\id JAS - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h SANTIAGO \toc1 Carta de Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt2 Carta de \mt1 SANTIAGO \c 1 \s1 Jud'io masa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, Santiago ĩ ucacõare \p \v 1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã, jud'io masa? Adi papera rãca mʉare ucacõaja yʉ, Santiago. Mani jacʉ Dios, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, ĩna bojasere yigʉ ñaja yʉ. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro masa jũnari ñaja mani, adi macarʉcʉro jediro ñabatorã. Mʉare quẽnarotiaja yʉ. \s1 “Diore mani sẽnijama, ĩ masisere manire cõarʉcʉmi”, yire \p \v 2 Ajiya yʉ yarã, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã. Gãjerã, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, sʉtiritimenane, variquẽnama. \v 3 Ado bajiro ti bajijare, “Variquẽnama”, mʉare yaja yʉ: “Rojose tãmʉorã ñaboarine, Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose yirʉaboarine, tire yibetirʉarãja”, yimasirãja mʉa. \v 4 Rojose mʉa yibetire tʉoĩavariquẽnacõari, berojʉ quẽna rojose tãmʉorã, “Rojose yibetiroti ñaja” mʉa yirere masiritibeja mʉa. Tocãrãcajine rojose tãmʉoboarine, Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñarʉarãja mʉa. \p \v 5 “¿No bajiro yʉ yirotire bojarojari Dios?” mʉa yitʉoĩajama, ĩre sẽniña. “¿No yirã yʉre sẽniĩati mʉa?” yigʉ me ñaami Dios. Ĩre sẽnirã jedirore, “Yʉ masisere ĩnare cõarʉcʉja” yigʉ ñaami. To bajiri ĩre mʉa sẽnijama, mʉa masirotire mʉare ʉjorʉcʉmi. \v 6 Diore mʉa sẽnijama, “Yʉa masirotire yʉare ʉjobetirʉcʉmi”, yitʉoĩabesa. Diore sẽnigʉ̃, “Yʉre ʉjogʉmi” yigʉ ñaboarine, “Yʉre ʉjobecʉmi” ĩ yitʉoĩajama, oco sabesere bajiro bajiroja ĩ tʉoĩase. Gajerojʉ sabe, quẽna gajerojʉ sabe, bajiñarore bajiro bajiroja ĩ tʉoĩaboase. \v 7-8 To bajiri, cojojʉ ñamasibetore bajiro bajiroja, ĩ tʉoĩase. Jairo tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Dios ĩ bojarore bajiro yirʉcʉmi”, yimasiña manoja. “Ĩre bajiro mani bajijama, mani sẽnisere cõabetirʉcʉmi Dios”, yimasiña. \p \v 9 Maioro bajirã ñaboarine, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios rĩare bajiro bajirã ñaja yʉa” yimasicõari, variquẽnaro ñaroti ñaja mʉare. \v 10 Gajeyeũni jairã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, variquẽnaro ñaroti ñaja ĩnare quẽne, “Ñamasuse me ñaja yʉa cʉose” ĩna yitʉoĩajama. Go yoaro mene sĩnirore bajiro bajiaja mani. To bajiro yʉ yijama, “Yoaro meaca catirʉarãja mani” yigʉ yaja. \v 11 Bʉto muiju ĩ asijama, quẽnase ruyuboasene sĩnirea bajicoacajʉ, ta, to yicõari, go quẽne. To bajiri ĩariaro quẽnase ruyuboase manicajʉ. Tire bajiro bajirãma gajeyeũni jairo cʉoboariarã quẽne. “Jaibʉsaro gajeyeũnire bʉjarãsa mani” yirã, moa vaja tañarã rĩne, bajireacoarʉarãma. \s1 “Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani”, yire queti \p \v 12 Rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, mani rijato berojʉ, Dios tʉjʉ ĩ rãca variquẽnacõa ñarʉarãja mani. “To bajirone bajirʉarãma yʉre mairã”, yiyumi Dios. To bajiro mani bajiroti ñajare, rojose mani yirʉaboasere mani yibetijama, variquẽnarʉarãja mani. \v 13 Rojose mani tʉoĩase, “Dios sʉorine to bajiro tʉoĩaja”, yiroti me ñaja. Rojose tʉoĩagʉ̃ me ñagʉ̃mi Dios. To bajiri, “Dios sʉorine rojose yaja”, yimasiña maja. \v 14 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, yirũgũaja mani. \v 15 Rojose rĩne mani yicõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire cõarʉcʉmi Dios. \p \v 16 Yʉ mairã, quẽnaro tʉoĩamasiña: \v 17 “Jediro quẽnase, Dios manire ĩ cũre ñaja. Ĩ ñagʉ̃mi ʉ̃mʉagʉ muijure, ñamiagʉre, to yicõari, ñocoare quẽne rujeomasir'i. To bajicõari, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami, quẽnase rĩne tʉoĩagʉ̃”, yitʉoĩaroti ñaja. \v 18 Ĩ oca quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉsʉoriarʉ̃mʉne, ĩ rãca mani caticõa ñarũgũrotire manire ĩsiñumi. To bajiro ĩ yire ñajare, ĩ rĩa ñasʉorãre bajiro bajirã ñaja mani. Tirʉ̃mʉjʉne to bajiro mani bajirotire bojayumi Dios. \s1 “Dios oca ti gotirore bajirone cʉdiroti ñaja”, yire queti \p \v 19 Yʉ mairã, mʉare yʉ gotirotire masiritibeja mʉa: Mʉa rãcana mʉare ĩna gotisere quẽnaro ajiroti ñaja. Mʉajʉa quẽne, mʉa rãcanare mʉa gotijama, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩnare gotiba. Mʉare ĩna ajirʉabetijama, guaro jũnisinibetiroti ñaja. \v 20 Gãjerãre mani jũnisinijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mani. \v 21 Mani ajirũgũse, to yicõari, mani gotirũgũse quẽne, ñamasuse ti ñajare, rojose mʉa yirũgũse jedirore yitʉjacõaña mʉa. To yicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Tire mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \p \v 22 Dios ocare ajicõari, ti yirore bajiro cʉdiroti ñaja. Tire ajiboarine, ti gotirore bajiro mʉa yibetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩaboase socase ñaroja. \v 23-24 Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama, mʉare ejarẽmobetoja. Mʉa cʉdibetijama, sĩgʉ̃ ẽoro ãmiĩacõagʉ̃ ñaboarine, ẽorore ĩ cũrirĩmarone, “To bajigʉ ñamʉ yʉ” ĩ yimasibetore bajiro bajirãja mʉa. To bajiri ẽorojʉ quẽnaro ĩ ĩaboase ĩre ejarẽmobetoja. Ĩre bajiro bajirãja mʉa, Dios ocare ajiboarine, mʉa cʉdibetijama. \v 25 Gãjerãma, rojose ĩna tãmʉoborotire Cristo ĩ yirẽtobosarere tʉoĩacõari tire masiritimenama. Masiritimena ñari, Dios ĩ rotisere variquẽnase rãca yicõa ñarʉarãma. \p \v 26 “Diore yʉ yirʉ̃cʉbʉose sʉorine ĩ bojasere yigʉ yaja yʉ”, yitʉoĩarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarã ñaboarine, rojose ĩna ñagõsere ĩna yitʉjabetijama, ĩna masune socarã yirãma. Diore ĩna yirʉ̃cʉbʉoboase, vaja manoja ti. Dios ĩ bojasere yirã me ñarãma ĩna. \v 27 Mani jacʉ, Dios ĩ ĩajama, socʉ me ĩ bojasere yigʉma, ado bajiro yigʉ ñagʉ̃mi: Jacʉa rijaveoriarã, to yicõari, manajʉa rijaveoriarãre quẽne, maioro ĩna bajijare, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajicõari, gãjerã rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibecʉ ñagʉ̃mi ĩma. \c 2 \s1 “Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja”, yire \p \v 1 Ajiya yʉ mairã. Mani ʉjʉ, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani. Quẽnamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩre bʉto rʉ̃cʉbʉoaja mani. To bajiro yirã ñari, mani rãcanare quẽne gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉoroti ñaja. \v 2 Mʉa rẽjarone, sĩgʉ̃ quẽnase sudi sãñacõari, ãmo sãriabedori sãcõari ejagʉmi. To yicõari, gãjijʉa sudi bʉcʉ sãñacõari ĩ ejajama, ado bajiro yirãja mʉa: \v 3-4 Quẽnase sudi sãñacõari, sãjaejagʉrema, “Ado ñaja rujiriaro quẽnarito”, ĩre yirãja mʉa. Maioro bajigʉjʉarema ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Tone rʉ̃gõcõaña. Mʉ bajirʉabetijama, rʉ̃cacane rujicõaña mʉ” ĩre mʉa yijama, quẽnaro gãmerã ĩarʉ̃cʉbʉomena yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã me yirãja mʉa. \p \v 5 Ado bajiro mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa: “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere cʉdiriarã, maioro bajirã jãjarã ñaama. “Maioro bajirã ñaama” Diore ajimena ĩna yiĩarã ñaboarine, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ, quẽnaro Dios ĩ yirã ñaama. To bajicõari, ĩ gotiriarore bajirone ĩ tʉjʉ ejarona ñaama. \v 6 To bajiboarine, maioro bajirãre ĩnare ĩarʉ̃cʉbʉobeaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉare rʉ̃cʉbʉorũgũaja mʉa. “Ĩna sʉorine rojose tãmʉorãja mani”, ¿yimasibeatique mʉa? Ĩna ñaama mʉare gotiyirorʉarã, ʉjarã tʉjʉ, mʉare juavarũgũrã. \v 7 “Jesús yarã ñaja yʉa” yicõari, bautiza ecoriarã ñaja mʉa. To bajiri, ĩ ocare ajicõari, quẽnaro variquẽnaja mʉa. Gajeyeũni jairãjʉama ĩre rʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarũgũama. ¿Tire masibeatique mʉa? \p \v 8 Mani ʉjʉ, Dios ñamasusere ĩ rotimasire ado bajiro gotiaja: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa cʉdijama, quẽnaro yirã yirãja mʉa. \v 9 Tire ajirã ñaboarine, masa jedirore mʉa ĩarʉ̃cʉbʉobetijama, rojose yirã yirãja mʉa. To bajiri, “Mʉa ye sʉorine rojose ñaja”, mʉare yiĩagʉ̃mi Dios. \v 10 Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdijeomenare, “Ĩna ye sʉorine rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro yiĩagʉ̃ ĩ ñajare, ĩ rotirere cojo vãme mani cʉdibetijama, ñajediro ĩ rotirere cʉdibetijeocõarãre bajiro bajirãja mani, Dios ĩ ĩajama. \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro rotiyumi Dios: “Manajoa cʉtirã quẽne, manajʉa cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Gãjerãre sĩabesa”, manire yiyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manajoa cʉtirã gãjerãre ajeriarã cʉtibetiboarine, gãjire mani sĩajama, Dios ĩ rotimasire cʉdimena yirãja mani. \v 12 To bajiri, “Rojose mani yirʉasere yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, quẽnaro mani yibetijama, rojose mani yisere masicõari, rojose manire yirʉcʉmi Dios, yimasirã ñari, quẽnase rĩne yiroti ñaja manire. \v 13 To bajiri gãjerãre mani ĩamaijama, manire quẽne ĩamairʉcʉmi Dios. Gãjerãre mani ĩamaibetijama, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, manire quẽne ĩamaibetirʉcʉmi Dios, rojose mani yire vaja. \s1 “Quẽnaro mani yisere ĩacõari, ‘Socarã mene yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñaama’ yigʉmi Dios”, yire queti \p \v 14 Adire quẽne quẽnaro ajiya yʉ mairã: “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉa vaborotire yʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios” yirã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉare cõarʉcʉmi Dios. \v 15-16 Cojojirema, ado bajiro bajiroja: Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, bʉto ñiorijagʉ, to yicõari, sudi magʉ̃ maioro bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnaro vasa. Bare quẽnase bʉjaba. To bajicõari, sudi bʉjaba” ĩre yigotiboarine, ĩ bojasere mani ĩsibetijama, socarãne ĩre yigotiboarãja mani. Ĩre mani ñagõboase ñie vaja manoja. \v 17 Tire bajiro bajiaja Diore mani ajitirʉ̃nʉse. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ yarã ñaja mani” yiboarine, gãjerãre mani ejarẽmobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. Dios yarã me ñarãja mani. \p \v 18 “Yʉ gotisere ajimasimenama” yigʉ, ado bajiro gotiaja: “Gãjerãre quẽnaro maiaja yʉa” mʉa yisere yʉre mʉa yiĩobetijama, “Diore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, mʉare yigʉja yʉ. Yʉjʉarema, gãjerãre quẽnaro yʉ ejarẽmosere ĩacõari, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami”, yimasirʉarãja mʉa. \v 19 “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” mʉa yitʉoĩase quẽnaja. To bajiro tʉoĩarã ñaboarine, quẽnaro mʉa yibetijama, “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios” mʉa yitʉoĩase ñie vaja manoja. Vãtia quẽne “Sĩgʉ̃ne ñaami Dios. Gãji magʉ̃mi” yitʉoĩarã ñari, güirã nanarãma. To bajiboarine rojosere yitʉjamena ñarãma. \v 20 “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yitʉoĩarã ñaboarine, gãjerãre mʉa ejarẽmobetijama, quẽnaro tʉoĩamasimenare bajiro bajirãja mʉa. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” mʉa yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. \v 21 Mani ñicʉ, Abraham ñamasir'i ĩ yimasirere mʉare gotiaja yʉ. Dios ĩ rotijare, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩna soemʉoriajaʉ joejʉ ĩ macʉ Isaac vãme cʉtigʉre sĩagʉagʉ yimasiboayuju Abraham. Ĩre ĩ sĩagʉadone, “Ĩre sĩabeticõaña”, ĩre yimasiñuju Dios. To yicõari, ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Rojose magʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abrahamre. \v 22 To bajiri, Dios ĩ rotiriarore bajiro yimasir'i ĩ ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñamasiñumi”, yimasiaja mani. \v 23 Dios ĩ rotiriarore bajirone Abraham ĩ cʉdire ñajare, “ ‘Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose magʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Dios baba ñaami”, ĩre yimasiñujarã masa. \p \v 24 To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yicõari, quẽnaro mani yijama, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \v 25 Rahab vãme cʉtimasirio jãjarã ajeriarã cʉtigo ñaboarine, quẽnaro so yimasirere quẽne tʉoĩaña: Jud'io masa ʉjʉ ĩ cõamasiriarã ĩna ejaro ĩacõari, “Mʉare ĩaterã mʉare sĩaroma” yigo, “Yʉ ya vijʉ sãjarudiya mʉa”, ĩnare yimasiñuju. To yicõari, “Mʉa rudiarotire mʉare gotirʉocoja”, yimasiñuju so. To bajiro ĩnare so yirẽmomasire ti ñajare, “Rojose magõ ñaamo”, sore yiĩamasiñuju Dios. \v 26 Mani rujʉ catise ti manijama, vaja manoja ti. To bajirone bajiaja “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãjerãre quẽnaro mani yibetijama. “Diore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” mani yitʉoĩaboase ñie vaja manoja. \c 3 \s1 Mani ñemero sʉorine rojose mani ñagõse queti \p \v 1 Yʉ mairã Dios oca gotimasiorimasa ñarʉarã quẽnaro ajiya. Dios ocare masa ĩna ucamasire gotimasiorimasa quẽnaro ĩna yibetijama, tire ĩacõari, ĩ ocare gotimasiomenare rojose ĩnare ĩ yiro rẽtoro rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. To bajiri, Dios oca gotimasiorã jãjarã ñabesa mʉa. \v 2 Mani jediro rojose yirã ñaja mani. Quẽnase rĩne ñagõgʉ̃ma, rojose yirʉa tʉoĩaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi. \v 3 Ado bajiro ti bajijare, “Rojose ñagõbetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ: Caballo vãme cʉtigʉre jesacõari ĩre mani yisere tʉoĩasaque mʉa: Jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne ĩ risejʉ cõmemaca sãja mani, “Mani rotirore bajiro cʉdiato ĩ” yirã. \v 4 Tire bajirone bajiaja cũmuari jacase quẽne: Jacase ti ñaboarone bʉto mino ti vajama, veaturiaro mojoriaseaca ti ñaboajaquẽne, veatumasirãma. \v 5 Tiaseacare bajiro bajiaja ti, mani ñemero quẽne. Mojoriaseaca ti ñaboajaquẽne jairo rojose ñagõaja mani. Jeare quẽne tʉoĩasaque mʉa: Jeavaca, cojovacaca ñaboarine, jacariveserire soejeocõaroja ti. \v 6 Jeare bajiro bajiaja mani ñemero quẽne. Mani rujʉaye rãca rojose mani yise rẽtobʉsaro yaja ti, mani ñemero. Mani ñemero sʉorine rojose mani yijama, vãtire cʉdirã ñari, rojose rĩne yimʉorʉ̃gõcoarʉarãja mani. \v 7 Macarocana, vaibʉcʉrã ñaro cõro, vʉrã, ãña, riaganare quẽne mani ecarãre bajiro ĩnare rotimasiaja mani. \v 8 To bajiboarine mani ñemero rojose ti ñagõjama, “Yibesa”, yimasibeaja mani. Jũnisinicõari, gãjerãre mani tud'ijama, mani oca, ãña rĩma jũnisere bajiro ĩnare yirũgũaja. \v 9-10 Mani jacʉ Diore, “Quẽnaro yaja mʉ” yiboarine, rojosere quẽne ñagõrũgũaja mani. “Yʉre bajiro quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñaboarine, gãmerã tud'irũgũaja mani. To bajiri, quẽnase mani ñagõjama, rojosere yibetiroti ñaja manire. \v 11 Oco goje, cojo goje ñaboarine, oco quẽnase ti budijama, sʉ̃ese budivʉobetoja. \v 12 Oteʉ higuera vãme cʉtiʉ ñaboarine, olivo vãme cʉtiʉ ricare rica cʉtibetoja. To bajicõari, ʉyebʉ quẽne, higuera vãme cʉtiʉ ricare rica cʉtibetoja. Tire bajirone bajiaja oco quẽne. Ocase ti budijama, ocabeti budivʉobetoja. To bajiri, quẽnase mani ñagõjama, rojosere yibetiroti ñaja manire. \s1 Dios ĩ ejarẽmose rãca masirã ĩna ñase queti \p \v 13 Mʉa rãcagʉ “Masigʉ̃ ñaja” ĩ yijama, gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirocʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijama, ĩ masisere, “Quẽnaro yami”, yimasirʉarãma masa. \v 14 To bajiri, gãjerãre “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñama” mʉa yiĩajũnisinijama, masirã me ñarãja mʉa. To yicõari, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñarãsa mani” yitʉoĩarã mʉa ñajama, masirã me ñarãja mʉa. \v 15 To bajiro mʉa tʉoĩase, Dios ĩ cõase me, mʉa masune mʉa bojarore bajiro tʉoĩarã yaja. To bajiro mʉa yisere bojagʉmi vãtia ʉjʉ. \v 16 Gãjerãre “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñama” yiĩajũnisinirã, to yicõari, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñarãsa mani” yitʉoĩarã ĩna ñajama, ĩna jedirone ricati rĩne tʉoĩarã ñari, rojose jediro yiñarãma. To bajiri, quẽnaro ñamasimenama. \v 17 To bajiro ĩna bajiñaro ũnone, Dios ĩ ʉjose sʉorine masirãjʉama, quẽnaro ĩna yarãre ũmato ñarãma. To bajicõari, gãjerãjʉa ĩna ũmato ñajaquẽne, ĩnare ajivariquẽnarãma. Masa jedirore ĩarʉ̃cʉbʉocõari, maioro bajirãre ĩamairãma. To bajicõari, socamenane quẽnase rĩne yirã ñarãma. \v 18 Gãjerã rãca quẽnaro mani ñarʉajama, mani yimasiro cõro quẽnaro yiroti ñaja. To bajiro mani yisere ĩacõari, “Gãjerã quẽne jãjarã Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã, ĩnare yiejarẽmorʉarãma. \c 4 \s1 Diore tʉoĩamenare bajiro mani bajise queti \p \v 1 ¿Nojʉa vadiati gãmerã mʉa ĩatese? Mʉa masune rojose yirʉa tʉoĩacõari, rojosere gãmerã yirũgũaja mʉa. \v 2 Gãjerã ĩna cʉosere bʉto bojaĩarũgũaja mʉa, tire cʉomena ñari. To bajiri tire ẽmarʉarã, ĩnare quẽarũgũaja mʉa. To yicõari, gãjerãrema ĩnare sĩarũgũaja mʉa. Diore sẽnimena ñari, mʉa bojasere bʉjamasimenaja mʉa. \v 3 Rojose mʉa tʉoĩasere ĩamasicõari, ĩre mʉa sẽniboase ĩ bojabeti ti ñajare, mʉare cõabecʉmi Dios. Diore mʉa sẽniboajama, gãjerãre tʉoĩamenane, quẽnaro mʉa ñaroti rĩne sẽnirãja mʉa. \v 4 To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjariarãre bajiro tʉoĩarãja mʉa. Adi macarʉcʉroaye rĩne cʉorʉa tʉoĩarãre bajiro me tʉoĩaroti ñaja, Diore ajitirʉ̃nʉrãrema. To bajiro ti bajijare, “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ñaboarine, Diore masimena, ĩna cʉorʉa tʉoĩarore bajiro ĩ quẽne ĩ tʉoĩajama, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre tegʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. \v 5 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Mani ʉsʉrire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, masa ĩre ĩna ajibetire ĩavariquẽnabecʉ ñagʉ̃mi”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 6 To bajiro yigʉ ñaboarine, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, bʉto ejarẽmorʉa tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ado bajiro gotiaja ĩ oca masa ĩna ucamasire: “‘ “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩasere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ, ĩnare yirẽmobeami Dios. ‘Ñamasurã me ñaja yʉa’ yitʉoĩarãjʉarema quẽnaro yirẽmoami”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 7 To bajiri, vãti ĩ yirotisere yibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉare yirotitʉjagʉmi vãti. \v 8 Bʉtobʉsa Diore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, ĩjʉa quẽne mʉare ejarẽmorʉcʉmi, “Quẽnabʉsaro yʉre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõaña. “Diore masirã ñaja yʉa” yiboarine, Diore masimena ĩna yisere yivariquẽnarũgũaja mʉa. \v 9 Rojose mʉa yisere tʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro me bajiroti ñaja mʉare. Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, otiroti ñaja mʉare. \v 10 To bajiri, Diore “Ñamasugʉ̃ ñaja mʉ” yirã, quẽnaro yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. To bajiro mʉa yijama, “To cõrone adi macarʉcʉro jedicoarʉaroja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, “Ñamasurã ñato”, mʉare yirʉcʉmi Dios. \s1 “‘Ĩna ñaama rojose yirã’ yibetiroti ñaja manire”, yire queti \p \v 11 Ajiya mʉa, yʉ mairã. Gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñagõmacabesa. “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, ĩnare yitʉoĩabesa mʉa. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ rotirore bajiro yirã me yirãja mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñari, to bajiro yirãja mʉa: “Dios ĩ rotise quẽnaro gotibeaja ti. Ĩ rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yiboaja mʉa. \v 12 Dios sĩgʉ̃ne ñaami, quẽnaro mani yirotire roticũr'i. To bajicõari, ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi masa ĩna yisere ĩabesegʉ, to yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire yirẽtobosagʉ. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare reagʉ. To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacõari, “Dios ĩ rotisere masibeama ĩna. To bajiri rojose tãmʉorona ñaama”, yiroti me ñaja manire. \s1 “Adi macarʉcʉrojʉ mani bajirotire masirã me ñaja”, yire queti \p \v 13 Gajeyeũni ĩsicudirimasare, mʉare gotigʉ yaja yʉ. Yʉre quẽnaro ajiya mʉa: “Yucʉ, busiyʉ gaje macajʉ vacõari, cojo cʉ̃ma gajeyeũni ĩsiñarã, jairo gãjoa bʉjarʉarãja yʉa”, yigotivariquẽnarũgũrãja mʉa, sĩgʉ̃ri. \v 14 Ti ũnire yibetiroti ñaja, mani bajirotire masimena ñari. Mani catise bueri guaro buerẽto vatore bajiro bajise ñaja. \v 15 To bajiro ti bajijare, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Mani catirotire Dios ĩ bojajama, catirʉarãja yʉa”, yiroti ñaja. \v 16 “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, Diore tʉoĩamenane, mʉa yirotire gotivariquẽnarũgũaja mʉa. To bajiro mʉa yigotivariquẽnase, Dios ĩ bojabeti ñaja. \v 17 To bajiri, mʉare yʉ ucacõasere masicõari, “Ado bajiro mani yirotire bojagʉmi Dios” yimasiboarine, mʉa yibetijama, rojose yirã yirãja mʉa. \c 5 \s1 Gajeyeũni jairã rojose ĩna tãmʉoroti queti \p \v 1 Sĩgʉ̃ri, gajeyeũni jairãre mʉare gotigʉ yaja yʉ. Gajerʉ̃mʉ bʉto rojose mʉa tãmʉorotire tʉoĩaotiya mʉa. \v 2 “Gajeyeũni jairo cʉorã ñaja” mʉa yiboase, bare mʉa quẽnocũse quẽne, mʉare boaveocoarʉaroja. Mʉa sudi quẽnase ñaboase butua ba ecocoarʉaroja. \v 3 Mʉa ye gãjoa, oro quẽne jairo bʉjacõari mʉa cũboase boacoarʉaroja. Tire ĩacõari, “Maioro bajirãre ejarẽmobesuma”, yiĩarʉarãma gãjerã. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ reaecorona ñaja mʉa. Jairo gãjoa cʉtirã ñaboaja mʉa. To bajiboarine, adi macarʉcʉro ti jediroti mojoroaca rʉyaja. \v 4 Mʉa ote veseri moabosarãre quẽnaro vaja yibesuja mʉa. To bajiro mʉa bajire ñajare, “Yʉa moase vaja yʉare yibeama”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yisere ajirimi Dios, ñajediro masijeogʉ. \v 5 Adi macarʉcʉrojʉ ñarã, mʉa yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũaja mʉa. Ta vecʉare ĩna sĩarotirʉ̃mʉri rĩjoro, “Jacabʉsarã ĩna ñato sĩarãsa mani” yirã, quẽnaro ecatʉsacama. To bajiri, ĩnare bajiro bajiaja mʉa quẽne. No mʉa bojarore bajiro quẽnaro yiñatʉsarũgũaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, “Rojose tãmʉorʉarãma” mʉare yiĩagʉ̃ yigʉmi Dios. \v 6 Masa rojose yimena ĩna ñaboajaquẽne, “Rojose yima”, ĩnare yigoti yiroyuja mʉa. To bajiri, mʉa sʉorine sĩaecoyuma sĩgʉ̃ri. To bajiro mʉa yigoti yirosere ʉjarã quẽne mʉare ĩna cʉdijare, no bajiro mʉare yimasibesuma ĩna. \s1 Santiago ĩ gotitʉsare queti \p \v 7 Yʉ mairã, gãjerã sʉorine rojose tãmʉorãre mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Rojose mʉare ĩna yirũgũboajaquẽne, Jesús ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yicõa ñarũgũña mʉa. Oterimasʉ ĩ bajisere tʉoĩaña mʉa: “Ote, quẽnaro vãnʉcõari, juebʉcʉ bero rica cʉtirʉaroja” yigʉ, yoaro yucõa ñagʉ̃mi oterimasʉ. \v 8 Ĩre bajiro bajiya mʉa quẽne. Mani ʉjʉ ĩ tudiejarotire yurã, variquẽnase rãca ĩ bojarore bajiro yitʉjabetiroti ñaja. “Yoaro mene tudivadicõari, masa jediro mani yisere ĩabeserʉcʉmi” yirã, quẽnaro ñayuroti ñaja. \p \v 9 Rojose mʉa tãmʉojama, gãjerãre “Rojose yaja mʉa”, gãmerã yiĩatebesa, “Yoaro mene rojose mani yisere ĩabesecõari, rojose manire yiromi Dios” yirã. \v 10 Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa: Masa rojose ĩnare ĩna yiboajaquẽne, gãmemenane, Diojʉare gotirẽtobosacõa ñamasiñujarã ĩna. \v 11 To yicõari, adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Rojose tãmʉoboarine, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi Dios’ yicõa ñarãre quẽnaro yigʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani. To bajiro bajimasiñuju Job vãme cʉtimasir'ire quẽne. Cojo vãme me bʉto rojose tãmʉoboarine, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yicõa ñamasiñuju. Rojose ĩ tãmʉoro bero, quẽnaro ĩ yiecomasirere ajiriarãja mʉa. To bajiri, “Manire quẽne ĩamaicõari, quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yimasirãja mʉa. \p \v 12 Yʉ mairã, gajeye ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: “Yirʉarãja. Dios quẽne masiami yʉa yirotire” mʉa yise ũnire yibeticõaña. “Yirʉarãja” yirã quẽne, “Yirʉarãja” yi, “Yibetirʉarãja” mʉa yijama, “Yibetirʉarãja” yicõa tʉjasa, “Mani socajama, rojose manire yibogʉmi Dios” yirã. \p \v 13 Rojose mʉa tãmʉojama, “Yʉare ejarẽmoña”, Diore yisẽniroti ñaja. Mʉa variquẽnajama, Diore basavariquẽnaroti ñaja. \v 14 Sĩgʉ̃ ĩ rijajama, “Diore yʉre sẽnibosato” yigʉ, mʉare ũmato ñarãre jicõaroti ñaja ĩre. To bajiro ĩ yijama, ũmato ñarãjʉa, ĩ tʉjʉ ejacõari, ĩre sẽnibosarʉarãma ĩna. Sẽnibosañarãne, ʉye ĩre turʉarãma, “Dios ĩre catioato” yirã. \v 15 To bajiri, “Mani sẽnirore bajiro ĩre catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩajama, rijagʉre catiorʉcʉmi. To yicõari, rojose yir'i ĩ ñajama, rojose ĩ yirere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. \v 16 To bajiri, rojose mʉa yirere gãmerã gotiya. To bajiro yicõari, Diore gãmerã sẽnibosaya, rojose mʉa yirere mʉare masiriocõari, mʉa rijasere quẽne ĩ catiorotire yirã. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro yirã mʉa ñajama, mʉa sẽnirore bajirone cʉdirʉcʉmi. \v 17 Diore gotirẽtobosarimasʉ, El'ias vãme cʉtimasir'i, manire bajiro bajimasiñuju. To bajiboarine, “Oco quedibeticõato” yigʉ, Diore ĩ sẽnijama, ĩ sẽnirore bajirone idia cʉ̃ma, gaje cʉ̃ma gʉdareco cõro oco quedibetimasiñuju. \v 18 Bero, Diore ĩ tudisẽnirone, oco quedimasiñuju quẽna. Tijʉ bero, quẽnaro ote rica cʉtimasiñuju. \p \v 19-20 Mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉ mairã. Mʉa rãcagʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose yigʉre, “Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã, ĩre mʉa ejarẽmojama, ĩ rijato berojʉ rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose mʉa yisere mʉare quẽne masiriorʉcʉmi Dios. \p To cõro ñaja.