\id JHN - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h SAN JUAN \toc1 Evangelio según San Juan \toc2 San Juan \toc3 Jn \mt2 Evangelio según \mt1 SAN JUAN \c 1 \p \v 1 Dios macʉ Jesucristo sʉorine Diore masiama masa. Rẽmojʉne jẽre ñie manojʉrene ñacõamasiñuju Jesús, ĩ jacʉ rãcane. Jesúne, Dios ñacoadimasiñuju. \v 2 Macarʉcʉro, õ vecayere quẽne, tire Dios ĩ rujeoroto rĩjorojʉ jẽre ĩ rãcane ñacõamasiñuju ĩ macʉ. \v 3 Macarʉcʉrore, õ vecayere quẽne ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉ ĩ manone Dios ĩ rujeoroti maniboriaroja. \v 4 Mani rijato berojʉma, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsigʉ̃, ñacoadimasiñuju Dios macʉ. Ĩ jacʉ ĩ catisere ĩ macʉ ĩ ĩsise sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã yuja. \v 5 Diore ajimenajʉama, rojose yirã ñari, “Riojo ñamasusere masiaja yʉama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñaboarine, “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, Jesucristo ĩ ĩsisere masa jediro ĩna ajibetirotire yirã, yimasimenama Diore ajiterã. \p \v 6-7 Sĩgʉ̃ ñacami Juan vãme cʉtigʉ. Masare, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Ĩ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñacami. Ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios, ĩ macʉ ĩ bajiroti quetire. Ĩ bajiroti quetire ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩ macʉre masa jediro ĩna yitʉoĩarotire bojagʉ ñari, to bajiro ĩre goti rĩjoro cʉtirotiyumi Dios. \v 8-9 Riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocatima ĩ masune tʉoĩaquẽnocõari, ĩ goticati me ñacajʉ ti. Dios macʉ adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉ yejʉa ñacajʉ ti, riojo ñamasuse Juan ĩ gotimasiocati. “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ ñaami” Dios macʉre masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩre goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñacami Juanma. \p \v 10 Jesúma, adi macarʉcʉrojʉre manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõañuju ĩ. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeomasire ti ñaboajaquẽne, ĩre ĩacõari, “Ãni, Dios macʉ ñaami”, ĩre yimasibeticama ĩna, adi macarʉcʉroana masa. \v 11 Jud'io masa, “Yʉ rĩa ñaja mʉa” Dios ĩ yigoticũboariarã tʉjʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, ĩna rãca ĩ ñarũgũboajaquẽne, ĩre ĩatecama ĩna. \v 12 Ĩre ĩna ĩateboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre yʉa ajitirʉ̃nʉjare, “Yʉ rĩa ñaja mʉa”, yʉare yiĩañumi Dios. \v 13 “Jud'io masa ñari, Dios rĩa ñaja yʉa”, yimasiña manoja. Gãjerã masa quẽne, to bajiro yimasibeama. To yicõari, “Mani masune mani tʉoĩase sʉorine Dios rĩa ñaja mani”, yimasiña manoja. Ado bajirojʉa bajiaja: “‘Yʉ rĩa ñaja mʉa’ ĩ yiĩamaijare, ĩ rĩa ñacoajʉ”, yirejʉa ñaja. \p \v 14 Dios macʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari, yʉa rãca bajiñarũgũcami. Yʉare ĩamaicõari, quẽnaro yirũgũcami. To yicõari, Dios yere gotigʉ, riojo gotimasiorũgũcami. “Ĩ ñacami Dios macʉ. Sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉre bajiro ñamasugʉ̃ ñacami”, ĩre yimasiaja yʉa, ĩre ĩacana. \v 15 Ĩrene goticami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Jesús ĩ ejarone, ado bajiro masare goticami: \p —Ãnine ñaami mʉare yʉ goti rĩjoro cʉtigʉma. Ĩ bajirotire gotigʉ, ado bajiro mʉare yigotiadicajʉ yʉ: “Yʉ bero sĩgʉ̃ ejarʉcʉmi. Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacõañumi. To bajigʉ ĩ ñajare, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” mʉare yigotiadicajʉ yʉ —yicami Juan, Jesús ĩ bajirotire gotigʉ. \p \v 16 Masare maimasucõagʉ̃ ñari, mani ñajedirorene quẽnaro manire yirũgũami Dios macʉ. \v 17 Moisés ñamasir'i sʉorine masare Dios ĩ rotimasirere masire ñaja. Jesucristo sʉorine Dios manire ĩ maisejʉarema masire ñaja. Ĩ ocare quẽne, riojo ñamasusere, Jesucristo sʉorine tire masire ñaja. \v 18 Nijʉane Diore ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃, ĩ jacʉ rãcagʉ ñari, ĩ jacʉre bajirone tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ jacʉ ĩ bajisere riojo manire gotimasiocami. \s1 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesucristore ĩ goti rĩjoro cʉtibosare queti \r (Mt 3.11-12; Mr 1.7-8; Lc 3.15-17) \p \v 19 To bajiri paiare, ĩnare ejarẽmorãre quẽne cõañuma ĩna ʉjarã, Jerusalén macana. “‘¿Ñimʉ ñati mʉ?’ masare oco rãca bautizagʉre Juanre ĩre yisẽniĩama” yirã, ĩnare cõañuma. \v 20 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩasere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Juan: \p —Yʉma, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ —ĩnare yicami Juan. \p \v 21 To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩaquẽnocama ĩna: \p —¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñatique mʉ, to yijama? ¿El'ias, Diore gotirẽtobosamasir'i, gãme tudicaticõari, bajiatique mʉ? —ĩre yisẽniĩacama. \p —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna. \p To bajiro ĩ yirone, ĩre sẽniĩacama quẽna: \p —¿Mʉne ñatique Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ? —Juanre yisẽniĩacama. \p —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna. \p \v 22 To bajiro ĩ yise ñajare: \p —¿Ñimʉ ũgʉ̃jʉa ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna. —Yʉare sẽniĩaroticõarãre, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotirʉaja yʉa. ¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñaja yʉ, yatique mʉ, mʉ masune mʉ yijama? —ĩre yisẽniĩacama quẽna, Juanre, masare oco rãca bautizagʉre. \p \v 23 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicʉdicami: \p —Yʉne ñaja, yucʉ́ manojʉ masare gotimasiocudirũgũgʉ̃ma. Ado bajiro yigotirũgũaja yʉ: “Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri rojose mʉa yisere yitʉjacõari quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya, ĩre yurã”, yirũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yigotirotire jẽre tirʉ̃mʉjʉne, “To bajiro yirʉcʉmi ĩ”, yiuca rĩjoro cʉticõamasiñumi Diore ĩre gotirẽtobosarimasʉ, Isa'ias ñamasir'i —yicʉdicami Juan, ĩre sẽniĩarãre. \p \v 24 Fariseo masa ĩna cõariarã ñacama ĩna, Juanre sẽniĩacana. \v 25 Quẽna ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —To bajise yigʉ ñaboarine, Cristo me ñaboarine, El'ias ñamasir'i me ñaboarine, Diore gotirẽtobosarimasʉ “Ejarʉcʉmi” ĩna yigʉ me ñaboarine, ¿no yigʉ oco rãca masare bautizatique mʉ? —Juanre yisẽniĩacama. \p \v 26 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami: \p —Yʉma, masa rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizagʉ ñaja yʉ. To bajiboarine mani ñarigodojʉ jẽre ñagʉ̃mi, “To ñagʉ̃mi” mʉa yimasibecʉ. \v 27 Yʉ bero masare gotigʉ ñaboarine, yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare —ĩnare yicʉdicami Juan. \p \v 28 To bajiri, adi ñajediro bajicajʉ Betania vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñacajʉ Juan, masare oco rãca ĩ bautizacatiya Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ. \p \v 29 Gajerʉ̃mʉ, yʉa tʉjʉ Jesús ĩ vadone ĩre ĩacami Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩre ĩacõari ado bajiro masare yigoticami: \p —Ĩaña mʉa yuja. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ. No bojarãre “Rojose yʉ yise vaja yʉre rijabosayumi” ĩre yironare rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosarocʉ. \v 30 Ĩ yirotirene goti rĩjoro cʉtigʉ ado bajiro mʉare yigoticajʉ yʉ: “Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ gotimasioro bero gotimasiorʉcʉmi gãji” mʉare yicajʉ yʉ. “Yʉ rĩjorojʉne jẽre ñacoayumi ĩma. To bajiri yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami” mʉare yicajʉ yʉ. \v 31 Yʉ quẽne, “Ĩ ñagʉ̃mi” yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” mani yiĩamasirotire bojagʉ ñari, oco rãca masare bautizadicajʉ yʉ —yʉare yicami Juan. \p \v 32-34 Quẽna gajeye ado bajiro yʉare yigoticami: \p —Ĩre ĩaboarine, “Ĩne ñagʉ̃mi ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i”, yimasibeticajʉ yʉ maji. To bajiboarine Dios ado bajiro yʉre yi ocaruyucami ĩ, “Masare oco rãca bautizarʉcʉja mʉ” yʉre yi ocaruyucõari: “Yʉ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo, bujare bajigʉ rujiadicõari, ĩ joere rocajeorʉcʉmi. Ĩne ñarʉcʉmi, ‘Rojose ĩna yisere quẽnaro masicõari, tʉoĩavasoatĩmato ĩna’ yigʉ, Esp'iritu Santore cõarocʉ”, yʉre yi ocaruyucami Dios. To bajiro yʉre ĩ yicatore bajirone ĩamʉ yʉ yuja. To bajiri, “Dios macʉ ñaami”, yimasiaja yʉ yuja —yigoticami Juan, yʉare gotigʉ. \s1 Jesúre ĩre ajisʉyasʉoriarã queti \p \v 35 Gajerʉ̃mʉ oco rãca masare ĩ bautizacatojʉ ñacami Juan quẽna. Ĩ rãca ñacajʉ yʉa, jʉarã, ĩ buerã. \v 36 To yʉa ñaro, Jesús ĩ rẽtoato ĩre ĩacõari, ado bajiro yʉare goticami Juan: \p —Ĩaña. Ĩne ñaami Dios yʉ, oveja macʉre bajiro masare rijabosarocʉ —yʉare yicami Juan. \p \v 37 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre sʉyacajʉ yʉa yuja. \v 38 To ĩre yʉa sʉyatone, jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari, \p —¿Ñiere bojarã bajiati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami. \p To bajiro ĩ yisẽniĩarone: \p —Gotimasiorimasʉ, ¿nojʉ ñari mʉ ñaro? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa. \p \v 39 To bajiro ĩre yʉa yirone, \p —Ĩarã vayá —yʉare yicʉdicami. \p To bajiro ĩ yijare, ĩre sʉyaejacoacajʉ yʉa, ĩ ñarojʉre. Muiju ĩ rocasãroto rĩjoro ejacajʉ yʉa, tojʉre. To bajiri ĩ rãca bajiña, tojʉne cãnicoacajʉ yʉa yuja. \p \v 40 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ gotisere ajicõari, yʉ rãca Jesúre ĩre sʉyacacʉ ñacami Andrés. Simón Pedro vãme cʉtigʉ bedi ñacami. \v 41 Jesúre ĩre ĩamasicõari, guaro ĩ gagʉ Simónre ĩre jigʉ vacoacami. Ĩre bʉjacõari ado bajiro ĩre gotiyuju: \p —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, Cristo mani yitʉoĩayuñarũgũgʉ̃re ĩamʉ yʉ yuja —ĩre yiyuju Andrés. \p \v 42 To bajiro ĩre yi, yʉa cʉtojʉa ĩre jicoayumi Andrés. Simónre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Simón ñaja mʉ, Jonás macʉ. To bajiboarine Pedro vãme cʉtirʉcʉja mʉ yuja —Simónre ĩre yicami Jesús. (Gʉ̃ta yire ũni ñaja ti, “Pedro” yire.) \p \v 43 Gajerʉ̃mʉ Galilea vãme cʉti sitajʉare yʉare ũmato vacami Jesús. To bajiri tojʉre ejacõari, Felipe vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacami yuja. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Yʉ rãca vayá. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —ĩre yicami. \p \v 44 Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Ti macanane ñacama Pedro, ĩ bedi Andrés quẽne. \v 45 Jesúre ĩamasicõari, Natanael vãme cʉtigʉre ĩre gotigʉ vacoacami Felipe. Ĩre bʉjacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju ĩ: \p —“Bajirʉcʉmi” Moisés ñamasir'i ĩ yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Diore ĩre gotirẽtobosarimasa quẽne, “To bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'ire ĩamʉ yʉ yuja. Ĩ ñaami Nazaret vãme cʉti macagʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, José vãme cʉtigʉ macʉ —Natanaelre ĩre yigotiyuju ĩ. \p \v 46 To bajiro ĩ yirone, \p —¿Ĩma Nazaret vãme cʉti macagʉ ñaboarine, quẽnagʉ̃ ñaguĩda? —Felipere ĩre yisẽniĩañuju Natanael. \p —Vayá. Ĩre ĩaĩatoque mani —ĩre yiyuju Felipejʉama. \p To bajise gãmerã yicõari, yʉa tʉjʉ vadicoayuma ĩna yuja. \p \v 47 Natanael ĩ vadore ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: \p —Õ tʉsagʉ, Israel ñamasir'i jãnami Dios ĩ bojasere yigʉ vadiami. Masare yitogʉ me ñaami —yicami Jesús. \p \v 48 To bajiro ĩ yirone, \p —¿No bajiro yicõari yʉre ĩamasiati mʉ? —ĩre yicami Natanael. \p To bajiro ĩ yirone, \p —Felipe mʉre ĩ jiroto rĩjorojʉne higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ —ĩre yicami Jesús. \p \v 49 To bajiro ĩ yisere ajicõari: \p —Gotimasiorimasʉ, Dios macʉ ñaja mʉ, yʉare Israel ñamasir'i jãnerabatiare rotimʉorʉ̃gõrocʉ —ĩre yicami Natanael. \p \v 50 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús: \p —“¿Higuera vãme cʉtiʉ ẽñeroca mʉ ñarojʉne jẽre mʉre ĩacõamʉ yʉ” mʉre yʉ yiserene ajicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiati mʉ? Adi rẽtoro ĩaĩañamanire mʉre yiĩorʉcʉja yʉ —ĩre yicami Jesús. \p \v 51 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉagasero soje ti jãnarone, yʉ, Dios ĩ roticõacacʉre, to yicõari, Diore moabosarãre ĩna mʉjatore, ĩna rujiadore quẽne ĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. \c 2 \s1 Caná vãme cʉti maca ĩna ãmosiare queti \p \v 1 Jʉarʉ̃mʉ bero, Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉre sĩgʉ̃ ĩ manajo cʉtirʉ̃mʉ boserʉ̃mʉ ñasʉocajʉ ti. Jesús jaco quẽne ñacamo so, tojʉre. \v 2 Jesúre, to yicõari, yʉa ĩ buerãre quẽne, yʉare jicama ĩna. To bajiro ĩna yicana ñari, yʉa quẽne Jesúrãca ñacajʉ tojʉre. \v 3 Yʉa idiñaro rĩne ʉye oco jedicoacajʉ. To ti bajirone, ado bajiro Jesúre yicamo ĩ jaco: \p —Ʉye oco jedicoajʉ yuja —ĩre yicamo. \p \v 4 To so yirone, \p —¿Caco, no yigo tire yʉre gotiati mʉ? Maji, ĩaĩañamani Dios ĩ masise rãca yʉ yiĩoroti ejabeaja maji —sore yicami Jesús. \p \v 5 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicamo so, ʉye oco iorimasare: \p —Ĩ rotirore bajiro yiya —ĩnare yicamo so. \p \v 6 Tore ñacajʉ oco varia sotʉri, gʉ̃tane ĩna vearia sotʉri. Cojomo cõro, coja jẽnituaro ñari sotʉri ñacajʉ ti. “Ado bajiro mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩaami Dios” yirã ĩna coeri sotʉri, oco sotʉri ñacajʉ ti. Ti sotʉri cincuenta, to yicõari, setenta litros cõro juari sotʉri ñacajʉ. \v 7 To bajiri ado bajiro ʉye oco iorimasare ĩnare yicami Jesús: \p —Oco jiojʉ̃mʉoña adi sotʉrire —ĩnare yicami. \p To bajiro ĩ yisere ajicõari, ti sotʉri ñaro cõrone jiojʉ̃mʉocama ĩna. \v 8 Ĩna jiojʉ̃mʉogajanoro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉre mojoroaca vaãmi vati, ĩre ioaya —ĩnare yicami Jesús. \p Ĩnare ĩ yirotirore bajirone iocama ĩna. \v 9 Tire ĩ idiroto rĩjorojʉne oco jẽre ʉye oco godovedicoasuja ti, ti sotʉ ñaro cõrone. “Toaye ʉye oco ñaroja”, yimasibeticami. Tire iorimasa rĩne masicama ĩna. Tire idicõari, mame manajo cʉtirocʉre jicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ. \v 10 Ĩ ejarone, ado bajiro ĩre yicami: \p —Gãjerãma, ĩna boserʉ̃mʉ yisʉo vajama, quẽnasejʉare iosʉocama. Jairo masa ĩna idiro berojʉ, quẽnabetibʉsare iocama ĩna yuja. Mʉma quẽnasejʉare rʉayuja mʉ, yucʉaca ĩna ioserema —ĩre yicami boserʉ̃mʉ ũmato yirimasʉ. \p \v 11 To bajiro Jesús ĩ yicati, ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca ĩ yiĩosʉocati ñacajʉ ti Galilea sita, Caná vãme cʉti macajʉre. Ĩaĩañamanire ĩ yiĩojama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ ñaja yʉ” yigʉ yiĩosʉocami. To bajiro ĩ yiĩosere ĩacõari, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa, ĩ buerã. \p \v 12 Boserʉ̃mʉ ti jediro bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ ũmato vacami Jesús. Ĩ jaco, ĩ bederã, to yicõari yʉa ĩ buerã quẽne, ĩ rãca vacajʉ yʉa. Yoarobʉsa ñacajʉ yʉa, ti macajʉre. \s1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gajeyeũni ĩsiriavire bajiro ĩna yiñajare, Jesús ĩnare ĩ tud'iãgõbure queti \r (Mt 21.12-13; Mr 11.15-18; Lc 19.45-46) \p \v 13 Yʉa jud'io masa Pascua boserʉ̃mʉ yʉa yirotirʉ̃mʉri cõñaro Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa, Jesúrãca. \v 14 Tojʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ta vecʉa ĩsirimasa, oveja ĩsirimasa, buja ĩsirimasa quẽne ñacama. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa quẽne ĩna rujiri cũmurorijʉ rujicama ĩna. \v 15 To bajiro ĩna yiñasere ĩacõari bajeriamare quẽnocami Jesús. To bajiro yicõari ĩna yarã ta vecʉare, ovejare Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñarãre ĩnare bajeãgõbucami. Gãjoa vasoarimasa ye gãjoatiirire varebatereacõacami. To yicõari ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. \v 16 To yicõari, buja ĩsirimasare ado bajiro yicami yuja: \p —Ãnoa mʉa ĩsironare juabudi vasa mʉa. Yʉ jacʉ ya vire gajeyeũni ĩsiriavi godoveobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buerã: “Mʉ ya vire quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉobetijare, ĩnare ĩajũnisinirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yise ñajare yʉre sĩarocarʉarãma ĩna”, yirere tʉoĩabʉjacajʉ yʉa. \p \v 18 To ĩ yirone, to ñacana jud'io masa Jesúre ĩre sẽniĩacama: \p —“Dios ĩ masise rãca yigʉ yaja yʉ” mʉ yijama, ¿no bajiro yʉare yiĩogʉada mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna, Jesúre. \p \v 19 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: \p —Adi vi Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire mʉa caguerocacõajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna ti vire bʉajeocõarʉcʉja yʉ —ĩnare yicami. \p \v 20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, \p —Cuarenta y seis ñaricʉ̃mari josayujarã ĩna, adi vire bʉañarã. ¿Mʉma, “Idiarʉ̃mʉ berone quẽna bʉajeocõarʉcʉja”, yiboati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 21 Jesús to bajiro Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ĩ yijama, ĩ masu rujʉrene yigʉ yicõañumi. \v 22 Ĩ bajirocaro bero gãme ĩ tudicatiato, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yigoticatire tʉoĩabʉjacajʉ yʉa, ĩ buecana. Tire tʉoĩabʉjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasirere, Jesús ĩ goticatire quẽne ajitirʉ̃nʉcajʉ yʉa. \s1 “Masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñaami Jesús”, yire queti \p \v 23 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñaro, quẽna gajeye ĩaĩañamanire masare yiĩocami Jesús. To bajiro ĩ yiĩojare, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i mani ʉjʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉcama jãjarã masa. \v 24-25 Jesújʉama to bajiro ĩna yiajitirʉ̃nʉsere ĩamasicõari, “Socarã mene yama”, yibeticõacami, masa jediro ĩna tʉoĩasere ĩamasigʉ̃ ñari. \c 3 \s1 Jesús, Nicodemo rãca ĩ ñagõre queti \p \v 1 Sĩgʉ̃ fariseo masʉ, Nicodemo vãme cʉtigʉ ñacami. Jud'io masa vatoajʉre ñamasugʉ̃ ñacami ĩ. \v 2 Ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejayuju. Ĩ tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju: \p —Gotimasiorimasʉ, “Mʉre cũñumi Dios, ‘Masare gotimasioato’ yigʉ”, mʉre yimasiaja yʉa. Sĩgʉ̃ mʉ yirore bajirone yiĩoñamanire yigʉre ĩabeticajʉ. To bajiri, “Diorãca ñacõari, yami”, yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yiyuju. \p \v 3 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Nicodemore gotiyuju Jesús: \p —Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojarã, quẽna gãme ruyuamenama, Dios ĩ ñarojʉre ejamasimenama —Nicodemore yiyuju Jesús. \p \v 4 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju Nicodemo: \p —¿No bajiro bʉcʉ ñacoaboarine, quẽna gãme tudiruyuacoare ñarojari? ¿Quẽna ĩ jacore sãjacoacʉjarique ĩ, quẽna gãme tudiruyuarʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Nicodemo. \p \v 5-6 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: \p —“Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, masa sʉorine gãme ruyuarotire yigʉ me yaja. “Quẽna gãme ruyuaroti ñaja” yʉ yijama, “‘Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yirã ñato’ yigʉ, ĩ yirotire sẽniroti ñaja”, yigʉjʉa yaja. “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja yʉ. Ĩ sʉorine ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉ” yirã, oco rãca bautizarotiriarã, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne ñarãma Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrona. \v 7 “Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diorãca quẽnaro ñarã, ĩna rĩne Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, ĩ rãca ñamʉorʉ̃gõrʉarãma” mʉre yʉ yisere, ajiyamanire bajiro ajimavisiabesa mʉ. \v 8 Mino no ti bojarone vẽatucõaroja ti. Mino ti vẽatujama, ajiaja mani. To bajiboarine, “Toaye vadoja. Tojʉare vatoja”, yimasibeaja mani. Tire bajirone bajigʉ ñaami Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo. “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ñacõari, ĩ bojarore bajiro yigʉ ñato” yigʉ, gãjire ĩ yirotire masibeama masa —Nicodemore yiyuju Jesús. \p \v 9 To bajiro ĩ yirone, quẽna gãme sẽniĩaquẽnoñuju Nicodemo: \p —¿No bajiro bajiroada ti? —Jesúre ĩre yisẽniĩa quẽnoñuju ĩ. \p \v 10 Ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: \p —¿Israelita masare ĩnare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, adi quetirema masibeati mʉ? \v 11 Riojo mʉre gotiaja yʉ. Mani ĩase, Dios ĩ yiserene, mʉare gotirũgũaja yʉa. To bajiboarine yʉa gotirũgũsere ajicõari, “To bajiro me bajiaja”, yicõarũgũaja mʉa. \v 12 Adi macarʉcʉroayere yʉ gotisere ajitegʉ ñari, Dios ĩ bajisere ĩabʉjayamanire yʉ gotijaquẽne, ajiterʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús. \p \v 13 Gajeye quẽna ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús: \p —Sĩgʉ̃, Dios ĩ ñarojʉre mʉjar'i maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, Dios ĩ ñarojʉne rujiadicõari, tudi gãme mʉjarocʉma. Dios ĩ roticõacacʉ ñaja yʉ Diorãcagʉ. \v 14 Tirʉ̃mʉjʉ Moisés ñamasir'i, yucʉ́ manojʉ ñacudigʉ yucʉ́ joejʉ ãñare bajigʉ ñagʉ̃re cõmene quẽnor'ire ĩre jeomasiñuju, “Ãña cũniecoriarã ĩre ĩamʉoato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yir'ire ãña cũniecoriarã, ĩre ĩamʉorãjʉa, caticoamasiñujarã ĩna quẽna. To bajiro bajirʉaroja yʉre quẽne, Dios ĩ roticõacacʉre quẽne. Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutucõari, vʉ̃mʉorʉ̃gõrʉarãma ĩna, yʉ bajirocarotire yirã. \v 15 To bajise bajirocʉ ñari, no bojarã, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãre ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ —Nicodemore ĩre yiyuju Jesús. \s1 Ñajediro masare maigʉ̃ ñari, ĩ macʉre Dios ĩ cõare queti \p \v 16 —Ñajediro masare maimasucõagʉ̃ ñari, ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re ĩre cõañumi Dios, “Masare rijabosato” yigʉ. To bajiro ĩ yire ñajare, “Jesucristo ĩ bajirocare sʉorine yʉre ĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñarãma. \v 17 Adi macarʉcʉroanare, “Rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ me, ĩ macʉre cõañumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi. “Mʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. \p \v 18 “Dios macʉ ñagʉ̃mi” Jesúre yitʉoĩagʉ̃re rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉre ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. Dios macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re, “Dios macʉ me ñagʉ̃mi” ĩre yigʉjʉarema, to bajiro ĩre ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõarʉcʉmi Dios. \v 19 Ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ejacacʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmenare rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare rearʉcʉmi. Ĩ macʉ sʉorine Diorãca quẽnaro ñaama masa, ĩre masirã. Masajʉama rojose yitʉjarʉamena ñarã ñari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoarʉamenama ĩna. To bajiri Dios macʉre ajitirʉ̃nʉmenama. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare rearʉcʉmi Dios. \v 20 Rojose yirã, Dios macʉre terãma ĩna. “Masa rĩjorojʉa, ‘To bajise rojose yicajʉ mʉ’ yʉre yiromi Jesús” yibojonerã ñari. \v 21 Dios ĩ bojasere quẽnasejʉare yirãma, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãma ĩna. Yayiorojʉ yirudibeama ĩnajʉama, “‘Dios ĩnare ĩ yirẽmojare, quẽnasejʉare yirũgũama’ yimasiato ĩna” yirã. \s1 Juan masare oco rãca bautizarimasʉ, Jesús ĩ ñasere ĩ tudigotire \p \v 22 Nicodemore Jesús ĩ gotiro bero, vacoacajʉ yʉa, Judea sitajʉ. Tojʉre yoarobʉsa ñacajʉ yʉa. Tojʉ masare oco rãca bautiza ñarũgũcajʉ yʉa. \v 23 Juan, oco rãca bautizarimasʉ, Salim vãme cʉti maca tʉjʉ Enón vãme cʉti macajʉ oco rãca masare bautizarũgũñuju ĩ quẽne. Tojʉre riaga jairo ti oco cʉtijare, ĩnare bautiza ñarũgũñuju ĩ. Jãjarã masa ĩre bautizarotirã ejarũgũñujarã ĩna, tojʉre. \v 24 Ado bajiro yiñamasiñuju Juan, tubiberiavijʉ ĩ tubibe ecoroto rĩjoro: \v 25 Oco rãca masare Juan ĩ bautiza ñarone, gãji jud'io masʉ, Juan buerã tʉjʉre ejayuju ĩ. Ejacõari, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa mani yijare, ‘Rojose mana ñaja mʉa’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yigʉ, ĩna rãca oca josayuju ĩ. \v 26 Ĩ rãca ĩna oca josariaro bero, Juan tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩ buerã: \p —Gotimasiorimasʉ, Jordán vãme cʉtirisa ijacatʉajʉ mʉ ĩagoticacʉ, mʉ yirũgũrore bajirone masare oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju ĩ. To bajiri jãjarã masa mani tʉjʉre ejaborona, ĩ tʉjʉa rĩne varũgũrãma ĩna, ĩre yigotiyujarã ĩna —Juanre, masare oco rãca bautizarimasʉre. \p \v 27 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan: \p —Ñie manane ñaborãma masa, Dios ĩ cõabetijama. Mani bajirũgũse quẽne Dios ĩ bojasere bajirone bajirũgũaja ti. \v 28 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñaja yʉ. “‘Ĩ ejaroto rĩjoro, ĩre goti rĩjoro cʉtiato’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja yʉ”, jẽre mʉare yigoticõacajʉ yʉ —ĩnare yiyuju Juan, ĩ buerimasare. \p \v 29 To yicõari, “Ãmosiagʉ babare bajiro bajiaja yʉ” yigʉ, ado bajiro ĩ buerãre ĩnare gotimasioñuju Juan: \p —Ãmosiariarʉ̃mʉ so manajʉ ñarocʉ babare ajisʉyaroco me ñagõmo. So manajʉ ñarocʉjʉare ajisʉyaroco ñagõmo. So manajʉre so ajisʉyasere ĩacõari, bʉto variquẽnagʉ̃mi ĩ baba. Tire bajirone, “Masa jãjarãre oco rãca bautizarũgũñuju ĩ quẽne” mʉa yisere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉ quẽne. \v 30 Yʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami ĩma. To bajiri, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojaja yʉ —ĩ buerãre yiyuju Juan. \s1 “Gãji magʉ̃mi Jesúre bajiro bajigʉ”, yire queti \p \v 31 Dios tʉjʉ vadir'i ñaami jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃. Gãji ĩ cõro ñamasugʉ̃ magʉ̃mi. Adi macarʉcʉrojʉre ruyuariarã, adi macarʉcʉroayere ĩarã ñari, tirene gotiaja mani. Dios tʉjʉ vadir'ima õ vecayere, to yicõari, adi macarʉcʉroayere quẽne quẽnaro masigʉ̃ ñari, jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñaami. \v 32 Ĩma, ĩ ĩarere, ĩ ajirere gotiami ĩ, Dios yere. To bajiboarine ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉbeama masa. \v 33 “Jesús ĩ yirore bajiro bajiroja” ĩre yiajigʉma, to bajiro ĩ yiajise sʉorine “Socagʉ me ñaami Dios” yigʉ ñagʉ̃mi. \v 34 Esp'iritu Santore ĩre cõañumi ĩ macʉre adi macarʉcʉrojʉre ĩ cõar'ire, “Ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩamasiato” yigʉ. To bajiro ĩ yir'i ñari, Dios ocarene goticami Jesús. \v 35 Mani jacʉ Dios, ĩ macʉre maigʉ̃ ñari, “Ñajedirore rotiya mʉ”, ĩre yicũñumi. \v 36 No bojagʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. To bajiboarine no bojagʉ Dios macʉre ajitirʉ̃nʉbecʉma, Dios ĩ catisere cʉobeami. To bajiro ĩ bajijare, rojose ĩ yisere ĩajũnisini tʉjabecʉne, rojose ĩ yise vaja, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocagʉ. \c 4 \s1 Jesús, Samaria sitago oco vago ejagore “Yʉre ioya”, ĩ yire queti \p \v 1 To bajiri, “Juan rẽtobʉsaro masare oco rãca bautizarũgũñuju Jesújʉa. To bajiri Juan buerimasa rẽtobʉsaro ñañujarã Jesús ĩ buerimasajʉa” yire quetire ajiyujarã fariseo masa. \v 2 (Quẽnaro masuma, masare oco rãca bautizabetirũgũcami Jesús. Yʉajʉa, ĩ buerimasajʉa masare oco rãca ĩnare bautizarũgũcajʉ.) \v 3 To bajiri, “Jesús masare oco rãca bautizagʉ yigʉmi” fariseo masa ĩna yitʉoĩasere masicõari, Judea sitare ñacana vacoacajʉ yʉa Jesúrãca, Galilea sitajʉ tudiana yuja. \p \v 4 To vana, Samaria sitare rẽtoaroti ñacajʉ yʉare. \v 5 To bajiri tojʉre ejacoacajʉ yʉa, Sicar vãme cʉti macajʉre. Ti macama Jacob ñamasir'i, ĩ macʉ Josére ĩ ĩsimasire sita tʉjʉ ñacajʉ ti. \v 6 Tojʉre ñacajʉ oco goje, Jacob ñamasir'i ya goje. Bogagʉ ñari, ti goje tʉre ejarũju ejacami Jesús. Ʉ̃mʉrecaji cõro muiju tʉsacami. \v 7-8 Yʉa ĩ buerãjʉama gaje macajʉ bare vaja yirã vacoacajʉ yʉa. Tojʉre Jesús ĩ rujirone, sĩgõ Samaria sitago oco vago ejayumo so. So oco vago ejaro ĩacõari, sore oco sẽniñuju Jesús: \p —Oco yʉre ioya —sore yiyuju ĩ. \p \v 9 Sore ĩ oco sẽnirone, ado bajiro ĩre yiyuju so, Samaria sitago: \p —¿No yigʉ jud'io masʉ ñaboarine, Samaritana yʉ ñaboajaquẽne, yʉre oco sẽniati mʉ? —Jesúre yiyuju so. Samaritano masa, jud'io masa rãca gãmerã terã ñacoayuja yʉa. To bajiri, to bajiro Jesúre ĩre yiyuju so. \p \v 10 To bajiro so yisere ajicõari: \p —Dios ĩ ĩsirotire mʉ masijama, “Ĩ ñaami yʉre oco sẽnigʉ̃” mʉ yimasijama, yʉjʉare oco sẽnibogoja mʉ. Yʉre mʉ oco sẽnijama, oco catireayere mʉre iobogʉja yʉ —sore yiyuju Jesús. \p \v 11 To bajiro ĩ yijare, \p —Ñiene oco vabecʉja mʉ. Ʉ̃mʉarigoje ñaja adi goje. ¿Nojʉayere yʉre catiorotirema yʉre oco iogʉada mʉ? \v 12 Mani ñicʉ Jacob ñamasir'i adi gojere cũmasiñumi ĩ. Ĩ quẽne idimasiñuju, adi goje ocore. Ĩ rĩa quẽne idiyujarã. Ĩ yarã vaibʉcʉrã ecariarã quẽne idiyujarã. Mʉma, ¿“Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ yatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju so. \p \v 13 To bajiro so yijare, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: \p —No bojarã adi goje ocore idiboariarã, quẽna gãme oco idirʉacõarʉarãma. \v 14 No bojarã oco catireayere masare yʉ iorãma, quẽna gãme oco idirʉabetirʉarãma. Ĩnare yʉ oco iose sʉorine Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma —sore yigotiyuju Jesús. \p \v 15 To bajiro ĩ yisere ajicõari: \p —Tijʉare idirʉaja yʉ quẽne, “Quẽna adi gojeayere tudi oco vacõari, idirobe yʉ” yigo —Jesúre ĩre yiyuju so. \p \v 16 To bajiro so yirone, \p —Vasa. Mʉ manajʉre ĩre jiaya. Ĩre ji, vaba quẽna adojʉ —sore yiyuju Jesús. \p \v 17 To bajiro ĩ yijare, \p —Manajʉ magõ ñaja yʉ —yicʉdiyuju so. \p To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Jesús: \p —“Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ. \v 18 Cojomocãrãcʉjʉ manajʉa cʉtirio ñaja mʉ. Quẽna yucʉ mʉ rãca ñagʉ̃ quẽne, mʉ manajʉ masu me ñaami. To bajiri, “Manajʉ magõ ñaja yʉ” mʉ yiserema soco me yaja mʉ —sore yiyuju Jesús. \p \v 19 To bajise sore ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju so: \p —Diore gotirẽtobosagʉ ñaja mʉ, mʉre yimasiaja yʉ —yiyuju so, so bajisere ĩ gotise ñajare. \v 20 —Mani ñicʉa, adi burojʉ ejacõari, vaibʉcʉre soemʉomasiñujarã, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã. To bajiboarine mʉama, jud'io masama, “Jerusalénjʉ rĩne yirũgũroti ñaja”, yirũgũaja mʉa —Jesúre yiyuju so. \p \v 21 To bajiro so yijare, ado bajiro sore yiyuju Jesús: \p —Mʉre yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉña mʉ: Cojorʉ̃mʉ adi burore quẽne, to yicõari Jerusalénjʉre quẽne Diore, mani jacʉre, ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma masa. \v 22 Mʉama, Diore quẽnaro mʉa masibecʉrene rʉ̃cʉbʉoaja mʉa. Yʉajʉama, mʉa rẽtoro ĩre masiaja yʉa. Yʉa, jud'io masa sʉorine masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \v 23 “Cojorʉ̃mʉ Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorã vabetirʉarãma” mʉre yʉ yigotiserema yoato mene bajirotirene mʉre gotiaja yʉ. Masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã masuma, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉoama ĩna. To bajiro ĩre yirʉ̃cʉbʉosere bojaami mani jacʉ. \v 24 Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaami Dios. To bajiri, masa ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉomasucõarʉajama, socarã mene Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro tʉoĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorãma —sore yiyuju Jesús. \p \v 25 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yiyuju so: \p —“Diore gotirẽtobosagʉ ejarʉcʉmi, Cristo ĩna vãme yigʉ”, yimasiaja yʉ. Ejacõari, yʉare quẽnaro gotiquẽnojeorʉcʉmi —Jesúre yiyuju so. \p \v 26 To bajiro so yirone, \p —Ĩne ñaja yʉ, mʉre ñagõgʉ̃ma —sore yicami Jesús. \p \v 27 To bajiro sore ĩ yiñarone, tudiejacajʉ yʉa, ĩ buerã. To rõmio rãca ĩ ñagõñajare, no yimasibeticajʉ yʉa, tiũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiboarine, “¿Ñie ũnire bojati mʉ? ¿No yigʉ so rãca gãmerã ñagõri mʉa?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa. \v 28 Yʉa tudiejarone oco varia sotʉre ãmibecone, so ñariarojʉ vacoacamo so. So ñariarojʉ tudiejacõari, ado bajiro masare ĩnare yigoticudiyuju so: \p \v 29 —Jediro yʉ yiadirere, “Ado bajiro yicajʉ mʉ” yʉre yigotigʉre ĩarã vayá mʉa quẽne. ¿Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo me ñagʉ̃ yiguida ĩ? —ĩnare yiyuju so. \p \v 30 To bajiro so yirere ajicõari, Jesúre ĩarã, yʉa tʉjʉre vayuma ĩna. \v 31 Ĩna ejaroto rĩjoro ado bajiro Jesúre yiboacajʉ yʉa: \p —Gotimasiorimasʉ, baya —ĩre yiboacajʉ yʉa. \p \v 32 To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: \p —Jẽre yʉrema yʉ bare ñacõaja mʉa masibeti —yʉare yicõacami. \p \v 33 To bajiro ĩ yirone, \p —¿Sĩgʉ̃ ĩre bare cũgʉ̃ ejarida ĩ? —yʉa masune gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa. \p \v 34 To bajiro yʉa gãmerã yiñagõsere ajimasicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Yʉre cõacacʉ ĩ bojasere yʉ yijama, ti moarere yʉ yigajanojama, tine ñaja yʉ barere bajiro bajise. Masama bare bavariquẽnarũgũama. Yʉma yʉre cõacacʉ ĩ bojasere bajiro yicõari, variquẽnarũgũaja yʉ. \v 35 “Babari muijua rʉyaja maji, ote ti bʉcʉaroti, tire mani juarẽoroti”, tocãrãca cʉ̃mari yirũgũaja mʉa. Dios ocare masare gotimasiorãjʉama, ti ũnire yitʉoĩabesa. “Masare Dios ocare mani gotimasiorotijʉ ejabeaja maji”, yitʉoĩabesa mʉa. Yʉma ado bajiro yaja: Jẽre ote bʉcʉacoajʉ yuja. Yucʉacane tire juaroti ñaja. Ĩaĩasaque. Jãjarã masa yʉre ajitirʉ̃nʉrona vadiama ĩna. Ado cõrone ĩnare mʉa gotimasiojama, quẽnamasucõaja, mʉare yaja yʉ. \v 36-37 Socaro me bajiaja bʉcʉrã ĩna gotimasire: “Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi otegʉ. Gãji ñagʉ̃mi ti rica cʉtiro boca juarẽogʉ̃”, yiyujarã bʉcʉrã. To bajiro masune bajiaja ti, yʉ ocare gotimasiorãre quẽne. Tʉoĩasaque mʉa: Sĩgʉ̃ri ñaama yʉ ocare masare gotimasiosʉorã. Oterimasare bajiro bajirã ñaama. Ĩna bero ĩnare gotimasiorã, ti rica cʉtiro boca juarẽorãre bajiro bajirã ñaama gãjerã. Ĩnajʉa ĩna gotimasiorone, ĩnare ajitirʉ̃nʉama masa yuja. To bajiri goti rĩjoro cʉtiriarã ña, bero gotimasiorã ña, bajiama ĩna. No bojagʉ otericare juarẽogʉ̃, vaja bʉjagʉ yigʉmi. To bajirone bajirãma yʉ ocare masare gotimasiorã quẽne, variquẽnarere bʉjarã. Ĩna gotimasiose ti ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉama masa. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diorãca quẽnaro ñarũgũrʉarãma, ĩna rijato berojʉ quẽne. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare gotimasiosʉoboariarã, bero ĩnare gotimasiorã rãca bʉto variquẽnarʉarãma ĩna. \v 38 Tirʉ̃mʉjʉ quẽne mʉare cõacajʉ yʉ, mʉa gotimasiose sʉorine masa ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. Yʉ ocare ĩnare gotimasiosʉoriarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri, gãjerã ĩna gotimasioboariarã ñaama, mʉajʉa mʉa gotimasiorone, yʉre ajitirʉ̃nʉrona —yʉare yigoticami Jesús, ĩ buerimasare. \p \v 39 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, “Jediro yʉ yiadirere, ‘Ado bajiro yicajʉ mʉ’ yʉre yigotimi ĩ” rõmio so yigotisere ajicõari, jãjarã ti macariana Samaria sitana, ado bajiro Jesúre tʉoĩacama ĩna: “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, Jesúre yitʉoĩacama ĩna. \v 40 To bajiro yitʉoĩarã ñari, Jesús tʉ vadieja, ĩre ĩavariquẽnacõari, yʉare tujaroticama ĩna. To bajiri, ĩna rãca jʉarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa. \v 41 Ĩna rãca ñacõari, Jesús ĩ masune ĩnare ĩ gotimasiosere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ, Cristo ñaami”, yitʉoĩacama jãjarãbʉsa. \v 42 Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, ado bajiro sore yicama ĩna, rõmiore: \p —Jẽre, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa, mʉ gotise rĩne me. Yucʉne yʉa masune ĩre ajicõari, “To bajiro masu bajigʉ ñaami”, ĩre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja. “Ĩne ñaami adi macarʉcʉroana rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosarocʉ”, yimasiaja yʉa yuja —sore yicama ĩna, ti macana. \s1 Ñamasugʉ̃ macʉre Jesús ĩ catiore queti \p \v 43 To yiro bero jʉarʉ̃mʉ bajiña, vacoacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca, Galilea sitajʉare vana. \v 44 Ado bajiro yʉare yigoticami Jesús, ĩna gotimasirere gotigʉ: \p —“Diore gotirẽtobosarimasare ĩna ye sitana ĩnare rʉ̃cʉbʉobeama” yise socaro mene yigotiaja ti —yʉare yigoticami Jesús. \p \v 45 Galilea sitajʉre Jesús ĩ ñariarojʉre ĩ rãca yʉa ejatone quẽnaro yʉare yicama toana. Ĩna quẽne Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ñaro ĩarã variarã tudiejariarã ñacama ĩna. To bajiri jediro Pascua ñaro Jesús ĩ yicatire ĩariarã ñañuma ĩna quẽne. \p \v 46 To bajiro bero Galilea sita Caná vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa quẽna, Jesúrãca. To ñacajʉ, ocorene ʉye oco ĩ godoveocato. Tojʉre ñacami sĩgʉ̃ masʉ ʉjʉre rotibosagʉ. Ĩ macʉ, Capernaum vãme cʉti macajʉ bʉto rijañañuju ĩ. \v 47 To bajiri, Judea sitajʉ ñar'i Galilea sitajʉare Jesús ĩ vadisere ajicõari, ĩre ĩagʉ̃ ejacami ʉjʉre rotibosagʉ. Jesús tʉjʉre ejacõari ado bajiro ĩre yicami: \p —Yʉ ya vijʉ vayá. Yʉ macʉ bajirocacʉ yimi. Ĩre catiogʉ vayá —Jesúre, ĩre yicami. \p \v 48 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere mʉa ĩabetijama, “Dios ĩ masise rãca yigʉ yami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉbetirʉarãja mʉa —ĩre yicami Jesús. \p \v 49 To bajiro ĩ yiboajaquẽne: \p —Yʉ rãca mʉ vadibetijama, bajirocacoarʉcʉmi yʉ macʉ —Jesúre ĩre yicami. \p \v 50 To bajiro ĩ yijare yuja: \p —Mʉ ya vijʉ tudiasa. Jẽre ĩre catiocõaja yʉ —ĩre boca yicõacami Jesújʉama. \p To bajise ĩre ĩ yisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcami. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoacami yuja. \v 51 Ĩ ya vire ĩ cõñarũtuatone, ĩre moabosarimasa bocacõari, ado bajiro ĩre yigoti bocayujarã ĩna: \p —Jẽre mʉ macʉ quẽnacoami yuja —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 52 To bajiro ĩna yirone, \p —¿No cõro masune tudiquẽnasʉori ĩ, yʉ macʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju. \p —Ñamica, ʉ̃mʉrecaji ñaro masune ĩre tʉjamasimʉ ti —ĩre yiyujarã ĩna, ĩna ʉjʉre. \p \v 53 To bajiro ĩre ĩna yibocarone, “To cõro muiju ĩ tʉsatone, ‘Jẽre mʉ macʉre catiocõaja yʉ’ yʉre yimasimi Jesús”, yitʉoĩamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ quẽne, ĩ yarã quẽne, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ Dios ĩ yicõagʉ̃, manire ejarẽmorocʉ ñaami”, Jesúre ĩre yiajitirʉ̃nʉñujarã ĩna. \p \v 54 Ti ñacajʉ quẽna gaje ĩaĩañamani Jesús ĩ yiĩobabocati, Judea sitare ñacõari, Galilea sitajʉ tudiejacõari, ĩ yiĩocati. \c 5 \s1 Micagʉ̃re Betzata ʉtara tʉjʉ ñagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti \p \v 1 To ĩ yiro bero, jud'io masa ĩna bajimasirere tʉoĩacõari, boserʉ̃mʉ ti ejajare, Jerusalénjʉ yʉare ũmato vacami Jesús. \v 2 Ti macana ĩna vajanare, “Sãjaroma ĩna” yirã, ĩna matagãniriacʉ̃ni soje, Oveja vãme cʉti soje ñacajʉ ti. Ti soje tʉre ñacajʉ masa ĩna guarita. Hebreo ocama Betzata vãme cʉticajʉ tira. Tira tʉre cojomocãrãca viriaca sitane ĩna veariaviriaca ñacajʉ, rijaye cʉtirã ĩna cũñariviriaca. \v 3 Tojʉre jãjarã ñacama rijaye cʉtirã. Caje ĩamena, rujasagueri vana, micarã quẽne, to cũñacama. Tira oco ti saberotire yurã, bajicũñacama ĩna. \v 4 Dios tʉagʉ, ángel, tocãrãcaji tirajʉre ĩ ejarone, tira oco saberũgũñuju ti. To ti bajirone, no bojagʉ rijaye cʉtigʉ, varocaroasʉogʉ rĩne guaro catirũgũñuju ĩ. \v 5 Tojʉ rijaye cʉtirã vatoajʉ ñacami sĩgʉ̃ treinta y ocho cʉ̃mari rijañar'i. \v 6 Ĩ cũñaro ĩacõari, yoaro ĩ cũñarũgũrere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacami Jesús: \p —¿Quẽna tudicati quẽnaejacoarʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús. \p \v 7 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami: \p —Sĩgʉ̃jʉama oco ti saberone yʉre ãmiroñuagʉ̃ maami. Tocãrãcaji oco ti sabero, gãjerãjʉa rĩne yʉ rĩjoro ñuñaveocõarũgũama ĩna —ĩre yicami, Jesúre. \p \v 8 To bajiro ĩ yirone, \p —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉ cũñaritore ãmiña. To yicõari, vasa —ĩre yicami Jesús. \p \v 9 To ĩ yirirĩmarone, quẽnaro catiquẽnagʉ̃ ñacoacami ĩ yuja. Ĩ cũñaritore ãmi, vasʉocami yuja. Tirʉ̃mʉ ñacajʉ jud'io masa yʉa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ. \v 10 To bajiri ĩ cũñaritore ĩ gaja vato ĩacõari, ado bajiro ĩre yicama jud'io masa ʉjarã: \p —Yucʉma ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja. To bajiri mʉ cũñaritore gajabesa mʉ. To bajiro mʉ yijama, moare ñaja ti —ĩre yicama sĩgʉ̃ri, Jesús ĩ catiocacʉre. \p \v 11 To bajiro ĩna yiro, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús ĩ catiocacʉ: \p —Yʉre catiogʉ, “Mʉ cũñaritore ãmiasa”, yʉre yimi —ĩnare yicami. \p \v 12 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —¿Ñimʉ ñari, “Mʉ cũñaritore ãmiasa” mʉre yigʉma? —ĩre yisẽniĩacama ĩna. \p \v 13 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩaboajaquẽne, tojʉre jãjarã masa vatoajʉ Jesús ĩ vayayicoajare, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotimasibeticami. \v 14 Tijʉ bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉa ñaro, rijarʉ̃mʉri cʉtir'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús quẽna. Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Ajiya. Quẽnaro quẽna tudicaticoajʉ mʉ. Quẽna gãme rojose yibesa, “Bʉtobʉsa rojose tãmʉorobe” yigʉ —ĩre yicami Jesús. \p \v 15 To bajiro ĩ yiro bero micase rijaye cʉtiboacacʉ, ĩre sẽniĩaboariarã tʉjʉ ejacõari, “Jesúne ñaami, yʉre catiogʉ”, ĩnare yigotiyumi ĩ. \v 16 To bajiri ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre micaboacacʉre Jesús ĩre ĩ catiocatore bajiro gãjerãre to bajirone ĩ yirũgũjare, josari ĩ tãmʉorotire yirã, ĩre rojose yisʉyacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. \v 17 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, masare ĩ catiose vaja, rojose tãmʉoato ĩ” yirã ĩna ñaboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yicami Jesújʉama: \p —Masa rijaye cʉtirãre catiotʉjabecʉ ñaami Dios, yʉ jacʉ. To bajiri ĩnare catiotʉjabeaja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús. \p \v 18 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre Dios ĩ moarotibetiboajaquẽne, moami Jesús”, ĩre yijũnisinicama jud'io masa ʉjarã, ĩre sĩarʉarã. To yicõari, “Dios ñaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicõari, “‘Diore bajiro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yigʉ yami”, yicama ĩna. To bajiro yirã ñari, bʉtobʉsa jũnisinirã ñari, ĩre sĩarʉa tʉoĩacama ĩna. \s1 “Dios macʉ ñari, ĩ rotirore bajiro yimasiaja yʉ”, Jesús ĩ yire \p \v 19 To bajise ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Dios macʉ ñari, yʉ bojase yibeaja yʉ. Yʉ jacʉ ĩ yisere ĩacõari, ĩ yirore bajirone yaja yʉ. Jediro yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ quẽne ĩ macʉ quẽne, to bajirone yaja. \v 20 Yʉ jacʉ yʉre maiami. Yʉre maigʉ̃ ñari, jediro ĩ yisere yʉre ĩoami. Adirʉ̃mʉriaye rẽtoro josasere yʉre yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yisere yʉ yiĩosere ĩacõari, no yimasibetirʉarãja mʉa quẽne, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. \v 21 Bajireariarãre catiorũgũami yʉ jacʉ. To bajiri yʉ, ĩ macʉ quẽne, ĩ yirũgũrore bajirone yirũgũaja yʉ, no yʉ bojarãre. \v 22 Masa rojorãre beserocʉ me ñaami yʉ jacʉ. “Ĩnare beserocʉ ñaja mʉ”, yʉre yicami. \v 23 To bajiro yʉre yicami, ĩre quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajirone yʉre quẽne “Yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉobecʉma, yʉ jacʉre, yʉre cõacacʉre quẽne yirʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús. \p \v 24 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro goticami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉ ocare ajicõari, yʉre cõacacʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. Ĩ ũgʉ̃rema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. \v 25 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri bajirotirene mʉare yaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, bajireariarãre bajiro bajirãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉomena ñari. To bajiboarine Dios macʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri. Ĩnajʉare, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. \v 26 Masare yʉ jacʉ ĩ catiorũgũrore bajiro yʉre ĩ catioroticati ñajare, ĩ catisere ĩnare ĩsimasiaja yʉ. \v 27 To yicõari, Dios macʉ ñaboarine, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, masa vatoajʉ ñar'i yʉ ñajare, “Masare besemasirʉcʉja mʉ”, yʉre yicami yʉ jacʉ. \v 28 To bajiro yʉ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩabesa mʉa. Bajireariarã jediro ĩnare yʉ jiro, ĩna ajijedirotirʉ̃mʉ ejarʉaroja. \v 29 To cõrone yʉ jisere ajicõari, yʉ tʉjʉ ejajedirʉarãma ĩna, tudicatiana yuja. Yʉ tʉ ejacõari, quẽnaro yirũgũriarãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna. Rojose yirũgũriarãrema rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ yuja —ĩnare yigoticami Jesús, jud'io masa ʉjarãre. \s1 “Ado bajiro yʉre ĩna yire sʉori, ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami’ yʉre yimasiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti \p \v 30 Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús: \p —Yʉ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉ. Yʉre cõacacʉ ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃ ñari, masare rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre yʉ ĩabesejama, quẽnaro riojo yaja yʉ. \v 31 “To bajiro yigʉ ñaja yʉ” yʉ masurione yʉ yijama, “Socʉ yami”, yʉre yiroti ñaboroja. \v 32 To bajiboarine, ñaami sĩgʉ̃, yʉre gotibosagʉ. Yʉre ĩ gotibosase, quẽnaro riojo ñaja ti. \v 33 Gãji quẽne, “Ĩne ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yʉre yigotibosayumi, Juan, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩ tʉjʉre mʉa ejarẽmorimasare sẽniĩaroticõañuja mʉa. Quẽnaro riojo mʉare cʉdiyumi. \v 34 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'ire yʉre ĩ gotibosajaquẽne, yʉre ĩ gotibosabetijaquẽne, no yibeaja ti, yʉre, Dios ĩ cõacacʉ ñari. Juan yʉre ĩ gotibosarere mʉare gotiaja yʉ, tire ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vabetirotire bojagʉ ñari. \v 35 Sĩabusuocõari quẽnaro riojo ĩamasire ñaja. Tire bajirone bajicami Juan, quẽnaro riojo yʉre gotibosacacʉ ñari. Ĩre ajivariquẽnañuja mʉa maji. \v 36 To bajiro mʉare yiboarine, “Sĩgʉ̃ ñaami yʉre gotibosagʉ” yʉ yijama, Juanre tʉoĩagʉ̃ me yaja yʉ. Juan yʉre ĩ gotibosacati rẽtoro ñamasuse ñaja. Tima ĩaĩañamanire mʉare yʉ yiĩorũgũse, yʉ jacʉ yʉre ĩ rotise ñaja. Tire ĩacõari, “Socʉ me yami. Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama masa. \v 37-38 Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ, yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami. Ĩ cõacacʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩre ajimena, to yicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa.\f a \fr 5:37-38 \ft “‘Diore ajimena, to yicõari, ĩre ĩamena ñaja mʉa’ Jesús ĩ yijama, ‘Ĩre ĩarã ñaboarine, to yicõari, ĩre ajirã ñaboarine, “Dios macʉ ñaami” yimasibeama’ yigʉ yiyuju”, yiyujarã Dios ocare masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.\f* \v 39-40 Dios ocare masa ĩna ucamasirere bʉto buerũgũboaja mʉa, “Ti ocare mani buejama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mani rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” yirã. To bajiboarine yʉ bajiserene mʉare ti gotiboajaquẽne, yʉre ajirʉabeaja mʉa. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mʉa rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũborãja mʉa. \p \v 41 “Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. \v 42 Mʉa tʉoĩasere ĩamasiaja yʉ. To bajiri, “Diore mairã me ñaja mʉa”, mʉare yimasiaja yʉ. \v 43 Yʉ jacʉ yʉre ĩ roticõajare, adojʉ vadicajʉ yʉ, mʉare gotimasiogʉ̃. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. No bojagʉ, Dios ĩ cõabecʉrema, “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ ĩ vadijama, ĩjʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. \v 44 Mʉa masune quẽnase gãmerã yirʉ̃cʉbʉorere bojarũgũaja mʉa. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. To bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnase manire yato Dios” yirã, no bojase mʉa yirotire yitʉoĩabetirũgũaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. \v 45 Yʉ jacʉ tʉjʉre mʉa ejaro, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbeticama”, mʉare yigotiyirobetirʉcʉja yʉ. Moisés ñamasir'ine ñaami to bajisere mʉare yigotiyirogʉ. “Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere quẽnaro mani ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ varʉarãja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. \v 46 To bajiboarine yʉ bajirotirene ucamasiñumi Moisés. To bajiri ĩ ucamasirere mʉa ajitirʉ̃nʉmasucõajama, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉborãja mʉa. \v 47 Ĩ ucamasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena ñari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre. \c 6 \s1 Masa, cinco mil ñarãre Jesús ĩ bare ecare queti \r (Mt 14.13-21; Mr 6.30-44; Lc 9.10-17) \p \v 1 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira gajejacatʉajʉajʉ yʉare ũmato jẽacami Jesús. Gaje vãme, Tiberias vãme cʉticajʉ tira. \v 2 “Dios macʉne ñaja yʉ” yigʉ, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiorũgũsere ĩacõari, jãjarã masa ĩre sʉyarũgũcama ĩna. \v 3 Gajejacatʉajʉ ejacõari, burore yʉare ũmato majacõari, rujicami Jesús. \v 4 Pascua boserʉ̃mʉ jud'io masa yʉa quẽnorotirʉ̃mʉ cõñacajʉ. \v 5 To bajiri jãjarã masa Jesúre ĩre sʉyarũgũrã ĩna vadore ĩacõari, ado bajiro Felipere ĩre yicami Jesús: \p —Ĩnare ecarʉarã, ¿nojʉ bare vaja yirãti mani? —ĩre yicami. \p \v 6 “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ” yimasiboarine, “‘Mʉ ejarẽmose rãca ecamasicõarʉarãja’ Felipe yʉre ĩ yicʉdiro ajigʉsa” ĩre yigʉne, yicõañumi Jesús. \v 7 To bajiro ĩ yijare ado bajiro ĩre yicʉdicami Felipe: \p —Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiboarine, ĩnare ecajeomasibetiborãja mani —Jesúre ĩre yicami. \p \v 8 To ĩ yirone, yʉa rãcagʉ, Pedro bedi Andrés vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yicami: \p \v 9 —Sĩgʉ̃ daquegʉ, cojomo cõro pan cebada vãme cʉtise, to yicõari, jʉarã vaire cʉoboami, bajigʉjʉma. Masa jãjarã ĩna ñajare, tĩjariaro manimasucõaja ti —Jesúre ĩre yicami Andrés. \p \v 10 To bajiro ĩ yirone, \p —Masare ĩnare rujirotiya —yicami Jesús. \p Tojʉre tatũcuro ñacajʉ. To bajiri, ta joejʉ rujicama. Cinco mil ʉ̃mʉa ñacama ĩna.\f b \fr 6:10 \ft Rĩamasare, rõmiare cõmenane, ʉ̃mʉa bʉcʉrã rĩrene ĩna cõjama, cinco mil ñañujarã ĩna.\f* \v 11 Ĩna rujijediro ĩacõari, pan daquegʉ ĩ baborotirene juacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnacami Jesús. To yicõari ĩ buerãre yʉare ĩsicami, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Vaire quẽne, to bajirone yicami. Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõacama. \v 12 Ĩna bagajanoro ĩacõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Ĩna barʉasere juarẽoña. Bajirearobe tijʉma —yʉare yicami Jesús. \p \v 13 To bajiro yʉare ĩ yijare, cebada vãme cʉtise cojomo cõro pan ñaboarere yʉa juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyacajʉ. \v 14 To bajiro ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩoro ĩacõari, ado bajiro yicama masa: \p —Diore gotirẽtobosarimasʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicõari, manire rotirocʉne ñaami —Jesúre ĩre yicama masa. \p \v 15 To bajiro ĩna yijare, “Yʉ bojabetiboajaquẽne, yʉre ãmivacõari ʉjʉ yʉre cũrʉama” yimasicõari, ĩ sĩgʉ̃ne buro joejʉre majacoacami Jesús. \s1 Oco joene Jesús ĩ vare queti \r (Mt 14.22-27; Mr 6.45-52) \p \v 16 Ti rãioato ĩacõari, ʉtabʉcʉrare rojaejacajʉ yʉa, Jesús buerimasa. \v 17 Rojaeja, cũmua vasãja jẽacajʉ yʉa, gajejacatʉajʉ Capernaum vãme cʉti macajʉ vana. Ti rẽtiacoaboajaquẽne, ejabeticõacami Jesús. \v 18 To yʉa bajijẽarũtuatone, bʉto mino vacajʉ. To bajica yiro, bʉto sabetʉocõacajʉ ti. \v 19 Cinco o seis kilómetros cõro yʉa jẽatʉsatone, yʉa tʉjʉ oco joene vadicami Jesús. Oco joene ĩ vadire ĩarãne, ʉcacajʉ yʉa. \v 20 To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Güibesa. Yʉne ñaja —yʉare yi vadicami Jesús. \p \v 21 To bajiro yʉare ĩ yijare, variquẽnarãne, ĩre sãcajʉ yʉa. Ĩre yʉa sãrirĩmarone jẽaejacoacajʉ yʉa yuja. \s1 Jesúre masa ĩna macare queti \p \v 22-24 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tujacana, cũmuane yʉa ĩ buerã Jesús ĩ manone yʉa jẽasere ĩacama ĩna. To bajiri gajerʉ̃mʉ yʉa tudijẽaejabetore ĩacõari, Jesúre quẽne ĩre ĩabeticõari, Tiberias macana ĩna ejase cũmune jẽaejayuma, Capernaum vãme cʉti macajʉ, Jesúre macarã. \s1 “Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 25 Yʉare ĩabʉjacõari, ado bajiro Jesúre yisẽniĩacama ĩna: \p —Gotimasiorimasʉ, ¿Divato adore ejari mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna. \p \v 26 To bajiro ĩna yisẽniĩasere ajicõari: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Ĩaĩañamanire yʉ yiĩosere ĩari, “To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja” yirã me yʉre macasʉyaja mʉa. “Quẽnaro baʉsʉcʉtiriarojʉ bare ecagʉ ñaami” yirã ñari, bajiaja mʉa. \v 27 Bare mʉa bojamasusejʉama yoaro meacane mʉare jediveocoatoja ti. To bajiri mʉa barotire tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Gajeye barere bajiro bajise ñaja, Dios ĩ roticõacacʉ yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ ĩsisema. Jedibetirʉaroja tima. “‘Tire ĩsimasiami’ yʉre yimasiato ĩna” yigʉ, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorũgũrotire yʉre ʉjocami Dios. To bajiri, bare jedibetijʉare bojarã, Dios ĩ bojasere yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 28 To bajiro ĩ yijare, ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —¿No bajiro yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩacama. \p \v 29 To bajiro ĩna yisere ajicõari ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: \p —Dios ĩ cõacacʉre yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere bojaami Dios —ĩnare yicami Jesús yuja. \p \v 30 To bajiro ĩ yijare, \p —¿Ñie ũnire Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉare yiĩorʉcʉada mʉ, tire ĩacõari “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yʉare yigʉ? \v 31 Mani ñicʉa ñamasiriarã yucʉ́ manojʉ ñacudirã, maná vãme cʉtisere bamasiñujarã ĩna. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Tʉoĩasaque: “Bare Dios ĩ ñaroayere manire ecagʉ yivẽjañumi”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire —Jesúre ĩre yicama. To bajiro ĩna yijama, “Moisés ñamasir'i sʉorine bajiriaroja ti” yirã yicama. \p \v 32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Moisés ñamasir'i me Dios ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacami. Yʉ jacʉne ñaami ĩ ñaroayere barere ĩnare cõacacʉma. To bajirone bajiaja pan quẽnamasusere quẽne. Tire mʉare cõami Dios. \v 33 Tire mʉa bajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa. \p \v 34 To bajiro ĩ yirone, \p —To yijama, pan quẽnamasusere yʉare ecarũgũma mʉ —ĩre yicama ĩna yuja. \p \v 35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja: \p —Yʉne ñaja pan quẽnamasuse Dios ĩ cõase. To bajiri, no bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, baʉsʉcʉtirũgũgʉ̃re bajiro bajigʉmi. To bajiri, disejʉane Dios ĩ ejarẽmose ĩre rʉyabetirʉaroja. \v 36 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, yʉre ĩarã ñaboarine. Jẽre tirene mʉare gotiboabʉ yʉ. \v 37 No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã ñaama. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Mʉre bojabeaja”, ĩre yibetirʉcʉja yʉ. \v 38 Adojʉre vagʉ, yʉ bojasere yirʉ me rujiadicajʉ yʉ. Yʉ jacʉ ĩ bojasejʉare yirʉ, vadicajʉ yʉ. \v 39 Ado bajiro bojaami yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ: Ĩ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, ñatʉsarirʉ̃mʉre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vasere bojabeami. Ĩ tʉjʉ ĩna ñasejʉare bojaami.\f c \fr 6:39 \ft Ñatʉsarirʉ̃mʉre ĩ yijama, adi macarʉcʉro ti jediro tudiejacõari, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉre yigʉ yiyuju Jesús.\f* \v 40 No bojagʉ, “Dios macʉ ñaja mʉ” yʉre yimasicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Dios ĩ catisere ĩ cʉosere bojaami yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 41 “Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ” Jesús ĩ yisere ajicõari, ñagõjaicama jud'io masa ʉjarã. \v 42 Ado bajiro gãmerã yicama: \p —¿Adi macagʉ, José macʉ me ñatique? Ĩ jacʉre, ĩ jacore quẽne masiaja mani. To bajigʉ ñaboarine, “Dios ĩ ñarojʉ rujiadicajʉ yʉ”, manire yisocaboami —gãmerã yicama ĩna. \p \v 43 To bajiro ĩna gãmerã yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Yʉre ñagõmacabesa mʉa. \v 44 Yʉ jacʉ sʉorine yʉ bojarore bajiro quẽnasejʉare tʉoĩavasoariarã rĩne ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã. Ñatʉsarirʉ̃mʉ ĩnare catiorʉcʉja yʉ. \v 45 Diore gotirẽtobosariarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona ĩna bajirotire yirã, gotirã ado bajiro ucayuma ĩna: “Dios ĩ masise sʉorine masirʉarãma ĩna jedirone”, yiucayuma ĩna. To bajiri yʉ jacʉ ĩ masise sʉorine yʉ bojarore bajirojʉare tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. \p \v 46 Masʉ, nijʉane yʉ jacʉre ĩagʉ̃ maami. Yʉ sĩgʉ̃ne ĩ tʉjʉre rujiadicacʉ ñari, ĩre ĩacacʉ ñaja yʉ. \v 47 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. \v 48 Pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ ñaja yʉ. \v 49 Mʉa ñicʉa yucʉ́ manojʉ maná vãme cʉtisere bare, Dios ĩ cõarũgũrere barũgũriarã ñaboarine bajireajedicoasuma ĩna. \v 50 Yʉrema, pan quẽnamasusere bajiro bajigʉre, masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, bajireacoaboarine, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna. \v 51 Yʉne ñaja pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ Dios ĩ cõacacʉma. No bojarã yʉre barã ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩnare rijabosarʉcʉja yʉ —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús. \p \v 52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yicama ĩna: \p —¿No bajiro ĩ rujʉre manire ecariquĩda ĩ? —gãmerã yicama ĩna. \p \v 53 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉre, Dios ĩ roticõacacʉre, yʉ rujʉre mʉa babetijama, yʉ ri'ire quẽne mʉa idibetijama, mʉa rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉobetirʉarãja mʉa. \v 54 No bojagʉ yʉ rujʉre bagʉ, yʉ ri'ire idigʉ ñaami Dios ĩ catisere cʉogʉ. To bajicõari, ĩ rijato berojʉ ñatʉsarirʉ̃mʉre tudicaticõari, quẽnaro ñarũgũrʉcʉmi. \v 55 Yʉ rujʉ ñaja bare ñamasuse. To bajicõari, yʉ ri'i ñaja idire ñamasuse. \v 56 To bajiri yʉ rujʉre bacõari, yʉ ri'ire idigʉma, yʉ rãcagʉ ñagʉ̃mi. Yʉjʉa quẽne, ĩ rãcagʉ ñaja yʉ. \v 57 Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ catirere cʉogʉ ñaami. To bajiri ĩ sʉorine catiaja yʉ. To bajirone bajirʉcʉmi yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ quẽne. Yʉ sʉorine ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. \v 58 To bajiri pan quẽnamasusere bajiro bajigʉ, Dios ĩ ñarojʉ rujiadicacʉ ñaja yʉ. Yʉma mʉa ñicʉare õ vecaye bare Dios ĩ cõare maná vãme cʉtisere bajiro bajigʉ me ñaja. Mʉa ñicʉa, maná vãme cʉtisere bariarã ñaboarine, bajireajediyuma ĩna. No bojagʉ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, ĩ rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre. \p \v 59 Ado bajiro ĩ gotimasio ñajama, Capernaum vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñacõari, ĩnare gotimasiocami Jesús. \s1 “Yʉ ocare ajitirʉ̃nʉgʉ̃rema, ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirʉcʉja”, Jesús ĩ yire queti \p \v 60 To bajiro ĩ gotisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyarã, ado bajiro gãmerã yicama ĩna: \p —To bajiro ĩ yigotimasiose, no bajiro yimasiriaro maja. Tire ajivariquẽnagʉ̃ magʉ̃mi —gãmerã yicama ĩna. \p \v 61 To bajiro ĩna gãmerã yisere masicõacami Jesús. To bajiri, ado bajiro ĩnare yicami: \p —To bajiro mʉare yʉ yigotimasiosere ajitebesa mʉa. \v 62 “Riojo me yami” mʉa yitʉoĩajama, Dios ĩ roticõacacʉ õ vecajʉ yʉ vadicatojʉre quẽna yʉ tudimʉjatore ĩacõari, “Riojo yiyumi”, yitʉoĩaboarʉarãja mʉa. \v 63 “Yʉ rujʉre ĩna base sʉorine, ĩna rijato berojʉ ‘Tudirijabeticõato’ yigʉ, Dios ĩ catisere cʉorʉarãma masa” yʉ yijama, yʉ rujʉre yigʉ me yaja yʉ. Yʉre masa ĩna ajitirʉ̃nʉsejʉare yigʉ yaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema Esp'iritu Santore ĩnare cõarʉcʉja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ. \v 64 To bajiro yʉ yigotisere, “Socʉ yami”, yitʉoĩaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús. \p Rẽmojʉne, “Ĩna ñarʉarãma ‘Socʉ yami’ ” yʉre yitʉoĩarã, to yicõari, “Ĩ ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉ” yimasigʉ̃ ñari, to bajiro ĩnare yicami. \p \v 65 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiquẽnocami: \p —“Yʉre sʉyarã sĩgʉ̃ri, ‘Socʉ yami’, yʉre yitʉoĩaama” yimasigʉ̃ ñari, “Ñimarã yʉre ajitirʉ̃nʉrã maniborãma, yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare ĩna tʉoĩavasoabetijama”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine quẽnasejʉare tʉoĩavasoarã me ñari, “Socʉ yami”, yʉre yaja mʉa sĩgʉ̃ri —ĩnare yicami Jesús. \p \v 66 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jãjarã ĩre sʉyaboacana ĩre cãmotadicõari, jʉaji ĩ rãca vacudibeticama ĩna yuja. \v 67 To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ado bajiro yʉare sẽniĩacami Jesús: \p —¿Mʉa quẽne, “Ĩre cãmotadito mani”, yʉre yitʉoĩati mʉa? —yʉare yisẽniĩacami. \p \v 68 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicʉdicami Pedro: \p —Ñimʉjʉa mʉre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. Yʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉare mʉ ĩsisere gotiaja mʉ. \v 69 Mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa. “Rojose yigʉ me, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ”, mʉre yimasiaja yʉa —Jesúre ĩre yicami Pedro. \p \v 70 To bajiro ĩ yisere ajicõari ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Mʉarema, ¿jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre yʉne mʉare bese juabeticati yʉ? To yʉ yicana mʉa ñaboajaquẽne, mʉa vatoare ñaami sĩgʉ̃ vãtia ʉjʉre cʉdigʉ —yʉare yicami Jesús. \p \v 71 To bajise ĩ yijama, Simón macʉ Judas Iscariotere yigʉ yiyumi Jesús, yʉa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro rãcagʉ ñaboarine, ĩre ĩsirocarocʉ ĩ ñajare. \c 7 \s1 Jesús bederã ñaboarine, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti \p \v 1 To bajiro ĩ yiro bero, quẽna Galilea sitajʉ yʉare ũmato vacudicami Jesús. Judea sitajʉ ñarʉabeticami, ti sitana jud'io masa ʉjarã ĩre ĩna sĩarʉajare. \v 2 Yucʉ́ manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩariarʉ̃mʉri, Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉ cõñacajʉ. \v 3 To bajiri, Jesús bederã ado bajiro ĩre yicama: \p —Judea sitajʉ mʉre sʉyaboacana, jãjarã ñarãma. To bajiri adojʉre tujabesa. Tojʉane tudicoasa mʉ, ĩna quẽne, “Ĩaĩañamanire mʉ yiĩorũgũsere ĩato ĩna” yigʉ. \v 4 No bojagʉ, jãjarã masa ĩre ĩna ĩamasirotire ĩ bojajama, masa mojoroaca ñarojʉre yiĩocudibecʉmi. Ĩaĩañamanire yiĩomasigʉ̃ ñari, jãjarã ĩna ñarojʉare yiĩoaya mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesús bederã. \p \v 5 Jesús bederã ñaboarine, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, ĩre yitʉoĩarã me ñacama. \v 6 To bajiri ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Judeajʉ yʉ varoti ejabeaja maji. No bojarirʉ̃mʉ mʉa vajama, mʉarema quẽnacõaja. \v 7 Diore ajimena mʉa ñajare, mʉare ĩatemenama. Yʉrema ĩateama ĩna, “Mʉa yirũgũse, rojose ñaja ti” ĩnare yʉ yijare. \v 8 Enramadas boserʉ̃mʉ ĩarã vasa mʉama. Yʉrema, yʉ varoti ejabeaja maji —ĩ bederãre yicami Jesús. \p \v 9 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Galilea sitajʉre ñacõacajʉ yʉa maji. \s1 Enramadas vãme cʉti boserʉ̃mʉre Jesús ĩ gotimasiore queti \p \v 10 Ĩ bederã ĩna vato bero, Jesús quẽne, Enramadas boserʉ̃mʉ ũmato ĩagʉ̃ vacami. To bajiboarine, yayioroaca yʉare ũmato ejacami. \v 11 To ñacama jud'io masa ʉjarã quẽne. Ĩre macaboacama. \p —¿Nojʉ ñati ĩ? —yicudiboacama. \p \v 12-13 Tirʉ̃mʉrire jãjarã masa Jesúre ñagõjai ñacama ĩna. Sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: \p —Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi —yicama ĩna. \p Gãjerãjʉama: \p —Quẽnaro yigʉ me ñagʉ̃mi. Masare yitogʉ ñagʉ̃mi —boca yicama. Ʉjarãre güirã ñari, ĩna masune yayioroaca gãmerã ñagõcõa ñacama ĩna, Jesúre gõjarã. \p \v 14 Enramadas boserʉ̃mʉ ĩna yi gʉdareco cʉtiato, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjacõari, masare ĩnare gotimasiocami Jesús yuja. \v 15 Ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibeticama jud'io masa ʉjarã: \p —Buebetir'i ñaboarine, ¿no yigʉ to bajise gotimasiomasiati ĩ? —yicama ĩna. \p \v 16 To bajiro ĩna yisere masicõari, \p —Yʉ gotimasiosema yʉ ye me ñaja. Yʉre cõacacʉ ye ñaja ti. \v 17 Dios ĩ bojasere mʉa yirʉajama, “Dios ĩ yerene gotimasioami”, yimasiborãja mʉa. \v 18 No bojagʉ no ĩ tʉoĩasene gotigʉma, masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉmi. No bojagʉ ĩre cõacacʉre Diore masa quẽnase ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma, riojo masune gotigʉ ñagʉ̃mi. Ñie ũnijʉare masare ĩnare yitobecʉmi. \p \v 19 ¿Moisés ñamasir'i Dios ĩ rotimasirere mʉare cũbesujarique ĩ? Tire cʉorã ñaboarine no bojagʉ mʉa vatoare Dios ĩ rotimasirere cʉdijeogʉ maami. Rojose yʉ yibetiboajaquẽne yʉre sĩarʉaja mʉa —masare yicami Jesús. \p \v 20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna masa: \p —Vãti mʉ ʉsʉjʉre sãjacõari, rojose mʉre yitogʉ yigʉmi. Ñimʉjʉa mʉre sĩarʉagʉ magʉ̃mi —ĩre yicama ĩna, Jesúre. \p \v 21 To bajiro ĩna yijare, \p —Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catioro ĩacõari ĩaʉcacajʉ mʉa, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne moami” yiĩaterã. \v 22 Moisés ñamasir'i sũcacare circuncisión yirere mʉare rotiyumi ĩ. Ĩ masu me tire rotisʉoyumi. Jẽre ĩ ñicʉajʉne to bajirone yicoadimasiñujarã ĩna. To bajiro rotimasire ñajare, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, sũcare circuncisión yaja mʉa. \v 23 Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere cʉdirã ñari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sũcare circuncisión yaja mʉa. Yʉjʉarema ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne sĩgʉ̃ rijagʉre yʉ catiojama, ¿no yirã yʉre jũnisiniati mʉa? \v 24 Ñie manone rujajine quẽnaro tʉoĩabetiboarine, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yibesa mʉa. “Rojose ĩre ñaja” mʉa yijama, quẽnaro tʉoĩa rĩjoro yicõari, “Rojose ĩre ñaja”, yʉre yiya mʉa —ĩnare yicami Jesús, masare. \s1 “Dios ĩ ñarojʉre vadicacʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna: \p —¿Sĩarʉarã, ĩna macagʉ me ñaruyuati ĩ? \v 26 Ado mani jediro rĩjorojʉare ñagõñaami ĩ. To ĩ bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ĩre boca yimatagʉ maami. Adoana ʉjarã, “Cristo Dios ĩ cõagʉ̃, mani ʉjʉ ñagʉ̃mi ĩ”, ¿yitʉoĩarãda ĩna? \v 27 “Ti macagʉ vayumi”, yimasiaja mani. Cristorema, “Ĩ ejaro, ‘Toagʉ vayumi’ yimasibetirʉarãja mani”, yiadire ñaja —ĩna masune gãmerã yicama ĩna, Jerusalén macana sĩgʉ̃ri. \p \v 28 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ gotimasio ñacacʉ, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús yuja: \p —Yʉre ĩacõari, “Ti macagʉ ñaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. To bajiro mʉa yitʉoĩajama, yʉre cõacacʉre riojo yigʉre masibeaja mʉa. \v 29 Yʉma ĩre masiaja. Ĩ cõacacʉne ñaja yʉ. Ĩ ñarojʉne vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 30 To bajiro ĩ yijare, bʉto ĩre ajijũnisinirã ñari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama ĩna, “To cõrone ñiaecorʉcʉmi” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejabetijare. \v 31 Gãjerãma jãjarã ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajiri ado bajiro yicama ĩna: \p —Cristo, Dios ĩ cõar'i ñagʉ̃mi ãni. No bojagʉ ĩ rẽtoro ĩaĩañamanire yigʉ manirʉcʉmi —yicama ĩna, ĩre ajitirʉ̃nʉrã. \s1 Jesúre ĩre ñiarʉarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ĩna ejare queti \p \v 32 Masa Jesús ĩ bajisere yayioroaca ĩna gotiro ajiyuma fariseo masa. To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare Jesúre ĩre ñiarotiyuma ĩna, paia ʉjarã quẽne. \v 33 Ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: \p —Yʉre cõacacʉ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. To bajiri yoaro meaca adore masa tʉjʉre ñarʉcʉja yʉ. \v 34 Yʉre macarʉarãja mʉa. To bajiboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. Yʉ ñarojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa —masare ĩnare yigoticami Jesús. \p \v 35 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ĩna masune gãmerã sẽniĩacama ĩna: \p —¿Nojʉre variquĩda ĩ, ĩre mani bʉjabetirotojʉrema? Mani ñaro sojʉajʉ vacõari griego masa rãca vʉsarã tʉjʉ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. Tojʉre vacõari, gãjerã masare, o mani yarãre gotimasiogʉ̃ varʉ yigʉmi, ĩ yijama. \v 36 “Yʉre macaboarine yʉre bʉjabetirʉarãja mʉa. To bajicõari yʉ ñarojʉre vamasibetirʉarãja mʉa” ĩ yijama, ¿no yire ũnire yati ĩ? —gãmerã yiñagõcama ĩna. \s1 “Masa Diorãca quẽnaro ñarʉarã, ado bajiro bajirãma”, Jesús ĩ yire queti \p \v 37 Masa manojʉ ĩna ñicʉa ĩna ñacudimasirere tʉoĩatʉsariarʉ̃mʉ, tirʉ̃mʉ ñacajʉ rujarʉ̃mʉ masuma. Tirʉ̃mʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oca tutuase rãca ñagõcami Jesús: \p —Sĩgʉ̃ ĩ oco idirʉajama, oco sẽnigʉ̃mi. Tire bajirone, no bojagʉ Diore ĩ masirʉajama, yʉ tʉjʉre vadicõari ĩre yʉ catiorotire sẽnigʉ̃ ejato ĩ. \v 38 Ajiya mʉa. Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãrema, “Ĩna ʉsʉrijʉ oco masare catiose, riagare bajiro ũmayucõa ñarʉaroja, ‘Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãjaro’ yiro”, yigotiaja Dios oca —masare ĩnare yigoticami Jesús. \p \v 39 To bajiro ĩ yijama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ʉsʉrijʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejacõari quẽnaro ĩnare ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi, ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõari, Diorãca quẽnaro ñaronare” yigʉ yicami Jesús. Õ vecajʉre, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoriajʉjʉre Jesús ĩ tudiejabetijare, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore adi macarʉcʉrore Jesúre ajitirʉ̃nʉcanare cõabesumi Dios maji. \s1 Ricatiri rĩne masa ĩna tʉoĩare queti \p \v 40 Jesús ĩ ñagõsere ajicõari, sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: \p —Diore ĩre gotirẽtobosarimasa, Dios ocare ucarã, “To bajirʉcʉmi” masa ĩna yiucamasir'i masune ñaami —yicama ĩna, sĩgʉ̃ri. \p \v 41 Gãjerãjʉama ado bajiro yicama ĩna: \p —Cristo, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i masune ñacõaami —yicama ĩna. \p Gãjerãma ado bajiro yicama: \p —Cristo me ñaami. No bajiro yigʉ, Galileagʉne Cristo ñabecʉmi. \v 42 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro yaja: “Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia jãnami ñarʉcʉmi Cristo. To bajiri David ñamasir'ire bajirone Belén macagʉne ñarʉcʉmi ĩ quẽne”, yigotiaja Dios oca —yicama ĩna. \p \v 43 Ado bajise ricatiri rĩne Jesúre ĩre yitʉoĩacama ĩna. \v 44 Sĩgʉ̃ri ĩre ñiarʉaboacama. To bajiboarine ĩre ñiamasibeticama. \s1 Jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti \p \v 45 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa Jesúre ĩre ñiamasibeticõari, fariseo masa, paia ʉjarã tʉjʉre tudiacama ĩna. Ñie manane ĩna ejaro ĩacõari ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna paia ʉjarã: \p —¿No yirã ĩre ãmiadibeti mʉa? —ĩnare yiyujarã ĩna. \p \v 46 Ado bajiro ĩnare yicʉdiyujarã Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa: \p —Ĩre bajiro ñagõrã manicama ĩna —yiyujarã ĩna. \p \v 47 To bajiro ĩna yijare, fariseo masajʉa ado bajiro ĩnare yiyujarã: \p —¿To yitogʉ ĩ yiserene ĩre ajiri mʉa? \v 48 Mʉa ʉjarã ñaja yʉa. Yʉama sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maja. Mani ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami. \v 49 Adoana masa Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere masibeticõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiro ĩna bajijare, ĩnare rearʉcʉmi Dios —yiyujarã ĩna fariseo masa. \p \v 50 Nicodemo ñamijʉ Jesúre ĩre ĩagʉ̃ ejar'i, fariseo masʉ ñañuju ĩ quẽne. Ĩ babarãre ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: \p \v 51 —¡Majique! Moisés ñamasir'i manire ĩ rotimasirere yirã, ĩ gotisere ajicõari, ĩre sẽniĩabetiboarine, “Rojose ñaja ti, ĩre”, yimasibeaja mani —yiyuju Nicodemo, ĩ babarãre. \p \v 52 To bajiro ĩ yijare, \p —¿Mʉ quẽne Galileagʉ ñatique mʉ? Dios ocare masa ĩna ucamasiriatutire ĩaĩasaque mʉ. Tire mʉ buero bero, “Diore gotirẽtobosarimasʉ Galileajʉ vadir'i manirʉcʉmi” yiucaturere masirʉcʉja mʉ quẽne —ĩre yiyujarã ĩna, Nicodemore tud'irã. \p \v 53 To bajiro ĩre yicõa, ĩna ya virijʉ tudijedicoasujarã ĩna. \c 8 \s1 Rõmio manajʉ cʉtiboarine, gãji rãca ajeri cʉtigo Jesús tʉjʉre so ejare queti \p \v 1 Macajʉ yʉa tujarone, Olivo vãme cʉti burojʉ majacoacami Jesús. \v 2 Gajerʉ̃mʉ, busurijʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ tudiejacami quẽna Jesús. Ĩ ejaro ĩacõari jãjarã masa ĩ tʉre rẽjacama. To bajiro ĩna bajijare, rujicõari yʉare gotimasiocami Jesús. \p \v 3 To bajiro yʉare ĩ yigotimasio ñarone, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne ejacama. Sĩgõ rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca ajeri cʉtigore yʉa ĩaro rĩjorojʉare sore jiaejocama ĩna. \v 4 To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yicama ĩna: \p —Yʉare masiogʉ̃, adio rõmio manajʉ cʉtiboarine gãji rãca so ajeri cʉtisere ĩamʉ yʉa. \v 5 Moisés ñamasir'i ĩ rotimasire ado bajiro yirotiaja ti: “To bajiro yirãrema gʉ̃tane ĩnare reasĩaña”, yaja ti. Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? —Jesúre ĩre yicama. \p \v 6 “Moisés ĩ yiriarore bajirone Jesús manire ĩ cʉdibetijama, ‘Jesús, rojose yimi’ ” ʉjarãre yi ocasãrʉarã, Jesúre sẽniĩatoboacama ĩna. To bajiro ĩna yisẽniĩatoboajaquẽne, mubiacõari ĩ ãmo vãsoane ucacami Jesús, sita tũcurojʉre. \v 7 Ĩre ĩna sẽniĩatʉjabetijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús yuja: \p —Mʉa rãcagʉ, “Rojose yibecʉ ñaja yʉ” yigʉ, gʉ̃tane mʉare ũmato rocavasʉoato —ĩnare yicami Jesús. \p \v 8 To bajiro yicõa, quẽna mubiacoacami Jesús. Mubiacõari, sita tũcurore ucacõa ñacami quẽna. \v 9 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Rojose yibeticajʉ” yigʉ manicami. To bajiri, sore gʉ̃tane rocavamenane, bʉcʉrã vasʉo, tijʉ bero gãjerã vajedicoacama ĩna. To ĩna baji veogo, so sĩgõne Jesúrãca tujacamo so. \v 10 To ĩna bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, so sĩgõne so ñaro ĩacõari, ado bajiro sore sẽniĩacami Jesús: \p —¿Nojʉ ñati ĩna yuja, “Rojose yimo” mʉre yirãma? ¿Rojose mʉ yise vaja, sĩgʉ̃jʉama mʉre sĩamenane, vacoajari ĩna? —sore yicami Jesús. \p \v 11 To bajiro ĩ yijare, \p —Yʉre sĩamenane, vacoajama —Jesúre yicamo. \p To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: \p —Yʉ quẽne, “Rojose mʉ yire vaja rojose tãmʉorʉocoja”, yibeaja yʉ. Vasa. Quẽna gãme rojose yibeja mʉ yuja —sore yicami Jesús. \s1 “Yʉ sʉorine Diore masire ñaja”, Jesús ĩ yire queti \p \v 12 Quẽna ado bajiro masare ĩnare yigoticami Jesús: \p —Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Yʉre ajitirʉ̃nʉmasurãma, Diore masimenare bajiro bajibetirʉarãma ĩna. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre catioaja yʉ, ĩna rijato berojʉ, “Quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 13 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama fariseo masa: \p —“To bajiro bajigʉ ñaja yʉ” mʉ yiboajaquẽne, nijʉane gãji mami, “Riojo gotiami” mʉre yigʉma. To bajiri to bajiro mʉ yiboase vaja maja ti. To bajiro yitocõagʉ̃ yaja mʉ —Jesúre ĩre yicama. \p \v 14 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicʉdicami Jesús: \p —Yʉ vadicatojʉre masiaja yʉ. Yʉ varotore quẽne masiaja yʉ. To bajiri yʉ masune yʉ gotise ñaboarine, socase me ñaja ti. Mʉama, yʉ vadicatojʉre, to yicõari, yʉ varotore quẽne masibeaja mʉa. \v 15 Masa ñari, riojo masimenane, “Rojose yirã ñaama”, gãjerãre yiĩabeserũgũaja mʉa. Yʉma, masa ĩna yisere ĩabesegʉ me yaja. \v 16 To bajiboarine masa rojose ĩna yisere yʉ ĩabesejama, yʉ sĩgʉ̃ne ĩabesebeaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉre cõacacʉ, yʉ rãcane ĩabeseami. To bajiri, masare, “Rojose yirã ñaama” yʉ yijama, riojo masune ĩnare gotiaja yʉ. \v 17 Mʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ado bajiro yiucamasire ñaja ti: “‘Rojose yimi’ jʉarã ĩna yijama, ĩnare ajiya”, yaja ti, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire. \v 18 To bajiri, “To bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, masare yiĩorũgũaja yʉ, yʉ masu quẽne. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami —ĩnare yicami Jesús. \p \v 19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —¿Nojʉ ñati mʉ jacʉ? —ĩre yicama, Jesúre. \p To bajiro ĩna yijare ĩnare cʉdicami Jesús: \p —Yʉre ĩamasibeaja mʉa. To bajiri yʉ jacʉre quẽne masibeaja mʉa. Yʉre mʉa ĩamasijama, yʉ jacʉre quẽne masiborãja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 20 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, masa ĩna gãjoa sãriajʉ tʉjʉre rʉ̃gõcõari, to bajise masare ĩnare yigotimasiocami Jesús. Tojʉ jud'io masa ʉjarã ĩna moarijʉ ti ñaboajaquẽne, Jesúre ñiamasibeticama, ĩre ĩna ñiaroticu maji ti ejabetijare. \s1 “Yʉ vatojʉre no bajiro yi vamasibetirʉarãja mʉa”, Jesús ĩ yire \p \v 21 Quẽna ado bajiro masare yigoticami Jesús: \p —Varʉcʉja yʉ. Yʉ vato bero, yʉre macaboarʉarãja mʉa. Yʉre bʉjamena rĩne rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa. To bajiri yʉ vatojʉre vamasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna, jud'io masa ʉjarã: \p —¿Ĩ masune sĩayayirʉ yati ĩ, “Yʉ varotojʉre vabetirʉarãja mʉa” ĩ yijama? —gãmerã yicama ĩna. \p \v 23 To bajiro ĩna yisere ajicõari: \p —Mʉama, adigodoana ñaja. Yʉma, õ vecagʉjʉ ñaja. Adi macarʉcʉroana Diore ajimena ñaja mʉama. Yʉma, adi macarʉcʉroagʉ me ñaja yʉ. \v 24 To bajiri, “Rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. “Ĩne ñaja yʉ” yʉ yirore bajiro yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose mʉa yise rãcane bajireacoarʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 25 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —ĩre yicama ĩna, Jesúre. \p To bajiro ĩna yirone, ĩnare cʉdicami Jesús: \p —Mʉare gotisʉogʉjʉne, “Ĩ ñaja yʉ” mʉare yisʉoadicajʉ yʉ. \v 26 Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. Rojose mʉa yisere ĩacõari, “Ado bajiro rojose yaja mʉa” cojoji me mʉare yʉ yiborotine bajicõaja ti. To bajiboarine masare adi macarʉcʉroanare mʉare yʉ gotijama, yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotirũgũaja yʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 27 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “‘Yʉre cõacacʉ’ yigʉ, ‘Diore, ĩ jacʉre’ yigʉ yami”, yiajimasibeticama ĩna. \v 28 To bajiri ado bajiro ĩnare yigoticami Jesús: \p —Dios ĩ roticõacacʉne ñaja yʉ. Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajuturo bero bajisere ĩacõari, “Riojo yiyumi. To bajiro masune bajigʉ ñañumi”, yʉre yimasirʉarãja mʉa. “Ĩ masurione ĩ tʉoĩasere me gotirũgũñumi. Ĩ jacʉ ĩre ĩ gotimasiorotisere gotirũgũñumi”, yimasirʉarãja mʉa. \v 29 Yʉre cõacacʉ yʉ rãcane ñacõa ñarũgũami. Ĩ bojase rĩne yaja yʉ. To bajiri yʉre vaveobetirũgũami —masare yigoticami Jesús. \p \v 30 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, jãjarã masa ĩre ajitirʉ̃nʉcama. \s1 “Dios rĩa me ñaama rojose yirã”, Jesús ĩ yire queti \p \v 31 To bajiri jud'io masare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro goticami Jesús: \p —Mʉare yʉ gotimasiorũgũsere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, yʉ buerã masune ñarʉarãja mʉa. \v 32 To bajiro bajirã rĩne Dios ocare socabetire ajimasirʉarãja mʉa. Ti ocare ajimasicõari, rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã —ĩnare yicami Jesús. \p \v 33 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yicama ĩna: \p —Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñari, Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri, ¿no bajiro yigʉ, “Rojose mʉa yisejasere yitʉjarʉarãja mʉa, Dios ĩ bojasejʉare yirʉarã”, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 34 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojarã rojose yirãma, rojose yisejarã ñari, rojose yitʉjamasibeama. \v 35 Sĩgʉ̃ ĩ ʉjʉre moabosarimasʉ, “Ado yʉre moarotigʉ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yimasibeami. Ʉjʉ macʉjʉama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiri, Dios rĩama, ĩ rãcane ñacõa ñarũgũrʉarãma. \v 36 To bajiri, rojose mʉa yisejasere yʉ sʉorine “Yitʉjarʉarãja” mʉa yijama, “Rojose maja ĩnare”, mʉare yirʉcʉja yʉ yuja. \v 37 “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa” mʉa yisere masiaja yʉ. To bajiro yirã ñaboarine, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbeticõari yʉre sĩarʉaja mʉa. \v 38 Yʉ jacʉ yʉre ĩ yiĩocatire mʉare gotiaja yʉ. Mʉama, mʉa jacʉ rojose yigʉ ĩ rotisere cʉdirã ñaja —ĩnare yicami Jesús. \p \v 39 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicama ĩna: \p —Abraham ñamasir'ine ñañumi, “yʉa jacʉ” yʉa yigʉma —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Abraham ĩ yirũgũriarore bajirone yiborãja mʉa, ĩ rĩa mʉa ñajama. \v 40 Yʉ jacʉ, Dios oca socase mere ĩ gotirotirore bajirone mʉare yʉ gotimasioboajaquẽne, yʉre sĩarʉaja mʉa. Abraham ñamasir'ima ti ũnire yibetirũgũmasiñumi. \v 41 Yʉre sĩarʉarã, mʉa jacʉ masu rojose yigʉ ñadir'i ĩ yirũgũrore bajirone yirã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicama: \p —Yʉa jacʉ masuma, Dios ñaami. Gãji mami yʉarema. Ĩ rĩa masune ñaja yʉama —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 42 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús: \p —Mʉa jacʉ masune Dios ĩ ñajama, yʉre maiboriarãja mʉa. Yʉ masu me vadicajʉ yʉ. Dios yʉre ĩ cõajare vadicajʉ yʉ. Dios tʉjʉ vadicõari adone ñaja yʉ. \v 43 ¿No yirã yʉ gotisere ajimasibeati mʉa? Yʉ gotimasiosere ajirʉamena ñari, tire ajimasibeaja mʉa. \v 44 Mʉa jacʉma, vãtia ʉjʉ ñaami. Ĩ rĩa ñaja mʉa. To bajiri ĩ bojasere bajirone mʉa quẽne yirʉa tʉoĩaja mʉa. Rẽmojʉne masare sĩarimasʉne ñacoayumi vãtia ʉjʉ. Riojo gotibetirũgũami. Yitorimasʉ, socase jacʉ ñaami. Ĩ gotijama, socarũgũami. Rẽmojʉne to bajirone bajicoayumi. \v 45 Yʉrema socabeti quetire gotigʉ yʉ ñajare, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. \v 46 Sĩgʉ̃, “Ado bajise rojosere yicajʉ mʉ”, yʉre yimasigʉ̃ mami. To bajiri, riojo mʉare yʉ gotiboajaquẽne, ¿no yirã yʉre ajitirʉ̃nʉbeati mʉa? \v 47 Dios rĩa mʉa ñajama, ĩ ocare ajiboriarãja mʉa. Ĩ rĩa me ñari yʉre ajirʉabeaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \s1 “Abraham ñamasir'i rĩjorojʉne ñacoadicajʉ yʉ”, Jesús ĩ yire \p \v 48 To bajiro ĩ yirone, cʉdicama jud'io masa ʉjarã: \p —“Samaria sitagʉ, vãti sãñagʉ̃ ñaja mʉ” mʉre yʉa yirũgũse riojone yiyuja yʉa —Jesúre ĩre yicama jud'io masa ʉjarã yuja. \p \v 49 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Vãti sãñagʉ̃ me ñaja yʉma. Yʉ jacʉ Diore quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoaja yʉ. Mʉama, yʉre rʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. \v 50 “Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna masa” yigʉ me vadicacʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro masa yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojagʉma. Yʉre rʉ̃cʉbʉomenare ĩamasigʉ̃ ñaami. Ĩamasicõari, rojose yʉre ĩna yise vaja rojose tãmʉorotirʉcʉmi. \v 51 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojarã yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrãma, bajireabetirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús. \p \v 52 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre yicama jud'io masa ʉjarã: \p —To bajiro mʉ yisere ajicõari, “Vãti sãñagʉ̃ masune ñaami”, mʉre yimasiaja yʉa yuja. Abraham ñamasir'i, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã quẽne, bajireajedicoasuma ĩna. To bajiro ĩna bajire ti ñaboajaquẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajireabetirʉarãma ĩna”, yiboaja mʉ. \v 53 Yʉa ñicʉ Abraham ñamasir'i, ñamasugʉ̃ ñamasiñuju ĩma. ¿Ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñatique mʉ? Abraham quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa quẽne bajireajedicoasuma ĩna. To yijama, ¿ñimʉ ũgʉ̃ ñati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 54 To bajiro ĩna yijare, ĩnare cʉdicami Jesús: \p —Yʉ masurione, “Quẽnagʉ̃ ñaja yʉ. Quẽnase yigʉ ñaja yʉ” yʉ yiboajama, ñie vaja maja ti. Yʉ jacʉ ñaami quẽnase yʉre yirʉ̃cʉbʉogʉ, “Ĩne ñaami yʉa Dios” mʉa yiboagʉ. \v 55 Ĩre masibeaja mʉa. Yʉma, ĩre quẽnaro masiaja. “Ĩre masibeaja” yʉ yijama, mʉare bajirone socagʉ ñabogʉja yʉ. Yʉma, quẽnaro masune ĩre masicõaja yʉ. Ĩ yirore bajirone ĩre cʉdiaja yʉ. \v 56 Mʉa masa ñicʉ, Abraham ñamasir'i, “Cojorʉ̃mʉ ejarʉcʉmi Dios ĩ cõagʉ̃, ñajediro masa ʉjʉ” yigʉ, variquẽna yuñamasiñumi. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre yʉ ejaro ĩacõari, variquẽnamasucõacami —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre. \p \v 57 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Jesúre: \p —Bʉcʉ me ñaja mʉ. Cincuenta cʉ̃mari cʉobetiboarine, ¿no yigʉ, “Abraham ñamasir'ire ĩre ĩacajʉ yʉ”, yati mʉ? —ĩre yicama ĩna. \p \v 58 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Abraham ñamasir'i ĩ ñaroto rĩjorojʉne jẽre ñacõacajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 59 To bajiro ĩ yisere ajicõari, gʉ̃tari juacama, ĩre rearʉarã. To bajiro ĩna yirone, ĩnare rudicõa budiacami Jesús, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire ñaboacacʉ. \c 9 \s1 Caje ĩabecʉ ruyuar'ire Jesús ĩ ĩarotire queti \p \v 1 To bajivacʉne, sĩgʉ̃ rẽmone caje ĩabecʉ ruyuar'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús. \v 2 To ĩ bajisere ĩacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa, ĩ buerimasa, Jesúre: \p —Gotimasiogʉ̃, ¿no yigʉ rẽmone ĩabecʉ ruyuayujari ĩma? ¿Ĩ jacʉajʉa o ĩ masu ye sʉori bajiyujarique? —Jesúre ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa. \p \v 3 To bajiro yʉa sẽniĩarone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: \p —Ĩ masune rojose ĩ yire vaja me, ĩ jacʉa quẽne rojose ĩna yire vaja me, to bajigʉ ruyuayumi ĩ. “Dios ĩ masisere masirãjaro masa” yigʉ, to bajigʉ ruyuayumi. \v 4 Ʉ̃mʉa ti ñaro moamasiaja mani. Rãioro berojʉma moamasibeaja mani. To bajirone bajiaja mani catise quẽne. Ado ñarãma, moamasiaja mani. To bajiboarine, no bojarirʉ̃mʉ mani bajireacoajama, moamenaja mani. To bajiri, yʉre cõacacʉ ĩ rotirore bajirone quẽnaro yirũgũroti ñaja. \v 5 To bajiri adi macarʉcʉrojʉre masa rujʉre bajiro rujʉ cʉticõari, yʉ ñasere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajicõari, Diore masiama masa. Ti ñaja yʉ moare —yicami Jesús. \p \v 6 To bajiro yigajanogʉ̃ne, sita tũcurojʉre gooco eoreacũcami. To yicõa, ĩ goocone sitare yierocami. To yicõari, ĩabecʉre tine tucami, ĩ cajere. \v 7 To bajiro ĩre yicõari ado bajiro ĩre yiroticami, ĩabecʉre: \p —Siloé vãme cʉtirita, masa ĩna guarũgũritajʉ vasa. Tojʉ ejacõari, mʉ cajere coeba —ĩre yicami Jesús, ĩabecʉre. (Hebreo oca rãca “siloé” ĩna yijama, “cõar'i” yirã yicama.) \p To bajiri Jesús ĩ coerotisere ajicõari, ĩ coerotirore bajirone ĩ cajere coegʉ vacoacami ĩabecʉ. Ĩ cajere coegajanogʉ̃ne, ĩacoasuju. To bajiri ĩ ya vijʉ tudicoasuju. \v 8 Ĩ tudiejaro ĩacõari, ĩ yarã, ĩre ĩarũgũriarã, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: \p —“¿Yʉre ĩamaicõari, yʉre ĩsiña” yirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩma? —yiyujarã ĩna. \p \v 9 To bajiro ĩna yirone, \p —Ĩne ñaami —yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri. \p Gãjerãjʉama: \p —Ĩ me ñaami. Ĩre bajigʉne ñaami, bajigʉjʉma —yiyujarã gãjerãjʉa. \p To bajiro ĩna yisere ajicõari ĩ masune, \p —Ĩne ñaja yʉ —yigotiyuju ĩ. \p \v 10 To bajiro ĩ yigotijare ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa: \p —¿No bajiro yicõari, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 11 To bajiro ĩna yijare, \p —Sĩgʉ̃, Jesús vãme cʉtigʉ ĩ goocone sitare yierocõari yʉ cajere tumi. Tire tucõari, ado bajiro yʉre yirotimi: “Siloé vãme cʉtiritajʉ vacõari, mʉ cajere coeba”, yʉre yimi. To bajiri tirajʉ ejacõari, yʉ cajere coebʉ yʉ. To bajiro yigʉne, ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yiyuju ĩ. \p \v 12 To bajise ĩnare ĩ yigotijare, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã masa: \p —¿Nojʉ ñarojari, to bajiro mʉre yir'ima? —ĩre yisẽniĩaboayujarã ĩna. \p —Ba. Masibeaja yʉ —yiyuju ĩabecʉ ñaboar'i. \p \v 13 To bajiro ĩ yisere ajicõari, fariseo masa tʉjʉre ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre jiasujarã ĩna. \v 14 Ĩ goocone sitare yierocõari ĩabecʉre Jesús ĩ caje ĩaroticatirʉ̃mʉma, jud'io masa ĩna ʉsʉsãjarirʉ̃mʉ ñacajʉ ti. \v 15 To bajiri ĩabetiboacacʉre ĩna ãmiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa: \p —¿No bajiro yicõari, ĩabetirũgũboagʉne, ĩacoati mʉ yuja? —ĩre yisẽniĩañujarã fariseo masa. \p To bajiro ĩre ĩna yirone, \p —Ĩ goocone sitare yierocõari, yʉ cajere tumi. Tire coegʉne ĩacoajʉ yʉ yuja —ĩnare yigotiyuju ĩ. \p \v 16 To bajiro ĩ yirone, \p —Mʉre to bajiro yir'ima, Dios ĩ cõar'i me ñagʉ̃mi. Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre rʉ̃cʉbʉobesumi —yiyujarã ĩna. \p Gãjerãjʉama ado bajiro yiyujarã ĩna: \p —Rojose yigʉ ĩ ñajama, ado bajiro ĩaĩañamanire yibetiborimi —yiyujarã gãjerãjʉama. \p To bajiri ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna fariseo masa. \v 17 To yicõari bero, quẽna gãme sẽniĩañujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire: \p —Mʉma, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ, “Ĩato” mʉre yir'ire? —yiyujarã ĩna. \p To bajiro ĩna yirone, \p —“Diore gotirẽtobosarimasʉ ñagʉ̃mi”, yaja yʉma —yiyuju ĩ. \p \v 18 “Ĩabecʉ ruyuar'i ñaboarine, ĩacoasumi yuja”, yirʉabesujarã ĩna maji. To bajiri ĩabetiboar'i jacʉare jicõañujarã ĩna. \v 19 Ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare yisẽniĩañujarã ĩna: \p —¿Mʉa macʉ, ĩabecʉ ruyuacacʉ mʉa yigʉne ñati ãnima? ¿No bajiro yicõari ĩabecʉ ñaboarine, ĩacoasujari ĩ yuja? —yisẽniĩañujarã ĩna, ĩ jacʉare. \p \v 20 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ĩnare gotiyujarã ĩna: \p —Ĩne ñaami yʉa macʉne, ĩabecʉ ruyuacacʉne. \v 21 To bajiboarine, “Ado bajiro yicõari, ĩaami yuja”, yimasibeaja yʉa. Ĩ cajere ĩarotir'ire masibeaja yʉa. Ĩre sẽniĩaña mʉa. Bʉcʉ ñaami jẽre. Ĩ masu mʉare gotiato —yiyujarã ĩ jacʉa. \p \v 22 Jud'io masa ʉjarãre ĩnare güirã ñari, “Jesúne ñaami ĩre ĩarotir'i” ĩnare yiterã ñari, to bajise yiyujarã ĩ jacʉa. Jud'io masa ʉjarã ado bajiro yitʉoĩañujarã ĩna: \p —“Jesús ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, mani ʉjʉ” yirãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare ĩna buerivirijʉre —yitʉoĩañujarã ĩna. \p \v 23 To bajiri, “Manire sãjarotibetoma” yirã, “Bʉcʉ ñaami. Ĩre sẽniĩaña”, ĩnare yiyujarã ĩabetiboar'i jacʉa. \p \v 24 To bajiro ĩna yijare, ĩabetiboar'ire ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna quẽna: \p —Dios sĩgʉ̃rene quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoya, mʉ cajere ĩarotir'i ĩ ñajare. Jesújʉarema, “Rojose yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju ĩ: \p —“Rojose yigʉ, quẽnase yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yimasibeaja yʉ. “Ĩabecʉ ñaboacacʉ, yucʉrema ĩagʉ̃ ñaja yʉ yuja”, yimasiaja yʉ, tirema —yiyuju ĩ. \p \v 26 To bajiro ĩ yisere ajiboarine, quẽna ĩre sẽniĩañujarã ĩna: \p —¿No bajiro mʉre yiri ĩ, “Ĩato ĩ” mʉre yigʉ? —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 27 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: \p —Jẽre mʉare gotiboabʉ yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. ¿No yirʉarã quẽna gãme gotire bojati mʉa? ¿Mʉa quẽne ĩ buerã ñarʉatique? —ĩnare yiyuju ĩ. \p \v 28 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre tud'iyujarã ĩna: \p —Mʉma, ĩ buegʉ ñaja mʉ. Yʉama, Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere buerã ñaja yʉama. \v 29 “Moisés ñamasir'ire ñagõñumi Dios”, yimasiaja yʉa. Mʉre catior'irema masibeaja yʉa. “Tojʉ vadir'i ñagʉ̃mi”, yimasibeaja yʉa, ĩrema —yiyujarã ĩna. \p \v 30 To bajiro ĩna yisere ajiʉcacõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ: \p —Yʉ cajere ĩ ĩarotiboajaquẽne, “Tojʉ vadir'i ñañumi”, yimasibeaja mʉa. \v 31 “Rojose yirãrema ajibecʉmi Dios. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõari, ĩ bojasere yirã rĩrene ajigʉmi Dios”, yimasiaja mani. \v 32 “Ĩabecʉ ruyuar'ire sĩgʉ̃ ĩre ĩaroticõañuju” yire ajiyamanicajʉ ti. \v 33 Yʉre ĩarotigʉma, Dios ĩ cõagʉ̃ me ĩ ñajama, yʉre no yimasibetiborimi —ĩnare yiyuju ĩ. \p \v 34 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: \p —Rẽmone rojose rãca ruyuar'i ñaja mʉ. To bajigʉ ñaboarine, “Ĩnare gotimasiorʉcʉja yʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉ, yʉare? —ĩre yiyujarã ĩna, ĩabecʉ ñaboar'ire. \p To yicõa, ĩre bucõañujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivijʉ ñaboagʉre. \s1 “Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, caje ĩamenare bajiro bajiama”, Jesús ĩ yire queti \p \v 35 Ĩabecʉ ñaboar'ire ĩre ĩna bucõasere ajicajʉ yʉa, Jesúrãca. To bajiri ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —¿Dios ĩ roticõacacʉre ajitirʉ̃nʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús. \p \v 36 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami: \p —Yʉre gotiya. “Ĩ ñaami”, yiya. Ĩre ajitirʉ̃nʉrʉaja —Jesúre ĩre yicami. \p \v 37 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —Jẽre ĩre ĩaja mʉ. Ĩne ñaja yʉ, ado mʉ rãca ñagõgʉ̃ne —ĩre yicami Jesús. \p \v 38 To bajiro ĩ yirone, \p —Yʉ ʉjʉ, mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉ —Jesúre ĩre yicõa, ĩ rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetucami, “Ñamasugʉ̃ masune ñaja mʉ” ĩre yirʉ̃cʉbʉogʉ. \p \v 39 To ĩ yiro bero, ado bajiro masare yicami Jesús: \p —Ĩamenare bajiro bajirã ñaama Dios ocare ajitirʉ̃nʉmena. “Quẽnaro Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiboarine Diore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, “ ‘Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna” yigʉagʉ vadicajʉ yʉ —ĩnare yicami Jesús. \p \v 40 To bajiro ĩ yijare, to ñacana fariseo masa sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre sẽniĩacama ĩna: \p —¿“Dios ocare masimena ñaama ĩna quẽne” yigʉ, yʉare yati mʉ? —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 41 To bajiro ĩna yirone, \p —“Dios ocare quẽnaro masibeaja yʉa” mʉa yigotijama, rojose maniboriaroja ti, mʉare. “Jẽre Dios ocare masiaja yʉa” yirã ñari, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijare, rojose ñacõa ñaja mʉare —ĩnare yicami Jesús. \c 10 \s1 Ovejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro Jesús ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ codese \p \v 1 Quẽna masare gotimasiogʉ̃ ado bajiro yicami Jesús: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. No bojagʉ oveja ĩna ñarisãnirore, sojere sãjabecʉ, soje manijʉrene joresãjagʉ̃ma, juarudirimasʉ o gãjerã yarãre ẽmacudirimasʉ ñagʉ̃mi. \v 2 Sojene sãjagʉ̃ma, ĩnare coderimasʉ ñaami. \v 3 Ovejare coderimasʉre, “Sãjajaro ĩ” yigʉ ĩre soje jãnabosagʉmi, ti sãniro sojere codegʉ. Ĩ sãjatone ĩ oca jedisere ajimasicõarãma ĩna oveja. Ĩna vãmene ĩnare jibugʉmi, ĩnare masigʉ̃ ñari. \v 4 Ĩnare jibujeocõari, ĩnare rĩjoro cʉti vacʉmi. Ĩ ocare ajimasicõari, ĩre sʉyarãma ĩna. \v 5 Ĩna ajimasibecʉrema sʉyamenama ĩna. Ĩ ocare ajimasibeticõari, ĩre rudirʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús, masare. \p \v 6 Ado bajise ĩnare yigotimasioboacami Jesús. Ĩnajʉama boca ajimasibeticama. \s1 “Oveja ĩna sãjarisojere bajiro bajigʉ ñaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 7 Ĩna ajimasibetire masicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús quẽna: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ ñaja soje, oveja ĩna sãjarisojere bajiro bajigʉ. Ovejare bajiro bajirã ñaama masa. \v 8 Yʉ rĩjoro ejariarãma, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yisocariarãma. Ĩna ñaro cõrone juarudirimasare bajiro bajirã ñacoayuma ĩna, yʉre ajitirʉ̃nʉriarãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõaña” yirã. To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjʉama, ĩnare cʉdibesuma ĩna. \v 9 Yʉ ñaja sojere bajiro bajigʉ. No bojarãre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ. Ovejare coderimasʉre bajirone quẽnaro ĩnare ĩacoderũgũrʉcʉja yʉ. To bajiri ñie güiose mano quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna. \p \v 10 Juarudirimasa, masare juarudirʉarã, ĩnare sĩama ĩna. Yʉjʉama, “Sĩgʉ̃ rʉyabeto catireayere quẽnaro cʉojedicõato ĩna” yigʉ, vadicajʉ yʉ. \v 11 Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Ovejare quẽnaro coderimasʉre ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare codecõa ñarʉcʉmi. Ĩre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna yise vajare yʉne ĩnare vaja yibosarocʉ ñaja yʉ. \v 12 Sĩgʉ̃, vaja bojagʉ rĩne ĩ moajama, quẽnaro ovejare codetirʉ̃nʉbecʉmi. Buyairo ĩ ejaro ĩacõari, ovejare vaveocoacʉmi ĩ, ĩre rudigʉ. Ĩ yarã oveja me ĩna ñajare, ĩnare vaveocoacʉmi. To bajiri, buyairo jiaejacõari, ovejare ĩnare ãgõbatereacõagʉ̃mi. \v 13 Vaja bojagʉ masune moagʉ̃ ñari, ovejare ĩnare maibecʉne, ĩnare vaveorʉcʉmi, ĩ yarã me ĩna ñajare. \p \v 14-15 Yʉ ñaja ovejare quẽnaro coderimasʉre bajiro bajigʉ. Dios, yʉ jacʉ yʉre ĩ masirore bajirone yʉ quẽne ĩre masiaja. Tire bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare ĩamasiaja yʉ. Ĩnajʉa quẽne, yʉre ĩamasiama ĩna. Ĩnare rijabosarocʉ ñaja yʉ. \v 16 Yʉre ajitirʉ̃nʉrona, sĩgʉ̃ri, jud'io masa me ñarʉarãma. Ĩnare quẽne ĩnare jirẽorʉcʉja yʉ. Ĩna quẽne yʉre cʉdirʉarãma ĩna. To bajiri cojorʉ̃mʉ cojo masare bajirone bajicõa ñarũgũrʉarãma ĩna, gãmerã ĩamairã. To bajiri yʉ sĩgʉ̃ne quẽnaro ĩnare coderũgũrʉcʉja yʉ. \p \v 17 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosarʉaja yʉ, “Ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yigʉ. Yʉ rijato berojʉ quẽna tudicatirʉcʉja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre yʉ rijabosarʉajare, yʉ jacʉ bʉto yʉre maiami. \v 18 Masare yʉ rijabosarʉabetijama, no bajiro yicõari yʉre sĩabetiborãma ĩna. Masare yʉ rijabosarʉase ñaja yʉ bojarore bajirone yʉ yiroti. To bajiri, quẽna yʉ tudicatirʉajama, caticoa masiaja yʉ. To bajiro yʉ yimasirotire yʉre cũcami yʉ jacʉ —masare yigoticami Jesús. \p \v 19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, jud'io masa ʉjarã ricatiri rĩne tʉoĩacama ĩna. \v 20 Jãjarã ĩna rãcana ado bajiro yicama: \p —Vãti sãñagʉ̃, mecʉrimasʉ ĩ ñaboajaquẽne, ¿no yirã ĩre ajiati mʉa? —ĩnare yicama ĩna. \p \v 21 Gãjerãjʉama, ado bajiro yicama ĩna: \p —Vãti sãñagʉ̃ ĩ ñajama, to bajise ñagõbetiborimi; to yicõari, caje ĩamenare quẽne ĩnare ĩarotibetiborimi —yicama ĩna. \s1 Jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩna ajirʉabeti queti \p \v 22 Jerusalénjʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ñarãre Diore rʉ̃cʉbʉomenare ĩnare bucõari, ĩna quẽnorere tʉoĩariarʉ̃mʉri ñacajʉ ti, tirʉ̃mʉri. Juebʉcʉrʉ̃mʉri ñacajʉ ti. \v 23 To bajiri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare vacajʉ yʉa Jesúrãca. \v 24 To bajiro yʉa bajiñarone, Jesús tʉjʉ jud'io masa ʉjarã rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama: \p —¿No cõrojʉ, “Ĩ me ñaami. Ĩne ñaami”, mʉre yimasirãti yʉa? “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i mʉ ñajama, yucʉne riojo yʉare gotiya —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús: \p —Jẽre mʉare gotiboaja yʉ. Yʉre ajibeaja mʉa. Yʉ jacʉ ĩ rotisene cojoji me mʉare yiĩocõarũgũboaja yʉ. Tire ĩacõari, “Ĩne ñaami”, mʉare yiroti ñarũgũboaja ti. \v 26 Yʉ yarã me ñaja mʉa, bajirãjʉma. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. \v 27 Oveja ĩna ʉjʉ ocare ĩna ajimasirore bajirone yʉ yarã yʉre ajimasiama ĩna. Yʉ quẽne quẽnaro ĩnare masiaja. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaama ĩna. \v 28 Dios ĩ catisere ĩnare ĩsiaja yʉ. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto ecobetirʉcʉmi. To bajiri, ĩna rijato berojʉ, quẽna tudicatijedicõari yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma. \v 29 “Ĩnare cʉoato” yigʉ, yʉ jacʉ yʉre cũcami. Nijʉane ĩ rẽtoro masigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiri nijʉane yʉre jicãmoto veomasibetirʉcʉmi. \v 30 Yʉ, yʉ jacʉ rãca sĩgʉ̃ne ñaja yʉa —yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre. \p \v 31 To bajiro ĩ yirone, gʉ̃tarire juacama ĩna, ĩre rearʉarã. \v 32 To bajiro ĩna yisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —Yʉ jacʉ ĩ masisene cojoji me mʉa ĩaro rĩjorojʉa ĩaĩañamanire yiĩorũgũmʉ yʉ. ¿Di vãme yʉ yiĩosere ĩacõari, “Rojose yigʉ yami” yirã, gʉ̃tane yʉre rearʉati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. \p \v 33 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna jud'io masa ʉjarã: \p —Ĩaĩañamanire mʉ yiĩose sʉori me gʉ̃ta rãca mʉre rearʉarãja yʉa. Rujajine Diore mʉ yise vaja mʉre rearʉarãja yʉa. Yʉare bajiro masʉ ñaboarine, “Dios ñaja yʉ”, yiboaja mʉ —ĩre yicama ĩna, Jesúre. \p \v 34 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare yicami Jesús: \p —“‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yiucamasire ñaja, mʉa ñicʉa ĩna rotimasire. \v 35 “Dios ocare masa ĩna ucamasire riojo ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. “Ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Yʉre bajiro bajirã ñaja mʉa’ yiyumi Dios”, yimasiaja mani. \v 36 “Mʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉ, yʉre bajiro bajigʉ” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami Dios. To bajiro ĩ yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Dios macʉ ñaja yʉ” yʉ yirone, ¿no yirã, “Diore yiajegʉ yaja mʉ”, yʉre yati mʉa? \v 37 Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbesa. \v 38 Yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ yijama, yʉre ajitirʉ̃nʉbetiboarine, yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios macʉ ñaami”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiri, “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yigotimasiosere ajicõari, “Riojo gotiami”, yʉre yimasirona ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús. \p \v 39 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ñiarʉaboacama ĩna. Jesújʉama boca rudicoacami. \p \v 40 To bajivacʉ, Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ yʉare ũmato jẽacoacami Jesús. Tojʉ ejacõari, masare oco rãca Juan ĩ bautiza ñacatojʉre tujacajʉ yʉa yuja. \v 41 Tojʉre jãjarã masa ĩre ĩarã ejacama. Jesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama ĩna: \p —Ĩaĩañamanire yiĩobetiboarine, jediro Jesús ĩ bajisere gotigʉ, socʉ mene gotiyumi Juan —gãmerã yicama masa. \p \v 42 Tojʉre jãjarã masu, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna yuja. \c 11 \s1 Lázaro ĩ bajirocare queti \p \v 1-2 Sĩgʉ̃ ñacami Lázaro vãme cʉtigʉ. Ĩ bederã rõmiri ñacama Mar'ia, gajeo Marta. Ĩna ñacama Betania vãme cʉti macana. Mar'ia ñacamo so, Jesús gʉborire sʉtiquẽnase tucõari so joa ñajone vejacarocaco. Bʉto rijayuju Lázaro. \v 3 Lázaro ĩ rijaro ĩacõari, ĩ bederã rõmiri Jesúre ĩre oca cõañuma ĩna: \p —Mʉ baba Lázaro bʉto rijami —ĩre yi oca cõañuma ĩna. \p \v 4 Tire ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Rijaye ĩre sĩabetoja. “‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios. Ĩ cõrone quẽnagʉ̃ ñaami ĩ macʉ quẽne’ yirʉ̃cʉbʉorãjaro masa” yigʉ, rijagʉ bajigʉmi —yʉare yicami Jesús. “Ĩre rijaye ĩre sĩabetoja” yigʉ, “Rijayayicõa tʉjabetirʉcʉmi” yirʉne yicõañumi. \p \v 5 Lázarore, ĩ bederã rõmiri Martare, to yicõari, Mar'iare quẽne ĩnare maicami Jesús. \v 6 To bajiboarine, “Bʉto rijami Lázaro” ĩna yisere ajiboarine, vabeticami Jesús maji. Tone yʉa ñacatone jʉarʉ̃mʉ ñacõacajʉ yʉa maji, Jesúrãca. \v 7 To baji, jʉarʉ̃mʉ bero yʉare ĩ buerãre ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Ita quẽna, Judea sitajʉ. Lázaro ĩ ñarojʉ vajaro mani —yʉare yicami Jesús. \p \v 8 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa: \p —Cãnʉbʉsane toana jud'io masa ʉjarã gʉ̃ta rãca mʉre rearʉacama ĩna. ¿Tojʉre quẽna tudivaroti tʉoĩati mʉ, yʉare gotimasiogʉ̃? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa, Jesúre. \p \v 9 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: \p —Adi macarʉcʉrojʉre mani catiro cõro quẽnaro cõĩamasiami Dios. Ĩ bojaro cõro catirʉarãja mani. No bojarã Diore masirã, Dios ĩ bojasere yitʉjabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari. \v 10 Diore masimenajʉama, Dios ĩ bojasere yirʉabeama, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari —yʉare yicami Jesús. \p \v 11 Tire yʉare goticõa, quẽna gajeye yʉare gotirẽmocami: \p —Mani baba Lázaro, cãnicoarimi. To bajiri ĩre yujiogʉacʉ yaja yʉ —yicami Jesús. \p \v 12 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: \p —Cãnigʉ̃ ĩ bajijama, caticoarʉcʉmi —ĩre yicajʉ yʉa, Jesúre. \p \v 13 “Cãnigʉ̃ bajigʉmi” Jesús ĩ yisere ajicõari, “Ĩ ʉsʉsãjarere yigʉmi”, yicõacajʉ yʉa. To bajiro yʉa yitʉoĩaboajaquẽne, Jesújʉama, “Bajirocacoarimi” yirʉne yicõañumi Jesús. \v 14 To bajiri, “Yʉre quẽnaro ajimasibeama ĩna” yigʉ, riojo yʉare goticami Jesús: \p —Lázaro bajiyayicoarimi —yicami yuja. \v 15 —Variquẽnaja. Quẽnaro ĩ tʉjʉre vabejʉ yʉ, “Riojo Dios macʉne ñaami” mʉa yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ. To bajiri, ita. Ĩato, Lázarore —yʉare yicami Jesús. \p \v 16 Jesús buerimasʉ yʉa rãcagʉ, Tomás vãme cʉtigʉ ñacami. Cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ ñacami. Ado bajise yʉare yicami: \p —Ita mani quẽne. Jesúrãcane bajiyayirãsa —yʉare yicami Tomás. \s1 “Yʉ ñaja masare catiomasigʉ̃”, Jesús ĩ yire queti \p \v 17 To bajiri, Betaniajʉ yʉa ejarone, —Babarirʉ̃mʉri tʉsajʉ, Lázarore ĩna yujero bero —yʉare yigoticama masa. \p \v 18 Jerusalén macajʉ ñacõari, vajama, tres kilómetros vaejariaro ñacajʉ Betania maca. \v 19 Jerusalén maca vadiriarã jud'io masa jãjarã ejayuma, Lázaro ĩ bajirocajare otirã. “Quẽnabeti bajiaja ti mʉa gagʉ ĩ bajiyayise” Martare, to yicõari Mar'iare quẽne yiotirã ejayuma ĩna. \v 20 To bajiro ĩna yiñarone, “Vadiami Jesús” ĩna yisere ajicõari, yʉare bocago, vadicoayumo Marta. To so bajiro ũnone, so bedeo, Mar'iajʉama, vadibesumo. Vijʉne ñacõañumo so. \v 21 Jesús tʉjʉre ejacõari, ado bajiro ĩre yicamo Marta: \p —Yʉ ʉjʉ, adone mʉ ñajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi. \v 22 Ĩ bajirocato bero ti ñaboajaquẽne, “Diore mʉ sẽnijama, mʉ sẽnirore bajirone mʉre cʉdirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so, Marta. \p \v 23 To so yisere ajicõari, \p —Mʉ gagʉ quẽna caticoarʉcʉmi —sore yicami Jesús. \p \v 24 To bajiro ĩ yijare, \p —Socʉ me yaja mʉ. Ñatʉsarirʉ̃mʉ masare Dios ĩ catiorirʉ̃mʉjʉ, quẽna caticoarʉcʉmi yʉ gagʉ —ĩre yicamo so. \p \v 25-26 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yicami Jesús: \p —Yʉ ñaja masare catiogʉ masuma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma bajiyayicoaboarine, quẽna tudicaticõarʉarãma ĩna. To ĩna bajiro bero, jʉaji tudirijabetirʉarãma. ¿Tire ajitirʉ̃nʉati mʉ quẽne? —Martare sore yisẽniĩacami Jesús. \p \v 27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, \p —“Yʉ ʉjʉ, mʉ yirore bajirone bajiaja ti. Mʉne ñaja, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, masa ñajediro ʉjʉ. Dios macʉne ñaja mʉ, adi macarʉcʉrojʉre vadir'i”, mʉre yimasiaja yʉ —Jesúre ĩre yicamo so. \s1 Lázaro masa boero tʉjʉ Jesús ĩ otire queti \p \v 28 To yicõa, so bedeore Mar'iare, sore jigo, tudicoacamo Marta. So tʉjʉre ejacõari, ado bajiro Mar'iare sore gotirudiyuju so, yayioroaca: \p —Manire gotimasiorimasʉ tone ñaami. “Vadiato”, mʉre yimi —sore yiyuju Marta, so bedeore. \p \v 29 To sore so yigoticõarojʉma, guaro vʉ̃mʉ budi vadicoayumo so Mar'ia, Jesúre ĩre ĩagoago. \v 30 Jesúrãca ti macajʉre ejabeticajʉ yʉa maji. Marta yʉare so bocacatojʉne ñacõacajʉ yʉa maji. \v 31 Mar'ia rãca ñañuma ĩna jud'io masa, so gagʉ ĩ bajiyayijare otirã. To bajiri Mar'ia guaro so vʉ̃mʉ vado ĩacõari sore sʉyayuma ĩna quẽne. “Masa boero tʉjʉ otigo, vaco bajigomo” yirã baji ruyuyuma ĩna. \p \v 32 Mar'ia, Jesús tʉjʉ ejacõari, ĩ gʉbori tʉjʉ gʉsomuniari tuetucamo so, ĩre rʉ̃cʉbʉogo. To yicõari, ado bajiro ĩre yicamo so: \p —Yʉ ʉjʉ, cãnʉjʉ mʉ ejajama, yʉ gagʉ bajiyayibetiborimi —Jesúre ĩre yicamo so, Mar'ia. \p \v 33 Mar'ia so otisere ĩacõari, so rãca vadicana jud'io masa quẽne ĩna otisere ĩacõari, Jesús, bʉto sʉtiriticami. \v 34 To bajicõari ĩnare sẽniĩacami Jesús: \p —¿Nojʉ ĩre yujemasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús. \p To bajiro ĩ yirone, \p —Adojʉa ĩagʉ̃ vadiĩasa yʉa ʉjʉ —ĩre yicama ĩna. \p \v 35 To bajiro ĩre ĩna yirone, oticami Jesús. \v 36 Jesús ĩ otisere ĩacõari, ado bajiro yicama ĩna jud'io masa, sĩgʉ̃ri: \p —Ĩaĩasaque. Lázarore bʉto ĩre maiboayumi —gãmerã yicama ĩna. \p \v 37 To bajiro ĩna yirone, gãjerã sĩgʉ̃ri ado bajiro yicama: \p —Caje ĩabecʉre ĩaroticacʉ ñaboarine, ¿no yigʉ Lázarorema, “Rijabeticõato”, yimasibesujari? —gãmerã yicama ĩna sĩgʉ̃ri, to ñacodecana. \s1 Lázaro ĩ tudicatire queti \p \v 38 Bʉto sʉtiritigʉne, ejarʉ̃gʉ̃cami Jesús, Lázaro masa boero tʉjʉre. Gʉ̃tavi ñacajʉ ti, bajirocar'ire ĩna yujeriajʉ. Gʉ̃tane bibe ecoyuja. \v 39 Tojʉre ejagʉne, \p —Gʉ̃tare tũnuo gocõaña —ĩnare yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicamo so, Marta, Lázaro ñaboar'i bedeo: \p —¡Yʉ ʉjʉ, majique! Babaricãrãcarʉ̃mʉ tʉsacoajʉ ĩ bajiyayiro bero. Jẽre ʉ̃ni sʉticoacʉmi —Jesúre yicamo so. \p \v 40 To so yiboajaquẽne, ado bajiro sore yicami Jesús: \p —Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rẽtoro ñamasusere Dios ĩ yimasisere ĩarʉocoja mʉ, mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús. \p \v 41-42 To bajiri yuja, gʉ̃tare tũnuogocama masa. Ĩna tũnuogorone, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús: \p —Cacʉ, “Quẽnaja” mʉre yaja, yʉre mʉ ajise ñajare. Tocãrãcajine mʉre yʉ sẽniro ajirũgũaja mʉ. To bajiri, “ ‘Dione ñaami Jesúre ĩre cõar'i’ yimasiato ĩna” yigʉ, ĩna ĩaro rĩjorojʉa yʉ yimasirotire mʉre sẽniaja yʉ —Diore yicami Jesús. \p \v 43 To yigajanogʉ̃ne, tutuase avasãcami Jesús yuja: \p —Lázaro, budiaya mʉ —yicami Jesús. \p \v 44 To bajiro ĩ yirone, bajirocar'ire ĩna yujer'i ñaboarine, budicoadicami Lázaro. Ĩ ricarire to yicõari, ĩ rujʉre quẽne sudine dʉrear'i ñacami. Ĩ gʉbori, ĩ rʉjoa quẽne sudine gũmar'i ñacami. To bajiri, \p —Ĩre õjaña mʉa. Vajaro ĩ —ĩnare yicami Jesús. \s1 “¿No bajiro yicõari, Jesúre ĩre sĩarãti mani?”, ĩna yire queti \r (Mt 26.1-5; Mr 14.1-2; Lc 22.1-2) \p \v 45 To bajiro Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, jãjarã jud'io masa, Mar'iare baba cʉticana, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉ sʉyasʉocama ĩna. \v 46 Gãjerãma, Jesús ĩ yiĩosere ĩacõari, fariseo masare gotirã vasujarã ĩna. \v 47 Ĩna gotisere ajicõari, fariseo masa, paia ʉjarã rãca rẽjañujarã ĩna. Rẽjacõari, jud'io masa ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne jirẽocõañujarã ĩna. To bajiri ĩna rãca ado bajiro gãmerã ñagõñujarã ĩna: \p —¿No bajiro ĩre yirãti mani? Bʉto masune ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ yami. \v 48 To bajirone ĩre mani yiboa tʉjajama, masa jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguereacõarʉarãma romano masa. To yicõari mani ñarimacarire reajeocõarʉarãma ĩna —gãmerã yiyujarã ĩna. \p \v 49 Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ ñacami. To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: \p —Masibeaja mʉa. \v 50 Mani ye jedirore ĩna reajama, quẽnabetoja. To bajiri ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃, manire rijabosato ĩ —yiyuju Caifás. \p \v 51-52 Ĩ masurione to bajise tʉoĩacõari, yibesuju Caifás. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñari, Dios sʉorine to bajiro gotiyuju, Jesúre ĩre sĩarʉagʉ ñaboarine. “Jud'io masa rĩrene ĩnare rijabosabetirʉcʉmi Jesús. No bojarã Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrona Dios rĩa ñaronare adi macarʉcʉroanare ĩnare rijabosarʉcʉmi Jesús” yimasibecʉ ñaboajaquẽne, ĩ tʉoĩasere Caifáre cõañuju Dios. \v 53 To bajiri, Caifás ĩ gotiriarʉ̃mʉne, “¿No bajiro yicõari Jesúre ĩre sĩarãti mani?”, gãmerã yisʉoyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã. \p \v 54 To bajiri, jud'io masa ĩna ñarorema ñacudibeticami Jesús yuja. To ñabecʉne, yucʉ́ manojʉ ñarimaca, Efra'in vãme cʉti macajʉa yʉare ũmato vacoacami Jesús. \p \v 55 Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiroto mojoroaca rʉyacoadicajʉ ti. To bajiri, jãjarã masa vacama Jerusalénjʉ, “‘Rojose mana ñaja mʉa yuja’ manire yiĩato Dios” yirã, paia ĩna yirotirere yirã vana. \v 56 Tojʉre ejacõari, Jesúre macaboayujarã ĩna. Ĩre macaboana, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ejacõari ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare: \p —¿Mʉma no bajiro tʉoĩati mʉ? ¿Boserʉ̃mʉ vadibetimasucõagʉ̃ yiguida? —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús ĩ ejabetijare. \p \v 57 Fariseo masa, to yicõari, paia ʉjarã quẽne, “Jesúre mʉa ĩabʉjajama, yʉare gotiba. Ĩre ñiarʉarã yaja yʉa”, yiyujarã ĩna, masare. \c 12 \s1 Jesús gʉborire sʉtiquẽnasene rõmio so yuejeore queti \r (Mt 26.6-13; Mr 14.3-9) \p \v 1 Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉri Pascua boserʉ̃mʉ ñaroti ti rʉyarũtuato Betania vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Lázaro ĩ ñarimaca ñacajʉ ti maca Betania. To ñacajʉ Lázarore, bajirocaboar'irene Jesús ĩre ĩ catiocato. \v 2 Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩre bare quẽnoecacama toana rõmiri. Lázaro bedeo, Marta ñacamo, yʉare bare jeogo. Lázaro quẽne ñacami, yʉa rãca bagʉ. \v 3 Yʉa bañarone sʉtiquẽnase nardo vãme cʉtisere ãmiejacamo Lázaro bedeo ñatʉsago, Mar'ia vãme cʉtigo. Trescientos gramos cõro ñacajʉ ti. Jairo vaja cʉtise ñacajʉ. Tine Jesús gʉborire yuetucamo so. Yuetucõari so joa ñajone tire vejacarocamo so. Vi jʉ̃mʉrone sʉtijʉ̃mʉcoacajʉ ti. \p \v 4 Tone ñacami Judas Iscariote quẽne. Ĩ quẽne yʉare bajirone Jesús buegʉ ñacami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩaterãre ĩsirocarocʉ. Jesús gʉborire so yueturo ĩacõari, ado bajiro sore yicami: \p \v 5 —Tire sʉtiquẽnasere ĩsicõari, trescientos ñaritiiri juaroco ñaboayumo so. Ti vaja juacõari, maioro bajirãre ĩnare mani ĩsijama, quẽnaboyuja ti —sore yicami Judajʉama. \p \v 6 Maioro bajirãre maibetiboarine to bajiro yicõacami ĩ. Juarudirimasʉ ñari to bajise yicami ĩ. Ĩ ñarũgũcami yʉa gãjoare juabosarimasʉ. To bajiro yica yigʉne yʉa gãjoare juarudicõarũgũñumi ĩ. \v 7 To bajiri Judas to bajise sore ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Tone yicõato. Yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo so. \v 8 Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja —ĩre yicami Jesús. \s1 Lázarore ĩna sĩarʉare queti \p \v 9 “Betania macajʉ ñaami Jesús” ĩna yisere ajicõari jud'io masa jãjarã ejacama. Jesús sĩgʉ̃rene ĩre ĩarã ejarã me, bajicama ĩna. Lázarore, Jesús ĩ catior'ire ĩarã rãcane vayuma ĩna. \v 10-11 Lázarore quẽne sĩarʉayujarã ĩna paia ʉjarã, ĩre Jesús ĩ catiore sʉorine, jãjarãbʉsa Jesújʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyacõari, ĩnare ĩna cãmotadise ñajare. \s1 “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” yiĩogʉ̃, Jerusalénjʉ Jesús ĩ ejare queti \r (Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40) \p \v 12-13 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñarore ĩarã, jãjarã masa ejayuma ĩna. To bajiri Mar'ia Jesúre so yuetucatirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñacajʉ tirʉ̃mʉma. To bajiri tirʉ̃mʉrene Jesús ĩ ejarotire ajicõari, jejejũ ũni rujañoquerire jasurejuacõari Jesúre bocacama. Ĩre bocarã, ado bajiro yiavasã variquẽnacama ĩna: \p —¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! —Jesúre ĩre yiavasã variquẽnacama ĩna. \p \v 14 To bajiro ĩna yi vatone, burro vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacõari, ĩre vajejacami Jesús, “To bajirone bajirʉcʉmi” Dios oca, masa ĩna yiucamasire ñajare. Ado bajiro yiucamasiñuma ĩna: \q1 \v 15 “Mʉa Jerusalén macana, güibetirʉarãja mʉa. Mʉa ʉjʉ ñarocʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ jesacõari, vadirʉcʉmi”, yiucamasiñuma. \m \v 16 Maji to bajiro ĩna yiucamasirere ajimasibeticajʉ yʉa, ĩ buerimasa. Jesús masare rijabosacõari Dios ĩ ñarojʉ ĩ tudimʉjato bero, “Dios ocare masa ĩna ucamasire, Jesús ĩ vadirotirene gotiyuja ti”, yimasicajʉ yʉa yuja. \p \v 17 Jẽre ĩna yujerijʉre Lázarore Jesús ĩ catiocatire ĩacana, masa jedirorene gotibatocõañuma. \v 18 To bajiri, ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩocatire ajicõari Jesúre ĩarã ejacama jãjarã masa. \v 19 To bajiro masa ĩna yisere ĩacõari fariseo masa ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: \p —Ĩaña. Masa jediro ĩ ocare ĩre ajitirʉ̃nʉama ĩna yuja. No yiriaro maja mani —gãmerã yiyujarã fariseo masa. \s1 Griego masa Jesúre ĩna macare queti \p \v 20 Pascua boserʉ̃mʉre Jerusalénjʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã vana rãca sĩgʉ̃ri vʉsacama griego masa. \v 21 Felipere sẽniĩarã ejayujarã ĩna. Galilea sita Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Jesús buegʉ ñacami ĩ quẽne. Ado bajiro Felipere yiyujarã ĩna: \p —Jesúrãca ñagõrʉaja yʉa —Felipere ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Andrére ĩre gotigʉ vasuju Felipe. To bajiri ĩna jʉarã Jesúre gotirã ejacama, yʉa tʉjʉ. \v 23 Ĩna gotisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús, ĩnare: \p —Yʉ ñaja Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉre ĩna sĩarotirʉ̃mʉ cõñaja ti. Yʉre ĩna sĩaro bero, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaami”, yʉre yimasirʉarãma masa. \v 24 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ rijabosabetijama, masa ñajediro, Diorãca quẽnaro ñabeticõari, ĩna bajirearo bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Trigo aje oteriarore bajirone bajiaja ti. Trigo ajea, sita ẽñeroca tiare ĩna coacũbetijama, judibetoja ti. Tiare ĩna coacũjama, judicõari, jairo rica cʉtirʉaroja ti. To bajirone bajirʉaroja yʉre quẽne. Yʉre ĩna yujejare, yʉ sʉorine ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrʉarãma jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona. \v 25 No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩ oca yʉa gotise ñajare, yʉare ĩna sĩacõajama, quẽnacõaroja” yirãma, Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma. \v 26 No bojagʉ yʉ bojasere yirʉagʉ, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja. To bajiro bajigʉma, yʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiro bajigʉrema quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉorʉcʉmi yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús. \s1 “Masare rijabosarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 27 To bajiro yicõari, ado bajiro ñagõcami Jesús quẽna: \p —Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. ¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿“ ‘Cacʉ rojose tãmʉoromi’ yigʉ, yʉre matabosaya”, yigʉti yʉ? To bajiro yibetirʉcʉja yʉ. Tire tãmʉorʉne vadicacʉ ñaja yʉ —yicami Jesús. \p \v 28 To bajiro yicõa, Diojʉare sẽnicami yuja: \p —Cacʉ, mʉ bojarore bajirone bajiato. Masa mʉre rʉ̃cʉbʉorãjaro —Diore ĩre yicami Jesús yuja. \p To bajiro ĩ yirone, õ vecajʉ ocaruyucajʉ: \p —Mʉ sʉori “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, yirʉcʉja yʉ quẽna, mʉ bajirotire —yi ocaruyucajʉ õ vecajʉ. \p \v 29 Tire ajirãne, \p —Bʉjo ñaromi —yicajʉ yʉa sĩgʉ̃ri. \p Gãjerãma: \p —Ángel ĩre ñagõgʉ̃ yiromi —yicama ĩna. \p \v 30 To bajiro masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús: \p —“Yʉre yiro me”, yi ocaruyuaja ti. Mʉare “Ajiato” yiro, yaja. \v 31 Yucʉacane rojose yʉre yirãre ĩabesesʉorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yisʉorone masare ĩnare rojose yirotigʉre yirẽtorʉ̃gʉ̃rʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, masare ĩ rotirũgũboasere rotimasibetirʉcʉmi ĩ yuja. \v 32 Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajutuse sʉorine masa ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ yuja. To bajiro yʉ bajise sʉorine, “Dios macʉ, yʉ ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ, mʉ masise rãca yʉre ejarẽmorocʉ”, yirʉarãma jãjarã adi macarʉcʉroana. \p \v 33 To bajiro ĩ yijama, “Ado bajiro sĩaecorʉcʉja” yigʉ yicami. \v 34 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama masa: \p —Dios ocare masa ucamasire ti gotijama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocabetirʉcʉmi”, yigotiaja ti. To bajiro ti yigotiboajaquẽne, ¿no yigʉ, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re yʉre jajuturʉarãma ĩna”, yati mʉ? ¿Ñimʉjʉa Dios ĩ roticõar'i masuma ñati? —Jesúre ĩre yicama ĩna. \p \v 35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro cʉdicami Jesús: \p —Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masiama masa, ĩna masirʉajama. Yoaro mene mʉare vaveogʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉtʉsaya mʉa, “Ĩ yirore bajirone yirãsa mani” yirã. To bajise mʉa yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa. Diore masimenajʉama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire masibeama. \v 36 To bajiri, mʉa rãca yʉ ñarone yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Ĩre bajirone Diore masicoarʉarãja mani” yirã —ĩnare yicami Jesús. \p To bajiro masare ĩnare yigotigajanocõa, ĩna masibetojʉa vacõari, ĩnare yayicami Jesús. \s1 Jud'io masa Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti \p \v 37 Jesús, jairo ĩaĩañamanire ĩnare ĩ yiĩoboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama masa. \v 38 “To bajiro bajirʉaroja ti” Isa'ias ñamasir'i, ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ ti. Ado bajiro yiucamasiñumi: \q1 “Yʉa ʉjʉ, mʉre yʉa gotirẽtobosasere ajiboarine, to yicõari, mʉ yiĩosere ĩaboarine, mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i. \p \v 39 Dios ĩ cõarocʉre ajitirʉ̃nʉbetironare yigʉ ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i quẽna: \q1 \v 40 “Ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja ĩna masiboasere ĩnare masiriojeocõarʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yise ñajare, ĩre ajimasibetirʉarãma. Riojo ĩna ajimasijama, rojose ĩna yirũgũsere tʉoĩasʉtiriticõari, tʉoĩavasoaborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i. \m \v 41 “Cristo rẽtoro ñamasugʉ̃ maami” Dios ĩ yiĩosere ĩacõari, to bajiro yiucamasiñumi Isa'ias. \p \v 42 “To bajiro bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasire ñaboajaquẽne jãjarã jud'io masa, to yicõari ĩna ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ri Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajirã ñaboarine, masa ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja”, yibeticama ĩna bajirãjʉma, fariseo masa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare mani buerivijʉre” ĩna yire ñajare. To bajiri ĩnare güirã, “Yʉare masiroma” yirã, tire gotibeticama ĩna. \v 43 To bajiro yirã ñari, Dios ye rẽtobʉsaro masa yejʉare rʉ̃cʉbʉorere bojacama ĩna. \s1 “Yʉre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩna tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti \p \v 44 Ruyugoaro goticami Jesús: \p —Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ sĩgʉ̃rene ajitirʉ̃nʉrã me yama. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrã yama. \v 45 Yʉre ĩarãma, yʉ jacʉre quẽne ĩarã yama. \v 46 Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rojose yitʉjato” yigʉ. \v 47 Yʉ ocare ajiboarine yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, yʉ me ñaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarocʉma. Adi macarʉcʉroanare rojose yigʉagʉ vadicacʉ me ñaja yʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ñaro cõrone rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosagʉagʉ vadicajʉ yʉ. \v 48 To bajiboarine, yʉre rʉ̃cʉbʉobeticõari, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉmenama, ñatʉsarirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. \v 49 Yʉ masurione tʉoĩacõari, tire gotigʉ me yaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotiaja yʉ. \v 50 “Yʉ jacʉ ĩ rotisere ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ, tudirijabeticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna”, yimasiaja yʉ. To bajiri yʉ gotijama, yʉ jacʉ yʉre ĩ yirotirore bajirone gotiaja yʉ —masare yicami Jesús. \c 13 \s1 Ĩ buerimasare ĩna gʉborire Jesús ĩ coere queti \p \v 1-3 Pascua boserʉ̃mʉ yʉa batʉsaroto rĩjoro, jẽre, “Yʉ jacʉ tʉjʉ adi macarʉcʉrore yʉ vaveoroto mojoroaca rʉyaja yuja”, yimasicõacami Jesús. Simón macʉre, Judas Iscariotere, “Jesús vajanare ĩnare ocasãrʉcʉja yʉ, ‘Ĩre ñiato ĩna’ yigʉ” yirere ĩre cõañumi ĩ, vãtia ʉjʉ. Jẽre tire masicõañumi Jesús. “Dios tʉjʉ vadicacʉ ñaja yʉ. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna tudiarʉcʉja yʉ. Rẽmojʉne, ‘No yiyamagʉ̃ ñaja mʉ. No mʉ bojasere yimasiaja mʉ’ yʉre yicoadicami Dios”, yimasicõacami Jesús. Rẽmojʉne adi macarʉcʉroanare, ĩre ajitirʉ̃nʉcanare, yʉare maicoadicami “Mʉare maimasucõaja yʉ” yigʉ, ado bajiro bajicami Jesús adi macarʉcʉrojʉre ĩ ñatʉsacatirʉ̃mʉri. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. \p \v 4 Yʉa batʉsañarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, joeado ĩ sãñaritore veacami Jesús. To yicõari, ĩ rujʉ gʉdarecore toallare siatucami. \v 5 To yicõari, rujabajajʉ ocore jiocami. Jiojeo, yʉa gʉborire coecami Jesús. Coecõari, toalla rãca yʉa gʉborire carocami. \p \v 6 Pedro gʉborire ĩ coegʉadone, ado bajiro ĩre boca yicami: \p —¿Yʉ ʉjʉ ñaboarine, yʉ gʉborire coegʉagʉ yati mʉ? —yicami Pedro. \p \v 7 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —Yucʉacarema mʉa gʉborire yʉ coesere tʉoĩamasibeaja mʉa maji. Bero tire ajimasirʉarãja mʉa —yicami Jesús. \p \v 8 To bajiro ĩ yiboajaquẽne: \p —Yʉ gʉborire coebetirʉcʉja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. \p To bajiro ĩ yirone, \p —Mʉ gʉborire yʉ coebetijama, yʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús. \p \v 9 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Pedro: \p —To mʉ yiro ũnoma yʉ gʉbori rĩne coebesa. Yʉ ãmorire quẽne, yʉ rʉjoare quẽne coeya —Jesúre ĩre yicami Pedro. \p \v 10 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —Jẽre guacõar'irema, jediro ĩ rujʉre coere maja. Gʉbori rĩne coejama, quẽnaja. Ʉeri manare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiboajaquẽne sĩgʉ̃ ñaami mʉa rãcagʉ ʉeri cʉtigʉre bajiro bajigʉ —yʉare yicami Jesús. \p \v 11 “Ĩ ñaami yʉre ĩsirocarocʉ” yimasicõari, “Mʉa jedirone ʉeri mana ñajedicõa bajibeaja mʉa”, yʉare yicami Jesús. \p \v 12 Yʉa gʉborire coegajanocõari, quẽna ĩ veacũcatiasere sãñacami Jesús. To yigajano, quẽna gãme ejarũjucõari ado bajiro yʉare goticami Jesús: \p —¿Mʉa gʉborire yʉ coesere ajimasiati mʉa? \v 13 “Yʉare gotimasiogʉ̃, yʉa ʉjʉ”, yʉre yaja mʉa. Ĩ masune ñaja yʉ. To bajiro yʉre mʉa yijama, quẽnaja. Riojone yaja mʉa. \v 14 Yʉ, mʉa ʉjʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ ñaboarine, mʉa gʉborire yʉ coejare, mʉa masu quẽne, mʉa gãmerã gʉbori coejama, quẽnaja. \v 15 “Yʉ yirore bajirone yato ĩna” yigʉ, mʉare yiĩogʉ̃ yaja yʉ. \v 16 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ moabosarimasʉ ñamasugʉ̃ me ñaami ĩ. Ĩ ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami. Sĩgʉ̃ gãji ĩ cõar'i ĩ ñajama, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ñamasugʉ̃jʉama ĩre cõar'i ñaami. To bajiri mʉa ʉjʉ ñari, “Yʉ yirore bajirone mʉa masu quẽne gãmerã ejarẽmoña mʉa”, mʉare yaja yʉ. \v 17 Yʉ gotisere ajicõari, quẽnaro mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa. \p \v 18 Mʉa jedirorene yigʉ me yaja yʉ adirema. Yʉ besecanare, mʉare quẽnaro masiaja yʉ. Yucʉacane yʉ bajiroti Dios ĩ goticũcati ejarʉaroja ti. Ado bajiro yigotiaja ti, Dios ocare masa ucamasire: “Yʉ rãca bagʉ ñaboarine yʉre ĩsirocarocʉ ñaami”, yigotiaja Dios oca. \v 19 Ti bajiroto rĩjoroaca mʉare gotiaja yʉ. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yiajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. \v 20 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ cõarãre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrʉarãma. No bojarã yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉama —yʉare yicami Jesús. \s1 “Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi”, Jesús ĩ yire queti \r (Mt 26.20-25; Mr 14.17-21; Lc 22.21-23) \p \v 21 To bajiro yigoticõari bero, bʉto tʉoĩasʉtiriticami Jesús. To bajiri quẽnaro riojo yʉare goticami: \p —Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ, yʉre ĩaterãre yʉre ĩsirocarʉcʉmi —yʉare yicami Jesús. \p \v 22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, yʉa ĩ buerimasa, yʉa masune gãmerã ĩacajʉ yʉa, “¿Ñimʉjʉare yati?” yirã ñari. \v 23 Yʉre ĩ buegʉre bʉto yʉre maicami Jesús. To bajiri yʉa batʉsacatire ĩ tʉaca barujicajʉ yʉ. \v 24 “‘¿Ñimʉjʉare yati mʉ?’ ĩre yisẽniĩato” yigʉ, yʉre sõjucami Pedro. \v 25 To bajiro ĩ yiro ĩacõari, Jesús tʉbʉsaca vʉrʉacajʉ yʉ, ĩre sẽniĩagʉ̃: \p —Yʉ ʉjʉ, ¿ñimʉjʉa ñati mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ. \p \v 26 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre cʉdicami Jesús: \p —Pan yosecõari, yʉ ĩsigʉ̃ne ñarʉcʉmi yʉre ĩsirocarocʉma —yicʉdicami Jesús. \p To yicõa yuja, Simón macʉ Judas Iscariotere, ĩsicami ĩ yuja. \v 27 Tire bocaãmicõari, ĩ barone ĩ ʉsʉjʉre vãtia ʉjʉ sãjacoa ruyucami Judare. To bajiro ĩ bajijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús: \p —Mʉ yirʉa tʉoĩasere yidaya mʉ —Judare ĩre yicami Jesús. \p \v 28 Ĩ rãca barujicana sĩgʉ̃jʉama to bajiro ĩ yisere ajimasibeticajʉ yʉa. \v 29 Yʉa ye gãjoare coderimasʉ ĩ ñajare, “‘Boserʉ̃mʉ ñaro mani baroti vaja yiaya’ ĩre yigʉ yigʉmi Jesús”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa sĩgʉ̃ri. Gajeyerema, “‘Maioro bajirãre gãjoa ĩsiaya’ yigʉ yigʉmi ĩ yijama”, yicõacajʉ yʉa. \p \v 30 Bagajano, vacoacami Judas yuja. Jẽre ñamijʉ ñacajʉ ti. \s1 “Gãmerã ĩamaiña”, Jesús ĩ yire queti \p \v 31 Judas ĩ budiato bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Yucʉacane, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios ĩ roticõacacʉ”, yimasiroti ñaja. To bajiro yʉre yirã ñari, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami Dios quẽne”, yimasiroti ñaja ti. \v 32 Diore masa ĩna rʉ̃cʉbʉojama, yʉre quẽne, “Ĩre rʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. Yoaro mene to bajiro yigʉagʉ yami Dios. \v 33 Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉa rãca yoaro ñacõa ñabetirũgũrʉcʉja yʉ. Yʉre macaboarʉarãja mʉa. Cãnʉ jud'io masa ʉjarãre yʉ gotimasirore bajirone mʉare quẽne gotiaja yʉ. “Yʉ varotore vamasimenaja mʉa”, mʉare yaja yʉ. \v 34 Yucʉne mame rotisere mʉare gotiaja yʉ: Ado bajiro bajiñama mʉa: Mʉare yʉ ĩamaiadicatore bajirone mʉa quẽne gãmerã ĩamaiña. \v 35 Mʉa gãmerã ĩamairo ĩacõari, “Jesús buerimasa ñaama”, mʉare yiĩarʉarãma ĩna, masa jediro —yʉare yicami Jesús. \s1 “‘Jesúre masibeaja yʉ’ yirʉcʉja mʉ”, Pedrore Jesús ĩ yire queti \r (Mt 26.31-35; Mr 14.27-31; Lc 22.31-34) \p \v 36 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Jesúre sẽniĩacami Pedro: \p —Yʉ ʉjʉ, ¿nojʉa vacʉ yati mʉ? —ĩre yicami Pedro. \p To bajiro ĩ yijare, \p —Yucʉacarema yʉ varotojʉre vamasibecʉja mʉma maji. Ado berojʉ yʉre sʉyarʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús. \p \v 37 To bajiro ĩ yirone, \p —Yʉ ʉjʉ, ¿no bajijare yucʉacarema mʉ rãca sʉyamasibecʉada yʉ? Mʉ sĩaecoroti ñaboajaquẽne, yʉjʉa sĩaecorʉcʉja yʉ —Jesúre yicami Pedro. \p \v 38 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —¿Socabetiboatime mʉ? Ñamasusere riojo mʉre gotiaja yʉ: Gãjabocʉ ĩ ñagõroto rĩjoro idiaji, “Jesúre ĩre masibeaja yʉ”, yirʉcʉja mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús. \c 14 \s1 “Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejamasire ñaja”, Jesús ĩ yire queti \p \v 1 To bajiro Pedrore ĩre yigajanocõari ado bajiro yʉare yigoticami Jesús quẽna: \p —Bʉto tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Diore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉña. \v 2 Yʉ jacʉ ya vijʉre jairo mʉa ñarotijaʉri ñaja ti. To ti bajibetijama, mʉare gotibetibogʉja yʉ. Tojʉ mʉa ñarotire mʉare quẽnoyugʉ varʉ bajiaja yʉ. \v 3 Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna. \v 4 Yʉ vaejarotore masiaja mʉa. To bajiri tojʉ vaejaria maare masiaja mʉa —yʉare yicami Jesús. \p \v 5 To bajise ĩ yiboajaquẽne, ado bajirojʉa ĩre yicami Tomás: \p —Yʉa ʉjʉ, mʉ varotore masibeaja yʉa. ¿No bajiro yicõari, to varia maare masirʉarãda yʉa? —Jesúre ĩre yicami. \p \v 6 To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús: \p —Yʉne ñaja varia maare bajiro bajigʉma. Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejare ñaja ti. Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masire ñaja ti. “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere masare ĩnare ĩsigʉ̃ ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩne yʉ jacʉ tʉjʉre ejarʉarãma. \v 7 Yʉre mʉa masijama, yʉ jacʉre quẽne ĩre masirʉarãja mʉa. Yʉre ĩarã ñari, “Ĩ jacʉre masiaja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. \p \v 8 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Felipejʉama: \p —Yʉa ʉjʉ, mʉ jacʉre yʉare ĩoña mʉ. To mʉ yicõarojʉ, “Riojo gotiami yʉare”, yimasirʉarãja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicami Felipe. \p \v 9 To bajiro Felipe ĩ yijare, \p —Tirʉ̃mʉjʉne mʉa rãca ñacõa sʉoadicajʉ yʉ. ¿No yigʉ to yʉ bajiboajaquẽne yʉre ĩamasibeati mʉ maji? No bojagʉ yʉre ĩagʉ̃ma, yʉ jacʉre ĩagʉ̃ ñaami. To bajiri, “Mʉ jacʉre yʉare ĩoña”, yibeticõaña mʉ. \v 10 “Yʉ jacʉ rãcane ñacõaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãca ñaami”, mʉare yaja yʉ. Tire ajicõari, ¿“Riojone gotiami”, yʉre yibetimasucõati mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrã? Mʉare yʉ gotirũgũserema yʉ masune yʉ tʉoĩase mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉ rãcane ñacõarũgũgʉ̃ ĩ yise ñajare, jediro yicoadicajʉ yʉ. \v 11 “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yisere yʉre ajitirʉ̃nʉña. Yʉ gotisere ajicõaboarine yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, ĩaĩañamanire yʉ yiĩoadirũgũcatire tʉoĩacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa. \v 12 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, yʉ yirore bajirone yirʉcʉmi. Yucʉacane yʉ jacʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ. Dios tʉ yʉ tudiajare, ĩaĩañamani yʉ yiĩocati rẽtobʉsaro ĩaĩañamanire yiĩorʉarãja mʉa quẽne. \v 13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane sẽnirũgũma mʉa. To bajiro mʉa yijama, no mʉa bojasere mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirũgũrʉcʉja yʉ, “‘Quẽnamasugʉ̃ ñaami’ yʉ jacʉre yimasiato ĩna” yigʉ. \v 14 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane yʉre mʉa sẽnijama, no mʉa sẽnirore bajirone mʉare cʉdirʉcʉja yʉ —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús. \s1 “Esp'iritu Santore cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti \p \v 15 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús quẽna: \p —Yʉre mʉa maimasucõajama, yʉ rotisere cʉdirʉarãja mʉa. \v 16 To bajiro mʉa yijama, yʉ jacʉre ĩre sẽnirʉcʉja yʉ, “Yʉre ñavasoarocʉre ĩre cõato ĩ” yigʉ. Ĩ cõarocʉ ñaami Esp'iritu Santo riojo gotigʉ. Mʉa rãca ñacõarũgũrʉcʉmi, mʉare yirẽmogʉ̃. \v 17 Diore ajimena Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore masibeama ĩna. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉre ĩre sãjarotimasibeama. Mʉa rãca ĩ ñajare, ĩre masirã ñaja mʉama. Mʉa ʉsʉrijʉre ñacõarũgũrʉcʉmi. \p \v 18 Vagʉagʉ yaja yʉ. Mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. \v 19 Yucʉacane vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ajimenama, yʉre ĩabetirʉarãma. Mʉa rãca yʉ ñarũgũrotire masirʉarãja mʉama. Yʉ rijato bero quẽna gãme caticõarocʉ yʉ ñajare mʉa quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, mʉa rijato berojʉ quẽna gãme caticõari ñacõarũgũrʉarãja mʉa quẽne. \v 20 Yʉ jacʉ rãca ñacõaja yʉ. Mʉa rãca quẽne ñacõaja yʉ. Mʉajʉa quẽne, “Yʉ rãcane ñacõaja mʉa” yʉ yirore bajirone, yʉ tudicatirirʉ̃mʉ, “Socʉ mene yiyumi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa yuja. \v 21 Yʉ rotisere cʉdigʉma, yʉre maigʉ̃ ñaami. Yʉre maigʉ̃rene ĩre mairʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. Yʉ quẽne ĩre mairʉcʉja yʉ. Ĩre maicõari, ĩ rãca ñagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajiro yʉre ĩabetiboarine ĩ rãcane yʉ ñasere “Masiato” yigʉ ĩre rotirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús. \p \v 22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Judas Iscariote me, gãji Judas vãme cʉtigʉ, ado bajiro ĩre sẽniĩacami: \p —Yʉa ʉjʉ, ¿no yigʉ gãjerãre ĩnare yiĩobecʉne, yʉa rĩrene yʉare yiĩorʉcʉada mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Judas. \p \v 23 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús: \p —No bojarã yʉre mairã, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri yʉ jacʉ ĩnare mairʉcʉmi. To bajiri yʉ quẽne, yʉ jacʉ quẽne, ĩna tʉ ñarã vadirʉarãja yʉa. \v 24 No bojagʉ yʉre maibecʉma, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbecʉmi. Mʉare yʉ gotisema yʉ masune yʉ tʉoĩarujeose mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotisere gotiaja yʉ. \p \v 25 Maji mʉa rãca ñagʉ̃ ñari, tire mʉare gotiaja yʉ. \v 26 Yʉre ñavasoarocʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Ñajediro mʉare yʉ gotiadicatire, “Masiritiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi —yʉare yicami Jesús. \p \v 27 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús: \p —Mʉare vare gotigʉagʉ yaja yʉ. Mʉare yʉ rijabosaroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Yʉre ajimenajʉama, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani” yiboarine, Diorãca quẽnaro ñamasibetirʉarãma. To bajiri, tʉoĩarejaibesa mʉa. To bajicõari, güibesa. \v 28 “Vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiboarine mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna” yʉ yisere ajibʉ mʉa. Socarã mene yʉre mʉa maijama, “Yʉ jacʉ tʉjʉre vagʉagʉ yaja yʉ” yʉ yisere ajicõari, quẽnaro variquẽnaboriarãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ rẽtobʉsaro ñagʉ̃. \v 29 Yʉ bajiroto rĩjoro tire mʉare gotiaja yʉ. To bajiri to ti bajiro ĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. \p \v 30 Gajeye jairo mʉare ñagõrẽmobetirʉcʉja yʉ. Diore ajimenare rojose yirotigʉ, vãtia ʉjʉ, jẽre vadicoagʉmi. To bajiboarine, yʉre rotimasigʉ̃ me ñaami ĩma. \v 31 Yʉ jacʉ ĩ rotirore bajirone yaja yʉ. To bajiro yʉ yisere ĩacõari, “Ĩ jacʉre maigʉ̃ masune ñacõaami”, yimasirʉarãma masa —yʉare yicami Jesús. \p To bajiro yigajanocõari, \p —Ita. Vajaro mani —yʉare yicami Jesús yuja. \c 15 \s1 “Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ ñaja”, Jesús ĩ yire queti \p \v 1 —Ʉyebʉ ñamasuribʉre bajiro bajigʉ ñaja yʉ. Tibʉre ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami yʉ jacʉ. \v 2 To bajiri tibʉ rʉjʉri ti rica manijama, jasurereacõarʉcʉmi. Ti rica cʉtijama, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉrʉcʉmi. “Jairobʉsa rica cʉtiato” yigʉ, sĩnirirʉjʉrirema, tire bejareacõarʉcʉmi. \v 3 Rica cʉti rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa, mʉare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari. To bajiri yʉ jacʉ sʉorine jẽre rojose mana ñacoadicajʉ mʉa. \v 4 Quẽnaro yʉ rãca ñacõarũgũma mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãcane ñacoarũgũrʉcʉja yʉ. Ʉyebʉ rʉjʉ tibʉjʉre ti tuyabetijama, rica manoja ti. To bajirone bajirʉarãja mʉa. Yʉ rãca mʉa ñabetijama, quẽnase yimasibetirʉarãja mʉa yuja. \p \v 5 Yʉ ñaja ʉyebʉre bajiro bajigʉma. Tibʉ rʉjʉrire bajiro bajirã ñaja mʉa. No bojarã yʉ rãca ñarãma, ĩna rãca yʉ ñajare, quẽnase rĩne yirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajijama, jairo rica cʉtirãre bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna. Yʉ manijama, ĩna masurione Dios ĩ ĩavariquẽnasere yimasibetirʉarãma ĩna. \v 6 No bojagʉ yʉ rãca ñabecʉrema ĩre rocacõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Sĩnirirʉjʉre ãmicõari, jeamejʉ tĩarocagʉre bajiro ĩre yicõarʉcʉmi yʉ jacʉ. \p \v 7 Yʉ rãcane ñacõari, mʉare yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉa bojasere yʉre mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉja yʉ. \v 8 Quẽnase rĩne mʉa yirũgũsere ĩacõari, yʉ jacʉre quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma masa. To bajiri, “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, mʉare yimasirʉarãma ĩna. \v 9 Yʉ jacʉ yʉre ĩ mairore bajirone mʉare quẽne maiaja yʉ. Yʉ mairã ñaja mʉa. To bajiri quẽnase rĩne yirũgũña mʉa, yʉ bojarore bajirone yirã. \v 10 Yʉ rotisere mʉa cʉdirũgũjama, yʉ mairã ñarũgũrʉarãja mʉa. To bajirone yaja yʉ quẽne. Yʉ jacʉ yʉre ĩ rotisere cʉdirũgũaja yʉ. To bajiri yʉre mairũgũami yʉ jacʉ. \p \v 11 “Yʉre bajirone quẽnaro variquẽnaro ñato ĩna” yigʉ mʉare gotiaja yʉ. \v 12 Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Mʉare yʉ maiadicatore bajirone gãmerã maiña mʉa. \v 13 Sĩgʉ̃ ĩ babare maigʉ̃ ñari, ĩ rijabosajama, tijʉa ñaja ñamasuse gãmerã maireayema. \v 14 Yʉ rotirore bajiro mʉa cʉdijama, yʉ babarã ñarʉarãja mʉa. \v 15 To bajiri, “Yʉre moabosarimasa ñaja mʉa”, mʉare yibeaja yʉ yuja. Moabosarimasama ĩna ʉjʉ ĩ yisere masimenama ĩna. “Yʉ babarã ñaja mʉa”, mʉare yaja yʉ yuja. Jediro yʉ jacʉ yʉre ĩ gotiadicatire mʉare gotimasiocoadicajʉ yʉ. To bajiri yʉ babarã ñaja mʉa. \v 16 Yʉre besecana me ñaja mʉama. Yʉjʉa mʉare besecajʉ yʉ. “Quẽnase rĩne yato ĩna” yigʉ, mʉare besecajʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, gãjerã mʉare ĩacõari, mʉare ajicõari yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna quẽne. To bajiri Dios ĩ catisere cʉorʉarãma ĩna quẽne. To bajiri, quẽnase mʉa yijama, yʉre mʉa sẽnirore bajirone mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ. \v 17 Ado bajiro mʉare rotiaja yʉ: Gãmerã ĩamaiña mʉa —yʉare yicami Jesús. \s1 “Diore ajimena, mʉare ĩatud'irʉarãma”, Jesús ĩ yire queti \p \v 18 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús: \p —Diore ajimena mʉare ĩna ĩatud'ijama, “Yʉa rĩrene ĩatud'irã me yirãma ĩna. Jesúre quẽne ĩre ĩatud'icoadicama ĩna”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa. \v 19 Diore ajimenama, ĩnare bajiro tʉoĩarãre maiama ĩna. To bajiri ĩnare bajiro mʉa tʉoĩajama, mʉare quẽne maiboriarãma ĩna. Diore ajimena rãca mʉa ñarore mʉare besecajʉ yʉ, “Tʉoĩavasoacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrãjaro” yigʉ. To bajiri mʉare ĩatud'iama Diore ajimena yuja. \v 20 Mʉare yʉ gotisere masiritibesa mʉa: “Moabosarimasʉma, ñamasugʉ̃ me ñaami. Ʉjʉjʉama ñamasugʉ̃ ñaami ĩma” yigʉ, mʉare gotibʉ yʉ. Diore ajimenama, mʉa ʉjʉre, yʉre rojose yisʉyarũgũama. To bajiri mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma. To bajiboarine tʉoĩavasoacõari, yʉ gotimasiosere cʉdirũgũama. To bajiri mʉare quẽne mʉare cʉdirʉarãma. \v 21 Yʉre cõacacʉre quẽne masibeama Diore ajimena. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, mʉare quẽne rojose yisʉyarʉarãma ĩna. \p \v 22 Masare gotimasiogʉ̃ yʉ vadibetijama, “Rojose yirã ñaja mani. Dios ĩ rotiriarore bajirone cʉdibeaja”, yimasibetiboriarãma, Diore ajimena. Ĩnare yʉ gotimasioro bero ñajare, “Rojose mana ñaja”, yimasibeama ĩna yuja. \v 23 No bojarã yʉre ĩatud'irã, yʉ jacʉre quẽne ĩatud'irã yama ĩna. \v 24 Ĩna ĩaro rĩjorojʉa Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩobetijama, “Yʉare Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire ĩ yiĩobetijare, ‘Dios ĩ cõar'i, Cristo ñaami’ ĩre yimasibeaja yʉa”, yiboriarãma ĩna. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yʉ yiĩoro ĩacana ñaama ĩna. Tire ĩacana ñaboarine ĩna ĩatirʉ̃nʉbeti vaja rojose ĩnare ñacõa ñaja. To bajiri, yʉre ĩateama ĩna. Yʉ jacʉre quẽne ĩre teama ĩna. \v 25 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone bajiaja ti yuja, yucʉrirema. Ado bajise gotiaja ti: “Ñie manone yʉre ĩateama ĩna”, yigotiaja ti —yʉare yicami Jesús. \p \v 26 To bajiro yicõari, gajeyere quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús: \p —Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore socabecʉre mʉare cõarʉcʉja yʉ, yʉ gotimasirũgũsere “Ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorocʉre. \v 27 Yʉ gotimasiosʉorojʉne yʉ rãcane ñacoadicajʉ mʉa. To bajiri, yʉ gotimasiocatire ajicana ñari, ĩaĩañamanire yʉ yiĩocatire ĩacana ñari, masare gotimasiomasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. \c 16 \p \v 1 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiorũtuacami Jesús: \p —“Yʉre ajiquejeroma” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ: \v 2 Dios ocare mani buerũgũrivijʉ mʉa ñarore mʉare bucõarʉarãma ĩna. To bajiro yicõari mʉare sĩarãne, “Dios ĩ bojasere bajiro ãnoare ĩre sĩabosaja mani”, yitʉoĩaboarʉarãma ĩna. \v 3 To bajiro ĩna yijama, yʉre quẽne, yʉ jacʉre quẽne masimena ñari, yirʉarãma ĩna. \v 4 “‘“To bajiro masune bajirʉaroja ti” yiquĩda ĩ Jesús’ yitʉoĩamasirãjaro ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. \s1 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorotire Jesús ĩ gotimasiore queti \p Rẽmojʉre mʉare gotisʉogʉ, mʉare gotibeticajʉ yʉ maji, “Ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ maji” yigʉ ñari. \v 5 Yʉre cõacacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. To yʉ bajiboajaquẽne, “¿Nojʉ vagʉagʉ yati mʉ?”, yʉre yisẽniĩabeaja mʉa. \v 6 Sẽniĩamenane, mʉare yʉ yigotiserene tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. \v 7 To bajiri, riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ vacoajama, mʉare quẽnarʉaroja. Yʉ vabetijama, mʉare ejarẽmorocʉ, Esp'iritu Santo mʉa rãca ñagʉ̃ vadibetibogʉmi. Yʉ vajama, ĩre cõarʉcʉja yʉ. \v 8 Esp'iritu Santo ĩ vadijama, ĩ ejarẽmose rãca, “Riojo manire yiyumi Dios. Rojose yirã ñaja mani”, yimasirʉarãma masa. Ĩ ejarẽmose rãca quẽnase masune yirere masirʉarãma ĩna. Gajeye quẽne, ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro tʉoĩamasirʉarãma masa: “Diore mani cʉdibeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios”, yimasirʉarãma. \v 9 Yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãma. \v 10 Yʉ jacʉ ĩ ñarojʉre yʉ varoti ti ñajare, yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. Yʉ jacʉ tʉ ñacõari, yʉ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaro riojo yigʉ ñañumi”, yimasirʉarãja mʉa. \v 11 “Masare rojose yirotigʉre vãtia ʉjʉre rojorojʉ, rojose tãmʉoato” yigʉ, ĩre yʉ cõarotire Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca masirʉarãja mʉa. \p \v 12 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare yigotimasiocami Jesús: \p —Jairo mʉare yʉ gotiroti ñaboaja ti. To ti bajiboajaquẽne yucʉne mʉare yʉ gotijeocõajama, ajimasimenaja mʉa maji. \v 13 Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉa tʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose rãca riojo masu ajimasijeorʉarãja mʉa. Ĩ sĩgʉ̃ ĩ ejarẽmose rĩne bajibetirʉaroja. Yʉ jacʉ ĩ rotise rãca ejarẽmorʉcʉmi. To yicõari, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yise rãca ajimasirʉarãja. \v 14 To yicõari, mʉa rãca yʉ yiñarũgũcatire mʉa ajimasirotire mʉare ejarẽmorʉcʉmi Esp'iritu Santo, “‘Jesús, quẽnamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. \v 15 Ñajedirone yʉ jacʉ yʉre ĩ rotirore bajirone mʉare gotiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Mʉa rãca yʉ yiadicatire mʉare gotimasiorʉcʉmi Esp'iritu Santo”, mʉare yibʉ yʉ —yʉare yicami Jesús. \p \v 16 To yigʉne, quẽna ado bajiro goticami Jesús: \p —Yucʉne yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoaro mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús. \s1 “Tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine, variquẽnarʉarãja mʉa”, Jesús ĩ yire queti \p \v 17 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri ĩ buerã, ado bajiro gãmerã yisẽniĩacajʉ yʉa: \p —¿No yire ũnire yigʉ yati ĩ? —gãmerã yicajʉ yʉa. —“Yʉ jacʉ tʉjʉ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ĩabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacõarʉarãja mʉa”, manire yami —gãmerã yicajʉ yʉa. \v 18 —“Yoato mene yʉre ĩarʉarãja” manire ĩ yijama, ¿no bajiro bajirʉ yati? “Tire yigʉ yami”, yiajimasibeaja mani —gãmerã yicajʉ yʉa. \p \v 19 To yʉa yiñarone, “Yʉre sẽniĩarʉama ĩna”, yimasicõacami Jesújʉama. To bajiri ado bajiro yʉare yicami: \p —“Yoaro mene yʉre ĩabetiroana yaja mʉa. To bajiboarine quẽna yoato mene yʉre ĩacoarʉarãja mʉa”, mʉare yibʉ yʉ. To bajiro yʉ yiserene, ¿mʉa masune gãmerã sẽniĩati mʉa? \v 20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ. Tʉoĩasʉtiritirã ñari, otirʉarãja mʉa. Diore ajimenama, variquẽnarʉarãma ĩna. Mʉama, tʉoĩasʉtiritirã ñaboarine yoaro mene quẽna variquẽnacoarʉarãja mʉa. \v 21 Adire bajiro bajirʉaroja ti: Sĩgõ rõmio, macʉ cʉtigoago, tʉoĩasʉtiritigomo so, “Josari tãmʉorʉocoja” yigo. So macʉ cʉtiro berojʉma, tire tʉoĩasʉtiritibecone, variquẽna masiriocõagõmo so. \v 22 Tire bajirone mʉa quẽne yucʉrema tʉoĩasʉtiritiaja mʉa. To bajiboarine quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ. Yʉre ĩacõari, bʉto variquẽnarʉarãja mʉa quẽna. To bajiro mʉa variquẽnasere gãji, “Variquẽnabeticõaña mʉa”, yibetirʉcʉmi. \p \v 23 Tirʉ̃mʉ ti ejarone yuja, ñiejʉare yʉre sẽniĩabetirʉarãja mʉa yuja. Jẽre masicõarʉarãja mʉa. Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ jacʉre mʉa sẽnijama, mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirʉcʉmi. \v 24 “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnibeticajʉ mʉa maji, yʉ jacʉre. Ado beroma yuja, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisẽnirũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ, “Quẽnaro variquẽnato ĩna” yigʉ —yʉare yicami Jesús. \s1 “Rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojosere yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 25 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare yigoticami Jesús: \p —Mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca mʉare goticoadicajʉ yʉ maji. Bero mʉare yʉ gotijama, gotimasiore rãca me mʉare gotirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ jacʉ yere mʉare yʉ gotijare, quẽnaro ajimasirʉarãja mʉa. \v 26 Yʉ jacʉ tʉjʉ yʉ tudiejato berone, “Yʉare sẽnibosaya mʉ”, yʉre yibetirʉarãja mʉa. Mʉa masune, yʉ jacʉre güimenane, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, ĩre yisẽnirũgũrʉarãja mʉa. \v 27 Mʉare maiami yʉ jacʉ, yʉre mʉa maijare. “Dios ĩ cõar'i ñaami” mʉa yiajitirʉ̃nʉjare, mʉare maiami ĩ. \v 28 Yʉ jacʉ tʉ ñar'i, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. To bajiri adi macarʉcʉroanare vaveocoarʉcʉja yʉ, quẽna yʉ jacʉ tʉ tudiacʉ —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre. \p \v 29 To bajiro ĩ yisere ajicõari ĩre cʉdicajʉ yʉa yuja: \p —Yucʉrema gotimasiore rãca me, mʉ gotisere quẽnaro ajimasiaja yʉa yuja. \v 30 “Ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ”, yiĩamasiaja yʉa yuja. Mʉre yʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne jẽre yʉa sẽniĩarotire masicõaja mʉ. To bajiri, “Dios tʉ vadir'i ñaja mʉ”, mʉre yiajitirʉ̃nʉaja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicajʉ yʉa. \p \v 31 To bajiro yʉa yijare, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús: \p —¿Socarã mene, “Quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yʉre yati mʉa? \v 32 Riojo mʉare gotiaja yʉ: Yucʉne yʉre cãmotadijedicoarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñabetirʉcʉja yʉ. Yʉ rãcane ñacõa ñarʉcʉmi yʉ jacʉ. \v 33 Ti jediro mʉare gotiaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñacõarʉarãja mʉa” yigʉ. Adi macarʉcʉroana, Diore ajimena, rojose mʉare ĩna yijare, rojose tãmʉorʉarãja mʉa. To bajiboarine, tʉoĩatĩmama: Masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, rojose yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉa quẽne yʉre bajirone yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús, ĩ buerãre. \c 17 \s1 Ĩ buerimasare Diore Jesús ĩ sẽnibosare queti \p \v 1 To bajiro yicõari bero, õ vecajʉare ĩamʉocõari, ado bajiro yicami Jesús: \p —Cacʉ, mʉ tʉjʉ yʉ tudiaroti mojoroaca rʉyaja ti yuja. Masa, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yimasirotire yigʉ, ejarẽmoña. To bajiro mʉ yijama, yʉ sʉorine, “Quẽnamasugʉ̃ ñaami”, mʉre quẽne yirʉarãma ĩna. \v 2 Mʉ macʉ ñaja yʉ. “Masare ñajedirore rotimasiato ĩ” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ. Mʉ sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrãjaro” yigʉ yʉre cõacajʉ mʉ. \v 3 Ado bajiro bajiama ĩna tudirijabetirere cʉorãma: Dios ñamasugʉ̃re, mʉre masiama. To yicõari, mʉ roticõacacʉre quẽne yʉre masiama. \p \v 4 Adi macarʉcʉrojʉ yʉ ñaro, yʉ sʉorine quẽnase mʉre yirʉ̃cʉbʉocoadicama ĩna masa. Yʉre mʉ yirotirũgũro cõrone jẽre mʉre yibosagajanoaja yʉ. \v 5 Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne mʉre bajirone rʉ̃cʉbʉo ecogʉ ñacoadicajʉ yʉ. To bajiri, mʉ tʉjʉ yʉ tudiejaro, quẽna yʉre ĩna yirʉ̃cʉbʉorotire yigʉ, yʉre yirẽmoña mʉ. \p \v 6 Yʉ buerimasa mʉre ajimena rãca ĩna ñarore mʉ besecana ñama. Ĩnare besecõari, yʉre ĩsicajʉ mʉ. To bajiri yʉ sʉorine mʉre masiama ĩna yuja. Mʉ yarã ñacõari, mʉ ocare cʉdirã ñaama. \v 7 To bajiri jediro yʉ gotimasiose, to yicõari, ĩaĩañamani yʉ yiĩosere ĩacõari, “Dios sʉorine yami”, yimasiama ĩna. \v 8 Mʉ ocare yʉre mʉ gotiroticatore bajirone ĩnare goticoadicajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Dios tʉ vadir'i, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama ĩna yuja. \p \v 9 Mʉre ĩnare sẽnibosaja yʉ. Mʉre ajimenarema ĩnare mʉre sẽnibosabeaja yʉ. Yʉre mʉ ĩsicana ñajare, sẽnibosaja yʉ. \v 10 Yʉ yarã ñarã ñari, mʉ yarãne ñarã bajiama. Ĩna sʉorine yʉre quẽnase yirʉ̃cʉbʉoama masa. \p \v 11 Yucʉacane mʉ rãca ñagʉ̃ vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri adi macarʉcʉrore vaveoacʉ yaja yʉ yuja. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, adi macarʉcʉrojʉ tujacõarã yama ĩna. Cacʉ, rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉ masise, yʉre mʉ ĩsicati rãcane ãnoare ĩnare ĩatirʉ̃nʉña. Cojoro cõro tʉoĩarã ñaja mani. Manire bajirone ĩna quẽne “Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩato ĩna” yigʉ, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña. \v 12 Adi macarʉcʉrojʉre ĩna rãca ñagʉ̃ yʉ yimasirotire yʉre mʉ ĩsicati ñajare, quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. “Sĩgʉ̃ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatomi” yigʉ quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ. To bajiboarine sĩgʉ̃ ñaami rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varocʉ. “To bajiro bajirʉaroja” mʉ yicatire masa ĩna ucamasicati ti goticatore bajirone yigʉ bajirʉcʉmi ĩma. \p \v 13 Yucʉacane mʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ yuja. Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ maji adire mʉre sẽniaja yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ variquẽnarore bajirone ĩna quẽne quẽnaro variquẽnajedicõato ĩna” yigʉ. \v 14 Ãnoa yʉ buerã, yʉre mʉ gotiroticatire ajicõari tʉoĩavasoacana ñaama ĩna. To bajiri mʉre ajimena ĩna tʉoĩare bajirone tʉoĩabeama ĩna yuja. Yʉre bajirone tʉoĩarã ñama. To bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ĩateama masa, mʉre ajimena. \v 15 Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “‘Mʉre ajimena rãca vatoajʉ ñabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare juacoasa mʉ”, mʉre yibeaja yʉ. Ado bajirojʉa mʉre sẽniaja yʉ. Quẽnaro ĩnare yirẽmoña, “Vãtia ʉjʉre ĩre cʉdiroma ĩna” yigʉ. \v 16 Mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajirone tʉoĩagʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, mʉre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã me ñaama ĩna. \v 17 Riojo ñamasuse ñaja ti mʉ oca. To bajiri yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare yirẽmoña mʉ, mʉ ocare “Quẽnaro ajimasiato ĩna” yigʉ. Mʉ ocare ajimasicõari, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, ĩnare yirẽmoña. \v 18 Mʉre ajimena vatoajʉre yʉre cõacajʉ mʉ. Yʉ quẽne, to bajirone mʉre ajimena vatoajʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare cõagʉagʉ yaja yʉ. \v 19 “Yʉ bajirotire mʉ tʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja ti”, mʉre yaja yʉ, “Yʉ sʉorine quẽnase ĩnare ejarʉaroja” yimasigʉ̃ ñari. To bajiro mʉre yaja yʉ, “Yʉre ĩacõari, ‘Dios ocare socabetire Jesús ĩ cʉdirore bajirone cʉdirãsa mani’ yato ĩna” yigʉ —yicami Jesús, Diore sẽnigʉ̃. \p \v 20 Gajeye ado bajiro Diore sẽnicami Jesús: \p —Yʉ rãca ñacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩrene ĩnare sẽnibosagʉ me yaja yʉ. Ãnoa ĩna gotimasiose ti ñajare, “Gãjerã quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma” yigʉ, ĩnare quẽne sẽnibosaja yʉ. \v 21 “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ, mʉre sẽniaja yʉ, to yicõari, “Mani rãca quẽne ñacõa ñato ĩna” yigʉ. Cacʉ, yʉ rãca ñaja mʉ. Yʉ quẽne, mʉ rãca ñaja. To mani bajirore bajirone sĩgʉ̃re bajiro ĩna ñasere bojaja yʉ. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Socʉ mene Dios ĩ cõar'i ñañumi Jesús”, yitʉoĩavasoarʉarãma masa. \v 22 “‘Diorãca ñaami’ masa yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yʉre ejarẽmoadicajʉ mʉ. To bajirone yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, yʉre mʉ ejarẽmocatore bajirone ĩnare ejarẽmorʉcʉja yʉ, masa, ĩnare ĩacõari “‘Diorãca ñaama’ ĩnare yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, mani bajirore bajirone, “Sĩgʉ̃re bajiro ñato ĩna” yigʉ. \v 23 Ĩna rãca ñarũgũaja yʉ. Mʉ quẽne, yʉ rãca ñarũgũaja mʉ. To bajiri sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩarʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajiro ĩacõari, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi Jesús”, yimasirʉarãma masa. “Ĩ macʉre ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne maiami Dios”, yimasirʉarãma masa. \p \v 24 Cacʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrã yʉre mʉ ĩsicana ñaama ĩna. To bajiri yʉ rãca ĩna ñarotire bojaja yʉ, mʉ rãca yʉ rotiñarore “Ĩarãjaro ĩna” yigʉ. To bajiri, mʉ rãca yʉ rotisere ĩacõari, “Adi macarʉcʉro ti ruyuaroto rĩjorojʉne Jesúre maicoayumi Dios” ĩna yimasirotire bojaja yʉ. \v 25 Cacʉ rojose yigʉ me ñaja mʉ. Mʉre ajimenama, mʉre masibeama ĩna. Yʉma, mʉre masiaja yʉ. Ãnoa yʉ buerã quẽne, “Dios ĩ cõar'ine ñaami”, yʉre yimasiama ĩna. \v 26 “Ado bajiro bajigʉ ñaami Dios”, ĩnare yigotimasiocoadicajʉ yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajirone ĩnare gotimasiocõaja yʉ maji, yʉre mʉ mairore bajirone “Gãjerãre maiato ĩna” yigʉ. To yicõari, “Ĩna rãca yʉ ñacõa ñarũgũrotire masiato ĩna” yigʉ to bajiro yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioaja yʉ —Diore ĩre yicami Jesús. \c 18 \s1 Jesúre ĩna ñiare queti \r (Mt 26.47-56; Mr 14.43-50; Lc 22.47-53) \p \v 1 To bajiro Diore Jesús ĩ yisẽniro bero, Cedrón vãme cʉti cora gajejacatʉajʉ vacajʉ yʉa, ĩ rãca. To vanane, olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉre jiacajʉ yʉa. \v 2 Tocãrãcajine ti vesejʉre rẽjacajʉ yʉa. To bajiri Judas, Jesúre ĩaterãre ĩsirocacacʉ quẽne, yʉa rãca rẽjarũgũcacʉ ñari, tojʉre quẽnaro masicami. \v 3 To bajiri ti vesere masigʉ̃ ñari, surarare, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasare ũmato ejacami Judas. Paia ʉjarã, to yicõari, fariseo masa ĩna cõariarã ñacama. Jariaserine besu cʉocama ĩna. Sĩgʉ̃ri sĩabusuoriari, gãjerã mʉjorijãirire bajise sĩare cʉocama ĩna. \v 4 Jẽre, “To bajirone yʉre yirʉarãma” yigoticacʉ ñari, ĩnare bocagʉacami Jesús. Ĩnare bocacõari ado bajiro ĩnare sẽniĩacami: \p —¿Ñimʉre macati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. \p \v 5 To bajiro ĩ yirone, \p —Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —ĩre yicʉdicama ĩna. \p To bajiro ĩna yirone, \p —Yʉne ñaja —ĩnare yicʉdicami ĩjʉama. \p Judas, Jesúre ĩaterãre gotiyiror'i quẽne ĩna rãca ñacami. \v 6 “Yʉne ñaja yʉ” Jesús ĩ yirone, jʉdavẽjacoacama ĩna. \v 7 To ĩna bajirone, ĩnare tudisẽniĩacami Jesús: \p —¿Ñimʉre macarã bajiati mʉa? —ĩnare yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yirone, \p —Jesús Nazaret macagʉre macaja yʉa —yicama ĩna. \p \v 8 To bajiro ĩna yisere ajicõari: \p —“Yʉne ñaja yʉ”, jẽre mʉare yibʉ yʉ. Yʉrene mʉa macajama, yʉ rãcanare ĩnare varotiya maji —ĩnare yicami Jesús. \p \v 9 To bajiro ĩ yijama, “‘To bajirʉaroja ti’ ĩ yigoticatore bajiro bajiato” yigʉ yicami. Ado bajise Diore ĩre yicami: “Cacʉ, yʉre mʉ ĩsicanare quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcoadicajʉ yʉ, ‘Sĩgʉ̃ bajiyayiromi’ yigʉ”, yicami Jesús. \p \v 10 Jesúre ĩna ñiarʉaro ĩacõari, ĩ jariasere yoveacami Pedro. Tiasene paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasʉre, Malco vãme cʉtigʉre riojojacatʉaga gãmorore ĩre jatarocacõacami Pedro. \v 11 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro Pedrore ĩre yicami Jesús: \p —Mʉ jariasere tudisuacõaña quẽna. Rojose yʉ tãmʉorotire yʉ jacʉ ĩ bojacatire, “Tãmʉorʉabecʉmi”, ¿yʉre yiboatime mʉ? —Pedrore ĩre yicami Jesús. \s1 Anás ya vijʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti \r (Mt 26.57-58; Mr 14.53-54; Lc 22.54) \p \v 12 To bajiro ĩ yirone surara, ĩna ʉjʉ rãca, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne Jesúre ñiacama ĩna. Ĩre ñiacõari, ĩ ãmobearire siacama ĩna. \v 13 To yicõari, Anás ya vijʉ ĩre ãmicoacama ĩna yuja. Caifás ũmañicʉ ñacami Anás. Ti cʉ̃mare paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñacami Caifás. \v 14 Caifás ñañuju: “Ĩre mani sĩabetijama, mani ñaro cõrone sĩajeocõarʉarãma ĩna romano masa. To bajiri manire rijabosagʉre bajirone bajiato ĩ”, yigotir'i ñañuju ĩ. \s1 “Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti \r (Mt 26.69-70; Mr 14.66-68; Lc 22.55-57) \p \v 15 Pedro rãca, Jesúre ĩna ãmivato sʉyacajʉ yʉa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re quẽnaro ĩ masigʉ̃ ñacajʉ yʉ. To bajiri josari mene paia ʉjʉ ya vi ta biberiasãniro rẽtosãjacoacajʉ. \v 16 Pedrojʉama ta biberiasãniro sʉyarojʉajʉne sãjabecʉne tujacoacami. To bajiri paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re masigʉ̃ ñari, ta biberiasãnirore coderimaso rãca ñagõgʉ̃ tudibudicoacajʉ yʉ. To yicõari Pedrore ĩre jisõcajʉ yʉ. \v 17 To cõrone ta biberiasãnirore coderimaso, Pedrore ĩre sẽniĩacamo so: \p —¿Jesús buerimasa rãcagʉ me ñati mʉ? —ĩre yicamo so, Pedrore. \p To so yirone, \p —Ĩ me ñaja yʉ —sore yicami Pedro. \p \v 18 Ti ʉsajare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re moabosarimasa, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne jea riocõari, sũmañacama ĩna. Pedro quẽne ĩna rãca sũmañacami. \s1 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Jesúre ĩ sẽniĩare queti \r (Mt 26.59-66; Mr 14.55-64; Lc 22.66-71) \p \v 19 Jesúre ĩna ãmiejaro, ĩacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju: \p —¿Nocãrãcʉ ñati mʉ buerã? ¿Ñie ũnire ĩnare gotimasiorũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ, Jesúre. \p \v 20 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro cʉdiyuju Jesús: \p —Masa ĩaro rĩjorojʉa gotisʉoadicajʉ yʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari, ĩ ocare mani buerũgũrivirijʉre quẽne. Disejʉane yayioroaca yʉ gotimasiore maja. \v 21 ¿No yigʉ yʉjʉare sẽniĩati mʉ? Yʉre ajicanajʉare ĩnare sẽniĩaĩasaque. Yʉ gotirũgũcatire mʉre gotirʉarãma ĩna. Tire masirãma ĩna —ĩre yiyuju Jesús, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re. \p \v 22 To bajiro Jesús ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ Jesús riogare jayuju. Ĩre jacõari, \p —To bajiro mʉ yicʉdijama, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ me yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasʉ. \p \v 23 To bajiro ĩ yirone, ĩre cʉdiyuju Jesús: \p —Riojo me yʉ yijama, “Ado bajiro yaja mʉ”, yʉre yigotiya mʉ. Riojo yʉ yiboajaquẽne, ¿no yigʉ yʉre jati mʉ? —ĩre yiyuju Jesús. \p \v 24 To bajiro ĩre yisẽniĩacõari bero, ĩre ĩna siarere jojiorotibecʉne paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Caifás vãme cʉtigʉ tʉjʉare Jesúre cõañuju Anás. \s1 Quẽna, “Jesúre masibeaja yʉ”, Pedro ĩ yire queti \r (Mt 26.71-75; Mr 14.69-72; Lc 22.58-62) \p \v 25 To ĩna yiñaro ũnone jea sũmacõa ñacami Pedro. Ĩ rãca jea sũmañarã ado bajiro ĩre yisẽniĩacama ĩna: \p —¿Ĩ buerimasʉ me ñati mʉ quẽne? —ĩre yisẽniĩacama ĩna. \p To bajiro ĩna yirone, —Bajibeaja. Ĩ me ñaja yʉ —yicami Pedro. \p \v 26 To bajiro ĩ yirone, sĩgʉ̃ paia ʉjʉre moabosarimasʉ Pedrore ĩre sẽniĩacami: \p —Olivo vãme cʉtisere oteriavesejʉ, ĩ rãca mʉ ñaro, mʉre ĩamʉ yʉ —ĩre yicami. Ĩ ñacami Pedro ĩ gãmoro jatacacʉ. \p \v 27 To bajiro ĩ yisẽniĩasere ajicõari, \p —Ĩ me ñaja yʉ —yicõacami quẽna Pedro. \p To bajiro ĩ yirirĩmarone, gãjabocʉ ñagõcõacami yuja. \s1 Pilato tʉjʉ Jesúre ĩna ãmiejare queti \r (Mt 27.1-2, 11-14; Mr 15.1-5; Lc 23.1-5) \p \v 28 Tijʉ bero, Caifás ya vi ñariarã, Pilato ya vijʉare Jesúre ĩre ãmivacama. Jud'io masa ʉjʉ ñaboarine, Roma vãme cʉti macagʉ ñacami Pilato. To cõrone busumʉjacoacajʉ yuja. Ĩ ya vire sãjabeticama ĩna jud'io masa, “Gãjerã masa ya vi mani sãjajama, Pascua bare bamasimenaja mani” yitʉoĩarã ñari. \v 29 To bajiri, Pilato ĩna rãca ñagõrʉ budiacami ĩ yuja: \p —¿Ñie rojose ĩ yise sʉori ĩre ocasãti mʉa? —yicami Pilato, jud'io masare. \p \v 30 To bajiro ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna: \p —Rojose ĩ yibetijama, mʉ tʉ ĩre ãmiejobetiboriarãja yʉa —ĩre yicama ĩna. \p \v 31 To bajiro ĩna yirone, \p —Ĩre ãmicoasa mʉa. Mʉa masune rojose ĩ yisere ĩacõĩajeocõari, rojose ĩ yise vaja rojose ĩre yiba mʉa yuja —ĩnare yiboacami Pilato, jud'io masare. \p To bajiro ĩnare ĩ yirone, \p —Yʉa, jud'io masama, masare sĩamasibeaja —Pilatore ĩre yicama ĩna. \p \v 32 “Yucʉ́tẽrojʉ yʉre jajutusĩacõarʉarãma masa” Jesús ĩ yicatore bajirone bajicajʉ ti. \v 33 Quẽna sãjacõari, Jesúre ĩre jiyuju Pilato. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩañuju: \p —¿Jud'io masa ʉjʉ masune ñati mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato. \p \v 34 To bajiro ĩ yirone, \p —¿Mʉ masu tʉoĩarine, to bajise yʉre yisẽniĩati mʉ? ¿Gãjerã mʉre ĩna gotijare, to bajise yʉre sẽniĩatique mʉ? —ĩre yiyuju Jesús, Pilatore. \p \v 35 To bajiro ĩ yijare, \p —Jud'io masʉ me ñaja yʉ, tia. Mʉ yarãne, paia ʉjarã rãca, yʉ tʉ mʉre ãmiejoama ĩna. ¿Ñie ũni rojose yirori mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato. \p \v 36 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús: \p —Masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñajama, yʉre sʉyarimasa yʉre ĩaterãre ĩna rãca gãmerã quẽaboriarãma ĩna, “Yʉre ñiaroma ĩna” yirã. To bajiri, masa ʉjʉ mʉ yigʉre bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Yʉre rotise adone ñabeaja —Pilatore ĩre yiyuju Jesús. \p \v 37 To bajiro ĩ yirone, \p —To yijama, ¿ʉjʉ ñati mʉ? —yiyuju Pilato. \p To bajiro ĩ yirone ĩre cʉdiyuju Jesús: \p —Mʉ yirore bajirone bajiaja yʉ. Ʉjʉne ñaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉre vadicõari ruyuacajʉ, riojo ñamasusere gotirʉ. No bojarã yʉ gotisere ajivariquẽnarãma, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñaama —Pilatore ĩre yiyuju Jesús. \p \v 38 To bajiro ĩ yirone, \p —¿Ñie ũnire yigʉ yati mʉ, ñamasuse ñaja mʉ yiserema? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato. \s1 “Jesúre sĩaroti ñaja”, ĩna yire queti \r (Mt 27.15-31; Mr 15.6-20; Lc 23.13-25) \p To bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩa gajanocõari, budiejacami Pilato, jud'io masare gotigʉagʉ quẽna: \p —Yʉ ĩajama, ñie rojose yigʉ me ñaami. \v 39 Tocãrãca cʉ̃mari Pascua mʉa yiro cõro, sĩgʉ̃ tubibe ecor'ire mʉare bubosarũgũaja yʉ. To bajiri, ¿mʉa jud'io masa ʉjʉre yʉ bubosasere bojati mʉa? —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare. \p \v 40 To bajiro ĩnare ĩ yijare, ado bajiro ĩre avasãcʉdicama ĩna: \p —¡Ĩrema bubesa mʉ! ¡Barrabájʉare ĩre bucõaña! —yiavasãcama ĩna, Pilatore. \p Barrabájʉama, juarudirimasʉ ñañuju. \c 19 \p \v 1 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre bajerotiyuju Pilato yuja. \v 2 Jesús rʉjoa joere jotabedo suariabedo ĩre jeoyujarã surara. To yicõari, ʉjarã ĩna sãñarito ũnore sũarivʉjorore ĩre sãñujarã ĩna. \v 3 To bajiro ĩre yigajanocõa, ĩ tʉbʉsa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: \p —Jud'io masa ʉjʉre mʉre quẽnarotiaja yʉa yuja —yiajatud'iyujarã ĩna, Jesúre. \p To yicõari ĩ riogare ĩre jayujarã ĩna. \p \v 4 To bajiro ĩna yiro bero quẽna budiejacõari jud'io masare ado bajiro ĩnare yicami Pilato yuja: \p —¡Ĩaña mʉa! Yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami. Mʉa quẽne ĩre ĩacõari, “Yʉre bajiro tʉoĩato” yigʉ, ĩre buaja yʉ —ĩnare yicami Pilato. \p \v 5 To bajiro ĩ yirone, jotabedo jesacõari, sũarivʉjorore sãñacõari budiadicami Jesús. To cõrone yuja ado bajiro masare yicami Pilato: \p —¡Ĩaña mʉa! Ãni ñaami ĩ yuja —ĩnare yicami Pilato. \p \v 6 To bajiro ĩ yirone, Jesús ĩ budiadore ĩacõari ado bajiro avasãcama ĩna paia ʉjarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa quẽne: \p —¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuya! ¡Ĩre jajutuya! —yiavasãcama ĩna. \p To bajiro ĩna yirone, \p —¡Mʉa masune ĩre ãmivacõari yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutuaya mʉa! Yʉjʉa yʉ ĩajama, ñiejʉa rojose yigʉ me ñaami —ĩnare yicami Pilato, jud'io masare. \p \v 7 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama jud'io masa: \p —Yʉa ñicʉa ĩna rotimasiriarore bajirone yirã “Rijacoajaro” yaja yʉa, “Dios macʉ ñaja yʉ” ĩ yise vaja —Pilatore ĩre yicama ĩna. \p \v 8 To bajiro ĩna yisere ajicõari bʉtobʉsa güiyuju Pilato. \v 9 To bajiri quẽna vijʉ ĩre jicõari ĩre sẽniĩañuju Pilato: \p —¿Noagʉ masu ñati mʉ? ĩre yisẽniĩañuju Pilato. \p To bajiro ĩ yisẽniĩaboajaquẽne —ĩre cʉdibesuju Jesús. \p \v 10 To bajiri quẽna ĩre tudisẽniĩañuju Pilato: \p —¿Yʉre cʉdibeatime mʉ? Gãjerãre mʉre yucʉ́tẽrojʉ yʉ jajuturotirʉajama, jajutu rotimasiaja yʉ. Mʉre yʉ burʉajaquẽne bucõamasiaja yʉ. ¿Tire masibeatique mʉ? —Jesúre ĩre yiyuju Pilato. \p \v 11 To bajiro ĩ yirone, \p —No bajiro yicõari rotimasibetibogʉja mʉ, Dios ĩ bojabetijama. Masare rotirocʉre mʉre cũcami Dios. To bajiri mʉ tʉjʉre yʉre cõagʉ̃re, mʉ rẽtoro rojose masu ñacõaja ti —Pilatore ĩre yiyuju Jesús. \p \v 12 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “¿No bajiro yicõari, Jesúre ĩre bucõaroti ñaboati ti?”, yitʉoĩañuju Pilato yuja. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ado bajiro yiavasãcama jud'io masa: \p —Ĩre mʉ bucõajama, ʉjʉ ñamasugʉ̃ César vãme cʉtigʉ rãcagʉ me ñarʉcʉja mʉ. No bojagʉ ĩre sẽnibecʉne, “Ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ” yigʉma, César ĩ ĩategʉ ñaami. To bajiri, ĩre mʉ bujama, quẽnabeaja —Pilatore ĩre yiavasãcama ĩna. \p \v 13 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Jesúre ĩre jiburoticami Pilato yuja. To yicõari, rotigʉ ĩ rujirijʉre ejarũjũcoacami Pilato. Gabata vãme cʉticajʉ hebreo ocarema. “Gʉ̃tane bʉoriajʉ” yire ũni ñacajʉ ti. \v 14 Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñacajʉ ti. Ʉ̃mʉrecaji ñaro ado bajiro ĩnare yicami Pilato, jud'io masare: \p —Ãni ñaami mʉa ʉjʉ —ĩnare yicami. \p \v 15 To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto avasãcama ĩna quẽna: \p —¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Sĩacõaroti ñaja! ¡Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutusĩarotiya mʉ! —Pilatore ĩre yiavasã cʉdicama ĩna. \p To bajiro ĩre ĩna yise ñajare, ado bajiro ĩnare yicami Pilato: \p —¿No yigʉ mʉa ʉjʉre jajutusĩarotigʉada yʉ? —ĩnare yicami Pilato. \p To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama paia ʉjarã: \p —César sĩgʉ̃ne ñaami yʉa ʉjʉma. Ñimʉjʉa gãji maami —yicama ĩna, Pilatore. \p \v 16 To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩato ĩna” yigʉ, Jesúre ĩnare ĩsicami Pilato. To bajiri Jesúre ĩre ãmicoacama ĩna yuja. \s1 Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre ĩna jajusĩare queti \r (Mt 27.32-44; Mr 15.21-32; Lc 23.26-43) \p \v 17 Ĩre ĩna ãmiato, yʉa quẽne sʉyacajʉ yʉa. Ĩre ãmivacõari, yucʉ́tẽrore ĩre gajaroticama ĩna. Hebreo ocama Gólgota vãme cʉti burojʉ ĩre ãmivacama ĩna. “Rʉjoco Buro” yire ũni ñacajʉ ti. \v 18 Tojʉ ĩre ãmiejacõari, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutucama ĩna. Ĩ tʉ gãjerã jʉarã ĩnare jajutucama. Sĩgʉ̃re ĩ riojojacatʉa, gãjire ĩ gãcojacatʉa ĩnare jajutucama ĩna. \v 19 Jesús ĩ tuyaritẽrojʉre ĩ rʉjoa vecare ĩ vãmere ucaturotiyumi Pilato. Ado bajise yituyacajʉ: “Jesús Nazaret macagʉ, jud'io masa ʉjʉ” yiucature ñacajʉ ti. \v 20 Jãjarã jud'io masa tire ĩacama ĩna. Maca tʉacane ñacajʉ ti, Jesúre ĩna jajutucato. Ĩ rʉjoa veca vãme tuyase griego oca, hebreo oca, lat'in oca quẽne ñacajʉ ti. \v 21 To bajiri jud'io masa paia ʉjarã ado bajiro ĩre yicama, Pilatore: \p —“Jud'io masa ʉjʉ ñaami” mʉ yiucarotiboare quẽnabeaja ti. “‘Jud'io masa ʉjʉ ñaja yʉ’ yiboami”, yiucavasoarotiya mʉ —Pilatore ĩre yicama ĩna. \p \v 22 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdicami Pilato: \p —Jẽre uca ecocoamʉ. To bajiro ñacõato —ĩnare yicami Pilato. \p \v 23 Yucʉ́tẽrojʉ Jesúre jajutugajanocõari, ĩ sudi sãñaboarere juacama ĩna surara. Babaricãrãcajʉ vocõari, gãmerã batocama ĩna. To bajiri, cojasene rʉyacajʉ ti, ĩna ãmirotiase. Jesús ĩ sãñarito joeado tiayamano ñacajʉ ti. Riojone suamʉjagajanoriaro ñacajʉ ti. \v 24 To bajiri ado bajiro gãmerã yicama surara: \p —Tiasere vobeticõato mani. “Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩarãsa mani” yirã, gʉ̃tariacane reacũĩacama ĩna. \p To bajiro ĩna yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotiriarore bajirone bajicajʉ ti yuja, ado bajiro ti yimasire ñajare: “Yʉ ye sudire gãmerã batorʉarãma ĩna. ‘Ñimʉjʉa tiasere ĩ ãmiʉjaro ĩaĩarãsa mani’ yirʉarãma ĩna. To yirãne gʉ̃tariacane reacũĩarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, to bajirone yicama surara. \p \v 25 Jesús yucʉ́tẽrojʉ ĩ tuyaro tʉjʉ adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa: Ĩ jaco, to yicõari, so yo Cleofas manajo Mar'ia vãme cʉtigo, gajeo Mar'ia Magdalena, ñacajʉ yʉa. \v 26 Yʉ Jesús ĩ buecacʉ, ĩ maigʉ̃ quẽne ñacajʉ yʉ. Ĩ jaco rãca yʉ ñasere ĩacõari ado bajiro yicami Jesús: \p —Caco, ĩ ñarʉcʉmi mʉ macʉre bajiro bajigʉ —sore yicami Jesús, yʉjʉare. \p \v 27 To yicõari, yʉjʉare ado bajiro yicami: \p —Mʉ jacore bajiro bajigo ñarʉocomo so —yʉre yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yise ñajare, yʉ ya vijʉ sore ũmato ñarũgũcajʉ yʉ yuja. \s1 Jesús ĩ ʉsʉtadire queti \r (Mt 27.45-56; Mr 15.33-41; Lc 23.44-49) \p \v 28 Jesús, to bajise yʉare ĩ yiro bero, “Dios ĩ bojadicatore bajirone jẽre adi macarʉcʉrojʉre yijeocõaja yʉ yuja” yigʉ ñari, Dios ocare masa ĩna ucamasire, “Ti gotirore bajirone bajiato ti” yigʉ, \p —Bogoaja yʉre —yicami Jesús yuja. \p \v 29 To ñacajʉ ʉye oco jiase. Tire, sudiro bʉrʉane ñiabiacõari, hisopo vãme cʉtiricʉ gajane siatucama ĩna, tibʉrʉare. To yicõari, Jesús rise tʉjʉre ñumʉotucama ĩna. \v 30 Ʉye oco jiase veroĩacõari ado bajiro yicami Jesús: \p —Dios ĩ roticõacatore bajirone jẽre yijeocõaja yʉ yuja. To cõrone ñaja —yicami Jesús. \p To yigʉne, murocayo, ʉsʉtadicõa tʉjacami Jesús yuja. \s1 Surara, Jesús varubʉre ĩ sarejorare queti \p \v 31 Pascua boserʉ̃mʉ bare basʉoriarʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ ñacajʉ ti. Gajerʉ̃mʉ yʉa jud'io masa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñacajʉ. To bajiri yucʉ́tẽrojʉ rijariarã rujʉri tuyasere bojabeticama ĩna. To bajiri Pilatore ĩre sẽniñujarã jud'io masa ʉjarã: \p —Yucʉ́tẽrojʉ tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rerotiya mʉ, “Guaro rijacoajaro” yigʉ. To yicõari ĩna rujʉrire rujio rotiya —ĩre yiyujarã ĩna, jud'io masa ʉjarã. \p \v 32 To bajiri Pilato ĩ rotijare, ĩ yarã surara vacõari, yucʉ́tẽrojʉ Jesús tʉjʉ jʉarã tuyarãre ĩna ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃recama ĩna. \v 33 Jesús tʉjʉre ejarʉ̃gʉ̃cõari, “Jẽre ʉsʉtadicoasumi ãnima”, ĩre yiĩacama ĩna. To bajiri ĩ ñicʉgʉ̃ri gõare jatʉ̃rebeticama ĩna. \p \v 34 To bajiboarine Jesús varubʉre sĩgʉ̃ surara sarejoracami. Ĩ sarejorarone, ri'i, oco rãca budicajʉ. \v 35 Yʉ, tire gotigʉ, tire ĩacacʉ masune ñacõaja yʉ. “Riojo gotiaja tire”, yimasiaja yʉ. Mʉare quẽne, quẽnabʉsaro “ ‘Jesús ñaami Dios macʉ mani ʉjʉ, ĩ masise rãca manire ejarẽmogʉ̃’ yimasiato ĩna” yigʉ, riojo tire gotiaja yʉ. \v 36 To bajiro ti bajijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro bajicajʉ ti. Ado bajiro gotiaja Dios oca: “Cojo gõaro ĩre gõaro jajeabetirʉarãma ĩna”, yigotiaja ti Dios oca. \v 37 Gajejʉ Dios oca ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Sarejora ecor'ire ĩarʉarãma masa”, yigotiaja Dios oca. \s1 Jesúre ĩna yujere queti \r (Mt 27.57-61; Mr 15.42-47; Lc 23.50-56) \p \v 38 To ĩna yiro bero, Arimatea vãme cʉti macagʉ José, Jesús rujʉrire ãmirʉ Pilatore sẽniñuju ĩ. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcacʉ ñacami José. To bajiboarine gãjerãre gotibatobeticami, jud'io masa ʉjarãre güigʉ. To bajiri, “Ãmiña” Pilato ĩ yijare, Jesús rujʉrire rujiogʉ vasuju José. \v 39 Nicodemo ñamijʉ Jesúrãca ñagõgʉ̃ ejar'i quẽne ejayuju. Treinta y cuatro kilo cõro rʉ̃cʉse sʉtiquẽnasere juaejayuju ĩ. Mirra vãme cʉtise, áloe vãme cʉtise rãca vʉore ñañuju ti sʉtise. \v 40 To bajiri José, Nicodemo rãca, Jesús rujʉrire rujiocõari sudijãiri botiquẽnarijãirine sʉtisere tucõari, ĩre gũmañujarã ĩna. Yʉa jud'io masa, to bajiro yirũgũcajʉ yʉa, bajirearãre yujerã. \v 41 Jesúre yucʉ́tẽrojʉ ĩna jajutusĩacato, ote vese tʉjʉ ñacajʉ ti. Ti vesejʉre masa yujeriavi gʉ̃tavi mame quẽnoriavijʉre ĩ rujʉrire cũñujarã. Gãjerãre yujeĩañamanivi ñañuju ti vi. \v 42 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ, Pascua bare basʉoriarʉ̃mʉ ti ejaroto mojoroaca rʉyacajʉ ti. To bajiri ti vijʉ Jesús rujʉrire cũñujarã ĩna, sõjʉ me ti ñajare. \c 20 \s1 Jesús ĩ tudicatire queti \r (Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Lc 24.1-12) \p \v 1 Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ busurijʉ jẽjʉ rẽtiabʉsarojʉne vasuju so Mar'ia Magdalena. Jesúre ĩna yujeriavi tʉ ejacõari, so ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. \v 2 To ti bajiro ĩacõari, ũmadi, yʉa tʉjʉ ejacamo so. Pedro, yʉ, Jesús bʉto ĩ maicacʉ, ñacajʉ yʉa. Yʉa tʉjʉre ejacõari, ado bajiro yʉare goticamo so: \p —Mani ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yʉare yicamo so. \p \v 3 To so yisere ajicõari, Pedro rãca ĩarã vacoacajʉ yʉa. \v 4 Yʉa jʉarã, cojoro cõro ũmacajʉ yʉa. Pedro rẽtobʉsaro ũmacajʉ yʉjʉa. To bajiri, yʉjʉa ĩ rĩjoro ejacoacajʉ yʉ. \v 5 Mubiacõari, ti vire ĩasõcajʉ yʉ. Ĩre ĩna gũmaboare rĩne ñacajʉ. Sãjabeticajʉ yʉ, bajigʉjʉma. \v 6 Yʉ berojʉ ejacami Pedrojʉama. Ĩma ĩre ĩna yujeriavijʉ sãjacoacami. Ĩ quẽne, Jesúre ĩna gũmaboare rĩrene ĩacami. \v 7 Jesús rʉjoare ĩna gũmariaro ricatijʉ ti jesaro ĩacami. Ĩre ĩna dʉreariaboare gajerojʉ jesacajʉ ti. \v 8 To cõrone yʉ quẽne ĩ rĩjoro ejasʉocacʉ quẽne sãjacoacajʉ yʉ. Tire ĩacõari, “Tudicaticoasumi Jesús”, yimasicajʉ yʉ yuja. \v 9 “Rijacoaboarine tudicaticoarʉcʉmi Jesús” Dios ocare masa ĩna ucamasire ti yigotisere ajimasibeticajʉ yʉa maji. \v 10 To bajicõa, yʉa ya vijʉ tudicoacajʉ yʉa yuja. \s1 Mar'ia Magdalenare Jesús ĩ ruyuaĩore queti \r (Mr 16.9-11) \p \v 11 Mar'ia Magdalenama, Jesúre ĩna yujeriavi tʉjʉne oticõa tujasumo so. Otiñagõne, mubiacõari, ti vire ĩasõcõañuju so. \v 12 Ĩasõcõagõne, jʉarã ángel mesa, botiquẽnase sãñacõari rujirãre ĩañuju so. Sĩgʉ̃ Jesús rʉjoa ñariarojʉare rujiyuju ĩ. Gãji, ĩ gʉbori ñariarojʉare rujiyuju. \v 13 So otiñaro ĩacõari, sore sẽniĩañujarã ĩna, Mar'ia Magdalenare: \p —¿No yigo otiati mʉ? —sore yiyujarã ángel mesa. \p To bajiro ĩna yirone, \p —Yʉ ʉjʉ rujʉrire ãmicoasuma ĩna. “Tojʉ ĩ rujʉrire cũriarãma ĩna”, yimasibeaja yʉ —yiyuju so. \p \v 14 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, jʉdarʉ̃gʉ̃gõne Jesúre ĩañuju so. Ĩre ĩaboarine, “Jesúne ñaami”, yimasibesuju so. \v 15 To cõrone ĩjʉa sore sẽniĩañuju ĩ: \p —¿No yigo otiati mʉ? ¿Ñimʉre macati mʉ? —sore yiyuju Jesús. \p “Adi vese coderimasʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩacõañuju so. To bajiri ado bajiro ĩre yiyuju so: \p —Ĩ rujʉrire mʉ ãmicũjama, “To cũmʉ yʉ”, yʉre yigotiya. Ãmigõ varʉo yaja yʉ —ĩre yiyuju so. \p \v 16 To so yirone, ado bajiro sore yiyuju Jesús yuja: \p —Mar'ia —sore yiyuju. \p To bajiro ĩ yirone hebreo ocane ado bajiro ĩre yiyuju so: \p —Rabuni —yiyuju so. “Gotimasiogʉ̃” yire ũni ñaja ti. \p \v 17 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús: \p —Yʉre moaĩabesa maji. Yʉ jacʉ tʉjʉ mʉjabeaja yʉ maji. Vasa. Yʉ yarãre ĩnare gotiaya: “Dios mani jacʉ, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, ĩ ñarojʉ vacʉ yimi”, ĩnare yigotiaya —sore yigotirotiyuju Jesús, Mar'ia Magdalenare. \p \v 18 To bajiro ĩ yirio, yʉare gotigo ejacamo so. “Mani ʉjʉre ĩamʉ yʉ”, yʉare yicamo so. To yicõari, Jesús ĩ gotiroticõariarore bajirone yʉare goticamo. \s1 Ĩ buerimasare Jesús ĩ ruyuaĩore queti \r (Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Lc 24.36-49) \p \v 19 Moasʉoriarʉ̃mʉ rãioati ñamire yʉa Jesús ĩ buecana vijʉre rẽjacõari, ñacajʉ yʉa. Yʉa yarã jud'io masare ĩnare güirã ñari, sojere tubibecõari ñacajʉ yʉa. To bajiro yʉa bajiñaro yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cõacami Jesús: \p —¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús. \p \v 20 To yigʉne, ĩ ãmorire ĩna jajucatire, ĩ varubʉre ĩna sarecatire yʉare ĩocami Jesús. Yʉa ĩ buecana yʉa ʉjʉre ĩacõari, bʉto variquẽnacajʉ yʉa yuja. \v 21 To bajiri quẽna ado bajiro yʉare gotirũtuacami Jesús: \p —Quẽnaro ñaña mʉa. Yʉ jacʉ masa tʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone yʉ quẽne mʉare cõaja yʉ yuja —yʉare yicami Jesús. \p \v 22 To yigʉne, yʉare jutijeocami. Jutijeogʉne, ado bajiro yicami: \p —Dios ĩ cõagʉ̃re Esp'iritu Santore bocaãmiña mʉa. \v 23 Ĩre bocaãmicõari, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriojama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. Rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama, Dios quẽne rojose ĩna yisere masiriobetirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús. \s1 Jesús ĩ tudicatiro Tomás ĩ ĩare queti \p \v 24 Yʉare Jesús ĩ ruyuaĩororema, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ manicami maji. \v 25 Jesús ĩ ruyuaĩoro bero Tomáre ĩabʉjacõari, “Mani ʉjʉre ĩre ĩamʉ yʉa”, ĩre yiboacajʉ yʉa. To bajiro ĩre yʉa yiboajaquẽne ado bajiro yʉare boca cʉdicami Tomás: \p —Ĩ ãmorire ĩre ĩna jajucati gojerire ĩacõari yʉ tõmeĩabetijama, to yicõari ĩ varubʉre ĩna sarecatijʉre yʉ moaĩabetijama, “Ĩne ñaami”, yimasibecʉja yʉ —yʉare boca yicami Tomás. \p \v 26 Cojomo cõro idia jẽnituarirʉ̃mʉri bero quẽna rẽjacajʉ yʉa. Tirʉ̃mʉ yʉa rẽjarirʉ̃mʉre Tomás quẽne ñacami yuja. Soje turiaro ti ñaboajaquẽne yʉa vatoane ruyuarʉ̃gʉ̃cami Jesús quẽna. \p —¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —yʉare yicami Jesús. \p \v 27 To yicõa, ado bajiro Tomáre ĩre yicami: \p —Yʉ ãmorire ĩacõari, mʉ ãmo vãsoane yʉre tõmeĩaña mʉ. Mʉ ãmo vãsoane yʉ varubʉre ĩna saremasirijʉre tõmeĩaña. “Ĩ me ñagʉ̃mi”, yibeja yuja. “Ĩne ñaami”, yimasiña mʉ yuja —ĩre yicami Jesús. \p \v 28 To bajiro ĩre ĩ yirone, \p —Yʉ ʉjʉ, Dione ñaja mʉ —Jesúre yicami Tomás. \p \v 29 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —Tomás, yʉre ĩagʉ̃ ñari, “Ĩne ñaja mʉ”, yʉre yaja mʉ. Gãjerãma yʉre ĩabetiboarine mʉ yirore bajirone yʉre ĩna yijama, quẽnaro variquẽnarʉarãma ĩna —Tomáre ĩre yicami Jesús. \s1 “‘Masa, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrãjaro’ yigʉ, adi quetire ucaja yʉ”, Juan ĩ yire \p \v 30 Gajeye jairo ĩaĩañamanire yiĩocami Jesús, yʉare ĩ buerãre. Ti ñaro cõrone ucajeobeaja yʉ, adi queti ucagʉ. \v 31 Yʉ ucasema, “Mani rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, ĩ rotirotire yigʉ, Dios ĩ cõar'i, to yicõari, ĩ macʉ ñagʉ̃mi Jesús” mʉa yitʉoĩarotire yigʉ, ucaja yʉ. To bajiro Jesúre mʉa yitʉoĩajama, mʉa rijato berojʉ, “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsiecorʉarãja mʉa quẽne. \c 21 \s1 Ĩ buerimasa, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre Jesús ĩ ruyuaĩore queti \p \v 1 Tijʉ bero, quẽna yʉare ruyuaĩocami Jesús, ĩ buecanare. Tiberias vãme cʉtira tʉsarojʉ yʉare ruyuaĩocami ĩ. Ado bajiro bajicami: \v 2 Adocãrãcʉ ñacajʉ yʉa, rẽjacana: Simón Pedro vãme cʉtigʉ, Tomás yʉa rãcagʉ cojoji ruyuarãne, jʉarã ruyuar'i yʉa yicacʉ, Natanael, Galilea sitagʉ Caná vãme cʉti macagʉ, yʉa Zebedeo rĩa, gãjerã jʉarã Jesús ĩ buecana ñacajʉ yʉa. \v 3 To yʉa bajiñarone, ado bajiro yicami Pedro: \p —Vai vayagʉacʉ yaja yʉ —yicami. \p To bajiro ĩ yijare, \p —Yʉa quẽne mʉ rãca vana yaja —ĩre yicajʉ yʉa. \p To yi, ĩ rãca vacoacajʉ yʉa. Va, cũmua vasãjacajʉ yʉa. Ti ñamire vai vaya ñamicʉtiboacajʉ yʉa. \v 4 Ti busumʉjadone ʉtabʉcʉra tʉne yʉare ruyuaĩocõacami Jesús. To ĩ bajiboajaquẽne, “Ĩne ñagʉ̃mi”, yimasibeticajʉ yʉa. \v 5 Ado bajise yʉare yicami: \p —¿Vai sĩabeati mʉa? —yʉare yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yijare, \p —Vai vayaboaja yʉa. Sãjabeama —ĩre yicajʉ yʉa. \p \v 6 To yʉa yirone, \p —¡Cũmua riojojacatʉare bajiʉre rocaroaya mʉa! To bajiro mʉa yijama, vai sĩarʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús. \p To ĩ yirotirore bajirone yicajʉ yʉa. Jãjarã vai ĩna sãjajare, no yi tʉ̃amʉo sãtĩmabeticajʉ yʉa. \v 7 Tire ĩaboacʉ, yʉ, Jesús ĩ maicacʉ ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ, Pedrore: \p —Mani ʉjʉne ñaami —ĩre yicajʉ yʉ. \p Tire ajicõari, ĩ sudiro veacũcatiasere guaro sãña, jatirocaroa, bacõa jãjacami ĩ, Jesús ĩ ñarojʉare. \v 8 Cien metros cõro vijariarojʉre jayacajʉ yʉa. To bajiri jabua cʉtojʉre bajiʉre sãjacanare vaire vejajãjacajʉ yʉa. \v 9 Jãjaeja, majacõari, jeame ʉ̃jʉrime vecare vai jesarãre ĩnare ĩacajʉ yʉa. To bajicõari, pan quẽne jesacajʉ ti. \v 10 Yʉa ejaro ĩacõari ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Gãjerã vai juadirẽmoña yucʉacane mʉa vayasĩarãre —yʉare yicami Jesús. \p \v 11 To bajiro ĩ yisere ajicõari, cũmuajʉre ejasãjacami Pedro. To yicõari, bajiʉre boejʉ vejamocũcami, jacarã vai sãñaricʉre. Ciento cincuenta y tres ñarirãcʉ ñacama vai ñajediro. Jãjarã ĩna ñaboajaquẽne, surebeticajʉ ti, bajiʉ. \v 12 To ĩ yiro bero, ado bajiro yʉare yicami Jesús: \p —Bayujiroaya —yʉare yicami Jesús. \p “¿Ñimʉ ñati mʉ?”, ĩre yisẽniĩabeticajʉ yʉa, “Mani ʉjʉne ñaami” yirã ñari. \v 13 To yicõa, yʉa tʉjʉ ejarʉ̃gʉ̃, panre yʉare ĩsibatocami. Vaire quẽne, to bajirone yicami. \p \v 14 Idiaji yʉare ruyuaĩocoacami, ĩ sĩaecocato bero tudicaticõari. \s1 Simón Pedro rãca Jesús ĩ ñagõre queti \p \v 15 Yʉa bayujigajanoro bero, Pedrore ĩre sẽniĩacami Jesús: \p —¿Mʉ rãcana yʉre ĩna mairo rẽtoro yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yisẽniĩacami Jesús. \p To bajiro ĩ yirone, \p —Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. \p To bajiro ĩ yijare, \p —¡Oveja rĩare ĩna ecarũgũriarore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús. \p \v 16 Quẽna tudisẽniĩacami Jesús, Pedrore: \p —¿Yʉre maimasucõati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús. \p To bajiro ĩ yirone Pedrojʉama: \p —Yʉ ʉjʉ mʉre maiaja yʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro quẽna. \p To bajiro ĩ yijare, \p —¡Ovejare coderiarore bajirone yʉ yarãre yʉre codebosaba mʉ! —ĩre yicami Jesús. \p \v 17 To yicõa, quẽna ĩre tudisẽniĩaquẽnocami Jesús: \p —¿Yʉre maiati mʉ Pedro, Jonás macʉ? —ĩre yicami Jesús. \p Idiaji, “¿Yʉre maiati mʉ?” Jesús ĩ yisere ajicõari, sʉtiriticoacami Pedro yuja. To bajiri ado bajiro Jesúre ĩre yicami Pedro: \p —Yʉ ʉjʉ, ñajediro masigʉ̃ ñaja mʉ. Mʉre yʉ maisere masiaja mʉ —Jesúre ĩre yicami Pedro. \p To bajiro ĩ yijare, \p —Ovejare ĩna ecarũgũrore bajirone yʉ yarãre yʉre gotimasiobosaba mʉ. \v 18 Socʉ mene mʉre gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ mamʉ ñagʉ̃jʉma sudi sãñacõari, no mʉ bojarone vacudirũgũcajʉ mʉ maji. Bʉcʉ mʉ ñatone mʉ ãmorire siacõari, mʉ varʉabetojʉre mʉre ãmirʉarãma ĩna —Pedrore ĩre yicami Jesús. \p \v 19 To bajise Pedrore ĩ yijama, ĩ sĩaecoroti vãmere gotimasiogʉ̃ yicami. To bajiro mʉ yiecosere ĩacõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa” yigʉ, to bajise goticami Jesús, Pedrore. To yigajanogʉ̃ne, \p —Vayá yʉ rãca. Yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya —ĩre yicami Jesús. \s1 “Jesús ĩ maimasugʉ̃ ñacajʉ yʉ”, Juan ĩ yire queti \p \v 20 Jʉdati ĩacõari ĩnare yʉ sʉyaro yʉre ĩacami Pedro. Yʉ ñacajʉ Jesús ĩ buecacʉ, bʉto ĩ maicacʉ. Yʉne ñaja Jesús, Pascua boserʉ̃mʉ yʉare ĩ ũmato batʉsacatirʉ̃mʉ ĩ tʉbʉsaca ñacõari, “¿Ñimʉ ñati, mʉre ĩaterãre ĩsirocarocʉma?” Jesúre yisẽniĩacacʉ. \v 21 Yʉre ĩacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro: \p —Yʉ ʉjʉ, ãnima, ¿no bajiro bajirijariquĩda? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Pedro. \p \v 22 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús: \p —Quẽna yʉ tudivadirotojʉ ĩ catirotire yʉ bojajama, caticõa ñarũgũrʉcʉmi maji. No bajiro mʉre yibeaja ti, mʉ masibetijaquẽne. Mʉma yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaya mʉ —Pedrore ĩre yicami Jesús. \p \v 23 To bajiro ĩ yirone, yʉjʉarema, “‘Rijabetirʉcʉmi’ yigʉ yigʉmi” yirene masicõacama ĩna. To bajiboarine Jesújʉama, “Rijabetirʉcʉmi”, yibeticami. Ado bajirojʉa yicami ĩ: “Yʉ tudiejarijʉjʉ ĩ catisere yʉ bojajama, caticõarʉcʉmi maji. Tire mʉ masibetijama, no yibeaja mʉre” yigʉ yicami Jesús. Tire quẽnaro ajimasibeticõari, “Rijabetirʉcʉmi Juan” yire queti gotibatoyuma ĩna. \p \v 24 Juan ñaja yʉ, Jesús ĩ buecacʉ. Yʉne ñaja, adi paperare ucagʉ. Yʉ gotisere, “Riojo gotiaja ti”, yimasiaja mani. \p \v 25 Gajeye jairo ñaja Jesús ĩ yiĩocati. Jediro Jesús ĩ yirũgũcatire mani ucajeocõajama, adi macarʉcʉrore tĩjabetiboroja paperatutiri. \p To cõrone ñaja.