\id REV - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h APOCALIPSIS \toc1 Apocalipsis \toc2 Apocalipsis \toc3 Ap \mt1 APOCALIPSIS \c 1 \s1 Juan ĩ cãjiriarojʉ Jesucristo ĩ gotire queti \p \v 1 Adi papera, yoaro mene bajirotire gotiaja. Dios, ti quetire, ĩ macʉ Jesucristore gotiyuju, ĩ yarã, ĩ bojasere yirã, ĩna masirotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Yʉ bojasere yigʉre, Juanre, to bajiro bajirotire ruyuaĩocõari, ‘Ado bajiro bajiaja mʉre yʉ ruyuaĩose’ ĩre yigotimasiorʉcʉja mʉ” yigʉ, ángelre cõañumi Jesucristo. \v 2 Yʉ ñaja Juan, yʉre ángel ĩ ruyuaĩoro bajicati cõrone riojo ucagʉ. \p \v 3 To bajiro bajiroti ti cõñajare, ado bajiro yaja yʉ: Adi queti Dios ĩ cõarere ĩagotirona, to yicõari, tire cʉdirona quẽne, quẽnaro variquẽnarona ñarãma. \s1 Cojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare queti \p \v 4-5 To bajiri, Asia sitana, cojomo cõro jʉa jẽnituaro macarianare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ucaja yʉ, Juan vãme cʉtigʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, ĩ macʉ Jesucristore, to yicõari, Esp'iritu Santore quẽne ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Dios ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa ñagʉ̃ ñaami Esp'iritu Santo. Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ñaami. To bajicõari, Jesucristo ñaami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Rijacoaboarine quẽna tudicaticõari, rijarocʉ me ñasʉocami. To bajicõari, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñarã jediro ʉjʉ ñaami. Ĩ ñaami manire maigʉ̃. Rojose mani yise vajare, ĩ rijacati rãca manire vaja yijeobosacacʉ ñaami. \v 6 To bajiro ĩ yicati sʉorine paiare bajiro, ĩ jacʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja mani quẽne. Ĩ rijacati rãca manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, “Ĩ ñaami ñajediro ʉjʉ. Dise ĩ rotimasibeti rʉyabetoja. To bajirone bajirũgũrʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa variquẽnato mani. To bajirone bajiato. \q1 \v 7 Adire quẽne tʉoĩaña mʉa: Buerigaseri vatoajʉ vadirʉcʉmi Cristo. Ĩ vadore ĩajedirʉarãma masa, adi macarʉcʉroana. Ĩre sĩarocaroticana jãnerabatia quẽne ĩre ĩarʉarãma. Ĩre ĩacõari, jediro otirʉarãma. To bajirone bajiato. \p \v 8 Ñajediro masijeogʉ, mani ʉjʉ, Dios, ado bajiro gotiami: —Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja —yigotiami Dios. \p Ĩ ñaami tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, ejarocʉ ñaami. \s1 Cristo, Juanre, ĩ ruyuaĩore queti \p \v 9 Yʉ Juan, Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉa yʉ ñaja yʉ. Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mʉare bajirone rojose tãmʉoaja yʉ. Gãjerã rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, mʉare bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉ quẽne. Mani ʉjʉre cʉdirã jediro to bajiro rĩne bajirũgũroti ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ Dios ocare yʉ gotimasiojare, “Rojose tãmʉoato” yirã, Patmos vãme cʉtiyoajʉ yʉre cũcama ĩna. \v 10 Domingo ñarirʉ̃mʉ, Esp'iritu Santo sʉorine yʉ sʉyarojʉa ruyugoaro ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto ocaruyucajʉ ti. \v 11 Ado bajiro ocaruyucajʉ: \p —Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire paperatutijʉ ucarʉcʉja mʉ. Ucacõari, Asia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre cõarʉcʉja. Ĩna ñarãma cojomo cõro jʉa jẽnituarorãca macariana. Ado cõro ñarãma: Efesoana, Esmirnana, Pérgamoana, Tiatirana, Sardisana, Filadelfiana, to yicõari, Laodiceana quẽne ñarãma —yi ocaruyucajʉ. \p \v 12 Ocaruyusere ajicõari, “¿Ñimʉ yʉre ñagõati?” yigʉ, jʉdarʉ̃gʉ̃cajʉ yʉ, ĩre ĩarʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituaro sĩabusuojeoriajʉri ñacajʉ. Orone ĩna quẽnoriajʉri ñacajʉ ti. \v 13 Sĩabusuojeoriajʉri vatoajʉ masʉre bajigʉ ñacami. Sudiro yoariase, ĩ gʉbojʉ tʉsariase sãñacami. Ĩ cotitẽrore cõmema, orone quẽnoriama jasãcami. \v 14 Ĩ rʉjoa joa oveja joare bajiro bʉto boticajʉ. To bajicõari, buerigaserire bajiro boticajʉ. Ĩ cajearima, jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacajʉ. \v 15 Ĩ gʉbori quẽne, bʉto yaacajʉ. Bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiosere bajiro yaacajʉ ti. Ĩ ñagõjama, oco menirore bajiro ocaruyucajʉ. \v 16 Ĩ ãmo riojojacatʉare, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. Ĩ risejʉ jariase, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi budicajʉ. Ĩ rioga, muiju quẽnaro ĩ asirore bajiro yaacajʉ. \p \v 17 Ĩre ĩaʉcacõari, ĩ rĩjorojʉa muqueacajʉ yʉ. Muqueagʉne, bajirocar'ire bajiro vãrebeticajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, ĩ ãmo riojojacatʉa yʉre ñiajeocõari, ado bajiro yʉre yicami: \p —Güibesa mʉ. Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja, yʉre yicami. \v 18 Yʉma ñasʉoadicacʉjʉne ñacõa ñarũgũaja. Rijacoaboarine, tudicaticõari, jʉaji tudirijarocʉ me ñaja yʉ. Rijariarãre quẽne rotigʉ ñaja yʉ. Quẽna ĩna tudicatirotire yimasigʉ̃ ñaja yʉ. To bajicõari, rijariarã jediro ĩna ñarojʉre yʉ yarãre ĩnare juabumasiaja yʉ. “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, yʉ ñarojʉa quẽnaro ñarũgũato” yigʉ, ĩnare juabumasiaja yʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. \p \v 19 Quẽna gajeye ado bajiro yʉre yicami: \p —Yucʉne mʉre yʉ ĩorotire ucarʉcʉja mʉ. Adirʉ̃mʉriaye, bero bajirotiayere quẽne ĩarʉcʉja mʉ. \v 20 Yʉ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa mʉ ĩarãre, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibeaja mʉ. Ado bajiro yigʉ yibʉ yʉ, to bajiro yʉ yiĩojama: Ĩna ñaama cojomo cõro, jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuojeore mʉ ĩasema, ado bajiro yire ũni ñaja: Cojomo cõro jʉa jẽnituaro macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre gotiro yibʉ —yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. \c 2 \s1 Efeso macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 1 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Efeso vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajigʉ mʉare ĩ gotise ñaja: Ĩ ãmo riojojacatʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca sĩabusuoriabajari jeoriajʉrire ĩatirʉ̃nʉrũgũgʉ̃ ñaami. Yʉre ruyuaĩocõari, yʉre ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami. \p To yicõari, ado bajiro mʉare goticami: \v 2 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. “Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉato gãjerã” yirã, josari mʉa moarũgũsere masiaja yʉ. Gãjerã rojose ĩna yiboajaquẽne, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetire masiaja. Rojose yirãre mʉa ĩavariquẽnabetire quẽne masiaja. “Cristo ocare riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre ajicõĩacõari, “Socarimasa ñaja mʉa” ĩnare mʉa yigoticatire quẽne masiaja yʉ. \v 3 Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja mʉa. \v 4 To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, cojo vãme ado bajiro mʉa bajisere ĩavariquẽnabeaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉsʉorã, mʉa maicato cõro yʉre maibeaja mʉa yuja. \v 5 Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatire tʉoĩacõari, quẽna yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, yʉ bojabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yirʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, mʉa sĩabusuoriabaja jeoriajʉre ẽmagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. \v 6 Yʉre mʉa maibetibʉsasere ĩavariquẽnabetiboarine, adi vãme mʉa yisere ĩavariquẽnaja yʉ: Nicolás vãme cʉtigʉre ajisʉyarã, rojose ĩna yisere ĩateaja mʉa. Yʉ quẽne, tire ĩateaja. \v 7 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, yucʉ́ caticõa ñarotiaye rica cʉtiʉ ricare barona ñarʉarãma. Dios ya vese quẽnarivesejʉre ñaja tiʉ —mʉare yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ. \s1 Esmirna vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 8 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Esmirna vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Tire mʉare goticacʉ, ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrocʉ ñaami. Rijacoaboarine, tudicaticõari, rijarocʉ me ñaami. Ado bajiro mʉare goticami: \p \v 9 —Gãjerã rojose mʉare ĩna yijare, rojose mʉa tãmʉosere masiaja yʉ. Ñie mana mʉa ñasere masiaja. To bajiro bajirã ñaboarine, Dios mʉare ĩ ʉjore ñajare, gajeyeũni jairãre bajiro ĩ ye quẽnamasuse jediro cʉorã ñaja mʉa, ĩ macʉre mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirotire yirã. “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa” yitʉoĩaboarã, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Rojose yima” socarãne mʉare ĩna yirosere ajiaja yʉ. To bajiro yirorã, Dios ĩ bojasere yirã me ñaama. Vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasejʉare yirã ñaama. \v 10 Rojose mʉare ĩna yirotire tʉoĩagüibesa. “Sĩgʉ̃ri, tubiberiavijʉ tubibe ecoato ĩna” yigʉ, mʉare yirʉcʉmi Satanás. “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ, to bajiro mʉare yirʉcʉmi. To ĩ yiroti ñajare, jʉaãmo cõro ñarirʉ̃mʉri rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Rojose tãmʉoboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Mʉare ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, “Rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijarona me ñato” yigʉ, mʉare yirʉcʉja yʉ. \v 11 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũronama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ rearona rãca vabetirʉarãma —mʉare yigoticami, yʉre ruyuaĩocacʉ. \s1 Pérgamo vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 12 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Pérgamo vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi jariase cʉocacʉ, ado bajiro mʉare goticami: \p \v 13 —Ti macajʉ mʉa bajirũgũsere masiaja yʉ. Ti maca ñaja Satanás ĩ ñavariquẽnari maca. Ti macana jediro, “Satanáre rʉ̃cʉbʉorã yaja” yimasibetiboarine, ĩre cʉdirã vatoajʉ mʉa bajisere masiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãca ñaboacacʉ, Antipas vãme cʉtigʉre, ĩre ĩna sĩacatire masiaja yʉ. “Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja” ĩ yitʉjabetijare, ĩre sĩacama. Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticajʉ mʉa. To bajiro mʉa bajicõa ñasere masiaja yʉ. \v 14 To bajiro mʉare quẽnaro yiboarine, ado bajiro mʉa yisejʉare ĩavariquẽnabeaja yʉ: Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Balaam vãme cʉticacʉ, Balac vãme cʉticacʉre ĩ gotimasiocatire ajisʉyacanare bajiro yama ĩna. Ado bajiro gotimasiocami Balaam, Balac vãme cʉtigʉre gotigʉ: “Israelita masare rojose mʉ yirorʉajama, ʉ̃mʉare ado bajise rojose yi ocasãña: ‘Yʉa quẽnor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉre sĩacõari, ĩ tʉjʉ yʉa cũrʉare riire mʉa bajaquẽne, quẽnarʉaroja. To yicõari, yʉa yarã rõmia rãca mʉa ajeriarã cʉtijaquẽne, quẽnarʉaroja ti’ ĩnare yi ocasãña”, yigotimasiocami Balaam. \v 15 Gãjerã rojose yirã quẽne, Nicolás vãme cʉtigʉre ajisʉyarã ñaama sĩgʉ̃ri ĩna rãcana. \v 16 To bajiri, Nicoláre ajisʉyarãre, to yicõari, Balaam ĩ gotimasiocatire ajisʉyacanare bajiro yirãre ajibeticõaña. Ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, mʉa tʉjʉ ejacõari, rojose mʉa yise vaja, jariase yʉ risejʉ budirijãi, jʉajacatʉajʉne bʉjarijãi rãca mʉare rojose yirʉcʉja yʉ. \v 17 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ñamasusere mʉare yʉ gotirotire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa, gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro: Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare maná vãme cʉtise yayiorojʉ ñare bare ĩnare ecarʉcʉja yʉ. To yicõari, tocãrãcʉrene gʉ̃tari botiricari ĩnare ĩsirʉcʉja, mame vãme ucaturiarire. Ñimʉjʉane tiarijʉre ucaturere ĩamasibetirʉcʉmi. Tiarire boca juarã rĩne masirʉarãma —mʉare yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ. \s1 Tiatira macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 18 Gajeye ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Tiatira vãme cʉti macana, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucacõabosaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios macʉ, ĩ cajeari jea ʉ̃jʉsere bajiro yaacacʉ ñacami. To bajicõari, cõme, bronce vãme cʉtise jeamejʉ soecõari, ĩna gosiose bʉto yaasere bajiro gʉbori cʉticacʉ ñacami. To bajigʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare goticami: \p \v 19 —Jediro ĩna yisere masiaja yʉ. Mʉa gãmerã maisere masiaja yʉ. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere quẽne masiaja. “Quẽnabʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉto mani” yirã, mʉa gãmerã ejarẽmosere quẽne masiaja. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere quẽne masiaja. Tirʉ̃mʉjʉ yʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãjʉ quẽnaro mʉa yicati rẽtoro quẽnaro yirũgũaja mʉa, adirʉ̃mʉrirema. Ti jedirorene masiaja yʉ. \v 20 To bajiro quẽnaro mʉa yise ti ñaboajaquẽne, ado bajise mʉa yisejʉare ĩavariquẽnabeaja yʉ: Mʉa tʉago Jezabel vãme cʉtigo socase so gotimasiosere ajicõari, “Soco yaja mʉ. Gotimasiobeticõaña mʉ”, sore yibeaja mʉa. “Cristo oca riojo gotimasiogõ ñaja yʉ” yitocõari, so gotimasiose sʉorine yʉ bojase yirã ñaboarã, ado bajiro rojose yama: Ajeriarã cʉtirã ñaama. To bajicõari, gãjerã ĩna quẽnor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉre sĩacõari, ĩ tʉjʉ ĩna cũrʉare riire barã ñaama. \v 21 To bajiro rojose so yisere yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare so yirotire yoaro yubʉsacõaboaja yʉ. Ajeriarã cʉti tʉjarʉabeamo so. \v 22 To bajiro so bajicõa ñajare, “Cãnijesariaro joejʉ so ajeriarã cʉtirã rãca, so cãnirũgũriajʉ joene bʉto rojose tãmʉoato” yigʉ, yirʉcʉja yʉ. So rãca ajeriarã cʉtirãre quẽne to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yucʉne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare ĩna yibetijama, to bajirone ĩnare yirʉcʉja yʉ. \v 23 To yicõari, so rĩare sĩajeocõarʉcʉja yʉ. Tire ajicõari, “Masa ñajediro mani tʉoĩasere masijeogʉ ñaami”, yʉre yirʉarãma adi macarʉcʉroana ñajediro yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Tocãrãcʉne ĩna yicatire quẽnaro ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉja yʉ. \v 24-25 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, socase so gotimasiosere ajitirʉ̃nʉmenajʉare mʉare gotigʉ yaja: “Adi ñaja Satanás oca ñamasuse, gãjerã ĩna masibeti” sore ajisʉyarã ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉabeaja mʉa. To bajiri, adi rĩne mʉare rotigʉ yaja: Adi macarʉcʉrojʉ yʉ tudiejaroto rĩjoro, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja. Gaje vãme mʉare rotibeaja. \v 26-28 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, to yicõari, yʉ bojasere yitʉjabetironare mʉa rijato berojʉ, mʉa catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere mʉare ĩsirʉcʉja yʉ. To yicõari, “Gãjerãre yʉre rotibosato” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjorʉcʉja yʉ. Ĩ masisere yʉ jacʉ yʉre ĩ ʉjocatire bajirone mʉare ʉjorʉcʉja yʉ, “Mʉare terã quẽne mʉare cʉdiato” yigʉ. To bajiri, bʉto rotirʉarãja mʉa. Gãjerã mʉare ĩna cʉdibetijama, josari mene ĩnare sĩarearʉarãja. \v 29 Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ. \c 3 \s1 Sardis vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 1 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Sardis vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉogʉ ñacami. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. To bajiro yʉre ruyuaĩocacʉ ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami. \p To yicõari, ado bajiro mʉare goticami: \p —Masa ĩna ĩajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaama”, mʉare yirãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Yʉre ajimenare bajiro mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama”, mʉare yaja yʉma. \v 2 Yʉ ĩajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja mʉa. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Yʉre ajiterã masu ñarobe” yirã. \v 3 Tirʉ̃mʉjʉ yʉ ocare mʉare ĩna gotimasiocatire ajicajʉ mʉa. Tire tuditʉoĩacõari, ajitirʉ̃nʉña quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, juarudirimasʉre bajiro mʉa masibetone rojose mʉare yigʉ ejarʉcʉja yʉ. \v 4 To bajiro yirocʉ yʉ ñaboajaquẽne, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja mʉa. To bajiri, sudi botise sãñacõari, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñarũgũrʉarãja.\f a \fr 3:4 \ft Sudi botise sãnarãre ti gotijama, rojose mana, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã ñari, ĩ rãca ñarãre gotiaja.\f* \v 5 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, to bajirone bajirʉarãma ĩna. “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucamasicatitutire ĩna vãmere coebetirʉcʉja yʉ. To yicõari, õ vecajʉ yʉ jacʉre, ángel mesare quẽne, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, ĩnare yiĩorʉcʉja yʉ. \v 6 Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. \s1 Filadelfia vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 7 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Filadelfia vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñacami. Ĩne ñacami Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ĩre bajiro Dios yarãre rotigʉ. To bajiboarine, Dios tʉjʉarema soje jãnariaro cʉogʉ ñacami ĩma. Masare ĩacõari, “Ãnoa, yʉ tʉjʉ ñarũgũrʉarãma” ĩ yirotijama, to bajirone bajirʉarãma. To bajiro ĩ yirotijama, ñimʉjʉa ĩnare matarocʉ manirʉcʉmi. To bajiro ĩnare yirotirocʉ ñacami. To bajicõari, gãjerãjʉare, “Ãnoama, yʉ tʉ me ñarʉarãma”, yirotirocʉ ñacami. To bajiro ĩ yijaquẽne, ñimʉjʉa, ĩ tʉjʉ ĩnare ñarotirocʉ manirʉcʉmi. \p To bajiro yirocʉ ñacami ado bajise mʉare goticacʉ: \p \v 8 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Gãjerã mʉare ĩna ĩajama, “Ñamasurã ñaama”, mʉare yibeama. To bajiro ĩna yibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gãjerã ĩna gotimasiocatire bajiro quẽnaro yirũgũaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja. To bajiri, yʉ ocare gãjerãre quẽnaro mʉa gotimasiorotire yigʉ, yibʉ yʉ. Gãjerã mʉare ĩna gotimasio rotibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gotimasiocõa ñarʉarãja. \v 9 To bajiro mʉare yiboarine, gãjerãjʉarema, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasere yirã ñaboarine, socarãne, “Dios rĩa ñaja yʉa” yirãre, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: Gotimasiorã rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Mʉajʉa ñaja Dios ĩ mairã” mʉare ĩna yirotire yirʉcʉja yʉ. \v 10 “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja” mʉare yʉ yiroticatire bajiro cʉdirũgũaja mʉa, yʉ oca gotimasiorimasa. Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉrire gãjerã, masa jedirore rojose yirʉarãma, “Diore ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã. “Tire yiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉja yʉ. \v 11 Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadirʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõaña. To bajiro mʉa bajicõa ñajama, quẽnaro Dios mʉare ĩ yirotire matarocʉ magʉ̃mi. \v 12 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare, yʉ jacʉ tʉjʉ ĩna ñarũgũrotire yirʉcʉja yʉ. Ĩ ya vi botari boabeti, ti ñarũgũrore bajiro ñarũgũrʉarãma ĩna. Ĩnare bubetirʉcʉja yʉ. Idia vãme ĩnare vãme ucaturʉcʉja yʉ. Ado bajirivãmeri yirʉcʉja yʉ: Yʉ jacʉ Dios vãme, ĩ ya maca vãme, to yicõari, yʉ vãme mame ñarotire ucaturʉcʉja. Yʉ jacʉ ya maca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ñarʉaroja. Ti maca õ vecajʉ rujiadicõari, ejarʉaroja. \v 13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo sʉorine mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ. \s1 Laodicea vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti \p \v 14 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Laodicea vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Ĩ sʉorine jediro quẽnase Dios ĩ gotimasiriarore bajirone yirũgũami Dios. Ĩ ñacami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉroaye jedirore rujeomasiñumi Dios”, yiucaya —yicami. \p To yicõari, ado bajiro mʉare goticami: \p \v 15 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Yʉre tebetiboarine, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiro mʉa bajise, rojose masu ñaja. Ti ũnire bojabeaja yʉ. \v 16 To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ yarã mʉa ñasere bojabeticõari, mʉare reagʉagʉ yaja yʉ. \v 17 Ado bajiro tʉoĩaboaja mʉa: “Gajeyeũni jairã ñaja mani. Mani bojase ñajediro, dise rʉyabeto cʉoaja mani. To bajicõari, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. Yʉ ĩajama, ado bajiro bajirãjʉa ñaja mʉa: Rojose yirã ñari, sudi manare bajiro bajiaja. Yʉ bojarore bajiro yirã me ñari, ñie cʉobetimasucõarãre bajiro bajiaja. To bajicõari, yʉre masimena ñari, ĩamenare bajiro bajiaja mʉa, yʉ ĩajama. \v 18 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro mʉa yirotire mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Quẽnamasuse ñajediro cʉorã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre sẽniña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnase sudi sãñarãre bajiro bajirã ñato” yigʉ, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriojeorotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Quẽnamasuse ñajediro cʉorã ñato” yigʉ, yʉ bojarore bajiro yirã mʉa ñarotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Ĩarãre bajiro ñato” yigʉ, yʉre quẽnaro mʉa masirotire yigʉ, yirʉcʉja. \v 19 Yʉ mairã jedirore, “Rojose yaja mʉa; tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotimasiorũgũaja yʉ. Riojo ñamasusere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. To bajiri, “Rojose yitʉjaja yʉa”, yisocabeticõaña mʉa. \v 20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: Yʉ sʉorine ado bajiro tʉoĩaama masa: “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩre baba cʉtiroti ñaja”, yitʉoĩaama. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre ĩna baba cʉti variquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩna cʉdisere yurũgũaja yʉ. “Ĩre baba cʉtirʉaja” ĩna masune ĩna yicʉdijama, ĩna rãca quẽnaro baba cʉtirʉcʉja yʉ. \v 21 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, õ vecajʉ yʉ tʉjʉ yʉre ĩna rotibosarotire yirʉcʉja yʉ. Yʉ jacʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ tʉjʉ ĩre yʉ rotibosarũgũrore bajiro yʉre rotibosarũgũrʉarãma ĩna quẽne. \v 22 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ. \c 4 \s1 Õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoroti queti \p \v 1 To ĩ yiro bero, gajeye ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Õ vecajʉ, Dios ĩ ñarojʉ, jãnariasojere ĩacajʉ yʉ. To yʉ ĩamʉorone, jutiria trompeta vãme cʉtiare jutibʉsʉoriaro cõro bʉto, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: \p —Mʉjaaya. Bero bajiroti quetire mʉre ĩorʉcʉja yʉ —yʉre yi ocaruyucajʉ. \p \v 2 To bajiro ti yirone, Esp'iritu Santo sʉorine õ vecajʉ ejagʉre bajiro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ sĩgʉ̃, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujicami. \v 3 Ĩ rioga, bʉto yaacajʉ. Gʉ̃ta quẽnase, jaspe vãme cʉtise, to yicõari, gaje gʉ̃ta, cornalina vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ. Ĩ rujiro tʉjʉ buerimamʉre bajiriberua ñacajʉ. Gajea gʉ̃ta, esmeralda vãme cʉtise ti yaarore bajiro yaacajʉ tiberua. \v 4 Ĩ rujiro tʉjʉ veinticuatro cũmurori, ʉjarã ya cũmurori ñagãnibiacajʉ. Ti cũmurorijʉre bʉcʉrã rujicama. Botise sudi sãñarã ñacama ĩna. To bajicõari, oro bedori jeocama.\f b \fr 4:4 \ft Bʉcʉrãre ti gotijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre gotiaja.\f* \v 5 Ĩna vatoagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmurojʉne bʉjo ĩ yabese budicajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro, ti bʉsʉrore bajiro bʉsʉcajʉ. Ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ jea ʉ̃jʉricʉri rʉ̃gõcajʉ. Ado bajiro yigotiro bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉ, jediro masigʉ̃ ĩ ñasere gotiro bajicajʉ.\f c \fr 4:5 \ft Ap 1.4, 3.1.\f* \v 6 Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉane ʉtabʉcʉrare bajirita ñacajʉ. Oco botirita ñacõari, quẽnaro ruyurita ñacajʉ. \p To bajicõari, ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ti cũmuro sʉyarojʉa quẽne, riojojacatʉa, gãcojacatʉa quẽne, ĩaĩañamana babaricãrãcʉ ñacama. Ĩna rujʉri jediro cajeari cʉticama. Ĩna riogari ñarijacatʉa quẽne ĩna sʉyarojʉari quẽne cajeari cʉtirã ñacama. \v 7 Ñasʉogʉ, yai, león vãme cʉtigʉre bajigʉ ñacami. Ĩ beroagʉ, ta vecʉre bajigʉ ñacami. Ĩna beroagʉ, masʉ riogare bajiro rioga cʉticami. Tʉsagʉ, ga jaigʉ, vʉgʉre bajiro bajigʉ ñacami. \v 8 Tocãrãcʉ, cojomo cõro, coja jẽnituarorãca querʉjʉri cʉticama. Ĩna rʉjʉrijʉ quẽne cajeari cʉticama. Ti joejʉa, ẽñerocajʉa quẽne cajeari cʉtirã ñacama. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro basarũgũcama ĩna: \q1 —Mani ʉjʉ, quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Quẽnase rĩne yigʉ ñaami. Jediro masigʉ̃ ñaami. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaami. Bero, masa tʉjʉ ñagʉ̃, varocʉ ñaami —yibasarũgũcama ĩna. \p \v 9 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, ʉ̃mʉari catimʉorʉ̃gõrocʉre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, ado bajiro yirũgũcama: \p —Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ —ĩre yirũgũcama ĩna. \p \v 10 Tocãrãcajine to bajiro ĩna yirone, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, ĩ tʉjʉ muquearũgũcama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Muqueacõari, ĩna jeoribedorire, “Rotirimasʉ ñaja yʉ” yimasioriabedorire juacõari, ĩ rujiro rĩjorojʉa cũrũgũcama, “Quẽnaro mʉ yise sʉorine mʉre rotibosamasiaja yʉa” yirã. To yicõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yicama: \q1 \v 11 —Yʉa ʉjʉ, mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ. Ñajediro rujeomasir'i ñaja mʉ. Ti ñarotire mʉ bojatʉoĩamasire sʉorine ruyuacõari, ñacõa ñaja jediro. To bajiro yimasir'i mʉ ñajare, ado bajiro quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja: “Mʉ ñaja rẽtoro quẽnagʉ̃. To bajicõari, rẽtoro ñamasugʉ̃, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro” mʉre yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja —ĩre yicama ĩna. \c 5 \s1 Paperajotire sʉoñiarere jãnerocʉre, quẽnase rĩne yigʉre, ĩna bʉjare queti \p \v 1 To bajiro ĩna yicatire yʉ ajiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ ĩ ãmo riojojacatʉa papera tũnariajoti ĩ cʉosere ĩacajʉ yʉ. Tijoti totijʉ, joejʉa quẽne ucare ñacajʉ. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituaro sʉoñiare ñacajʉ, tijotijʉre. \v 2 To ĩ bajirone, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, ado bajise ruyugoaro sẽniĩacami: \p —¿Nijʉa ñarojari, tijotire sʉoñiarere jãnecõari, ti ucare manire ĩagotirocʉ, Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ? —yisẽniĩaboacami. \p \v 3-4 To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne, õ vecana, adi macarʉcʉroana, adi sita ẽñerocana quẽne, sĩgʉ̃jʉama tijotire sʉoñiarere jãnerocʉ Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ manicami. Ĩ manijare, bʉto oticajʉ yʉ. \v 5 Yʉ otisere ĩacõari, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajiro yʉre goticami: \p —To cõrone otiya. Adojʉa ĩaña. Adone ñaami sĩgʉ̃, vãtia ʉjʉ ĩ rotimasibecʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojabeti ti ñaboajaquẽne, masa rojose ĩna yise vaja ĩnare vaja yibosagʉ, rijabosayumi. To bajicõari, rijacoaboarine, tudicatiyumi. Ʉjʉ ñamasugʉ̃, Judá ya jũnagʉ ñaami. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaami. Tijoti cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji sʉoñiarere jãnecõari, manire ĩ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnarocʉ ñaami —yʉre yicami. \p \v 6 To ĩ yirone, bʉcʉrã vatoajʉ, to yicõari, ĩaĩañamana vatoajʉ, ʉjʉ ya cũmuro gʉdarecojʉ ñacami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarorãca jotari cʉticami. Ĩ cajeari quẽne, to cõrone ñacajʉ. Tire ĩacõari, “Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, adi macarʉcʉro jedirojʉ Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaami”, ĩre yiĩamasicajʉ. \v 7 Ʉjʉ ya cũmuro rujigʉ riojojacatʉa ĩ cʉorijotire ãmicami. \v 8 To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã quẽne, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa muqueacama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. Ĩna jediro jabasariarorire arpa vãme cʉtiriaserire cʉocama. Orone quẽnoriabajarire quẽne cʉocama. Tibajarijʉ sʉtiquẽnase soemʉoroti jʉ̃mʉcõacajʉ. Sʉtiquẽnase ti buemʉja vase, masa, Dios yarã ĩre ĩna sẽnisere bajiro bajise ñacajʉ. \v 9-10 Ĩ rĩjorojʉa muquearãne, ado bajiro basacama ĩna, basaĩañamanire: \q1 —Mʉre sĩañuma masa. To ĩna yirone, tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrãre, to yicõari, cojo sita rʉyabetoanare Satanás yarã ñaboarãre rijabosacõari, mʉ ri'i sʉori yʉare vaja yibosayuja mʉ, “Dios yarãjʉa ñato” yigʉ. To bajiro mʉ yire sʉorine paiare bajiro mʉ jacʉ, mani ʉjʉ ĩ bojasere yirã ñaja yʉa quẽne. To bajicõari, adi macarʉcʉroanare rotirʉarãja yʉa. Mʉ yire sʉorine to bajiro yʉa bajiroti ñajare, mʉne ñaja, tijoti sʉoñiare jãnecõari, ti ucare yʉare mʉ ĩagotisere Dios ĩ ĩavariquẽnagʉ̃ma —yibasacama, ĩ rĩjorojʉa muqueacana. \p \v 11 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã ĩna ñaro sʉyarojʉajʉre ñacõari, basacama ángel mesa. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare cõĩajeobeticajʉ yʉ. \v 12 Ado bajise ruyugoaro basacama: \q1 —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ado bajiro bajigʉ mʉ ñajare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja: Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Ñajediro cʉogʉ ñaja mʉ. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. Rẽtoro ñamasugʉ̃, rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja —yibasacama ángel mesa. \p \v 13 To bajiro ĩna yisere ajicõari, õ vecana, adi macarʉcʉroana quẽne, adi sita ẽñerocana quẽne, moa riagariana quẽne, ñajedirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre quẽne quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉo basacatire ajicajʉ yʉ. Ado bajiro ĩnare yibasacama: \q1 —Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũroti ñaja: Rẽtoro ñamasurã, rẽtoro quẽnarã ñaja mʉa. To bajicõari, rẽtoro masirã ñaja mʉa. To bajirã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñaroti ñaja —yibasacama. \p \v 14 To bajiro yigajanorãne, \p —To bajirone yirũgũroti ñaja —yicama babaricãrãcʉ ĩaĩañamana. \p To ĩna yirone, ʉjʉ ya cũmuro rujigʉre, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, muqueacama ĩna, veinticuatro ñarirãcʉ ñarã, bʉcʉrã. \c 6 \s1 Cojomo cõro, jʉa jẽnituaro ñase sʉoñiare queti \p \v 1 To ĩna yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, papera tũnariajotire sʉoñiasʉoriajʉre ĩ jãnesere ĩacajʉ yʉ. To ĩ yirone, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ sĩgʉ̃, bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉse cõro bʉto ruyugoaro ĩ ñagõsere ajicajʉ: \p —Adojʉa vayá —yicami, gãjire jigʉ. \v 2 To ĩ yirone, caballo botigʉ joe jesagʉre ĩacajʉ. Ĩ joe jesagʉ, tẽmubedo cʉocami. Rʉjoa jeoriabedo jeoecocami. Ti bedore jeoecocõari, adi macarʉcʉroanare, ĩre ĩaterãre quẽne ĩ rotijama, ĩna cʉdirotire yigʉ, vacami. \p \v 3 Ĩ vato bero, papera tũnariajotire sʉoñiariajʉre gajejʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃ ado bajise yicami: \p —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ. \p \v 4 To ĩ yirone, caballo sũagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ jariase jairijãi ĩsiecocami. To yicõari, “Ado bajiro yirʉcʉja mʉ”, yiecocami: Masa quẽnaro ĩna ñabetirotire yigʉ, to yicõari, ĩna gãmerã sĩarotire yigʉ, cũecocami. \p \v 5 Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, ado bajiro yicami quẽna gãji ĩaĩañamagʉ̃: \p —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ. \p To ĩ yirone, caballo ñigʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, rʉ̃cʉoĩariaro cʉocami. \v 6 To ĩ bajirone, ĩaĩañamana vatoajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ ti, caballo joe jesagʉre ĩre gotiro: \p —“Trigo vãme cʉtise, to yicõari, cebada vãme cʉtise mojoroaca bʉjato” yigʉ, tire yirojorʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ yijare, trigo vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, cojo kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. To yicõari, cebada vãme cʉtise bare, cojorʉ̃mʉ moare vaja, idia kilo cõro bʉjare ñarʉaroja. “To bajirone bajiato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ. To bajiro yiboarine, olivo vãme cʉti yucʉ́rire, to yicõari, ʉyemarire quẽne yirojobetirʉcʉja mʉ. “Ʉye roabare, ʉye oco quẽne, jairo vaja cʉtibeticõato” yigʉ, yirʉcʉja mʉ —yi ocaruyucajʉ, caballo joe jesagʉre gotiro. \p \v 7 Ĩ vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, quẽna gãji tʉsagʉ, ĩaĩañamagʉ̃, ado bajiro yicami: \p —Adojʉa vayá —yicami ĩ quẽne, gãjire jigʉ. \p \v 8 To ĩ yirone, caballo sʉriribogʉ ñagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, Rijare Rotigʉ vãme cʉticami. Ĩ sʉyarojʉa gãji vadicami, Rijariarã Ĩna Ñaro vãme cʉtigʉ. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare roti ocaruyucami Dios: \p —Adi macarʉcʉroana masa ĩna gãmerã sĩarotire, ĩna ñiorijarotire, rijaye rãca ĩna bajirearotire, to yicõari, vaibʉcʉrã no yiyamana ĩnare ĩna sĩarotire yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami. To yicõari, —Masa jediro babaricãrãcatubuari batecõari, cojotubuanare mʉ sĩajeocõajama, quẽnarʉaroja —ĩnare yiroti ocaruyucami Dios. \p \v 9 Ĩna vato bero, gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ ẽñerocajʉ gãjerã ĩna sĩariarãre ĩacajʉ yʉ. Dios oca quẽnaro ĩna gotimasiojare, to yicõari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja yʉa” ĩna yitʉjabetijare, ĩnare sĩañuma. \v 10 Ado bajise ruyugoaro goticama: \p —Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñaja mʉ. Yʉare sĩacana rojose ĩna yicatire ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” ĩnare mʉ yiroti, ¿no cõro yoaro rʉyati? —yicama ĩna. \p \v 11 To ĩna yirone, botise sudi yoese ĩnare ĩsicami Dios. To yicõari, \p —Tʉoĩarejaibesa. Quẽnaca yucõa ñaña maji. Gãjerã ñarʉarãma, mʉare bajiro yʉ macʉ ĩ bojasere yirã ñari, sĩaecorona. Ĩnare ĩna sĩajeoro berone, ĩna sĩase vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉja —yicami Dios. \p \v 12 To ĩ yiro bero, quẽna gajejʉ sʉoñiariajʉre jãnecami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To ĩ yirone, sita bʉto ti sabesere ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, muiju ʉ̃mʉagʉ busu tʉjacami. To bajiri, nojʉa bususe manicajʉ. To bajicõari, ñamiagʉ muiju, ri'ire bajiro bʉto sũacami. \v 13 Ñocoa quẽne, sita tũcurojʉare vẽjacoacama ĩna. Higuera vãme cʉtiʉ ti rica burirodo rĩjoro, ti rica busere mino vẽasure vẽjacatore bajiro vẽjacama ĩna. \v 14 To bajicõari, ʉ̃mʉagasero yayicoacajʉ. Paperajoti tũnariarore bajiro bajiyayicoacajʉ. Jediro gʉ̃taʉrire, yucʉ́yoarire quẽne yivãreocõari, gajerojʉ tire cõacami Dios. \v 15 To bajiro bajijare, gʉ̃ta gojerijʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ rudisãjacoacama masa. Ʉjarã, rotirimasa, ñamasurã, ñamasumena quẽne, gãjerãre moabosarã, gãjerãre moabosamena quẽne, rudisãjacoacama. Gãjoa jairã, ñie mana quẽne, masa jediro rudisãjacoacama. \v 16-17 To bajiro rudicõari, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne, ado bajiro yicama ĩna: \p —Ʉjʉ ya cũmurojʉ rujigʉ, Dios yʉare ĩ ĩabetirotire yiro, yʉare tãjoyayioya. “Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne, yʉare ĩacõari, rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibeticõato ĩ” yiro, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire. —Rojose yʉa yisere ĩacõari, “To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetirʉarãja” yʉare Dios, ĩ macʉ ĩna yirotirirʉ̃mʉ mojoroaca ti rʉyajare, to bajiro yaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, “Rojose tãmʉobetirʉcʉja yʉma” ĩnare yicʉdimasirocʉ magʉ̃mi. To bajiro ti bajijare, yʉare tãjoyayioya —yicama ĩna, gʉ̃tayucʉrire, gʉ̃tari jacasere quẽne. \c 7 \s1 Ĩ yarãre Dios ĩ ĩatirʉ̃nʉroti queti \p \v 1 To ĩna yiro bero, ángel mesa babarirãcʉ ĩacajʉ yʉ. Jʉdoaga sojejʉ ñacami sĩgʉ̃. Jũnaga sojejʉ ñacami gãji. Varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajicõari, gajejacatʉajʉa varuaga sojejʉ ñacami gãji. To bajirone ñacõacama ĩna, “Mino vabeticõato” yirã. To ĩna bajijare, adi sita joe, riagari joe quẽne, mino vabeticajʉ. Yucʉ́ joere quẽne, mino vabeticajʉ. \v 2 To ĩna bajirone, muiju ĩ jiadojʉa gãji ángel ĩ vadisere ĩacajʉ yʉ. Masirẽtogʉ̃, Dios vãme ucaturiaro cʉocõari, ĩ vadore ĩacajʉ yʉ. Vadicõari, gãjerã ángel mesare, adi sitare, riagarire quẽne, Dios rojose ĩ yirotiriarãre bʉto ruyugoaro ado bajise ĩnare goticami: \p \v 3 —Adi sita, riagari, yucʉ́rire quẽne rojose yibesa mʉa maji. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bojasere yirã ĩna riovecarire Dios vãme ĩnare ucatuto mani maji. Ĩnare ucatujeocõari, adi sitare, riagarire, yucʉ́rire quẽne rojose yirʉarãja mani —ĩnare yicami ángel. \p \v 4 To ĩ yiro bero, \p —Dios vãmere ucatuecorã, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãca jũnana ñaama —yʉre yicama. —Jediro ciento cuarenta y cuatro mil Israel ñamasir'i jãnerabatia ñaama —yʉre yicama. \p \v 5-8 Ti jũnanare cõĩacõari, ado bajiro yʉre goticama: \p —Judá ñamasir'i jãnerabatia doce mil ñarã ñaama. Tocãrãcʉ jãnerabatia, cojoro cõrone ñaama. Adocãrãcʉ ñaama: \q1 Rubén ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Gad ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Aser ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Neftal'i ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Manasés ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Simeón ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Lev'i ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Isacar ñamasir'i jãnerabatia, \q1 Zabulón ñamasir'i jãnerabatia, \q1 José ñamasir'i jãnerabatia, \q1 to yicõari, ñatʉsamasir'i Benjam'in ñamasir'i jãnerabatia, \m ĩna jedirojʉne doce mil ñarã ñacõaama ĩna, Dios vãmere ucatuecorã —yʉre yicama. \s1 Jãjarã botise sudi sãñarã Diore ĩna rʉ̃cʉbʉore queti \p \v 9 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmuro, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rĩjorojʉa, jãjarã masare ĩacajʉ yʉ. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, ricatiri rĩne ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñacama ĩna. Jãjarã masu ĩna ñajare, ĩnare mani cõĩajama, cõĩajeomenaja. Sudi botise sãñacõari, jũqueri cʉocama. \v 10 To bajicõari, ruyugoaro ado bajise ĩnare yicama: \q1 —Yʉa rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, ĩnane ñaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarã —yicama ĩna. \m \v 11 To bajiro ĩna yirone, ángel mesa ñajediro, to yicõari, bʉcʉrã, veinticuatro ñarã, to yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, ʉjʉ ya cũmuro tʉjʉ rʉ̃gõgãnibiacama ĩna. Gãjerã ruyugoaro ĩna ñagõsere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa muqueacama ĩna. \v 12 Muqueacõari, ado bajiro yicama: \q1 —Riojo gotiama ĩna. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉa quẽne. Quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja. Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaja mʉ. Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ rotijama, mʉre cʉdirʉarãma ñajediro. Rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ. To bajiro mʉ bajijare, quẽnaro mʉre yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacõa ñarũgũroti ñaja. To bajirone bajiato —yicama ĩna, Diore gotirã. \p \v 13 To ĩna yiro bero, sĩgʉ̃ bʉcʉ, ado bajise yʉre sẽniĩacami: \p —Botise sudi sãñarã, ¿no bajiro bajiriarãjʉa ñati? —yʉre yisẽniĩacami. \p \v 14 To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicajʉ yʉ: \p —Masibeaja yʉ. Mʉ masigʉ̃ja. Yʉre gotiya —ĩre yicajʉ yʉ. \p To bajiro yʉ yijare, ado bajiro yʉre gotimasiocami: \p —Ĩna ñaama rẽtoro rojose tãmʉoriarodo bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã. Rojose yiriarã ñaboarine, rojose ĩna yirere yitʉjacõari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre vaja yijeobosayumi Cristo”, yitʉoĩariarã ñaama. To bajiro yiriarã ñari, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama”, Dios ĩ yirã ñaama. \q1 \v 15 To bajiro Dios ĩ yirã ñari, ĩ ya cũmuro rĩjorojʉa ejacõari, ĩ bojasere yitʉjabeama ĩna. Ĩ tʉana ñari, ñiejʉa rojose yiecobetirʉarãma ĩna. Ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Dios. \q1 \v 16-17 To bajicõari, oveja coderimasʉre bajiro ĩnare quẽnaro coderũgũrʉcʉmi Cristo quẽne. Oco catire ĩnare iocõari, ĩnare ũmato ñarũgũrʉcʉmi. To yicõari, “Jʉaji sʉtiritibeticõato” yigʉ, ĩnare quẽnaro yirʉcʉmi Diojʉa. To bajiro ĩna yijare, ñiorijabetirʉarãma. Tudi oco idirʉabetirʉarãma. To bajicõari, muiju ĩnare tudiasibetirʉcʉmi. To bajiri muiju ĩ asise tudi asisãjabetirʉarãma —yʉre yigotimasiocami. \c 8 \s1 Rʉyarijʉ sʉoñiariajʉre jãnere queti \p \v 1 To ĩ yiro bero, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcajʉ sʉoñiariajʉre jãnecami. Tijʉre ĩ jãnerone, yoaro treinta minuto cõro oca mano ñacajʉ. \v 2 To bajiro ti bajiro tʉsarone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, Dios rĩjoro ĩna rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca jutiriari trompeta vãme cʉtiricari boca juacama ĩna. \v 3 Gãji ángel, orone quẽnoriabaja, sʉtiquẽnase soemʉoriabajare cʉogʉ ñacami. Ʉjʉ ya cũmuro rĩjorojʉa Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉorijʉ orone ĩna quẽnoriajʉ tʉjʉ tibajare ãmiejarʉ̃gʉ̃cami. Ĩ ejarʉ̃gʉ̃rone, Dios yarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã, Diore ĩna sẽnise rãca vʉocõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ĩ soemʉorotire yirã, jairo sʉtiquẽnase ĩre ĩsicama ángel mesa. \v 4 Tire ĩ soemʉorone, buese quẽnaro sʉtiquẽnase Diore bueejacajʉ. Dios yarã ĩre ĩna sẽnise quẽne ejacajʉ, ĩ tʉjʉ. \v 5 Tire soemʉogajano, ĩ cʉoribajare soemʉoriajʉaye rĩti yaasere sãjʉ̃mʉocõacami. Tire sãjʉ̃mʉocõari, adi macarʉcʉrojʉ jioreajeocõacami. To ĩ yirone, adi macarʉcʉrojʉ bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To ĩ yise bʉto bʉsʉcajʉ. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ. \s1 Trompeta vãme cʉtiricarire ángel mesa ĩna jutire queti \p \v 6 To ĩ yiro bero, trompeta vãme cʉtiricari jutirʉarã, cʉocama ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã. \p \v 7 Rĩjoroagʉ jutisʉocami. Ĩ jutisʉorone, yʉsʉjedise oco veta vẽjacajʉ. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, ri'i vʉsase, vẽjacajʉ. Ti vẽjarone, adi sita idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ʉajedicoacajʉ. Yucʉ́ri, jediro ta catise quẽne, ʉajedicoacajʉ. \p \v 8 Ĩ beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉaricʉ gʉ̃taʉre bajiricʉ ñacõari, moa riagajʉre ʉ̃jʉrocaroacoacajʉ. To ti bajirone, moa riaga idiajʉ ñasere cojojʉ cõĩariaro cõro ri'i godovedicoacajʉ. \v 9 To bajiri moa riagana ñajediro idiajʉ ñaboariarã cojojʉana cõĩariaro cõro bajireajedicoacama. To bajicõari, cũmuari jacase idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉ rujajedicoacajʉ. \p \v 10 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, õ vecagʉ ñoco jaigʉ quedicoacami. Jea ʉ̃jʉrore bajiro ʉ̃jʉcõa quedirujiacami. Oco idiajʉ ñasere, cojojʉ cõĩariaro cõro rocaroacoacami. \v 11 Sʉ̃egʉ̃ vãme cʉticami ñoco. To bajiri ĩ rocaroarijʉne, idiajʉ ñase, cojojʉ cõĩariaro cõro sʉ̃ese godovedicoacajʉ oco. To bajiri tire idicõari, jãjarã masa bajireacama. \p \v 12 Ĩna beroagʉ juticami quẽna. Ĩ jutirone, ʉ̃mʉagʉ muiju, ñamiagʉ quẽne, ñocoa quẽne, ĩna busurũgũro cõro busubeticama ĩna yuja. Idiajʉ cõro, cojojʉ cõĩariaro cõro busuboariarã, busubeticoacama ĩna. Cojorʉ̃mʉ jediro busuboare, babari horari busumasibeticami. Ñamire quẽne, ñamiagʉ muiju, ñocoa quẽne, cojo ñami jediro busuboare, babari horari busumasibeticama. To bajiri, ʉ̃mʉa, ñami quẽne ĩna busubetijare, bʉto rẽtiacajʉ. \p \v 13 Tijʉ bero, õ vecajʉ ga ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉgʉne ado bajise ruyugoaro goticami: \p —Bʉto güiose ñarʉaroja adi macarʉcʉroanare. Bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna. Ángel mesa idiarã, ĩna jutiroti rʉyaja. Ĩna jutirone, bʉto rojose tãmʉorʉarãma adi macarʉcʉroana —yigoticami ga. \c 9 \p \v 1 To bajiro ĩ yigotiro bero, cojomocãrãcʉ tʉsacʉ juticami ángel. Ĩ jutirone, sĩgʉ̃ ñoco adi macarʉcʉrojʉ ĩ quedirujiato ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami tʉsabetigoje ĩna tubiberiagojere jãnariarore Dios ĩ ĩsicacʉ. \v 2 Quedirujiacõari, ti gojere jãnacami. Ĩ jãnarone, jairime jeame ti buemʉjarore bajiro buemʉjacajʉ. Jairo buejʉ̃mʉcõari, rẽtiacoacajʉ. To bajicõari, ruyubeticami muiju quẽne. \v 3 Bueri vatoajʉ joreroa jãjarã vʉbatecama, adi macarʉcʉrore. Cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toaroticami Dios. \v 4 “Tare, yucʉ́rire, no bojase judisere barojobesa mʉa”, Dios ĩ yicana ñacama ĩna. “Ĩna riovecare, ‘Ãni ñaami Dios yʉ’ yi vãme ucatu ecomena rĩrene rojose yirʉarãja mʉa”, Dios ĩ yiroticõacana ñacama. \v 5 Ĩnare gõjanabiorotiboarine, sĩarotibeticami Dios. \p —Cojomocãrãcʉ muijua, cotibaja ĩ toarore bajiro ĩnare toarũgũrʉarãja mʉa —ĩnare yiroticami. \p \v 6 —Tocãrãcʉ muijuane bʉto rojose tãmʉorã ñari, bʉto bajirearʉaboarʉarãma. To bajiboarine rijamasibetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Dios. \p \v 7 Yʉ ĩajama, sĩarimasa, gãmerã sĩarʉarã caballo mesare ĩnare toose turiarãre bajiro bajirã ñacama joreroa. Ĩna rʉjoari joere orone quẽnoriabedorire bajise jeocama. Ĩna riogarima, masʉ riogare bajise ñacajʉ. \v 8 Yoese joa cʉticama. To bajicõari, yai, león vãme cʉtigʉ gujire bajise jacase guji cʉticama. \v 9 Ĩna rujʉrire toose cõme gase ñacajʉ. Ĩna vʉjama, bʉto bʉsʉcajʉ. Gãmerã sĩaroana, caballo mesa jairo tũnuricori ĩna tʉ̃avatore bajiro ocaruyucajʉ ti. \v 10 Cotibaja ĩ toaricare bajise toaricari cʉtirã ñacama joreroa. Ĩna toajama, cojomocãrãcʉ muijua cõro yoaro ti jũnijare, rojose tãmʉorũgũcama. \v 11 Joreroa ʉjʉ, ángel rojogʉ ñacami. To bajicõari, tʉsabetigoje ʉjʉ ñacami. Hebreo oca rãca Abadón vãme cʉticami. To bajicõari, griego ye rãca Apolión vãme cʉticami. “Rearimasʉ” yire ũni ñaja ti.\f d \fr 9:11 \ft Apolión ti gotijama, “Rearimasʉ” yire ũni ñañuju.\f* \p \v 12 To bajirone bajicajʉ joreroa ĩna toase rãca masa rojose ĩna tãmʉoroti quẽne. Tire bajirone bajirʉaroja adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri rojose ĩna tãmʉosʉoroti. Tijʉ bero, rojose ĩna tãmʉoroti jʉaji rʉyacajʉ quẽna. \p \v 13 Joreroa ĩna toaro bero, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel juticami. Ĩ jutirone, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩ rĩjorojʉa sʉtiquẽnase, ĩna soemʉoriajʉ orone ĩna quẽnoriajʉ ñase babaricãrãca saviari gʉdarecojʉ ocaruyucajʉ. \v 14 Ĩ jutirone, ado bajiro ocaruyucajʉ: \p —Riaga, Éufrates vãme cʉtirisa tʉjʉ babaricãrãcʉ ángel mesa rojose yirãre yʉ siacũcanare õjaaya —yi ocaruyucajʉ. \p \v 15 To bajiro ti yi ocaruyujare, “Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõato” yigʉ, ĩnare õjacami. “Tirodone, ĩ muijune, tirʉ̃mʉne, ti horane masare sĩarʉarãma” ĩ yitʉoĩariarore bajirone ĩna yirotire yigʉ, ĩnare siacũñuju Dios. \v 16 Ĩnare ĩ õjaro bero, jãjarã masu, surara mesa, caballo joejʉ jesarãre ĩacajʉ yʉ. “Doscientos millones ñaama” yi ocaruyusere ajicajʉ yʉ. \p \v 17 Yʉ ĩajama, ado bajiro bajicama: Ĩna rujʉrire toose ricati rĩne ñacajʉ. Gãjerã sũase, gãjerã ʉ̃mʉagaserore bajiro sʉ̃mese, gãjerã sʉrise sãñacama. Caballo mesa, yai, león vãme cʉtigʉ rʉjoare bajiro rʉjoari cʉticama ĩna. Ĩna riserijʉ budicajʉ jea bueri. To yicõari, rojose sʉtise azufre vãme cʉtise quẽne budicajʉ. \v 18 Idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare masare sĩajeocõacajʉ ti, caballo mesa riserijʉ budicati. \v 19 Ĩna riseri budise sʉorine güiorã masu ñacama. Ĩna jĩcorori quẽne ãñare bajise ñacajʉ. To bajicõari, ãña ĩ rʉjoa rãca ĩ cũnirore bajiro güioro yise ñacajʉ. \p \v 20 Jãjarã ĩna sĩaecosere ĩaboarine, ĩna sĩarʉacanajʉama ado bajiro rojose yicõa ñarũgũcama: Vãtiare rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. To yicõari, rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnoriarã ñacama: Oro, plata, bronce, gʉ̃ta, yucʉ́ quẽne ti rãca quẽnocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñacama. Ĩna quẽnoriarã, ĩase me, vase me, ajise me ti ñaboajaquẽne, tire rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũcama. \v 21 To yicõari, gãjerãre sĩacõa ñarũgũcama. Masare rojacõa ñarũgũcama. Dios ĩ bojabetire ajeriarã cʉticõa ñarũgũcama. To yicõari, juarudicõa ñarũgũcama. \c 10 \s1 Ángel, papera tũnariajotiaca cʉogʉ ĩ bajire queti \p \v 1 Tijʉ bero, gajeye ado bajise bajicajʉ: Sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tutuagʉ, õ vecajʉ buerigaseri vatoajʉ rujiacami. Ado bajiro bajicami: Ĩ rʉjoa vecare buerimamʉ ñacami. Ĩ riogama, muiju ʉ̃mʉagʉre bajiro busucajʉ. Ĩ ñicʉgʉ̃ri quẽne, jeare bajise yaacajʉ. \v 2 Papera tũnariajotiaca õjacõari cʉocami. Rujiejacõari, ĩ gʉbo riojojacatʉajʉa, moa riagajʉ cʉdarocaroacami. Gãcojacatʉa gʉbo boejʉa cʉdacũcami. \v 3 To yicõari, ruyugoaro avasãcami. Yai, león vãme cʉtigʉ ĩ avasãrore bajiro ruyucajʉ, ĩ avasãcati. Ruyugoaro ĩ avasãrone, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ bʉjoa ñarã ĩre cʉdi ocaruyucama. \v 4 Ĩna cʉdi ocaruyusere ajicõari, ucagʉagʉ yiboacajʉ yʉ. Tire ucagʉagʉ yʉ yirone, \p —Tire ucabesa. To yicõari, gãjerãre gotibesa —yʉre yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \p \v 5 To bajise ti yi ocaruyuro bero, cojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari, ĩ ãmo riojojacatʉa ĩ ñumʉosere ĩacajʉ yʉ. \v 6-7 “‘Yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja’ ĩre mani yimasirotire” yigʉ, ado bajise yicami yʉre ruyuaĩocacʉ: \p —Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro rujeocacʉ, ĩ ĩaro rĩjorojʉa riojo yʉ gotirũgũrore bajirone ado bajise yaja yʉ: Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ jutitʉsarirĩmarone, masa ĩna masibeticati, “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” gotirẽtobosarimasare ĩnare ĩ yicatore bajirone yijeocõarʉcʉmi Dios, yicami yʉre ruyuaĩocacʉ. “To cõrone yijeorʉcʉja yʉ” ĩ yitʉoĩariajʉ ejaja —yicami yuja. \p \v 8 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ yʉ ajicati quẽna ado bajiro yʉre gotirẽmo ocaruyucajʉ: \p —Ángel riojojacatʉa gʉbo moa riagajʉ cʉdarocaroacõari, gaje gʉbo boejʉ cʉdacũcõari ñagʉ̃ tʉjʉ vasa. Papera tũnariajotiaca ĩ cʉorijotire ãmiaya —yʉre yi ocaruyucajʉ. \p \v 9 To bajiro ti ocaruyusere ajicõari, ángel tʉjʉ vacajʉ yʉ. Ĩ tʉjʉ ejacõari, \p —Tijotiacare yʉre ĩsiña —ĩre yisẽnicajʉ yʉ. \p To yʉ yisere ajicõari, yʉre ĩsigʉ̃ne, ado bajiro yʉre yicami: \p —Ũma. Baya mʉ. Adijotiacare mʉ barone, beroa ocore bajiro ibisitirʉaroja mʉ risejʉ. To bajiboarine, mʉ baro bero, mʉ gʉdajoajʉ sʉ̃ecoarʉaroja —yʉre yicami. \p \v 10 To ĩ yijare, tijotire ãmicõari, bacajʉ yʉ. Beroa ocore bajiro ibisiticajʉ. To bajiboarine yʉ baro bero, yʉ gʉdajoajʉ bʉto sʉ̃ecajʉ. \v 11 Yʉ baro bero, ado bajiro yʉre goticami ĩ quẽna: \p —Masa tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, cojo oca rʉyabeto ñagõrã, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ĩna ʉjarã quẽne ĩna bajirotire goti rĩjoro yiroti ñaja mʉre quẽna —yʉre yicami. \c 11 \s1 Jʉarã Cristore gotirẽtobosarimasa ĩna bajiroti queti \p \v 1 To ĩ yiro bero, cõĩariʉre yʉre ĩsicami ángel. Ĩ ĩsirone, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami Dios: \p —Tiʉ rãca yʉre yirʉ̃cʉbʉoriavire cõĩaaya. Yʉre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉorijʉre quẽne cõĩama. To yicõari, “¿Nocãrãcʉ masu ñati yʉre rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rẽjarã?” yigʉ, ĩnare cõĩama. \v 2 Ti vi tʉ ñaritũcurorema cõĩabesa. Yʉre ajimena yatũcuro ñarʉaroja ti tũcuro. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉ ya macajʉre rojose yicudirʉarãma ĩna. \v 3 To bajiri jʉarã yʉre gotirẽtobosaronare cõarʉcʉja yʉ. Idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro yʉre gotirẽtobosa ñarʉarãma ĩna. “‘Sʉtiritiama’ yiĩato” yimasiore sudi sãñacõari, gotiñarʉarãma —yʉre yi ocaruyucami Dios. \p \v 4 Ĩna jʉarã gotirẽtobosarimasa ĩna ñajama, adi macarʉcʉro ʉjʉ, Dios ĩaro rĩjorojʉa, jʉ olivo vãme cʉtiʉri, to bajicõari, sĩabusuojeoriajʉri, jʉajʉ ti ñarore bajiro ñarã bajicama. \v 5 Gotirẽtobosarimasare ĩaterã, ĩnare rojose ĩna yirʉaboajama, ĩna riserijʉ jea budicajʉ. Ti rãca ĩnare soereajeocõacama ĩna. \v 6 Oco quedise ĩna bojabetijama, “Oco quedibeticõato” yirã ñacama. To bajiri, Diore ĩna gotirẽtobosarirodo cõrone “Oco quedibeticõato” yicama. Ocore quẽne, ri'i godoveomasirã ñacama. To yicõari, adi macarʉcʉroanare, no ĩna bojase “Rojose tãmʉoato” yimasirã ñacama. No ĩna bojarore bajiro tire yimasirã ñacama. \p \v 7 Diore ĩna gotirẽtobosa gajanorone, ĩnare sĩagʉagʉ ĩna tʉjʉ mʉjaejacami tʉsabetigojeagʉ güiogʉ. To bajicõari, ĩnare sĩareacami. \v 8 Ĩnare sĩareacõari, jairimaca varia maajʉ ĩna rujʉrire cũcami. Mani ʉjʉre ĩna jajusĩacati maca ñacajʉ ti maca. Ti macana bʉto rojose yirã ñari, Sodoma macana ñamasiriarã, to yicõari, Egipto sitana ñamasiriarãre bajiro yicama ĩna. \v 9 To bajiri güiogʉ ĩ sĩacana idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco maajʉ cũñacajʉ ĩna rujʉri. Masa ñajediro, cojo jũnana rʉyabeto, cojo sitana rʉyabeto, ĩna rujʉrire ĩacama. Sĩgʉ̃ri, ĩacõari, ĩna yujerʉaboajaquẽne, ĩnare matacami güiogʉ. Bʉto ĩna ĩaterã ĩna ñajare, \p —Ĩnare yujebeticõato —yicama masa. \v 10 Gotirẽtobosarimasa ĩna rijacoajare, jãjarã masa, bʉto variquẽnacama. Variquẽnarã ñari, vaja manone gajeyeũni gãmerã ĩsicama. \p —Ĩna jʉarã manire rojose yibetirʉarãma yuja —yivariquẽnacama. \p \v 11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ gajerʉ̃mʉ gʉdareco tʉsatone, ĩnare catiocami Dios. To ĩ yijare, tudicaticõari, ĩna vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃sere ĩaʉcacõari, bʉto güicama masa. \v 12 To ĩna bajirone, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajise ocaruyucajʉ: \p —Adojʉa mʉjaaya —yi ocaruyucajʉ. \p To bajiro yi ocaruyucatire ajicõari, masa ĩnare ĩaterã ĩna ĩarone, buerigaseri vatoajʉ mʉjacoacama ĩna. \v 13 Ĩna mʉjatone, adi macarʉcʉro bʉto sabecajʉ. Ti saberone, ti macare mil ñariviri ti ñajama, cien ñariviri juriavẽjacajʉ. To ti bajirone, siete mil masa bajireacama. Gãjerã, catirʉyarã, ĩaʉcacoacama ĩna quẽna. Bʉto güirãne Diore rʉ̃cʉbʉocama. \p \v 14 To bajiro ĩna bajicati, jʉaji bajitʉsacajʉ. Yoato mene rojose tãmʉocama ĩna quẽna. \s1 Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel trompeta rãca ĩ jutitʉsare queti \p \v 15 Masa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉoro beroacane, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ, Dios tʉagʉ ángel jutitʉsacami. Ĩ jutirone, õ vecajʉ jãjarã masa ĩna oca jedirore bajiro ruyugoaro ado bajiro yi ocaruyucajʉ: \q1 —Dios mani ʉjʉ, Cristo quẽne, ñajediro ʉjarã masu ñaama yuja. Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna bojarore bajiro rĩne ĩna cʉdirotire yirã, yama. To ĩna yijare, ñimarãjʉa ĩnare cʉdibetirona manirʉarãma yuja. To bajiro rĩne rotirũgũrʉarãma —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \m \v 16-17 Ti ocaruyusere ajicõari, veinticuatro ñarã bʉcʉrã, Dios rĩjorojʉa, ʉjʉ ya cũmurorijʉ rujiriarã ñari, rũjuqueacõari, sitajʉ muqueacoacama ĩna. To bajiro yicama, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. To yicõari, ado bajiro Diore basarʉ̃cʉbʉocama: \q1 —Ñajediro masijeogʉ ñaja mʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñarũgũgʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro rotisʉogʉ yaja mʉ. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja” mʉre yivariquẽnaja yʉa. \q1 \v 18 Mʉre masimena bʉto mʉre jũnisiniadicama ĩna. Yucʉrema, mʉjʉa, ĩnare ĩajũnisinicõari, rojose ĩna yise vaja rojose mʉ yirotirʉ̃mʉ ejacoajʉ. Rojose ĩnare yicõari, mʉre gotirẽtobosarimasare, to yicõari, mʉ yarã, mʉre rʉ̃cʉbʉorã ñamasurã, ñamasumena quẽne, ĩna jedirore quẽnaro ĩna yire vaja, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja mʉ. Adi macarʉcʉroanare gãjerãre rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare mʉ rearotirʉ̃mʉ ejacoajʉ yuja —Diore yibasarʉ̃cʉbʉocama, Dios rĩjorojʉa muqueacana. \p \v 19 To ĩna yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi soje jãnacoacajʉ. To bajirone, ti vi jubeajʉre Dios ĩ rotimasire sãñarijataro ruyucajʉ. Ruyucõari, tijʉne bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, bʉto güioro ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita sabecajʉ. To bajicõari, yʉsʉjedise oco veta bʉto vẽjacajʉ. \c 12 \s1 Rõmio tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro ĩ bajire queti \p \v 1 Bero, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉre, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. Ñasʉose rõmio ruyucamo. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ yaasere bajiro yaarito sudiro sãñagõ ñacamo. Ñamiagʉ muiju joere rʉ̃gõcamo. So rʉjoa jeoriabedore jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa ñacama. \v 2 Macʉ sãñagõ ñari, macʉ cʉtigoago, bʉto visiogone avasãcamo so. \v 3 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ, gaje vãme ñamasuse bajirotire ĩoro ruyucajʉ. So tʉjʉ gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, sũagʉ̃ ñacami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. To bajicõari, tocãrãca rʉjoari joere ʉjarãre rotibosarã ye jeoriabedori jeocami. \v 4 To bajicõari, ñocoa idiajʉ ñaboariajʉ, cojojʉanare ĩ jĩcoro rãca ĩnare javẽjacami, adi macarʉcʉrojʉ. Ĩnare javẽjacõari, rõmio rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacami, so macʉ cʉtirone ĩre sĩabarʉ. \v 5 To ĩ bajirone, masa jediro ʉjʉ ñarocʉre, macʉ cʉticamo so. Ĩ ñacami bʉto rotirocʉ. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro sũcare ĩ barʉajare, ĩre so macʉ cʉtirone, ãmimʉjacõari, Ʉjʉ Dios ya cũmurojʉ ĩre rojocama, sũcare. \v 6 Rõmiojʉa quẽne, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore rudiacõari, masa ĩna ñabetojʉ, “Tojʉ ñarʉocomo” Dios ĩ yiriajʉre ejacamo. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro sore codeñacami Dios. \p \v 7 Sore ĩ codero bero, õ vecajʉ ĩna gãmerã quẽaro ĩacajʉ yʉ. Miguel rãcana ángel mesa, vãtia ʉjʉ, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãre quẽacama ĩna. \v 8 Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro yarãjʉa, quẽatĩmabeticama. To bajiri Miguel rãcanajʉa, ĩnare quẽatĩmacõari, ĩnare bureacõacama, õ vecajʉre. \v 9 To bajiro ĩna yijama, tojʉre ñabeticõari, adi macarʉcʉrojʉ ĩna ñarotire yirã, yicama. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore yʉ yijama, vãtia ʉjʉ Satanás yigʉ yaja. Adi macarʉcʉro masa ñajedirore “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, yitorimasʉ ñaami. Cojojirema, diablo ĩre yire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i ñaami.\f e \fr 12:9 \ft “Yitorimasʉ” yirʉaro yaja diablo ti yijama.\f* \p \v 10 Tijʉ bero, õ vecajʉ ruyugoaro ado bajiro ocaruyucajʉ: \q1 —Masa, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare Dios ĩ yirẽtobosarijʉ ejacoajʉ yuja. Adi macarʉcʉro ñajediroana, rojose yirã quẽne, cʉdibetirʉaboarine, ĩna cʉdirotire yirã, yama Dios, mani ʉjʉ, Cristo quẽne. To bajiro ĩna yijare, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne Dios rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, masare mani mairãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre “Rojose ñaja” ĩnare yiñagõmacarũgũboagʉre Satanás ĩre burocacõamʉ mani yuja. \q1 \v 11 Cristo oca riojo gotisere ajicõari, “Ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yise vaja, yʉare vaja yijeobosayumi Cristo” yitʉoĩacõari, ĩ yere gotitʉjamena ñari, sĩaecoyuma. To bajiro yitʉoĩacõari, ĩna gotitʉjabetijare, adojʉre ñamasibeami Satanás yuja, “Rojose yama. To bajiri rojose ĩnare yiroti ñaja” masare ĩnare yigoti yiroboagʉ. \q1 \v 12 To bajiri adojʉare Satanás ĩ ñamasibetijare, variquẽnato mani. Mani variquẽnaboajaquẽne, macarʉcʉroanare, riagarianare quẽne, bʉto rojose bajirʉaroja. Macarʉcʉrojʉre mani rocagʉ, “Yoaro mene yʉ bojarore bajiro yʉ yitʉjarotire yirʉcʉmi Dios” yimasicõari, bʉto jũnisinigʉ̃mi —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \p \v 13 “Õ vecajʉ ñagʉ̃re yʉre rocarujioyuma Dios yarã, adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñarotire yirã” yitʉoĩamasicõari, rõmio macʉ cʉticacore sʉyacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. \v 14 Sore ĩ sʉyaboajaquẽne, ga jaigʉ querʉjʉri sore ĩsicami Dios, so vʉrotire yigʉ. “‘Masa ĩna ñabetojʉ, tojʉ ñarʉocomo’ Dios ĩ yiriajʉre vʉ ejacõari, quẽnaro ñato” yigʉ, sore ĩsicami. Tojʉre idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro bare sore ecacõari, codecami Dios. \v 15 So vʉrudisere ĩacõari, sore sĩarʉacami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. To bajiri ĩ risejʉ jairo oco yibucami, sore ruurʉ. \v 16 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, sita sore ejarẽmocajʉ. Oco ĩ yibuboasere udijuajeocõacajʉ. \v 17 To bajiro ti bajiro ĩacõari, bʉto sore jũnisinicami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. Sore sĩamasibeticõari, so jãnerabatiajʉare sĩagʉ̃ vacami yuja. Ĩna ñacama Dios ĩ rotisere cʉdirã, Jesús sʉorine riojo ĩna masisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamena. \v 18 Ĩnare sĩarʉ, moa riaga tʉsarojʉ rʉ̃gõcami gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro. \c 13 \s1 Ĩaĩañamana güiorã jʉarã ĩna bajire queti \p \v 1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sĩgʉ̃ güiogʉ, moa riagajʉ majadicami. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. Tocãrãca jotari joere ʉjarãre rotibosarimasa ye jeoriabedori jeocami. To bajicõari, “‘Dios ñaami’ yʉre yiĩato” yigʉ, tocãrãca rʉjoarijʉ “Dios ñaja yʉ” yisocari vãme ucatu ecoyumi. \v 2 Macarocagʉ yai, leopardo vãme cʉtigʉre bajiro bajigʉ ñacami. Ĩ gʉborima, bʉco gʉborire bajise gʉbori cʉticami. Yai, león vãme cʉtigʉ risere bajiro rise cʉticami. Gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ĩre bajiro ĩ rotimasirotire yigʉ, ĩ masisere ĩ ʉjocacʉ ñacami. \v 3 Coja ĩ rʉjoare catibetirocʉre bajirojʉ jairicãmiro, cãmiro cʉticami. To bajirojʉ bajicõacacʉ ñaboarine, “Rijabesujari” yitʉoĩacõari, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyacama adi macarʉcʉroana jediro. \v 4 Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore quẽne rʉ̃cʉbʉocama masa, ĩ masise ĩ ʉjocacʉ ĩ ñajare. Gãjijʉare, yaire bajigʉ ñagʉ̃re ado bajiro rʉ̃cʉbʉocama: \p —Gãji, ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Ĩ rãca ĩna gãmerã quẽajama, ñimʉjʉa ĩre quẽarẽtobecʉmi —ĩre yirʉ̃cʉbʉocama masa. \p \v 5 —Yʉ ñaja rẽtoro ñamasugʉ̃. Ñimʉ gãji yʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi —yigoticami güiogʉ. To yicõari, Dios ĩ ajitese masu ĩre ñagõmacacami. Idia cʉ̃ma gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro ĩnare rotiñacami. To bajiri güiogʉ rojose ĩ yiñasere, “Tire yibeticõaña”, ĩre yibeticami Dios. \v 6 “Yibesa” ĩ yibetijare, to bajirone goticõa ñacami: Diore, ĩ ñarojʉre, to yicõari, ĩ tʉanare quẽne rojose ñagõmacacõa ñacami. \v 7 To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrãre sĩareacõari, adi macarʉcʉro jediroanare roticami. “Ĩnare rotibesa” Dios ĩre ĩ yibetijare, to bajiro yicami. \v 8 Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉ, “Ado cõro ñarʉarãma yʉ tʉjʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiriatutire cʉocami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. To bajiro Dios ĩ yibetiriarã rĩne güiogʉre ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma. \q1 \v 9 To bajiri, adi oca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro ajiya mʉa: \q1 \v 10 “Yʉ yarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, adocãrãcʉ tubiberiavijʉ tubibe ecorʉarãma” Dios ĩ yitʉoĩariarore bajiro bajirʉarãma. To bajiri, sĩaecorona quẽne, “Sĩaecorʉarãma” ĩ yiriaro cõrone bajirʉarãma. \m “‘To bajirone bajirʉaroja’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja” yitʉoĩarã, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, quẽnarʉaroja. \p \v 11 To bajiro yʉre bajiĩocati bero, quẽna gãji güiogʉ sita tũcurojʉ joe jeaejacami. Oveja macʉ mame jotari bugʉre bajiro jotari cʉtigʉ ñacami. To bajiboarine, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro, ocare bajiro ñagõcami. \v 12 Gãji, sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉre rotigʉ ñacami güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ. Ĩre rotigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃ ejacõari, jediro ĩ masise rãca ĩre rotibosacami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To yigʉne, adi macarʉcʉro ñarã jedirore, ĩ ʉjʉre rʉ̃cʉbʉoroticami. \v 13 To yicõari, ĩaĩañamanire yiĩorũgũcami. To yigʉne, masa ĩna ĩaro rĩjoro õ vecaye jea ʉ̃jʉvẽjase yiĩorũgũcami. \v 14 Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ ĩ masise sʉorine ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ñari, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro ĩnare yitocami: \p —Moa riagajʉ majadicacʉre jariase rãca ĩna jasĩaboajaquẽne, rijabetir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, ĩre bajigʉ quẽnoña. Ĩre bajigʉ quẽnogajanocõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —ĩnare yitocami, “Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ. \p \v 15 To ĩ yitoro bero, ĩna quẽnorujeocacʉre ñagõgʉ̃ ĩre godoveocami sita tũcurojʉ joe jeaejacacʉ. To ĩ yijare, ñagõcõari, ĩre rʉ̃cʉbʉomenare sĩacõacami. \v 16 To yicõari, “Masa jediro ucatu ecorʉarãma”, yiroticami. To ĩ yijare, gajeyeũni jairã, maioro bajirã quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamena quẽne, ĩna ãmo riojojacatʉare vãme ucatu ecocama ĩna. Ĩna ãmore ĩna ucatubetijama, ĩna riovecajʉare vãme ucatu ecocama. \v 17 To bajiro ĩna yiecocati, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ ya vãme ñacajʉ. To bajiro ti bajibetijama, ĩ ya númerojʉa ñacajʉ. Ti vãme ucatu ecomena, ĩsicõari, vaja sẽnimasibeti, ĩna bojasere vaja yimasibeticama. \p \v 18 To bajiri, ĩ ya número, 666 ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉ vãme yire ũni ñacajʉ ti número. “To bajirivãme yire ũni ñaja” yimasirʉarã, quẽnaro ĩnare bueroti ñaja. \c 14 \s1 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaboronare Dios ĩnare ĩ yirẽtobosaro ĩna basaroti queti \p \v 1 Tijʉ bero, ado bajise bajiĩocajʉ quẽna: Sión vãme cʉti buro joe rʉ̃gõcami oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ. Ĩ rãcana ñacama ciento cuarenta y cuatro mil masa. Ĩna riovecarijʉ oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ vãme, to yicõari, ĩ jacʉ vãme ucatu ecoriarã ñacama. \v 2 Bero, õ vecajʉ oco menirore bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, bʉjo ĩ jaro bʉsʉsere bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ. To bajicõari, arpa vãme cʉtise rãca jãjarã masa ĩna jabasarore bajiro ocaruyucajʉ. \v 3-5 Babaricãrãcʉ ĩaĩañamana, to yicõari, bʉcʉrã, ʉjʉ ya cũmuro tʉre ñacama. Ĩna ĩaro rĩjoro, ciento cuarenta y cuatro mil masa, mame basa basacama. Ĩna rĩne ti basare masicama. Ĩna ñacama adi macarʉcʉroana Satanás bojasere yiboariarã, Dios macʉ ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñato” yigʉ, Dios ĩ yirẽtobosasʉoriarã. To bajicõari, rõmia rãca ajeriarã cʉtiĩamena ñacama. Ĩna vatoagʉ sĩgʉ̃ socagʉ manicami. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉjʉare ĩ bojarore bajiro ĩre ajisʉyariarã ñacama.\f f \fr 14:3-5 \ft Ap 4.2-8; 5.9-10.\f* \s1 Idiarã ángel mesa Diore ĩna gotirẽtobosare queti \p \v 6 Bero, ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ĩ ñacami, Dios macʉ sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotigʉ. Tocãrãca macanare, cojo masa jũna rʉyabeto, ti queti jedibetirotire goticudigʉacʉ bajicami. \v 7 Ado bajiro ruyugoaro goticami: \p —Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ejacoajʉ ti. To bajiri, güirãne, “Jediro masigʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉoya. Ĩ ñaami õ vecaye, adi macarʉcʉroaye, moa riagari, oco ũmaburigojeri, ñajediro rujeomasir'i. To bajiro yimasir'i ĩ ñajare, ĩre rʉ̃cʉbʉoya —yigoticami ángel. \p \v 8 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Ado bajiro goticami: \p —Babilonia vãme cʉti macana rojose ĩna yirũgũse sʉorine masa jediro rojose yirũgũboama. To bajiri, ti macanare reacõami Dios yuja —yigoticami. \p \v 9 Bero, quẽna gãji ángel õ vecajʉ ĩ vʉsere ĩacajʉ yʉ. Vʉvacʉne, ado bajiro ruyugoaro goticami: \p —Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose yirʉcʉmi Dios. Ĩ vãmere ĩna ãmorijʉ, ĩna riovecarijʉ ucatu ecoriarãre ĩajũnisinicõari, ĩnare rojose yirʉcʉmi Dios. \v 10 Ĩnare ĩamaibecʉne, bʉto rojose ĩna tãmʉorotire yirʉcʉmi Dios. No bojarã güiogʉre rʉ̃cʉbʉorãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reacõarʉcʉmi Dios. Tojʉ, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉñarojʉre rojose tãmʉorũgũrʉarãma ĩna. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ ĩaro rĩjoro, to yicõari, ángel mesa ĩna ĩaro rĩjorojʉa rojose tãmʉorʉarãma ĩna. \v 11 Ĩna ʉ̃jʉrimeaye bueri buetʉjabetirʉaroja. To bajiri, güiogʉre rʉ̃cʉbʉoboariarãre rojose ĩna tãmʉose jedibetirʉaroja. Ĩna quẽnocacʉre rʉ̃cʉbʉorã, to yicõari, güiogʉ vãme ucatu ecocana quẽne, to bajirone rojose tãmʉorʉarãma ĩna. \v 12 Rojose ĩna tãmʉotʉjabetirotire tʉoĩacõari, Dios ĩ rotisere cʉdirãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja mʉare —yigoticami ángel. \p \v 13 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ado bajiro yʉre yi ocaruyucajʉ ti: \p —Mʉre yʉ gotisere ucaya. Variquẽnase rãca ñato, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, bajirearã —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \p Tire ajicõari, ado bajiro yi ocaruyucami Esp'iritu Santo: \p —To bajirone bajirʉaroja. Josari moarũgũboariarã, to cõrone ʉsʉsãjarʉarãma ĩna. Õ vecajʉ ĩna ejarone, josare ĩna tãmʉorere masicõari ĩnare vaja yirʉcʉmi Dios —yi ocaruyucami Esp'iritu Santo. \s1 “Adi sita ñarãre beseaya”, Dios ĩ yire queti \p \v 14 To ĩ yiro bero, buerigaseri quẽnaro botise ĩacajʉ yʉ. Ti joere masʉre bajiro rujigʉre ĩacajʉ. Ĩ rʉjoare oro bedo jeocami. Jariase bʉjariasere cʉocami. \v 15 Gãji ángel Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩ budiro ĩacajʉ yʉ. Buerigaseri joejʉ ñagʉ̃re ruyugoaro ado bajiro goticami: \p —Ote rica bʉcʉacoajʉ. To bajiri ricare jasurejuaaya —ĩre yigoticami ángel. \p \v 16 To ĩ yisere ajicõari, buerigaseri joejʉ ñagʉ̃, quẽnase rĩne besecõari, jasurejuacami.\f g \fr 14:16 \ft To bajiro ĩ yijama, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ juarotire yiro yaja.\f* \p \v 17 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ gãji ángel budiadicami quẽna. Ĩ quẽne, jariase bʉjariasere cʉocami. \v 18 Ĩ bero, vadicami gãji ángel. Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soemʉoriajʉ tʉjʉ ñar'i, jeare codegʉ ñacami. Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ budiadicõari, jariase cʉogʉre ruyugoaro ado bajise goticami: \p —Macarʉcʉroaye ʉye ñicoajʉ. To bajiri mʉ jariase rãca jasurejuaaya —yigoticami. \p \v 19 To ĩ yisere ajicõari, ti rica rojosere jasurejuacami. Juacõari, ti oco rijerotijʉjʉ cũcami. “Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yire ũni ñacajʉ ti. \v 20 Maca sojʉajʉ cʉdaabocama, ʉyere. Ĩna cʉdaaborone, ʉye oco ñaboasene ri'i godovedicõa yujacajʉ. Trescientos kilómetros yoaro ri'i ũmayucajʉ. To bajicõari, caballo rʉjoa tʉsarijʉ cõro ʉ̃cʉaro ũmayucajʉ. \c 15 \s1 Adi macarʉcʉroanare rojose Dios ĩ yirotire ĩre ĩna yibosare \p \v 1 Tijʉ bero, quẽna õ vecajʉ ĩaĩañamani güiose ĩacajʉ yʉ. Ángel mesa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ñacama. “Bero, adi macarʉcʉroanare cojomo cõro jʉa jẽnituarorãcaji ricati rĩne rojose yirʉarãma” Dios ĩ yicũriarã ñacama. “Ĩna sʉorine yʉre ajiterãre rojose ĩnare yirotijeocõarʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩ yire ñacajʉ. \p \v 2 Riaga jairisa oco botirisa ñacõari, quẽnaro ruyurisa ĩacajʉ yʉ. To bajicõari, jea vʉsarisa ñacajʉ. Tiya tʉjʉ masa rʉ̃gõcama. Ĩna ñacama güiogʉre, moa riagajʉ majadicacʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre ajibeticana. Ĩna riovecarire güiogʉ ya número ucatu ecobeticana ñacama. Arpa vãme cʉtise jabasare Dios ĩ ĩsire cʉocama ĩna. \v 3 Moisés, Dios ĩ bojasere yimasir'i ĩ basamasirere, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ basacatire tʉoĩacõari, ado bajiro Diore basacama: \q1 —Mʉ ñaja yʉa ʉjʉ, ñajediro masijeogʉ. Ñimʉjʉa gãji mʉre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩaĩañamanire, to yicõari, ñajediro quẽnase mʉ yirere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yiyuja” mʉre yaja yʉa. Masare quẽnaro riojo yigʉ ñaja mʉ. To bajicõari, mʉ yirore bajiro yigʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉro ñarã jediro ʉjʉ ñaja mʉ. \q1 \v 4 Mʉre güijedirʉarãma masa. Mʉre güirãne, “Rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja cojoji rojose yiĩabecʉ. Quẽnaro riojo yigʉ mʉ ñajare, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma adi macarʉcʉroana jediro —Diore yibasacama. \p \v 5 To bajiro ĩna yibasaro bero, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. To yicõari, Dios ĩ ñarisõa ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. \v 6 Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa, “Adi macarʉcʉrojʉ rojose yʉre yibosarʉarãma” Dios ĩ yicũriarã, ĩna budisere ĩacajʉ yʉ. Sudi ʉeri mani quẽnaro botise sãñacama ĩna. To yicõari, orone ĩna quẽnoria gaserore cotitẽrojʉ tʉsarigaserore vẽñacama. \v 7 To yicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana rãcagʉ, sĩgʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare tocãrãcʉrene orone ĩna quẽnoriabajari, masare rojose Dios ĩ yiroti jʉ̃mʉro sãñaribajarire ĩnare ĩsicami. Dios ñaami ñacõa ñarũgũrocʉ. \v 8 Tibajari ĩnare ĩ ĩsirone, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja yʉ” Dios ĩ yiĩose, ĩ masise quẽne, jea bueri buejʉ̃mʉcoacajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavi yuja. Ñimʉjʉa ti buerone, sãjariaro manicami. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rojose yirona, ĩna yigajanobetone, ñimʉjʉa sãjariaro manicami, Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉre maji. \c 16 \s1 Rojose sãñaribajari queti \p \v 1 Diore rʉ̃cʉbʉoriavi ti bueñarone, ti vijʉne ocaruyusere ajicajʉ yʉ quẽna. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesare ado bajiro goti ocaruyucajʉ ti: \p —Masa rojose ĩna tãmʉorotire yirã, mʉa cʉoribajarire adi macarʉcʉro joejʉ yuejeoya. Ti ñaja masa rojose ĩna yisere yʉ ĩatese —yi ocaruyucajʉ. \p \v 2 To ti yirone, ñasʉogʉ ángel ĩ cʉoribajare adi macarʉcʉro joejʉ yuejeocami. To bajiro ĩ yirone, güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ vãme ucatu ecocanare ĩna rujʉrire bʉto jũnise cãmi joe jeacajʉ. \p \v 3 Quẽna ĩ beroagʉ ángel, ĩ cʉoribajare moa riagajʉ yuerearodecami. Ĩ yuerearoderone, ri'i godovedicoacajʉ oco. To bajicõari rijar'i ri'ire bajise ñacajʉ ti. To bajiro ti bajirone, tiyajʉ ñaboariarã jediro rijajedicoacama. \p \v 4 Jʉarã berore quẽna gãji ángel ĩ cʉoribajare, riagarijʉ, oco ũmaburigojerire quẽne yuerearodecami. To ĩ yirone, ri'i godovedicoacajʉ, riagari quẽne. \v 5 To bajise ti bajirone, ángel, oco codegʉ, ado bajiro ocaruyucami, Diore gotigʉ: \q1 —Mʉ ñaja rojose yiĩabecʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ñamasir'i ñaboarine, adirʉ̃mʉrire quẽne ñacõa ñagʉ̃ ñaja mʉ. Masa rojose ĩna yisere ĩajũnisinicõari, “Ocore, ri'i godoveocõaca” mʉ yijama, quẽnaja. \q1 \v 6 Masare mʉ yarãre sĩacama ĩna. Mʉre gotirẽtobosarimasare quẽne, to bajirone yicama ĩna. To bajiri, “Ri'i idiato ĩna rojose yicana” mʉ yijama, quẽnaja —yi ocaruyucami ángel, oco coderimasʉ. \p \v 7 To ĩ yi ocaruyusere ajicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajʉ cʉtojʉ quẽne ado bajise ocaruyucajʉ, Diore gotiro: \p —Riojo ñaja. To bajirone bajiaja. Yʉa ʉjʉ, masijeogʉ ñaja mʉ. To bajigʉ ñari, masa rojose ĩna yise vajare, riojo vaja yaja mʉ —yi ocaruyucajʉ. \p \v 8 Ĩna bero babaricãrãcʉ tʉsacʉ ángel, ĩ cʉoribajare muiju joere yuejeocami. To ĩ yirone, ĩ asise rãca masare soecami muiju. \v 9 Ĩnare ĩ soeboajaquẽne, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama. To bajicõari, masirẽtogʉ̃re Diore rʉ̃cʉbʉobeticõari, rojose ñagõmacacama ĩna. \p \v 10 Ĩna bero, cojomo cõro tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, güiogʉ moa riagajʉ majadicacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro joere yuejeocami. To ĩ yirone, güiogʉ ĩ rotirã ĩna ñari sita jedirone rẽtiacoacajʉ. To bajiri, rojose tãmʉorã ñari, visiorã, ĩna ñemerori cũnicama ĩna. \v 11 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjabeticama ĩna. “Rojose tãmʉoato” Dios ĩnare ĩ yijare, ĩre rojose ñagõmacacama ĩna. \p \v 12 Ĩna bero cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ tʉsacʉ ángel ĩ cʉoribajare, Éufrates vãme cʉtiyajʉ yuerearodecami. To ĩ yirone, oco manicoacajʉ, “Muiju ĩ jiadojʉa vaná, ʉjarã jẽato” yiro. \p \v 13 To ĩ yiro bero, vãtia tũjare bajirã ñarãre idiarã ĩacajʉ yʉ. Sĩgʉ̃, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃ro risejʉ budiadicami. Güiogʉ, moa riagajʉ majadicacʉ, risejʉ budiadicami gãji. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yitogʉ, risejʉ budiadicami gãji. Ĩne ñacami sita tũcurojʉ joe jeadicacʉ. \v 14 To bajiri, adi macarʉcʉroana ʉjarã ñajedirore rẽocõari, masirẽtogʉ̃ Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, Dios yarã rãca ĩna gãmerã quẽarotire yirã, vacama. Ĩna ñacama ĩaĩañamani yiĩorũgũrã. \p \v 15 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro yicami Cristo: “Quẽnaro ajiya mʉa. ‘To cõro ejarʉcʉja yʉ’ juarudirimasʉ ĩ yigotibetire bajiro tudiejarʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ bajirotire ĩ masicõa ñajama, yʉ tudiejaro, variquẽnarʉcʉmi. Masiritigʉjʉama, sudi magʉ̃ gãjerã ĩna ĩaro rĩjorojʉa bojonegʉ̃re bajiro bajirʉcʉmi”, yicami Cristo, ĩ sĩaecoroto rĩjoro. \p \v 16 To bajiri, Hebreo oca rãca Armagedón vãme cʉtojʉ ʉjarãre rẽocama vãtia. \p \v 17 To bajiri, cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ beroagʉ, ĩ ñacami tʉsagʉ ángel. Ĩ cʉoribajare õ vecajʉ yuebatecami. To ĩ yirone, õ vecajʉ Diore rʉ̃cʉbʉoriavijʉ rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ ado bajiro ruyugoaro ocaruyucajʉ: \p —To cõrone ñaja yuja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \p \v 18 To ĩ yirone, bʉto bʉjo yabecõari, jacami. To bajicõari, güiose ocaruyucajʉ. To bajicõari, sita bʉto sabecajʉ. Adi macarʉcʉroana ĩna sabe ecoriaro rẽtoro sabecajʉ. \v 19 Ti saberone, jairimaca, Babilonia vãme cʉti maca, idiajʉ baterʉ̃gʉ̃cajʉ. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye macari jediro sita ti saberone, vẽjajedicoacajʉ. Babilonia macana rojose ĩna yimasirere masiritibeticõari, bʉto rojose ĩnare yicami Dios yuja. \v 20 To bajicõari, yucʉ́yoari, gʉ̃tayucʉri quẽne yayijedicoacajʉ. \v 21 To bajicõari, õ vecaye oco vetacujiri vẽjacajʉ. Cuarenta kilos rẽtoro rʉ̃cʉricujiri ñacajʉ ti. Tire tãjo ecocõari, bʉto rojose Diore ñagõmacacama masa. \c 17 \s1 Gãjerã rãca ajeriarã cʉtirio rojose so tãmʉore queti \p \v 1 To yicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ orobaja cʉocacʉ yʉ tʉjʉ ejacami. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami: \p —Adojʉa vayá. Riaga jairisa tʉjʉ ñagõ, jãjarã ʉ̃mʉa rãca ajeriarã cʉtigo rojose so tãmʉorotire mʉre ĩorʉ yaja. \v 2 To bajiro rojose yigo ñari, adi macarʉcʉroanare, ĩna ʉjarãre quẽne, rojose ĩnare yimecʉorũgũamo —yʉre yicami ángel. \p \v 3 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo ĩ masise sʉorine ado bajise ĩacajʉ yʉ: Masa manojʉ yʉre ãmiacami ángel. Tojʉ ejacõari, güiogʉ sũagʉ̃re ĩacajʉ. Ĩ joere jesacamo rõmio. So jesagʉre Dios ĩ ĩateri vãme ucature tuyacajʉ. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticami. To bajicõari, jʉaãmo cõro jotari cʉticami. \v 4 Ĩ joe jesago, sũariase sudiro sãñacamo. Gajeyeũni jairo vaja cʉti cʉocamo so. Ti ñacajʉ oro, to yicõari gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla vãme cʉti quẽne. To yicõari, orobaja cʉocamo. Tibajare rojose so yise sãñacajʉ. \v 5 So riovecare masa ĩna masibeti vãme ucatu ecorio ñacamo. Ado bajiro goticajʉ ti vãme: “Jairimaca Babilonia vãme cʉtigo ñaamo adio. So sʉorine jediro rojose masa ĩna yijare, ‘Ajeriarã cʉtirã jaco’ to yicõari, ‘Rojose jediro jaco ñaamo’ ” yirivãme ñacajʉ so rioveca tuyari vãme. \v 6 To bajicõari, “Adione ñaamo Dios yarãre sĩario, to yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare sĩavariquẽnagõ”, yiĩamasicajʉ yʉ. \p “Rojogo masu ñaamo” yiĩamasicõari, no yimasibeticajʉ yʉ. \v 7 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami ángel: \p —Sore mʉ ĩase, masa ĩna masibeticatire, mʉ masirotire yigʉ, mʉre gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Güiogʉ, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉticõari, jʉaãmocãrãca jotari cʉtigʉ, sore ĩ ãmisere mʉ ĩajama, ado bajiro yire ũni ñaja: \v 8 Güiogʉ, mʉ ĩagʉ̃, tirʉ̃mʉjʉ ñacami maji. Adirʉ̃mʉrirema ruyubeami yuja. To bajiboarine, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩre ĩ rocaroto rĩjoro, tʉsabetigojejʉ ñar'i joe jeamʉjadirʉcʉmi. Ĩ joe jeasere ĩacõari, ĩre ĩaʉcarʉarãma masa. Ĩna ñarʉarãma adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ paperatuti ucagʉ, “Ado cõro ñarʉarãma catirona” ĩ yiucabetiriarã. \p \v 9 Quẽnaro ajigʉrema, ajimasirene ñaja. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari cʉtigʉ mʉ ĩagʉ̃, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca burori ñasere ĩoro bajiaja. Ti burori ñaja, ajeriarã cʉtigo so ñariburori. Gajeye cojomo cõro jʉa jẽnituarirãca rʉjoari ti ñajama, tiari ñaro cõrone ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. \v 10 Jẽre cojomo cõro bajireacoariarãma ʉjarã ñaboariarã. To bajiboarine jʉarã rʉyaama. Sĩgʉ̃ adirʉ̃mʉrire rotigʉ ñaami. Ĩ bero rotirocʉ, ruyubeami maji. To bajiboarine yoaro rotibetirʉcʉmi. \v 11 Tirʉ̃mʉjʉre ñaboar'i güiogʉ sũagʉ̃, yucʉrirema ñabetiboarine, rotigʉ ñarʉcʉmi. Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ʉjarã ñarã rãcagʉne tudicaticõari, Dios ĩ rocaroto rĩjoro, rotitʉsarʉcʉmi. \p \v 12 Jʉaãmo cõro jotari mʉ ĩase, jʉaãmocãrãcʉ ʉjarã ĩna ñasere ĩoro bajiaja. Masare rotisʉobeama maji. Bero güiogʉ sũagʉ̃ ĩ rotirirʉ̃mʉrire ĩna quẽne yoaro meaca rotirã ñarʉarãma. \v 13 Jʉaãmo cõro ʉjarã ñarã, ĩna jedirone “Güiogʉ sũagʉ̃ manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma. \v 14 To bajiri, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yarã rãca gãmerã quẽarʉarãma. To bajiboarine, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩ yarã rãca, ĩna rẽtoro quẽarʉarãma. Gãjerã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami. To yicõari, ʉjarãre quẽne ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. To bajiri, Dios ĩ masise sʉori ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñaama ĩna, ĩ yarã —yʉre yigoticami ángel. \p \v 15 To yicõari, gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel: \p —Ajeriarã cʉtigo so ñarojʉ riagari mʉ ĩase, masa ñaama ĩna. Tocãrãca macana, cojo masa jũna rʉyabeto, to yicõari, cojo sita rʉyabetoana ñaama ĩna. \v 16-17 Diojʉama, “Ado bajiro yito mani” ĩna yitʉoĩarotire ĩnare yirʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, jʉaãmo cõro ñarã ʉjarã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, güiogʉ sũagʉ̃re, “Manire rotigʉ ñato”, ĩre yicũrʉarãma ĩna. Ĩ rãca ñacõari, ajeriarã cʉtigore ĩaterʉarãma ĩna. So ye jedirore ẽmarʉarãma. To yicõari, so rujʉre barʉarãma. So gõarema, jeamejʉ soerearʉarãma ĩna. To bajiro ĩna yijama, Dios ĩ tʉoĩariarore bajiro yirã yirʉarãma. \v 18 Ajeriarã cʉtigo mʉ ĩase, jairimaca Babilonia vãme cʉti maca ti ñasere ĩoro bajiaja. Ti macana ʉjʉ, gaje macariana ʉjarãre rotirʉcʉmi —yʉre yigoticami ángel. \c 18 \s1 Babilonia maca rojose ti bajiroti queti \p \v 1 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ gãji ángel bʉto yaagʉ ĩ rujiadirere ĩacajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, adi macarʉcʉro busujedicoacajʉ. To bajicõari, gãjerã ángel mesare rotigʉ ñacami. \v 2 Ruyugoaro ado bajiro ñagõcami: \q1 —Jairimaca, Babilonia vãme cʉtiboaria maca yayicoato yaja. Ti macana masa bajireajediroana yama. Vãtia ĩna ñarimaca ñarʉaroja. To bajicõari, vʉrã ñajediro, roacʉose barã ĩna ñaro ñarʉaroja yuja. \q1 \v 3 Babilonia macana bʉto rojose ĩna yisere ĩacõari, rojose yama gãjerã quẽne. To yicõari, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, rojose rõmia rãca ajeriarã cʉtiama. Babilonia macana bʉto ĩna gajeyeũni bojatʉjabetijare, ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa bʉjarũgũama gaje macariana. Babilonia macana to bajiro yirũgũrã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yʉre yigoticami ángel. \p \v 4 To yicõari, õ vecajʉ ado bajiro yʉre goti ocaruyucami Dios: \q1 —Ti macana rãca ñabesa. To bajicõari, rojose ĩna yirore bajiro yibesa, “Rojose ĩna tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorobe” yirã. \q1 \v 5 Ti macana bʉto rojose ĩna yisere masiritibeaja yʉ —yi ocaruyucami Dios. \p \v 6 To yicõari, rojose yironajʉare ado bajise goti ocaruyucami Dios: \q1 —Gãjerãre rojose ĩna yise vaja, bʉtobʉsa rojose ĩnare yiba mʉa. \q1 \v 7 Ti macana jairo gajeyeũni cʉorã ñaama ĩna. Disejʉa rʉyabeaja ĩnare. “Ʉjarã ñaja mani” yiboama. “Manajʉa rijaveoriarãre bajiro sʉtiritibetirʉarãja mani” yiboama. “Rojose tãmʉomenane, quẽnaro ñacõa ñarʉarãja mani” yirã ñaboarine, bʉto rojose yirã ĩna ñajare, bʉto rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios. \q1 \v 8 —To bajiri cojorʉ̃mʉne bʉto rojose yiecorʉarãma. Sĩgʉ̃ri rijayene bajirearʉarãma. Gãjerã, ñione rijarʉarãma. Gãjerã bʉto sʉtiritirʉarãma. Gãjerã jeamejʉ soe ecorʉarãma. To yicõari, ti macare soereajeocõarʉcʉja. Rẽtoro masigʉ̃ ñari, to bajiro rojose ĩnare yirʉcʉja —yi ocaruyucami Dios, mani ʉjʉ. \p \v 9 —Ti maca buesere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã. “Ti macana sʉorine jairo gajeyeũni bʉjaboacajʉ”, yiotirʉarãma. Ĩna ñarʉarãma ti macana ñaboariarã rãca bʉto rojose yirũgũriarã. \v 10 Ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena, sõjʉne tujarʉarãma ĩna, tire güirã. Otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna: \q1 “¡Abe! Jairimaca ñaboaria maca ʉayayicoajʉ. Gaje macari rẽtoro ñamasuri maca ñaboabʉ. Ti macana rojose ĩna yise vaja yoaro mene yayicoajʉ ti. Yucʉrema maaja”, yiñagõrʉarãma adi macarʉcʉroana ʉjarã —yi ocaruyucajʉ. \p \v 11 —Adi macarʉcʉroana gajeyeũni ĩsicudirimasa quẽne, ti maca ʉasere ĩacõari, bʉto sʉtiritirʉarãma. To yicõari, otirʉarãma ĩna. “Ñimʉ mani juavasere boca juagʉ magʉ̃mi”, yiotirʉarãma. \v 12 Ĩsirʉarã ĩna juavase ado cõro ñaboarʉaroja: oro, plata, gʉ̃ta jairo vaja cʉti, perla, sudi jairo vaja cʉti, to yicõari, yucʉ́ quẽnaro sʉtiquẽnase ĩna juare, gajeye marfil vãme cʉtise rãca ĩna quẽnore, yucʉ́ jairo vaja cʉti ĩna juare, cõme hierro vãme cʉti, to yicõari, bronce vãme cʉti juavarũgũboayuma. \v 13 To yicõari, gajeye quẽnase sʉtise ĩna buebatose, to yicõari ĩna rujʉre ĩna tuse juavarũgũboayuma. To yicõari, gajeye canela vãme cʉti bare sãvʉore, ʉye oco, ʉye gatere, trigo vãiaabore, vãiaaboyamani quẽne, ta vecʉa, oveja, caballo mesa, caballo mesa ĩna tʉ̃avato masa ĩna sãñavaticori quẽne juavarũgũboayuma. To yicõari, ĩna moarimasa ñaronare quẽne juavarũgũboayuma. To bajiboarine ti macagʉ ñimʉjʉa boca juagʉ ĩ manijare, sʉtiritirʉarãma ĩna. \v 14 Babilonia macana ñaboacanare tʉoĩarã, ado bajiro yirʉarãma ĩna: \q1 “Jairo vaja cʉti ĩna bavariquẽnaboacati, to yicõari, jediro gajeyeũni jairo vaja cʉti ĩna cʉovariquẽnaboacati rãcane bajireajedicoajama”, yirʉarãma —yi ocaruyucajʉ. \p \v 15 —To bajiri Babilonia macana ñaboariarãre gajeyeũni ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũboariarã ti maca buemʉjasere ĩacõari, sʉtiritirã, sõjʉ ĩarʉ̃gõrʉarãma ĩna, ti macana rãca rojose tãmʉorʉamena. \v 16 Tojʉ ĩarʉ̃gõcõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma: \q1 “¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Rõmio quẽnaro ruyugore bajiro ñaboacajʉ ti maca. Sudi sũase quẽnase sãñagõre bajiro ñaboacajʉ ti maca. Oro, gʉ̃ta jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtise, jediro gajeyeũni cʉogore bajiro ñaboacajʉ ti maca. \q1 \v 17 To bajiboarine yoaro mene ti macaye ĩna cʉoboacati quẽne ʉayayicoajʉ ti”, yirʉarãma gajeyeũni ĩsicudirimasa —yi ocaruyucajʉ. \p —Cũmuari jacase ʉjarã, ĩnare moabosarimasa, cũmua rãca vacõari, ĩsicudirimasa quẽne, sõjʉ ĩajayarʉarãma ĩna. \v 18 Ti maca ʉaro ti buesere ĩacõari, otirãne, ado bajiro ruyugoaro avasãjayarʉarãma ĩna: “Ti maca ñaboacati maca cõro gaje maca ñamasuri maca manoja”, yiavasã jayarʉarãma —yi ocaruyucajʉ. \p \v 19 —Bʉto sʉtiritirã ñari, ĩna rʉjoa joere sita majeorʉarãma ĩna. To yicõari, otirãne, ado bajiro yirʉarãma ĩna: \q1 “¡Abe! Rojose tãmʉoaja Babilonia ñaboacati maca. Jairimaca ñaboacajʉ ti maca. Mani, jacase cũmuari cʉorã ĩnare gajeyeũni ĩsicõari, gãjoa jairo bʉjarũgũboacajʉ mani. Yoaro mene ti maca ʉajedicoajʉ”, yirʉarãma ti macare ĩajayarã —yi ocaruyucajʉ. \m \v 20 Gajeye ado bajiro yi ocaruyucajʉ: \q1 —Ti maca ʉasere ĩacõari, variquẽnaña õ vecajʉ ñarã. Ĩ oca mʉa gotirotire yigʉ, Cristo ĩ cõacana, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne, Dios yere ajirã jediro variquẽnaña. Ti macana mʉare rojose yicama ĩna. To bajiri, rojose mʉare ĩna yicati vaja rojose tãmʉoma ĩna quẽne. Ĩna ya macare rocacõami Dios —yi ocaruyucajʉ. \p \v 21 To yicõari, sĩgʉ̃ ángel, gãjerã ángel mesa rẽtoro tĩmagʉ̃re ĩacajʉ yʉ. Gʉ̃ta jairicare ãmicõari, moa riagajʉ rocaroacami. Trigo vãiaaboria gʉ̃ta jairica ñacajʉ tia. To yicõari, ado bajiro yicami: \q1 —Gʉ̃tare yʉ rocaroayayiorore bajirone, Babilonia macare yayiorʉcʉmi Dios. To bajiri jʉaji tudiĩabetirʉarãma masa. \q1 \v 22 Ti macaye arpa vãme cʉtise ĩna jabasase, to yicõari, tõroari, trompeta ĩna jutise jedirone ajiyamanirʉaroja. Ti maca moarimasa quẽne tudimoabetirʉarãma ĩna. Trigo vãiaaborimasa quẽne, jʉaji moabetirʉarãma. \q1 \v 23 Ti macaye sĩabusuoriabajari busuboacati quẽne busubetirʉaroja. To yicõari, ãmosiarã ĩna basase ajiyamano ñarʉaroja ti maca. “Gajeyeũni ĩsicudirimasa rẽtoro ñamasurã ñaboacama ti macana” ĩnare yirʉarãma masa. Adi macarʉcʉro ñarã jedirore rojose ĩna ũmato yitorã ñaboacama —yicami gʉ̃ta jairicare rocaroacacʉ. \p \v 24 Quẽna õ vecajʉ ado bajiro yi ocaruyucajʉ: \p —Diore gotirẽtobosarimasare, gãjerã Dios yere ajirãre, to yicõari adi macarʉcʉro ñarã jedirore sĩacama ti macana. To bajiro ĩna yicati vaja, bʉto rojose tãmʉorʉarãma —yi ocaruyucajʉ. \c 19 \p \v 1 Tijʉ bero, jãjarã õ vecajʉ ruyugoaro ĩna ocaruyusere ajicajʉ yʉ. Ado bajiro yi ocaruyucama ĩna: \q1 —“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios mani ʉjʉ” Diore yivariquẽnato mani —yi ocaruyucama ĩna. —Ĩ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosar'i. Ĩ ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, to yicõari, rẽtoro masigʉ̃. \q1 \v 2 Masa rojose ĩna yise vaja, “Rojose mʉare yirʉcʉja yʉ” yir'i ñari, socʉ mene rojose ĩnare yirũgũami. Ajeriarã cʉtigo ñaboariore rocacõami. “Adi macarʉcʉro ñarãre rojose yato Dios” yigo, ĩnare yirocamo so. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñaboacanare sĩacamo. To bajiro so yicatire ĩacõari, ti vaja sore rocacõami —yi ocaruyucama ĩna, õ vecajʉ. \m \v 3 Quẽna ado bajiro ñagõ ocaruyucama ĩna: \q1 —¡Quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani! Babilonia maca ʉase bueri mʉjajedibetirʉaroja —yi ocaruyucama ĩna. \p \v 4 To bajiro ĩna yi ocaruyurone, Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro rĩjorojʉa, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tuetuejarũjũcama veinticuatro ñarã, bʉcʉrã, to bajicõari, babaricãrãcʉ ĩaĩañamana quẽne. Gãjerã jãjarã ĩna yi ocaruyusere ajicõari, \p —To bajirone bajiato. Diore rʉ̃cʉbʉo variquẽnaroti ñaja manire —yicʉdicama ĩna. \p \v 5 To ĩna yiro bero, ʉjʉ ya cũmurojʉ ado bajiro ocaruyucajʉ: \q1 —“Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” Diore ĩre yivariquẽnato mani. Ñamasurã, ñamasumena quẽne, to bajiro ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani —yi ocaruyucajʉ. \s1 Oveja macʉre bajiro rijabosar'ire ĩna basajeore queti \p \v 6 Ti bero yʉ ajijama, jãjarã ĩna ocaruyurore bajiro yiboasene, oco menirore bajiro ruyugoaro, yicõari, bʉto bʉjo ĩ jaro ti bʉsʉrore bajiro ocaruyucõari, ado bajiro yicajʉ: \q1 —Ñajediro masijeogʉ ñaami Dios, mani ʉjʉ. Rojose yirãre reacõari, ĩre ajirã rĩne rotirũgũrʉcʉmi. To bajiri “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami” Diore yivariquẽnato mani. \q1 \v 7 Oveja macʉre bajiro rijabosar'i ĩ boserʉ̃mʉ ejacoajʉ. To bajiri Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉo variquẽnato mani, ñamasugʉ̃ ĩ ñajare. Oveja macʉre bajiro rijabosar'i manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ñayuama. \q1 \v 8 Sudi gosise, ʉeri mani botise, ĩna sãñarotire ĩnare ĩsimi Dios. Ĩna ye sudi ʉeri mani, “Rojose mana ñaama Dios yarã” yiĩore ũni ñacajʉ ti —yi ocaruyucajʉ ti. \p \v 9 Tijʉ bero, ángel ado bajiro yʉre yicami: \p —Mʉre yʉ gotisere ucaya: “‘Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ũgõ ñarotirene yirã ĩre ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ĩre ĩna ñayuse boserʉ̃mʉre ĩarã vadiato’ yigotiecocana variquẽnarʉarãma ĩna” yiucaya mʉ —yʉre yigoticami ángel. —Ti mʉre yʉ gotise, Dios oca riojo ñaja ti —yʉre yigoticami ángel. \p \v 10 To ĩ yijare, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ. To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre goticami: \p —To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Jesús oca riojo gotisere ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare bajiro bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diojʉare mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel. —Jesús ĩ gotimasiorotire, ti ñaja Diore gotirẽtobosarimasa mʉa gotimasio variquẽnase —yʉre yigoticami ángel. \s1 Caballo botigʉ joe jesagʉ jediro rojose ĩ rearoti queti \p \v 11 To ĩ yiro bero, õ vecajʉ ti jãnasere ĩacajʉ yʉ. Ti jãnarone, caballo botigʉre ĩacajʉ yʉ. Ĩ joe jesacami sĩgʉ̃. Ado bajiro vãme cʉticami: Ĩ Yirore Bajiro Yigʉ, Riojo Gotigʉ vãme cʉticami. Ĩ rotijama, riojo yigʉ ñacami. To yicõari, rojose yirãre rojose ĩ yijama, rojose ĩna yiriaro bajirone rojose yigʉ ñacami. \v 12 Ĩ cajeari jeare bajiro busubatocajʉ. Ĩ rʉjoajʉ jairo cõmebedori jeocami. To bajicõari, ĩ rioveca tuyari vãmere ĩ sĩgʉ̃ne masicami. \v 13 Ri'i tuyarito sudiro sãñacami. “Diore mʉa ĩarʉajama, yʉjʉare ĩaña” yiria vãmene ñacajʉ. \v 14 Õ vecana surara, caballo botirã joejʉ sudi, gosise, ʉeri mani botise sãñacõari, ri'i tuyarito sudiro sãñagʉ̃ rãcana ñari, ĩre sʉyacama. \v 15 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃re ĩ risejʉ jariase bʉto bʉjariase budicajʉ. Tiase ñacajʉ ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩnare ĩ yirotiase. Bʉto rotimasirocʉ ñacami. To yicõari, rojose ĩna yisere Dios, masijeogʉ, ĩ ĩajũnisinirore bajirone bʉto rojose yirocʉ ñacami. \v 16 Ri'i tuyarito sãñagʉ̃ ñacami ĩ sudirore, ĩ sagarore quẽne, ado bajiro yirivãme tuyagʉ: “Ãni ñaami ʉjarã ñamasurã rẽtoro ñamasugʉ̃” yirivãme ĩre tuyacajʉ. \p \v 17 Tijʉ bero sĩgʉ̃ ángel, muiju joejʉ ĩ rʉ̃gõsere ĩacajʉ yʉ. Õ vecajʉ vʉrã, minia boase barã jedirore ado bajiro ruyugoaro yicami: \p —Masare Dios ĩ sĩarãre rẽjacõari, barã vayá. \v 18 Macari ʉjarã, surara ʉjarã, ʉ̃mʉa tĩmarã, caballo mesa, ĩna joe jesarũgũboariarãre quẽne, gãjerãre moabosarã, moabosamenare quẽne, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, ĩ sĩarearã riire barʉarãja mʉa —miniare yicami ángel. \p \v 19 To ĩ yiro bero, güiogʉ sũagʉ̃, adi macarʉcʉro ñarã ʉjarã, ĩna surara rãca rẽjacama. Caballo botigʉ joe jesagʉ yarã surara rãca quẽarona ĩna bajisere ĩacajʉ yʉ. \v 20 Caballo botigʉ joe jesagʉjʉa, ĩnare quẽacõari, jʉarã rojose yirãre ñiacami. Güiogʉ sũagʉ̃ baba ñaboarine, “Yʉ ñaja Diore gotirẽtobosarimasʉ” yisocagʉre quẽne ĩre ñiacami. Ĩne ñacami güiogʉ sũagʉ̃ ĩ ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire masare yitocacʉ, to yicõari, güiogʉre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre rʉ̃cʉbʉoroticõari, güiogʉ vãmere ucaturoticacʉ. To bajiri, rojose yirã ĩna ñajare, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, catirãrene azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare cõacami caballo botigʉ joe jesagʉjʉa. \v 21 To yicõari, gãjerãrema, ĩ risejʉ jariase budicatiasene ĩnare sĩacami. To bajiri, minia boase barãjʉama, ĩ sĩacana riire ba yajicama. \c 20 \s1 Mil ñaricʉ̃mari Jesús ĩ rotiñaroti queti \p \v 1-3 Tijʉ bero, õ vecajʉ ángel ĩ rujiadore ĩacajʉ yʉ. Cõmema, jairima, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ĩ siarotimare, to yicõari, tʉsabetigoje jãnariaro llave cʉocõari rujiadicami. Rujiejacõari, gʉsore bajigʉ ñagʉ̃rore ñiacami. Ĩ ñacami vãtia ʉjʉ Satanás tirʉ̃mʉjʉma ãñare bajigʉ ñacõari, yitomasir'i. Ĩre ñiacõari, cõmema rãca ĩre siacami ángel, tʉsabetigojejʉ ĩre rocasãgʉ̃. To yicõari, ĩre bibetocũcami, mil ñari cʉ̃mari cõro masare yitobecʉne ĩ ñacõa ñarotire yigʉ. To yicõari, “Gãjerã ĩna jãnasere ĩamasigʉ̃sa” yigʉ, ti goje tususe jediro bibejeocõacami. Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero, ĩre burocʉ ñacami. To bajiboarine yoaro meaca ñarocʉ ñacami. \p \v 4 Tijʉ bero, rotirã ĩna rujiri cũmurorire ĩacajʉ yʉ. Ti cũmurorijʉ rujirãre quẽne ĩacajʉ yʉ. Ĩna ñacama masa rojose ĩna yisere ĩacõari, “Ado bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja” ĩnare yirona. “To bajiro yirʉarãja mʉa”, ĩnare yicũñumi Dios. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ ocare ĩna gotimasio tʉjabetijare, ĩna ãmʉarire jasurereacama. To bajiro yiecorã ñacama güiogʉre, to yicõari, ĩre bajigʉ ĩna quẽnorujeocacʉre quẽne rʉ̃cʉbʉobeticana. To yicõari, ĩ vãmere ĩna riovecarire, ĩna ãmorire quẽne ucatu ecobeticana ñacama. Ĩna ãmʉari jasurereacana ñaboarine, tudicaticõari, õ vecajʉ mil cʉ̃mari Cristo rãca rotirona ñacama ĩna. \v 5 Ĩna ñacama tudicatisʉorona. Gãjerã ĩna masu bajireariarãjʉama, mil ñari cʉ̃mari ĩ rotiro bero, tudicatirona ñacama. \v 6 To bajiri Dios ĩ catiosʉorona, bʉto variquẽnarona ñacama. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rãca ñarona ñari, tudirijabetirona ñacama. To bajiri Dios ĩ bojasere paia ĩna yirũgũrore bajiro yirona ñacama. Cristore quẽne ĩ bojasere yirũgũrona ñacama. To bajiri mil ñari cʉ̃mari Cristo rãca rotiñarũgũrona ñacama. \s1 Vãtia ʉjʉre ĩna jãnabure queti \p \v 7 Mil ñari cʉ̃mari ti jediro bero vãtia ʉjʉ Satanás tʉsabetigojejʉ sãñar'i, jãnabu ecorocʉ ñacami. \v 8 Ĩre ĩna jãnaburo bero, Gog vãme cʉti sitanare, to yicõari, Magog vãme cʉti sitanare quẽne yitocudirocʉ ñacami. To bajiro yʉ yijama, “Masa adi macarʉcʉro ñarã jedirore yitocudirocʉ ñacami” yigʉ yaja. Ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarona ñacama ĩna, Dios yarã rãca gãmerã quẽarʉarã. Jãjarã masu ñarona ñacama ĩna. Cõĩajama, cõĩajeobetiroti ñacajʉ. \p \v 9 Dios yarãre sĩarʉarã, adi macarʉcʉro ñaro cõrone ñarona ñacama. To bajicõari, Dios ĩ mairimacare gãnibiarona ñacama. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõarocʉ ñacami Dios. \v 10 To ĩ yiro bero, vãti ĩnare yitor'ire azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩre rocarocʉ ñacami Dios. Timene ñacajʉ rĩjorore quẽne, güiogʉ sũagʉ̃re, to yicõari, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ” yisocagʉre quẽne, ĩnare ĩ cõacato. Tojʉ ñacõari, ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne rojose tãmʉorũgũrona ñacama ĩna. \s1 Masa rojose ĩna yise vaja rojose Dios ĩnare ĩ yire queti \p \v 11 Tijʉ bero, ĩ ya cũmuro botiri cũmurore rujigʉre ĩacajʉ yʉ. To rujigʉ ĩ ĩase jediro, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne, yayijedicoacajʉ. To bajicõari, tudiruyuabeticajʉ. \v 12-13 Adi macarʉcʉro bajireariarã, tudicaticõari tojʉ rujigʉ tʉre ĩna ñasere ĩacajʉ yʉ. Ñamasurã, ñamasumena quẽne ñacama. To ĩna ñarone, paperatutiri jãna ecocajʉ. Titutirijʉ masa jediro ĩna yire ucature ñacajʉ. To bajiri, tire ĩacõari, “To bajiro yicana ñari, quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja” bajireariarãre ĩnare yicami to rujigʉ. To yicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucaturiatuti quẽne jãna ecocajʉ. \v 14-15 Tijʉ bero, adi macarʉcʉroaye, rojose mani tãmʉose, rijaye jediro juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ tire reajeocõacami Dios. To ĩ yijare, ĩ rãca ñarũgũrona, jʉaji rijarona me ñacama. To ĩ yiro bero, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” ĩ yiucabetiriarãre quẽne juacõari, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacami Dios. \c 21 \s1 Mame macarʉcʉro ti bajiroti queti \p \v 1 Adi macarʉcʉro ti yayiro bero, õ vecaye, to yicõari, adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeosere ĩacajʉ yʉ. \v 2 Quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ti rujiadore ĩacajʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉne rujiadicajʉ ti maca. Rõmio ãmosiagoago quẽnase sudi so sãñayuriarore bajiro quẽnari maca ñacajʉ. Ti macare quẽnoñumi Dios, ĩ tʉjʉ ĩ yarã, masa mani ejarotire yigʉ. \v 3 To bajiro ti bajirone, rotigʉ ĩ rujiri cũmuro ado bajise ruyugoaro ocaruyucajʉ: \p —Ĩaña. Masa rãca ñaami Dios. To bajiri, “Õ vecajʉ ñagʉ̃mi Dios” yire maja. Ĩna rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajicõari, masa quẽne ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãma. \v 4 Diorãca ñacõa ñarũgũrona ĩna ñajare, bajireare, sʉtiritire, otire, jũnise, sarese, vʉ̃ase ĩna tãmʉoboare jediro manirʉaroja. To bajiri, variquẽnarũgũrʉarãma ĩna. Tirʉ̃mʉjʉ bajiboacati ti rẽtojedicoajare, to bajirojʉa bajirʉaroja —yi ocaruyucajʉ, õ vecajʉ. \p \v 5 Tijʉ bero, rotigʉ ĩ rujiri cũmurore rujigʉ, ado bajiro yʉre yi ocaruyucami: \p —Ñajediro tirʉ̃mʉjʉ ñaboare, mame rĩne vasoacõaja yʉ —yigoti ocaruyucami. \p To bajiro yicõari, quẽna ado bajiro yʉre yi ocaruyucami: \p —Mʉre yʉ gotisere ajicõari, tire ucaya. Riojo gotire ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, tire ucaya —yʉre yi ocaruyucami. \p \v 6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre yigoti ocaruyucami: \p —Ñajediro vasoajeocõaja yʉ. To bajiri, alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, “Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja” yigʉ yaja. Oco bʉto idirʉarãre bajiro yʉre masirʉarã, yʉre ĩna sẽnijama, bajireacõari bero yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja. \v 7 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare to bajirone yirʉcʉja yʉ. Yʉ sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãma. To bajicõari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñarũgũrʉarãma. \v 8 Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉmenajʉarema, azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare reacõarʉcʉja yʉ, ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: “Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, gãjerã manire ĩaterãma” yirã, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãre rearʉcʉja. Yʉ ĩatesere yirãre ĩnare rearʉcʉja. Sĩarimasare, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirãre, to yicõari gãjerãre rojarãre quẽne rearʉcʉja. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari, socarãre quẽne azufre vãme cʉtise ʉ̃jʉri jeamejʉ ĩnare rearʉcʉja yʉ —yʉre yigoti ocaruyucami. \p Tojʉ rojose tãmʉotʉjabetirʉarãma. \s1 Jerusalén, mame quẽnoria maca queti \p \v 9 To ĩ yiro bero, sĩgʉ̃ ángel, vadicõari, yʉ tʉ ejacami. Ĩ ñacami cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ángel mesa rãcagʉ, masa rojose ĩna tãmʉorotire sãñaribajare cʉocacʉ. Ejacõari, ado bajiro yʉre goticami: \p —Adojʉa vayá. Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ manajo ñarocore mʉre ĩorʉ yaja yʉ —yʉre yigoticami. \p \v 10 To ĩ yirone, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajise yʉre bajiĩocajʉ: Gʉ̃taʉ ʉ̃mʉaricʉro joejʉ yʉre jivacami ángel. Tojʉ ejacõari, quẽnase rĩne ĩna yirimaca, mame quẽnoria maca, Jerusalén ti rujiadore yʉre ĩocami quẽna. To bajiri Dios ĩ ñarojʉne ĩ rãcane rujiadicajʉ ti maca. \v 11 Ti macajʉ ĩ ñajare, ĩ bususe rãca quẽnaro busubatocajʉ ti maca. Gʉ̃ta jairo vaja cʉtia quẽnarica ruyucõari, ĩarẽtoburiare bajiro ruyucajʉ ti maca. \v 12-13 Ti maca matariacʉ̃ni, ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñagãnibiacajʉ. Ĩna matariacʉ̃ni jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca sojeri, sojeri cʉticajʉ. Muiju ĩ jiadojʉa idia soje, ĩ rocasãtojʉa idia soje, varujʉare idia soje, gajejacatʉa varujʉare idia soje ñacajʉ ti. Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnana ĩna ñamasiriarã cõrone ñaro bajicajʉ. To bajiri, tocãrãca sojene ĩna vãme ucatu ecoria sojeri ñacajʉ. To bajicõari, tocãrãca sojere sĩgʉ̃ ángel rʉ̃gõcami. \v 14 “Ticʉ̃ni juriaquedibeticõato” yirã, gʉ̃tari jacase cũsʉoyuma. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari ñagãnibiacajʉ. To bajiri, tocãrãca gʉ̃tarijʉre, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, “Yʉ oca goticudirʉarãja” ĩ yicõacana vãme ucature tuyacajʉ. \p \v 15 Ángel yʉ rãca ñagõcacʉ, macare ĩ cõĩaroti orone quẽnoriʉre cʉocami. Ti macare, matariacʉ̃nire, sojerire quẽne ĩ cõĩaroti ñacajʉ tiʉ. \v 16 Ĩ cõĩajama, ti maca eyase, ti maca ʉ̃mʉase quẽne, cojoro cõrone ñacajʉ. Ĩ cõĩajama, dos mil doscientos kilómetros cõro ñacajʉ eyase, ʉ̃mʉase quẽne. \v 17 Ti maca matariacʉ̃ni ĩ cõĩajama, sesenta y cinco metros ʉ̃mʉaricʉ̃ni ñacajʉ. Masa ĩna cõĩarore bajirone cõĩacami ángel. \p \v 18 Ti maca matariacʉ̃nire, gʉ̃tari jaspe vãme cʉtise rãca quẽnoriacʉ̃ni ñacajʉ. To bajicõari, orone quẽnoria maca ñacajʉ ti maca. Ẽo sojeri ʉeri manire ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maca. \v 19 Ti maca matariacʉ̃nire ĩna cũsʉoriari jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca gʉ̃tari jacase tʉre, “Quẽnaro ruyuato” yirã, gʉ̃ta jairo vaja cʉtire cũñuma. Gʉ̃ta ñasʉorica, jaspe vãme cʉticajʉ. Beroaga, zafiro vãme cʉticajʉ. Beroaga, ágata vãme cʉticajʉ. Beroaga, esmeralda vãme cʉticajʉ. \v 20 Beroaga, ónice vãme cʉtirica ñacajʉ. Beroaga, cornalina vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisólito vãme cʉticajʉ. Beroaga, berilo vãme cʉticajʉ. Beroaga, topacio vãme cʉticajʉ. Beroaga, crisoprasa vãme cʉticajʉ. Beroaga, jacinto vãme cʉticajʉ. Tʉsarica, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñacajʉ amatista vãme cʉtirica. \v 21 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca ñarisojeri perla vãme cʉtisene quẽnoria sojeri ñacajʉ. Tocãrãca sojene perla vãme cʉtia rãca quẽnoria sojeri ñacajʉ. Ti maca gʉdareco ñavati maare, orone quẽnoria maa ñacajʉ. To bajicõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro ruyucajʉ ti maa. \p \v 22 Diore rʉ̃cʉbʉoriavire ĩabʉjabeticajʉ yʉ, ti macare. Jẽre ti macane mani ʉjʉ, Dios, ñajediro masijeogʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriavire bajiro ĩna bajicõajare, ĩnare rʉ̃cʉbʉocama ti macana jediro. To bajiri, gaje vi ĩnare rʉ̃cʉbʉorotivi bojabeticajʉ ti maca. \v 23 To bajicõari, Dios ĩ ñarimaca ti ñajare, ĩ bususe rãca busucajʉ ti maca. To bajicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ ĩre bajirone ĩ busurẽmojare, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe, ñamiagʉ ĩ bususe quẽne bojabeticajʉ ti maca. \v 24 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, masa rãca Dios ĩ ñajare, ĩre masijedirona ñacama. To bajicõari, “Mʉ sʉorine ñamasurã ñadicajʉ yʉa”, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorona ñacama. \v 25 Ti maca matariacʉ̃ni ñarisojeri rẽtiaroti ti manijare, jãnariasojeri ñacõa ñaroti ñacajʉ. \v 26 Mame macarʉcʉro ĩ vasoaro bero, ĩna cʉose jairo vaja cʉtise juadicõari, Diore ĩsicama ĩna, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. \v 27 To bajicõari, \p —Dios ĩ ĩatese, rojosere juavabetirʉarãma ti macajʉre. Rojose yirã, socarimasa quẽne, ti macare sãjabetirʉarãma ĩna quẽne —yigoticami ángel. —Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ yatutijʉ, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” yiucatu ecoriarã rĩne sãjamasirʉarãma —yigoticami ángel. \c 22 \p \v 1 Tire yʉre ĩ ĩoro bero, quẽna riaga oco ʉeri maniya catirũgũrotiayere oco cʉtiyare yʉre ĩocami ángel. Tiya, ʉeri mani botise oco cʉticõari, ẽo sojeri ĩarẽtoburiarore bajiro quẽnaro ruyurisa ñacajʉ tiya. Dios, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉ jode cʉticajʉ tiya riaga. \v 2 Ti maca ñari maa gʉdarecore ñacajʉ tiya. Tiya veca ñaricʉ riagare jʉajacatʉajʉne saari cʉticõari catirũgũrotiayere rica cʉtiricʉ ñacajʉ. Tocãrãcarodorine rica cʉtirũgũroti ñacajʉ tiʉ. To bajiri cojo cʉ̃mare, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarorãcaji rica cʉtirũgũroti ñacajʉ. Tiʉ jũ quẽne, “Jʉaji rijabeticõato” yirã, masare ĩna ʉco yiroti ñacajʉ. \v 3 Ti macajʉ Dios ĩ ĩatese maniroti ñacajʉ. Ñajediro quẽnase rĩne ñarũgũroti ñacajʉ. Ti macajʉ Dios, to yicõari, oveja macʉre bajiro rijabosacacʉ rãca rotirã ĩna rujiri cũmuro ñaroti ñacajʉ. Ti macana jediro Dios ĩ bojasere yirã ĩre rʉ̃cʉbʉorona ñacama. \v 4 Adi macarʉcʉrojʉ Diore ĩabetirũgũriarã ñaboarine, tojʉrema ĩre ĩarona ñacama. To yicõari, Dios vãme ĩna riovecarijʉre ucatu ecorona ñacama. \v 5 Tojʉ ñami maniroti ñacajʉ. Ti macana sĩabusuore bojamena ñarona ñacama. Mani ʉjʉ, Dios ĩ bususe rãca busuroti ñacajʉ, ti macare. To bajiri, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere bojamena ñarona ñacama. To bajicõari, Diorãca roticõa ñarũgũrona ñacama. \s1 “Yoaro mene vadirʉcʉja yʉ quẽna”, Jesús ĩ yire queti \p \v 6 Bero, quẽna ado bajiro yʉre goticami ángel: \p —Jediro mʉ ĩase, to yicõari, mʉre yʉ gotise, riojo gotise ñaja. Mʉre yʉ gotirore bajirone bajirʉaroja. Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna gotirẽtomasire ʉjomasir'i ñaami mani ʉjʉ Dios mʉre yʉ ĩosere rotigʉ —yʉre yigoticami ángel. \p \v 7 Gajeye ado bajiro yʉre goticami ángel: \p —Ado bajiro gotiami Jesús: “Yoaro mene varʉcʉja yʉ” yigotiami. To bajiri, adi quetire Dios ĩ cõarere cʉdirã, quẽnase bʉjarona ñarãma —yʉre yigoticami ángel. \p \v 8 Yʉ ñaja Juan, adi quetire ucagʉ. Jediro yʉre bajiĩocatire ĩacõari, ángel ĩ goticati ñaro cõrone ajicajʉ yʉ. Tire yʉ ajiro bero, yʉre ĩocacʉ ángel rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejarũjũcajʉ yʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. \v 9 To bajiro yʉ bajirone, ado bajiro yʉre yicami ángel: \p —To bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Yʉ quẽne, mʉre bajirone Dios ĩ bojasere yigʉ ñaja. Diore gotirẽtobosarãre, to yicõari, adi paperatuti ucare ajitirʉ̃nʉronare bajirone bajigʉ ñaja yʉ quẽne. To bajiri, Diore mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Diojʉare to bajiro mʉ rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja —yʉre yigoticami ángel. \p \v 10 Gajeye ado bajiro yʉre goticami: \p —Ti oca mʉ ucasere no bojarone tire yiyayiobeja, bero bajiroti ti cõñajare. \v 11 To bajiroti mojoroaca ti cõñajare, masa ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñato. Rojose tʉoĩacõari yirũgũrãma, to bajirone yicõa ñato. To yicõari, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã quẽne, ĩ ĩavariquẽnase rĩne yicõa ñato —yʉre yigoticami ángel. \p \v 12 To yicõa, quẽna Jesús ĩ gotisere yʉre goticami ángel: \p —“Riojo ñamasusere gotiaja yʉ. Yoaro mene varʉcʉja yʉ quẽna. Ĩna tʉjʉ ejacõari, ĩna yirere masigʉ̃ ñari, ‘Quẽnase bʉjarã, rojose tãmʉorã, bajirʉarãja mʉa’ ĩnare yirʉcʉja yʉ. \v 13 Alfa, omega ñaja yʉ. Alfa yʉ yijama, ‘Ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñacajʉ yʉ. To bajicõari, omega yʉ yijama, ñajediro ti yayiro berojʉ quẽne ñacõa ñarũgũrʉcʉja’ yigʉ yaja yʉ”, yigotiami Jesús —yʉre yigoticami ángel. \p \v 14 Quẽna ado bajiro yʉre goticami: \p —“Rojose yʉa yirere yʉare masiriobosacõañumi Cristo” yitʉoĩarã rĩne ñaama yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye ricare barona. To bajiri ĩna ñaama ti maca sojerire sãjamasirona. To bajirona ñari, variquẽnato ĩna. \v 15 Adocãrãca vãme rojose yirã ñaama ti macare sãjabetirona: Gãjerãre rojarã, Dios ĩ bojabetire yirã, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro gãmerã ajeriarã cʉtirã, sĩarimasa quẽne, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne sãjabetirʉarãma. To yicõari, socase yirã quẽne sãjabetirʉarãma ti macare —yʉre yigoticami ángel. \p \v 16 To yicõari, gajeye Jesús ĩ gotisere gotigʉ, ado bajiro goticami ángel: \p —“‘Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ti oca gotiato ĩ’ yigʉ, ángel vãme cʉtigʉre cõamʉ yʉ. Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. Busuriñoco, busuroto rĩjoro ĩ busumʉjadore bajiro bajirocʉ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajisere ĩacõari, ‘Mame macarʉcʉro Dios ĩ vasoaroti ejacoajʉ’, yimasirʉarãma masa”, yigotiami Jesús —yigoticami ángel. \p \v 17 Oveja macʉre bajiro rijabosacacʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajicõari, mani rãcagʉ Esp'iritu Santo quẽne, ado bajiro Jesúre sẽniaja mani: \p —Yʉa tʉjʉ vayá quẽna —ĩre yaja mani. \p Gãjerã adi queti yʉ ucasere ajirã quẽne, \p —Yʉa tʉjʉ vayá —Jesúre yirʉarãma. \p Jesújʉa quẽne, \p —Yʉre sẽniña —yigʉmi, ĩre masirʉarãre. \p Bʉto oco idirʉarãre bajiro ĩre masirʉarã, ĩre ĩna sẽnijama, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉmi. Dios ĩ bojabetire mani yiboajaquẽne, rojose mani yisere manire vaja yibosayumi Jesús. \p \v 18 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, adi quetire ajirãre ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: No bojarã adi queti yʉ ucasere ti gotiro bajiro me ĩna ucarẽmojama, “Rojose tãmʉorʉarãma” ángel yʉre ĩ yigotirore bajirone rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \v 19 Adi queti ti gotise, “Socase ñaja” yitʉoĩagʉ̃re, “Socagʉ ñaami. Yʉ tʉ ñarocʉ me ñaami”, ĩre yiĩarʉcʉmi Dios. To ĩ yijare, yucʉ́ caticõa ñarũgũrotiaye rica cʉtiʉ ricare ĩ baborotire ĩre barotibetirʉcʉmi Dios. To bajicõari, Dios ĩ ñarimacare sãjabetirʉcʉmi. \p \v 20 Adi quetire gotigʉ, ado bajiro gotiami: \p —Yʉ gotirore bajirone yigʉ, yoaro mene tudivadirʉcʉja —yami. \p To ĩ yirone, \p —To bajirone bajiato. Yoaro mene tudivayá, yʉ ʉjʉ —ĩre yaja yʉ. \p \v 21 Mani ʉjʉ, Jesús, mani jedirore quẽnaro yato. \p To cõrone ñaja.