\id PHP - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h FILIPENSES \toc1 Carta de San Pablo a los Filipenses \toc2 Filipenses \toc3 Flp \mt2 Carta de San Pablo a los \mt1 FILIPENSES \c 1 \s1 Filipos macanare, Pablo, Timoteo rãca ñacõari, ĩ quẽnarotire \p \v 1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, Filipos macana? Yʉ, Pablo, yʉ baba Timoteo rãca adi papera mʉare ucaja yʉa. Jesucristo ĩ bojasere yirã ñaja yʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre mʉare ũmato ñarãre, ĩnare moabosarimasare quẽne, to yicõari, mʉa jedirore quẽnarotiaja yʉa. \v 2 Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. \s1 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore Pablo ĩ yire queti \p \v 3 Tocãrãcajine mʉare tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉ. \v 4 Tocãrãcajine Diore sẽnigʉ̃, mʉare yʉ tʉoĩajama, variquẽnarũgũaja yʉ. \v 5 Tirʉ̃mʉjʉne Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Ti ocare ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne” yirã, quẽnaro yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yicati ñajare, mʉare tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉ. \v 6 Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmosʉoyumi Dios. “To bajiro yicõa ñarũgũrʉcʉmi, ‘Jesucristo mʉare juagʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ”, yimasiaja yʉ. \v 7 Mʉare maigʉ̃ ñari, to bajiro mʉare tʉoĩaja yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gãjerãre yʉ gotimasirotire yigʉ, yʉre ejarẽmorũgũami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmorore bajiro mʉare quẽne ejarẽmorũgũgʉ̃mi, yʉre mʉa ejarẽmorotire yigʉ. To bajiro ĩ yijare, tubiberiavijʉ yʉ ñajama, yʉ ñabetijaquẽne yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. To yicõari, ʉjarãre riojo ĩnare yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre ejarẽmorũgũrãja mʉa. \v 8 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajirone bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. Bʉto mʉare yʉ maisere masiami Dios quẽne. \v 9 To bajiri, Diore sẽnigʉ̃, mʉare tʉoĩacõari, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa gãmerã mairũtuajaro ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, quẽnaro Diore masirʉarãja mʉa. To bajicõari, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaroja”, yimasirʉarãja. \v 10 Tire masirã ñari, josase ti ñaboajaquẽne, Dios ĩ bojasere yitʉjabetirʉarãja. To bajiri quẽnaro yirã mʉa ñajare, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉre, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩabetirʉcʉmi. \v 11 To bajicõari, Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã. To bajiro mʉa yirotire bojagʉ ñari, mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ, Diore. \s1 “Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñaama”, Pablo ĩ yire queti \p \v 12 Yʉ mairã, quẽna adire mʉa masisere bojaja yʉ: Yʉre ĩna tubibecũse, “Gãjerã quẽne Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna” yiro, yʉre ejarẽmoaja. To bajiri, rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Cristo ocare yʉ gotisere jãjarã ajirũgũama. \v 13 “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajare, ĩre tubibeyujarã ĩna”, yimasiama adi macagʉ ʉjʉ ya vi, coderimasa. To bajiro rĩne yijedicoaama adi macana. \v 14 “Tubibe ecogʉ ñaboarine, Pablo quẽne, Cristo yere gotimasio tʉjabeami” yitʉoĩacõari, adoana mani mairã, jãjarã, “Tire mani gotijare, rojose manire yirãma” yigüimenane, bʉtobʉsa Cristo ocare gotimasioama ĩna quẽne. \p \v 15 Gãjerãma, “Cristo ocare yʉ gotimasiojama, jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yitʉoĩacõari gotirãma. To bajiro yirã ñari, “Quẽnaro gotimasiobeami Pablo. Riojo mʉare gotimasioaja yʉama”, yigotirãma. Gãjerãjʉama, rojose tʉoĩamenane, jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarotire bojarã ñari, gotirãma. \v 16 “Cristo ocare Pablo ĩ gotimasiorotire bajiro yigʉ, tubiberivijʉ ĩ ñasere bojayumi Dios”, yimasirã ñarãma. To bajiri, yʉre mairã ñari, Cristo ocare gotimasiorãma ĩna quẽne. \v 17 Gãjerãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiosere ĩajũnisinirã ñari, “Pablore ĩna ĩavariquẽnaro rẽtoro manire ĩavariquẽnato masa” yitʉoĩarã, Cristo ocare gotimasiorãma. To bajicõari, “ ‘Ĩna gotimasiosere quẽnaro ajivariquẽnaama masa’ ĩna yigotisere ajicõari, ‘Rojose bajiyuma yʉre ajitirʉ̃nʉboacana’ yisʉtiritiato Pablo” yirã, gotirũgũboarãma. \v 18 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, no yibeaja yʉre. “Sʉtiritiato Pablo” yirã ñaboarine, Cristo ocare gotimasiorã ñarãma ĩna quẽne. To ĩna yijare, bʉto variquẽnaja yʉ. \p \v 19 Gajeyere quẽne tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉ: Diore, yʉre mʉa sẽnibosarũgũsere, to yicõari, Jesucristo ĩ cõar'i, Esp'iritu Santo yʉre ĩ ejarẽmorũgũsere quẽne masiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yʉ tãmʉose, to cõrone tãmʉo tʉjarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩa variquẽnaja yʉ. \v 20 Berojʉ, Jesucristo ĩ ĩaro rĩjoro, yʉ yirere ĩre gotibojonerʉabeaja yʉ. Cristo yʉre ĩ ejarẽmosere tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ ocare riojo gotimasiorũgũaja yʉ. Tubiberiavijʉ ñagʉ̃re yʉre ĩna bujama, yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, no yibeaja yʉre. Cristore yʉ tʉoĩavariquẽnarore bajiro ĩna quẽne, ĩna tʉoĩasejʉare bojaja yʉ. Tijʉa ñaja ñamasuse. \v 21 To bajiri, yʉre ĩna bucõajama, ñajediro yʉ yirũgũrore bajiro yicõa ñarʉcʉja, “Cristore quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ. Yʉre ĩna sĩacõajaquẽne, rẽtoro yʉre quẽnarʉaroja. To cõrojʉma, Cristo tʉjʉ quẽnaro ñacõarũgũrʉcʉja yʉ. \v 22 To bajiboarine, yʉre ĩna bucõajama, yʉ gotimasiose sʉorine jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩarotire bojaja yʉ. Yʉ caticõa ñarotire quẽne bojaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Jʉa vãmejʉne quẽnacõaja yʉre. \v 23 To bajiri, jʉa vãmejʉne bojacõagʉ̃ ñari, no yimasibeaja. “Cristo rãca yʉ ñarotijʉa ñaja rẽtoro quẽnase” yʉ yitʉoĩajama, “Yʉre sĩacõato ĩna”, yitʉoĩarũgũaja yʉ. \v 24 Quẽna gaje vãme yʉ tʉoĩajama, mʉare yʉ gotimasioroti ti rʉyajare, mʉare gotimasiocõa ñarʉaja yʉ. \v 25 “To bajirone bajirʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉcõari mʉa variquẽnarotire yigʉ, mʉa rãca yʉ ñarotire bojaja yʉ. \v 26 To bajiri quẽna mʉa rãca yʉ ñacudisere variquẽnarʉarãja mʉa. To bajicõari, rojose yʉ tãmʉoro Cristo yʉre ĩ yirẽtobosarere masicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa. \p \v 27 Cristo oca ti gotirore bajiro mʉa cʉdirotijʉa ñaja ñamasuse. Mʉa tʉjʉ yʉ vajama, yʉ vabetijaquẽne, ado bajiro mʉa yisere ajirʉaja yʉ: “Cristo ocare ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaama ĩna. To yicõari, ‘Cristore ajitirʉ̃nʉato gãjerã quẽne’ yirã, ĩ ocare tocãrãcarʉ̃mʉne gotimasioama ĩna” yʉre ĩna yigotisere ajirʉaja yʉ. \v 28 To yicõari, “Ĩnare ĩaterãre quẽne güimenane Cristo ocare gotimasiorũgũama” yʉre ĩna yigotisere quẽne ajirʉaja yʉ. Mʉare ĩaterãjʉama, ĩnare güimenane mʉa gotimasiocõa ñasere ĩacõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. To bajiboarine, mʉajʉama, “Rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãja mʉa, ĩnare güibetiriarã ñari. \v 29 Rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare güimenane, Cristo oca ti gotirore bajiro goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare. Mʉare ĩamaicõari, ĩ yarã mʉa ñarotire mʉare yiyumi Dios, “Yʉ macʉre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉo ñato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoboarine, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ yiyumi. \v 30 Rojose yʉ tãmʉocatore bajiro rojose tãmʉorãja mʉa quẽne. “Adirʉ̃mʉri quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñagʉ̃mi Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa. \c 2 \s1 “Ñamasugʉ̃ ñaboarine, ‘Ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yibesumi Cristo”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽnaro ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. Esp'iritu Santo quẽne mʉa rãca ĩ ñajare, gãmerã ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorãja mʉa. \v 2 To bajiri ado bajiro mʉa bajirotire bojaja yʉ: “Quẽnaro variquẽnato Pablo” yirã, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaña mʉa. Mʉa rãcana ñajedirore cojoro cõro gãmerã ĩamaiña. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Cristo ĩ bojarore bajiro yirũgũña. \v 3 Gãjerã ĩna yisere ĩacõari, “Manijʉa, ĩna rẽtoro yimasirãja”, yitʉoĩabesa mʉa. “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa. “Ĩnajʉa ñarãma yʉa rẽtoro ñamasurã” yitʉoĩacõari, ĩnare quẽnaro rʉ̃cʉbʉorũgũña. \v 4 Quẽnaro mʉa ñaroti rĩne tʉoĩabesa. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũña. \p \v 5 Ado bajiro Jesucristo ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩaroti ñaja mʉare: \q1 \v 6 Õ vecajʉ ñagʉ̃, Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, adigodojʉ vagʉ, “Ĩre bajiro bajicõa ñarʉcʉja yʉ”, yibesuju Cristo. \q1 \v 7 Diore bajiro bajigʉ ñaboarine, “Yʉ jacʉ ĩ bojasere yirʉ, ñamasugʉ̃re bajiro ñabetirʉcʉja” yitʉoĩacõari, manire bajirone ruyuayuju Cristo. \q1 \v 8 Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yigʉ ñari, ñamasugʉ̃re bajiro me ñacoasumi. To bajiro bajigʉ ñari, rojose yirãre ĩna sĩarore bajiro yucʉ́tẽrojʉ jaju sĩaecoyumi Cristo. \q1 \v 9 To bajiri, “Gãjerãre masa ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñato” yigʉ, ĩre catioyuju Dios. To yicõari, “Ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ”, ĩre yiyuju Dios. \q1 \v 10 To bajiro ĩre yiyuju Dios, õ vecana, adigodoana jediro, rijariarã quẽne, ĩ macʉ Jesús vãmere ajicõari, mani yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. \q1 \v 11 To bajicõari, “Jesucristo ñaami ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yijedirʉarãja mani. To bajiro mani yijama, mani jacʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani. \s1 “Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdiriarore bajiro ĩre cʉdicõa ñarũgũroti ñaja manire quẽne”, Pablo ĩ yire queti \p \v 12 To bajiri, yʉ mairã, Cristo, ĩ jacʉre ĩ cʉdirũgũriarore bajiro cʉdiroti ñaja manire quẽne. Mʉa tʉjʉ ñacõari, Cristo ocare mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajicajʉ mʉa. To bajiri, yucʉre quẽne mʉare yʉ goticõasere bʉtobʉsa Cristo ocare mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaja yʉ. Rojose mʉa yisere Dios ĩ yirẽtobosariarã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja mʉare. \v 13 “Yʉ bojasere yirʉa tʉoĩacõari, yato” yigʉ, manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios. \p \v 14 Tocãrãcajine mʉa moare cʉtisere mʉa yijama, gãmerã ñagõjaimenane, variquẽnase rãca yirũgũña mʉa. \v 15-16 To bajiro yirũgũña, “‘Rojose yirã ñaama ĩna’ gãjerã manire yibeticõato” yirã. To bajiri, rojose yirã ĩna ĩaro rĩjoro, quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, “Yʉ tʉjʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja” Dios ĩ yirere ĩnare gotimasiorũgũña, “Tire masicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ bʉto mʉare variquẽnarʉcʉja yʉ. “Yʉ gotimasiocatore bajirone yirã ñaama ĩna”, ĩre yivariquẽnarʉcʉja yʉ, mʉare. \v 17-18 Jẽre Diore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro yicõa ñarãja mʉa. Mʉare bajirone yʉ quẽne Dios ocare yʉ ajitirʉ̃nʉjare, romano masa yʉre ĩna sĩarotire yʉ tʉoĩajama, sʉtiritiboarine, Dios ocare mʉare yʉ gotimasiocatijʉare variquẽnaja yʉ. To bajirone tʉoĩavariquẽnaroti ñaja, mʉare quẽne, mʉare yʉ gotimasiocatire. \s1 Timoteore, Epafrodito vãme cʉtigʉre quẽne Filipos macajʉ Pablo ĩ cõarʉa tʉoĩare queti \p \v 19 Mʉa tʉjʉ Timoteo ĩ varotire, mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, yoaro mene ĩre cõarʉcʉja yʉ, mʉa ñase quetire ajivariquẽnarʉ. \v 20 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mʉare yʉ mairore bajiro tʉoĩagʉ̃. \v 21 Gãjerãma, quẽnaro ĩna ñaroti rĩne tʉoĩarã ñaama. Jesucristo ĩ bojasere ĩna yirotire tʉoĩabeama ĩna. \v 22 “Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñacami Timoteo”, ĩre yimasirãja mʉa. “Ĩ macʉre bajiro Pablore quẽnaro ejarẽmocami, ‘Jãjarãbʉsa, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yigʉ”, ĩre yimasirãja mʉa. \v 23 To bajiri, tubiberiavijʉ yʉ ñaro yʉre ĩna yirotire masicõari, ĩ rãca mʉare queti cõarʉcʉja yʉ. \v 24 Tire mʉare gotiboarine, “Mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yʉ bajijama, yʉ quẽne ĩ rãca mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. \p \v 25 Yʉre ĩ ejarẽmorotire yirã, mʉa cõar'i mani maigʉ̃, Epafroditore, mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ. Ĩ quẽne, Cristo ocare riojo gotigʉ ñari, yʉre bajirone rojose tãmʉorũgũami. \v 26 Mʉa ñajedirore bʉto ĩarʉami. To bajicõari, ĩ rijacati quetire mʉa ajirere tʉoĩarejaiami. \v 27 Socase mere ajiriarãja mʉa. To bajirone bajicami. Bajirocacoarocʉre bajirojʉ bajicami. To bajiboarine, ĩre ĩamaicõari, ĩre catiocami Dios. To bajiro ĩ yijama, bʉtobʉsa yʉ sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, ĩre catiocami Dios. \v 28 To bajiri mʉa tʉjʉ ĩre tʉocõagʉ̃ yaja yʉ, catiquẽnagʉ̃ ĩ ñasere mʉa ĩavariquẽnarotire yigʉ. Mʉa tʉjʉ ĩre yʉ tʉocõajama, yʉ quẽne tʉoĩarejaibetibʉsarʉcʉja yʉ. \v 29-30 Cristo oca yʉ gotimasiosere yʉre ejarẽmobeaja mʉa, sõjʉ ñarã ñari. “Ĩre gotirẽmoato” yirã, mʉa cõar'i quẽne Cristo ocare gotimasiorũgũami. To bajiro yicudigʉne, bʉto rijaye jairo ti ñajare, rijacoabocami. To bajiro bajicacʉ ñaboarine, ĩ caticõajare, mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, variquẽnase rãca ĩre sẽnirʉarãja mʉa. Ĩre bajiro Cristo ocare goticudirãre quẽne, quẽnaro ĩnare yiya. \c 3 \s1 “Cristore mani ajitirʉ̃nʉse ñaja ñamasuse”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Jesucristo yarã ñari, variquẽnaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucacatire tudiucaja yʉ. To bajiro mʉare yʉ yicõa ñajama, “Gãjerã socase ĩna gotisere ajiroma” yigʉ, yaja. \v 2 Cristo ocare ricati gotimasiorãre roori ñaña mʉa. Ĩna ñarãma rojose ũmato yirorã. “Dios ĩ ĩamairã mani ñarʉajama, circuncisión yiroti ñaja”, yisocarãma ĩna. \v 3 Circuncisión yiecorã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ ĩamairã me ñarãma ĩna. Manijʉama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉoaja mani. To yicõari, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã mani ñajare, Dios ĩ ĩamairã ñaja”, yitʉoĩa variquẽnaja mani. \v 4 Mani ñicʉa ĩna yimasirere ĩna tʉoĩarore bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, “Ĩna rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩaroti ñaboroja. Ĩna tʉoĩasere bajiro yʉ quẽne yʉ tʉoĩajama, ado bajise bajiroja: \v 5 “Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yigʉ ñato” yirã, cojomo cõro gaje ãmo idia jẽnituarirʉ̃mʉri yʉ ruyuaro bero, circuncisión yʉre yiyuma ĩna. To bajiri, jud'io masʉ ñari, Benjam'in ñamasir'i ya jũnagʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉ ñasʉor'i ñamasiñuju Abraham. Yʉ ñicʉa, jud'io masa ñacoayuma ĩna. To bajiri, jud'io masa rĩne gãmerã manajo cʉticõari ĩna macʉ cʉtir'i ñari, jud'io masʉ masu ñaja yʉ. To bajicõari, fariseo yere tʉoĩagʉ̃ ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñaboacajʉ yʉ maji. \v 6 “Ado bajiro yʉ yisere bojagʉmi Dios” yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca yirũgũboacajʉ yʉ. To bajise tʉoĩagʉ̃ ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrãma, mani ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro yimenama” yitʉoĩacõari, bʉto rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire quẽnaro cʉdigʉ yʉ ñajare, “Adi vãme yibeami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃ manicami. \p \v 7-9 Yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yisere, “Ñamasuse ñaroja”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ maji. Adirʉ̃mʉrirema, Cristore ajitirʉ̃nʉca yigʉ, “Vaja maja”, yitʉoĩacõaja yʉ. To bajiri, yucʉrema, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yʉ yiboacatire yitʉjacõacajʉ. “‘Rojose yʉ yisere masirioato Dios’ yigʉ, yʉre rijabosayumi Cristo”, yitʉoĩaja yʉ, adirʉ̃mʉrirema. To bajiri, “‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩaja yʉ. \v 10 “Cristo ĩ ejarẽmorã rĩne ñaama Dios ĩ ĩavariquẽnarã” yitʉoĩacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, bʉtobʉsa ĩre masirũtuarʉaja yʉ. Tire yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ rijato bero, tudicaticõari, ĩ masise rãca ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmo ñagʉ̃mi. Tire, ĩ masise rãca ĩ bojase rĩne yigʉ ñarʉaja yʉ. To yicõari, ĩ jacʉre cʉdirʉagʉ ñari, Cristo, rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro rojose tãmʉorʉaja yʉ quẽne. To bajiro bajigʉ, yucʉ́tẽrojʉre ĩre ĩna sĩariarore bajiro yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, quẽnarʉaroja. \v 11 To bajiro bajirocʉ yʉ ñajama, yʉ rijato bero, yʉre quẽne catiorʉcʉmi Dios. \s1 “Quẽnase rĩne yirã ñarãsa mani”, Pablo ĩ yire queti \p \v 12 “Jediro masigʉ̃ ñari, quẽnase rĩne yigʉ ñaja”, yimasibeaja yʉ. To bajiboarine, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉcʉja” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñato” yigʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉ”, yʉre yicami Jesucristo. \v 13 Quẽnaro ajiya, yʉ mairã. “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yigʉ ñaja yʉ”, yimasibeaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ yʉ yirũgũcatire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉ. Tire tʉoĩabecʉne, quẽnaro yʉ yirotijʉare tʉoĩarũgũaja. \v 14 “Dios tʉjʉ yʉ ejaro, quẽnaro yʉ yise vaja quẽnaro yʉre yato ĩ” yigʉ, to bajiro rĩne yirũgũaja yʉ. Ĩ tʉjʉ mani ejaro, quẽnaro mani yise vaja, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yiyuju Dios, quẽnase rĩne yirã mani ñarotire yigʉ. \p \v 15 To bajiri yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũroti ñaja mʉare quẽne, quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, cojo vãme ricati mʉa tʉoĩajama, quẽnaro mʉa masirotire yirʉcʉmi Dios. \v 16 Dios ĩ bojasere masijeobetiboarine, mani ajimasiro cõro mani yicõa ñajama, quẽnarʉaroja. \p \v 17 To bajiri, yʉ bajiñarũgũcatore bajiro bajiñaña, mʉa quẽne. \v 18 Gãjerãjʉama, quẽnasere yibetirũgũama. To bajiro ĩna bajise cojoji me mʉare gotirũgũcajʉ yʉ. Quẽna ĩna bajisere tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ, bʉto sʉtiritiaja yʉ. To bajiro ĩna bajicõa ñajama, “Cristo ĩ rijabosare vaja maja” yirãre bajiro bajicõa ñarãma. \v 19 To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Dios ĩ bojasere yimena ñari, ĩna masu ĩna bojase rĩne yirã ñaama. To bajicõari, rojose ĩna yijama, bojonemenane, tire gotivariquẽnarãma. Adigodoaye rĩne tʉoĩarũgũrãma. \v 20 Manijʉama, õ vecajʉ Dios tʉjʉ varona ñaja. Ĩ ñarojʉ ñaja mani ñarũgũrotijʉ. To bajiri tijʉare tʉoĩarũgũaja mani. To yicõari, “Õ vecajʉ ñagʉ̃, vadicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani varotire manire yirẽtobosarʉcʉmi mani ʉjʉ Jesucristo”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja mani. \v 21 To bajiro bajigʉne, quẽnarirujʉ ĩ rujʉ cʉtirore bajirone manire quẽne vasoarʉcʉmi, adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃ ñari. \c 4 \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, variquẽnacõa ñaña”, Pablo ĩ yire \p \v 1 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ yarã ñaja mʉa. Mʉare maigʉ̃ ñari, bʉto mʉare ĩarʉaja yʉ. “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarãma ĩna”, mʉare yitʉoĩavariquẽnaja yʉ. To bajiri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja. \p \v 2 Evodia vãme cʉtigore, S'intique vãme cʉtigore quẽne, mʉare gotigʉ yaja. Mʉa jʉarã, mani ʉjʉ yarã ñari, sĩgõre bajiro tʉoĩaña mʉa. \v 3 Toagʉ, yʉre quẽnaro baba cʉticacʉjʉare, “Ado bajiro yʉre yibosaya”, mʉre yisẽniaja yʉ: Ĩna, rõmia jʉarãre, “Gãmerã oca quẽnoato” yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ. To yʉ ñaro, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere yʉ gotimasiorotire yirã, yʉre quẽnaro ejarẽmorũgũcama ĩna. Clemente, ĩ babarã quẽne yʉre ejarẽmorũgũcama. Yʉre ejarẽmocanare, “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiatutijʉ ucatuecorã ñarãma. \p \v 4 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, tocãrãcajine ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũña mʉa. \v 5 Rʉ̃cʉbʉose rãca gãjerãre quẽnaro yirũgũña mʉa, “ ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’, gãjerã mʉare yiĩato” yirã. Mani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti, mojoroaca rʉyaja. \p \v 6 Ñiejʉare mʉa tʉoĩarejaisere bojabeaja yʉ. Tocãrãcajine rojose mʉa tãmʉojama, “Rojose yʉa tãmʉosere yirẽtobosaya” yirã, Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja. To yicõari, mʉare ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũña. \v 7 To bajiro mʉa yijama, mʉa variquẽnarotire yirẽmorʉcʉmi Dios. To bajiri, Jesucristo mʉare quẽnaro ĩ ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, variquẽnacõa ñarʉarãja. Tire ajimasibetirʉarãma Jesúre ajitirʉ̃nʉmena. \s1 “Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña”, Pablo ĩ yire queti \p \v 8 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare gotitʉsaja yʉ: Quẽnase rĩne tʉoĩarũgũña. Rʉ̃cʉbʉore queti, quẽnaro yire queti, maire queti, to yicõari, masa quẽne ĩna ajivariquẽnase queti tʉoĩarũgũña. To yicõari, “Quẽnase ñaja” Dios ĩ yisere quẽne tʉoĩarũgũña. \p \v 9 Mʉare yʉ gotimasiocatore bajirone yirũgũña. Yʉre mʉa ajicatire, mʉa ĩacatire quẽne to bajirone yicõa ñaña. To bajiro mʉa yijama, variquẽnase manire cõagʉ̃, Dios, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. \s1 Filipos macana, ĩre gãjoa ĩna ĩsirere Pablo ĩ gotivariquẽnare \p \v 10 Yʉre tʉoĩacõari, yʉ bojasere yʉre cõañuja mʉa quẽna. To bajiri bʉto variquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani ʉjʉre, Diore yaja yʉ. Yoaro yʉre mʉa cõabetiboajaquẽne, “Cõarʉaboarine cõamasimena bajirãma”, mʉare yitʉoĩacajʉ yʉ. \v 11 “Yʉ cʉorʉa tʉoĩase jediro cʉorʉaja yʉ” yigʉ me yaja. Jairo yʉ cʉojama, yʉ cʉobetijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. \v 12 Cojojirema maioro yʉ bajijama, yʉ bajibetijaquẽne, variquẽnarũgũaja yʉ. Bare ti ñajama, ti manijaquẽne, variquẽnacõa ñaja. \v 13 To bajiro yʉ bajise jedirore yʉre ejarẽmorũgũami Cristo. \v 14 To bajiro yʉre ĩ ejarẽmoboajaquẽne, gãjoa yʉre mʉa cõase sʉorine yʉre ejarẽmoñuja mʉa. \p \v 15 Macedonia sitajʉ Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti gotimasiocudi gajanocõari, quẽna gajerojʉ yʉ vato, mʉa, Filipos macana rĩne gãjoa juarẽocõari, yʉre cõañuja mʉa. Gãjerãma, yʉ gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, yʉre cõabesuma ĩna. \v 16 Rĩjorojʉ quẽne Tesalónica macajʉ ñagʉ̃, ñie cʉobecʉ yʉ bajiro, cojoji me gãjoa yʉre cõañuja mʉa. \v 17 “Quẽna gajeye yʉre cõato” yigʉ me, to bajise mʉare yaja yʉ. “Yʉre mʉa yirore bajirone gãjerãre quẽne mʉa yicõa ñajama, rẽtobʉsaro quẽnase mʉare cõato Dios” yigʉ yaja. \v 18 Mʉa cõariaro cõrone yʉre ĩsicami Epafrodito. Yʉ cʉorʉa tʉoĩacati rẽtobʉsaro cõañuja mʉa. Yʉre quẽnaro mʉa yicatire ĩavariquẽnarimi Dios. \v 19 Ĩ ñaami mani ʉjʉ, ñajediro quẽnase cʉogʉ. To bajicõari, ĩ macʉ yarã mʉa ñajare, mʉa cʉorʉa tʉoĩase jediro mʉare cõarʉcʉmi. \v 20 Quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉo variquẽnarũgũrʉarãja mani. To bajirone bajiato. \s1 Pablo, ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 21 Toana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro quẽnato ĩna. Yʉ rãcana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare quẽnaroticõaama. \v 22 Adoana, Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, mʉare quẽnaroticõaama. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Roma macagʉ ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa quẽne mʉare quẽnaroticõaama. \p \v 23 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnaro mʉare yato ĩ. \p To cõro ñaja.