare: “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩasere ĩna bojaboajaquẽne, Diojʉama, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesumi. To yibetiboarine, sĩgʉ̃rire ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ti ñajare, “Rojose mana ñaama” ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaja yʉa. Gãjerãrema, “Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉre ajiterʉarãma”, yiyumi Dios. \v 8 Tire gotiro, ado bajiro gotiaja Dios oca: \q1 “‘Yʉre ajiterã ñari, bʉtobʉsa yʉ ocare ajimasibetirʉarãma’ yirʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩ ocare masa ĩna ucamasirere ĩaboarine, ajimasibetirʉarãma. Gãjerã ĩ ocare ĩna gotiboajaquẽne, ajimasibetirʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios oca. \m Ĩ gotiriarore bajirone bajicõa ñaja ti, yʉ yarãre. \v 9-10 David ñamasir'i quẽne, ado bajiro ucamasiñumi, Diore ĩ sẽnigʉ̃: \q1 “Jud'io masa, boserʉ̃mʉ yivariquẽnaboarã, sʉtiritiato, to yicõari, ajimasibetirʉarãma ĩnare yiya. Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorʉarãma ĩnare yiya. To yicõari rojose ĩna yise vaja, sĩgʉ̃ne bʉto rʉ̃cʉsere juacõari, ĩ tãnivatore bajiro bajiato ĩnare yiya”, Diore ĩre yisẽnimasiñumi David. \s1 Jud'io masa me ñarã, rojose ĩna yise vajare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosare queti \p \v 11-12 To bajiri, ¿Jud'io masa Cristo ocare ĩna ajirʉabeti vaja, “Yʉ yarã me ñaja mʉa”, ĩnare yicõa tʉjasujari Dios? To bajiro me bajiaja. Jud'io masa jãjarã ĩre ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa me ñarãjʉa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉñuma. Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosayumi. To bajiro ĩ yijama, “‘Quẽnaro manire ĩ yiborere ĩnajʉare quẽnaro yigʉmi Dios’ yitʉoĩacõari, ‘Manire quẽne quẽnaro yato Dios’ yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉato jud'io masa” yigʉ, jud'io masa mere quẽnaro yiyumi Dios. Jud'io masa quẽne ĩna ajitirʉ̃nʉjama, masa jedirore rẽtoro quẽnaro yirʉcʉmi Dios. \p \v 13 Jud'io masa mejʉare ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉare gotimasiorocʉre yʉre cõacami Cristo. To bajiri, “Ti moare ñamasuse ñaja” yigʉ ñari, yʉ masiro cõro quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉ. \v 14 Mʉare yʉ gotimasiojama, yʉ yarã jud'io masa, mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, “‘Yʉare ĩ gotiborotire ĩnajʉare gotimasioami’ yirã ñari, ĩna quẽne Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasioaja yʉ. To bajiri, rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \v 15 Jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, adigodojʉ Diorãca quẽnaro ñaama ĩna. Dios ĩ bojariarore bajiro jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro quẽnarʉaroja ti. Tudirijayamanire Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma. \v 16 Pan mani quẽnorotibʉrʉayere mojoribʉrʉaca ãmicõari, mani quẽnoricare, “Dios yaga ñarʉaroja” mani yijama, tiare quẽnorʉ mani juarʉare quẽne, Dios ye rĩne ñacõaroja, ĩ ĩajama. Yucʉ́ ñemare, “Dios ya ma ñarʉaroja” mani yiboajaquẽne, tiʉ rʉjʉri jedirone ĩ ye rĩne ñacõaroja. Abraham ñamasir'ire quẽne, “Yʉ yʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiñumi Dios. To bajiro ĩre yir'i ñari, ĩ jãnerabatia jedirore, “Yʉ yarã ñaama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios. \p \v 17 Tirʉ̃mʉjʉma, jud'io masa, olivo vãme cʉti rʉjʉre bajiro ñañuma. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, tirʉjʉre jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi Dios, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja. Mʉa, jud'io masa mejʉa, no bojaricʉ yucʉ́ rʉjʉre bajiro mʉa bajiboajaquẽne, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉorine ti rʉjʉre jataãmiadicõari, olivo vãme cʉti rʉjʉ ĩ jatarocariarʉjʉre vasoagʉre bajiro yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “Sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãma” yigʉ yiyumi. \v 18 To bajiri, jud'io masa sʉori Dios ye quẽnase bʉjarã ñari, jud'io masare, “Yʉ yarã me ñaama” ĩ yiĩarãre ĩatebesa mʉa. “Ĩna rẽtoro quẽnarã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “‘Yʉ yarã ñaama’ manire ĩ yiĩaroto rĩjorojʉa, jud'io masarema, ‘Mʉa sʉori masa jedirore quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yimasiñuju Dios”, yitʉoĩaña mʉa. \p \v 19 To bajiro mʉare yʉ yigotiboajaquẽne, mʉa sĩgʉ̃ri ado bajiro tʉoĩarãja mʉa: “Yucʉ́ rʉjʉri rojosere mani jasurerearore bajirone jud'io masare, ‘Yʉ yarã me ñaama’ ĩnare yiĩañumi Dios, ‘Gãjerã masa yʉ rĩa ñato’ yigʉ”, yitʉoĩarãja mʉa. To bajiro yitʉoĩacõari, “Jud'io masa rẽtoro quẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩaboarãja mʉa. \v 20 To bajiro tʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: Diore ĩna ajitirʉ̃nʉbeti sʉori, jud'io masare reayumi Dios. To bajiro ĩnare yiboarine, mʉajʉare ĩ yarãre bajiro mʉare ĩaami, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabeticõajama, ĩ yarã me ñaborãja. To bajiri, “Jud'io masa rẽtoro ñamasurã ñaja”, yitʉoĩabeticõaña. Diojʉare güiya, “Yʉare quẽne rearomi” yirã. \v 21 Jud'io masa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ sʉyabeti sʉori, rojose ĩna yire vaja ĩnare masiriobesumi Dios. Olivo rʉjʉre ñasʉorirʉjʉ jatarocariarore bajiro ĩnare yiyumi. To bajiri mʉa jud'io masa me ñarã quẽne, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉyabetijama, to bajirone yirʉcʉmi. \v 22 Diore mʉa teboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirere, to yicõari, jud'io masa, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja “Yʉ yarã me ñaama” ĩnare ĩ yirere tʉoĩaña. Tire masirã ñari, “Cristore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, manire quẽne, ‘Yʉ yarã me ñaama’ yiĩarʉcʉmi”, yimasiña mʉa. \v 23 Jud'io masa quẽne, Cristo ocare ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩnare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Dios quẽna. \v 24 Jud'io masa me mʉa ñaboajaquẽne, ĩnare ĩ yisʉoriarore bajirone mʉare ĩamaicõari, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiĩañumi. To bajiro ĩ yire ñajare, “Quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, josari mene, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩacõagʉ̃mi, jud'io masare”, yimasire ñaja. \s1 Jud'io masa rojose ĩna yise vajare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaroti \p \v 25 Yʉ mairã, masa ĩna masibeticatire ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “‘Dios yarã ñari, yʉa rĩne ñaja ĩ ocare quẽnaro riojo ajimasirã’ yibeticõato” yigʉ, adi ocare mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri jud'io masa jãjarã ñarãma Cristo ocare ajiterã. Jud'io masa me Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjediro bero, jud'io masa quẽne, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. \v 26 Ĩna ajitirʉ̃nʉjare, rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare ĩ yiborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Tirene, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Sión vãme cʉti macagʉ ejarʉcʉmi, jud'io masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriose vajare, ĩnare vaja yibosarocʉ. Rojose ĩna yisere ĩ sʉorine yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma quẽna. \q1 \v 27 Rojose ĩna yisere masiriocõari, yʉ goticatore bajirone yirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire.\f c \fr 11:27 \ft He 8.8-12. b\f* \p \v 28-29 Cristo ĩ bajire sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa jãjarã ĩna ajirʉabetijare, ĩnare ĩategʉmi Dios. Ĩna ajirʉabetijare, jud'io masa mejʉare mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiboarine, jud'io masa ñicʉa ñamasiriarãre, “Yʉ rĩa, quẽnaro yʉ yirona ñarʉarãja, mʉa jãnerabatia quẽne” ĩnare yir'i ñari, ĩnare maicõa ñagʉ̃mi Dios. To bajicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, Cristo ĩ bajirere ĩna ajitirʉ̃nʉro, ĩnare quẽne, “Yʉ rĩa ñaama”, yiĩarʉcʉmi. \v 30 Tirʉ̃mʉjʉma Dios ocare ajiterã ñañuja mʉa maji. To bajiro bajiriarã mʉa ñaboajaquẽne, jud'io masa Dios ocare ĩna ajirʉabetijare, mʉajʉare ĩamaicõari, rojose mʉa yise vaja rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosayumi. \v 31 To bajiri yucʉrema jud'io masa ñaama Dios ocare ajiterã. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉare ĩamaicõari, ĩ yiriarore bajirone rojose ĩna yise vaja rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \v 32 Ado bajiro bajiyuja manire: Jud'io masare, ĩna mere quẽne, “Yʉ bojarore bajiro yirã me ñaama”, manire yiĩañumi Dios, “Manire rijabosayumi” Jesúre yitʉoĩarãre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yirotire yigʉ. \p \v 33 Mani jedirore quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios. ¡Masijeogʉ ñagʉ̃mi! Ĩre bajiro quẽnaro yigʉ magʉ̃mi. Ñimʉjʉane, ĩ tʉoĩasere, to yicõari ĩ yisere quẽne masibecʉmi. \v 34 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Dios, mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi. \v 35 ‘Quẽnaro mani yijare, Dios quẽne quẽnaro manire yirocʉ ñagʉ̃mi’ yimasibeaja mani”. \v 36 “Quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnato” yigʉ, ñajedirore rujeomasiñumi Dios. To bajiro ĩ yire ñaro cõrone cʉogʉ ñagʉ̃mi. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnatʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajimʉorʉ̃gõato. \c 12 \s1 “Dios ĩ bojasere yirũgũrʉarãja mani”, yire queti \p \v 1 To bajiri, yʉ mairã, Dios manire ĩ ĩamaisere masirã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yiroti ñaja. To bajiro mani yiñajama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã yirãja mani. Tire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. \v 2 Adigodoaye rĩne tʉoĩarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. Mʉajʉama, Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojasere yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnasere, Dios ĩ ĩavariquẽnasere yirã yaja”, yimasirʉarãja. \p \v 3 Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre yigʉ, yʉre goticudirotiyumi Dios. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Mani masune Dios ĩ bojasere yimasiaja mani”, yitʉoĩabesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉa: “Tocãrãcʉre ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Dios. To bajiri, ĩ ejarẽmose rãca yirʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa. \v 4 Mani rujʉre jairo ñaja. Ãmo, cajea, gãmoro, gʉbo, gajeye quẽne ñaja, cojo rujʉ ñaboarine. Ricati rĩne yaja. Cajea rãca ĩa, gãmoro rãca aji, ãmo rãca ãmi, gʉbo rãca va, bajimasire ñaja manire. \v 5 To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Jãjarã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo rujʉre bajirone bajiaja mani. To bajicõari, cojo masare bajiro quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũaja mani. \p \v 6 Tocãrãcʉre ricati rĩne ĩ bojarore bajiro mani yimasirotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ ʉjore mani yimasise rãca Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja. “Ĩnare yʉ gotisere ajicõari, gotirẽtobosarimasa ñato” yigʉ, ĩna yimasirotire ĩnare Dios ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, gãjerãre gotimasiroti ñaja. \v 7 “Gãjerãre ejarẽmoato” yigʉ, ĩna yimasirotire Dios ĩ ʉjore ti ñajama, ĩnare quẽnaro ejarẽmoroti ñaja. “Dios ocare ajimasicõari, gãjerãre gotimasioato” yigʉ, ĩnare ĩ ʉjore ti ñajama, “Tire manire ʉjoyumi” yitʉoĩacõari, quẽnaro gotimasioroti ñaja. \v 8 “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna gotimasiorotire ʉjoyumi Dios. Tire ʉjoecoriarãma, quẽnaro gotimasioroti ñaja. Maioro bajirãre gãjoa ĩsigʉ̃ma, “To bajiro yʉ yise vaja yʉre ejarẽmorʉarãma ĩna” yitʉoĩagʉ̃ me, ĩsiroti ñaja. Rotirãrema, quẽnaro rotiroti ñaja. Maioro bajirãre ejarẽmorãrema, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoroti ñaja. \s1 “Ado bajise ñaroti ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yire queti \p \v 9 Socarãne, “Mʉare maiaja”, yitobesa. To yicõari, ĩnare mai, ĩnare ejarẽmo, rojose yibeti, quẽnase rĩne yirũgũña. \v 10 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajiaja mʉa. To bajirã ñari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõari, rʉ̃cʉbʉoya, “Ĩnajʉa ñaama ñamasurãma” gãjerã ĩnare ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã. \p \v 11 Dios ĩ bojasere mʉa yijama, teyejairãne yibesa mʉa. Tocãrãcarʉ̃mʉne Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, variquẽnase rãca ĩ bojasere quẽnaro yirũgũña. \p \v 12 “Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, quẽnaro variquẽnase rãca ñacõarũgũña mʉa. Rojose tãmʉoboarine, Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Yʉare ejarẽmoña”, ĩre yisẽnitʉjabeja mʉa. \p \v 13 Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmoña. Ejarãre quẽnaro yiya. \p \v 14 Rojose mʉare yirãre, “Quẽnaro ĩnare yato Dios” yirã, ĩnare sẽnibosaya. \p \v 15 Gãjerã quẽnaro ĩna variquẽnajama, ĩnare variquẽnaejarẽmoña. Gãjerã ĩna sʉtiritijama, ĩnare sʉtiritiejarẽmoña. \p \v 16 Gãjerã rãca cojo masare bajiro gãmerã ĩamaiña. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ñamasurã me ñaama” gãjerã ĩna yirãre baba cʉtiya mʉa. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. \p \v 17 Quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarotire yirã. Rojose mʉare yirãre ĩnare gãmebesa mʉa. \v 18 Mʉa yimasiro cõro quẽnase rĩne yiya, “Masa jediro mani rãca quẽnaro ñato” yirã. \v 19 Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, “Dios rĩne ñaami, masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirocʉ” yirã ñari, rojose mʉare ĩna yijama, ĩnare yigãmebesa mʉa. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ñaja, rojose ĩna yise vaja, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotiaja ti. \v 20 Gaje vãme, ado bajiro gotiaja, rojose manire yirãre ĩnare mani yirotire yiro: “Mʉare ĩategʉ ĩ ñiorijajama, bare ĩre ecaya. Ĩ idirʉajama, ĩre ioya. To bajiro ĩre mʉa yijama, rojose mʉare ĩ yisere tʉoĩacõari, mʉare bʉto bojonerʉcʉmi”, yigotiaja Dios oca. \v 21 Gãjerã rojose mʉare ĩna yijama, rojose ĩnare yicõarʉaboarine, quẽnasejʉare yicõa ñaña. \c 13 \p \v 1 Dione ñagʉ̃mi masa ʉjarã ñaronare ĩnare cũrimasʉ. Ĩ cũriarã ĩna ñajare, ĩna rotirore bajiro quẽnaro yirũgũrʉarãja mʉa. \v 2 Dios ĩ cũrãre cʉdimenarema, ĩna cʉdibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \v 3 Quẽnase yirãrema güiorã me ñaama ʉjarã. Rojose yirãjʉarema güiorã ñaama ĩna. To bajiri quẽnase rĩne yiya mʉa. Quẽnase rĩne mʉa yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma mʉa ʉjarã. \v 4 “Masa quẽnaro gãmerã ejarẽmoato” yigʉ, ʉjarãre cũgʉ̃mi Dios. To ĩ yiboajaquẽne, rojose mʉa yijama, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yirʉarãma ʉjarã” yimasirã ñari, ĩnare güirʉarãja mʉa. “Rojose yirãre rojose ĩna yise vaja rojose yʉre yibosato” yigʉ, ĩnare cũgʉ̃mi Dios. \v 5 “Rojose mani yise sʉori rojose manire yiroma” yitʉoĩarã ñari, ʉjarãre cʉdirũgũrʉarãja mʉa. Tiaye rĩne, cʉdirã me, Gajeye quẽne, “Mani cʉdisere bojagʉmi Dios” yirã ñari, cʉdirũgũrʉarãja. \v 6 Masa ʉjarã Diore moabosarũgũama, manire “Quẽnaro ñato” yirã. To bajiri manire ĩna moabosase vaja ĩnare vaja yiroti ñaja. \p \v 7 Mʉa ʉjarã jedirore Dios ĩ bojarore bajirone quẽnaro ĩnare yiroti ñaja. Ĩna vaja taro cõrone ĩnare vaja yiya. “Gajeye moare ĩna yise vajare quẽne ĩnare vaja yiya” mʉare ĩna yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. To yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya. \p \v 8 Gãjerãre mʉa vaja mojama, mʉa vaja mosere vaja yiya. Mʉa rãcanare ĩamaiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. \v 9 Dios ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Sĩabesa. Juarudibesa. Gãjerã ye gajeyeũnire bojaĩabesa”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. To bajicõari, gajeye ñarẽmoaja Dios ĩ rotimasire. Tire cojo vãme mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Cojo vãme ti ñaboajaquẽne, tire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani. Ĩ rotimasire ado bajiro yaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ rãcanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire. \v 10 Mani rãcanare mani maijama, rojose ĩnare yimenaja. To bajiro mani yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja mani. \p \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ Cristo ĩ bajirere ajisʉorãjʉne, “Tudiejacõari, quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yicõasʉoyuja mani. To bajiri yucʉrema, “Ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ cõñadiaja” yimasirã ñari, tire tʉoĩatʉjamenane, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yito mani. \v 12 Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñacoajʉ. To bajiri vãti ĩ bojasere ĩna yirirodori jedicoato yaja. To cõrone rojose yirãre rearʉcʉmi Cristo. Tire masicõari, “Cristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnito mani, “Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, ĩ bojasejʉare yirãsa mani” yirã. \v 13 To bajiro mani bajijama, quẽnase rĩne yirʉarãja mani. Boserʉ̃mʉri ñaro idimecʉcõari, avasãmecʉcudirãre bajiro bajibetiroti ñaja manire. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibetiroti ñaja. Gãmerã oca rẽtobeticõato. Gãjerã ĩna yisere ĩajũnisinibeticõato mani. \v 14 Ado bajirojʉa yirã ñato mani: “Mani ʉjʉ Jesucristo manire ejarẽmoato” yirã, ĩre sẽnirũgũto mani. Ĩne ñagʉ̃mi manire ejarẽmogʉ̃, “Rojose yiroma” yigʉ. To bajiri ĩ ejarẽmose ti ñajare, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja mani. \c 14 \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoto mani”, yire \p \v 1 “Cristo yʉre ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, tʉoĩagüigʉrema, quẽnaro ĩre yiya. “Ado bajiro yiroti ñaja” ĩ yisere ajicõari, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa yiroti ñaja, mʉre”, ĩre yi oca rẽtobesa. \v 2 Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yitʉoĩaama ĩna. Gãjerãma, “Cristo manire ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, “Vaibʉcʉ rii mani bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩagüicõari, bamenama ĩna. \v 3 Bare jediro barãjʉa, “Mani bajama, quẽnabetoja” yigüirãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Bamenajʉa quẽne, jediro barãre, “Rojose yirã yaja mʉa”, ĩnare yiñagõjaibesa, “Ĩna quẽne, yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yirã ĩna ñajare. \v 4 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotirã ñaja mani. To bajiri sĩgʉ̃ri ĩna bajisere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉa. Ado yʉa rãca ñaña”, ĩnare yirã ñaboarine, ricati tʉoĩarãrema, “Quẽnaro yibeaja mʉa. Gajerojʉ vasa”, ĩnare yibetiroti ñaja. Dios sĩgʉ̃ne ñaami ti ũnire yimasigʉ̃ma. To yicõari ĩ rotirãre ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ rãca ñacõa ñato ĩna” yigʉ. To bajiri ricati tʉoĩarãre quẽne, “Yʉ rãca ñacõa ñato”, ĩnare yimasigʉ̃mi. \p \v 5 Sĩgʉ̃ri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ado bajiro tʉoĩaama ĩna: “Cojorʉ̃mʉne, gajerʉ̃mʉri rẽtoro ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja”, yitʉoĩaama. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, ado bajiro tʉoĩaama: “Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiboarine ricati rĩne mʉa tʉoĩase, no yibeaja. Diore mʉa sẽnise ñaja ñamasusema, “Ĩ bojasere yaja” mʉa yimasirotire yirã. \v 6 Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi, “Adirʉ̃mʉ ñaja ñamasurirʉ̃mʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ” yigʉ. Mani ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉmi. Gãjima, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja” yigʉ ĩ bajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yigʉmi. Gãji, vaibʉcʉ rii babecʉ ñaboarine, gajeye bare bañagʉ̃ne, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉogʉmi ĩ quẽne. \p \v 7-9 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mani masune tʉoĩacõari, yirã me ñaja mani. Ado bajiro bajiaja: Sĩaecoboarine, tudicaticoasumi Cristo, ĩna catijaquẽne to yicõari ĩna rijacoajaquẽne, “Ĩna ʉjʉ ñarʉcʉmi” Dios ĩ yijare. To bajiri adigodo mani catiñaro cõro, mani rijato berojʉ quẽne, “Yʉ masune rotiaja. Gãji yʉre rotibeami”, yimasiña manoja. Cristo yarã ñari, mani rijato berojʉ quẽne ĩ yarã ñacõa ñarʉarãja mani. To bajiri, Cristo ĩ bojase rĩne yicõa ñaroti ñaja. \p \v 10 To bajiro ti bajiboajaquẽne, ¿no yirã, “Rojose yaja mʉa”, mʉa yarãre ĩnare yiñagõjai coderũgũati? To yicõari, ¿no yirã mʉa yarãre, “Tʉoĩamasimena ñaja mʉa”, yiĩateati mʉa? Mani ñaro cõrone, Dios ĩ ñarojʉ ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. To bajiro ĩ yirotire masirã ñari, gãjerã Cristo yarãre, “Rojose yaja mʉa”, yiñagõjaibesa. \v 11 Ado bajiro gotiaja Dios oca Isa'ias ĩ ucamasire: \q1 “‘Socʉ me yaja yʉ. Ado bajise bajirʉaroja ti, masa jedirore: Yʉ ĩaro rĩjorojʉa yʉre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetucõari, “Masa ĩna yisere masigʉ̃ ñaja mʉ”, yʉre yirʉarãma ĩna’, yami mani ʉjʉ”, yiucamasiñumi Isa'ias. \m \v 12 To bajiro ĩ yimasire ñajare, “Tocãrãcʉne, ĩna yire jedirore Diore ĩre gotirʉarãma ĩna”, yimasiaja mani. \p \v 13 To bajiri, “Rojose yaja mʉ” gãmerã yiñagõjaibetirʉarãja mani. Tire yibeticõari, “Mani rãcanare rojose ĩnare ũmato yirobe” yirã, quẽnase rĩne yito mani. \v 14 Yʉ, mani ʉjʉ Cristo ĩ gotimasiocatire ajicacʉ ñari, ado bajiro yaja yʉ: “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, ñarãma gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ, yigʉja yʉ”, yitʉoĩarãma. \v 15 “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, quẽnabetoja” yigʉ ñari, mʉajʉa tire mʉa baro ĩacõari sʉtiritigʉmi. To bajiro ĩ bajisere masirã ñaboarine, mʉa bacõa ñajama, “Mʉre maibeaja” yirãre bajiro yirãja mʉa. Mʉa rĩ mere, gãjerãre quẽne rijabosagʉ bajiyumi Cristo. To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yisere ajicõari, vaibʉcʉ riire babeja. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. \v 16 To bajiri, “Mani yise quẽnase ti ñaboajaquẽne, tire ĩacõari, ‘Rojose yirã yama’ gãjerã manire yiĩarãma” mʉa yimasijama, tire yibeticõaña. \v 17 Mani barotire, mani idirotire bʉto tʉoĩaroti me ñaja. Mani ʉjʉ ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yisejʉare tʉoĩaroti ñaja. To yicõari, Esp'iritu Santo manire ĩ ejarẽmose sʉorine gãjerã mani rãca quẽnaro ĩna variquẽnarotijʉare tʉoĩaroti ñaja, manire. \v 18 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yijama, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. To bajicõari, masa quẽne, “Quẽnaro yirã ñaama”, manire yiĩarʉarãma ĩna. \p \v 19 To bajiri bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã yirãja mani, “Jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarãsa mani” yirã. \v 20 To bajiri sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, mʉa baroti ñaboasere ĩacõari, “Babetiroti ñaja” ĩ yijama, tire babetirʉarãja mʉa. “Mani basere ĩ bajama, ‘Rojose yigʉ yaja yʉ’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja. To bajiboarine mani rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, rojose yigʉ yaja” ĩ yiĩasere, mani bajama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mani. \v 21 Mani rãcagʉ Cristo yʉ, mʉa basere, ʉye oco mʉa idise, to yicõari, gajeye no bojase mʉa yisere ĩacõari, ĩ quẽne ĩ yijama, “Rojose yigʉ yaja”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, to bajiro mʉa yijama, rojose ĩre yirorãre bajiro yirãja mʉa. \v 22 To bajiri, “Bare vãme cʉti ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja”, “Mani bajama, quẽnabeaja” mʉa yitʉoĩasere, gãmerã gotimenane, Dios sĩgʉ̃rene mʉa tʉoĩasere gotiroti ñaja. “To bajiro yʉa yisere ĩacõari, ‘Quẽnaja’ yiĩagʉ̃mi Dios” yirãma, variquẽnarãma. \v 23 “Yʉa bajama ¿Dios ĩ bojabetire yirojari yʉa?” yiboarine ĩna bacõajama, rojose yirã yirãma. To bajirone bajiaja. “Dios ĩ bojabetire yirã yaja” yiboarine, mani yijama, manire quẽne rojose ñaroja. \c 15 \s1 “Mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja”, yire queti \p \v 1 “Cristo yʉare ejarẽmogʉ̃mi” yitʉoĩarã ñaboarine, tʉoĩagüirãre, “To bajiro mʉa bajise quẽnabeaja” ĩnare yimenane, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõaña. Mʉa ñaroti rĩne tʉoĩamenane, tʉoĩagüirãre ĩnare ejarẽmoroti ñaja. \v 2 Mani rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, tʉoĩagüirã quẽne, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, variquẽnase rãca quẽnaro ñato ĩna” yirã. \v 3 Cristo adigodo ejacõari, ĩ yiriarore bajiro yito mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ĩ variquẽnarotire bojagʉ me ñañumi. Mani variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari, bʉto rojose tãmʉoñumi, manire ejarẽmogʉ̃. To bajiri, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Rojose yirã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, yʉrene rʉ̃cʉbʉomena yicama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre Diore ĩ yirere yiro. \v 4 Jediro Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro manire gotimasioaja ti. To bajiri tire mani buejama, quẽnaro gotimasiocõa ñarʉarãja mani, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã. To bajiri, “Õ vecajʉ manire quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yimasirã ñari, variquẽnacõa ñarʉarãja mani. \v 5 Dios manire ejarẽmoami, “Ĩna rãcanare gotimasiocõa ñarʉarãma” yigʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mani variquẽnarotire cõaami. To bajiri, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmoato Dios, mʉa gãmerã mairotire yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa. \v 6 To bajiro manire ĩ ejarẽmojare, mani ñaro cõrone mani ʉjʉre Jesucristo jacʉre ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mani. \s1 Jud'io masa mere Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiore queti \p \v 7 To bajiri, “Yʉ yarã ñaja mʉa” Cristo mʉare ĩ mairiarore bajirone gãmerã maiña mʉa. Mʉa gãmerã maisere ĩacõari, “Dios sʉorine bajiaja” yirã ñari, “Quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉarãma masa. \v 8 Adi macarʉcʉrojʉre jud'io masare ĩnare ejarẽmogʉ̃ vayumi Cristo. Yʉa ñicʉare, “‘“To bajiro bajirʉaroja” ĩnare ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ ñaami Dios’ yimasioato ĩna” yigʉ, yʉare ejarẽmoñumi. \v 9 Jud'io masa rĩ mere ejarẽmogʉ̃ vagʉ bajiyumi Cristo. Jud'io masa mere quẽne ejarẽmogʉ̃ bajiyumi. “Masare Dios ĩ ĩamaisere masicõari, ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato jud'io masa, jud'io masa me quẽne” yigʉ, vayumi Jesús. To bajisene gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “‘Jud'io masa me, yʉ rãca mʉre yivariquẽnato ĩna’ yigʉ, varʉcʉja yʉ. Yʉ sʉorine mʉre yirʉ̃cʉbʉocõari, basarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, Cristo ĩ jacʉre ĩ gotirere yiro. \m \v 10 Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Mʉa jud'io masa me, Dios yarã jud'io masa rãca cojo masare bajiro variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios oca. \m \v 11 Gajeye quẽne ado bajiro gotiaja ti: \q1 “Jud'io masa, ĩna me quẽne, masa jediro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarʉarãja mʉa”, yigotiaja ti. \m \v 12 Isa'ias ñamasir'i quẽne ado bajiro ucamasiñumi: \q1 “Isa'i jãnami sĩgʉ̃ ruyuarʉcʉmi, jediro masa ʉjʉ ñarocʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ‘Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yirʉarãma ĩna”, yiucamasiñumi Isa'ias. \p \v 13 “Cristo sʉorine Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja” yitʉoĩamasirere manire cõagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios. Ĩrene ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉrũtuacõari, quẽnaro variquẽnarã, mʉ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca bʉtobʉsa tire masiato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, Diore mʉare yisẽnibosaja yʉ. \s1 “Diore gotirẽtobosagʉ yʉ ñarotire Dios ĩ cõar'i ñari, mʉare ucacõagʉ̃ yaja”, Pablo ĩ yire queti \p \v 14 Yʉ mairã, “Quẽnaro yirã ñarãma ĩna. Cristo ocare quẽnaro masirã ñari, quẽnaro gãmerã gotimasiorã ñarãma ĩna”, mʉare yimasiaja yʉ. \v 15 To bajiro mʉa bajisere masigʉ̃ ñaboarine, papera rãca quẽnaro riojo mʉare gotiaja yʉ. “Tirʉ̃mʉjʉ mʉa ajirere masiritibeticõato” yigʉ, mʉare ucacõaja yʉ. Dios yʉre ĩamaicõari, ĩ ocare gotirẽtobosagʉ yʉ ñarotire ĩ bojacati ñajare, mʉare ucaja yʉ. \v 16 “Jesucristo ĩ bajirere jud'io masa mere gotimasiato” yigʉ, yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicati ñajare, yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉama jud'io masa me ñarã. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yiĩarã ñari, ĩ yarã ñaama. \p \v 17 To bajiri, “Dios ĩ bojasere yigʉ, Jesucristo sʉorine quẽnaro moaja”, yivariquẽnaja yʉ. \v 18-19 Jud'io masa mere yʉ gotimasiojama, yʉ masune tʉoĩacõari, gotigʉ me yaja. Cristo, ĩ ejarẽmose rãca gotimasioaja yʉ. Tire ajicõari, Cristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yʉ yisere ĩacõari, to yicõari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩarã ñari, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo”, ĩre yitʉoĩasʉocama ĩna. To bajiri, Jerusalénjʉne Cristo ĩ bajirere gotisʉocacʉ, gaje macarire quẽne goticudigʉ rĩne, Iliria sitajʉ gotiejocajʉ yʉ. \v 20 “Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉre, gotimasiogʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩa vadirũgũcajʉ yʉ. Gãjerã ĩna goticõariarojʉrema gotimasiogʉ̃ varʉabeticajʉ yʉ. \v 21 To bajiro yʉ bajirotire yiro, ado bajiro gotiyuja, Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Cristo ĩ bajirere masibetiriarã, gotimasio ecorʉarãma. \q1 To bajiri, tire ajimasirʉarãma”, yigotiyuja ti. \s1 Romajʉ Pablo ĩ varʉa tʉoĩare queti \p \v 22 To bajiri, Cristo ĩ bajirere gotimasioñamana ĩna ñarojʉare gotimasiocudigʉ ñari, mʉa tʉre varʉaboarine, vabetirũgũcajʉ yʉ maji. \v 23 Tirʉ̃mʉjʉne mʉa tʉ varʉacõa ñacajʉ yʉ. To bajiro bajirʉarũgũcacʉ ñari, adi sitanare ĩnare gotimasiojeocõari, mʉa tʉjʉa varʉa tʉoĩaja yʉ yuja. \v 24 Españajʉ vacʉ mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. To bajiri mʉa rãca yoaro variquẽnacõa ñarʉagʉ ñaboarine, yoaro mʉa rãca ñabetirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. To bajiboarine mʉa ejarẽmose bojaja yʉ, España yʉ ejamasirotire yigʉ. \v 25 To bajiro yʉ bajiroto rĩjoro Jerusalénjʉ vacoacʉ yaja maji, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ejarẽmogʉacʉ. \v 26 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Macedonia vãme cʉti sitana, Acaya vãme cʉti sitana quẽne, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre gãjoa rãca ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro yitʉoĩariarã, ĩna ĩsirere juacõari, Jerusalén macanare ĩsigʉacʉ yaja yʉ. \v 27 Ĩna masune tʉoĩacõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa me ñaboarine. Jud'io masa sʉorine, jud'io masa mere, Dios yarã ĩna ñase ejayuja ti. To bajiri jud'io masare maioro bajirãre ejarẽmoroti ñaja. \v 28 To bajiri Jerusalén macanare gãjoa ĩnare yʉ ĩsiro bero, Españajʉ vacʉ, mʉare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. \v 29 “Mʉa tʉ yʉ ejaro, mani ñajediro mani variquẽnarotire cõarʉcʉmi Cristo”, yimasiaja yʉ. \p \v 30 Yʉ mairã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine gãjerãre ĩamairã ñaja. To bajiri yʉ bajisere tʉoĩacõari, Diore yʉre sẽniejarẽmoña yaja yʉ. \v 31 “Judeana Cristo ĩ bajirere yʉ gotisere ajiterã rojose yʉre yiroma” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña. To yicõari, “Jerusalén macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉ ĩsirotire variquẽnase rãca boca juato ĩna” yirã, Diore yʉre sẽniejarẽmoña. \v 32 To bajiri Diore yʉre mʉa sẽniejarẽmojama, variquẽnase rãca mʉa tʉjʉ ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ, Dios ĩ bojajama. Mʉa tʉjʉ eja, mʉa rãca quẽnaro ʉsʉsãjarʉcʉja yʉ. \v 33 Dios, quẽnaro mʉa ñarotire mʉare ejarẽmoato ĩ. To bajirone bajiato. \c 16 \s1 Pablo ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 1 Febe vãme cʉtigore mʉa tʉ sore cõagʉ̃ yaja yʉ. Dios sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so. Cristore ajitirʉ̃nʉrã Cencrea vãme cʉti macana rãca Diore moabosarimaso ñaamo so. \v 2 Sone ñaamo jãjarã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmorio. Yʉre quẽne ejarẽmorũgũmo. To bajiri mʉa tʉ so ejaro, “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgõ ñaamo so quẽne” yimasirã ñari, so bojase cõro sore yirẽmoña, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani” yirã. \p \v 3 Yʉre bajiro Jesucristo ocare gotimasiorã ñacana, Prisca, so manajʉ Aquila, quẽnato ĩna. \v 4 “Ĩre mani ejarẽmojama, manire quẽne sĩarãma” yimasiboarine, yʉre ĩna sĩaborotire yirẽtobosacama ĩna. To bajiri, “Quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa”, ĩnare yiucacõaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ mere, “Quẽnaro yirã yicajʉ mʉa”, ĩnare yaja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me to bajiro mʉare yicõaja yʉ. Jud'io masa me, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, yirũgũama. \v 5 Quẽnato Cristore ajitirʉ̃nʉrã Aquila ya vi rẽjarũgũrã. Quẽnato yʉ maigʉ̃, Epeneto quẽne. Ĩ ñaami Asia sitagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉsʉor'i. \v 6 Mar'ia, quẽnato, bʉto mʉare ejarẽmorio quẽne. \v 7 Yʉ yarã, Andrónico, Junias quẽne quẽnato. Ĩna rãca tubiberiavijʉ ñacajʉ yʉ. Ĩna ñacama yʉ rĩjoro Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoriarã. Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã ĩna cõarã rẽtoro quẽnaro yicudiyuma ĩna. \p \v 8 Quẽnato yʉ maigʉ̃ Ampliato quẽne. Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto maiaja yʉ. \v 9 Gãji, yʉre bajiro Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Urbano vãme cʉtigʉ, quẽnato. To bajicõari, yʉ maigʉ̃ Estaquis quẽne, quẽnato. \v 10 Apeles quẽne, quẽnato. Rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñacami. Aristóbulo, to yicõari ĩ ya viana quẽne, quẽnato. \v 11 Yʉ yʉ Herodión quẽne, quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉrã Narciso ya viana, quẽnato. \v 12 Trifena, to yicõari, Trifosa quẽne quẽnato. Mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosarimasa ñaama. Mani maigõ Pérsida quẽne, quẽnato. So quẽne, mani ʉjʉ Cristore bʉto moabosacamo. \v 13 Rufo quẽne quẽnato. Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. Ĩ jaco quẽne quẽnato. Sone ñacamo, yʉ jacore bajiro yʉre maicaco. \v 14 To yicõari, As'incrito, Flegonte, Hermes, Patrobas, Hermas, ĩna rãcana quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato. \v 15 Filólogo, Julia, Nereo, to yicõari, ĩ bedeo quẽne, quẽnato. Olimpas, to yicõari, ĩna rãcana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato. \p \v 16 Cristo sʉorine cojo masare bajiro bajirã ñari, quẽnaro gãmerã yisẽniĩa, yiñaña mʉa. Adoana, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõama ĩna. \p \v 17 Yʉ mairã, gajeye ado bajiro mʉare gotimasioaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri ricati ĩna gotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamenaja mʉa. Cristo oca mʉa ajiriarore bajiro me bajiaja ĩna yisema. To bajiri ĩnare cãmotadicõaña. \v 18 Mani ʉjʉ Cristo ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. Ĩna tʉoĩarore bajiro yirã ñari, socarãne quẽnaro gotitorãma. To bajiri socase ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, quẽnaro tʉoĩamasimena. \v 19 Mʉarema, ĩnare bajiro mʉa bajibetijare, “Ĩna ʉjarãre quẽnaro cʉdirã ñaama”, yama masa, mʉare. To bajiro mʉa bajisere ajivariquẽnaja yʉ. To bajiri, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaja yʉ. \v 20 Quẽnaro mani ñarotire cõagʉ̃ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, vãtia ʉjʉre ĩre cʉdaabogʉre bajiro yirʉcʉmi, “Socarimasa ĩna gotiboasere ajibeticõato ĩna” yigʉ. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya” mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ. \p \v 21 Yʉ baba, Cristo ocare gotimasiogʉ̃, Timoteo vãme cʉtigʉ, mʉare quẽnarotiami. Yʉ yarã Lucio, Jasón, Sos'ipate quẽne, mʉare quẽnarotiama. \p \v 22 Yʉ Tercio, Pablo ĩ rotirore bajiro adi paperare ucabosagʉ quẽne, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare quẽnarotiaja yʉ. \p \v 23 Gayo quẽne, mʉare quẽnarotiami. Ĩ ya vijʉne ñacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽjarũgũaja. Erasto adi macajʉre gãjoa codebosarimasʉ quẽne, mʉare quẽnarotiami. Cristo sʉorine mani yʉ, Cuarto vãme cʉtigʉ quẽne, “Quẽnato”, mʉare yami. \p \v 24 To bajiri, “Quẽnaro ĩnare yiya”, mani ʉjʉ Jesucristore mʉare yisẽnibosaja yʉ. To bajirone bajiato. \s1 “Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani”, yire queti \p \v 25 Diore rʉ̃cʉbʉorã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami. Rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, Diore yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩ ocare quẽnaro mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi Cristo” mʉa yitʉoĩarotire cõarʉcʉmi Dios. Ĩ ocare gotimasiorũgũaja yʉ, masa rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere. Tirʉ̃mʉjʉma ti ũnire gotimasio ecobesuja maji. \v 26 To bajiboarine, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ajicõari, “To bajise bajirotire gotiro yaja”, yimasibesuma. Adirʉ̃mʉrirema, “‘Cristo ĩ rijabosare ti ñajare, “Quẽnarã ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios’, masa jediro yʉre yimasiato” yigʉ, ti oca mani ajimasirotire manire cõañumi Dios, adi macarʉcʉrojʉ ñacõa ñarũgũgʉ̃. \p \v 27 Ĩ ñagʉ̃mi jediro masigʉ̃. Gãji ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Jesucristo manire ĩ codese sʉorine ĩre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñato mani. To bajirone bajiato. \p To cõrone ñaja.