\id HEB - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h HEBREOS \toc1 Carta a los Hebreos \toc2 Hebreos \toc3 He \mt2 Carta a los \mt1 HEBREOS \c 1 \s1 Ĩ macʉ sʉorine ĩ ocare Dios ĩ gotimasiore queti \p \v 1 Tirʉ̃mʉjʉ cojoji me mani ñicʉare Hebreo masare ĩnare gotimasioñuju Dios. Ĩre gotirẽtobosariarã sʉorine ĩnare gotimasiñuju ĩ. Ĩna gotise rĩ me ĩnare yimasiomasiñuju. Gajeye quẽne, ricati ĩnare ĩ yiroticõamasire rãca ĩnare yimasiomasiñujarã. To bajiri, “To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. \v 2 To bajiri yucʉrirema, Dios ĩ macʉre manire ĩ cõajare, quẽnaro Diore masiaja mani. Macarʉcʉro, õ vecaye ñajediro ĩ macʉ sʉorine tire rujeomasiñuju Dios. Ĩ macʉne ñaami, “Jediro macarʉcʉroayere cʉorʉcʉja mʉ” ĩ yimasir'i. \v 3 Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrã ĩre masirã ñari, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. Diore masirã ñarãma ĩ macʉre masirã. Ĩ macʉre quẽnaro masicõari, “Ĩ jacʉre bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Ĩ macʉne ñaami, “Adi macarʉcʉroaye bajimʉorʉ̃gõato” yirotimasir'i. Ĩne ñaami, Diore ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja manire rijabosacõari, Diorãca ñajedirore rotigʉ.\f + \fr 1:3 \ft Jn 1.1-3.\f* \s1 “Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ”, yire queti \p \v 4 To bajiri adirʉ̃mʉri Diorãca rotigʉ ñari, Diore moabosarã ángel mesare rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Dios macʉ. \v 5 Ĩ sĩgʉ̃ne ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ado bajise ĩre yiyumi Dios: \q1 “Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. \m Ángel mesarema, to bajiro ĩnare yibesumi Dios. Gãjerãre quẽne, ti ũnire yibecʉne ĩ macʉ sĩgʉ̃rene tʉoĩagʉ̃, ado bajiro yiyumi Dios: \q1 “Ĩ jacʉ ñaja yʉ. To bajiri yʉ macʉ ñaami”, ĩre yiyumi. \m \v 6 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re, adi macarʉcʉrojʉre ĩre cõagʉ̃, ado bajise ĩre yiyumi: \q1 “Ángel mesa quẽne mʉre rʉ̃cʉbʉo jedicõarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios. \m \v 7 Ĩre moabosarimasa ángel mesare yigʉ, ado bajiro yiyumi Dios: \q1 “Ángel mesare yʉ rotijama, yoaro me mino ti vẽatuvasere bajiro yoaro mene yʉre cʉdirʉarãma. To yicõari, jea ʉ̃jʉse guaro ti ʉ̃jʉjẽnirore bajiro yʉre moabosarʉarãma ĩna”, yiyumi Dios, ángel mesa ĩre ĩna moabosarotire yigʉ. \m \v 8 Ĩ macʉ ñamasugʉ̃re yigʉ, ado bajirojʉa yiyumi Dios: \q1 “Yʉ macʉ ñari, Dios ñaja mʉ. Mʉ rotise jedibetirʉaroja. Masare mʉ rotijama, yʉ bojarore bajirone quẽnaro rotirʉcʉja mʉ. \q1 \v 9 ‘Yʉ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, rojosejʉarema yibetirʉcʉja’ yitʉoĩarũgũcajʉ mʉ. To bajiro yicacʉ mʉ ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja’ mʉre yaja yʉ. To bajiro mʉre yʉ yijare, bʉto variquẽnaja mʉ”, yiyumi Dios, ĩ macʉre. \m \v 10 Quẽna gajeye ado bajise yiyumi Dios, ĩ macʉre yigʉ: \q1 “Rẽmojʉne adi macarʉcʉrore rujeomasicajʉ mʉ. \q1 \v 11 Mʉ rujeomasicati jedirone ti jedicoaboajaquẽne, mʉjʉama, ñacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ, Dios ñari. \q1 \v 12 Sudi ĩna sãñasʉosere vejecõari, gajeye quẽnase ĩna vasoasãñarore bajiro, adi macarʉcʉro ñase ti jedirore quẽna gajeye vasoarʉcʉja mʉ. Mʉma, rijabetirocʉ ñari, mʉne ñacõa ñarũgũrʉcʉja mʉ”, ĩ macʉre yiyumi Dios. \m \v 13 Quẽna, ĩ macʉ sĩgʉ̃rene ado bajise yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios: \q1 “Rʉ̃cʉbʉoriajaʉre rujiya maji. Mʉre ĩaterãre, ‘Rojose yitʉjaya’ ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ”, yirʉ̃cʉbʉoyumi Dios, ĩ macʉre. \m Ángel mesarema, to bajiro yibetimasiñuju Dios. \v 14 Ángel mesama, ruyumena ĩre moabosarã ĩ cõarã ñarãma. To bajiri, Diore ajitirʉ̃nʉrã õ vecajʉ quẽnaro ĩ rãca ñaronare ejarẽmorã ñarãma ángel mesa. \c 2 \s1 “Ĩ macʉ sʉorine quẽnaro manire Dios ĩ yirotire ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Dios macʉ ñamasugʉ̃ ĩ ñajare, ĩ ocare bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉto mani, tire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “Quẽnaro manire Dios ĩ yirotire masiriticõari, rojose yirobe” yirã. \v 2 Tirʉ̃mʉjʉ ángel mesa sʉorine, Dios ĩ rotimasire Moisére ejamasiñuju ti. Tire, “Dios ye masu ñañuja”, yimasiaja mani. Tire cʉdibetimasiriarã ñaboarine, rojose Dios ĩ yirotire masicõari, bojabetimasiñujarã. To bajiro bajirã ñaboarine, rojose tãmʉo jedicõamasiñujarã ĩna. \v 3-4 To bajiri Dios ĩ yirere masiboarine, ĩ rotimasire rẽtoro quẽnasere mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, “No bajirojʉa yicõari rojose manire yibeticõato Dios”, yimasibetirʉarãja. Rẽmojʉne mani ʉjʉ Jesús ñañuju, adirodori Dios ĩ yarãre quẽnaro ĩ yirotire gotisʉor'i. Ĩre ajiriarã, ti ocare manire gotirẽtocama ĩna. To yicõari, Dios sʉorine jairo ĩaĩañamanire manire yiĩocama. To yicõari, Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire yigʉ, tocãrãcʉrene ricati rĩne ĩ masisere ĩnare ʉjoyumi Esp'iritu Santo. To ĩ yijare, manire quẽnaro gotimasiocama ĩna. To bajiri, “Cristo oca socase mene bajiaja ti”, yimasicoacajʉ mani quẽne. \s1 Jesucristo manire bajigʉ ĩ ñare queti \p \v 5 Diore moabosarã, ángel mesarema, “Adi macarʉcʉro jedirore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yibesuju Dios. \v 6 Masajʉarema, “Adi macarʉcʉrore rotirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju. Sĩgʉ̃, Diore ĩ sẽnirere ucagʉ, ado bajise ucamasiñumi: \q1 “Dios, ¿no yigʉ ñamasurã me yʉa ñaboajaquẽne, yʉare masiritibeati mʉ? \q1 \v 7 ‘Ángel mesare bajiro bajibeticõato’ yigʉ, ‘Ñamasurã me ñarʉarãma’, yʉare yiyuja mʉ. To bajiro yʉare yicũr'i ñaboarine, ‘Ñamasurã ñato’ yʉare yicũñuja mʉ quẽna. \q1 \v 8 ‘Adi macarʉcʉro ñase jediro mʉ cũrere rotimasiato’ yigʉ, yʉare cũñuja mʉ”, yiucamasiñuju sĩgʉ̃, Diore sẽnigʉ̃. \m “Noajʉane masare cʉdimena manirʉarãma” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, ñajediro manire cʉdijedibeama maji. \v 9 To bajiboarine, sĩgʉ̃ adi macarʉcʉroaye jediro rotimasigʉ̃re masiaja mani, Jesús vãme cʉtigʉre. Ĩ bajirere ado bajiro masiaja mani: Ángel mesa rẽtoro ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, “Yoaro meaca ñamasugʉ̃ mere bajiro bajirʉcʉmi” yigʉ, adigodojʉre ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, manire rijabosayumi Jesús. Rojose tãmʉocõari, ĩ rijabosare ñajare, “Jediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi”, ĩre yiyumi Dios. \p \v 10 Adi macarʉcʉro ñase jediro Dios ĩ rujeore ñaja. Quẽnaro ĩ rotimasijare, adi macarʉcʉro bajise jediro bajiñarũgũaja. Jediro Jesucristo sʉorine, “Yʉ yarã ñaama” Dios ĩ yiĩarã, “Yʉ tʉjʉ ejamasirʉarãma”, ĩnare yiyumi Dios. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosaaya” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiroticõajare, rojose tãmʉocõari, manire rijabosayumi Jesucristo. \v 11 To bajiri, Jesúrãca ñarã ñari, sĩgʉ̃ rĩare bajiro bajirã ñaja mani. Mani quẽne, Dios rĩa mani ñajare, bojonebecʉne, “Yʉ bederã ñaama”, manire yigʉmi Jesús. \v 12 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Mʉ bajisere yʉ bederãre ĩnare gotirʉcʉja yʉ. Ĩna rãca rẽjacõari, mʉre variquẽnarã, basarʉarãja yʉa”, yigotiaja. \m \v 13 Quẽna gajeye ado bajise gotiaja, Jesús Diore ĩ yirotire yiro: \q1 “‘Yʉre ejarẽmorʉcʉmi’ Diore ĩre yitʉoĩaja yʉ”, yigotiaja. \m Quẽna gajeye, ado bajiro gotiaja: \q1 “‘Yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama’ Dios ĩ yicana rãca adojʉ ñaja yʉ”, yigotiaja, Jesús ĩ yirotire yiro. \p \v 14 Mani, Dios rĩa, sĩgʉ̃re bajirone rujʉ cʉti, ri'i cʉti bajiaja mani. To bajiri, Jesús quẽne, Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rujʉ cʉticõari, manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajijama, ĩ rijabosase sʉorine rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ masare vãti ĩ varotiboasere tire tegʉ bajiyumi. \v 15 Adi macarʉcʉro ñarã rojose yirã ñari, bajireacõari bero, “Rojose yiecorʉarãja” mani yitʉoĩagüiboarere “To cõrone güitʉjato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi. \v 16 To bajiri, “Ángel mesare ejarẽmogʉ̃ bajiyumi Jesús”, yibeaja mani. Ado bajirojʉa yimasiaja mani: “Diore Abraham ñamasir'i ĩ tʉoĩariarore bajiro tʉoĩarãjʉare manire ejarẽmogʉ̃ bajiyumi”, yaja mani. \v 17 To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari rojose tãmʉoñumi Jesús. Adi macarʉcʉro ñagʉ̃ paia ʉjʉ ĩ ñagõbosaro rẽtoro ĩ jacʉ ĩ ñarojʉ ĩ rijabosariarãre “Ñagõbosagʉsa” yigʉ bajiyumi Jesús. Dios ĩ ĩajama, masa ĩna bajisere quẽnaro gotirẽtobosagʉ, to yicõari masa rojose tãmʉorãre ĩnare ĩamaigʉ̃ ñañumi. Ĩne ñañumi masa rojose ĩna yise vajare “Ĩnare masirioato Dios” yigʉ, rojose tãmʉocõari, ĩnare yirẽtobosar'i. \v 18 Cojojirema Dios ĩ bojarore bajiro ĩ yise, bʉto josarũgũñuju ti, Cristore. To bajiri rojose tãmʉoñuju ĩ. To bajirone bajiaja manire quẽne. Manire bajiro bajir'i ñari, Diore mani cʉdiroti ti josajama, manire ejarẽmomasiami Jesús, “Yʉre bajiro ĩna quẽne, Dios ĩ bojasere yato” yigʉ. \c 3 \s1 “Moisés rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Jesús”, yire queti \p \v 1 To bajiri, “Jesús manire ejarẽmogʉ̃ ñaami”, yimasiaja mani. Manijʉa, “Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉroti ñaja” yimasicõari, ĩre cʉdirã ñaja mani. “Yʉ yarã ñato” Dios ĩ yiriarã ñaja. Jesújʉa ñagʉ̃mi, “Masare quẽnaro yʉ yirotire gotiba” Dios ĩ yicõar'i. To bajicõari, tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire sẽnibosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, “Ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Jesús”, yitʉoĩato mani. \v 2 Adi macarʉcʉrojʉre ñagʉ̃ Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarã masare quẽnaro ejarẽmoñumi Jesús. To bajirone yimasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. Dios ĩ rotirore bajirone yigʉ, Dios yarãre quẽnaro ejarẽmomasiñuju. \v 3-4 Quẽnaro ĩnare ejarẽmomasir'i ñaboarine, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasibetimasiñuju. Jesújʉama, “‘Rojose mana ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñato”, yimasigʉ̃ ñaami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, Moisés ñamasir'i rẽtoro Cristore rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. \v 5 Moisés ñamasir'ijʉama, Dios moarimasʉre bajiro bajimasiñuju. To bajicõari, Dios ĩ yirotirore bajirone cʉdigʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñamasiñuju. To bajiro ĩ yimasirere tʉoĩacõari, “Cristo sʉori Dios manire quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃ yimasiñumi Moisés”, yimasiaja mani. \v 6 Cristojʉama, Dios moarimasʉre bajiro me bajiyuju. Ĩ ñaami Dios macʉ, ĩ rotirore bajirone yigʉ. To bajicõari, Dios yarã ʉjʉ ñaami Cristo. “Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yirotire yiecorʉarãja mani” mani tʉoĩatʉjabetijama, ĩ yarã ñacõa ñarũgũrʉarãja. \s1 “Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa”, yire queti \p \v 7 To bajiri Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Dios ocare masa ĩna ucamasire Dios yarãre gotigʉ, ado bajiro yimasiñumi Esp'iritu Santo: \q1 “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. \q1 \v 8-9 ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa. Mʉa ñicʉa, masa manojʉ ĩna ñacudiro, jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari ĩaĩañamanire ĩnare yiĩorũgũboacajʉ yʉ. To yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomena ñari, ado bajise yirũgũcama ĩna: ‘Mani bojasejʉa mani yijama, ¿no bajise manire yirojari Dios?’ yirũgũcama ĩna. \q1 \v 10 To bajiro ĩna yisere jũnisinicõari, ado bajise ĩnare yicajʉ yʉ: ‘Yʉre ajiterũgũaja mʉa. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeaja mʉa’, ĩnare yicajʉ yʉ. \q1 \v 11 Quẽna gajeye ĩnare goticajʉ yʉ: ‘Riojo mʉare gotiaja yʉ. Yʉ rãca quẽnaro mʉa ñasere bojaboacajʉ yʉ. To bajiboarine cojoji me mʉajʉa yʉre mʉa ajibetijare, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãma’ yicõacajʉ yʉ”, yigotimasiñumi Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo. \p \v 12 To bajiri mani ñicʉa Diore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjamasiriarore bajiro bajibesa yʉ yarã mʉa. Sĩgʉ̃ mani yʉ, “Dios ocare socase ñaja” ĩ yisere ajicõari, quẽnaro ĩre gotimasioña, “Masirẽtogʉ̃ Dios yere ajitirʉ̃nʉ tʉjaromi” yirã. \v 13 Dios ocare gãmerã gotivariquẽnaña mʉa. “Maji busiyʉ gãmerã gotiroti ñaroja”, yitʉoĩabesa, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri vãti ĩ rotisejʉare cʉdicõari, “‘Dios oca socase ñaja’ yiroma” yirã. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne gãmerã goticõa ñarũgũroti ñaja mʉare, “Tire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato” yirã. \v 14 Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajirone ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja manire. To bajiro mani bajicõa ñajama, mani bajirearo berojʉ õ vecajʉ Cristo rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani. \p \v 15 Tire mʉare yʉ gotirore bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa. Mʉa ñicʉa yʉre jũnisinicõari, ĩna cʉdibetimasicatire bajiro bajibesa mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 16 Mani ñicʉa ĩna bajimasirere tʉoĩaña mʉa quẽna: ¿Ñimarã ñañujari Dios ĩ masune ĩ gotisere ajirã ñaboarine, cʉdibetiriarã? Egipto sitajʉ ñarãre, Moisés ĩ ũmato variarãne bajiyuma. \v 17-18 Jʉarã masa cõro ñaricʉ̃mari, Diore ĩna cʉdibetijare, bʉto jũnisiniñuju Dios. Ĩnare jũnisinicõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios: “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Quẽnari sitare mʉare yʉ ʉjorʉaboacatore ejabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, ti sitajʉ ejamenane, masa manojʉ ĩna ñacudimasiriarojʉne bajireacoamasiñujarã ĩna. \v 19 Tire ajicõari, “Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã ñari, ti sitajʉre ejabesuma”, yimasiaja mani. \c 4 \p \v 1 To bajiri mani ñicʉa ĩna bajiriarore bajiro bajibeticõato mani. “Yʉ yarã, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ” ĩnare Dios ĩ yiriarore bajirone yami, manire quẽne. To bajiri, quẽnaro gãmerã ejarẽmoto mani, “Mani jedirone, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrãsa” yirã. \v 2 Ĩnare Dios ĩ yimasiboariarore bajiro manire quẽne quẽnaro ĩ yirotire ajicajʉ mani. Mani ñicʉajʉama, Dios ocare ajirã ñaboarine, ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna bajibetijare, “Tojʉ ñarʉarãja” ĩ yimasiboariarojʉre ejabetimasiñujarã. \v 3 Manijʉama, Diore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã rĩne ñarãma quẽnaro ĩ rãca ñarona. To bajiro ti bajijare, ado bajise ĩnare gotimasiñuju Dios, mani ñicʉare: \q1 “Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉare bʉto jũnisinicõari, yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios, ĩre ajitirʉ̃nʉbetiriarãre. \m To bajiboarine adi macarʉcʉrore rujeogʉjʉne, “Masa yʉ beserã rãca quẽnaro ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩacõamasiñuju Dios. \v 4 To bajiro ĩ yimasirere masiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajise ti gotijare: \q1 “Adi macarʉcʉro ñase jedirore rujeojeocõari, cojomo cõro, gaje ãmo, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉre quẽnaro ñacõamasiñuju Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 5 To bajiri, “Yʉ ñarore bajirone quẽnaro yʉ rãca ñarʉarãma” ĩ yiboarere ĩna ajitejare, ado bajiro ĩnare yimasiñuju Dios: \q1 “¡Yʉ rãca quẽnaro ñabetirʉarãja mʉa!”, yimasiñuju. \m \v 6 “Yʉ rãca quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, Dios ĩ yimasirere ajiriarã ñaboarine, ĩ rãca quẽnaro ñabetimasiñujarã ĩna. To bajiboarine, masa rãca quẽnaro ĩ ñarotire bojacõa ñaami Dios. \v 7 To bajiri mani ñicʉa ñamasiriarã ĩ gotirere ajitemasiriarã bero yoatojʉ David ñamasir'i Diore ajicõari, ado bajiro ucamasiñuju: \q1 “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya. ‘Mʉre ajitirʉ̃nʉmenaja yʉa’ yibesa mʉa”, yiucamasiñuju David ñamasir'i, Dios oca tutijʉ. \m \v 8 Diore ajitemasiriarã ĩna bajireajediro bero, ĩna rĩa ñamasiriarã mani ñicʉare ĩnare ũmato vamasiñuju Josué ñamasir'i, Dios ĩnare ĩ ʉjomasiriarojʉre. Tojʉ quẽnaro ñamasiñujarã ĩna mani ñicʉa. Quẽnaro ñaboarine, Diorãca quẽnaro ĩna ñabetijare, ado bajiro yimasiñuju Dios: “Yucʉne mʉare yʉ gotisere mʉa ajijama, yʉ yirotirore bajiro cʉdiya”, ĩnare yimasiñuju quẽna. \v 9 To bajiri mʉare yʉ gotisere ajicõari, ado bajiro ajimasirãja mʉa: “Dios yarã, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñacõa ñarotire bojacõa ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. Diorãca quẽnaro mani ñase ado bajiro bajiaja: Dios adi macarʉcʉrore rujeogajanocõari, quẽnaro ñacõamasiñuju. Tire bajirone bajiroja, Diorãca quẽnaro mani ñacõa ñase quẽne. \v 10 Adi macarʉcʉro ñase jediro rujeogajanoacʉ, ĩ bojarore bajiro ti bajirotire masicõari, quẽnaro ñacõamasiñuju Dios. Ĩre bajiro quẽnaro ñarʉcʉmi, “Ado bajiro mʉ yijama, yʉ rãca quẽnaro ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yirotisere cʉdigʉ quẽne. \v 11 To bajiri ĩ rãca quẽnaro mani ñasere Dios ĩ bojajare, quẽnabʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉto mani, “Ĩ rãca quẽnaro ñarãsa mani” yirã. Mani ñicʉa Diore ajitirʉ̃nʉbeticõari, ĩ rãca quẽnaro ĩna ñabetimasiriarore bajiro bajibetiroti ñaja manire. \p \v 12 “Dios oca ñamasuse ti ñajare, ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja”, mʉare yigotiaja yʉ. Masijeogʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ oca ti yigotirore bajirone bajirʉaroja ti. Jariase jʉajacatʉajʉne bʉjariase mani ʉsʉjʉ ti ejarore bajiro bajiaja Dios oca, mani ajise. To bajiri, mani tʉoĩase, “Masibecʉmi Dios” mani yiboasere quẽne ĩamasigʉ̃ ñaami Dios. Ĩ oca sʉorine, “Rojose ñaja; quẽnase ñaja”, yitʉoĩamasiaja mani. \v 13 Disejʉa Dios ĩ rujeorere ĩre yayiomasiña manoja. To bajiri, disejʉane mani yise, mani tʉoĩase quẽne, ĩ masibeti manoja. Ĩ ñagʉ̃mi, ñajediro mani yisere mani gotirocʉ. \s1 “Paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi Cristo”, yire queti \p \v 14 Cristo, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi. Dios macʉ ñari, ĩ tʉjʉ manire ñagõbosagʉ ñagʉ̃mi. To bajiri, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. \v 15 “Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ ñaro, Dios ĩ bojabetire yato” yigʉ, manire ĩ yicoderũgũrore bajiro Cristore quẽne rojosere ĩre yirotirũgũboayuju Satanás. To bajiboarine rojose yibesuju Cristo. “Yʉre quẽne rojose yirotirũgũcami Satanás; ĩnare quẽne to bajirone yami” yimasigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojarore bajiro ĩna yirʉaboase ĩnare josaja ti” yigʉ, manire ĩamaicõa ñagʉ̃mi. Manire ĩamaicõari, paia ʉjʉ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñari, “‘Mʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, ĩ jacʉre manire yisẽnibosarũgũgʉ̃mi. \v 16 To bajiri mani quẽne, Diore güimenane, sẽniroti ñaja. Ĩre mani sẽnijama, rojose mani yise vaja rojose manire ĩ yiborotire manire ĩamaicõari, yibetirʉcʉmi. No bojarijʉne ĩ ejarẽmosere mani bojajama, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi. \c 5 \p \v 1 Mani ñicʉa ĩna ñarirodore ñamasiñuju paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ beser'i, “Masare ejarẽmoato” yigʉ, ĩ cũr'i. Ado bajiro yirũgũmasiñuju: Vaibʉcʉrã ĩre ĩna ĩsisere quẽne boca juacõari, soemʉobosarũgũñuju, rojose ĩna yisere “Ĩnare masirioya mʉ” ĩnare yisẽnibosagʉ. \v 2 Ĩ quẽne, manire bajirone bajigʉ ĩ ñajare, Dios ĩ rotise yimasijeogʉ me ñamasiñuju ĩ. “Yʉre quẽne josaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Gãjerã Diore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajirone bajiroja”, yiĩamaiñuju. \v 3 Manire bajirone rojose yigʉ ñari, “Rojose yʉ yise vaja yʉre masirioato Dios” yigʉ, gãjerãre ĩ sẽnibosaroto rĩjoro, ĩ quẽne vaibʉcʉ rii soemʉorũgũñuju. \v 4 Nijʉane, “Yʉ ñagʉ̃sa paia ʉjʉ”, yibetimasiñuju. Gãjerã quẽne, “Ĩ ñato”, yibesujarã. Dios sĩgʉ̃ne, “Mʉ ñarʉcʉja paia ʉjʉ ñamasugʉ̃”, yimasigʉ̃ ñamasiñuju ĩ. To bajiri, Aarón ñamasir'ire, “Paia ʉjʉ ñaña”, ĩre yicũsʉomasiñuju Dios. \v 5 To bajirone ĩre yiyumi Jesucristore quẽne. Dione ĩre cũñumi. To bajiri ado bajise ĩre ĩ gotirotire ucamasiñuma masa: \q1 “‘Adirʉ̃mʉne yʉ macʉ ñari, yʉre bajiro rotisʉorʉcʉja mʉ’ yami Dios”, yiucamasiñuma ĩna, Cristore, Dios ĩ gotirotire yirã. \m \v 6 Gajeye ĩ macʉre ĩ gotirotire ado bajise yiucamasiñuma ĩna: \q1 “‘“Masa rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” ĩnare yisẽnibosagʉ ñarʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ’ mʉre yaja yʉ”, yiucamasiñuma ĩna, ĩ macʉre Dios gotirotire yirã. \m \v 7 Cristo, manire bajiro rujʉ cʉticõari, adigodojʉ ñagʉ̃ ĩ bajirocaroto rĩjoro, Diore bʉto sẽnirũgũñuju ĩ. Otigʉne, ado bajise jacase sẽniñuju ĩ: “Cacʉ, ‘Yʉre sĩabeticõato ĩna’ yigʉ, yʉre ejarẽmoña. To bajiboarine, mʉ bojarore bajirone bajirʉaroja”, yiyuju Cristo, ĩ jacʉre. Ĩ rotirore bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩre ajicõari, “Yʉ bojarore bajirone bajiato” yigʉ, ĩre ejarẽmoñuju Dios. \v 8 Dios macʉ ñaboarine, rojose tãmʉoñumi Cristo. “Rojose tãmʉoboarine, Diore cʉdicõa ñaroti ñaja”, yitʉoĩañuju. To bajiro bajica yigʉ, ñajediro Dios ĩ rotirore bajirone yiyuju Cristo. \v 9 Ĩ rotirore bajirone ĩ cʉdijeocõajare, “Mʉ sʉori ĩna rijato berojʉ, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna, mʉre ajitirʉ̃nʉrã”, ĩre yiyuju Dios. \v 10 To bajiri, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ñamasir'i ĩ bajicatore bajiro bajirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi Cristo. \s1 “Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti ñaja”, yire queti \p \v 11 “Tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ ñaami Cristo” yʉ yigotirẽmorʉaboase jairo rʉyaja maji. Tire ajimasijeomenaja mʉa, bʉto mʉare ti josajare. \v 12 Tirʉ̃mʉjʉ, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri tire quẽnaro buecõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro mʉa yirũtu vajama, jẽre ĩ ocare masare gotimasiocoarona ñaja mʉa. To bajiboarine, “Maji, josabetijʉare yʉare gotimasiocõa ñaña” yitʉoĩarãre bajiro bajiaja mʉa. \v 13 Rĩamasa ũjurãcare bajiro ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” ĩna yimasibetore bajiro bajirã ñaja mʉa. \v 14 Rĩamasare bajiro me bajiama bʉcʉacoanajʉama. Tʉoĩamasicoana ñari, “Quẽnase ñaja; rojose ñaja” yitʉoĩamasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama. \c 6 \p \v 1 To bajiri Cristo oca ñamasuse ti ñajare, “Yʉ gotisere ajimasiriaro maja mʉa” yʉ yisere gotigʉagʉ yaja, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotire yigʉ. Jẽre Cristo oca josabetibʉsasere masiaja mani. Adi ñaja Cristo ye mani buesʉocati: “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉare yitʉoĩaroti ñaja manire” yirere buecajʉ mani. “Diore mani ajitirʉ̃nʉbetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãja mani” yirere quẽne buecajʉ mani. \v 2 Gajeye ado bajiro buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirãre oco rãca ĩna bautizasere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, “Esp'iritu Santo, mʉa rãca ñarʉcʉmi” yirã, ĩnare ĩna ãmo ñujeosere quẽne buecajʉ mani. Quẽna gajeye ado bajise buecajʉ mani: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã, bajireacoaboarine, tudicaticõarʉarãma” yirere quẽne buecajʉ mani. To yicõari, masare Dios ĩ beserotire quẽne buecajʉ mani. \v 3 Ti ñacajʉ Dios oca josabetibʉsa mani buesʉocati. To bajiri, josasere quẽne buemasicõari, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirũtuajaro mani, Dios ĩ bojajama. \p \v 4-6 Sĩgʉ̃ri Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma maji. To bajicõari, Esp'iritu Santore cʉorã ñarãma. To yicõari, Dios ĩ bojasere yirã ñarãma. Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoecoriarã quẽne ñarãma. To bajiro yirã ñaboarine, ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, jʉaji ajitirʉ̃nʉbetirʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, Jesucristore ĩatecõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajuturiarã ũnane ñarã bajirãma ĩna. To bajiro ĩna bajijare, gãjerã quẽne Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõari, ajarãma. \v 7 “Dios ocare ajicõari, quẽnaro ote vãnʉri sitare bajiro bajiaja mani” yigʉ, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Vese ote ñarivesere oco ti quediro bero ote quẽnaro ti vãnʉrore bajiro bajiroti ñaja manire. To bajicõari, ti sitajʉre ote vãnʉcõari, quẽnaro ti rica cʉtijama, variquẽnagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. To bajiri, ote rica cʉti vese ĩ ĩavariquẽnarore bajiro manire quẽne ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios, ĩ ocare ajicõari, ĩ bojarore bajiro mani yijama. \v 8 To bajicõari, gajejʉma vese yiriajʉ sita quẽnabeto ñari, oco ti quediboajaquẽne, ote vãnʉbetone, vidise rĩne ti judijama, “Sita quẽnabeto ñaja” yigʉ, tire soereacõagʉ̃mi ti vese ʉjʉ. Tire bajirone Dios ocare ajiboarine, ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩ bojabetire ĩna yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi Dios. \s1 “‘Yʉre yirẽtobosarʉcʉmi Cristo’ mani yitʉoĩacõa ñajama, quẽnaja”, yire queti \p \v 9 “Ado bajiro bajirãma Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjarã” mʉare yʉ yigotimasiosere, “Mʉane ñaja Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjarona” yigʉ me yaja yʉ. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Jesucristo sʉori Dios yarã ñarãma”, mʉare yaja yʉ. To bajiro mʉare yimasicõari, “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirũtu varʉarãma ĩna”, mʉare yaja yʉ. \v 10 Quẽnaro riojo yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa yirere masiritibetirʉcʉmi. To bajiri, gãjerã Dios yarãre mʉa ejarẽmorere ajicõari, “Diore rʉ̃cʉbʉorã ñarãma”, mʉare yimasiaja yʉ. Ĩnare ejarẽmocõa ñarãja mʉa maji. Tire quẽne masiritibetirʉcʉmi Dios. \v 11 To bajiro quẽnaro mʉa yirũgũse quẽnaja ti. Variquẽnase rãca Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, ñajediro quẽnaro mʉa yirũgũrore bajirone gãmerã yicõa ñarũgũroti ñaja. To bajiro mʉa yicõa ñajama, “Cristo sʉori quẽnaro manire yirʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩarore bajirone mʉare yirʉcʉmi. \v 12 Dios ocare ajiterãre bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Bajirʉaroja” ĩnare ĩ yirere ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarãre bajirojʉa bajiya mʉa quẽne. Ĩnare bajiro mʉa bajijama, mʉare ĩ gotiriarore bajirone mʉare quẽne yirʉcʉmi Dios. \p \v 13-14 Abraham ñamasir'i ĩ bajimasirere tʉoĩaña mʉa. “Gãji yʉre bajiro yigʉ magʉ̃mi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “‘Mʉre socabeaja yʉ. Jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉmi’ mʉre yaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire gotigʉ. \v 15 “Ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios” yigʉ ñari, “Socʉ yigʉmi” yitʉoĩarejaibetimasiñuju Abraham, Dios ĩ yirotire yugʉ. To bajiri, Dios socabecʉ ĩ ñajare, “To bajiro bajirʉaroja” Abrahamre ĩ yimasiriarore bajirone bajimasiñuju ti. \v 16 To bajiri, manijʉama, “‘Socʉ me yigʉmi’ gãjerã yiajiato” yirã, masa rẽtoro ñamasugʉ̃ Dios vãme rãca yirũgũrãma. To bajise ĩna yijama, “Socʉ me yaja. Dios quẽne masigʉ̃mi”, yirũgũama. To bajiro ĩna yisere ajicõari, “Socarã me yama”, yitʉoĩarãma masa. \v 17 To bajiri, “‘Socʉ me yigʉmi Dios. Ĩ yirore bajirone yigʉ ñagʉ̃mi’ Abraham yʉre yiajiato” yigʉ, “Mʉre socabeaja yʉ”, yimasiñuju Dios. \v 18 Socagʉ me ñaami. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami Dios. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosacõari, “‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩaja mani. \v 19-20 To bajiro manire Dios ĩ yire ti ñajare, ĩ gotiriarore bajiro ti bajirotire tʉoĩacõa ñato mani. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi yotoriaro vajajʉa Dios ĩ ñarisõajʉre jãjaejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya” yisẽnibosarimasa ñamasiñujarã paia ʉjarã. To bajiri, Cristo quẽne, ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ejacõari, “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, manire yisẽnibosa ñagʉ̃mi. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ yimasiriarore bajirone yigʉ, Cristo quẽne, manire sẽnibosacõa ñarʉcʉmi. Manire ĩ sẽnibosa ñajare, “Dios ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \c 7 \s1 “Aarón ñamasir'i rẽtoro quẽnaro manire yibosagʉmi Cristo”, yire queti \p \v 1 Melquisedec, Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju. To bajicõari, pai ñamasiñuju. Ñajediro ʉjʉre Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñamasiñuju. Mani ñicʉ Abraham ñamasir'i gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩ ya macajʉare tudiamasiñuju ĩ. To bajiri ĩ tudiado, ĩre bocagʉ, vamasiñuju Melquisedec. Ĩre bocacõari, ĩre sẽnibosamasiñuju, “Quẽnaro ĩre yato Dios” yigʉ. \v 2 To ĩ yiro bero, gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham. “Melquisedec” ti yijama, “Ʉjʉ quẽnase rĩne yigʉ” yire ũni ñañuju ti. Salem macana ʉjʉ ñamasiñuju Melquisedec. “Salem” ti yijama, “Quẽnaro ñariamaca” yire ũni ñañuju. To bajiri, “‘Quẽnaro gãmerã yiñato mani’ yigʉ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. \v 3 Melquisedec jacʉa, ĩ yarã quẽne, to yicõari, ĩ ruyuarere, ĩ bajirocarere quẽne ucare ti maniboajaquẽne, “Pai ñamasiñuju Melquisedec”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajise yiucare ti maniboajaquẽne, “Diore sẽnitʉjabetirimi”, yaja mani. To bajirone bajiami Cristo quẽne. “‘Ĩnare ejarẽmoña’ manire yisẽnibosa tʉjabecʉmi”, yimasiaja mani. \p \v 4 Abraham ñamasir'i ñamasugʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec. Gaje macariana ʉjarãre sĩareacõari, ĩna ye gajeyeũni ñaboare ĩna juarere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua Melquisedec ñamasir'ire ĩsimasiñuju Abraham.\f b \fr 7:4 \ft “Gãjerã ĩna ĩsisere boca juarã, ĩsirã rẽtoro ñamasurã ñaama”, yitʉoĩañujarã hebreo masa.\f* \v 5 Abraham ĩ bajirocaro bero, gajerodojʉ, “Paia ñarʉarãma ĩna Abraham jãnami Lev'i vãme cʉtigʉ jãnerabatia”, ĩnare yicũmasiñuju Dios. To bajiri, “Sĩgʉ̃ jãnerabatia ñaboarine, ĩna cʉosere, jʉaãmo cõro ñaritubuari yicũcõari, cojotubua ĩna yʉ Lev'i ya jũnanare paiare ĩsirʉarãma ĩna”, ĩnare yimasiñuju ĩ. \v 6 Lev'i cʉti jũnagʉ me ñaboarine, Melquisedec quẽne, Abraham ĩ ĩsisere boca juamasiñuju ĩ. Abraham ñamasir'ire, “Mʉ sʉorine adi macarʉcʉroana ñajedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ĩ ñaboajaquẽne, Melquisedecjʉa ñamasiñuju, “Quẽnaro mʉre yato Dios” Abrahamre yisẽnibosagʉ. \v 7 To bajiri, “‘Quẽnaro mʉre yato Dios’ yigʉjʉa ñaami ñamasugʉ̃”, yimasiaja mani. Tire masirã ñari, “Abraham rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. \v 8 Gajeyere quẽne tʉoĩaña mʉa. Adirʉ̃mʉri ñarã paia, Lev'i jãnerabatia, manire bajirone bajirearʉarãma ĩna quẽne. Melquisedecjʉarema, “To cõro bajirocamasiñuju”, yigotibeaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. To bajiri, “Bajirocabetirimi”, yicõaja mani. \v 9-10 Abraham ñamasir'i, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩ jãnerabatia quẽne berojʉ ruyuarona ñari, ĩna quẽne ĩre ĩsirãre bajiro yimasiñujarã. To bajiri Lev'i cʉti jũnana quẽne, Abraham jãnerabatia ñari, Melquisedere ĩ ĩsirone, ĩna quẽne ĩsimasiñujarã. To bajiri, “Lev'i cʉtijũnana rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñumi Melquisedec”, yimasiaja mani. \p \v 11 “Lev'i jãnerabatia ñarʉarãma paia”, yimasiñuju Dios. Sĩgʉ̃ Lev'i jãnami ñamasiñuju Aarón vãme cʉtigʉ, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, Dios ĩ cũsʉomasir'i. To bajiri Aarón, Lev'i jãnami ĩ ñajare, “Aarón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñamasiñuju Melquisedec”, yimasiaja mani. Lev'i jãnami Aarón, ĩna jãnerabatia quẽne, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere ĩnare yibosarimasa ñacoadimasiñujarã ĩna. Tire boca juacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã tire soemʉomasiñujarã ĩna. “Rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” masare yisẽnibosarimasa ñacoadimasiñujarã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉa ĩ ĩajama, rojose ĩna yire ti ñacõajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiro ti bajijare, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajigʉre, ĩ macʉre cõañumi Dios, “Masare yirẽtobosato” yigʉ. \v 12 Ĩre ĩ cõaro bero, “Masa rojose ĩna yise vaja, rojose ĩnare yibesa” yibosarimasa bojabesuju Dios. To yicõari, Moisére ĩ roticũmasirere ĩna yiboarere quẽne bojabesuju. \v 13-14 Adigodojʉ manire bajiro rujʉ cʉticõari ruyuayuju mani ʉjʉ Cristo, Judá ñamasir'i cʉtijũnagʉ. To bajiboarine, Judá jãnerabatiarema “Paia ñabetirʉarãma”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. To bajiri, Cristo rĩjorojʉre Judá jãnerabatiama, sĩgʉ̃jʉane paia ñabetimasiñujarã. \p \v 15-16 To bajiri, “Lev'i jãnerabatia rĩne paia ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire yigʉ me, paia ʉjʉ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo. Tudicaticõari, rijabetirocʉ ñari, bajiyumi. To bajiro bajirocʉ ñari, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajiyumi Cristo”, yimasiaja mani. \v 17 Dios ĩ macʉre ado bajiro ĩ gotirotire masa ĩna ucamasire ti ñajare, “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedere bajiro bajicõa ñarʉcʉmi Cristo”, ĩre yimasiaja mani: \q1 “‘“Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’ mʉre yaja yʉ. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Melquisedec ĩ bajimasicatore bajiro bajiñarʉcʉja mʉ’ ĩre yigotiyumi Dios, ĩ macʉre”, yaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 18 Dios, Moisére ĩ roticũmasiriaro cõrone ĩna cʉdijeocõaboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabetiborimi Dios. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasire, vaja manire bajiro bajiyuja ti. \v 19 To bajiro ti bajijare, Moisére ĩ roticũmasire vasoayuju Dios. Mame ĩ vasoarejʉama, ado bajiro bajiaja: Manire Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, variquẽnase rãca ĩre sẽnirũgũaja mani. To bajiro ti bajijare, “Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani. \p \v 20-21 To bajiri, ĩ macʉ Cristore, “Paia ʉjarã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ, ado bajiro ĩre yiyuju: \q1 “‘Mʉre socabeaja yʉ. “Rojose ĩna yisere ĩnare masirioya”, ĩnare yisẽnibosa tʉjabetirocʉ ñaja mʉ’, mʉre yaja yʉ”, ĩre yiyuju Dios, ĩ macʉre. \m Gãjerãrema “Paia ʉjarã ñarʉarãja mʉa” yigʉ ñaboarine, ti ũnire yibetimasiñuju Dios. \v 22 Tire mani ajijama, “Jesucristo sʉorine Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \v 23 Tirʉ̃mʉaye Moisére Dios ĩ roticũmasire rʉ̃cʉbʉorã, jãjarã paia ñamasiñujarã. To bajicõari, ĩna bajireajaquẽne, ĩnare moavasoarona jãjarã ñarũgũmasiñujarã. \v 24 To bajiboarine, Cristojʉrema, tudirijabetirocʉ ĩ ñajare, “Ĩre moavasoarocʉ magʉ̃mi”, yimasiaja mani. \v 25 “Jesucristo sʉorine Diore ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere ‘Masirioato Dios’ yigʉ, Dios ĩ ñarojʉ, ĩnare sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi, tudirijabetirocʉ ñari”, yimasiaja mani. \p \v 26 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ paia ʉjarã ĩna yisʉoadimasire ũnire yigʉ, Cristo quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios”, manire yisẽnibosarũgũgʉ̃ ñagʉ̃mi. Cristo ñañumi masa rojose ĩna yirore bajiro yibecʉ. Quẽnase rĩne yigʉ ñañumi. To bajiro bajir'i ĩ ñajare, Dios ĩ ñarojʉ, “Rẽtoro ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” Dios ĩ yir'i ñagʉ̃mi. \v 27 Paia ʉjarã ñamasurã ĩna yimasiriarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi Cristo. Ĩnajʉama, tocãrãcarʉ̃mʉne vaibʉcʉrãre sĩacõari, soemʉomasiñujarã, “Rojose yʉa yisere masirioya” Diore yirã. To yicõari, ĩna yarãre quẽne rojose ĩna yirere “Ĩnare masirioya Dios”, ĩnare yisẽnibosarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiboarine, Jesújʉama, mani jedirorene cojojine rijabosayumi, rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ. \v 28 Moisére Dios ĩ roticũmasire, “Paia ʉjarã ñamasurã ñarʉarãma” ĩ yire ti ñaboajaquẽne, manire bajirone ĩna quẽne tire cʉdijeobetiriarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, yiĩabetimasiñuju Dios. To bajiboarine ĩ macʉjʉarema, quẽnase rĩne yir'i ĩ ñajare, “‘Rojose ĩna yisere masirioya mʉ’ ĩnare yisẽnibosacõa ñarũgũrocʉ ñaja mʉ”, ĩre yiyuju. \c 8 \s1 “Cristo, õ vecajʉ manire sẽnibosa ñagʉ̃mi”, yire queti \p \v 1 “To bajirone bajigʉmi Cristo, õ vecajʉ Diorãca ĩ rotiñarojʉ”, mʉare yaja yʉ. \v 2 Tojʉre ejacõari, “Rojose mani yisere masirioya”, manire yibosa ñagʉ̃mi Cristo, Dios ĩ bʉariavijʉre. \p \v 3 Tocãrãcʉ paia ʉjarã ñamasurã ado bajiro yiyuma: Rojose masa ĩna yisere, “Ĩnare masirioya Dios”, yisẽnibosayujarã ĩna. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna ĩsisere boca juacõari, ĩnare yibosayujarã. To bajiro ĩna yire ũnirene yigʉ, Cristojʉama, manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. \v 4 Yucʉri ñarã paia, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone yicõa ñarãma. To bajiri Cristo, adigodojʉ ĩ ñacõajama, ĩnare bajiro yibecʉ ĩ ñajare, “Pai me ñaami”, ĩre yiborãja mani. To bajiboarine, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ, “ ‘Rojose ĩna yisere masirioya’ manire yibosagʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. \v 5 “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorotivire Moisés ñamasir'i ĩ bʉarotiroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yimasiñumi Dios: “Gʉ̃taʉ joejʉ mʉre yʉ ĩocativire bajirivine bʉarotiya”, yimasiñuju Dios, Moisés ñamasir'ire. To bajiri, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire ĩna bʉajama, Moisére Dios ĩ ĩomasiriavire bajirivine bʉamasiñujarã. \v 6 Paia ʉjarã ñamasurã Dios ĩ rotimasire cʉdimasiriarã ĩna yirũgũmasire rẽtoro quẽnaro manire yibosarũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiri, “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ’ Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽtoro quẽnase ñaja adirodoriaye”, yimasiaja mani. \p \v 7 Moisére Dios ĩ yicũmasire rẽmojʉne quẽnase ti ñacõajama, gajeye mamejʉare vasoabetiborimi Dios. \v 8 Moisére Dios roticũmasire masa ĩna cʉdijeobetijare, ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiri, “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñuju ĩ: \q1 “Mani ʉjʉ Dios, ado bajiro mʉare gotiami: ‘Quẽnaro ajiya mʉa. Cojorʉ̃mʉ mame mʉare vasoabosarʉcʉja yʉ, Israel vãme cʉti sitanare, Judá vãme cʉti sitanare’, mʉare yami. \q1 \v 9 ‘Egipto sitajʉ ñarãre Israel sitajʉa ĩnare ũmato vacʉ, quẽnaro ĩnare gotiboacajʉ yʉ. To bajiboarine, yʉ yicatore bajiro ĩna cʉdibetijare, “Yʉ yarã me ñaama”, ĩnare yicajʉ yʉ. To bajiri, mame yʉ vasoarotijʉama, mʉa ñicʉare yʉ gotimasicatore bajiro me bajirʉaroja’ mʉare yami Dios mani ʉjʉ. \q1 \v 10 ‘To bajiri, Israel ñamasir'i jãnerabatiare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma. To yicõari, yʉ sĩgʉ̃ne ĩna ʉjʉ ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajiri ĩnajʉa quẽne yʉ yarã ñarʉarãma’ mʉare yami Dios. \q1 \v 11 ‘Yʉ yarã ñari, rĩamasa quẽne, bʉcʉrã quẽne, ĩna ñaro cõrone, yʉre masijedicoarʉarãma ĩna. To bajiri, “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñaami Dios”, gãmerã yimasiorã manirʉarãma’, mʉare yami Dios. \q1 \v 12 ‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ. To bajiro ĩnare yʉ yiroti ti ñajare, yʉre quẽnaro masirʉarãma ĩna’ mʉare yami Dios”, yimasiñuju, Diore gotirẽtobosamasir'i. \m \v 13 “Mame oca quẽnase vasoarʉcʉja” Dios ĩ yijama, tirʉ̃mʉjʉ ĩ yimasiboarere reagʉ yigʉmi. To bajiri, “Tirʉ̃mʉayejʉma vaja manoja”, yimasiaja mani. \c 9 \s1 “Cristo, quẽnaro manire yibosagʉmi” yire queti \p \v 1 “Adigodojʉ ñarã yʉre rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjarotivire mʉa bʉasere bojaja yʉ”, Moisés ñamasir'ire ĩre yimasiñuju Dios. \v 2 To bajiri ĩ rotiriavire bajirone bʉamasiñujarã ĩna. Ti vi gʉdarecore sudirone yotoriavi ñamasiñuju. To bajiri, ejasʉoriasõa Diore rʉ̃cʉbʉoriasõa vãme cʉtimasiñuju. Tisõajʉ sĩabusuoriabajari jeoriajʉ ñamasiñuju ti. To yicõari, Diore ĩsiroti pan jesarijʉ quẽne ñamasiñuju. \v 3 Gajesõa, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉtimasiñuju. \v 4 Tisõajʉre, ñamasiñuju Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna soejama, quẽnaro sʉtiquẽnase soemʉoriajʉ. “Dios ĩ ñari sõagajʉ ñaja” ĩna yiboajaquẽne, ejasʉoriasõajʉarene ñacõamasiñuju ti. To bajicõari, Dios ĩ ñarisõajʉre ñamasiñuju rujajata orone ĩna quẽnoriajata. “Dios ĩ rotirere cʉdiroti ñaja” yirã, ĩna quẽnoriajata ñamasiñuju. Tijatajʉre adocãrãca vãme sãñamasiñuju: Orone ĩna quẽnoria sotʉ sãñamasiñuju. Ti sotʉjʉre bare maná vãme cʉti Dios ĩ cõare sãñamasiñuju. To bajicõari, Aarón ĩ tuemasir'i quẽne ãcatuar'i sãñamasiñuju. To bajicõari, jʉajãi gʉ̃tajãi Dios ĩ rotimasire ĩ ucamasiriajãiri quẽne sãñamasiñuju. \v 5 Tijata joere rʉ̃gõmasiñujarã Diorãcana vʉrã querubines vãme cʉtirãre bajirã masa ĩna quẽnomasiriarã. Ĩna ñamasiñujarã, “Adijʉ ñaja masa rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorijʉ” yigotirã. Ĩna querʉjʉri rãca gãmerã ñucãnamucõari, rʉ̃gõmasiñujarã ĩna. Yucʉrema ti viaye bʉto gotire maja ti. \p \v 6 To bajiboarine, Diore rʉ̃cʉbʉoroti ti ñajedicõajare, tocãrãcarʉ̃mʉne Diore rʉ̃cʉbʉorã sãjaejarũgũmasiñujarã paia, ñasʉorisõare. \v 7 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne jãjarũgũmasiñuju, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉre. Tocãrãca cʉ̃mare cojojine jãjamasiñuju. Jãjacõari, ĩ masu rojose ĩ yirũgũrere, to yicõari, ĩ ñarimacana, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩamenane, “Rojose yʉa yirũgũrere masiriobosato Dios” yigʉ, vaibʉcʉrã ri'ire juajãjarũgũmasiñuju. \v 8 “Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne Dios ĩ ñarisõare jãjamasiami”, yimasiñujarã. Tire ĩna tʉoĩajama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, ado bajirojʉa yimasiñujarã ĩna: “ ‘Mani masune rojose mani yisere yʉare masirioya’, Diore yimasibeaja. ‘Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ rĩne manire sẽnibosagʉ ñaami’ yimasiaja mani. To bajiro rĩne bajicõa ñarʉarãja mani maji. Dios manire ĩ sãjarotirirʉ̃mʉ ti ejarojʉ tisõare jãjarʉarãja mani”, yimasiñujarã ĩna. \v 9 “‘Mani ñicʉa Dios ĩ rotimasirere ĩna ajitirʉ̃nʉrũgũmasire rẽtoro quẽnamasuse ñaja’ mani yitʉoĩamasirotire yiro bajiyuja”, yimasiaja mani. “Mani ñicʉa, tirʉ̃mʉjʉ ĩna yirũgũmasiriarore bajirone mani quẽne, rojose mani yisere, ‘Manire masirioato Dios’ yirã, paire mani soemʉoroticõa ñajama, Diojʉa ĩ ĩajama, ‘Rojose maja ĩnare’ manire yiĩabeticõa ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. \v 10 Tirʉ̃mʉaye Dios ĩ rotimasire ado bajiro bajiyuja: “Adocãrãca vãme barʉarãja mʉa. Gajeyerema babetirʉarãja mʉa”, ĩnare yimasiñumi. To yicõari, ĩna idirotire, ĩna guarotire, ĩna ãmo coerotire quẽne to bajirone yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, ti ñajediro ĩ rotimasire mamejʉa ĩ vasoaroto rĩjororema, ĩna rujʉre ĩna ĩatirʉ̃nʉroti rĩne yigʉ yiyumi Dios. \p \v 11 To bajiro ĩ yimasire ti ñajare, yucʉrema, “Cristo sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarodo ejayuja ti. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo manire rijabosacõari, õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñagʉ̃ vasuju. Ti vijʉ ñacõari, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ĩ sẽnibosarore bajiro, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yiñarivima, adigodo ñarã Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna bʉariavi rẽtoro quẽnarivi ñaroja. \v 12 To bajiri Dios ĩ ñarisõajʉ jãjacõari, cabra rĩa ri'i, ta vecʉ rĩa ri'i adigodojʉ ñarã paia ʉjarã Diore ĩna ĩsiriarore bajiro yirʉ me, ĩjʉama, ĩ rujʉ rise sʉorine rojose mani yire vajare cojojine yirẽtobosajeocõarʉ, õ vecajʉ Dios ĩ ñarisõajʉ jãjasuju Cristo. \v 13 Ado bajiro gotiaja Dios ĩ rotimasire: “Bajirocar'ire moaĩabetirʉarãja mʉa. To yicõari, ‘Babetirʉarãja mʉa’ yʉ yisere quẽne moaĩabetirʉarãja. To bajiro yʉ yisere mʉa cʉdibetijama, yʉre ĩna rʉ̃cʉbʉorivire sãjabetirʉarãja mʉa. To bajiboarine, ta vecʉ macʉre ĩna soese rĩtire, oco rãca abavʉore ñasere mʉare yayeturʉcʉmi pai. Tire ĩ yibetijama, hisopo vãme cʉti rʉjʉ rãca vaibʉcʉ ri'ine mʉare vẽjabate gurʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yijama, yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa”, yimasiñumi Dios. \v 14 “Vaibʉcʉrã ri'ine mʉare ĩ yayeguojama yʉre rʉ̃cʉbʉoriavire sãjamasirʉarãja mʉa” Dios ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, “Cristo manire ĩ rijabosarejʉa rẽtoro quẽnase ñañuja”, yimasiaja mani. Rojose yibetir'i ñari, to bajiro bajiyumi Cristo. Esp'iritu Santo ñacõa ñarũgũrocʉ ĩ ejarẽmojare. Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine, rojose mani yisere masiriogʉmi Dios. To bajiri, “Rojose maja manire”, yitʉoĩaja mani. To bajiro yitʉoĩacõari, ñacõa ñarũgũrocʉ Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũroti ñaja manire. \p \v 15 “‘Mame mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone bajiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre Cristore cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, tirʉ̃mʉaye ajirʉ̃cʉbʉoriarãre quẽne rojose mani yisere “Masirioato Dios” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajicõari, ĩ rijabosare sʉorine “Yʉ yarã ñaama” Dios manire ĩ yiĩarotire yigʉ, bajiyumi. To bajiro ĩ bajibosariarã mani ñajare, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajirone yigʉ, mani rijato berojʉ ĩ rãca mani caticõa ñarotire ĩsiecorona ñaja mani. \v 16 Ado bajise tʉoĩaña mʉa: Mani yʉ, ĩ bajiyayiroto rĩjoro, “Ĩne ñaami yʉ ye gajeyeũni cʉosʉyarocʉ”, yigʉmi. To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ bajirocato bero, ĩ yere cʉosʉyagʉmi. \v 17 Ĩ caticõa ñajama, ĩ masune cʉocõa ñagʉ̃mi maji. Ĩ rijato bero, tire cʉomasigʉ̃mi gãjijʉa. To bajiri, “Ĩ gotiriarore bajirone bajiaja”, yimasire ñaja. \v 18 To bajirone bajimasiñuju, “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasirere quẽne. “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone yato” yirã, vaibʉcʉrãre sĩamasiñujarã. \v 19 Dios Moisés ñamasir'ire ĩ roticũmasire ñaro cõrone masa jedirore ĩnare gotimasiñuju. Tire ĩ gotiro bero, oveja joa ĩna sũorere, hisopo vãme cʉti rʉjʉjʉ siatucõari, vaibʉcʉrã cabra vãme cʉtirã rĩare, ta vecʉ rĩare ĩna sĩariarã ri'ire juacõari, oco rãca ĩna vʉorere yosemasiñuju. To yicõari, Dios ĩ rotimasire Moisés ĩ ucariajotire vẽjabate gumasiñuju ĩ. To yicõari, masa ñajedirore quẽne to bajirone yimasiñuju. \v 20 To bajiro yicõari, masare ado bajiro gotimasiñuju ĩ: “Dios mʉare ĩ yirotisere cʉdiroti ñaja”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i, mani ñicʉare. \v 21 “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivire quẽne ri'ine vẽjabate gumasiñuju Moisés. To yicõari, ti viaye ñase jedirore, to bajiro yimasiñuju. \v 22 To bajiro Dios ĩ rotimasire ñajare, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'ine vẽjabate gumasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yibetijama, ĩnare ĩavariquẽnabetiborimi Dios. To bajirone bajiyuja Cristore quẽne. Ĩre ĩna sĩaro, ĩ ri'i ti budibetijama, “Rojose mani yisere masiriobetiborimi Dios”, yimasiaja mani. \s1 “Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩañumi Dios”, yire queti \p \v 23 To bajiri, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna sãjaroto rĩjoro, ĩna rujʉre ĩna ye gajeyeũnire quẽne, vaibʉcʉrã ri'ine yayebate gurotiyujarã mani ñicʉa. To bajiro yiroticõari, sãjarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, õ vecajʉ ĩna bajiroti ũnire yirã bajimasiñujarã ĩna. To bajiboarine tojʉama Dios ye masu ti ñajare, vaibʉcʉ ri'i ĩna yayebate guorotire ũnirene yiro, rẽtoro quẽnagʉ̃ ĩ rijabosasere bojayuja. To bajiri, manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Rojose mana ñacõari, Dios ya vijʉ sãjarʉarãja mani”, yimasire ñaja. \v 24 Cristo, manire rijabosacõari bero, tudicaticõari, adi macarʉcʉrojʉ Diore rʉ̃cʉbʉorʉarã, masa ĩna bʉariavi mere, õ vecagavi Dios ya vijʉare sãjasuju Cristo. To bajiri, ti vijʉ ñacõari, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ, manire sẽnibosacõa ñarũgũgʉ̃mi. \v 25 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ adigodoagʉma, tocãrãca cʉ̃mare cojojine, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõare jãjarũgũmasiñuju, vaibʉcʉ ĩ sĩar'i ri'ire “Masa rojose ĩna yisere masirioya Dios”, ĩnare yibosagʉ. To bajiboarine Cristojʉama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre ejacõari, adigodoagʉ paia ʉjʉ ĩ yimasiriarore bajiro yirʉ me, bajiyumi. Ĩ masu rujʉ ri'i sʉorine yirẽtobosacõari, Dios ñarisõajʉre jãjasuju. \v 26 Adigodoagʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ tocãrãca cʉ̃mane “Masa rojose ĩna yisere, masirioya Dios”, ĩnare yibosarũgũñuju ĩ. Cristo quẽne, paia ʉjʉ ĩ yirũgũmasiriarore bajiro ĩ bajijama, adi macarʉcʉro Dios ĩ rujeorijʉjʉne, cojoji me manire rijabosacõa sʉoadiborimi. To bajiro me bajiyumi Cristo. Cojojine manire rijabosayumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ. \v 27 Mani jediro cojojine bajirearona ñaja mani. Mani bajirearo bero, ĩ tʉjʉ mani ejato, rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre ĩabeserʉcʉmi Dios. \v 28 Cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, jãjarã ñaja mani rojose yibetiriarãre bajiro bajirã. Quẽna Cristo, ĩ tudiejajama, “Rojose mani yisere masirioato Dios” yigʉ, me ejarʉcʉmi. “Manire rijabosayumi” yitʉoĩarãjʉare juagʉagʉ bajirʉcʉmi. \c 10 \p \v 1 Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirejʉama, “Rojose ĩna yisere ĩnare masiriojeorʉcʉja yʉ”, ĩ yire me ñañuja. Berojʉ bajirotire baji rĩjoro cʉtise ñañuja. To bajiro bajijare, tocãrãca cʉ̃mane vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Rojose yʉa yisere yʉare masirioato Dios” yirã ĩna soemʉorotiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabesuju Dios. \v 2 Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotise sʉorine, “Rojose mana ñaama” rẽmojʉne Dios ĩ yiĩacõajama, “Tudi rojose yʉa yisere masirioato Dios”, yibetiboriarãma. \v 3 Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉorũgũse tocãrãca cʉ̃mane rojose ĩna yirũgũrere tʉoĩarotire yiro bajiaja. \v 4 Vaibʉcʉrã rii ĩna soemʉosema rojose masa ĩna yisere, masiriose me ñaja. \p \v 5 Vaibʉcʉrã ri'i, ĩna soemʉoboajaquẽne, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriobetijare, adi macarʉcʉrojʉre ĩ vadiroto rĩjoro, ado bajiro Diore gotiyuju Cristo: \q1 “Masa vaibʉcʉ rii ĩna soemʉosere bojabeaja mʉ. To bajiri, ‘Masare bajiro rujʉ cʉtigʉ ñato’ yigʉ, yʉre cõaña mʉ. \q1 \v 6 ‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere quẽne ĩavariquẽnabeaja mʉ. \q1 \v 7 To bajiri, ado bajiro mʉre yaja yʉ: ‘Adone ñaja yʉ. Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja. “To bajiro bajirʉcʉmi” mʉ ocare masa ĩna yiucacatore bajirone yirʉ, bajiaja’ ”, Diore ĩre yiyuju Cristo, masare ĩ rijabosarotire yigʉ. \m \v 8 Quẽna, tirene mʉare gotiaja yʉ. “‘Rojose mani yisere masirioato Dios’ yirã, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉorotiboasere ĩavariquẽnabeaja mʉ, mʉ roticũcati ti ñaboajaquẽne”, Diore yiyuju Cristo. \v 9 Quẽna ado bajise yiyuju Cristo: “Mʉ bojasere yirʉ masa tʉjʉ vacʉ yaja yʉ”, ĩre yiyuju. To bajiro ĩ yijama, ado bajiro ĩre yigʉ yiyuju: “Tirʉ̃mʉjʉ Moisére mʉ roticũcatire yitʉjacõari, mamejʉare masa ĩna ajise sʉori quẽnaro ĩnare mʉ yibosarotire bojagʉ bajiaja yʉ”, ĩre yiyuju. \v 10 To bajiri Dios ĩ rotiriarore bajirone yigʉ, cojojine manire rijabosayumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \p \v 11 Jud'io masa, paia, tocãrãcarʉ̃mʉrine ĩna ye moare ñajare, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yirã, cojoji me vaibʉcʉrã riire soemʉorũgũrãma ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩna yisere, masiriose me ñaja. To bajiri rojose ĩna yisere masiriobecʉmi Dios. \v 12 Jesucristo, cojojine manire rijabosacõari bero, rojose mani yisere yirẽtobosajeocõagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotiñarojʉ rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujiyuju ĩ. \v 13 “Mʉre terã ñajediro rotigʉ ñarʉcʉja mʉ”, yiyuju Dios. To bajiri, “To bajiro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere yuñagʉ̃mi Cristo. \v 14 To bajiri, Cristo cojojine manire ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Ñajediro rojose mani yirere, mani yirotire quẽne, manire yirẽtobosajeocõañumi Cristo”, yimasiaja mani. \v 15 Dios ocare masa ĩna ucamasire sʉorine ado bajise manire gotiami Esp'iritu Santo: \q1 \v 16 “‘To bajiri, ĩnare mame yʉ vasoaroti, ado bajiro bajirʉaroja: “Yʉ masise sʉorine yʉ rotisere tʉoĩamasirʉarãma”, ĩnare yirʉcʉja yʉ. To bajiro yʉ yisere bojarã ñari, quẽnaro yirũgũrʉarãma’, yami Dios mani ʉjʉ. \q1 \v 17 ‘Ĩnare ĩamaicõari, rojose ĩna yisere yʉ masiriojama, “Rojose yiriarã ñaama”, jʉaji ĩnare yitʉoĩabetirʉcʉja yʉ’, yami Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 18 To bajiri rojose mani yisere Cristo manire ĩ yirẽtobosajeore ti ñajare, rojose mani yisere tuditʉoĩabetirʉcʉmi Dios. To bajiri, no yirã vaibʉcʉ riire soemʉomenaja mani. \s1 “Diore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrũgũrʉarãja mani”, yire queti \p \v 19 To bajiri, Jesús, manire rijabosacõari, rojose mani yisere yirẽtobosar'i ñari, õ vecajʉ manire sẽnibosa ñagʉ̃mi. To bajiri güimenane Diore sẽnito mani. \v 20 Tirʉ̃mʉjʉma Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sudigasero yotoriaro ñañuju ti, “‘Dios ĩ ñarisõa’ vãme cʉti sõare jãjamasibeama masa” yiĩorijʉ. To bajiro ti bajijare, ĩna masune Diore sẽnimasimena ñari, paia ʉjʉ ĩ sẽnibosasere bojarũgũmasiñujarã ĩna. Yucʉrema Cristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, no mani bojarijʉne mani masune Diore sẽnimasiaja mani. \v 21 Cristo sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ñamasugʉ̃ manire sẽnibosagʉ. To bajiro yiñagʉ̃mi õ vecajʉ Dios ya vijʉ ñacõari. \v 22 To bajiri, tocãrãcajine, “Ĩ bojarore bajirone yirʉaja” yirã, Diore sẽnirũgũrʉarãja mani. “Cristo sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩa tʉjamenane ĩre sẽnirũgũrʉarãja mani. To bajiro ĩre yisẽnirãne, “Rojose ñaja manire”, yitʉoĩabetirʉarãja mani, Dios, “Rojose mana ñaama” manire ĩ yiĩañajare. “Manire rijabosayumi Jesús” yirã, oco rãca ĩna bautizacana ñaja mani. \v 23 Cristo oca mani buesʉocatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mani. “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” Dios manire ĩ yirere tʉoĩatʉjabetirʉarãja mani, “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ ĩ ñajare. \v 24 Mani rãcanare ĩamaicõari, quẽnaro gotirʉarãja mani, “Ĩna quẽne gãjerãre ĩamaicõari, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmoato” yirã. \v 25 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rẽjarũgũroti ñaja, manire. Gãjerã rẽjarũgũboariarã ĩna rẽjatʉjarore bajiro bajibetiroti ñaja, manire. Rẽjacõari, “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenasa” yirã, quẽnaro gãmerã gotirũgũrʉarãja mani, “Yoaro me ejarʉaroja rojose yirãre Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ” yimasirã ñari. \p \v 26 Cristo ocare masiriarã ñaboarine, tire ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojosejʉare mani yicõa ñajama, manire yirẽtobosabetirʉcʉmi Cristo. \v 27 To bajiri, rojose manire ĩ yirotire tʉoĩagüirã rĩne, Dios masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ” ĩre yirã rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborãja mani. \v 28 Tirʉ̃mʉjʉ Dios ĩ rotimasirere sĩgʉ̃ tire ĩ cʉdibetijama, ado bajiro bajimasiñuju: Juarã ñacõari, “Rojose yimi” ĩre yirã ĩna ñajama, ĩre ĩamaimenane, Dios ĩ rotiriarore bajirone yirã, ĩre sĩamasiñujarã ĩna. \v 29 To bajiro bajimasire ti ñajare, yucʉrema mame ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, “Dios macʉ me ñarimi Jesús; manire rijabosabetirimi” ĩna yijama, ĩnare maigʉ̃ Esp'iritu Santore rojose ñagõrã yirãma. To bajiri bʉto rojose tãmʉorʉarãma. “Manire rijabosabetirimi Jesús” ĩna yise ti ñaboajaquẽne, ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. \v 30 Rojose ĩna yise vaja bʉto rojose ĩna tãmʉorotire masiaja mani, Dios ado bajiro ĩ gotirere masa ĩna ucamasire ti ñajare: “Yʉne ñaja masa rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirocʉ. Yʉ sĩgʉ̃ne riojo tire yimasigʉ̃ ñaja yʉ”, yigotiaja. Gajeye quẽne, ado bajise gotimasiñumi Dios: “Yʉ ñaja yʉ yarã rojose ĩna yijama, ĩnare rojose yirocʉ”, yigotimasiñumi Dios. \v 31 Caticõa ñarũgũrocʉ, Dios, rojose yirãre ĩajũnisinicõari, rojose ĩnare ĩ yiroti, güiose masu ñarʉaroja ti. \p \v 32 Dios ĩ ejarẽmose rãca Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉ sʉocatire tʉoĩamasiña mʉa. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, gãjerã cojoji me mʉare rojose yicama ĩna. To bajiro mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũcajʉ mʉa. \v 33 Masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa mʉare ajatud'icama ĩna. To yicõari, mʉa babarãre ĩna ajatud'iro ĩacõari, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa. \v 34 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩna tubiberiarãre quẽne, “Yʉa rãcana ñaama”, ĩnare yiĩamaicajʉ mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, rojose mʉare yicama gãjerã. Cristore ajitirʉ̃nʉcana mʉa ñajare, gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉa gajeyeũnire ẽmacama ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Dios ĩ gotiriarore bajirone, ĩna ẽmase rẽtoro quẽnase ñacõa ñarotire bʉjarʉarãja mani, Dios ĩ ñarojʉa”, yivariquẽnacajʉ mʉa. \v 35 To bajiro mʉa yitʉoĩacatore bajirone bajirʉaroja. To bajiri, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa. \v 36 Rojose tãmʉoboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojarore bajiro yiriarã mʉa ñajare, Dios ĩ gotiriarore bajirone õ vecajʉ quẽnaro mʉare yirʉcʉmi. \v 37 To bajiro bajiroti ti ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Yʉ cõarocʉ Cristo yoaro meaca ejarʉcʉmi. ‘To cõrone ejarʉcʉja mʉ’ yʉ yiroticatore bajirone ejarʉcʉmi. \q1 \v 38 ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉ yiĩavariquẽnagʉ̃, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, bajirocacõari bero yʉ tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrocʉ ñagʉ̃mi. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjagʉrema, ĩre ĩaquẽnabetirʉcʉja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 39 To bajise Dios ĩ gotimasire ti ñaboajaquẽne, manijʉama, Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarona me ñaja mani. To bajiri, “Manire rijabosayumi Cristo” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, Dios tʉjʉ quẽnaro ñacõa ñarũgũrona ñaja mani. \c 11 \s1 Diore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti queti \p \v 1 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩajama, ado bajiro bajiaja: “Mʉare ĩsirʉcʉja yʉ” manire ĩ yijama, “Bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaroti ñaja. “To bajiro masu bajiaja” Dios ĩ yijama, maji tire ĩabetiboarine, “To bajirone bajiroja”, yitʉoĩaja mani. \v 2 Mani ñicʉa to bajiro Diore ĩna tʉoĩajare, ĩnare ĩavariquẽnamasiñumi Dios. \p \v 3 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, ado bajise yimasiaja mani: “‘Ruyuaya’ Dios ĩ yirore bajirone bajimasiñuju, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yire ti ñajare, ĩ rujeoroto rĩjorojʉma, manirũgũmasirere ĩarũgũaja mani, adi macarʉcʉro ñasere. \p \v 4 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju mani ñicʉ Abel ñamasir'i. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, vaibʉcʉre soemʉomasiñuju. To bajiro ĩ yijama, ĩ gagʉ Ca'in rẽtoro quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉogʉ yimasiñuju. To bajiri, Diojʉama, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. Abel ñamasir'i tirʉ̃mʉjʉ ĩ bajirocare ti ñaboajaquẽne, ĩ yimasiriarore bajiro mani quẽne Diore mani rʉ̃cʉbʉorʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire. \p \v 5 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Enoc ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ bojarore bajiro yigʉ ñaami” ĩre yiĩavariquẽnagʉ̃ ñari, ĩ bajirocabetone, ĩre ãmicoamasiñuju Dios. To bajiri, ĩre bʉjabetimasiñujarã masa. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 6 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, Diore sẽniaja mani: “Dios ñagʉ̃mi” yimasicõari, “‘Yʉre ejarẽmoña’ ĩre yisẽnirãre quẽnaro yami” yitʉoĩarã ñari, sẽniaja mani. To bajiro mani yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore yirã yaja. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩabetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios. \p \v 7 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Noé ñamasir'i quẽne. Ado bajiro ĩre yimasiñuju Dios: “Masa ñajedirore ruureajeocõarʉcʉja yʉ. To bajiri, cũmua jairica quẽnoña mʉ, ‘Rujarobe’ yigʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yijare, bajirotire masibetiboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ gotirore bajirone yigʉ, cũmua jairicare quẽnomasiñuju Noé. To bajiri ĩ yarã rãca Noé ĩ rujaborotire ĩnare yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiboarine, gãjerãrema ĩ rãcana ñaboariarãre, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ĩna ñajare, ĩnare yirẽtobosabetimasiñuju Dios. Noéjʉarema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ ĩavariquẽnarã rãcagʉ ñaami, ĩ quẽne”, Noére ĩre yimasiñuju Dios. \p \v 8 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Abraham quẽne. To bajiri, “Mʉ ñarimacare to cõrone vaveoya mʉ. Mʉ ñaroti sitare mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotisere ajicõari, vacoamasiñuju ĩ, ĩ ñarotire masibetiboarine. \v 9 Gãjerã ye sita ti ñaboajaquẽne, “Adi sita mʉre ʉjorʉcʉja” Dios ĩre ĩ yire ñajare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, cojojʉ me viriaca bʉacõari, ñacudirũgũmasiñuju Abraham. Ĩ bajimasiriarore bajirone ñacudimasiñujarã ĩ macʉ Isaac, ĩ jãnami Jacob quẽne “Adi sita mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩnare ĩ yire ñajare. \v 10 To bajiboarine, variquẽnagʉ̃ ñacudimasiñuju Abraham, “Õ vecajʉ Dios ĩ quẽnoria macare quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari. \p \v 11 To bajicõari, Abraham manajo Sara, bʉcʉo rĩa magõ ñamasiñuju so. Ĩ quẽne bʉcʉ ñamasiñuju. To bajiboarine, “Ĩ goticatore bajirone yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ ejarẽmojare, macʉ cʉtimasiñujarã ĩna. \v 12 To bajiri, “Bʉcʉacoar'i ñaboarine, macʉ cʉticõari, jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi. Jãjarã ñocoa ñarãre, mani cõĩajeobetore bajiro, to yicõari, jare mani cõĩajeobetore bajiro jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi Abraham”, yimasiaja mani. \p \v 13 Abraham, Isaac, Jacob quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩariarã ñamasiñujarã ĩna, ĩna catiñaro cõrone. Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩnare ĩ yibetiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacõa ñamasiñujarã ĩna. “Yʉ bajirocaro berojʉ yʉre ĩ goticatore bajirone yʉre yirʉcʉmi”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, “Mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yire sitajʉ ñacudiñarã, ti sitanare ado bajise ĩnare gotimasiñujarã ĩna: “Adi sitajʉre yoaro ñabetirʉarãja yʉa”, ĩnare yigotimasiñujarã ĩna. \v 14 To bajise ĩna yijama, “Gajeye sita ĩna ñacõa ñarotire tʉoĩarã yiriarãma ĩna”, yimasiaja mani. \v 15 Ĩna vadiveoria sitare tʉoĩarã ĩna yijama, quẽna ti sitajʉre ñarã, tudicoaboriarãma ĩna. \v 16 To bajiro ĩna tʉoĩajama, ĩna vadiveoria sita tʉoĩarã me yiyuma. Ĩna vadiveoria sita rẽtoro quẽnari sita õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ varʉa tʉoĩarã yimasiñujarã ĩna. To bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, “Yʉne ñaja ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ; yʉ yarã ñaama ĩna”, yivariquẽnamasiñuju Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩna ñaroti macare ĩnare quẽnobosayumi. \p \v 17-18 “¿‘Socʉ mene ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñati?” yimasirʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉre ĩna soemʉoriarore bajiro yigʉ, ĩ macʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃re sĩarotimasiñuju Dios. “Isaac sʉori jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉ rotisere yibetirʉcʉja”, yitʉoĩabetimasiñuju. \v 19 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiomasigʉ̃ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Yʉ macʉre yʉ sĩacõajaquẽne, catiocõarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩ sĩagʉadijʉne, “Ĩre sĩabeticõaña” Dios ĩ yijare, ĩre sĩabetimasiñuju. To bajiro ĩ yire ti ñajare, “Rijacoaboarine, tudicatigʉre bajiro ĩre ĩamasiñuju Abraham”, yimasiaja mani. \p \v 20 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Isaac ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ rĩare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju, Jacob, Esaúre quẽne: “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, yimasiñuju. \p \v 21 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Jacob ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ macʉ José rĩare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, ĩnare yimasiñuju ĩ. Bʉcʉ ñari, rʉ̃gõtĩmabetiar'i ñaboarine, ĩ tueriʉ sʉorine vʉ̃mʉrʉ̃gõcõari, Diore rʉ̃cʉbʉomasiñuju ĩ. \p \v 22 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju José ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ yarãre Israel ñamasir'i jãnerabatiare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju: “Adi sita Egipto sitare vaveorʉarãma ĩna, mʉa jãnerabatia. Ĩna vajama, yʉ gõare juacõari, Canaán vãme cʉti sitajʉ yujerʉarãma ĩna”, yimasiñuju. \p \v 23 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩarã ñamasiñujarã Moisés ñamasir'i jacʉ, ĩ jaco quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Moisés ĩ ruyuaro bero, idiarã muijua ĩre yayiocʉomasiñujarã ĩna, “Quẽnagʉ̃aca sũcare manire ĩsiami Dios” yirã. To bajiri egipcio masa ʉjʉ, Israel ñamasir'i jãnerabatiare rĩamasa ʉ̃mʉare ĩ sĩarotiboajaquẽne, ĩre güimena ñari, ĩ rotirore bajiro yibetimasiñujarã ĩna. \p \v 24 “‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, bʉcʉacʉ, Egipto sita ʉjʉ maco so masor'i ñaboarine, “Egipcio masʉre bajiro bajigʉ ñaami” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojabetimasiñuju Moisés. \v 25 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, tire bojabetimasiñuju ĩ: “Adi macarʉcʉrojʉ yʉ catiñaro cõro egipcio masa rãca yʉ bojarore bajiro yʉ yijama, yʉ rijato berojʉ quẽnabetoja ti. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia Dios yarã rãca baba cʉtirʉcʉja yʉ, egipcio masa yʉre quẽne rojose ĩna yiroti ti ñaboajaquẽne”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. \v 26 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro yimasiñuju Moisés: “Egipto sitana ĩna cʉose jairo vaja cʉti rẽtoro ñamasuse ñaja, Cristo ĩ ejaroti Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna gotisejʉama”, yitʉoĩacõamasiñuju. To bajiri, “Ĩna rãca yʉ ñajare, egipcio masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, quẽnacõarʉaroja”, yitʉoĩacõamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ tʉoĩajama, ĩ rijato bero, “Cristo sʉorine quẽnaro yʉre yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ yimasiñuju. \p \v 27 Egipcio masa ʉjʉ ĩ jũnisinisere güigʉ me, ti sitare vaveomasiñuju Moisés. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Diore ĩre ĩabetiboarine, ĩ bojarore bajiro ĩ yirotire masicõari, vacoamasiñuju. \v 28 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Israel ñamasir'i jãnerabatiare “Dios ĩ rotirore bajiro Pascua boserʉ̃mʉ yito mani” yigʉ, oveja sĩar'i ri'ire cojovi rʉyabeto sojerire turotimasiñuju. Tire ĩamasicõari, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rĩa cʉtisʉoriarãre “Dios ĩ cõagʉ̃ ángel, sĩagʉ̃ sãjabeticõato” yigʉ, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. \p \v 29 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã Israel ñamasir'i jãnerabatia quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉcõari, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtiyare jẽamasiñujarã. Dios ĩ masise sʉori “Riagare jẽato” yigʉ, oco mano ĩ yibosajare, carari maare jẽamasiñujarã ĩna. To bajicõari, egipcio masa ĩnare tʉorʉarã, sʉyajẽamasiboayujarã. Ĩna jẽaejabetone, ruureacõamasiñuju Dios. \p \v 30 To bajiro ĩna bajimasiriaro bero, Israel ñamasir'i jãnerabatia Jericó vãme cʉti macare ẽmarʉarã, ti macare ĩna matariacʉ̃ni sʉyarojʉare ejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcarʉ̃mʉri rʉ̃ja gãnibiarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajirone, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ĩna ñajare, ti maca matariacʉ̃ni cague vẽjacoamasiñuju ti. \v 31 Ti macago Rahab vãme cʉtigo, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnigõ ñaboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩagõ ñamasiñuju so. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉarã ĩarudirimasa ejarãre quẽnaro ĩnare yimasiñuju so. Quẽnaro ĩnare yirio ñari, so ya macana Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã rãca rijabetimasiñuju. \p \v 32 Jẽre jairo mʉare gotibʉ yʉ. Tire bajiro Diore tʉoĩamasiriarã jediro ĩna bajimasirere yʉ ucajama, yoaro ucabogʉja yʉ. Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã jediro ĩna bajimasirere quẽne ucabogʉja yʉ. \v 33 Ĩna quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, gaje sitana rãca ĩna gãmerã sĩajama, ĩnajʉa rĩne, ĩnare sĩacõarũgũmasiñujarã ĩna. Gãjerãma, quẽnaro masare rotimasiñujarã ĩna, ĩna yarãre, “Quẽnaro gãmerã yato” yirã. Gãjerãma, rojose tãmʉorã ñari, “Yʉare ejarẽmoña” yirã, Diore sẽnimasiñujarã ĩna. To ĩna yijare, ĩ gotiriarore bajirone ĩnare ejarẽmomasiñuju Dios. Gãjerãrema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩna yitʉoĩajare, “Yaia, león vãme cʉtirã ĩnare babeticõato”, yiyumi Dios. \v 34 Gãjerãma, jeame bʉto ʉ̃jʉrojʉ ĩna reatĩariarã ñaboarine, ʉabetimasiñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterimasa jariaseri rãca ĩna sĩarʉasere ĩacõari, rudimasiñujarã. Gãjerãma, tĩmabetiboariarãne, Dios ĩnare ĩ ejarẽmojare, tĩmarã ñacoasujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩaterã sĩarã ejarãre ĩnajʉa rĩne sĩareacõarũgũmasiñujarã. \v 35 Rõmia quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, bajireacoanare Dios ĩ masise sʉori ĩ catiorãre yarã cʉtiyujarã. \p Gãjerãma, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã, ado bajiro bajiyujarã: Ĩnare ĩaterimasa ĩnare ñejecõari, “Dios ocare mʉ ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, mʉre sĩarʉarãja yʉa”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yirã, ĩnare güimenane, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Ĩna sĩacõajaquẽne, tudicaticõari, Dios tʉjʉ rẽtoro quẽnaro ñarʉarãja mani”, yitʉoĩamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare sĩacõañujarã. \v 36 Gãjerã quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ado bajiro rojose tãmʉoñujarã ĩna: Ĩnare ajatud'icõari, ĩnare bajeyujarã. Gãjerãrema, ĩna ãmorijʉ cõmemarine siacõari, tubibecũñujarã ĩna. \v 37 Gãjerãrema, gʉ̃tane ĩnare reasĩañujarã. Gãjerãrema, ĩna rujʉ gʉdarecone yijetasĩacõañujarã. Gãjerãrema, jariaseri rãca ĩnare saresĩacõañujarã ĩna. Gãjerãma, sudi manijare, vaibʉcʉgasene sãñañujarã. To bajicõari ĩna ñaroti maca bʉjamenane, maioro rojose yiecocudirũgũñujarã ĩna. \v 38 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Dios ĩ ĩamairã ñaboarine, gãjerã ĩna ĩaterã ñari, ĩna ñaroti bʉjamenane masa manojʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ gʉ̃tavirijʉ ñacudiyujarã ĩna. \p \v 39 Rojose tãmʉoriarã mʉare yʉ gotirã, jediro ñañujarã “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩariarã. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajise tʉoĩarã ñaboarine, nijʉane “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere yiecobesuma maji. \v 40 Ĩna tʉoĩase rẽtoro quẽnase ĩ yirʉajare, to bajiro bajiyuma maji. To bajiri, yucʉrema, mame Dios ĩ vasoase ñajare, ĩnare, manire quẽne, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios. \c 12 \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrʉarãja mani”, yire queti \p \v 1 To bajiro mani ñicʉa ĩna bajirere mani ajijama, “‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Diore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna”, yimasiaja mani. To bajiri josase ti ñaboajaquẽne, mani quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato mani. Mani tʉana rojose manire ĩna yirotijama, ĩnare cʉdibetirʉarãja mani, “Ĩna sʉori Dios ĩ bojabeti yirobe” yirã. Jesucristo, adigodojʉ ñagʉ̃ Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro mani quẽne Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũrʉarãja. \v 2 Cristore tʉoĩatʉjabetiroti ñaja manire. Ĩne ñaami mani tʉoĩamasirotire cõagʉ̃. To bajiri, manire ĩ ejarẽmojare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabeaja mani. Yucʉ́tẽrojʉ masa ĩre ĩna jajuturo, bʉto rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, Dios tʉjʉ quẽnaro ĩ ñarotijʉare tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩna yirotire, “Yibeticõato”, yibesumi. To bajiri manire rijabosacõari, yucʉrema, õ vecajʉ Dios ĩ rotiñarojʉ ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉ ñagʉ̃mi. \p \v 3 Jesús adigodojʉ ĩ ñaro, bʉto rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yicõa ñañumi. To bajiri mani quẽne, rojose tãmʉorã ñaboarine, quejemenane, quẽnasejʉare yicõa ñarũgũroti ñaja. \v 4 Jesucristo rojose ĩ tãmʉoriarore bajiro tãmʉomenaja mʉa maji. To bajiri, rojose tãmʉorã ñaboarine, ñacõarãja mʉa. \v 5 Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ rĩare bajiro bajirãre, “Rojose tãmʉorã ñaboarine, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna” yigʉ, mʉare gotimasioñumi. Tire masiritirãja mʉa. Ado bajise gotiaja ti Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Macʉ, ‘Ado bajirojʉa yiya’, mʉre yʉ yisere ajitebesa. Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, yʉ bojarore bajiro yicõa ñaña. \q1 \v 6 Yʉne ĩna jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉ mairãre, ‘Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja’ ĩnare yirũgũaja yʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 7 To bajiri, rojose tãmʉoboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩa tʉjabesa mʉa. Rojose mʉa tãmʉose sʉorine quẽnaro mʉare ĩ yirotire masiogʉ̃ yigʉmi Dios. Sĩgʉ̃ ĩ rĩare ĩ gotimasiorore bajiro yigʉ, yigʉmi Dios, “Yʉ bojarore bajiro yirã ñato” yigʉ. Rĩa cʉtirã jedirone, ĩna rĩare gotirũgũrãma. \v 8 To bajiri, Dios quẽne, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaama” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũami Dios. To bajiro mʉare Dios ĩ yibetijama, jacʉ manare bajiro ñaborãja mʉa. \v 9 Mani jacʉa, manire ĩna yirere tʉoĩato mani. Rĩamasaca mani ñaro rojose mani yijare rojose manire yiriarãma ĩna, “Yʉa bojarore bajiro yirã ñato” yirã. To ĩna yirore ajirʉ̃cʉbʉoriarãja mani. To bajiri Dios quẽne, “Yʉre bajiro quẽnaro yirã ñato” yigʉ, rojose mani yijare, rojose manire ĩ yijama, bʉtobʉsa ĩre ajirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire. Ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉojama, mani rijato bero, tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani. \v 10 Mani jacʉa, ĩna gotimasiojama, ĩna yimasiro cõro manire gotimasioriarãma ĩna. Diojʉama, masijeogʉ ñari, “Ado bajirojʉa ĩna yijama, quẽnaja”, yimasigʉ̃ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, yucʉrema rojose tãmʉoboarine, quẽnaro ĩre mani ajirʉ̃cʉbʉo tʉjabetijama, ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarʉarãja mani. \v 11 Rojose mani yise vaja “Rojose tãmʉoato ĩna” yigʉ, Dios rojose manire ĩ yijama, sʉtiritirãja mani. Rojose mani tãmʉosere tʉoĩacõari, “Ado bajise manire yimasiogʉ̃ yigʉmi Dios” mani yitʉoĩamasijama, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja. To bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani. \s1 “Dios ocare mani ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, güiose ñaja”, yire queti \p \v 12 To bajiri, “Dios manire ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi” mʉa yitʉoĩa sʉocatore bajiro yitʉoĩaña mʉa quẽna. Tire tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõrone Diore quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa, “Ñajediro Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro manire yato” yirã. \v 13 To bajiri, Dios ĩ bojasere yirʉarã, quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Quẽnaro tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yijama, mʉa babarã quẽne Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. \p \v 14 Mʉa jediro, quẽnaro gãmerã yirũgũrʉarãja mʉa, “Quẽnaro ñacõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã. To bajiro mʉa yibetijama, Diorãca quẽnaro ñabetirʉarãja. \v 15 Mʉa rãcana ñajedirore quẽnaro ejarẽmorũgũrʉarãja mʉa, “Cristo sʉori Dios quẽnaro manire ĩ yisere, ‘Socase ñaja’ yitʉoĩaroma ĩna” yirã. Socase yigʉ ĩ ñajama, “Ĩ sʉorine Dios ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩjʉare ajisʉyaroma” yirã, quẽnaro gãmerã ejarẽmorũgũña. \v 16 To yicõari, “Gãmerã ajeriarã cʉtiroma” yirã, mʉa rãcanare quẽnaro gotirʉarãja mʉa. Esaú ñamasir'ire bajiro yibeticõaña mʉa. Ĩ gagʉ ñaboarine, bare barʉne, “Yʉre mʉ ecajama, mʉ bedire bajiro bajirʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju. To yicõari, “Mani jacʉ ĩ rijaroto rĩjoro, ‘Yʉ macʉ ñasʉogʉ ñaami’ ĩ yirocʉ ñarʉcʉja mʉ. To ĩ yirocʉ ñari, ‘Quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yirere yiecorocʉ ñarʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Esaú, ĩ bedire. \v 17 “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobecʉ ñañumi”, ĩre yimasiaja mani, ado bajiro ĩna bajimasire ñajare: Ĩ jacʉ ĩ bajirocaroto rĩjoro, “Ĩ gagʉ ñaja mʉ. To bajiri quẽnaro mʉre yirʉcʉmi Dios”, ĩ jacʉ ĩ yisere ajirʉamasiboayuju Esaú. “Jẽre mʉ bedijʉare gotiyuja yʉ” ĩ yisere ajicõari, bʉto otiboarine, “Quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yirere bʉjabetimasiñuju Esaú. \p \v 18 To bajiri, mame Dios ĩ vasoasere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉama, mani ñicʉa ĩna ĩamasire ũnire ĩabesuja mʉa. Ĩnama, gʉ̃taʉjʉ ñacudir'i Moisés ĩ rojaejaro bero, gʉ̃taʉ ti ʉ̃jʉsere ĩañuma. To bajicõari ti buesene rẽtiacõamasiñuju. Bʉto bʉjo quẽne jamasiñuju. To bajicõari, mino bʉto vamasiñuju. \v 19 To bajiro ti bajirone, jutiria trompeta vãme cʉtia bʉsisere ajicõari, bʉto güimasiñujarã ĩna. To bajicõari, Dios ĩ ocaruyusere ajimasiñujarã ĩna. Tire ajigüicõari, to cõrone ĩ ñagõtʉjasere bojamasiñujarã ĩna. \v 20 Dios ĩ rotirere no bajiro yimasibetica yirã, “To cõrone ñagõtʉjato”, ĩre yimasiñujarã. Ado bajiro ĩnare rotimasiñuju Dios: “Sĩgʉ̃ masʉ, to yicõari, vaibʉcʉ ũgʉ̃ quẽne gʉ̃taʉre ĩ cʉdajama, gʉ̃tane reasĩacõaroti ñaja”, yimasiñuju. \v 21 Ĩna ĩamasire bʉto güiose ti ñajare, Moisés ñamasir'i quẽne, “Güigʉ, nanaja yʉ”, yimasiñuju. \p \v 22 Mani ñicʉa ĩna bajimasiriarore bajiro bajirã me ñaja mʉama. To bajiri, õ vecajʉ ñaricʉ gʉ̃taʉ joejʉ ñarimaca Jerusalén vãme cʉti macajʉ Dios ñacõa ñarũgũgʉ̃ ya macajʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa. To bajicõari, Dios tʉana jãjarã ángel mesa rẽjacõari, Diore ĩna rʉ̃cʉbʉorojʉ ñarãre bajiro bajiaja mʉa. \v 23 To bajicõari, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucaturiarã ñari, ĩ tʉjʉ ñarã rãca rẽjarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne. Masa ñajedirore ĩabeserocʉ tʉjʉre güimenane ejarãre bajiro bajiaja mʉa. Rojose yiriarã ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉriarã ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, “Rojose mana ñaja mʉa” Dios ĩ yiĩariarã rãca ñarãre bajiro bajiaja mʉa quẽne. \v 24 To bajiri, Jesús tʉjʉ ejarona ñaja mʉa. Ĩne ñaami, “ ‘Mame oca mʉare vasoarʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yiriarore bajiro bajiato” yigʉ, manire rijabosar'i. To bajiri, ĩ ri'i sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To bajiboarine tirʉ̃mʉjʉ, Abel ñamasir'i ĩ sĩaecomasirejʉama, “Ĩ ri'i sʉorine ‘Rojose mana ñaama’ masare Dios ĩ yiĩaroti me ñamasiñuja”, yimasiaja mani. \p \v 25 To bajiri Cristo ĩ rijabosare sʉorine mame oca Dios ĩ vasoarere ajitirʉ̃nʉroti ñaja. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cojoji me ĩna cʉdibetijare, rojose ĩnare yirũgũmasiñuju Dios, “Yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro ĩ yimasire ñajare, mame ĩ vasoasere quẽne mani ajibetijama, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \v 26 Gajeyerema tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñamasiriarãre gotigʉ, sita nʉrʉarojʉ ñagõmasiñuju Dios. Ĩ ocare masa ĩna ucamasire quẽna ĩ yirotire ado bajiro gotiaja: “Quẽna yinʉrʉojama, adi macarʉcʉroaye, õ vecayere quẽne yinʉrʉobatorʉcʉja yʉ”, yigotiaja, Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 27 To bajiro quẽna Dios, “Yirʉcʉja” ĩ yirere mani ajijama, “Adi macarʉcʉro ñase jediro ĩ rujeorere reajeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. Rẽmojʉne “Yayibetirʉaroja” ĩ yirujeore rĩne rʉyarʉaroja ti. \v 28 To bajiri socase me ti ñajare, “Diore ajitirʉ̃nʉriarã ĩna bajireajama, ĩ rotiñarojʉ ĩna caticõa ñarotire yigʉ, ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ rãca ñarũgũrʉarãma”, yimasiaja mani. To bajiro mani bajiroti ti ñajare, Diore rʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro yʉare yaja mʉ”, ĩre yisẽnito mani. To yicõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũto mani, “Manire ĩajũnisinicõari, rojose manire yiromi” yirã. \v 29 Ĩ bojabeti yirãre rojose yigʉ ĩ ñajare, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja manire. \c 13 \s1 “Ĩavariquẽnato Dios” yirã, quẽnaro mani yiroti queti \p \v 1 To bajiri adi mʉare gotitʉsaja yʉ: Ado bajiro yiñaña mʉa, “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã. Cristo yarã ñari, gãmerã ĩamaitʉjabesa mʉa. \v 2 Gajeroana mʉa masimena Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa tʉ ĩna ejajama, quẽnaro ĩnare yirʉarãja mʉa. Mani ñicʉa quẽne, gajeroana ĩna masimena ĩna ejaboajaquẽne, quẽnaro ĩnare yirũgũmasiñujarã ĩna. To yirã ñari, cojojirema ángel mesare “Dios ĩ cõariarã ñarãma” yimasibetiboarine, quẽnaro yimasiñujarã ĩna. \p \v 3 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre tubibe ecorãre masiritibesa mʉa. Mani quẽne mani tubibe ecojama, “Quẽnabetoja” yitʉoĩarã ñari, ejarẽmoña. Gãjerãre quẽne, rojose ĩnare ĩna yijama, mʉa quẽne ĩna rãca rojose tãmʉorãre bajiro ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉa. \p \v 4 Gãmerã mʉa bojasere quẽnaro rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose tãmʉorʉarãma”, mʉare yirʉcʉmi Dios. \p \v 5 Jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩabesa mʉa. Mojoroaca cʉorã ñaboarine, “Jẽre ñacõaja”, yitʉoĩacõaña mʉa. Ado bajiro Dios ĩ yirejʉare tʉoĩaña: “Mʉre vaveobecʉne, mʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ”, yiyumi Dios, manire. \v 6 To bajiro ĩ yirere mani ajijama, “Socʉ me yiyumi” yimasicõari, Dios oca ti gotirore bajiro ado bajiro yimasiaja mani: \q1 “Dios ñaami rojose yʉ tãmʉoro, yʉre ejarẽmogʉ̃. To bajiro rojose yʉre yirãre güibeaja yʉ”, yaja mani. \p \v 7 Cristo ocare mʉare gotimasiosʉocana ĩna bajicatire masiritibesa mʉa. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Cristo” yitʉoĩarã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamenane, bajireacoacama ĩna. Ĩna bajicatore bajiro, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa mʉa quẽne. \p \v 8 Jesucristo ñagʉ̃mi tʉoĩavasoabecʉ, cojojire bajiro quẽnaro yirũgũgʉ̃. To bajiri mʉare gotimasiosʉocanare quẽnaro ĩnare ejarẽmor'i, manire quẽne to bajirone ejarẽmocõa ñarũgũrʉcʉmi. \v 9 Mʉare ĩna gotimasiosʉocatire bajiro me, ricati ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbeticõaña mʉa. Ado bajiro mʉare gotirũgũrãma ĩna: “‘Babetirʉarãja mʉa’ mani ñicʉa ñamasiriarã ĩna yimasirere mʉa ajirʉ̃cʉbʉojama, quẽnaja”, mʉare yirãma ĩna. To bajiro mʉare ĩna yigotise me, ado bajiro mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase: “Dios manire ĩamaicõari, manire ejarẽmorʉcʉmi” mʉa yitʉoĩarũgũsejʉa ñaja quẽnase. To bajiro mʉa tʉoĩajama, bʉtobʉsa ĩ bojarore bajiro yirã ñarũtuarʉarãja mʉa. \p \v 10 Cristo manire ĩ rijabosare sʉori Moisére Dios ĩ roticũmasirore bajiro me bajiaja. Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã, rojose ĩna yisere “Masirioato Dios” yirã, “Vaibʉcʉrã soemʉocõa ñaroti ñaja” yitʉoĩarã ĩna ñajare, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩabecʉmi Dios. Manijʉarema, vaibʉcʉ rii ĩna soemʉose ũnirene yigʉ, Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mani. \v 11 Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ma, vaibʉcʉ ĩna sĩar'i ri'i ẽoriabajare ãmisãjacʉmi, Dios ĩ ñarisõa vãme cʉti sõajʉ, “Rojose ĩna yisere masirioato Dios” yigʉ. Ĩ sãjatoye, vaibʉcʉ rujʉjʉarema ti maca sojʉajʉ ãmivacõari, soerocacõarãma ĩna, ĩre ĩaterã ñari. \v 12 To bajiro vaibʉcʉre ĩna ĩaterore bajiro bajiyumi Jesús quẽne. Jerusalén maca sojʉajʉ yucʉ́tẽrojʉ jajusĩa ecoyumi, rojose mani yisere manire yirẽtobosagʉ. To bajiro bajiyumi, “Rojose mana ñaama” manire Dios ĩ yiĩarotire yigʉ. \v 13 To bajiro Jesús ĩ bajibosare ñajare, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉrã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajirʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, mame Dios ĩ vasoarejʉare ajitirʉ̃nʉroti ñaja mʉare. \v 14 To bajiro bajirʉarãja mʉa, adigodoayere tʉoĩabeticõari, “Dios ĩ ñarimaca ñaja mani ñacõa ñarũgũroti maca” yitʉoĩarã ñari. “Adi macarʉcʉrojʉrema manoja mani ñacõa ñarũgũroti maca”, yimasirãja mʉa. \v 15 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉori, Diorãca mani ñacõa ñarũgũroti ti ñajare, vaibʉcʉrãre sĩacõari, ĩna soemʉose ũnirene yirã, “Quẽnamasucõaja mʉ” Diore yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. \v 16 To yicõari, “Quẽnaro gãmerã yiroti ñaja manire” yirere masiritibeticõaña mʉa. To yicõari, mʉa tʉana maioro ĩna bajisere masicõari, mʉa cʉose ĩnare ĩsiña. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ ĩavariquẽnase yirã, yirʉarãja mʉa. \p \v 17 Mʉare ũmato ñarãre quẽnaro cʉdiya mʉa. “‘¿No bajiro ĩnare ĩatirʉ̃nʉcati mʉa?’ manire yisẽniĩagʉ̃mi Dios” yimasirã ñari, tocãrãcarʉ̃mʉne, “Diorãca quẽnaro ñato ĩna” yirã, mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũrãma ĩna. To bajiri, quẽnaro ĩnare mʉa cʉdijama, to bajiro mʉa yisere, “Ado bajiro quẽnaro mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Diore ĩre yivariquẽnarʉarãma ĩna. \p \v 18 To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajirone yato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosaya. Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ. \v 19 To yicõari, yoaro mene quẽna mʉa tʉ yʉ varotire yirã, yʉre sẽnibosaya mʉa, Diore. \s1 “Quẽnaro mʉare yato Dios”, yire queti \p \v 20 “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ manire ejarẽmogʉ̃mi Dios. Ĩne ñagʉ̃mi, mani ʉjʉ Jesús manire ĩ rijabosaro bero, ĩre catior'i, ĩre catiocõari, “Ovejare ĩatirʉ̃nʉgʉ̃re bajiro, yʉ yarãre quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉrʉcʉja mʉ” ĩre yir'i. Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro yirʉcʉja yʉ” masare Dios ĩ yimasiriarore bajirone bajiyuja. To bajiro ĩ yise jedibetirʉaroja. \v 21 Ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Mʉ bojarore bajiro yato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉ, Diore. “‘Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro yaja mʉa’ yivariquẽnato” yigʉ, Diore mʉare sẽnibosaja yʉ. Quẽnarẽtogʉ̃ Cristo ĩ ñajare, “Quẽnamasucõaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉo tʉjabetiroti ñaja, manire. To bajirone bajicõa ñarũgũato. \p \v 22 Mojoroaca mʉare papera ucacõaja yʉ. To bajiri, “Bʉtobʉsa, ‘Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ Cristore ĩre yitʉoĩato ĩna” yigʉ, mʉare yʉ gotisere quẽnaro tire ajimasiña mʉa, yʉ mairã. \v 23 Mani maigʉ̃ Timoteore ĩna tubiber'ire jẽre ĩre bucõañujarã. To bajiri, yoaro mene ĩ ejajama, ĩ rãca mʉa tʉjʉ varʉcʉja yʉ. \p \v 24 Mʉare ũmato ñarimasa, to yicõari, mʉa rãcana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Quẽnato”. “Quẽnato”, mʉare yama Italia sitana quẽne. \p \v 25 Dios, mʉare ĩamaigʉ̃ ñari, quẽnaro mʉare yato ĩ. \p To cõro ñaja.