\id GAL - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h GÁLATAS \toc1 Carta de San Pablo a los GÁLATAS \toc2 Gálatas \toc3 Gá \mt2 Carta de San Pablo a los \mt1 GÁLATAS \c 1 \s1 Galacia sitanare Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1-2 ¿Ñaboati mʉa, Galacia sitana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pablo adi queti mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo, to yicõari, ĩ rijato bero ĩre catior'i, ĩ jacʉ, ĩna ñaama ti quetire yʉre gotiroticõarimasa. Masane, “Goticudiaya” yirã ĩna cõar'i me ñaja. Yʉ sĩgʉ̃ me adi papera mʉare cõaja yʉ. Yʉ rãcana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna. \v 3 Mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. \v 4 Rojose mani yisere, “Tire yitʉjato” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro manire rijabosayumi Cristo. \v 5 Dione ñaami “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. To bajirone ĩre yitʉjabetirʉarãja mani. \s1 “Ricati gãjerã ĩna gotimasiosere ajibesa”, Pablo ĩ yire queti \p \v 6 Cristo ĩ rijabosare sʉori, “Quẽnaro yʉ yisere ajitirʉ̃nʉcõari, yʉ yarã ñaña mʉa” Dios mʉare ĩ yirere cʉdicana ñaboarine, yoaro mene ĩ yere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerã ricati ĩna gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉñuja mʉa. Tire ajisʉtiriticõari, adi queti mʉare ucacõaja yʉ. \v 7 Cristo oca rĩne ñaja riojo gotimasiore. Gaje oca bʉtobʉsa quẽnase manoja. To bajiro ti bajiboajaquẽne, gãjerã sĩgʉ̃ri, “Cristo oca quẽnasere ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, mʉare gotimavisiorã yirũgũrãma. \v 8 Mʉa tʉjʉ yʉa ñajama, Cristo ocare riojo mʉare gotimasiocajʉ yʉa. To bajiri, sĩgʉ̃ Cristo ocare ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja. Yʉa quẽne ricati yʉa gotimasiojama, yʉare reacõaroti ñaroja. Õ vecagʉ quẽne, ángel ñaboarine, vadicõari, ricati ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre quẽne rocacõaroti ñaja. \v 9 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãca ñarã, yʉa goticatore bajirone quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, Cristo ocare yʉa goticati mʉa ajitirʉ̃nʉcati me, ricati mʉare ĩ gotimasiojama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocacõaroti ñaja. \p \v 10 To bajiro yʉ yijama, ¿masa yʉre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ yatique yʉ? “Rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩre ĩna ajivariquẽnarotire yigʉ, ĩnare quẽnaro gotiami Pablo”, yiboayuja mʉa. To bajiro yʉ gotijama, Dios ĩ bojarore bajiro me yigʉ, yigʉja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ to bajiro yicacʉ ñaboarine, yucʉrema to bajiro yibeaja yʉ. Dios ĩ ajivariquẽnarotijʉare yigʉ, mʉare gotiaja. \s1 Jesús, Pablore ĩ gotiroticõare queti \p \v 11 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Jesucristo oca yʉ gotimasiose, masa ĩna tʉoĩarujeore me ñaja. \v 12 Tire gãjerãne yʉre gotimasiobeticama. Jesucristo ĩ masune yʉre goticõari, tire yʉ ajimasirotire yʉre ʉjocami. \p \v 13 Yʉ bajicatire ajicana ñari, “Riojo gotiami Pablo”, yimasiaja mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉa jud'io masa yere bʉto ajirʉ̃cʉbʉocajʉ yʉ maji. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yirũgũboacajʉ yʉ, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjato” yigʉ. \v 14 Gãjerã yʉ cõro ñatʉsana yʉa jud'io masa yere ĩnare masirẽtocoacajʉ yʉ, yʉa ñicʉa ĩna rotimasirere ĩna rẽtobʉsaro yivariquẽnagʉ̃ ñari. \v 15 To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉ ruyuaroto rĩjorojʉ, “Ãni Pablo, bʉcʉacʉ, yʉ yʉ ñarʉcʉmi”, yitʉoĩañumi Dios. To yicõari, berojʉ, bʉto quẽnagʉ̃ ñari, yʉre ĩamaicõari, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojasere yigʉ ñarʉabeati mʉ?”, yʉre yicami. \v 16 “Ĩ macʉne ñaami Jesús” yʉ yimasirotire yigʉ, yicami Dios. To bajiro yʉre yicami, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre yʉ goticudirotire yigʉ. To ĩ yirone, “¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿‘Tire quẽnabʉsaro ajimasigʉ̃sa’ yigʉ, gãjerãre sẽniĩaroti ñati?”, yisẽniĩabeticajʉ yʉ. \v 17 To yicõari, yʉ rĩjoro Cristo ĩ cõariarãre quẽne sẽniĩagʉ̃, vabeticajʉ yʉ, Jerusalénjʉ. Ado bajirojʉa yicajʉ yʉ: Yoaro mene Arabia vãme cʉti sitajʉ masa ñabetojʉ vacajʉ yʉ. Berojʉ Damasco vãme cʉti macajʉ tudiejacajʉ yʉ quẽna. \p \v 18 To bajiri, “¿Yʉ yʉ, yʉ bojase yigʉ ñarʉabeati mʉ?” Dios yʉre ĩ yiro bero, idia cʉ̃ma bero, Pedrore ĩagʉ̃ vacajʉ yʉ yuja, Jerusalénjʉ. Tojʉ ejacõari, yoaro me ñacajʉ yʉ, ĩ rãca. Jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jẽnituaro ñarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉ. \v 19 Tojʉ ñagʉ̃, gãjerã Jesús ĩ cõariarãre ĩabeticajʉ yʉ. Pedrore, mani ʉjʉ bedi Santiagore quẽne, ĩna jʉarãrene ĩacajʉ yʉ. \v 20 Socʉ me yaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios. \p \v 21 Pedrore, Santiagore ĩnare yʉ ĩaro bero, Siria vãme cʉti sitajʉ, to yicõari, Cilicia vãme cʉti sitajʉ ñacudicajʉ yʉ. \v 22 Judea sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Pablo ñaami”, yʉre yiĩamasibesuma ĩna maji. \v 23 To bajiboarine, gajeroana ado bajiro yʉre ĩna ñagõre rĩne ajiyuma ĩna: “‘Jesucristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajitirʉ̃nʉ tʉjato’ yigʉ, bʉto rojose yʉare yiboacacʉne, adirʉ̃mʉrirema, ti quetirene masare gotimasiocudiami, ‘Ajitirʉ̃nʉato’ yigʉ” yʉre ĩna yire rĩne ajiyuma Judea sitana. \v 24 “‘Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña’ Dios ĩ yicõare ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi Pablo” yimasicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. \c 2 \s1 Jesús ĩ cõariarã Pablore ĩna ĩavariquẽnare queti \p \v 1 Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo cõro, gʉbo babari jẽnituari cʉ̃mari bero, Jerusalénjʉ vacajʉ yʉ quẽna, Bernabé rãca. To yicõari, Tito vãme cʉtigʉre ji vacajʉ yʉ. \v 2 Dios ĩ ejarẽmose rãca, “Tojʉ varoti ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, vacajʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃ri, “Ñamasurã ñaama” ĩna yirʉ̃cʉbʉorã rãca rĩne rẽjacõari, goticajʉ yʉ. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ”, ĩnare yigoticajʉ. “Riojo masu ĩnare gotimasiorũgũgʉ̃mi Pablo” ĩna yiajimasirotire yigʉ, to bajiro ĩnare yicajʉ. “Tire ĩna ajimasibetijama, yʉ gotimasiocana quẽne, quẽnaro Dios ĩ yisere ajimasibetirʉarãma ĩna quẽne” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajise goticajʉ yʉ. \v 3 Tire ajicõari, yʉ gotirore bajirone tʉoĩacama ĩna quẽne. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Dios yarã ñaja yʉa; to bajiri ĩre cʉdirona ñaja” yirã, jud'io masa circuncisión yiadire ti ñaboajaquẽne, yʉ rãcagʉ Titore ĩre yirotibeticama ĩna yuja. To bajiro ĩre yirotibeticama, Tito, jud'io masʉ me ñari, circuncisión yiyamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. \v 4 Gãjerãma, “¿No bajiro yati Cristore ajitirʉ̃nʉrã? ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdiati ĩna?” yiĩarã, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yʉare yitocõari, rẽjacama ĩna. “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama. To bajiro ĩna tʉoĩacatore bajiro yʉa yitʉoĩarotire bojaboacama. To bajiri yʉa rãca rẽjacõari, “Titore circuncisión yiya”, yiboacama ĩna. \v 5 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, cojo vãme yʉare ĩna goticatore bajiro ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro manire ĩ yise queti, mavisiare mano, riojo Pablore Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone gotimasiocõa ñarũgũato” yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. To yicõari, Galacia sitana, “Quẽnaro Dios manire ĩ yise queti mani ajicatore bajirone bajiyuja” mʉa yimasirotire yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ. \p \v 6 Gãjerãjʉa, “Ñamasurã ñaama” Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro riojo gotimasioami Pablo”, yicama ĩnama. “‘Rojose maja mʉare’ Dios manire ĩ yiĩavariquẽnase mʉ gotimasiorʉajama, gajeye gotimasiorẽmoroti ñaja”, yʉre yibeticama. “Ado bajiro bajiriarã ñari, ñamasurã ñaama ĩna” gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. “‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro masirã ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios quẽne”, yire maja. \v 7 Ado bajirojʉa yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã: “Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ quẽne. ‘Jud'io masa mere quẽne yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise queti gotimasiocudiato’ yigʉ, mʉre cõañumi Dios”, yʉre yicama ĩna. “‘Jud'io masare gotimasioato’ yigʉ, Pedrore Dios ĩ cõariarore bajiro mʉre quẽne cõañumi, ‘Jud'io masa mere gotimasioato’ yigʉ”, yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã. \v 8 To bajiro yʉ yijama, ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Dios ĩ masise Pedrore ʉjoyumi, “Yʉ bojarore bajiro jud'io masare gotimasioato” yigʉ. Pedrore ĩ ʉjoriarore bajiro yʉre quẽne ʉjoyumi Dios, “Jud'io masa mere gotimasioato” yigʉ. \p \v 9 To bajiri ti macana yʉa rãca rẽjacana, ñamasurã ñacama Santiago, Pedro, Juan quẽne. Yʉ gotisere ajicõari, “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, to bajiro Pablore gotimasio roticõañumi”, yimasicama ĩna. To bajiro yirã ñari, yʉre, yʉ rãcagʉ Bernabére quẽne, ado bajiro yʉare goticama ĩna: “Yʉare bajiro Dios ĩ bojasere yirã ñaja mʉa quẽne. Jud'io masare yʉa gotimasiosere Dios ĩ bojarore bajiro jud'io masa mere mʉa gotimasiosere bojaami”, yʉare yigoticama ĩna. \v 10 To yicõari, ado bajise rĩne yʉa yirotire goticama: “Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare gotimasiocudiroti ti ñaboajaquẽne, adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre ĩnare masiritibeticõari, gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja”, yʉre yicama. To ĩna yicatore bajirone masiritibeticõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yicajʉ yʉ. \s1 Pablo, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, Pedrore ĩ yire queti \p \v 11 Pedro, yʉa tʉoĩacatore bajirone gotiboarine, berojʉ Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, ejacõari, rojose yicami. To bajiri ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, ĩre yicajʉ yʉ. \v 12 Ado bajiro rojose yicami Pedro: Rĩjorojʉ Antioqu'iajʉ ejacõari, quẽnaro yicami maji. Jud'io masa me ñarã rãca baba cʉticõari, ĩna rãca bacami. To bajiro ĩ yiñarone, Jerusalén macana Santiago ĩ cõariarã ĩacudirã ejacama ĩna quẽne. “Jud'io masa me ñarã, Dios ĩ rotimasire cʉdimena, circuncisión yibetiriarã ĩna ñajare, ĩna rãca babetiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama ĩna. Ĩna ejasere ĩacõari, “ ‘Rojose yaja mʉ’ yʉre yiroma” yigʉ, güicami Pedro, ĩ quẽne jud'io masʉ ñari. To bajigʉne, babetirũtuacami, jud'io masa me ñarã rãca yuja. \v 13 Ti macana, gãjerã jud'io masa, jud'io masa me ñarã rãca Pedro ĩ babetire ĩacõari, ĩre bajirone babeticama ĩna quẽne, ĩna masune “Ĩna rãca mani bajama, quẽnacõaja” yitʉoĩarã ñaboarine. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Bernabé quẽne, ĩnare bajirone babeticami, jud'io masa me ñarãre bʉto ĩamaigʉ̃ ñaboarine. \v 14 To bajiri, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti ti gotirore bajiro tʉoĩamena ñari, to bajiro yama” yimasicõari, jediro masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ado bajiro ĩre yigoticajʉ yʉ: “Jud'io masʉ ñaboarine, tirʉ̃mʉjʉ Moisés ĩ rotimasirere ajibecʉ ñacoasuja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, quẽnaro tʉoĩañuja mʉ maji. To bajiboarine Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉogʉre bajiro yaja mʉ quẽna. To bajiro mʉ bajijama, jud'io masa me ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare rotigʉre bajiro bajiaja mʉ: ‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu, “Rojose maja mʉare” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã mʉa ñarʉajama, jud'io masa yere Moisés ĩ rotimasiriarore bajiro cʉdiroti ñaja mʉare quẽne’ ĩnare yirotigʉre bajiro bajiaja mʉ. To bajiro mʉ bajise quẽnabeaja”, Pedrore ĩre yigoticajʉ yʉ. \p To yicõari, ado bajiro ĩre goticajʉ yʉ quẽna: \p \v 15 Mani jʉarã jud'io masa ñaja mani. To bajiri gãjerã masa, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdimenare bajiro bajirã me ñañuja mani maji. \v 16 To bajiboarine, berojʉ, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdise sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoasuja mani. To bajiro yimasirã ñari, jud'io masa ñaboarine, mani ñicʉa yere, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mani, “ ‘Rojose maja’ manire yiĩavariquẽnato Dios” yirã. \p \v 17 To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉare ajimenare bajiro bajiaja mani. To bajiro bajirã mani ñajare, “Rojose yaja mʉa”, manire yiĩaama yʉa yarã, Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉorã. Ĩna tʉoĩarore bajiro mani tʉoĩajama, “Cristo sʉorine rojose yaja mani, Moisés ĩ rotimasire cʉdimena ñari”, yitʉoĩaboarãja. ¿Rojose manire yirotiatique Cristo? ¡Yibeami! To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisés ĩ rotimasirejʉare mani ajibetijama, rojose yibeaja mani”, yimasire ñaja. \v 18 Moisére Dios ĩ roticũmasire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjarere mani tudi ajitirʉ̃nʉjama, rojose yirã yirãja mani. \v 19 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajiro gotiaja: “Adire cʉdijeomena, rojose yirã ñarʉarãma”, yigotiaja ti. Tirʉ̃mʉjʉ tire yʉ yimasijeoboajaquẽne, “‘Rojose maja’ yʉre yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoacajʉ yʉ. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacoacajʉ yʉ. To bajicõari, Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ, “Ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato Dios” yigʉ. Tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. \v 20 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ yʉ bajicatore bajiro bajibeaja yʉ yuja. Cristo, yʉ rãcane ñaami. To bajiri, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yʉ yirotire yigʉ. Ĩne ñaami yʉre maigʉ̃, yʉre rijabosar'i. \v 21 Mani jacʉ quẽnagʉ̃ ñari, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro yʉre ĩ yisere tegʉre bajiro bajirʉabeaja. Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere mani ajisʉyase sʉorine rojose mani yise vajare yirẽtoecoriarã mani ñajama, Cristojʉa manire ĩ rijabosare, vaja maniboriaroja. \c 3 \s1 “Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, Esp'iritu Santo, mʉare ejayumi”, yire queti \p \v 1 Ajiya Galacia sitana. Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ricatijʉa ajitirʉ̃nʉrã ñari, tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. ¡No yirã gãjerã socasere gotirãre ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa tia! Tirʉ̃mʉjʉ mʉare gotimasiorã, “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩami Dios”, mʉare yicajʉ yʉa. \v 2 To bajiri cojo vãme mʉa masibʉjasere bojaja yʉ: ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire mʉa cʉdijare, Esp'iritu Santo, mʉare ejacõari, ĩ masisere mʉare ʉjocati? ¡To bajiro me bajicajʉ! Cristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajicõari, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, mʉare ejayumi Esp'iritu Santo. \v 3 ¿No yirã tʉoĩamasimena masu ñacõati mʉa? Tirʉ̃mʉjʉ Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorojʉne, “Dios ĩ bojarore bajiro yato ĩna” yigʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃, ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiboarine, mʉa rãcane ĩ ñaboajaquẽne, adirʉ̃mʉrirema, ¿“Dios ĩ rotimasire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãja mani”, yitʉoĩaboati mʉa? \v 4 Cojo vãme me quẽnaro mʉa bajirũgũboare, yucʉrema vaja manire bajiro bajiaja. To bajiro mʉa bajise yʉ tʉoĩajama, vaja manire bajiro bajise me ñaboayuja. Quẽnaro mʉa bajirũgũrere tʉoĩacõari, “Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉrãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. \v 5 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios. To yicõari, jairo ĩaĩañamanire mʉare yiĩoñumi. ¿No bajiro mʉa yicati ñajare, to bajise mʉare yiyujari? Moisére Dios ĩ roticũmasirere ti gotirore bajiro mʉa yise sʉori me, to bajiro yiyumi. Cristojʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjare, to bajiro yiyumi. \p \v 6 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja ti: “ ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yirere, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja ti’ ĩ yiajire ñajare, ‘Rojose maja’ ĩre yiĩañuju Dios”, yigotiaja. \v 7 Tire ajicõari, ado bajiro yimasiaja mani: “Abraham ñamasir'ire bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Ĩ jãnerabatia ñaja mʉa’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. \v 8 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yimasiaja mani: Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ macʉre Dios ĩ cõaroto rĩjorojʉ, “Jud'io masa me ñarã quẽne, Abraham, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉrore bajiro yʉ macʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose maja’ ĩnare yiĩarʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. Tire tʉoĩacõari, ado bajiro Abraham ñamasir'ire ĩre gotimasiñuju: “Mʉ sʉorine masa jedirore quẽnase ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. \v 9 To bajiri Abrahamre bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yami Dios. Ĩna rĩrene, “Rojose maja”, yiĩagʉ̃mi. \p \v 10 “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdijama, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi Dios” yitʉoĩaboarãre, “Rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩ rotimasirere cʉdijeomena ĩna ñajare. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Dios ĩ rotirere cʉdijeomenare, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja ti. To bajiri, tire cʉdijeorã ĩna manijare, “Tire ajitirʉ̃nʉrã jedirore, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. \v 11 Sĩgʉ̃ tire cʉdijeogʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose maja”, ĩre yiĩabetibogʉmi Dios, ricati ĩ gotimasire ti ñajare. Ado bajiro gotiaja ĩ gotimasire: “Manire ĩamaicõari, ‘Rojose maja’ manire yiĩaami Dios, yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsirã ñaama”, yigotiaja ti. \v 12 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajirojʉa gotiaja: “Ĩ roticũcati jedirojʉne ĩ cʉdijeocõajama, ĩ rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi”, yigotiaja. \p \v 13 Dios ĩ rotimasirere ajisʉyaboarine, rojose mani yise vajare, Cristo, rojose magʉ̃ ñaboarine rojose yir'ire bajiro manire rijabosayumi. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩami Dios”, yimasiaja mani: “Yucʉ́jʉ ĩna jaju sĩagʉ̃re, ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩaami Dios”, yigotiaja ti. \v 14 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro gotimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire: “Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro, gãjerã, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, ĩre yimasiñuju. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Esp'iritu Santore mʉare ejarẽmorocʉre cõarʉcʉja” Dios ĩ yicatore bajiro yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi. \s1 “Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, Dios ĩ yire queti \p \v 15 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃, “Ado bajiro yirãsa”, gãji rãca gãmerã yigʉmi. To yicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriaro cõrone papera jũrojʉ ucatujeocõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yicõare ñajare, gãjijʉa, “Ado bajirojʉa yiroti ñañuja” yigʉ, ĩ ucaria jũrojʉre ucarẽmomasibecʉmi. \v 16 Tire bajiro bajimasiñuju Abrahamre Dios ĩ goticũmasire quẽne. Ado bajiro ĩre goticũmasiñumi: “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, ĩre yigoticũmasiñumi Dios. “Mʉ jãnerabatia sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, yibesumi. “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine” ĩ yijama, “Cristo sʉorine” yire ũni ñamasiñuju ti. \v 17 “Tire quẽnaro ajimasiato” yigʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ. “Mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, Abraham ñamasir'ire yigoticũmasiñumi Dios. To yicõari, “Socʉ me yaja yʉ. Yʉ gotirore bajirone yirʉcʉja”, ĩre yigotirẽmomasiñumi. To ĩ yiro bero, cuatrocientos treinta cʉ̃mari bero, gajeye ĩ rotimasire Moisére cũmasiñumi, jud'io masa ĩna cʉdirotire yigʉ. “Tire quẽnaro ĩna cʉdijama, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, Moisére ĩre yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, “Tirʉ̃mʉjʉ Abrahamre yʉ goticatire vasoagʉ yaja yʉ” yigʉ me, yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, Abrahamre quẽnaro ĩ yirotire goticũcõari, “Socʉ me yaja yʉ”, ĩre yirẽmobetimasiborimi Dios. \v 18 Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, quẽnaro mani yirotire gotibecʉne, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja”, manire yigotiyumi Dios. To bajiri, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdirotire tʉoĩagʉ̃ me yiyumi”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yibetijama, “Socʉne manire yiyumi”, yimasiborãja mani. \p \v 19 “Abraham ĩ cʉdirotire gotibecʉne, ‘Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yijama, ¿no yigʉ berojʉ Moisére ĩre roticũmasiñujari Dios?”, yitʉoĩarãja mʉa, sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: “ ‘Cʉdijeomasibeaja; rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato masa” yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios. “To bajiro tʉoĩarũgũrʉarãma, Abraham jãnami sʉorine masare quẽnaro yʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro”, yitʉoĩamasiñumi Dios. Ĩ masune, ĩ rotimasirere Moisére gotibetimasiñuju. Ĩ tʉana ángel mesare Moisére gotirotimasiñuju. Ĩna gotisere ajicõari, jud'io masajʉare gotirẽtomasiñuju Moisés quẽna. \v 20 “Mʉ jãnami sʉorine masare quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yijama, ĩ tʉana ángel mesare gotirotibesuju. Ĩ masune Abrahamre gotimasiñuju. \s1 “‘Rojose yirã ñaja’ masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios”, yire queti \p \v 21 Abraham ñamasir'ire quẽnaro ĩ gotiro bero, ĩ rotimasirere cũgʉ̃, ¿“Abrahamre yʉ goticatijʉare masiritiya” yigʉ, yiyujari? To bajiro me yiyumi. Moisére Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro mani cʉdijeose sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yibogʉmi Dios. \v 22 To bajiboarine, Dios ĩ rotimasire masa ĩna cʉdise sʉorine, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yibeami Dios. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, tire masiaja mani: “Masa jediro rojose yisejarã ñari, ti rione ĩnare yirʉamacõrũgũaja”, yigotiaja. To bajiri, “Mʉ rotimasire cʉdibecʉ ñaja yʉ” Diore ĩre yigoticõari, “Jesucristo yʉre ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñaja yʉ” yitʉoĩarã rĩne ñaama Abrahamre Dios ĩ goticũmasiriarore bajiro quẽnaro ĩ yirã. \p \v 23 Tirʉ̃mʉjʉ, “Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yimasibeticajʉ mani maji. Dios ĩ rotimasire cʉdirũgũre ñañuja ti. To bajiri, “Rojose mani yise vaja rojose yibeticõato Dios” yirã, no bajiro yimasibesuja mani maji. \v 24 Gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩ macʉre ĩre codebosagʉre ado bajiro ĩre rotigʉmi: “‘Yʉ macʉ rojose yibeticõato’ yigʉ, ĩre quẽnaro coderʉcʉja mʉ”, ĩre yirotigʉmi. “Ĩ bʉcʉacoajama, yʉ yere cʉomasijeoacʉ ĩ ñajare, no yigʉ ĩre codebecʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. Ĩ macʉre codebosagʉre bajiro bajiyuja Dios ĩ rotimasire. “Rojose yibesa mʉa” manire yimasiore ñacoayuja ti, Cristo manire ĩ rijabosaro bero, “Ĩ sʉorine, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩarã ñaja” mani yitʉoĩaroto rĩjorojʉne. \v 25 To bajiri adirʉ̃mʉrirema Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, manire codegʉre bajiro me bajiaja ti, Dios ĩ rotimasire. \v 26 To bajiri mʉa jediro Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Yʉ rĩa ñaja” Dios yirã ñaja mʉa quẽne yuja. \v 27 Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. To bajiro mʉa yiecosere ĩacõari, Cristo quẽnaro ĩ yirũgũriarore bajirone mʉare quẽne “Quẽnaro yirã ñato” mʉare yiyumi Dios. \v 28 Mʉa jediro Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõro mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne ñaja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa, moabosarimasa me quẽne ñaja mʉa. Rõmia, ʉ̃mʉa quẽne ñaja mʉa. Jediro vʉsaro mʉa ñaboajaquẽne, Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõrone mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. \v 29 Cristo yarã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mʉa quẽne. To bajirã ñari, Abrahamre Dios ĩ gotimasiriarore bajirone quẽnaro ĩ yirona ñaja mʉa. \c 4 \p \v 1 Gotimasiore mʉare gotiaja yʉ quẽna: Sĩgʉ̃, ĩ macʉ ñasʉogʉ, ĩ jacʉ ye jediro cʉorocʉ ñaboarine, ĩ daquecõajama, ĩ jacʉre moabosarimasare bajiro bajiami. Ĩna rotijama, ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja ĩre. \v 2 Daquegʉ ĩ ñaro, ĩ jacʉre moabosarimasa ĩre coderãma. To yicõari, ĩ cʉorotire quẽne coderãma. “Yʉ macʉre yʉ cʉose jediro ĩre ĩsiaja yʉ yuja” ĩ jacʉ, ĩ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro, moabosarimasʉre bajiro me bajigʉmi yuja. Ĩre rotimasimenama. \v 3 Mani quẽne Cristore mani ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, to bajirone bajiboacajʉ mani maji. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, ĩna ajirʉ̃cʉbʉore ti rotirore bajirone rotiecocajʉ mani. \v 4 To bajiro mani bajiñaboajaquẽne, “To cõrone yʉ macʉre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ejayumi. To bajiri Dios macʉ ñaboarine, manire bajirone rõmio sʉorine ruyuayumi. Jud'io masʉ ruyuar'i ñari, Dios ĩ rotimasire rotiecoyumi. \v 5 Tirʉ̃mʉaye rotimasire ajitirʉ̃nʉboariarã, rojose mani yisere ĩ masiriose vaja, ĩ macʉ ĩ vaja yibosarotire yigʉ, ĩre cõañumi Dios. Ĩ rĩa mani ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. \v 6 To bajiri Dios rĩa mani ñajare, ĩ macʉ Jesucristo rãcagʉ, Esp'iritu Santore, manire cõañumi Dios. Manire quẽne ĩ ñajare, “Cacʉ”, ĩre yivariquẽnaja mani. \v 7 To bajiri, adirʉ̃mʉrirema, Dios Moisére ĩ roticũmasirere rotiecorã me ñaja, Dios rĩa ñari. To bajiri, “‘Yʉ rĩare quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ ĩ yiriarore bajirone manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \s1 “Jud'io masare bajiro bajibesa”, Pablo ĩ yire queti \p \v 8 Tirʉ̃mʉjʉma Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, Diore masibeticajʉ mʉa maji. Ĩre masimena ñari, “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉoboayuja mʉa maji. \v 9 Adirʉ̃mʉrirema Diore masirã ñaja mʉa quẽne. To bajiri, “Yʉ rĩa ñaama” mʉare yiĩarʉ, mʉare beseyumi Dios. Diore masirã ñaboarine, ¿no yirã Diore masimena ĩna rotirere mʉa rotiecoriarore bajiro Dios ĩ rotimasirere rotiecorã ñarʉati mʉa? To bajiro mʉa yirʉaboase vaja maja. \v 10 Jud'io masa me ñaboarine, jud'io masa ye Moisére Dios ĩ roticũmasire ti rotirore bajiro mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. “Adirʉ̃mʉ rʉ̃cʉbʉoriarʉ̃mʉ ñaja. Ado cõro ñamiagʉ ĩ tʉsatone, ado cõro juebʉcʉ ti tʉsatone, to yicõari, ado cõro cʉ̃ma ti tʉsatone, rʉ̃cʉbʉoroti ñaja” yicõari, mʉa cʉdirũgũrere ajibʉ yʉ. \v 11 Tire ajicõari, “¿Yʉ gotimasioboacati vaja mañujari?”, yitʉoĩa sʉtiritiaja yʉ. \p \v 12 Yʉ mairã, ado bajiro mʉa bajisere bojabeaja yʉ: Dios ĩ rotimasirere mʉa rotiecosere bojabeaja yʉ. Yʉjʉama, jud'io masʉ ñaboarine, “Tire yʉ cʉdijama, ‘Rojose maja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yibeaja yʉ. Yʉ yitʉoĩarore bajiro mʉa quẽne, mʉa tʉoĩajama, quẽnarʉaroja. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ yʉ ñaro, quẽnaro yʉre yicajʉ mʉa maji. \v 13 Tire masiritimenaja mʉa. Rijagʉ ñari, mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire mʉare gotimasiosʉocajʉ. \v 14 Rijagʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩatebeticajʉ mʉa. Ángel bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. To yicõari, Jesucristore bocaãmirãre bajiro quẽnaro yʉre bocaãmicajʉ mʉa. \v 15 Adirʉ̃mʉrirema, “Vaja magʉ̃ ñaami” yiĩarãre bajiro yʉre yaja mʉa yuja. To bajiri, “Yʉ gotimasiocatire ajicõari, bʉto ĩna variquẽnacatire masiriticoariarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉma, variquẽnacõari, bʉto yʉre ĩamaicana ñari, mʉa yimasijama, mʉa caje juacõari, yʉre ĩsiboriarãja mʉa, “Ĩamasiato” yirã. \v 16 Adirʉ̃mʉrirema yʉre ĩateaja mʉa. ¿No bajiro bajicõari, yʉre ĩateati? Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire quẽnaro riojo mʉare yʉ goticõa ñajare, ¿yʉre ĩateati mʉa? \p \v 17 Dios ĩ rotimasire gotimasiorã, mʉare baba cʉtirũgũrãma ĩna. To bajiboarine, mʉare quẽnaro yirʉarã me, to bajiro bajirãma. “Pablore ajitecõari, mani rĩrene ajitirʉ̃nʉato” yirã, to bajiro bajirãma. \v 18 Gãjerã manire mairã, bʉto manire ĩna tʉoĩajama, quẽnaja. To bajiboarine, manire yitorʉarã, socarãne manire ĩna maijama, quẽnabeaja. Gajeyerema, mani tʉjʉ gãjerã ĩna ñaro rĩne, ĩnare mairoti me ñaja manire. To bajiro mʉare yirũgũroti ñaboaja, yʉre. \v 19 Yʉ mairã, yʉ rĩare bajiro bajirã ñaja mʉa. Mʉare bʉto tʉoĩacõa ñaja yʉma. Rõmia ĩna macʉ cʉoroto rĩjoro, bʉto tʉoĩacõari, rojose ĩna tãmʉorore bajiro yʉ quẽne, mʉare tʉoĩacõari, rojose tãmʉoaja. To bajiro rĩne rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉcʉja yʉ. Gajeye tʉoĩavʉomenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩagʉ̃mi Dios” mʉa yitʉoĩarojʉ, rojose tãmʉo tʉjarʉcʉja. \v 20 Mʉa tʉjʉ bʉto ñarʉaboaja yʉ. Tojʉ yʉ ñajama, quẽnabʉsaro mʉare gotibogʉja yʉ. Sõjʉ ñari, mʉare tʉoĩarejaicõari, adi papera rãca quẽnaro mʉare gotimasibeaja yʉ. \s1 Sara, Agar ĩna bajire queti \p \v 21 Mʉa sĩgʉ̃ri, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirʉa tʉoĩaja mʉa. “Dios ĩ rotimasire” yʉa yijama, Moisés ĩ ucamasirere yirã yaja. To bajiri Moisés ĩ ucamasirere mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajimasiña mʉa. \v 22 Abraham ñamasir'i, jʉarã ʉ̃mʉa rĩa cʉtimasiñuju. Ĩ manajore moabosarimaso Agar vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju sĩgʉ̃. Gãjijʉa, ĩ manajo Sara vãme cʉtimasirio macʉ ñamasiñuju. \v 23 Sarare moabosarimasorene manajo cʉti, yi macʉ cʉtimasiñuju Abraham. Gãjijʉama, ĩ manajo cʉtisʉorio macʉ ñamasir'ima, “Macʉ cʉtirʉocomo” Abrahamre Dios ĩ yimasir'ire macʉ cʉtimasiñuju. \v 24 To bajiro ĩna bajimasirere ado bajiro gotiaja: Moabosarimaso, so rĩa cʉtijama, so ʉjʉre moabosarimasa ñarãma ĩna quẽne. To bajiro rĩne bajicoayuja ti. To bajiri, Sarare moabosarimaso, Agar vãme cʉtimasirio, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉjʉ Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiyumo so. To bajicõari, Dios ĩ rotimasire cʉdirã, ado bajiro so rĩare bajiro bajiama ĩna: Ĩna quẽne, moabosarimasare bajiro bajiama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeobetiboarine, “‘Manire ĩavariquẽnato Dios’ yirã, cʉdiroti ñaja” yirã ñari. \v 25 Gajeyerema, ado bajiro ti bajijare, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere bajiro bajiamo Agar”, yimasiaja mani: Cojojirema, “Agar” ĩna yijama, gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉre yirã yama masa. To bajicõari, Agar macʉ jãnerabatia, árabe masa ĩna ñarojʉ ñaroja tiʉ. To bajicõari, Jerusalén vãme cʉti macare bajiro bajiamo so, Agar. Moabosarimasa jacore bajiro bajiaja Jerusalén, ti macana, Dios ĩ rotimasire cʉdirã ĩna ñajare. \v 26 Õ vecajʉ quẽne, Dios ya maca “Jerusalén vãme cʉti maca ñaroja”, yicama. Tojʉma, moabosarimasa jacore bajiro me bajiaja. Sarare bajiro bajiaja, ti maca ñarona, so rĩare bajiro bajirã, “Dios ĩ rotimasire cʉdiroti me ñaja” yicõari, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare. \v 27 Diore gotirẽtobosarimasʉ Isa'ias vãme cʉtimasir'i ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, “Sarare bajiro bajiaja õ vecajʉ, Jerusalén maca”, yaja yʉ. Sarare gotigʉre bajiro ucamasiñuju: \q1 “Rĩa magõ, ajiya. Rĩa magõ ñaboarine, quẽnaro variquẽnaña. Macʉ cʉtigoago rojose tãmʉoĩabeco ñaboarine, ‘Jãjarã rĩa cʉtirʉocoja’ yimasigõ ñari, variquẽnaña mʉ. ‘Jãjarã rĩa cʉtiato’ yigʉ yirʉcʉja yʉ. Yʉ rãca ñagõ rẽtoro rĩa cʉtirʉocoja mʉ”, yiucamasiñuju Isa'ias.\f a \fr 4:27 \ft Is 54.1. Adirʉ̃mʉrirema, “Yʉ rãca ñagõ” ĩ yijama, adi macarʉcʉro Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju. “Rĩa magõ ñaboario” ĩ yijama, õ vecajʉ Jerusalén macare yigʉ yimasiñuju.\f* \p \v 28 Yʉ mairã, quẽnaro ajiya. “Macʉ cʉtirʉocoja mʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, macʉ cʉtimasiñuju Sara, Isaac vãme cʉtigʉre. Ĩ jãnamijʉa ñañumi Cristo, “Ĩ sʉorine quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Abrahamre Dios ĩ yigotimasir'i. To bajiri, manijʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mani yuja. Dios ĩ rotimasire cʉdirã, to bajiro me bajiaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yimasire ñajare, bajiaja mani. \v 29 Gajeyerema, ado bajiro manire gotiaja Moisés ĩ ucamasire, “Dios ĩ rotimasire” yʉa yise: “Ĩ manajore moabosarimaso macʉjʉa, Esp'iritu Santo sʉorine Sara so macʉ cʉtir'ire rojose yimasiñuju”, yigotiaja Moisés ĩ ucamasire. Adirʉ̃mʉri quẽne, to bajirone bajiaja manire quẽne. Cristo sʉori Abraham jãnerabatiare bajiro bajirãre, manire rojose yirũgũama Abraham jãnerabatia, Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdirã. \v 30 Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Moisés ĩ ucamasirere mani buejama, Dios ye mani cʉoroti gotisere ĩabʉjarãja mani. Ado bajiro gotiaja: “Mʉ manajore moabosarimasore, so macʉre quẽne ĩnare varoticõaña. So macʉ ñari, mʉ rijato berojʉ mʉ cʉosere cʉosʉyabetirʉcʉmi. Jediro Sara macʉ ye ñarʉaroja”, yigotiaja, Dios ocare Moisés ĩ ucamasire. To bajiro ti gotijare, “Moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñarãma ‘Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yimasiriarã”, yimasiaja mani. \v 31 To bajiri, yʉ mairã, “Ado bajise tʉoĩamasiato” yigʉ, Moisés ĩ ucamasire mʉare gotibʉ yʉ: “Dios ĩ rotimasire mani cʉdijeobetijama, manire ĩavariquẽnabetirʉcʉmi Dios” yitʉoĩa güirã me ñari, moabosarimaso rĩare bajiro bajirã me ñaja mani. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩavariquẽnarã ñaja” yirã ñari, Sara ñamasirio rĩare bajiro bajirã ñaja mani. \c 5 \s1 Rojose mano quẽnase rĩne yiñare queti \p \v 1 “Yʉ sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñari, Dios ĩ rotimasire cʉdirʉa tʉoĩabeticõato ĩna” yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, gajeye tʉoĩamenane, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yitʉoĩarũgũrʉarãja mʉa. Gãjerã ricati ĩna gotijama, ĩnare ajibetirũgũrʉarãja. \p \v 2 Quẽnaro ajiya mʉa. Ñamasuse mʉare gotigʉ yaja yʉ: “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa yirotijama, Cristo sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã me ñarʉarãja mʉa. \v 3 Quẽna mʉare tudigotiaja yʉ: Jud'io masa circuncisión yirotirãre bajiro mʉa quẽne, mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire cʉdijeoroti ñaboroja mʉare. To bajiboarine ñimʉjʉa cʉdijeogʉ manirʉcʉmi. \v 4 “Dios ĩ rotimasire quẽnaro yʉ cʉdijama, yʉre ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” mʉa yitʉoĩajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñacoarʉarãja mʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ñari, to bajiro bajirʉarãja mʉa. \v 5 Manijʉama, “Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios ĩ ĩaro rĩjoro mani ejaro, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi”, yitʉoĩa yuñaja mani. Esp'iritu Santo ejaecoriarã ñari, to bajirone yitʉoĩa yuñaja mani. \v 6 Cristo yarã ñari, circuncisión yiecojama, yiecobetijaquẽne, ñamasuse me ñaja. Ti sʉori me manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. “Manire rijabosayumi Cristo” mani yitʉoĩase, to yicõari gãjerã mani maise sʉorijʉa manire yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \v 7 Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti socabetire quẽnaro ajitirʉ̃nʉsʉoboacajʉ mʉa maji. ¿Ñimarã oca sʉori tire ajitirʉ̃nʉ tʉjati mʉa? \v 8 Dios me to bajiro mʉare bajirotiami. Dione ñaami “Yʉ macʉ Cristore ajitirʉ̃nʉña” yigʉ, mʉare beser'i. \v 9 Panre ũmato vauvase quetire masiritibesa mʉa. Panre ũmato vauvasere mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti, pan. Tire bajirone bajiaja socase mʉa tʉoĩase. Socase, ñamasuse me ti ñaboajaquẽne, mʉa tʉoĩacõa ñajama, ñajediro riojo me tʉoĩarã ñacoarʉarãja mʉa. \v 10 To bajiboarine, “Cristo yarã ñaama ĩna quẽne”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. To bajiri, “Ĩna quẽne yʉ gotirore bajiro yirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. “Riojo gotiami Pablo. ‘ “Rojose maja” manire yiĩato Dios’ yirã, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, gajeye yiroti me ñaja”, yitʉoĩarãja mʉa quẽne. Gãjerãjʉama, socase mʉare gotimasiorã, ñamasurã ĩna ñaboajaquẽne, to bajiro ĩna yise vaja, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \p \v 11 Ado bajiro yʉre socase ĩna gotisere tʉoĩaña, yʉ mairã: “Yʉa gotimasiosere gotimasioami Pablo quẽne. ‘Diorãca quẽnaro mʉa ñarʉajama, jud'io masare Dios ĩ rotiriarore bajiro circuncisión yirotiya’ yami Pablo quẽne”, yʉre yisocayuma. To bajiro masare yigotimasiobeaja yʉ. To bajiro yʉ yigotijama, yʉ gotimasiosere ajicõari, ¿rojose yʉre yitʉjaboriarãda ĩna, jud'io masa? Yʉma, circuncisión yirere gotibecʉne, ado bajirojʉa gotimasioaja: “Yucʉ́tẽrojʉ manire rijabosayumi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ”, yigotimasioaja. To bajiro yʉ gotimasiosere bʉto ajiteama jud'io masa. \v 12 To bajiro socase ocare gotirã, circuncisión yire rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩna vejerijoare quẽne ĩna yijetareacõajama, quẽnaboroja. \p \v 13 Mʉa, yʉ yarã, yʉ bederãre bajiro ñarã, “Quẽnaro ñarona, roticũmasirere rotiecobetirona ñato” yigʉ, Dios ĩ beseriarã ñaja mʉa. To bajiri, quẽnase rĩne yirũgũrona ñaja mʉa. To bajiro ĩ yiriarã ñaboarine, “Mani tʉoĩarore bajiro rojose mani yijama, quẽnaroja”, yitʉoĩabeticõaña. Gãjerãre ĩamaicõari, ĩna bojasere yirũgũrotijʉa ñaja. \v 14 To bajiro bajirũgũroti ñaja, Dios ĩ rotimasire ado bajiro ti gotijare: “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja. Tire mʉa yijama, Dios ĩ rotise ñaro cõrone cʉdirã yirãja. \v 15 To bajiboarine, gãmerã ĩatecõari, tud'irũgũrãja mʉa. To bajicõari, mʉa gãmerã oca quẽnobetijama, bʉtobʉsa gãmerã ĩaterũtuarʉarãja mʉa. To bajicõari, ñimʉjʉa Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manirʉcʉmi. \p \v 16 To bajiri, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisere mʉa cʉdijama, rojose mʉa yirʉa tʉoĩaboasere yibetirʉarãja. \v 17 Rojose mʉa yirʉa tʉoĩase, to yicõari, Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotise, cojoro cõro me ñaja. Quẽnasejʉa mʉa yisere Esp'iritu Santo ĩ bojaboajaquẽne, ĩ rotisere cʉdibeticõari, mʉa masu rojose mʉa yirʉasejʉare yirũgũrãja mʉa. \v 18 To bajiboarine Esp'iritu Santo mʉare ĩ rotisejʉare mʉa cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩ rotimasire rotiecomenaja mʉa. \p \v 19 Rojose ĩnare yirʉa tʉoĩasere yirũgũrã, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. Ĩna rujʉriaye rãca bojoneose yirã ñarãma. \v 20 “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna quẽnorãre rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. “Rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yirã ñarãma. Gãmerã ĩaterã ñarãma. “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã ñarãma. Guaro jũnisinidarã ñarãma. Ĩna bojarore bajiro rĩne yirã ñarãma. Gãjerã rãca ĩna ñajama, ĩna yise sʉorine sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabeticõari, quẽnaro ñamenama masa. Ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca ricati rujicõari, oca josarã ñaama. \v 21 Gajeyeũnire gãjerã yere ĩaʉorã ñarãma. Idire mecʉose idimecʉcõari, rojose yirã rãca vana ñarãma. Ti ũnire yirã ñarãma, rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere yirã. Tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ goticatore bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ quẽna: Gãjerã, to bajiro rojose yirũgũrã, õ vecajʉ Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona me ñarãma. \p \v 22 Esp'iritu Santo rãcanajʉama, ĩ masisere ĩ ʉjoriarã ñari, ado bajirojʉa bajirã ñaja mani: Gãjerãre mairã ñari, ĩna rãca variquẽnarã ñarũgũaja mani. Gãjerã manire rojose ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja mani. To yicõari, “Yirʉarãja” mani yirore bajirone yirũgũaja. \v 23 Gãjerãre rʉ̃cʉbʉorã ñari, mani bojabetire ĩna yirʉaboajaquẽne, “Yibesa”, ĩnare yibeaja mani. Rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yibetirũgũaja mani. To bajiro yirã mani ñajama, Dios ĩ rotimasire ti gotirore bajiro yirã yirãja mani. \v 24 Cristo yarã ñari, ado bajiro tʉoĩaja mani: “‘Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõato’ yigʉ, manire rijabosayumi Cristo. To bajiri, rojose yibetirʉarãja mani”, yitʉoĩaja mani. \v 25 Esp'iritu Santo sʉorine, mani rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñari, ĩ bojarore bajiro yirũgũroti ñaja manire. \p \v 26 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, yibetiroti ñaja manire. To bajiro mani yibetijare, manire ĩatemenama gãjerã. \c 6 \s1 Gãmerã ejarẽmore queti \p \v 1 Yʉ mairã, Esp'iritu Santo rãcana ñari, sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ rojose ĩ yijama, ĩre ejarẽmoña, “Rojose ĩ yise yitʉjato” yirã. Ĩre tud'imenane, ĩamaicõari, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare. To yicõari, quẽnaro tʉoĩama, “Ĩre bajiro rojose yirobe” yirã. \v 2 Rojose tãmʉorãre ĩamaicõari, ejarẽmoña. To bajiro mʉa yijama, Cristo ĩ rotiriarore bajiro yirã, yirãja mʉa. \p \v 3 Sĩgʉ̃, “Rojose yigʉ me ñaja” ĩ yitʉoĩajama, ĩ masune socagʉ yami. \v 4 Tocãrãcʉ, mʉa yisere tʉoĩacõari, “¿Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ yati yʉ?”, mʉa masune yisẽniĩarũgũña. Tire yitʉoĩacõari, “Yʉ yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” mʉa yijama, variquẽnarʉarãja mʉa. To bajiboarine, “Ĩna rẽtoro quẽnaro yibʉ yʉ” yicõĩabecʉne, to bajiro yirũgũroti ñaja. \v 5 Berojʉ tocãrãcʉ mani yisere, “Ado bajiro yigʉ ñari, to bajiro yicajʉ yʉ” Diore ĩre yigotiroti ti ñajare, to bajiro mani masune yisẽniĩarũgũroti ñaja. \p \v 6 Cristo ocare mʉare gotimasiorimasʉre, ĩ bojase masu ti manijama, ĩre ejarẽmoroti ñaja mʉare. \p \v 7 Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. “Rojose yʉ yijama, masibecʉmi Dios” mani yitʉoĩaboajaquẽne, disejʉa ĩ masibeti manijare, mani yisere masijeogʉ ñaami. Gotimasiore ocare mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ote ajere mani otejama, ti ajene judicõari, ti bʉcʉato, ti ricarene juarʉarãja. Gajeye mere juarʉarãja mani. \v 8 Tire bajirone bajiaja gãji rojose ĩ yirʉa tʉoĩarore bajiro yirũgũgʉ̃ma. To bajiro ĩ yicõa ñajama, õ vecajʉ rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre rocarʉcʉmi Dios. Esp'iritu Santo ĩ rotisere yirũgũgʉ̃rema, ĩ rãca quẽnaro masu ĩ ñarotire yirʉcʉmi. \v 9 To bajiri Dios ĩ bojarore bajiro quẽnasere yitʉjabetiroti ñaja manire. Tire mani yitʉjabetijama, “To cõrone quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, quẽnaro manire yirʉcʉmi. \v 10 To bajiri mani yimasiro cõro, masa jedirore quẽnaro yirũgũrʉarãja mani. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ĩna ñajare, bʉtobʉsa ĩnare ejarẽmorũgũrʉarãja mani. \s1 Pablo, Galacia sitanare ĩ gotitʉsare queti \p \v 11 Adi yʉ gotitʉsase, jacase vãme rãca yʉ masune ucaja yʉ. \v 12 Circuncisión yirotirã, gãjerã jud'io masa ĩnare ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirãma. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani ʉjʉ Cristo, yucʉ́tẽrojʉ manire ĩ rijabosare ñajare, ‘ “Rojose maja mʉare”, manire yiĩavariquẽnagʉ̃mi Dios’ mani yigotiboajaquẽne, jud'io masa yere quẽne mani gotimasioajama, manire rojose yimenama ĩna”, yitʉoĩarã ñaama. \v 13 Circuncisión yiriarã, Dios ĩ rotimasire cʉdijeomasimena ñaboarine, circuncisión mʉare yirotirãma ĩna. “Galacianare circuncisión yiroticajʉ yʉa” ĩna yarã jud'io masare yigotivariquẽnarʉarã, to bajiro mʉare yirotirãma. \v 14 To bajisere gotimasiobetirʉcʉja yʉjʉama. Yʉ gotimasiosema ado bajise ñaja: “Yucʉ́tẽrojʉ mani ʉjʉ Jesucristore jajusĩañuma masa. To bajiri, manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yami Dios”, yivariquẽnaja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema Cristore tʉoĩamena, “Ñamasuse ñaja ti” ĩna yitʉoĩaboase, ñamasuse me ñaja yʉrema. Cristore tʉoĩamena, “Ñamasugʉ̃ me ñarimi Jesús” ĩna yitʉoĩaboagʉ, ñamasugʉ̃ ñaami yʉrema. \v 15 Circuncisión mani yijama, mani yibetijaquẽne, ñamasuse me ñaja ti. Ñamasuse ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose mani yirũgũrere mani yirʉa tʉoĩabetirũgũse. \p \v 16 Mʉa jediro yʉ yirotisere ajitirʉ̃nʉrãre, ado bajiro mʉare sẽnibosaja yʉ, Diore: “Ĩnare ĩamaicõari, ‘Ñie rojose mano quẽnaro ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. \p \v 17 Rojose yʉre ñagõmacarãjʉare ado bajiro yaja yʉ: “Rojose yʉre mʉa yirose yitʉjaya yuja. Jesucristo oca yʉ gotimasiocudijare, rojose yʉre yirũgũcama masa. To bajiro ĩna yijare, jairo cãmi godo cʉtigʉ ñaja yʉ. Tire yʉ ĩojama, ‘Socʉ me yami Pablo. Jesucristo oca goticudirimasʉ ñaami’ yʉre yiĩarʉarãma masa. To bajigʉ yʉ ñajare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉoya mʉa yuja”, ĩnare yaja yʉ, rojose yʉre yirorãre. \p \v 18 Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Yʉ yarã ñaja mʉa quẽne”, yaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. \p To cõro ñaja.