\id EPH - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h EFESIOS \toc1 Carta de San Pablo a los Efesios \toc2 Efesios \toc3 Ef \mt2 Carta de San Pablo a los \mt1 EFESIOS \c 1 \s1 Efeso vãme cʉti macana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucare queti \p \v 1-2 ¿Ñati mʉa, Efeso vãme cʉti macana, Dios yarã? Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamenare mʉare ucacõaja yʉ. Mʉare quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi paperare mʉare cõagʉ̃. Dios ĩ bojajare, Jesucristo ĩ cõacacʉ ñaja yʉ. \p \v 3 “Rẽtoro masigʉ̃, quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. Jesucristore ĩre mani ajitirʉ̃nʉsʉorone, quẽnaro manire yiyumi Dios, ĩ rãca quẽnaro mani ñasere, to yicõari mani ñarotire quẽne. \v 4 Adi macarʉcʉrore ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Jesucristo yarã yʉ rĩa ñarona ñaama”, manire yitʉoĩamasiñumi Dios. Õ vecajʉ ĩ tʉjʉ mani ejaro, “Jesucristo yarã ĩna ñajare, ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ. Quẽnase rĩne yirã ñaama” manire yiĩarʉ, to bajiro yimasiñumi. \v 5 “Jesucristo ĩnare rijabosarocʉre cõarʉcʉja yʉ. Ti sʉorine yʉ rĩa ñarʉarãma ĩna”, yitʉoĩamasiñumi Dios, manire maigʉ̃ ñari. \v 6 Ĩ macʉ ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, quẽnaro manire yiyumi. Tire mani tʉoĩajama, “Quẽnaro masune yiyuja mʉ” ĩre mani yivariquẽnarotire yigʉ, to bajiro yimasiñumi Dios. \v 7-8 To bajiri, ĩ maigʉ̃ yarã mani ñajare, “Rojose ĩna yise vaja ĩnare rijabosaaya” yigʉ, Jesucristore ĩre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yiriaro bero, manire ĩ rijabosare ñajare, “Ñie rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, manire yiĩañumi Dios. To bajiro ĩ yirere mani ajimasise ĩ cõare ti ñajare, “Manire maimasucõaami Dios”, yimasiaja mani. \v 9 Tirʉ̃mʉjʉma, Dios ĩ cõarocʉ Cristo ĩ bajirocaroti sʉorine ĩnare quẽnaro Dios ĩ yirotire masibeticama masa maji. Adirodorema quẽnaro ĩ yisere, to yicõari quẽnaro ĩ yirotire mani masirotire manire cõañumi. \v 10 “To bajiro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, õ vecanare, to yicõari adi macarʉcʉroanare quẽne rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ rojose tãmʉoboronare ĩnare yirẽtobosajeocõari, “Ñajediro ʉjʉ ñaña mʉ”, Jesucristore ĩre yirʉcʉmi. \p \v 11-12 Yʉa jud'io masa, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉre tʉoĩayucana ñaja yʉa. To bajiri Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro ĩre ajitirʉ̃nʉcana ñaja yʉa. To bajicõari, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Quẽnaro ĩnare yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone Cristo yarã yʉa ñajare, quẽnaro yʉare yiyumi. To bajiro yʉare ĩ yire ti ñajare, quẽnaro Dios yʉare ĩ yirere, to yicõari, õ vecajʉ yʉare ĩ yirotire quẽne yʉa gotisere ajicõari, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñagʉ̃mi Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama gãjerã. \v 13 Mʉa jud'io masa mere quẽne, Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã, ĩ yarã mʉa ñajare, quẽnaro yiyumi Dios. To yicõari, Dios tʉjʉ mʉa ejaro Jesúre quẽnaro ĩ yirore bajiro mʉare quẽne quẽnaro yirʉcʉmi Dios. Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorone, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios, “Cõarʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro yigʉ. To bajiro ĩ yijare, “Dios yarã ñaja mani”, yitʉoĩamasiaja mʉa. \v 14 To bajiri, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãcana mani ñajare, “‘Quẽnaro yirʉcʉja’ ĩ yiriarore bajirone quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri, “Dios tʉjʉ mani ejaro, Jesucristore quẽnaro ĩ yirore bajiro, manire quẽne, quẽnaro ĩ yiroto rĩjoro, ‘Quẽnase rĩne yirã ñato ĩna’ yigʉ, manire ejarẽmojeocõarʉcʉmi”, yimasiaja mani. To bajiro manire Dios ĩ yisere ĩacõari, “Quẽnaro masu ĩnare yami Dios”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma adigodoana, to yicõari, õ vecana quẽne. \s1 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, Diore Pablo ĩ sẽnibosare queti \p \v 15 Mani ʉjʉ Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrũgũsere, to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamaicõari quẽnaro mʉa yisere quẽne ajicajʉ yʉ. \v 16 Tire ajigʉ ñari, tocãrãcajine Diore yʉ sẽnijama, “Quẽnaro yaja mʉ. Mʉ sʉorine to bajise yama ĩna”, ĩre yirũgũaja yʉ. \v 17 Ĩ ñaami mani ʉjʉ Jesucristore cõar'i, mani jacʉ, quẽnaro masu manire yirẽmogʉ̃. Ĩrene ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Ĩnare quẽnaro mʉ yisere ajimasicõari, mʉ bojarore bajiro bʉtobʉsa yato ĩna’ yigʉ, mʉ masisere ĩnare cõaña mʉ”, Diore mʉare yisẽnibosarũgũaja yʉ. \v 18 Adigodojʉ mʉare ĩ yarãre quẽnaro ĩ yisere mʉa ajimasijama, ĩ tʉjʉ quẽnaro mʉare ĩ yirotire ajimasirʉarãja. \v 19-20 To yicõari, “Dios manire ejarẽmogʉ̃re, ñiejʉa josase maja”, ĩre yimasirʉarãja. Cristo ĩ bajirocaboajaquẽne, ĩre catiocõari, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩ riojojacatʉare ĩre rojoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, “Masijeogʉ ñaami”, ĩre yimasiaja mani. \v 21-22 Cristore riojojacatʉa ĩre rojocõari, õ vecanare, adi macarʉcʉroanare, to yicõari rijariarãre quẽne, “Jediro ʉjʉ ñaña mʉ”, ĩre yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, rojose yirãre, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ rearoto rĩjoro, ĩnare ĩ rearo bero quẽne, rotimʉorʉ̃gõcõa ñarʉcʉmi. To bajiri, Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, ĩne ñaami mani ʉjʉ. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. \v 23 To bajiri, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñaja mani. Mani ñacudiro cõrone mani rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Cristo. To bajiri mani rãca ĩ ñajare, ñiejʉa rʉyabeaja manire. \c 2 \s1 “Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã ñaja mani”, yire queti \p \v 1 Mʉa jud'io masa me ñarã, ĩre masimena ñari, rojose yirã ñariarãja mʉa maji. To bajiri, catirã ñaboarine, Dios ĩ ĩajama, bajireariarãre bajiro bajirã ñariarãja mʉa. \v 2 Rojose mʉa yijama, vãtia ʉjʉre cʉdirã yiriarãja mʉa. Ĩ ñaami Dios ocare ajimenare rotigʉ. \v 3 Yʉa jud'io masa quẽne, Dios ĩ roticũmasirere masiboarine, ti yirore bajiro yirʉabesuja yʉa. To bajiri, rojosere yisejacõari, ti rione yʉare yirʉamacõrũgũcajʉ ti maji. To bajiro bajirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ rearona ñaboayuja yʉa quẽne. \v 4 To bajiro yiecorona mani ñaboajaquẽne, manire maimasucõagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yiyumi Dios. \v 5 Rojose yirã ñari, Dios ĩ ĩajama, rijariarãre bajiro bajirã mani ñaboajaquẽne, ĩ macʉ rãcana mani ñajare, ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios. Quẽnamasugʉ̃ ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire ĩ macʉre manire yirẽtobosarotiyumi Dios. \v 6 To bajiri, ĩ macʉre ĩ tudicatiorone, manire quẽne tudicatiogʉre bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yijama, “Õ vecajʉ ĩ ñarojʉ Jesucristo rãca rujirãre bajiro ñarʉarãma” yigʉ yiyumi. \v 7 To bajiro ĩ yijama, “Quẽnaro yiyumi Dios” ĩna yirũgũrotire yigʉ yiyumi. \v 8 Mʉa masune, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” mʉa yiro me, ĩ bojarore bajiro mʉare yigʉ yiyumi Dios. To bajiri, “Quẽnaro manire yibosayumi Dios” mʉa yitʉoĩajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosayumi. \v 9 Cristo ĩ yirẽtobosare ñajare, “Quẽnaro yirã ñari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja yʉa”, yiroti me ñaja. \v 10 “Jesucristo yarã ñarʉarãma”, manire yiyumi Dios. To bajiro manire yiyumi Dios, gãjerãre quẽnaro mani yirotire yigʉ. \s1 “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gãmerã ĩatebeaja mani”, yire \p \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ mani bajirere masiritibesa mʉa. Rĩamasaca mame ruyuarãcare circuncisión yirere mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yirotimasiñumi Dios. “Dios yarã ñaja yʉa. To bajiri ĩ rotisere cʉdiroti ñaja” yʉa yirotire yigʉ, to bajiro yʉare yiyumi. Mʉajʉama, Diore masirã me ñañuja mʉa maji. Ĩre masimena mʉa ñajare, “Circuncisión yiyamana ñaama ĩna” yirã, mʉare ĩaterũgũcajʉ yʉa. \v 12 Cristo ĩ bajirotire masimena, to yicõari Dios rĩa me ñañuja mʉa maji. Mani ñicʉa jud'io masarema, “Yʉ rotisere mʉa cʉdijama, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yigoticũmasiñumi Dios. Gajeyere quẽne, ĩna cʉdirotire tʉoĩabecʉne, “Yʉ rĩa mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ”, ĩnare yimasiñumi Dios. To bajiboarine, mʉajʉama, mʉa rijato berojʉ mʉa bajirotire masibesuja mʉa maji. \v 13 To bajiro bajiriarã ñaboarine, yucʉrema Jesucristo yarã ñari, ĩ rijabosare sʉorine Diore masirã ñaja mʉa yuja. \v 14-16 Yʉa jud'io masa Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, “Dios rĩa ñaja mani” yitʉoĩacõari, jud'io masa me ñarã rãca gãmerã ĩateyuja mani. Jesucristo manire ĩ rijabosare ti ñajare, “Dios ĩ roticũmasire mani cʉdijama, ĩ tʉjʉ ejarʉarãja mani” yʉa yitʉoĩaboare vaja maja. Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉorine, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, cojo masare bajiro Diorãca quẽnaro ñasʉoyuja mani. To bajiro mani ñarotire yigʉ, manire rijabosayumi Jesucristo. \p \v 17 To bajiri yʉa jud'io masa, Dios ĩ roticũmasire ajirʉ̃cʉbʉocana, to yicõari, ĩ yere masimena quẽne, Diorãca quẽnaro mani ñarotire gotigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. \v 18 Vadicõari, manire ĩ rijabosare sʉorine Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mani jacʉ Diore sẽnimasiaja mani. \v 19 Tocãrãcʉne Esp'iritu Santo ĩ ñajare, Diore masirã ñaja mʉa yuja. Dios rĩa ñaja mʉa quẽne. \v 20-22 Mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã, gʉ̃tavi Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri ti vijʉre ñagʉ̃re bajiro bajigʉ ñaami Esp'iritu Santo, mani jediro ĩ rãcana mani ñajare. Gʉ̃ta ñamasuricare bajiro bajigʉ ñaami Jesucristo, ĩ sʉorine Dios rĩa mani ñajare. Ĩ beroana ñaama Diore gotirẽtobosariarã, to yicõari yʉa Jesús ĩ bajirere goticudirimasa, yʉa gotisere ajicõari Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉore ñajare. Yʉa beroana ñaja mʉa. \c 3 \s1 Jud'io masa me ñarãre Pablo ĩ goticudire queti \p \v 1 To bajiri, jud'io masa me ñarãre, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocati sʉorine tubibe ecoaja yʉ. \v 2-4 Ti quetire masa ĩna masibeticatire, jud'io masa me ñarãre Jesucristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mojoroaca mʉare goticõaja yʉ. “Jud'io masa me ñarãre ĩnare goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre cõañumi Dios. Tire ajiriarãja mʉa. Tire yʉ ucasere ĩacõari, Cristo sʉorine mʉare quẽnaro ĩ yisere ajimasirʉarãja mʉa quẽne. \v 5 Tirʉ̃mʉjʉrema masa ĩna masibeticatire, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine gotimasioaja yʉa, Jesucristo ĩ bajirere goticudirã, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasa quẽne. \v 6 Ti quetire mʉare tudigotiaja yʉ: Jesucristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrãre “Yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajiro jud'io masare, jud'io masa me ñarãre quẽne, quẽnaro yami Dios. To yicõari, õ vecajʉre quẽne quẽnaro yirʉcʉmi. To bajiri ĩ yarã ñacõari, cojo masare bajiro ñaja mani ĩre ajitirʉ̃nʉrã. \p \v 7 Rojose yigʉ yʉ ñaboajaquẽne, “Tire goticudiato” yigʉ, yʉ masirotire yʉre ʉjoyumi Dios. \v 8-9 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ĩ mairore bajiro yiecorocʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, ñajedirore rujeor'i ñari, jud'io masa me ñarãre yʉre gotiroticõañumi Dios. “Masa ĩna masibeticatire Cristore ajitirʉ̃nʉronare quẽnaro ĩnare yʉ yirotire goticudirʉcʉja mʉ”, yʉre yicõañumi. To bajiro yʉre ĩ yire ti ñaboajaquẽne, quẽnaro manire ĩ yirotire masijeoyamaja. \v 10 To bajiri, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro Dios manire ĩ yisere ĩacõari, “Tʉoĩajeogʉ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉoama ángel mesa, to yicõari gãjerã ĩre rotibosarã quẽne. \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. To bajiro ĩ yitʉoĩamasiriarore bajirone mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro manire yami Dios. \v 12 “Jesucristo yarã mani ñajare, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ĩre güimenane sẽnirũgũaja mani. \v 13 To bajiri, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere jud'io masa mere mʉare yʉ gotimasiocudicati sʉorine tubiberiavijʉ rojose yʉ tãmʉosere ajicõari, sʉtiritibesa mʉa. Ado bajirojʉa tʉoĩaña: “Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉa. To bajiri Dios yarã ñaja yʉa”, yitʉoĩa variquẽnaña mʉa. \s1 Jesucristo manire ĩ maise queti \p \v 14 To bajiri, jud'io masare, to yicõari gãjerãre quẽne, mani jacʉ quẽnaro manire ĩ yisere yʉ tʉoĩajama, gʉsomuniari tuetucõari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ. \v 15 Ĩne ñaami, adi macarʉcʉroana, õ vecana quẽne, mani ñaro cõro jacʉ, manire rujeor'i. \v 16 Ĩre, ado bajiro mʉare sẽnibosarũgũaja yʉ: “Quẽnaro yigʉ ñari, Esp'iritu Santo sʉorine ĩnare ejarẽmoña mʉ, bʉtobʉsa mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ. \v 17 ‘“Mani rãca ñagʉ̃mi Cristo manire ejarẽmogʉ̃” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũato ĩna’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña. To bajiro ĩna yicõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro gãjerãre quẽne ejarẽmorũgũrʉarãma”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. \v 18 To bajiro mʉa yijama, Cristo mʉare ĩ maisere bajiro gãjerãre maijeomena ñaboarine, Cristo mʉare ĩ maisere quẽnarobʉsa masirʉarãja mʉa. \v 19 Masare ĩ maise jediro masijeobetirona ñaboarine, quẽnarobʉsa mʉa masirotire bojaja yʉ. To bajiro mʉa bajijama, Dios ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa. \p \v 20 Ĩ rĩa mani ñajare, ĩ masise rãca quẽnaro manire yirẽmorũgũami Dios, ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã mani ñarotire yigʉ. To bajiro manire ĩ yijare, tire tʉoĩacõari, “Ĩre mani sẽniro rẽtoro manire yirẽmomasiami”, yimasiaja mani. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnase ĩre yirʉ̃cʉbʉoto mani. \v 21 To bajiri, ĩ rĩa, Jesucristo yarã ñari, Diore quẽnase rĩne ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũto mani. \c 4 \s1 “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Jesucristo ocare yʉ gotise sʉorine tubibe ecogʉ, ado bajise mʉare gotimasioaja yʉ: “‘Quẽnase rĩne yirã ñato’ yigʉ, manire beseyumi”, yitʉoĩaja mʉa. To bajiri, “Ĩ bojarore bajiro yirã ñaña mʉa”, mʉare yaja yʉ. \v 2 “Ñamasurã ñaja yʉa”, yitʉoĩabesa mʉa. Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirã ñaña. Gãjerã gõjanabioro ĩna yiboajaquẽne, ĩnare tud'ibesa. To yicõari, rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare maicõa ñaña. \v 3 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore sẽnirũgũña mʉa, “Cojo masare bajiro quẽnaro ñato mani” yirã. \v 4 Mʉa jediro, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaja, Esp'iritu Santo rãcana ñari. To bajicõari, “Yirʉcʉja” Dios ĩ yiriarore bajiro quẽnaro mʉare ĩ yirotire tʉoĩayurã ñaja mʉa jediro. \v 5 Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ, Jesucristo. Ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, “Cristo yarã ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautiza ecoriarã ñaja mʉa jediro. \v 6 To bajicõari, mani jacʉ, Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoaja mani. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami mani jedirore rotigʉ. Mani rãca ñacõari, manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ. \p \v 7 Sĩgʉ̃re bajiro mani tʉoĩaboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi Cristo. \v 8 Tire bajirone yaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Ĩre ĩaterãre, ‘To cõrone rojosere yitʉjaya’ ĩnare yiroticõari, Dios ĩ ñarojʉ ĩnare tudijuamʉjarʉcʉmi mani ʉjʉ, ‘Ʉjʉ masu ñaja yʉ’ yiĩogʉ̃. To yigajanocõari, adigodoana masare quẽnase rĩne ĩna yimasirotire yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi”, yiucamasire ñaja. \p \v 9 ¿No yire ũnire “Tudimʉjarʉcʉmi”, yati? Maji, adi macarʉcʉrojʉre rujiayumi, ĩ tudimʉjaroto rĩjoro yirʉaro yaja. Jẽre rujiadicõari, bajirocacoasumi. To bajiri, “Bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'i ñaami”, ĩre yimasire ñaja. \v 10 Adi macarʉcʉrojʉre, to yicõari bajireariarã ĩna ñarojʉre quẽne rotigʉ var'ine ñaami, quẽna õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉre quẽne mʉjar'i. To bajir'i ñari, dise rʉyabeto rotimasigʉ̃ ñaami. \v 11 Ĩne ñaami ricatiri rĩne mani yimasirotire manire ʉjor'i. To bajiro ĩ yire ñajare, Cristo ĩ gotiroticõariarã ñaja yʉa. Gãjerãma, Diore gotirẽtobosarimasa ñaama. “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiorimasa ñaama. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios ocare masa ĩna ucamasirere ĩnare gotimasiorimasa ñaama. \v 12 To bajiro ricatiri rĩne mani yimasirotire ʉjoyumi Cristo, ĩ bojarore bajiro mani yirotire yigʉ. To bajiro mani yijama, gãmerã ejarẽmorã ñari, bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãja mani. \v 13 Mani gãmerã ejarẽmocõa ñajama, sĩgʉ̃re bajiro Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mani. \v 14 To bajicõari, rĩamasare bajiro tʉoĩarã me ñarʉarãja mani. Rĩamasa, socasere ajicõari, “Socarã yama”, yimasibeama ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, josari mene ĩnare yitorãma gãjerã. To bajiri manire yitorãre ajimasirʉarãja mani. \v 15 Manijʉama, gãmerã ĩamaicõari, socamenane quẽnaro gotirũgũrʉarãja. To bajiro mani yicõa ñajama, mani ʉjʉ Cristo ĩ bojase rĩne yirã ñarʉarãja mani. \v 16 Cristo ñaami mani ʉjʉ. Dios ĩ bojarore bajiro manire ejarẽmorũgũami, bʉtobʉsa gãmerã ejarẽmocõari, ĩ bojarore bajiro yirã mani ñarotire yigʉ. Ĩ bojarore bajiro gãmerã ĩamaicõari mani ejarẽmocõa ñajama, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasere yirũtuarʉarãja mani. \s1 Cristo ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnasejʉare yire queti \p \v 17 Mani ʉjʉ Jesucristo yʉre ĩ gotirotijare, ado bajise mʉare yaja yʉ: Dios ocare ajimena, rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibesa mʉa. Dios ĩ ĩajama, vaja manire tʉoĩarã yirũgũama. \v 18 Dios ocare ajiterã ñari, ñamasusere ajimasibeama ĩna. To bajicõari, ĩ catisere cʉorã me ñaama ĩna. \v 19 “Bojoneose yirã yaja yʉa” yimasibeticõari, ti rione yisejariarã ñaama. To bajiri rojose rĩne yirũgũama. \v 20-21 “To bajiro rojose ĩna yirũgũrore bajiro yibetiroti ñaja”, yimasirã ñarãja mʉa. Jesucristo ĩ bajirere ajiriarã ñari, “Quẽnaro mani yirũgũsere bojaami Dios”, yimasiaja. \v 22 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, rojose yirũgũñuja mʉa maji. To bajiro mʉa yirũgũriarore bajiro yibesa mʉa. \v 23 To yicõari, rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibeticõari, Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca quẽnasejʉare yirʉa tʉoĩarũgũña mʉa. \v 24 To bajicõari, Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña mʉa. \p \v 25 Dios ocare ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa socasere quẽne to cõrone yitʉjaya. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaja mani. To bajiri, riojo gãmerã gotirũgũña mʉa.\f a \fr 4:25 \ft Ro 12.5.\f* \p \v 26 Gãjire mʉa jũnisinijama, rojose ĩre yibesa mʉa. Yoaro ĩre jũnisinimenane, gãmerã oca quẽnocõari, mʉa jũnisinisere tire masiritiya. \v 27 Yoaro mʉa jũnisinijama, vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yirã yirãja mʉa. \p \v 28 Juarudirũgũr'ima, to cõrone juarudi tʉjaya. Juarudimenane, moa, vaja tacõari gãjerã maioro bajirãre ĩnare ĩsiña. \p \v 29 Gãjerãre rujajine oca rojose ñagõbesa mʉa. Quẽnasejʉare oca cʉtiya, mʉare ajirã, “Bʉtobʉsa quẽnase yirã ñato ĩna” yirã. To bajiro mʉa yijama, ĩnare ejarẽmorã yirʉarãja mʉa. \v 30 Rojose mʉa yijama, rojose mʉa yisere ĩacõari bʉto sʉtiritigʉmi Esp'iritu Santo. Ĩne ñaami Dios manire ĩ cõar'i. “Ĩ sʉorine, Jesucristo yarã ñaja mani”, yimasiaja. Ĩre cõa ecorã ñari, rojose yimenane ñacõaña mʉa, Jesucristo “Ĩnare yirẽtobosarʉcʉja” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejarotire yurã. \p \v 31 Gãjire rojose mʉa yirʉa tʉoĩasere yibesa. Gãjerãre ĩatebesa. Jũnisinicõari, avasãtud'ibesa. Gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, jũnisinibesa. To yicõari, rojose mʉare yirãre gãmebesa. Ñajediro rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa. \v 32 Ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩnare yiroti ñaja mʉare. Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yirere masirioyumi Dios. To bajiro manire ĩ yire ñajare, ĩ yiriarore bajiro yirã, mʉa quẽne, gãjerã rojose mʉare ĩna yisere masirioya. \c 5 \s1 “Dios rĩa ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja mʉare quẽne. \v 2 Jesucristo mʉare ĩ mairore bajiro, gãjerãre ĩnare maiña mʉa quẽne. Mʉare maigʉ̃ ñari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosagʉ, mʉare rijabosayumi Jesucristo. To bajiro manire ĩ yirẽtobosare ñajare, bʉto variquẽnañumi Dios. \p \v 3 Dios yarã ñaja mani yuja. To bajiri, manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa mʉa. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, gajeye quẽna bojarẽmobesa. Ti ũnire mʉa yibetijama, nijʉane “To bajiro yiyuma” yirã manama. \v 4 Quẽnaro tʉoĩamenane, oca ajiquẽnañamani ñagõbesa mʉa. To yicõari, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉticõari, ajato” yirã, ĩna gotise ũnire yibesa mʉama. Dios yarã ñari, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja mʉare. Ado bajirojʉa ñaña mʉa: Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽna ñaña mʉa. \v 5 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, to bajise yibesa mʉare yaja yʉ: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri Diore ĩna mairo rẽtoro gajeyeũnire mairã ñarãma. To bajiro ĩna yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãma. To bajiri, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. \v 6 “To bajiro mani yijama, quẽnacõaja” mʉare yitorãre ĩnare ajibesa mʉa. To bajiro yirãrema bʉto ĩateami Dios. To bajiro yirãre bʉto ĩatecõari, “Rojose tãmʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. \v 7 To bajiri to bajiro yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa, “Mani quẽne ĩna yirore bajiro Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã. \p \v 8 Diore masimena ñari, ĩ bojasere mʉa yirotire masirã me ñañuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo yarã ñari, Dios ĩ bojasere mʉa yirotire masicõari, tire yirũgũroti ñaja mʉare. \v 9 (Ĩ bojasere yirãma, quẽnase rĩne yirã ñaama. To yicõari, gãjerãre socasere yitorã me ñaama.) \v 10 “Mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi” yimasirʉarã, ĩ bojasere yirũgũña mʉa. \v 11 To yicõari, Diore masimena ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõari yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa. Dios ocajʉare ĩnare gotimasioña, “‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yirã. \v 12 Masa ĩna ĩabetojʉ bʉto rojose ĩna yirũgũsere mani ñagõjama, bojoneose ñaja. To bajiri, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja. \v 13 Dios ocajʉare ĩnare mʉa gotimasiojama, tire ajicõari, “Rojose yirã yiyuja yʉa” yimasicõari, rojose ĩna yirere yitʉjarʉarãma. \v 14 To bajiri ado bajise yire ñaja: \q1 “Rojose yirã ñaboarine, ‘Rojose yirã yaja mani’ yimasibeaja mʉa. Bajireariarãre bajiro bajirã ñaja mʉa, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yimasibeticõari. To bajiro bajirã ñari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa”, yigotire ñaja. \p \v 15 To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa. Diore masimena ĩna yirore bajiro yibesa. \v 16 Adirʉ̃mʉrire bʉto rojose yirũgũama masa. To bajiro ĩna yiñaro ũnone, mʉajʉama, tocãrãcajine Diore sẽnicõari, quẽnaro yirũgũña. \v 17 Tʉoĩamasimenare bajiro bajibesa mʉa. “Dios ĩ bojasere yimasiaja yʉa” mʉa yimasirotire tʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña mʉa. \v 18 Idire mecʉose idimecʉbesa. Mʉa idimecʉjama, mʉa masune rojose yirã yirãja. Tire idimecʉmenane, Esp'iritu Santo ĩ masisejʉare ĩre sẽnirũgũña, ĩ bojasere yirʉarã. \v 19 Mʉa rẽjajama, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore mʉa tʉoĩabasare quẽne, gãmerã gotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Diore tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũña, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. \v 20 To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore ĩre yirũgũña, ĩ sʉorine mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare. \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ado bajiro mani ñajama, quẽnaja”, yire queti \p \v 21 To yicõari, Cristore ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉa masu quẽne gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoya. \p \v 22 Rõmia, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajirʉ̃cʉbʉorore bajiro mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. \v 23 Mʉa manajʉne ñaami mʉare ũmato ñagʉ̃. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩne ñaami manire ũmato ñagʉ̃, to yicõari, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosar'i. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijare, ĩre moabosarã ñari, ĩ rujʉre bajiro bajirã ñaja mani. \v 24 To bajiri Cristore mʉa ajirʉ̃cʉbʉorũgũrore bajiro mʉa manajʉare quẽne ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. \p \v 25-26 Ʉ̃mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ: Cristo manire ĩ mairore bajiro mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Manire maigʉ̃ ñari, manire rijabosayumi Cristo. “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bautiza ecorãre, rojose ĩna yisere masiriocõari, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja yʉ” yigʉ, rijabosayumi Cristo. \v 27 Ĩ tʉjʉ ejarã, rojose mana mani ejarotire yigʉ, manire rijabosayumi. \v 28 To bajiri, manire Cristo ĩ mairore bajirone, mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñaja mʉa, Dios ĩ ĩajama. To bajiri, ĩ manajore maigʉ̃ma, ĩ masu rujʉre ĩ mairore bajirone maigʉ̃mi, sore. \v 29-30 Ñimʉjʉane ĩ masu rujʉre ĩategʉ magʉ̃mi. Mani rujʉre maicõari, bare ba, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉaja mani. To bajirone manire ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Cristo, ĩ rujʉre bajiro bajirã mani ñajare. \v 31 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Ĩna manajoa cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yimasire ñaja: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeomasire ti ñajare, ĩ manajo cʉtijama, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadirʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. \v 32 Tire buecõari, ñamasusere masa ĩna masibeticatire mʉare gotimasioaja yʉ: Cristo rãca mani ñasere quẽne gotiaja ti. “Cristo yarã ñari, jãjarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yire ũni ñaja. \v 33 To bajiro yirʉaro ti yiboajaquẽne, manajoa cʉtirere quẽne gotimasioaja ti. Mʉa masu rujʉrire mʉa mairore bajirone mʉa manajoare ĩnare maiña. Mʉa, rõmia quẽne, mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. \c 6 \p \v 1 Rĩamasare gotigʉ yaja yʉ: Mʉa jacʉare quẽnaro ĩnare ajiya. Cristo mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere bojaami. \v 2 “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yire rãcaye Dios ĩ roticũmasire ado bajiro yaja: “Mʉ jacʉ, mʉ jacore quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. \v 3 To bajiro mʉa yijama, variquẽnaro yoaro adigodojʉre catiñarʉarãja mʉa”, yiyuja ti. \p \v 4 Rĩamasa jacʉare, ado bajise mʉare gotiaja yʉ: Mʉa rĩare ĩnare yijũnisiniomenane, Dios ĩ bojarore bajiro yirã, quẽnaro ĩnare gotimasiobʉcʉoya. \p \v 5 Moabosarimasare quẽne gotiaja yʉ: Mʉa ʉjarãre rʉ̃cʉbʉocõari, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare cʉdiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Cristorene cʉdirã yaja mʉa. \v 6 “Manire moare rotirã ĩna ĩaro rĩne quẽnaro moarʉarãja, ‘Yʉare ĩavariquẽnato ĩna’ yirã”, yitʉoĩabeticõaña mʉa. Ĩna ĩaro mʉa moarore bajirone, ĩna ĩabetijaquẽne moacõaroti ñaja. “Cristore moabosarãre bajirone moarã yaja mani” yirã, quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. \v 7 To bajiri, “Cristo ĩ bojasere yirã yaja mani” yirã, variquẽnase rãca quẽnaro ĩnare moabosaya mʉa. \v 8 Moabosarimasa mʉa ñajama, ñabetijaquẽne, quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. \p \v 9 Moare rotirãjʉare quẽne gotiaja yʉ: Ado yʉ gotise ũni, mʉa moarimasa Cristore ĩna tʉoĩarore bajirone mʉa quẽne tʉoĩarona ñaja. Mʉare moabosarimasare, “Rojose mʉare yirʉarãja, mʉa moabosabetijama” yimenane, quẽnaro ĩnare yiya. Sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ ñamasugʉ̃, mʉare moabosarimasare, to yicõari mʉare quẽne rotigʉ. “Ĩna ñaama ñamasurã” yigʉ me ñaami. Quẽnaro mʉa moarejʉare ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi mani ʉjʉ. Tire masiritibesa mʉa. \s1 “Vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yibeticõato ĩna” yigʉ Dios manire ĩ yirẽmose queti \p \v 10 Ñajedirore, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mani ʉjʉ Dios, jediro masijeogʉ ñaami. To bajigʉ ĩ ñajare, “‘Vãtia ĩna bojasere cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩacõa ñarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, vãtiare cʉdibeticõari, bʉtobʉsa Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarũtuarʉarãja mʉa. \v 11 Surara, sĩagʉacʉ, ĩ rujʉre “Sareejoroma” yigʉ, cõme sudiro sãñatoogʉmi. To bajiri mʉa quẽne, Dios ĩ masisere ʉjoecoriarã ñari, vãtia ʉjʉ mʉare “Yitoromi” yirã, tire tʉoĩatʉjabesa. To bajiro mʉa bajijama, no bajirojʉane mʉare yitobecʉmi vãtia ʉjʉ. \v 12 Manire bajiro bajirãrene quẽarã me yaja. Rojose manire yirotiajerã, ruyumena vãtia rãcajʉa gãmerã quẽarã yaja. “Ĩnare cʉdibetiroti ñaja”, yimasiña mʉa. Bʉto masirã ñaama vãtia. Ñimʉjʉane vãtiare cʉdibecʉ magʉ̃mi, Dios ĩ yirẽmobetijama. \v 13 To bajiri, Dios mʉare ĩ ʉjose jedirore tʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa tʉoĩajama, vãtiare cʉdibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yicõa ñarʉarãja. \p \v 14 To bajiri, Dios ĩ yirẽmose rãca ado bajiro yirã ñaña mʉa: Dios ocare masa ĩna ucamasirere tʉoĩatʉjabesa mʉa. Tire quẽnaro mʉa masijama, mʉare yitomasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ. To yicõari, quẽnaro yirũgũña. \v 15 “‘Jesucristo ĩ rijabosare ti ñajare, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ’ manire yiĩavariquẽnaami Dios” yire quetire masiritibesa mʉa, gãjerãre gotimasiorʉarã. \v 16 To yicõari, “‘Vãtiare cʉdibeticõato ĩna’ yigʉ, manire yirẽmorʉcʉmi Dios”, ĩre yitʉoĩarũgũña mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yirʉaboasere yimena ñarʉarãja mʉa. \v 17 “Vãtiare reajeocõari, ĩ tʉjʉ quẽnaro mani ñarũgũrotire yigʉ, ĩ macʉre manire rijabosaroticõañumi Dios”, yitʉoĩa tʉjabetirũgũña mʉa. Esp'iritu Santo ĩ yirẽmose rãca Dios ocare tʉoĩacõari, vãtiare ĩnare cʉdibetirʉarãja mʉa. \v 18 Ĩnare cʉdibeticõari, tocãrãcajine Esp'iritu Santo mʉare ĩ yirẽmose rãca quẽnaro tʉoĩacõari, Diore sẽnirũgũña. To yicõari, “Vãtiare cʉdibeticõato ĩna” yirã, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sẽnibosarũgũña mʉa. \v 19 Yʉre quẽne sẽnibosarũgũña mʉa. “Ĩre ĩaterãre güibecʉne, to yicõari jud'io masa mere quẽne Dios oca ĩna masibeticatire quẽnaro gotimasiocõa ñato ĩ” yirã, yʉre sẽnibosarũgũña mʉa, Dios rĩa ĩna ñarotire yirã. \v 20 Ti quetire yʉre goticudirotiyumi Dios. Tire masare yʉ gotimasiose sʉorine tubibe ecoaja yʉ. “Dios ĩ bojarore bajiro güibecʉne gotiato ĩ” yirã, Diore yʉre sẽnibosarũgũña mʉa. \s1 Pablo, ĩnare ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 21-22 Yʉ rãcagʉ, mani maigʉ̃, ñaami T'iquico vãme cʉtigʉ. Mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. Mʉa tʉjʉ ĩre cõagʉ̃ yaja yʉ. Tojʉre ejacõari, yʉa bajiñase quetire mʉare gotirʉcʉmi. Tire ajicõari, variquẽnarʉarãja mʉa. \p \v 23 Mani jacʉ Diore, to yicõari mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “‘Bʉtobʉsa mʉare ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. To yicõari, ‘Mʉa rãca quẽnaro ĩna ñarotire’ yirã, ĩnare ejarẽmoña. ‘Mʉare ajitirʉ̃nʉrũtuanane, bʉtobʉsa gãmerã ĩamaito’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. \v 24 Mani ʉjʉ Jesucristore ĩre maitʉjamenare quẽnaro mʉare yato Dios. \p To cõro ñaja.