\id ACT - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h HECHOS \toc1 Hechos de los Apótoles \toc2 Hechos \toc3 Hch \mt1 HECHOS \mt2 de los Apóstoles \c 1 \s1 “Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti \p \v 1-2 ¿Teófilo, ñaboati mʉ? Tirʉ̃mʉ mʉre papera cõasʉocajʉ yʉ. Ti papera rãca Jesús ĩ yisʉorere masare ĩ gotimasiorere mʉre ucacõacajʉ yʉ. Ĩ bueriarã yʉre ĩna goticato cõro ucajeocõacajʉ yʉ. Ĩ ruyuarere ucasʉocajʉ yʉ. To yicõari, ĩ sĩaecorere, tudicaticõari õ vecajʉ ĩ mʉjarere quẽne ucacajʉ yʉ. Õ vecajʉ ĩ mʉjaroto rĩjoro, ĩ bueriarãre ĩnare gotimasioroticõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro yiba mʉa” ĩnare ĩ yigoticũrere ucacajʉ yʉ. \v 3 Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ cõaronare cojoji me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajicõari, cuarenta ñarirʉ̃mʉri ĩna rãca ñagʉ̃, ĩnare ĩ ũmato yirũgũriarore bajiro ĩnare ũmato yicõa ñañuju, “Ĩne ñaami” ĩna yimasirotire yigʉ. To bajiñagʉ̃, “Yʉ rijabosare sʉorine yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩavariquẽnaami Dios yuja”, ĩnare yigotimasioñuju. \p \v 4 Ĩna rãca ñagʉ̃jʉ, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús maji: \p —Adone ñacõama maji, Jerusalénne. Dios mani jacʉ ĩ gotirere bajirone ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ejarotire yuba mʉa. Tire mʉare yʉ goticatire ajicajʉ mʉa. \v 5 Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, “Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja” mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, “Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato” yirocʉre —ĩnare yiyuju Jesús. \s1 Jesús õ vecajʉ ĩ mʉjare queti \p \v 6 To bajiri, Jesúrãca rẽjarã ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna: \p —Tirʉ̃mʉjʉ romano masa, mani Israel ñamasir'i jãnerabatia ye sitare ẽmacõari, moarotisʉoadimasiñuma ĩna. ¿Yucʉrema, ĩnare bucõari, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ”, yigotigʉti mʉ? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 7 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús: \p —No bajiro yicõari, masimenaja mʉama. Dios mani jacʉma ĩ masise rãca ĩ yirotire, ĩ sĩgʉ̃ne masiami. \v 8 To bajiboarine, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ vado, ĩ masise mʉare ejarʉaroja ti. To bajiri, gãjerã masa tʉjʉ vacõari yʉre gotibosarã varʉarãja mʉa. Jerusalénjʉre, adi maca Judea sita jediro, Samaria sitajʉ quẽne, macarʉcʉro ñaro cõrone yʉre gotibatocudibosarʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús ĩ buerãre. \p \v 9 To bajiro ĩnare gotigajanogʉ̃ne, ĩre ĩna ĩañarone mʉjacoasuju Jesús. Buerigasero ejacʉne yayicoasuju. To bajiro ĩ bajiro bero ĩre tudiĩabesujarã yuja. \v 10 Ĩ mʉjaveoro bero to bajirone vecajʉre ĩamʉocõa ñañujarã ĩna maji. To ĩna bajirone ĩna vatoajʉ jʉarã ángeles ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto botise sudi sãñarã ñañujarã ĩna. \v 11 To bajicõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: \p —Mʉa Galileana, ¿ñiere yirã ʉ̃mʉagaserojʉare ĩamʉocõa ñati? Jesús, mʉa rãca ñar'i, ʉ̃mʉagaserojʉ ĩ mʉjato mʉa ĩarore bajirone tudirujiadirʉcʉmi quẽna —Jesús bueriarãre yiyujarã ángeles. \s1 Judare, Mat'ias ĩ ñavasoare queti \p \v 12 To bajiri, Olivo vãme cʉti buro ñañujarã ĩna, Jesús ĩ bueriarã, ĩ cõarona. To bajiri Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna yuja. Ti buro tʉacane ñañuju ti, ti maca. \v 13 Ti macajʉ ejacõari, vijʉ vecaga sõajʉre ñañujarã ĩna. Ado bajise vãme cʉtiyujarã ĩna: Pedro, Juan, Santiago, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, gãji Santiago Alfeo macʉ ñañuju ĩ. Gãji Simón Celote ĩna yigʉ ñañuju. Gãji, Santiago macʉ Judas ñañuju ĩ. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. \v 14 Sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. Jesús bederã, ĩ jaco Mar'ia, gãjerã rõmia quẽne ñañujarã ĩna. \p \v 15 Tirʉ̃mʉrire ĩna rãca rẽjarũgũñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Ciento veinte cõro ñariarãma ĩna. Ĩna vatoajʉ vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: \p \v 16 —Ajiya mʉa, yʉ yarã. Tirʉ̃mʉjʉ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Judas ĩ bajirotire ucamasiñuju, mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesúre ĩre ñiacanare ũmato ejacacʉre. \v 17 To bajiri Judas yʉa rãcagʉ ñaboacami. Ĩ ye moare quẽne ñaboacajʉ ti. \v 18 Judas, ĩ masune rojose yicõari, rijacoasuju ĩ. Ĩ rʉjoajʉane quediruji, tʉ̃asiarocayocõa tʉjasuju. To baji, tuvagʉa potogʉne, ĩ gʉdamisi budibatecoasuju ti. To ĩ bajiro bero, rojose ĩ yire vaja gãjoa ñarãre juacõari, ti sitare vaja yiyujarã ĩna gãjerã. \v 19 To bajiri to ĩna yijare, Jerusalén ñarã, Acéldame vãme yiyujarã ĩna, ti sitare. Ĩna ocarema ri'i vese yire ũni ñañuju ti. \v 20 “To bajiro bajirʉaroja” David ñamasir'i ĩ yimasire socase me ñañuja, ado bajiro ĩ ucamasirema: \q1 “Masa mano ñato ĩ ya vi. To bajiro bajicõari ĩ ye moare ñaboarere, gãji moavasoato”, Diore yiucabosayuju David ñamasir'i, Judas ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ. \m \v 21-22 To bajiro David ñamasir'i ĩ yiucamasire ti ñajare, Judare ĩre vasoagʉ, Jesús ĩ rijato bero quẽna ĩ tudicatiro ĩacacʉre, Juan, Jesúre ĩ tuñĩabiaro ĩacacʉre, yʉa Jesús ĩ cõasʉocana rãca vacudicacʉre macato mani —yiyuju Pedro. \p \v 23 To bajiro ĩ yiro bero, jʉarãre ʉ̃mʉare beseyujarã ĩna. “José vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi” yicõari, “Gãji, Mat'ias vãme cʉtigʉ quẽnagʉ̃mi”, yiyujarã ĩna. Josére, Justo ĩre yiyujarã gãjerã. Gaje vãmerema, Barsabás ĩre yiyujarã. \v 24 To bajiro yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñujarã ĩna: \p —Jesús yʉa ʉjʉ, mʉ masiaja ñajediro masa ĩna tʉoĩasere. To bajiri ãnoare, “Nijʉa ñati mʉ besegʉ” yʉare ĩoña mʉ. \v 25 Judare vasoarocʉ yʉa rãca moarocʉre ĩoña yʉare. Rojose yirʉ Judas yʉare vaveocami. To bajiri yucʉrirema rojose ĩ yicati vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñagʉ̃mi —yisẽniñujarã ĩna, Jesúre. \p \v 26 To yigajano, José vãme ucatuyujarã ĩna, gʉ̃tajʉre. To yicõari, gajea gʉ̃tare Mat'ias vãme ucatuyujarã. “Tiarire reacũĩato mani, ¿ñimʉjʉa ñati Dios ĩ besegʉma?”, yiyujarã ĩna. Gʉ̃tarire reacũĩacõari, “Mat'iane ñaami Dios ĩ besegʉma”, yimasiñujarã ĩna. To bajiri, jʉaãmo cõro, coja gʉbo jẽnituarirãcʉ ñañujarã maji. To bajiri, Mat'ias rãca ñarã, jʉaãmo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã yuja. \c 2 \s1 Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejare queti \p \v 1 Pentecostés boserʉ̃mʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rẽjañujarã ĩna. \v 2 To bajiro ĩna bajiñarone, ñaro tʉsarone bʉsi ocaruyuayuju õ vecajʉ. Bʉto mino cʉtiejarore bajiro ejayuju, ĩna ñarivijʉre. \v 3 To bajicõari, jea ʉ̃jʉsere bajise ruyuayuju. To bajicõari tocãrãcʉrene ĩnare quedireajeoyuju. \v 4 To bajiro ti bajirone, Dios ĩ cõagʉ̃, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju, tocãrãcʉrene. Ejacõari, ĩna ñagõmasirotire ĩnare ʉjoyuju. To bajiro ĩ yijare, tocãrãcʉne ricatiri rĩne ñagõjedicoasujarã ĩna, gãjerã masa yere. \p \v 5 Pentecostés boserʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Jerusalén macajʉre boserʉ̃mʉ ĩarã ejariarã ñañujarã, Diore rʉ̃cʉbʉorã. Jud'io masa ñaboarine, ricatiri rĩne ñagõrã ñañujarã, gaje macariana vadiriarã ñari. \v 6 To bajiri mino vatore bajiro ti bʉsisere ajicõari, jãjarã masa rẽjañujarã ĩna, ti bʉsirojʉre. To ejacõari ĩna ajijama, ricati oca ñagõrã ñaboarine, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩna ocare ajiyujarã ĩna. To bajiri, no bajiro yimasiña mañuju ĩnare. \v 7 No yimasibeticõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: \p —¿Galileana me ñati, mʉa ĩajama? \v 8 Galileana, mʉa ocare, yʉa ocare quẽne ñagõmasimena ñaboarine, ãnoajʉama, ¿no bajiro yicõari, mani ocare ñagõmasiati ĩna yuja? \v 9-10 Adocãrãca sitana vadiriarã ñaja mani: Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, Asia, Frigia, Panfilia, Egipto, to yicõari, Cirene maca adojʉana Africana quẽne, Roma macajʉ vadiriarã sĩgʉ̃ri jud'io masa quẽne ñaama. \v 11 To yicõari, gãjerã jud'io masare bajiro Diore rʉ̃cʉbʉorã Roma macajʉ vadiriarã ñaama ĩna quẽne. Creta, Arabia vadiriarã quẽne ñaama. To bajiro mani bajiboajaquẽne, Dios quẽnaro manire ĩ yiñasere mani oca rãca manire gotiama, Galileana ñaboarine —gãmerã yiyujarã ĩna. \p \v 12 To bajiro yitʉoĩarejaica yirã, no bajiro yimasibesujarã ĩna. To bajiri ado bajiro gãmerã yicõa ñañujarã: \p —¿Ñie ũnire yirã, to bajiro yati ĩna? —gãmerã yisẽniĩañujarã ĩna. \p \v 13 Gãjerãjʉama: \p —Mecʉrã yama, yiajatud'iyujarã ĩna —Jesús buerimasa ñariarãre. \s1 To rẽjarãre Pedro ĩ gotimasiore queti \p \v 14 To bajiro ĩna yiajatud'isere ajicõari, jʉaãmo cõro, coja jẽnituarirãcʉ ñarã rãca vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju Pedro. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bʉto tutuase rãca ado bajiro gotiyuju Pedro, to rẽjarã ĩna ajijediro: \p —Quẽnaro ajiya yʉ yarã, yʉ gotisere, Jerusalén ñarã quẽne. \v 15 “Mecʉrã yaja mʉa”, yʉare yirãja mʉa. Mecʉrã me yaja yʉa. Busurijʉaca ñaja maji. Masa mecʉriajʉ ejabeaja maji. \v 16 Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare mʉa ĩase, “To bajiro bajirʉaroja”, yiyuju Diore gotirẽtobosamasir'i, Joel. Ado bajiro yiucamasiñuju: \q1 \v 17 “Adi macarʉcʉro ñatʉsarirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉja yʉ, jediro masare. To bajiri, ĩ sʉorine mʉa rĩa, Diore gotirẽtobosarʉarãma ĩna. Mamarãma, yʉ yiĩosere ĩamasirʉarãma ĩna. Bʉcʉrãma, yʉ cõasere cãjiriarʉarãma. \q1 \v 18 Tirʉ̃mʉrire Esp'iritu Santore cõarʉcʉja yʉ, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre. Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩre cõarʉcʉja yʉ. To bajiri yʉ ocare gotimasiorʉarãma ĩna. \q1 \v 19 To bajiri õ vecajʉ ĩaĩañamanire mʉare yiĩogʉ̃, adigodo quẽne ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉja yʉ. Ri'i ñarʉaroja ti. To bajicõari, jea ʉ̃jʉse, bueri buemʉjarʉaroja ti. \q1 \v 20 Ʉ̃mʉagʉ muiju quẽne rẽtiacoarʉcʉmi. Ñamiagʉ muiju quẽne ri'ire bajirone sũagʉ̃ ñacoarʉcʉmi. Ti jediatone, Dios rojose yirãre ĩabeserirʉ̃mʉ ejaro bajirʉaroja. Ñamasurirʉ̃mʉ ñarʉaroja, Jesús to bajiro ĩ yiĩorirʉ̃mʉ. Gajerʉ̃mʉ tire bajiro bajibetirʉaroja yuja. Güiorirʉ̃mʉ ñaro yirʉaroja yuja. \q1 \v 21 To bajiboajaquẽne no bojarã, ‘Yʉ ʉjʉ, rojose yigʉ ñaja yʉ. Rojose yʉ yisere masirioya mʉ’ yirãre rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉja yʉ, yami Dios”, yiucamasiñuju Joel —yiyuju Pedro. \p \v 22 To yicõa, quẽna tudigotiyuju Pedro: \p —Dios ĩ beserimasa ajiya mʉa. Nazaret macagʉ Jesús ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca mʉare yiĩoñumi. To bajiri, “Dios ĩ rotirore bajiro yiyumi Jesús”, yimasiaja mʉa, tire ĩacana ñari. \v 23 To bajiro yimasirã ñaboarine, Jesúre ĩaterãre ocasãñuja mʉa. To yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩnare jajurotiyuja mʉa, ĩre. Tire mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañuju Dios. “To bajiro rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, quẽnasejʉare yirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios, Jesúre. To bajiri mʉare matabesumi, “Jesúre ĩre sĩato ĩna” yirã, ĩre ĩaterãre mʉa ĩsiboajaquẽne. \v 24 To bajiro Jesúre mʉa yiboajaquẽne, Diojʉama, Jesús ĩ sĩaecoro bero, quẽna ĩre catiocõañumi. To bajiri rijayayicõa tʉjabesumi Jesús, no yiyamagʉ̃ ñari. \v 25 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ David ñamasir'i, Jesús ĩ bajirotire yigʉ, ado bajiro ucamasiñumi ĩ: \q1 “Cacʉ, yʉ rãcane ñaja mʉ. Yʉre mʉ ejarẽmose ti ñajare, ñiere güibeaja yʉ. \q1 \v 26 Tire yʉ tʉoĩajama, yʉre quẽnamasucõaja. To bajiri bʉto variquẽnagʉ̃ quẽnase mʉre ñagõaja yʉ. To bajiri, ‘Yʉ rujʉ ti yayiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ’ yitʉoĩa tutuaja yʉ. \q1 \v 27 Cacʉ, masiaja yʉ, ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉja yʉ. Mʉ macʉ ñaja yʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ. To bajiri yʉ rujʉ boarocabetirʉaroja ti. \q1 \v 28 To bajiri quẽna yʉre catiorʉcʉja mʉ. To cõrone bʉto variquẽnarʉcʉja yʉ, mʉ rãca ñagʉ̃ ñari”, yiucamasiñumi David, Jesús ĩ yirotirene yigʉ. \p \v 29 Ĩ tʉoĩase mere yimasiñuju ĩ. Ĩ rijato, adone ĩre yujerocamasiñujarã, ĩrema. “Ado ñaja ĩre yujeriaro”, yimasiaja mani. \v 30 To bajiro bajirotire goti rĩjoro cʉtirimasʉ ñamasiñuju David. “Berojʉ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ jãnami ñarʉcʉmi. Yʉre bajiro ʉjʉ ñarʉcʉmi”, yimasiñuju David, Diore gotirẽtobosagʉ. \v 31 To bajiro ti bajirotire masigʉ̃ ñari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ Cristo rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire ucamasiñuju. “Ĩna yujerojʉne ñacõa ñabetirʉcʉmi Cristo. To bajicõari, ĩ rujʉ quẽne, boabetirʉaroja. To bajigʉ ñari, tudicaticoarʉcʉmi quẽna”, yiucamasiñuju. \v 32 Jesús ĩ rijato bero, ĩre tudiĩacajʉ yʉa. To bajiri, “Dios ĩre catioyumi”, yimasiaja yʉa. \v 33 Jesúre, õ vecajʉ ñacõari, ĩre jiyuju Dios. To bajiri rʉ̃cʉbʉoriajʉre Dios ĩ rujiro riojojacatʉajʉare rujigʉmi. Tojʉre Dios ĩ gotiriarore bajirone, “Esp'iritu Santore rotiya mʉ”, Jesúre ĩre yiyuju. To bajiri Jesújʉa yʉare cõañumi, Esp'iritu Santore. Jẽjʉ mʉa ĩase, mʉa ajise quẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejajare, bajibʉ ti. Tine ñaja ti, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejase. \v 34 Quẽna David ñamasir'i ĩ bajimasirere gotiaja yʉ. David ĩ masu ĩ bajirotire yigʉ me, ucamasiñuju. Ĩ rujʉ, Dios ĩ ñarojʉre mʉjabetiriaroja. To bajiboarine Jesús ĩ mʉjarotire yigʉne, ado bajiro yiucamasiñuju David: \q1 “‘Yʉ riojojacatʉa rujiya maji. \q1 \v 35 Mʉre ĩaterãre, “Rojose yitʉjaya” ĩnare yʉ yiro bero, rojose yimasibetirʉarãma yuja. To cõrone rotisʉorʉcʉja mʉ’ yirʉcʉmi Dios, yʉ ʉjʉre”, yiucamasiñumi David. \p \v 36 To bajiri, “Israel ñamasir'i jãnerabatiare, ‘Socase me ñaja’ yimasirãjaro” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. Jesúre, yucʉ́tẽrojʉre mʉa sĩar'irene, mani ʉjʉ ñamʉorʉ̃gõrocʉre cõañuju Dios —yiyuju Pedro, masare. \p \v 37 To bajiro ĩ yisere ajicõari tʉoĩarejai sʉtiritiyujarã ĩna. To bajiri, Pedro rãcanare sẽniĩañujarã: \p —¿Yʉa yarã, no yirãti yʉa? —yiyujarã ĩna. \p \v 38 To bajiro ĩna yirone, cʉdiyuju Pedro: \p —Rojose mʉa yisere sʉtiriticõari tʉoĩavasoaya. To yicõari, oco rãca bautizarotiya mʉa, “‘Yʉare rijabosar'i ñaami’ Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñaja yʉa” yirã. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriocõari, Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios. \v 39 Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi, mʉa rĩare quẽne, mʉa jãnerabatiare quẽne, sõjʉanare quẽne. “Yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa” ĩ yirere cʉdirã ñajedirore ĩre cõarʉcʉmi Dios —yiyuju Pedro. \p \v 40 Ti rĩne gotigʉ me yiyuju Pedro. Jairo ĩnare gotimasioñuju. To yigʉne ado bajiro gotiyuju: \p —Masa adirʉ̃mʉana rojose yirã rãca ñabesa mʉa. Cãmotadicoasa mʉa, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna rãca vatobe” yirã —yiyuju Pedro. \p \v 41 To bajiro ĩ yigotisere quẽnaro ajiyujarã ĩna. To bajiri tres mil cõro ñarã, ñarẽmoñujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, ĩnare bautizarotiyujarã ĩna, “Rojose yirʉabeaja. Dios yarã ñaja yʉa yuja” yirã. \v 42 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca rẽjañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne ĩna rãca rẽjarũgũñujarã. To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã ĩna. To bajicõari Diore sẽnirũgũñujarã ĩna. Bare barã quẽne, Jesús ĩ yirotiriarore bajirone yibayujarã ĩna. \s1 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajire queti \p \v 43 Tirʉ̃mʉri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã jairo ĩaĩañamanire yiyujarã, Dios ĩ masisere ĩnare ĩ cõajare. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna toana ñajediro. \v 44-45 Tocãrãcʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩañujarã. “Yʉ ye ti ñaboajaquẽne, mʉre ti rʉyajama, ĩsirʉcʉja yʉ”, gãmerã yitʉoĩajedicõañujarã ĩna. Gãjerãre maioro bajirãre ĩacõari, ĩna ye gajeyeũnire ĩsicõari vaja sẽni, juayujarã, ĩna, maioro bajirãre gãjoa ĩsirʉarã. \v 46-47 Tocãrãcarʉ̃mʉ sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre rẽjarũgũñujarã ĩna, Diore sẽnirã. To yigajano, gãjerãre jicoasujarã ĩna, ĩnare barotirã. Ĩna ya virijʉ ejacõari, bare barãne, Jesús ĩ rotiriarore bajirone yibavariquẽnañujarã ĩna. To bajiro bajirã, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, yiĩañujarã ĩna, ti macana. To bajiri, Jesús ĩ masisere ĩnare cõañuju. Ĩnare ĩ cõajare, cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ti macana sĩgʉ̃ri, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã tʉjʉ rẽjañujarã ĩna quẽne. Ĩna rãca ñarã, jãjarãbʉsa ñañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. \c 3 \s1 Pedro, micagʉ̃re ĩ catiore queti \p \v 1 Tocãrãcarʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, Diore sẽnirã ejarũgũñujarã ĩna jud'io masa. To bajiri cojorʉ̃mʉ Pedro, Juan rãca, Diore ĩre sẽnirã vasujarã ĩna quẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. \v 2 Ti vi soje tʉre rujiyuju rẽmone micagʉ̃ ruyuar'i. Tocãrãcarʉ̃mʉ tojʉre ĩre ãmiejorũgũñujarã ĩ babarã. Ti soje, Quẽnarisoje vãme cʉti soje ñañuju ti. Ti soje tʉre rujicõari, ti vi sãjarãre, “¿Yʉre ĩamaicõari, gãjoa ĩsirʉabeati mʉa?”, yirujirũgũñuju ĩ. \v 3 To bajiri, Pedro, Juan rãca ĩna sãjatone, gãjoare ĩnare sẽniñuju micagʉ̃. \v 4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩañujarã ĩna. To yirãne, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: \p —Adojʉare ĩaña, mʉ —ĩre yiyuju. \p \v 5 To ĩ yijare, “Yʉre ĩsirʉarãma mojoroaca” yigʉ, quẽnaro ĩnare ajiyuju micagʉ̃jʉama. \v 6 To yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: \p —Gãjoa maja yʉare. Gajeye quẽnamasuse mʉre yirẽmorʉcʉja yʉ. Jesucristo Nazaret macagʉ ĩ masise rãca mʉre varotiaja yʉ —yiyuju Pedro, micagʉ̃re. \p \v 7 To yicõari, ĩ riojojacatʉaga ãmore ñiacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉorʉ̃gõñuju Pedro. To ĩ yirone, ĩ ñicʉgʉ̃ri, ĩ ãñatigãri tĩmacoasuju, ĩre, micaboar'ire yuja. \v 8 To bajicõari, jatirocarʉ̃gʉ̃cõari, vasʉoyuju ĩ yuja. Ĩna rãca sãjasuju micaboar'i, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre. To jatisãjacʉne, “Dios quẽnaro yʉre yami. Yʉ rijaye cʉtisere yʉre catioami”, yivariquẽnañuju ĩ. \v 9 Ti vi ñarã, to bajiro ĩ yivariquẽnasere ĩañujarã ĩna. \v 10 To bajiri ĩre ĩamasicõari ʉcayujarã ĩna. “¿‘Quẽnarisoje’ vãme cʉti soje tʉ gãjoa sẽnirujirũgũgʉ̃ me ñati ĩ?”, yiyujarã ĩna. \s1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Pedro ĩ gotimasiore queti \p \v 11 To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedrore, Juanre ĩnare ñiatuayuju, “Yʉre vaveobeticõato ĩna” yigʉ. Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rʉ̃gõñujarã ĩna, Pedro, Juan rãca. To bajiro ĩna bajirone, masa ĩna ñaro cõrone ũmarẽjañujarã ĩna, ĩre ĩna catiorore ĩaʉcacõari. \v 12 Ĩna ũmarẽjaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: \p —¿No yirã ĩaʉcati? Ĩaʉcabesa, mʉa, yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia. Ãni micar'ire yʉa masune catiobejʉ yʉa. “Diore quẽnaro cʉdirã ñari, ĩre catioma”, yitʉoĩabesa mʉa. \v 13 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani ñicʉa Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'i, ĩ bojasere yicacʉre Jesúre “Ñamasugʉ̃ ñaami” yirʉ̃cʉbʉogʉ, ãni micar'ire yʉare catiorotimi. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, Jesúre ĩaterãre ocasãcajʉ mʉa, ʉjarãre, “Ĩre sĩato ĩna” yirã. Ʉjʉ Pilato, Jesúre ĩ burotirʉaboajaquẽne, mʉajʉa ĩre sĩarʉacajʉ. \v 14 Dios ĩ bojase rĩne yigʉre Jesúre burotimenane, Barrabájʉare ĩre buroticõacajʉ mʉa, Pilatore. \v 15 To bajiro mʉa yijama, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩsirocʉre sĩarotiyuja mʉa. To bajiboarine rijar'irene tudicatiocõañuju Dios. Ĩre ĩacõari, “Quẽna tudicaticoasumi”, yimasiaja yʉa. \v 16 Ãni micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre ĩaja mʉa. “Jesús yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩajare, rẽmone ĩ ñicʉgʉ̃ri tĩmacoajʉ ti. Tire ĩacõari, “Jesús sʉorine bajiaja ti”, yimasiaja mʉa. \p \v 17 Mani ʉjarã rãca Jesúre ĩre sĩaroticajʉ mʉa, riojo tʉoĩabetica yirã. \v 18 “To bajirone bajirʉaroja ti” Dios ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ tima. Ado bajiro ucamasiñujarã Diore ĩre gotirẽtobosariarã: “Rojose tãmʉocõari, sĩaecorʉcʉmi Cristo”, yiucamasiñujarã ĩna. \v 19 Tire ajicõari, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Diore sẽniña mʉa. To mʉa yijama, rojose mʉa yisere masiriorʉcʉmi. To bajiro ĩ yijare, ĩ rãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. \v 20 To bajiro mʉa bajijama, Jesúre mʉare cõarʉcʉmi Dios quẽna, tirʉ̃mʉjʉne “‘Masa ʉjʉ ñaña mʉ’ yigʉ mʉre cõarʉcʉja” yimasir'i ñari. \v 21 Yucʉrema õ vecajʉ ñagʉ̃mi Jesús. “To cõrone adi macarʉcʉrore tudiquẽnorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yitʉoĩariaro bajiro ti bajiroto rĩjoro, tone ñacõa ñarʉcʉmi. Adi ñaja tirʉ̃mʉana Diore ĩre gotirẽtobosamasiriarã, ĩna ucamasire. \v 22 Diore gotirẽtobosamasir'i, Moisés vãme cʉtigʉ, ado bajiro gotimasiñuju, mani ñicʉare: “Dios mani ʉjʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Ĩ cõarocʉma, mani rãcagʉne ñarʉcʉmi. Jediro ĩ yirore bajirone cʉdirʉarãja mʉa. \v 23 Ĩ yirore bajiro cʉdimenarema, ĩnare bucõaroti ñaja ti. Ĩnare bucõari ĩnare sĩaroti ñaja”, yimasiñuju Moisés. Adi ñaja, Jesús ĩ bajirotire goti rĩjoro yigʉ, mani ñicʉare ĩ gotimasire. \p \v 24 Samuel vãme cʉtimasir'i, to yicõari, ĩre bajiro bajirã quẽne ĩ beroana Diore ĩre gotirẽtobosariarã ñajediro, adirʉ̃mʉri bajirotire gotiyujarã ĩna quẽne. \v 25 Tirʉ̃mʉjʉ, mani ñicʉare Dios ĩ gotirere gotimasiñujarã ĩna. Dios mani ñicʉare ĩ goticõare ti ñajare, quẽnase manire ejarʉaroja ti. Ado bajiro mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire gotimasiñuju Dios: “Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ, mʉ jãnerabatia sʉori”, yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire gotigʉ. \v 26 To yimasir'i ñari, ĩ macʉre catiocõari bero, mani jud'io masa tʉjʉre ĩre cõasʉoyumi Dios, “Ĩ sʉori, rojose ĩna yisere masiriocõari, quẽnaro ñato ĩna” yigʉ cõañuju, ĩ macʉre —ĩnare yigotimasioñuju Pedro. \c 4 \s1 Pedrore, to yicõari, Juanre tubiberiavijʉ masa ʉjarã, ĩna tubibere queti \p \v 1-2 To bajiri Pedro, Juan rãca, ado bajiro masare gotimasioñujarã ĩna: \p —Jesús, sĩaecogʉ ñaboarine, quẽna tudicaticoasumi. To bajiri mani quẽne tudicatirʉarãja, yimasiaja mani —yiyujarã Pedro, Juan rãca. \p To ĩna yiñarore paia, to yicõari, saduceo masa quẽne ejayujarã ĩna. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne ejayuju ĩ. Bʉto jũnisiniejayujarã ĩna, Pedro, Juan rãca to bajiro ĩna gotimasiosere ajicõari. \v 3 To bajiri Pedrore, Juanre quẽne ĩnare ñejecõari, tubibe, vaveocoasujarã ĩna, rãiorijʉ ti ñajare. \v 4 To bajiro ĩnare ĩna yiboajaquẽne, Jesús ocare ajicõari, jãjarã ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. To bajiri ʉ̃mʉa cinco mil ñañujarã ĩna. \p \v 5 To bajiri busurijʉ tudirẽjañujarã ĩna quẽna, jud'io masa ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, to yicõari, bʉcʉrã quẽne. \v 6 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anás, to yicõari, ĩ yarã Caifás, Juan, Alejandro ñañujarã ĩna quẽne. \v 7 To bajiri, Pedro, Juan rãca tubibe ecoriarãre, jirotiyuju Anás. To ĩ yijare, ĩ rĩjorojʉare ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã Pedro, Juan rãca. To ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Anás: \p —¿Ñimʉ masare mʉare gotimasiorotimasiri? ¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Anás. \p \v 8-9 To bajiro ĩ yisẽniĩaro, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca cojo vãme rʉyabeto quẽnaro cʉdiyuju Pedro: \p —Yʉa ʉjarã, bʉcʉrã quẽne, quẽnaro yʉre ajiya. “¿Ñimʉ ĩ masise rãca micagʉ̃re catiomasiri mʉa?” yʉare mʉa yisẽniĩasere cʉdirʉcʉja yʉ. \v 10 “Quẽnaro masiato” yirã, adi macana, to yicõari, “Israel sitana ñaro cõrone masiato” yirã, ñamasusere mʉare gotiaja yʉa. Jesucristo Nazaret macagʉ sʉorine micagʉ̃ ñaboar'i catimasimi. Jesús, yucʉ́tẽrojʉ mʉa sĩar'ine, Dios ĩ tudicatior'ine, micagʉ̃ ñaboagʉre ĩre catiomasimi. \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ David ñamasir'i ado bajiro ucamasiñumi: “Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi”, yiucamasiñumi. “Ado bajiro bajiaja” yire ũni ñaja adi: Mʉa jud'io masa ʉjarã, Jesúre ĩre bojabesuja mʉa. To bajiboarine ñamasugʉ̃ ñaami. \v 12 Jesús rĩne ñaami adi macarʉcʉroana masa, ĩna rijato berojʉ, rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cõar'i. Gãji to bajiro manire yirẽtobosagʉ maami —yiyuju Pedro. \p \v 13 To bajiri Pedro, Juan rãca quẽnaro masirãre bajiro ĩna ñagõsere ajimasicõañujarã ʉjarã. “Papera buebetiriarã ñaboarine, quẽnaro ñagõama ĩna. Jesúrãca ñarũgũriarãne ñaruyuama ĩna. To bajiri ĩre bajirone gotimasioama”, yitʉoĩañujarã ĩna, ʉjarã. \v 14 To bajiri micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩ ñajare, “Rojose yiyuja mʉa”, yimasibesujarã ʉjarã. \v 15-16 To yi, budiarotiyujarã ʉjarã, Pedrore, to yicõari Juanre quẽne. To yicõari ado bajiro ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna: \p —¿No yirãti mani ĩnare, Pedrore, Juanre quẽne? Jerusalén macana ĩna ñaro cõrone masiama micar'ire ĩna catiorere. To bajiri, “Socarã yama”, yimasiña maja. \v 17 To bajiri ado bajiro ĩnare gotiroti ñaja: “Jesús yere quẽna mʉa ñagõrẽmojama, rojose tãmʉorã vana yaja mʉa”, ĩnare yiroti ñaja, “To cõrone Jesús yere gotibatobeticõato yuja” yirã —yitʉoĩañujarã ʉjarã. \v 18 To yi, quẽna ĩnare jisõñujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. Ĩna sãjaejarone: \p —Jesús yere masare gotimasiobesa mʉa —yiboayujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. \v 19 To bajiro ʉjarã ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdiyujarã Pedro, Juan rãca: \p —Mʉare yʉa cʉdijama, Diore cʉdimena yirãja yʉa. To bajiri, mʉa tʉoĩajama, mʉajʉare yʉa cʉdijama, ¿riojo yirã yirãjari yʉa? \v 20 Jesúre yʉa ĩacati, yʉa ajicatire quẽne, tire gotitʉjamasimenaja —yiyujarã Pedro, Juan rãca. \p \v 21 Tire ajicõari, \p —Gotimasiobeticõaña, Jesús yere. Jesús yere mʉa gotijama, rojose tãmʉorʉarãja mʉa —yiyujarã ʉjarã quẽna. \p Micagʉ̃ ĩ catisere ĩacõari, “Quẽnaro yigʉ ñaami Dios”, yiyujarã masa. To ĩna yisere ajirã ñari, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne rojose ĩnare yimasibesujarã ĩna. To bajiri ĩnare budiroticõañujarã ʉjarã. \v 22 Micagʉ̃ ñaboar'i, Pedro, Juan rãca ĩna catior'i, cuarenta cʉ̃mari rẽtobʉsaro tʉsacʉ ñañuju ĩ. \s1 “‘Jesús yere gotimasiocõa ñato ĩna’ yigʉ, yʉare ejarẽmoña”, Diore ĩna yisẽnire queti \p \v 23 Budicoanajʉma, ĩna babarã tʉjʉ vacoasujarã Pedro, Juan rãca. Tojʉ ejacõari paia ʉjarã, to yicõari, bʉcʉrã quẽne, ĩnare ĩna yirere gotiyujarã ĩna. \v 24 Tire ajicõari, sĩgʉ̃re bajirone tʉoĩacõari, ado bajiro Diore sẽniñujarã ĩna: \p —Dios, yʉa jacʉ, mʉ rĩne ñajediro masirẽtogʉ̃ ñaja mʉ. Mʉne, ʉ̃mʉagaserore quẽnoñuja, sitare quẽne, riagarire quẽne jediro. Adi macarʉcʉroayere jediro rujeoyuja mʉ. \v 25 Tirʉ̃mʉjʉ yʉa ñicʉ mʉ bojarore bajiro yimasir'i David ñamasir'i, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca ado bajiro ucamasiñumi: \q1 “¿No yirã ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re jũnisiniati jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me ñarã quẽne? ¿No yirã Diore rojose yirʉaboati ĩna? \q1 \v 26 ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re, to yicõari, Diore quẽne rojose yirʉarã, adi macarʉcʉroana ʉjarã rẽjacõari, ñayurʉarãma”, yiucamasiñumi David. \p \v 27 Socʉ me yimasiñumi David. Ĩ gotimasiriarore bajirone bajicajʉ. Ʉjʉ Herodes, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ quẽne, jud'io masa, to yicõari, jud'io masa me quẽne, rẽjacama ĩna. Mʉ bojase rĩne yigʉre, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, mʉ cõar'ire Jesúre rojose ĩre yirʉarã rẽjacama ĩna. \v 28 “Ado bajirone bajirʉaroja” mʉ yiriarore bajiro yirã, to bajiro yicama ĩna. \v 29 To bajiri Dios yʉa jacʉ, yʉare ajiya. “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa” yʉare ĩna yisere masiritibesa mʉ. Mʉ yirore bajiro mʉre cʉdirʉaja yʉa. To bajiri yʉare yirẽmoña mʉ, “Ñie güimenane Jesús ĩ goticatire quẽnaro gotiato ĩna” yigʉ. \v 30 Mʉ masise rãca masa rijarãre catioya mʉ. Ĩaĩañamanire quẽne yiya mʉ, “‘Jesús, Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, ĩ macʉ sʉorine to bajiaja ti’ yato ĩna masa” yigʉ —yiyujarã ĩna, Diore sẽnirã. \p \v 31 Diore ĩna sẽnigajanoro, sita nʉrʉañuju. Tirĩmarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo, ĩ masisere ĩnare ĩsiñuju. To ĩ yijare, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone güimenane, Dios ocare masare gotiyujarã ĩna. \s1 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna gãmerã yirẽmore queti \p \v 32 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna. Ĩna cʉosere, “Yʉ sĩgʉ̃ ye ñaja”, yibesujarã ĩna. Ñajedirore, “Mani ye ñaja” yirã, ĩna babarãre ĩsiñujarã ĩna. \v 33 Jesús ĩ bajireayere gotimasio tʉjabesujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. “Jesús, rijacoaboarine, tudicaticõari ñaami quẽna”, yigotiyujarã ĩna, masare. To bajiro quẽnaro ĩnare yigoticõari, ĩaĩañamanire ĩnare yiĩoñujarã. “To bajirone quẽnaro yiñato ĩna” yigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñaro cõrone quẽnaro ĩnare yirẽmoñuju Dios. \v 34-35 Sita cʉorã, viri cʉorã, gãjerãre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã. Gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñujarã ĩna, “Maioro bajirãre ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiri ĩna rãcana nijʉa maioro bajigʉ mañujarã yuja. \v 36 To bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoare, sĩgʉ̃ jud'io masʉ levita jũnagʉ ñañuju ĩ. José vãme cʉtigʉ ñañuju. Chipre vãme cʉtiyoajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Josére gajeye ĩre vãme yiyujarã, Bernabé. Griego ocama, “Quẽnase gãjerãre oca cʉtigʉ” yire ũni ñañuju ti vãme. \v 37 Sita cʉoyuju José. Tire gãjire ĩsiñuju ĩ. Ti vajane gãjoa bʉjacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩsiñuju, “Maioro bajirãre ĩsiato” yigʉ. Quẽnaro yigʉ ñañuju José. \c 5 \s1 Anan'ias, ĩ manajo Safira rãca, ĩna yitore queti \p \v 1 Anan'ias vãme cʉtigʉ ĩ manajo Safira rãca, quẽnaro yirã me ñañujarã ĩna. Anan'ias ĩ manajo rãca ĩna ya vesere gãjerãre ĩsiñujarã. To yicõari, gãjoa bʉjayujarã ĩna. \v 2 Anan'ias ĩ manajo rãca cojoro cõro tʉoĩañujarã ĩna. To bajiri gãjoa mojoro yayioyujarã ĩna. To yicõari Jesús gotiroticõasʉoriarãre ĩsigʉ̃ vacoasuju, rʉyasere. Ĩna tʉjʉ ejacõari, \p —Ado cõrone bʉjabʉ yʉ —ĩnare yiĩsiñuju Anan'ias. \p \v 3-4 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: \p —Anan'ias, ¿no yigʉ Diore ĩategʉre vãtia ʉjʉre cʉdiati mʉ? ¿Mʉ ya vese me ñari, mʉ ĩsiriavesema? ¿Ti vese vaja mʉre ĩna ĩsirema, mʉ ye me ñari? To bajiro ti bajiboajaquẽne, “Ti vese vaja ñaro cõrone mʉare ĩsiaja yʉ”, yitoaja mʉ. To bajiro yʉare mʉ yitojama, yʉa rĩrene yitogʉ me yaja mʉ. Diore, Esp'iritu Santore quẽne yitogʉ yaja mʉ —yiyuju Pedro, Anan'iare. \p \v 5 To ĩ yisere ajicõari, rijaquedicoasuju Anan'ias. To bajiro ĩ bajirere ajicõari, bʉto güiyujarã toana. \v 6 Sĩgʉ̃ri mame bʉcʉarã Anan'ias rujʉre gũmacõari, ĩre yujerã vacoasujarã ĩna. \p \v 7 Tres hora bero ejayuju Anan'ias ñaboar'i manajo. “To bajiro bajiriaroja”, yibesuju so. \v 8 To so ejarone, \p —¿Adi ñati vese vaja, jediro mʉa bʉjare? —sore yiyuju Pedro. \p —Ti ñaro cõrone ñaja —ĩre yicʉdiyuju so. \p \v 9 To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yiyuju Pedro: \p —¿No yirã mʉ manajʉ rãca cojoro cõro tʉoĩacõari, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore yitorʉari mʉa? Õ tʉsaroma mʉ manajʉre yujerã variarã. Mʉre quẽne ãmiaroana yirãma, mʉre yujerʉarã —sore yiyuju Pedro. \p \v 10 To ĩ yirirĩmarone, rijaquedicoasuju sojʉama. Sãjanane, rijaqueariore ĩabʉjayujarã mame bʉcʉarã. To bajiri sore ãmibudicõari, so manajʉre ĩna yujeriaro tʉjʉ sore yujeyujarã. \v 11 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro, to yicõari, ĩna tʉana quẽne, “To bajiyuju” yisere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna. \s1 Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩaĩañamanire ĩna yiĩore queti \p \v 12 Tirʉ̃mʉrire Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jediro sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi, Salomón vãme cʉtijacatʉajʉare rẽjarũgũñujarã ĩna. To bajicõari, Jerusalén macana ĩna ĩaro rĩjoro Dios ĩ masise rãca ĩaĩañamanire yiĩoñujarã ĩna Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. \v 13 To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Quẽnarã masu ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoyujarã Jerusalén macana. To bajiro yiboarine, Anan'ias ĩ manajo Safira mesa ĩna bajirere masicõari, “‘Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ quẽne’ yisocacõari sãjarʉcʉja yʉ”, yibesujarã ĩna, güirã. \v 14 To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa quẽne ñañujarã. \v 15 Ĩaĩañamanire Pedro ĩ yiĩorere ajicõari, rijaye cʉtirãre ĩna jesariajaʉri rãcane maa tʉ ĩnare juaejoyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiejorã, Pedro ĩ rẽtorotire yuñañujarã, “Yʉare moaĩato ĩ” yirã. “Ĩ moaĩabetijaquẽne, ĩ vãti mani joere ti rẽtojama, caticoarʉarãja mani” yirã, yuñañujarã ĩna. \v 16 To bajicõari, ti maca tʉana jãjarã masa vasujarã, Jerusalénjʉre, rijaye cʉtirãre, to yicõari ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre quẽne juavana. To bajiri rijaye cʉtiboariarã catijedicoasujarã. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureayujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. \s1 Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩna ĩajũnisinire queti \p \v 17 Tire ajicõari, paia ʉjʉ ĩ rãcana, saduceo masa quẽne bʉto jũnisiniñujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. \v 18 To bajiri ĩnare ñejeroticõari tubiberiavijʉ tubiberotiyujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. \v 19 To ĩna yiboajaquẽne, tubiberiavijʉ ĩna ñaro, ángel ĩnare ruyuayuju ĩ, ñamijʉ. To bajicõari, ĩnare jãnabucõañuju. \v 20 Ĩnare jãnabucõari, \p —Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ vasa mʉa —yiyuju. —To ejacõari masare gotiba, Dios ĩ catisere ĩna cʉorotire yirã —ĩnare yiyuju ángel. \p \v 21 To bajiri busurijʉ jẽjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire sãjaejacõari, masare ĩnare gotimasioñujarã quẽna. \p Dios oca masare ĩna gotimasio ñarone, paia ʉjʉ, ĩ rãcana, to yicõari, Israel sitana ʉjarã quẽne rẽjañujarã ĩna. To yicõari, “Tubiberiavijʉ ñarãma” yirã, ĩnare jiroticõañujarã ĩna. \v 22 Ĩna jiroticõariarã tubiberiavijʉre ĩna ejaro, mañujarã ĩna. To bajiboa, tudicoasujarã ĩna, gotirã tudiana. \v 23 Tudiejacõari, gotiyujarã ĩna: \p —Tubiberiavi quẽnaro turiaro ti ñarore ejaboabʉ yʉa. Ti vire coderimasa quẽne tone ñaboama ĩna. To bajiboarine sojere jãnacõari yʉa ĩajama, mama ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã —yigotiyujarã ĩna, tudiejana. \p \v 24 Tire ajicõari, paia ʉjʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire coderimasa ʉjʉ quẽne, no yimasibesujarã ĩna yuja. “To bajiro ĩna bajijama, ¿no bajiro yiroana yirãda ĩna?”, yiyujarã ĩna. \v 25 To ĩna yitʉoĩarejaiñarone sĩgʉ̃, ĩna tʉre ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: \p —Mʉa tubibecũboariarãma, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ masare gotimasio ñama ĩna —ĩnare yigotiyuju. \p \v 26 To ĩ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi coderimasa ʉjʉ, ĩre moabosarimasa rãca Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñejerã vasujarã ĩna. To bajicõari rujaji yimenane, ĩnare ñejecoasujarã, “Rujajine ĩnare mani yijama, manire gʉ̃tane reasĩaborãma masa” yigüirã ñari. \v 27 To bajiro ĩnare yi vacõari, ʉjarã rĩjorojʉare ĩnare ũmato ejayujarã ĩna. Ĩna ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju paia ʉjʉ: \p \v 28 —Jesús yere mʉa gotimasiosere, mʉare gotirotibetiboacajʉ yʉa. To yʉa yiboajaquẽne, adoanare Jerusalén macanare ĩna ñaro cõro ĩnare buecudiyuja mʉa. To bajiri sĩgʉ̃ rʉyariaro mano masiama mʉa gotimasiocudisere. “Ĩna sʉorine sĩaecocami Jesús”, yiyuja mʉa, yʉare —yiyuju paia ʉjʉ, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. \p \v 29 To ĩ yisere ajicõari ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro, ĩ babarã rãca: \p —Diojʉare cʉdiroti ñaja manire. Masa ĩna rotisere rẽtoro ñaja Dios ĩ rotisejʉa. \v 30 Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ine ñaami Jesúre yucʉ́tẽrojʉ mʉa jajusĩarotir'irene tudicatior'ima. \v 31 Õ vecajʉ ñacõari, Jesúre ĩre jiyuju. To bajiri ĩ riojojacatʉa rʉ̃cʉbʉoriajʉre rujigʉmi. Jesús masa ʉjʉ ñarocʉre, ĩna rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre cũñuju Dios. “Mʉ sʉori Israel jãnerabatia rojose ĩna yisere yitʉjamasirʉarãma” yigʉ, to yicõari, “To bajiro yirãre rojose ĩna yisere masiriomasirʉcʉja yʉ” yigʉ, ĩre cõañuju Dios. \v 32 Tire masiaja yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo rãca ñaja yʉa. To bajiri jediro Dios ĩ yirere gotiaja yʉa. No bojagʉre Dios ĩ yirore bajiro cʉdigʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi —yiyujarã ĩna, Pedro ĩ babarã rãca. \p \v 33 To ĩ yisere ajicõari, bʉto jũnisinirã ñari, ĩnare sĩarʉayujarã. \v 34 Gamaliel vãme cʉtigʉ, ĩna rãcagʉ, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ. Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, —Pedro, ĩ babarãre ĩnare bucõaña —yiyuju, gãjerã ʉjarã rãca ñagõrʉ. \v 35 To yicõari, ado bajiro ĩ babarãre gotiyuju: \p —Quẽnaro ajiya yʉ yarã mʉa. Ãnoare mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa. \v 36 Teudas ĩ yirere masiritibesa mʉa. Yoabeaja ti, “Ñamasugʉ̃ ñaja” ĩ yiboariaro bero. Tire ajicõari, “Socaro me bajiroja”, ĩre yisʉyaboayujarã cuatrocientos ñarã. Tijʉ bero, gãjerã ĩre sĩacõañujarã. To bajiri ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna. Ĩ gotimasioboare quẽne to cõrone jedicoasuja. \v 37 Tijʉ bero, “To cõro ñaama masa” yimasirʉarã, ĩna ucaturotirirʉ̃mʉrire Galileagʉ, Judas vãme cʉtigʉ ñañuju. Ĩre quẽne ĩ gotisere ajicõari jãjarã masa ĩre sʉyaboayujarã. Tijʉ bero, ĩre sĩacõañujarã gãjerã. To ĩna yijare, ĩre sʉyaboariarã no ĩna bojarone bajicõañuma ĩna quẽne. \v 38 To bajiri mʉare gotiaja yʉ: Gõjanabiobesa ãnoare. No ĩna bojarore bajiro yato. Ĩna masune tʉoĩacõari, ĩna gotimasiocudijama, yayiori mene jedicõarʉaroja tia. \v 39 Dios ĩ gotirotiserene ĩna yijama, gãjerãre ĩna gotisere “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, no bajiro yimasimenaja mʉa. To bajiri mʉa yirʉasere quẽnaro tʉoĩaña mʉa; Dios ĩ rotiserene yicõari, “Yibetirotirene yiyuja” yirobe —ĩnare yiyuju Gamaliel, ĩ babarãre. \p \v 40 To ĩ yisere ajicõari, \p —Socʉ me yaja mʉ. To bajiro masu bajirʉaroja ti —yiyujarã ĩna. \p To yi, Pedrore, to yicõari, ĩ babarãre quẽne jiejocõari, ĩnare bajerotiyujarã ĩna yuja. Ĩnare bajegajano, Jesús yere ĩna gotimasiosere gotirotibesujarã ĩna yuja. To yicõari, ĩnare budirotiyujarã. \v 41 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Pedro, ĩ babarã rãca ʉjarã vatoare ñariarã, variquẽnase rãca budicoasujarã. Jesúre mani ajitirʉ̃nʉse sʉori rojose yiecoaja mani. “‘To bajiro bajirʉarãma, Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari’ Dios ĩ yire ñajare, bajiaja mani”, yitʉoĩa variquẽna budiasujarã.\f a \fr 5:41 \ft Mt 5.11-12.\f* \v 42 To bajiri Jesús yere ʉjarã ĩna gotirotibetiboajaquẽne, masare gotimasio tʉjabesujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre, to yicõari ĩna ya virijʉre quẽne Jesucristo yere masare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna. \c 6 \s1 Cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ĩnare ejarẽmorãre ĩna besere \p \v 1 Tirodore Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. To bajiri, griego oca ñagõrã, hebreo oca ñagõrãre ado bajiro ñagõjaisʉoyujarã: \p —Tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa bare batojama, cojoro cõro batobeaja mʉa. Manajʉa rijaveoriarãre hebreo oca ñagõrã rõmiri rĩne jairo ĩsiaja mʉa —yiyujarã ĩna griego oca ñagõrã. \p \v 2 To bajiro ĩna gãmerã ñagõjaisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare jirẽoñujarã ĩna, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna: \p —Yʉarema, yʉa gotimasiosejʉa ñaja, bare batoreaye rẽtoro ñamasusema. Bare batorejʉare yʉa yijama, Diore ĩre cʉdimena yirãja yʉa. \v 3 To bajiri, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã beseya mʉa, mʉa vatoanare, bare batorona ñaronare. Quẽnaro tʉoĩarã, “Quẽnaro yirã ñaama” mʉa yirã, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩarã, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirãre, ĩnare beseya mʉa. \v 4 Ado bajirojʉa yirũgũrʉarãja yʉama. Diore ĩre sẽnirũgũrʉarãja. To yicõari, Dios ocare masare gotimasiorã ñarʉarãja, yʉama —yiyujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã. \p \v 5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, Esteban vãme cʉtigʉre beseyujarã ĩna. Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñañuju. To yicõari, gãjerã Estebanre bajiro bajirãre beseyujarã ĩna. Adocãrãcʉ ñañujarã ĩna: Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, to yicõari, Antioqu'ia macajʉ vadir'i, Nicolás, tocãrãcʉ ñañujarã, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã. Nicoláma, jud'io masʉ me ñaboarine jud'io masare bajiro bajiyuju ĩ. \v 6 Ĩnare besegajanocõari, “Ãnoa ñaama masa, yʉa beserã”, yiyujarã, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. To ĩna yijare, ĩnare ãmo ñujeocõari Diore ĩre sẽniñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã. \p \v 7 To bajiri, masa jãjarãbʉsa ajitirʉ̃nʉñujarã, Jesús yere. To bajirã rĩne, tojʉre Jerusalénjʉre, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. Paia quẽne jãjarã, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna. \s1 Estebanre ĩna ñiare queti \p \v 8 Estebanre quẽnaro yirẽmoñuju Dios. To yicõari, ĩ masisere ĩre ʉjoyuju. To bajiri jairo ĩaĩañamanire masare yiĩoñuju Esteban. \v 9 Ĩaĩañamani Esteban ĩ yiĩoñaro, ĩ rãca gãmerã ñagõñujarã ĩna. Dios ocare ĩna buerivijʉ vadiriarã ñañujarã. Moabosarimasa ñaboariarã ya vi vãme cʉtiyuju ti vi. Cojo macana me ñañujarã ĩna, bajirãjʉma. Cirene macana, Alejandr'ia macana ñañujarã ĩna. Ĩna rãcana Cilicia sitana, Asia sitana ñañujarã ĩna. Esteban rãca ñagõboanane, oca josayujarã ĩna. \v 10 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩna rẽtoro masiñuju Esteban. To bajiri no bajiro ĩre yimasibesujarã ĩna. \v 11 To bajiri, gãjerãre yayioroaca gãjoa ĩsiñujarã ĩna, “ ‘Rojose yimi’ ʉjarãre yato ĩna” yirã. To bajiri, “‘Diore, to yicõari, Moisés ñamasir'ire quẽne rojose ĩnare ñagõmacami’ yigotiba mʉa”, ĩnare yiyujarã. \v 12 To bajiro ĩna yigotire ñajare, Estebanre bʉto jũnisiniñujarã ti macana. To bajiri, bʉcʉrã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa rãca Estebanre ñiañujarã, ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩre ãmivarʉarã. \v 13 Ĩna ʉjarã tʉjʉre ĩna ãmiejarone gãjoa ĩsiecoriarã, ado bajiro yisocayujarã: \p —Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, Moisés ĩ rotimasirere quẽne rʉ̃cʉbʉobecʉ rojose ñagõrũgũami Esteban. \v 14 Ado bajiro ĩ gotisere ajirũgũmʉ yʉa: “Jesús Nazaret macagʉ, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire caguerearʉcʉmi. To yicõari, Moisés manire ĩ roticũmasirere vasoarʉcʉmi”, yigotirũgũmi Esteban —yisocayujarã ĩna. \p \v 15 To ĩna yisocasere ajicõari, ĩna ʉjarã yoaro ĩre ĩañañujarã, Estebanre. Ĩre ĩna ĩajama, ángel riogare bajiro rioga cʉtiyuju Esteban. \c 7 \s1 “Ñie rojose yibejʉ yʉ”, Esteban ĩ yire queti \p \v 1 To bajiri, paia ʉjʉ, Estebanre ĩre sẽniĩañuju: \p —¿“Rojose yimi” mʉre ĩna yise, riojo yati ĩna? —ĩre yiyuju, Estebanre. \p \v 2 To ĩ yirone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Esteban: \p —Yʉ yarã, ajiya mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉ Abraham ñamasir'i, Mesopotamia ĩ ñarone, Harán vãme cʉti macajʉre ĩ ñagʉ̃ varoto rĩjoro, ĩ rãca ñagõmasiñuju Dios. \v 3 Ado bajiro yimasiñuju: “Mʉ ñarore, to yicõari, mʉ yarãre quẽne vaveoya, gaje sitajʉ mʉre yʉ ĩorotojʉ vacʉ”, ĩre yimasiñuju Dios, mani ñicʉ ñamasir'ire. \v 4 To bajiro Dios ĩ yisere ajicõari, Caldea maca ñar'i, Harán vãme cʉti macajʉre ñagʉ̃ vamasiñuju. To ĩ ñaro, ĩ jacʉ ñamasir'i ĩre rijaveocoamasiñuju. Tijʉ bero, adojʉ mani ñari sitajʉre ĩre ñarotimasiñuju Dios. \v 5 “Adi sitajʉ ñaña” Dios ĩ yiboajaquẽne, ñajediro gãjerã ye sita ñamasiñuju ti maji. To bajiri, “Adi ñaja yʉ ye sita”, yimasibesuju Abraham. Rẽmone, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre: “Ti sitare mʉre ĩsirʉcʉja yʉ. Mʉ rijato berojʉ, mʉ jãnerabatia ye sita ñarʉaroja”, yimasiñuju Dios, Abrahamre, rĩa magʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. \v 6 To yicõari, ado bajiro ĩre gotimasiñuju Dios: “Cojorʉ̃mʉ adi sitare vaveorʉarãma mʉ jãnerabatia. Adi sitare vaveocõari, gãjerã sitajʉre ñarʉarãma. Tojʉre ĩna ñaro, cuatrocientos cʉ̃mari ĩnare rotiajerʉarãma ĩna. \v 7 To bajiboarine mʉ jãnerabatiare rojose ĩnare ĩna yise vaja gãmetorʉcʉja yʉ quẽne. Tijʉ bero, mʉ jãnerabatia ti macare tudiveocoarʉarãma. To baji, adi sitajʉre tudiejarʉarãma quẽna. Adojʉ ñacõari yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorʉarãma”, yiyuju Dios, mani ñicʉre Abraham ñamasir'ire. \v 8 To yicõari, ado bajiro Abrahamre rotimasiñuju Dios: “Yʉ gotisere, ‘To bajirone bajirʉaroja’ mʉ yicʉdijama, mʉ macʉ ĩ ruyuaro bero, circuncisión ĩre yirʉcʉja mʉ. ‘Dios yʉ ñaami’ yigʉ, to bajiro ĩre yirʉcʉja mʉ”, yimasiñuju Dios, Abrahamre. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, ĩ macʉ Isaac ĩ ruyuaro cojomo cõro, idia jẽnituarirʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉre circuncisión ĩre yimasiñuju Abraham. To bajiri Isaac ĩ macʉ Jacob vãme cʉtigʉre circuncisión ĩre yimasiñuju. Jacob quẽne to bajirone yimasiñuju, ĩ rĩare mani ñicʉa ñamasiriarãre. Jʉaãmo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñamasiñujarã ĩna. \p \v 9 Jacob rĩa, ĩna bedi, José vãme cʉtigʉre bʉto ĩre ĩatemasiñujarã ĩ gagʉ mesa. To bajiri Egipto sita vanare ĩre ĩsicõari, vaja sẽnimasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne quẽnaro ĩre ĩatirʉ̃nʉcõa ñañuju Dios. \v 10 Egiptojʉ José rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiri ʉjʉ, faraón ĩna yigʉ rãca ñamasiñuju José. To ĩ bajiñaro, ĩ masisere ʉjomasiñuju Dios, Josére. Faraón, ĩre ĩavariquẽnacõari, “Rotigʉ ñato, ĩre yicũgʉ̃jaro ĩ” yigʉ yimasiñuju Dios. To bajiri Egipto sitana ñaro cõrone, ĩ ya vianare quẽne, “Ĩnare rotirʉcʉja mʉ”, Josére ĩre yicũmasiñuju faraón. \p \v 11 To ĩ yiro bero, Egipto sitajʉre bare jedicoamasiñuju. Canaán sitajʉre quẽne jedicoamasiñuju. Masa bʉto ñiorijamasiñujarã ĩna. To bajicõari rojose tãmʉomasiñujarã ĩna. Mani ñicʉa, no ũno bare bʉjamasibetimasiñujarã ĩna. \v 12 To bajiri José jacʉ mani ñicʉ ñamasir'i, Jacob, “Egiptojʉ trigo ĩna juacũre ñañuju ti” yirere ajicõari, ĩ rĩare cõamasiñuju “Vaja yirã vajaro” yigʉ. \v 13 Egiptojʉ bare juarã vamasiñujarã ĩna. Tijʉ bero, quẽna tojʉne vamasiñujarã ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiñuju José: “Yʉre ĩamasibeaja mʉa. Mʉa bedine ñaja yʉ”, ĩnare yimasiñuju. To bajiro José ĩ yirere ajicõari, “Ĩ yarã ñaama”, yimasiñuju faraón. \v 14 To bajiri José, ĩ yarã ĩna ñaro cõrone ĩ jacʉre quẽne jiroticõañuju, “Egiptojʉ ñato ĩna” yigʉ. Ĩna jediro ñarã, setenta y cinco ñamasiñujarã ĩna. \v 15 To bajiri, Egiptojʉre vamasiñuju Jacob. Egiptojʉ yoaro ñaboacʉjʉ, bajirocacoamasiñuju Jacob. To bajicõari, ĩ rĩa ñariarã, mani ñicʉa ñamasiriarã quẽne, tojʉne bajireamasiñujarã ĩna. \v 16 Jacob ĩ bajirocaro bero, ĩ rujʉrire juamasiñujarã, Siquem vãme cʉti macajʉ. Tojʉ ejacõari, ĩre yujemasiñujarã, gʉ̃tavijʉ. To ñamasiñuju Abraham, Hamor rĩare ĩ vaja yimasiriavi, gʉ̃tavi. \p \v 17 To bajiboarine mani ñicʉa ñamasiriarã, Egiptojʉre jãjarãbʉsa masa bʉjʉmasiñujarã. To ĩna bajiñaro rĩne, cõñamasiñuju mani ñicʉa ñamasiriarãre Dios ĩ sita ĩsiroti, mani ñicʉ Abraham ñamasir'ire ĩ gotiriarore bajirone ti bajiroti. \v 18 Tijʉ bero, gãji ʉjʉ Egiptojʉre rotisʉomasiñuju. José ĩ ñamasirere masibecʉ, to yicõari, mani ñicʉa ñamasiriarãre rʉ̃cʉbʉobecʉ ñamasiñuju ĩ. \v 19 Ĩne mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare yitomasiñuju. To yicõari, rojose yimasiñuju. Mame ruyuarã rĩamasare riagajʉ ĩnare rearotimasiñuju ĩ, “Bʉjʉroma” yigʉ. \v 20 Tirodorene ruyuamasiñuju Moisés quẽne. Dios ĩ ĩajama, quẽnagʉ̃aca ñamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩ jacʉa idiarã muijua ĩre cʉomasiñujarã ĩna. \v 21 To bajiñaboa, so macʉacare vijʉre ĩre yayiomasibeticõari, riagajʉ ĩre jomasiñuju so. To so yir'ire, ʉjʉ Egiptoagʉ maco, ĩre ĩabʉjacõari, so macʉre yigore bajiro ĩre masomasiñuju so. \v 22 To bajiro so yibʉcʉomasir'i, Egiptoana ĩna bajisere quẽnaro masiñuju ĩ, Moisés. Ĩ ñagõjama quẽnaro tʉoĩamasicõari ñagõñuju ĩ, ĩna yere. Quẽnaro ĩ yisere ĩacõari, bʉto ĩre yirʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. \p \v 23 Cuarenta cʉ̃mari cʉotʉsacʉ, “Yʉ yarãre ĩagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, yitʉoĩamasiñuju ĩ. \v 24 To yi va, ĩna tʉjʉ ĩ ejaro, ĩ yʉre egipcio masʉ ĩre ĩ bajero ĩacõari, ĩre gãmetoca yigʉ, ĩre sĩacõamasiñuju Moisés. \v 25 “‘Egipcio masa rojose manire ĩna yisere manire yirẽtobosarocʉ, Dios ĩ cũr'i ñaami Moisés’ yʉre yimasirʉarãma yʉ yarã”, yitʉoĩamasiboayuju Moisés. To bajiro ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, tire tʉoĩabetimasiñujarã ĩnajʉama. \v 26 To bajiri gajerʉ̃mʉ quẽna ĩ yarãre ĩnare ĩagʉ̃ vamasiñuju Moisés. To ejacõari, ĩ yarã jʉarã ĩna gãmerã quẽañarore ĩamasiñuju ĩ. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro ĩnare yimasiboayuju: “Yʉre ajiya maji. ¿No yirã cojo masa ñaboarine, gãmerã quẽati mʉa?”, ĩnare yimasiboayuju. \v 27 To ĩ yirone, ĩ babare quẽagʉ̃jʉa, Moisére ĩre turocacõañuju, ĩre jũnisinigʉ̃: “¿Ñimʉ ‘Ĩna ʉjʉ ñaña’ mʉre yicati? \v 28 ¿Ñamica egipcio masʉre mʉ sĩariarore bajiro yʉre quẽne sĩarʉ yatique mʉ?”, ĩre yimasiñuju ĩ, Moisére. \v 29 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Egipto sita ñar'i, Madián sitajʉare rudicoamasiñuju Moisés. Tojʉ manajo bʉjacõari, jʉarã rĩa cʉtimasiñuju ĩ. \p \v 30 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari bero, cojorʉ̃mʉ Sina'i vãme cʉtiricʉ gʉ̃taʉ tʉjʉ yucʉ́ manojʉre vacudigʉ vamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ bajirone, ĩ tʉjʉre yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ, ʉ̃jʉrʉ̃gõmasiñuju. To bajiro vatoajʉre ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju ángel. \v 31 Tire ĩacõari, ʉcacoamasiñuju Moisés. Quẽnaro ĩarʉ tʉbʉsaca ĩ vatone ado bajiro ĩre ñagõmasiñuju Dios: \v 32 “Yʉne ñaja Dios. Mʉ ñicʉa Abraham, Isaac, Jacob quẽne ĩna rʉ̃cʉbʉocacʉne ñaja yʉ”, yimasiñuju Dios, Moisére. Tire ajicõari, güigʉ nanamasiñuju ĩ. To bajiri, ĩarʉabetimasiñuju. \v 33 Quẽna tudiñagõñuju Dios: “Adone yʉ ñaro ñaja ti. To bajiri mʉ gʉbo sudi vejeya mʉ, yʉre rʉ̃cʉbʉogʉ. \v 34 Yʉ yarã Israel ñamasir'i jãnerabatia, Egiptojʉ rojose ĩna tãmʉosere ĩarũgũaja yʉ. To bajicõari, ĩna sʉtiritisere ĩaja yʉ. To bajiri, ‘Egiptoanare cãmotadiato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmogʉ̃ vabʉ yʉ. Egiptojʉ quẽna mʉre tudiarotiaja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios —yigotiyuju Esteban, ʉjarãre. \p \v 35 To yicõa, quẽna gotirũtuasuju: \p —Moiséne ñaami, mani ñicʉa ĩna ajirʉabetir'i. “Yʉa ʉjʉ me ñaja mʉ. Rojose yʉa yisere ĩacõĩarimasʉ me ñaja mʉ”, ĩre yimasiñujarã mani ñicʉa. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Diojʉama, Egiptojʉ ñamasiriarãre ĩnare ũmato varocʉre yigʉ, yucʉ́ zarza vãme cʉtiʉ ʉ̃jʉñaro vatoajʉre ángel sʉorine Moisére gotimasiñuju Dios. \v 36 To bajiri ĩaĩañamanire yiĩomasiñuju Moisés, Egiptojʉ. To yigajano, mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare ũmato vadimasiñuju. To bajivacʉ, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtojʉre, to yicõari, yucʉ́ manojʉre quẽne ĩaĩañamanire ĩnare yiĩomasiñuju Moisés. \v 37 Ĩne ñamasiñumi ado bajiro mani ñicʉa ñamasiriarãre ĩnare gotimasir'i: “Dios mani jacʉ yʉre ĩ cõacatore bajirone, gãji ĩ ocare gotirocʉre cõarʉcʉmi. Dios ĩ cõarocʉma, mani yʉne ñarʉcʉmi”, yimasiñuju Moisés mani ñicʉa ñamasiriarãre. \v 38 Moiséne mani ñicʉa ñamasiriarã rãca gʉ̃taʉ Sina'i vãme cʉtiʉ veajʉ rẽjamasiñuju. Ĩ sĩgʉ̃ne gʉ̃taʉjʉre mʉjacõari, ángel rãca ñagõmasiñuju. To ĩ yijare, ĩre ĩsimasiñuju, Dios ĩ rotisere, mani jedirone mani ajitirʉ̃nʉ sʉyarotire. \p \v 39 To bajiboarine tire ĩ gotisere ajirʉabetimasiñujarã ĩna, mani ñicʉa. Tire ajiterã ñari, quẽna Egiptojʉre tudiarʉamasiñujarã ĩna. \v 40 To yicõari Moisés gʉ̃taʉ joejʉ ĩ ñatoye rĩne, ĩ gagʉ Aarón vãme cʉtigʉre ado bajiro ĩre yimasiñujarã ĩna: “¿Nojʉ ñati mʉ bedi, Egipto sitajʉ mani ñaro manire ũmato vadicacʉma? Tojʉ ĩ bajiñasere masibeaja mani. To bajiri, Diore bajiro bajigʉre mani rʉ̃cʉbʉorocʉre quẽnoña mʉ. Ĩ ũgʉ̃ rãca mani ñajama, manire quẽnarʉaroja ti. No mani varʉarore manire ũmato varʉcʉmi”, yimasiñujarã, Aarón ñamasir'ire. \v 41 To yirã ñari, ta vecʉ macʉacare bajigʉ quẽnorujeomasiñujarã ĩna. To yicõari, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, soeĩsimasiñujarã. To yicõari, basavariquẽna codemasiñujarã, ĩna quẽnorujeor'i ta vecʉ macʉre bajigʉ ñagʉ̃re rʉ̃cʉbʉorã. \v 42 To bajiri Dios ĩnare ĩatirʉ̃nʉ tʉjacoamasiñuju. Ĩna bojarore bajiro ĩna yirʉajare, ĩnare matabetimasiñuju Dios. To bajiri ñocoare, muijure quẽne, ñamiagʉ muijure quẽne, yirʉ̃cʉbʉomasiñujarã ĩna yuja. To bajiri Diore gotirẽtobosamasir'i, Amós, ado bajiro ĩ ucamasire ñajare, bajiyuja ti: \q1 “Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉre ajiya mʉa: ¿Cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã, vaibʉcʉrã, mʉa sĩarãre yʉre rʉ̃cʉbʉorã, yʉre soeĩsirũgũcati mʉa? \q1 \v 43 Yʉre rʉ̃cʉbʉomenane, mʉa masu mʉa quẽnorujeoriarãrene rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. Mojoriviaca quẽnocajʉ mʉa. To yicõari, ti vi jubeajʉ Moloc vãme cʉtigʉre ĩre jeocõari gajarũgũcajʉ mʉa. Gãjire quẽne ñocore bajiro bajigʉre mʉa quẽnorujeor'ire, Refán vãme cʉtigʉre ĩre rʉ̃cʉbʉocajʉ mʉa. To bajiro mʉa yirũgũcati ñajare, Babilonia sojʉajʉ mʉare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios ĩnare —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ. \p \v 44 To yicõa, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju Esteban: \p —To bajiri mani ñicʉa yucʉ́ manojʉ ñarã, cabra vãme cʉtirã gase rãca ĩna quẽnoriavire cʉomasiñujarã ĩna. “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” ĩna yirʉ̃cʉbʉorivi ñamasiñuju ti vi. Dios, Moisére ĩ yiĩoriarore bajirone ti vire quẽnorujeomasiñujarã ĩna. No ĩna bojaro vana quẽne ti vire ãmicoarũgũmasiñujarã ĩna. \v 45 Moisés ĩ rijato bero, Josué vãme cʉtigʉ ĩre ñavasoamasiñuju. Moisés rãcana ĩna bajirearo bero, ti vire cʉosʉyayujarã ĩna rĩa, mani ñicʉa. Ti vire ãmicõari, adi sita Canaán vãme cʉti sitajʉre vadimasiñujarã ĩna. To bajiri Dios ĩnare yirẽmoñuju, mani ñicʉare. Adi sita ñaboariarãre ĩnare bucõamasiñuju Dios. To ĩ yiriaro bero, mani ñicʉ David ñamasir'i ĩ ñaro quẽne ñacõamasiñuju ti vi maji, cabra gasene ĩna quẽnoriavi. \v 46 David ñamasir'ire quẽnaro ĩre yimasiñuju Dios. To bajiri Diore variquẽnagʉ̃ ñari, ĩ yarã Jacob jãnerabatia rãca, ĩre ĩna yirʉ̃cʉbʉoroti vire ĩre bʉabosarʉamasiñuju. To ĩ yitʉoĩaboajaquẽne, ĩre bʉarotibetimasiñuju Dios. \v 47 David macʉ Salomón ñamasir'ijʉa Diore ĩre vi bʉabosamasiñuju yuja —yiyuju Esteban, ʉjarãre gotigʉ. \p \v 48 To yicõa, quẽna gotirũtuasuju ĩ: \p —To bajiboarine, masa ĩna quẽnoriavire ñabecʉmi Dios, Diore ĩre gotirẽtobosamasir'i, ado bajiro ucamasire ñajare: \q1 \v 49 “‘Adi macarʉcʉroaye, to yicõari, õ vecaye ñajediro ʉjʉ ñaja yʉ. To bajiro bajigʉ yʉ ñaboajaquẽne, ¿no bajirivi yʉre bʉabosarʉarãda mʉa? ¿No bajirijʉ quẽnobosarʉarãda yʉ ʉsʉsãjarotijʉrema? \q1 \v 50 Yʉne ñaja ñajediro rujeocacʉma’ yami Dios”, yiucamasiñumi ĩre gotirẽtobosamasir'i —yigotiyuju Esteban. \p \v 51 To bajiro ĩnare yigajano, ado bajiro ĩnare gotirẽmoñuju quẽna: \p —Dios ocare ajitirʉ̃nʉbetirũgũaja mʉa. “Dios magʉ̃mi” yirãre bajiro ĩ ocare ajiteaja mʉa. Mani ñicʉare bajiro Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉdimena ñaja mʉa. \v 52 Sĩgʉ̃, Diore gotirẽtobosar'i, mʉa ñicʉa quẽnaro ĩna yir'i manicoayumi. To bajiri, Cristo rojose yibecʉre, ĩ ejarotire gotiriarãre quẽne ĩnare sĩamasiñuma mʉa ñicʉa. To yiriarã ñari, cãnʉribʉsane “Jesúre ĩre sĩato” yirã ĩre ĩaterãre ĩsirocayuja mʉa. To bajiro mʉa yijare, ĩre sĩañuma. \v 53 Dios ĩ rotimasirere cʉdibetirũgũaja mʉa, ángel mesa sʉori mʉa ñicʉa ĩna gotiecore ti ñaboajaquẽne —ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban. \s1 Estebanre ĩre ĩna sĩare queti \p \v 54 Tire ajicõari, yaia guarãre bajiro guji ĩoñujarã ĩna, Estebanre bʉto jũnisinirã ñari. \v 55 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ masisere ʉjar'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri, õ vecajʉ ĩamʉogʉ̃ne, Dios ĩ ñasere ĩabʉjayuju. To bajicõari, ĩ riojojacatʉa ñagʉ̃re Jesúre quẽne ĩañuju. \v 56 Tire ĩacõari, ado bajiro ʉjarãre ĩnare yiyuju Esteban: \p —Ĩaña mʉa quẽne. Ʉ̃mʉagasero soje jãnacoajʉ. Dios ĩ roticõacacʉ, ĩ riojojacatʉajʉare ñaami —yiyuju Esteban. \p \v 57 To ĩ yijare, quẽna ĩ tudiñagõrotire ajiterã, ĩna gãmo gojerire bibeyujarã ĩna. To yi, ĩna jediro bʉto avasãcõari, ĩre ñiarã ũmarẽjañujarã ĩna. \v 58 To yicõari, ti maca sojʉajʉ ĩre vejacoasujarã ĩna, gʉ̃tarine ĩre reasĩaroana. Tojʉ eja, ĩna sudi joeayere vejecõari, Saulo vãme cʉtigʉre ĩre ĩsiñujarã ĩna, “Tire codebosato” yirã. To yicõari, gʉ̃tarine Estebanre ĩre reasʉovasujarã ĩna. \p \v 59 Gʉ̃tane ĩre ĩna reañarone, Jesúre ado bajiro sẽniñuju Esteban: \p —Jesús, yʉ ʉjʉ yʉ ʉsʉre bocaãmiña mʉ —yiyuju Esteban. \p \v 60 To yi, gʉsomuniari tuetucõari, avasãñuju Esteban: \p —Yʉre rojose ĩna yisere ĩnare masirioya mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñuju Esteban. \p To yigajanogʉ̃ne, rijacoa tʉjasuju Esteban. \c 8 \s1 Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirũgũre queti \p \v 1-3 Estebanre gʉ̃tane ĩre reasĩariarã rãcagʉ, ĩna sudire coderine ñañuju Saulo. “Estebanre ĩre sĩacõato”, yitʉoĩañuju ĩ quẽne. Esteban ĩ sĩaecoro bero, ĩ rujʉrire ĩacõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa Diore quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã ĩre yujeyujarã ĩna. To yirãne, bʉto otiyujarã Estebanre. Tirʉ̃mʉrine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose yisʉoyujarã ti macana. To bajiri Saulo quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre cojovi rʉyabeto ĩnare macañuju ĩ. Ĩnare bʉjagʉne, ʉ̃mʉare quẽne rõmiare quẽne ĩnare juacõari tubibecũrũgũñuju ĩ. To bajiri ĩna jedirone Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ gotiroticõasʉoriarã rãca ñariarã rudiasujarã Judea sitajʉ, to yicõari, Samaria sitajʉre quẽne. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãma Jerusalénre vaveobesujarã ĩna. \s1 Jesucristo yere Samaria sitajʉ Felipe ĩ gotimasiore queti \p \v 4 Jerusalén macana rudiriarã no ĩna vacudiro cõrone Jesús yere gotimasiocudiyujarã ĩna. \v 5 Felipe, Jerusalénjʉ ñar'i, Samaria sita ñarimacajʉre vasuju. Tojʉ ejacõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i Jesús yere ĩnare gotimasioñuju Felipe. \v 6 Jãjarã masa rẽjañujarã, ĩ gotisere ajirʉarã ñari. To bajicõari, ĩaĩañamanire ĩ yiĩosere ĩañujarã ĩna. To bajicõari ĩ gotimasiosere quẽnaro ajiyujarã ĩna. \v 7 To ĩna bajirone jãjarã masa ʉsʉrijʉre sãñarãre vãtiare bureayuju Felipe. Ĩnare ĩ bureajare, bʉto avasãbudivasujarã ĩna vãtia. Jãjarã rijarãre quẽne catioyuju ĩ. Micarãre, rujasagueri vanare quẽne quẽnoejarotiyuju ĩ. \v 8 To bajiri ti macana bʉto variquẽnañujarã ĩna. \p \v 9-11 Ti macajʉre Simón vãme cʉtigʉ ñañuju. Cojo cʉ̃ma me ĩ masisere yiĩoñuju ĩ. “Gãjerã rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ, ĩaĩañamani yiĩorũgũñuju ĩ. To bajiro yigʉ ñari, “Yʉ ñaja ñamasugʉ̃ma”, yiyuju ĩ, masare. To ĩ yise ñajare, sĩgʉ̃ rʉyariaro mano ĩre ajiyujarã. Bʉcʉarã quẽne, rĩamasa quẽne jediro quẽnaro ĩre ajiyujarã ĩna. “Diore bajiro masiami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũñujarã ĩna. \v 12 To yiriarã ñaboarine, Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaja” Dios ĩ yiĩavariquẽnasere gotiyuju Felipe. Tire ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ʉ̃mʉa, rõmia quẽne. To yicõari, oco rãca Felipere ĩre bautizarotiyujarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉaja” yirã. \v 13 Simón quẽne, Jesús yere ajitirʉ̃nʉñuju ĩ. To yicõari, oco rãca bautizarotiyuju ĩ quẽne. To ĩ yiro bero, Felipere baba cʉtisʉoyuju. To yicõari ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca Felipe yiĩosere ĩacõari, no yimasibesuju Simón, ti ũnire ĩabetirũgũr'i ñari. \p \v 14 Jesús gotiroticõasʉoriarã Jerusalénjʉ ñarã, “Samaria sitana jãjarã Dios ocare ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. To bajiri, Samariajʉre cõañujarã ĩna, Pedrore, to yicõari, Juanre quẽne. \v 15-16 To bajiri, Samaria sitajʉre ejacõari, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre. Oco rãca bautizarotiriarã ĩna ñaboajaquẽne, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejabesuju maji. To bajiri, “Esp'iritu Santo ĩnare ejato” yirã, Diore sẽniñujarã ĩna. \v 17 To yicõari, Pedro, Juan rãca, Diore sẽnicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ĩna ãmori rãca ĩnare ñujeoyujarã ĩna. To cõrojʉ Esp'iritu Santo ejayuju, ĩnare. \p \v 18-19 Ĩna ãmori rãca ĩna ñujeorore Esp'iritu Santo ĩ ejasere ĩañuju Simón. Tire ĩacõari ĩnare gãjoa ĩsirʉ, ado bajiro yiyuju Simón: \p —Gãjerãre yʉ ãmo ñujeorone Esp'iritu Santo ĩ ejarotire bojaja yʉ quẽne —ĩnare yiyuju Simón. \p \v 20 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pedro: \p —Vaja mani Dios ĩ cõasere, “Vaja yire ñaroja ti”, yitʉoĩaboaja mʉ. To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, mʉ gãjoa rãcane bajirocacoarʉcʉja mʉ. \v 21 Rojose mʉ tʉoĩasere masiami Dios. To bajiri, Esp'iritu Santore mʉre cõabetirʉcʉmi Dios. \v 22-23 Mʉ tʉoĩasere ĩamasicõaja yʉ. Rojose rĩne tʉoĩagʉ̃ ñaja mʉ. To bajiri, rojose mʉ tʉoĩasere yitʉjaya. To yicõari, Diore sẽniña mʉ, “Rojose yʉ yisere masirioya” yigʉ —yiyuju Pedro. \p \v 24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Simón: \p —Diore sẽnibosaya mʉa, yʉre. Mʉa gotisere bajiro yʉre ti bajirotire bojabeaja yʉ —yiyuju Simón. \p \v 25 To ĩ yiro bero, Jesús ĩ yirere ĩna ĩarere, to yicõari, ĩ gotimasiorere ti macanare gotiyujarã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Jerusalénjʉ tudianane Samaria sita ñarimacarianare Jesús ye quẽnasere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. \s1 Etiop'ia sitagʉre Felipe, oco rãca ĩ bautizare queti \p \v 26 To ĩna bajiñarone, Felipere ado bajiro ĩre yiyuju ángel: \p —Jerusalénjʉ vasa. To ejacõari, Gaza vãme cʉti maca vati maare vaja mʉ. Yucʉ́ manojʉ ñavati maa ñaja ti maama —yiyuju ángel, Felipere. \p \v 27 To bajiri Felipe vacoasuju, ángel ĩ gotiriarore bajirone. Maa vacʉ, Etiop'ia sitana ʉjore gãjoa codebosarimasʉre ĩre ĩañuju Felipe. Jerusalénjʉ Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ejar'i, tudiacʉ bajiyuju ĩ. \v 28 Caballo ĩ tʉ̃a vaticorojʉ sãñacõari, Diore gotirẽtobosamasir'i, Isa'ias ĩ ucamasirere buesãñañuju ĩ. \p \v 29 To bajiri, ado bajiro yiyuju Esp'iritu Santo, Felipere: \p —Ĩ tʉbʉsa vacõari, ĩre baba cʉti vasa mʉ —yiyuju, Felipere. \p \v 30 To bajiri ĩ tʉ vaejacõari, ajiyuju, Diore gotirẽtobosamasir'i Isa'ias ĩ ucamasirere ĩ buesere ajiyuju Felipe. Tire ajicõari, \p —¿Mʉ buesere ajimasiati mʉ? —yiyuju Felipe, Etiop'iagʉre. \p \v 31 To ĩ yirone: \p —“To bajiro yirʉaro yaja”, yiajimasibeaja yʉ, ñimʉ yʉre ĩ gotiro cõro —yiyuju ĩ, Felipere. To yigʉne, —Yʉ tʉ vasãjagʉaya —yiyuju Etiop'iagʉ. \p \v 32 Dios ocare Isa'ias ñamasir'i ĩ ucamasirere ĩ buere ado bajiro yiyuju ti: \q1 “Ovejare sĩaroana ĩre ñiacõari ĩna jiatore bajiro ĩre yirʉarãma ĩna. To bajiri, ovejare ĩna joa suaro ĩ avasãbetore bajiro yigʉ, rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, ñagõbetirʉcʉ̃mi. \q1 \v 33 Masa ĩna ĩaro rĩjoro bojoneose yiecorʉcʉmi. Rojose ĩ yibetiboajaquẽne, ‘Rojose yigʉ me ñaami’ ĩre yibosagʉ manirʉcʉmi. To bajiri, ĩ sĩaecoro bero, ‘Ĩ jãnerabatia ñaama’ yimasiña manirʉaroja”, yiucamasire ñañuju, Etiop'iagʉ ĩ buere. \p \v 34 To bajiri, \p —Yʉre gotiya mʉ. Ñimʉre yiro yati, to bajiro ti yijama. ¿Ĩ masune ĩ bajirotire tʉoĩacõari yiyujari? ¿Gãji ĩ bajirotire yigʉ, ucamasiñujarique ĩ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere. \p \v 35 To ĩ yijare, Isa'ias ĩ ucamasirere ĩre ĩagotigʉne, ado bajiro ĩre gotiyuju Felipe: \p —Isa'ias ñamasir'i to bajiro ĩ ucajama, Jesús ĩ bajirotirene yigʉ yimasiñumi —ĩre yigotiyuju Felipe. To yicõari, Jesús ĩ bajiñarere ĩre gotimasioñuju yuja. \p \v 36 To yi vana rĩne, maa tʉ ʉtabʉcʉra ejayujarã ĩna. To eja, \p —Ĩaña, ado ñaja oco. ¿Yucʉne, oco rãca yʉre bautizarʉabeati mʉ? —yiyuju Etiop'iagʉ, Felipere. \p \v 37 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Felipe: \p —“‘Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ’ yigʉ ĩ cõar'i” mʉ yijama, oco rãca mʉre bautizarʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Felipe. \p To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Etiop'iagʉ: \p —To bajirone bojaja. Jesúne ñaami Dios macʉ, rotimʉorʉ̃gõrocʉ yigʉ ĩ cõar'i, yaja yʉ —yiyuju Etiop'iagʉ. \p \v 38 To yi, ʉtabʉcʉra tʉjʉ tujayujarã. To bajicõari, ũmato rojasuju, oco rãca Etiop'iagʉre ĩre bautizagʉacʉ. \v 39 Ĩre bautiza gajano, ĩna majarʉ̃gʉ̃rone, ñaro tʉsarone ruyubetiboarine Esp'iritu Santo ĩre ãmicoasuju, Felipere. To bajiri ĩre ĩabeticõa tʉjasuju Etiop'iagʉ. To bajiboajaquẽne, quẽnaro variquẽna vasuju ĩ Etiop'iagʉ. \v 40 Felipejʉama, “To bajiro bajiriaja” yiri mene, Azoto vãme cʉti macajʉ ejayuju. Tojʉ ñacõari, cojo maca rʉyabeto Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocudiyuju ĩ. Goticudigʉ rĩne, Cesarea vãme ti macajʉre ejacoasuju ĩ Felipe. \c 9 \s1 Saulo, tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩ ajitirʉ̃nʉre queti \r (Hch 22.6-16; 26.12-18) \p \v 1 Saulo ñañuju. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩarʉ, bʉto ĩnare ĩajũnisinirũgũñuju maji. To bajiri, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃ vasuju. \v 2 Damasco vãme cʉti maca ñarivi, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉ̃ varʉ, papera sẽniñuju: \p —Ĩnare yʉ ĩabʉjaro cõrone ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne, juadirʉcʉja yʉ, Jerusalénjʉ ĩnare tubibecũrʉ —yiyuju Saulo, paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re sẽnigʉ̃. \p \v 3 Ĩre sẽnigajano, vasuju ĩ. Maa ĩ vato rĩne Damasco macajʉ ĩ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiayuju ti. \v 4 To bajiro ti bajijare, quedirocacũcoasuju Saulo. Ĩ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyuyuju ti: \p —Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? —yi ocaruyuyuju, õ vecajʉ. \p \v 5 To bajiro ti yirone, \p —¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ? —yiyuju Saulo. \p To ĩ yirone, \p —Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne —ĩre yiyuju Jesús. \v 6 To bajiro ĩre yicõa, —Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, “Ado bajiro yiya”, mʉre yirʉarãma —Saulore yiyuju Jesús. \p \v 7 Saulo rãca vana, masa maniboarine, to bajiro yi ocaruyusere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna. \v 8 To ti bajiro bero, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩarʉaboayuju Saulo. Ĩ caje ruyubesuju. To ĩ bajijare, ĩ babarã Damascojʉ vana ĩre tʉ̃a vasujarã ĩna. \v 9 Damascojʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ĩabeti, babeti, idibeti, bajiñañuju Saulo. \p \v 10 Damascojʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju ĩ, Anan'ias vãme cʉtigʉ. Ĩre ruyuaĩocõari: \p —Anan'ias —ĩre yiyuju Jesús. \p —Adone ñaja yʉ —yiyuju Anan'ias. \p \v 11 To ĩ yirone, \p —Vasa Riojo vãme cʉti maajʉre. Ti maa vacʉne, Judas vãme cʉtigʉ ya vire ejarʉcʉja mʉ. Tojʉ ejacõari, “¿Adone ñati Saulo, Tarso vãme cʉti macagʉ?”, ĩre yiba mʉ. Yucʉrema yʉre sẽnigʉ̃ yami Saulo. \v 12 Jẽre ĩre ĩomʉ yʉ, ĩ tʉjʉ mʉ ejarotire. To bajiri ĩ tʉ sãjaejacõari mʉ ãmo ñujeorʉcʉja mʉ, “Quẽna tudiĩato” yigʉ —Anan'iare yiyuju Jesús. \p \v 13 Tire ajicõari, ado bajiro yiyuju Anan'ias: \p —Bʉto queti ajirũgũaja yʉ, Diore ajitirʉ̃nʉrãre Jerusalénjʉ ñarãre rojose ĩ yirũgũrere. \v 14 Yʉare mʉre rʉ̃cʉbʉorãre tubiberʉ, ejarimi —Jesúre ĩre yiyuju Anan'ias. \p \v 15 To ĩ yise ñajare, ado bajiro Anan'iare gotiyuju Jesús: \p —Yʉ ocare masare gotimasiorocʉ yigʉ, ĩre cũmʉ yʉ, Saulore. Ʉjarãre, jud'io masare quẽne, jud'io masa mere quẽne gotimasiorʉcʉmi. \v 16 To bajiri, “Yʉre gotimasiobosagʉ ñari, rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, ĩre yirʉcʉja yʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Jesús. \p \v 17 To ĩ yijare, vacoasuju Anan'ias. Vijʉ sãjaejacõari, ĩ ãmo ñujeoyuju, Saulore. To yigʉne, \p —Yʉ rãcagʉ, ajiya mʉ. Jesús mani ʉjʉ, mʉ vado, mʉre ruyuaĩorine yʉre cõami, “Quẽna tudi caje ĩato” yigʉ. “Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉre ejato” yigʉ yʉre cõami —Saulore ĩre yiyuju Anan'ias. \p \v 18 To ĩ yirone, rujarʉ̃tʉrori ĩ cajearijʉre ñase jãnevẽjañuju, Saulore. To ti bajirone quẽna tudiĩacoasuju Saulo. To bajisere ĩacõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, oco rãca ĩre bautizarotiyuju Saulo, “Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yigʉ. \v 19 To ĩ yiro bero, bacõari, rujʉ tĩmacoasuju Saulo quẽna. To bajiri yoarobʉsa ñañuju Saulo, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca, Damascojʉ. \s1 Saulo, Jesús yere Damascojʉ ĩ gotimasiosʉore queti \p \v 20 Bero, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjaejacõari, “Dios macʉ ñaami Jesús”, ĩnare yigotimasioñuju Saulo. \v 21 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna, ñajediro: \p —Ãni Saulo, ¿Jerusalénjʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare sĩar'i me ñati? To yicõari, ¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ñejerʉ me adojʉre vayujari ĩ? ¿Ĩnare ñejecõari, paia ʉjarãre ĩsibequĩda ĩ? —yiyujarã masa. \p \v 22 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, tocãrãcarʉ̃mʉ jãjarãbʉsa, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna, Saulore ajicõari. “Socʉ me yaja yʉ. Jesúne ñaami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yiyuju Saulo. Quẽnaro ĩ gotise ñajare, no bajiro yimasibesujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajimena. \s1 Jud'io masa, Saulore ĩre ĩna sĩarʉajare, ĩ rudire queti \p \v 23 To bajiri Damascojʉ, Saulo ĩ gotiñasere ĩacõari, “Ĩre sĩaroti ñaja manire”, yitʉoĩañujarã ĩna, jud'io masa Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉmena. \v 24 To bajiri ĩre ĩna sĩarʉasere ajiyuju Saulo. Ñami, ʉ̃mʉa quẽne ĩre sĩarʉarã, quearũgũñujarã ĩna maca budiriasojeri tʉjʉre. \v 25 Ĩre ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Saulo Jesús yere ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩre ejarẽmoñujarã, “Rudiajaro” yirã. Ñami, maca matariacʉ̃ni veca ñarisojejʉ, jibʉ jairijibʉne sãcõari, ticʉ̃ni sʉyarojʉajʉ ĩre rujiocõañujarã. To bajiro ĩna yijare, rudicoasuju Saulo. \s1 Jerusalénjʉ Saulo ĩ bajire queti \p \v 26 Rudiva, Jerusalénjʉ ejacoasuju ĩ. Tojʉre ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca rẽjarʉaboayuju ĩ. “Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi Saulo” yitʉoĩarã ñari, bʉto ĩre güiyujarã ĩna. \v 27 To ĩna bajiboajaquẽne, Bernabé vãme cʉtigʉ, Saulore ĩre ejarẽmoñuju ĩ. \p —Vayá. Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre ĩnare ñagõto mani —Saulore ĩre yiyuju Bernabé. \p To yi, ĩna tʉjʉ ejacõari, ado bajiro Saulo ĩ bajirere ĩnare gotiyuju Bernabé: \p —Ãnire Saulore maajʉ ĩ vatone ĩre ruyuaĩoñuju Jesús. Ĩre ruyuaĩocõari ĩre ñagõñuju ĩ. To ĩ yiro bero, Damasco vãme cʉti macanare güibecʉne Jesús ĩ bajirere gotimasioñuju —ĩnare yiyuju Bernabé, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre. \p \v 28 To ĩ yisere ajicõari, “Mani rãcagʉ ñaami Saulo”, ĩre yitʉoĩañujarã ĩna yuja. To ĩna yijare, Jerusalénjʉ ĩna rãca ñacõañuju Saulo. To bajiro bajigʉ rĩne güiri mene Jerusalén macanare Jesús ĩ bajirere ĩnare goticudiyuju ĩ. \v 29 Jud'io masa ñaboarine griego oca ñagõrã quẽne ñañujarã. To bajiri, Saulo rãca ñagõboanane, oca josayujarã. To yirãne, ĩre sĩarʉayujarã ĩna. \v 30 Ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, Cesarea vãme cʉti macajʉ Saulore ĩre ãmicoasujarã ĩ rãcana. Ĩre ãmiejacõari, ĩ ya macajʉ Tarso vãme cʉti macajʉre cõacõañujarã ĩna. \p \v 31 Tirodore Judea, Samaria, Galilea sitana quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rojose tãmʉobesujarã. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ĩ ejarẽmose rãca Jesús ocare bʉtobʉsa ajivariquẽnarũtuasujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna, Diore quẽnaro cʉdirã. \s1 Micagʉ̃re Pedro ĩ catiore queti \p \v 32 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã rãcagʉ Pedro vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩacudigʉ, Lida vãme cʉti macajʉ, ejayuju Pedro. \v 33 Tojʉ ejacõari, micagʉ̃re Eneas vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju ĩ. Cojomo cõro idia jẽnituaro rãca cʉ̃mari ĩ cãnijesariarojʉ jesacõarũgũñuju ĩ. \v 34 Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Pedro: \p —Ajiya mʉ. Jesucristo mʉre catioami. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. To bajicõari mʉ cãnijesariarore quẽnocũña mʉ —yiyuju Pedro. \p To bajiro ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju ĩ. \v 35 Ĩ bajisere ĩañujarã Lida vãme cʉti macana, to yicõari, Sarón vãme cʉti macana quẽne. Tire ĩacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉñujarã ĩna jediro. \s1 Rijariore Pedro ĩ catiore queti \p \v 36 Tirʉ̃mʉri Jope vãme cʉti macajʉ Tabita vãme cʉtigo ñañuju so. Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñañuju. Griego ocarema, Dorcas vãme cʉtigo ñañuju. Quẽnase yigo ñañuju so. Maioro bajirãre quẽnaro yirẽmorũgũñuju. \v 37 To bajiro yicudiboacone, bajirocacoasuju so. To bajiri so yarã so bajirocato ĩacõari, rijariarãre ĩna yirũgũriarore bajiro sore ĩna yujeroto rĩjoro, so rujʉre coecõari, vecaga sõajʉ sore cũñujarã ĩna. \v 38 Jope vãme cʉti maca tʉne ñañuju Lida vãme cʉti maca. To bajiri, Lida macajʉ Pedro ĩ ñasere ajiyujarã Jope macana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tire ajicõari, jʉarã, Pedrore “Ĩre jirã vajaro” yirã ĩnare cõañujarã ĩna. To bajiro ĩna yicõariarã, ĩ tʉjʉ ejacõari, ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna: \p —Yʉa rãca guaro vayá —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 39 To ĩna yisere ajicõari, ĩna rãca vacoasuju Pedro. Tojʉ ejacõari, Dorcas bajirocario so ñarisõajʉre ĩre jimʉocõañujarã ĩna. Jãjarã manajʉa rijaveoriarã otiñañujarã ĩna, so rujʉ tʉre. To ĩna yiñarone, Pedro ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉre gãnibiarʉ̃gʉ̃coasujarã rõmia, ĩre gotirʉarã: \p —Ĩaña mʉ. Dorcas ñaboario so bajirocaroto rĩjoro jairo sudi yʉare tiaĩsiboacamo —yirãne, Pedrore ĩre juaĩoñujarã ĩna. \p \v 40 To ĩna yirone, \p —Adi sõare vijagocoasa maji —ĩnare yiyuju Pedro. \p To yigajanocõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽniñuju Pedro. Diore sẽnigajanocõari, rijariore jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩañuju. Jʉdarʉ̃gʉ̃ ĩacõari: \p —Tabita, vʉ̃mʉrũjuña mʉ —sore yiyuju Pedro. \p To ĩ yisere ajicõari, tudicaticoasuju so. To bajigo ñari, Pedrore ĩacõari vʉ̃mʉrũjuñuju so. \v 41 To so bajirone, so ãmore ñiacõari sore tʉ̃avʉ̃mʉoñuju Pedro. To yicõari, ti sõare vijagoriarãre ĩnare jãjarotiyuju quẽna: \p —Quẽna so tudicatisere ĩarã vayá mʉa —ĩnare yiyuju Pedro, manajʉa rijaveoriarãre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. \p \v 42 To bajiri, quẽna so tudicatirere ajiyujarã toana Jope vãme cʉti macana ñajediro. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã “Jesús ĩ masise rãca yiyumi Pedro” yirã ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñato mani quẽne” yirã. \v 43 To bajiro ĩ yiro bero, yoaro Jopejʉ ñacudiyuju Pedro, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ, Simón vãme cʉtigʉ tʉjʉre. \c 10 \s1 Cornelio tʉjʉ Pedro ĩ vare queti \p \v 1 To bajiri Cesarea vãme cʉti macajʉre, Cornelio vãme cʉtigʉ ñañuju ĩ. Surara mesare coderã ʉjʉ ñañuju romano masʉ. Italia sitana surara ʉjʉ ñañuju ĩ. To bajiri cojomo cõro masa cõro ñarãre rotigʉ ñañuju ĩ. \v 2 Jud'io masʉ me ñaboarine, quẽnaro Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoyuju, ĩ ya viana rãca. Jud'io masare maioro bajirãre quẽnaro ĩnare yirẽmorũgũñuju ĩ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore ĩre sẽnirũgũñuju. \v 3 To bajiri cojorʉ̃mʉ ñamicajʉa tʉsato, ángel ĩre ruyuaĩoñuju, Corneliore. \p Quẽnaro ĩre ĩamasucõañuju Cornelio. Ĩ tʉjʉre sãjaejacõari, \p —¡Cornelio! —ĩre yiyuju ángel. \p \v 4 To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesuju maji. Ĩre güigʉ ñari, ĩre ĩacõa ñañuju Cornelio. To bajigʉne, \p —¿Ñie bojati mʉ? —ĩre yiyuju Cornelio. \p To ĩ yirone, \p —Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami. \v 5 To bajiri, Jope vãme cʉti macajʉre ñaami Simón Pedro vãme cʉtigʉ. Ĩre jirã varonare ĩnare cõaña mʉ. \v 6 Gãji Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami Simón Pedro, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire —ĩre yiyuju ángel, Corneliore. \p \v 7 To yigajanocõari, ĩre vaveocoasuju ángel. Ĩ vato bero, jʉarã ĩre moabosarimasare to yicõari, ĩ surarare quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉre quẽne ĩre jiyuju Cornelio. \v 8 Ĩnare jicõari, ángel ĩre ĩ gotirere ĩnare gotiyuju. To yigajanocõari, Jope macajʉ ĩnare varotiyuju. \p \v 9 To ĩ yicõariarã, gajerʉ̃mʉ ʉ̃mʉrecaji ñaro Jope maca tʉ tʉsasujarã ĩna. To ĩna bajirone, vi rijo tũnajʉ mʉjacõari, Diore ĩre sẽniñuju Pedro. \v 10 Yoaro Diore sẽniñagʉ̃ ñari, ñiorijacoasuju. To bajiri gãjerãre ĩre ĩna bare quẽnobosañasere yuyuju ĩ. To ĩ bajiñarone, ado bajise ĩre ruyuaĩoñuju Pedrore: \v 11 Õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. To bajicõari, sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari yorujiocõariarore bajiro rujiayuju ti. Rujiadi, ĩ tʉjʉ ejayuju. \v 12 Tojʉre ñañujarã vaibʉcʉrã jediro. Jẽnirã, vʉrã, ãña quẽne, ñajediro ñañujarã ĩna. \v 13 Ĩ tʉjʉ ti ejaro, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ, Pedrore: \p —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya —ĩre yi ocaruyuyuju. \p \v 14 Tire ajicõari ado bajiro yiyuju Pedro: \p —Babeaja yʉ. Rẽoriarãre divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ —boca yicõañuju Pedro. \p \v 15 To ĩ yirone, quẽna ocaruyuyuju: \p —“Rẽore ñaja”, yibesa. “Baya” Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja —yi ocaruyuyuju. \p \v 16 Idiajijʉ ĩre bajiĩocoasuju ti. To baji, tudimʉjacoasujarã. \v 17 Tire ĩacõari, “¿Ñie ũni yʉre bajiati ti?”, yitʉoĩañuju Pedro. To ĩ yiñarone, Simón vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ĩ ñarijʉre gãjerãre sẽniĩacõari ĩ ya vi soje tʉre ejayujarã Cornelio ĩ cõariarã. \v 18 Ejacõari, \p —¿Adi vire Simón Pedro vãme cʉtigʉ ñati? —yiyujarã ĩna. \p \v 19 Pedro ĩ ĩasere ĩ tʉoĩañarone, ado bajiro ĩre gotiyuju Esp'iritu Santo: \p —Idiarã ʉ̃mʉa mʉre macarã ejama. \v 20 Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩnare ĩagʉ̃ rujiasa mʉ. Tʉoĩarejaibecʉne vasa, yʉ cõarã ĩna ñajare —Pedrore ĩre yiyuju Esp'iritu Santo. \p \v 21 To bajiri, ĩna tʉre rujiacõari, \p —Yʉne ñaja mʉa macagʉ̃. ¿No bajiro yirã vadi mʉa? —ĩnare yiyuju ĩ. \p \v 22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pedrore gotiyujarã ĩna: \p —Yʉa ʉjʉ Cornelio yʉare cõami. Surara ʉjʉ ñaami. Quẽnaro Diore ajirʉ̃cʉbʉoami. “Quẽnase yigʉ ñaami”, ĩre yama jud'io masa jediro. To bajiri ado bajiro ĩre gotiyuju ángel: “Cornelio ajiya mʉ. Simón Pedrore jiaya mʉ. To yicõari ĩ gotisere quẽnaro ajiba mʉ”, yʉa ʉjʉre ĩre yiyuju ángel —yiyujarã Cornelio ĩ cõariarã, Simón Pedrore. \p \v 23 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pedro: \p —Ado sãjaaya maji. Rãioato yaja. Yʉ tʉ cãniña maji —ĩnare yiyuju Pedro. \p To yi, gajerʉ̃mʉ ĩna rãca vasuju yuja. Sĩgʉ̃ri Jopeana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩ rãca vasujarã, ĩre baba cʉti vana. \p \v 24 To bajiri gajerʉ̃mʉ, Cesarea vãme cʉti macajʉ ejayujarã ĩna. Ĩna ejaroto rĩjoro, ĩ yarãre, to yicõari, ĩ babarãre quẽne ĩnare jirẽoñuju Cornelio, “Simón Pedro ĩ gotisere ajito mani” yigʉ. \v 25 To baji, vi tʉjʉ ĩna ejarone, Pedrore bocaãmirʉ budiasuju Cornelio. Ĩre bocacõari, gʉsomuniari tuetuyuju, Pedrore rʉ̃cʉbʉogʉ. \v 26 To ĩ yijare, \p —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉre bajirone masʉ ñaja yʉ quẽne —Corneliore ĩre yiyuju Pedro. \p \v 27 To yi, gãmerã ñagõrãne vijʉ sãjacoasujarã yuja. Sãjaejacõari, jãjarã ejacõari, bajiñarãre ĩnare ĩañuju Pedro. \p \v 28 Ĩnare ĩacõari, ado bajiro gotiyuju ĩ: \p —Yʉa jud'io masa, gãjerã masa ya vire yʉa sãjajama, to yicõari, no bojarijʉ gãjerã masa rãca yʉa vʉsajama, yʉa ʉjarã ĩna rotisere cʉdimena yirãja yʉa. Tire ajiriarãja mʉa. To bajiro ti bajiboajaquẽne, Dioma ado bajiro yʉre yimasimi: “ ‘Quẽnaja’ yʉ yisema quẽnase ñaja. ‘Rẽore ñaja’ yibesa mʉ”, yʉre yimasimi Dios. To bajiri, “Jud'io masʉ ñaboarine gãjerã masa rãca yʉ ñajama, quẽnacõaja ti”, yimasiaja yʉ yuja. \v 29 To bajiri mʉa ocare ajicõari, tʉoĩarejaibecʉne vabʉ yʉ. To bajiri, ¿no bajiro yato yirã, yʉre bojacõari mʉa? —ĩnare yiyuju Pedro. \p \v 30 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Cornelio: \p —Cãnʉ babarirʉ̃mʉ rĩjoroagarʉ̃mʉ, ñamicajʉa, ado cõro muiju ĩ tʉsatone Diore sẽniñamasimʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone, sudi bʉto botise sãñacõari, yʉre ruyuarʉ̃gʉ̃masimi ángel. \v 31 Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yʉre gotimasimi: “Diore ĩre mʉ sẽnisere ajivariquẽnarũgũami. Maioro bajirãre mʉ ejarẽmosere quẽne ĩavariquẽnarũgũami. To bajiri mʉre quẽnaro yigʉagʉ yami. \v 32 To bajiri, Jope macajʉ Simón Pedro vãme cʉtigʉre jiaya. Gãji Simón, vaibʉcʉrã gasene sudi, to yicõari vasojoari quẽnorimasʉ ya vijʉre ñaami, ʉtabʉcʉra tʉjʉ ñarivire”, yʉre yimasimi ángel. \v 33 To ĩ yijare, guaro mʉre jicõamasimʉ yʉ. Quẽnaro vayuja mʉ. Ado mʉ ejajare, variquẽnaja yʉa. Adojʉre Dios ĩ ĩaro rẽjamʉ yʉa, ñajediro mʉre ĩ gotirotirere ajirʉarã —Pedrore ĩre yiyuju Cornelio. \s1 Cornelio rãcanare Pedro ĩ gotire queti \p \v 34 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro gotiyuju Pedro yuja: \p —Ajimasiaja yʉ yuja. Gãjerã masare ĩ mairo rẽtoro jud'io masare maigʉ̃ me ñaami Dios. \v 35 No bojarãre Diore mani rʉ̃cʉbʉojama, quẽnaro mani yijama, cojoro cõrone manire ĩavariquẽnaami Dios. \v 36 Dios ĩ ejarẽmose rãca yʉa yarã Israel ñamasir'i jãnerabatiare ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa, ñajediro ʉjʉ Jesucristo sʉorine Diorãca quẽnaro ĩna ñaroti quetire. \v 37-38 Jesús, Nazaret vãme cʉti macagʉ ĩ bajirere masirãja mʉa. Galilea vãme cʉti sitajʉ oco rãca Juan ĩre ĩ bautizariaro bero, Esp'iritu Santore, to yicõari, ĩ masisere Jesúre cõañumi Dios. To bajiro ĩ yicõar'i ñari, masare quẽnaro yicudicami, Galilea sitanare, to yicõari Judea sitanare quẽne. Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarãre, vãtiare ĩnare bureacudicami. Tire masirãja mʉa. \v 39 Ti jedirore ĩacajʉ yʉa Jesús ĩ gotiroticõasʉocana, Jerusalén vãme cʉti macajʉ yicatire quẽne. To bajiro ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩacama ĩna. \v 40 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne, ĩre catiocõari, “Ĩnare ruyuaĩoña”, Jesúre ĩre yiyumi Dios. \v 41 Jediro masa mere Jesúre ĩre ruyuaĩorotiyumi. Rẽmojʉne Jesús ĩ bajicatire gotirona ĩ cũcana yʉa ñajare, “Ĩre catioyumi Dios” yʉa yimasirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi. To bajiri, Jesús ĩ tudicatiro bero, ĩ rãca ba, idi, yicajʉ yʉa. \v 42 “Catirãre, bajireariarãre quẽne ĩna yisere ĩacõĩarocʉre Jesúre ĩre cũñumi Dios”, yʉare yigoticudiroticami Jesús. \v 43 Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ñaro cõrone Jesús ĩ bajirotire ucamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ñari, no bojarãre, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, rojose ĩna yisere Dios ĩ masiriorotire ucamasiñujarã —yiyuju Pedro. \s1 Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo jud'io masa mere ĩnare ĩ ejasʉore \p \v 44 Ĩnare ĩ gotimasio ñarone, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju ĩ. \v 45-46 To ĩ bajirone, ricatiri rĩne oca ñagõsʉoyujarã ĩna, quẽnase Diore yirʉ̃cʉbʉorã. Tire ĩacõari, “Jud'io masa mere quẽne ejaami Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo” yirã ñari, no yimasibesujarã Pedro rãca ejariarã jud'io masa. \v 47 To bajiri, ĩ rãcanare ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: \p —Yʉre ajiya yʉ yarã. Esp'iritu Santo, manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ĩ ejajare, ¿mani rãcagʉ nijʉane, “Oco rãca ĩnare bautizabeticõato” yigʉ magʉ̃mi? —ĩnare yiyuju Pedro. \v 48 To yicõari, —“Jesús sʉorine Dios yarã ñaama” yirã, oco rãca ĩnare bautizaya mʉa —ĩ rãcanare ĩnare yiyuju Pedro. \p To bajiri, ĩna bautiza ecoro bero, “Vabesa maji. Yʉa rãca ñacõaña”, Pedrore ĩre yiyujarã Cornelio rãcana. \c 11 \s1 Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pedro ĩ gotire queti \p \v 1 To bajiri Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉrã Judea sitanajʉa, “Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉñujarã” yire quetire ajiyujarã ĩna. \v 2-3 To bajiri, Jerusalénjʉ Pedro ĩ tudiejaro, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna: \p —¿No yigʉ jud'io masa vi me ti ñaboajaquẽne, sãjacati mʉ? To bajicõari, ¿no yigʉ ĩna rãca bacati mʉ? —yiyujarã, Pedrore. \p \v 4-5 To bajiro ĩre ĩna yijare, ado bajiro riojo ĩnare gotiyuju Pedro: \p —Jope macajʉ ñacõari, Diore ĩre yʉ sẽnirone, ado bajiro yʉre ruyuacajʉ. Vecajʉ sudijãi jairijãi jʉajacatʉa gaja ñiacõari, yorujiocõariarore bajiro ejacajʉ ti, yʉ tʉjʉ. \v 6 “¿Ñie ñati, ti jubeajʉre?” yigʉ, quẽnaro ĩacajʉ yʉ. Tojʉ ñacama sãñarã vaibʉcʉrã jediro. Ãña, jẽnirã, to yicõari, vʉrã quẽne ñacama. \v 7 Ĩnare yʉ ĩarone, õ vecajʉ ado bajiro ocaruyucajʉ: “Pedro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Ĩnare sĩacõari, baya mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti. \v 8 “Babeaja yʉ. Rẽorere divatojʉane baĩabeticajʉ yʉ”, boca yicõacajʉ yʉ. \v 9 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre ocaruyucajʉ quẽna: “‘Rẽore ñaja’, yibesa. ‘Baya’ Dios ĩ yisema, quẽnase ñaja”, yʉre yi ocaruyucajʉ. \v 10 Idiajijʉ to bajiro yʉre bajiĩocajʉ. To baji, tudimʉjacoacajʉ quẽna. \v 11 Ti mʉjato bero, idiarã ejacama, yʉ ñarivijʉre. Cesarea vãme ti macagʉ Cornelio vãme cʉtigʉ ĩnare cõañumi, yʉre “Macato ĩna” yigʉ. \v 12 Ĩna ejarone, “Tʉoĩarejaibecʉne vasa mʉ” Esp'iritu Santo yʉre ĩ yijare, vacajʉ yʉ. Cojomo cõro coja jẽnituarirãcʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉre baba cʉti vacama ĩna. Ĩna rãca vacõari, Cornelio ya vijʉre sãjacajʉ yʉa. \v 13 Yʉa sãjaejarone, ángel, ruyuaĩocõari, ĩre ĩ gotirere yʉare goticami Cornelio. Ado bajiro yʉare goticami: “‘Jope macajʉ mʉ ʉ̃mʉare ĩnare cõaña mʉ, Simón Pedro vãme cʉtigʉre “Ĩre jirã vajaro” yigʉ. \v 14 Mʉre, mʉ ya vianare quẽne gotimasiorʉcʉmi ĩ. Mʉare ĩ gotimasiose sʉorine mʉa rijato bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire yirẽto ecobosarʉarãja mʉa’, yʉre yigotimasimi ángel”, yʉare yicami Cornelio. \v 15 To bajiro yʉare ĩ yiro bero, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Ĩnare yʉ gotimasiosʉorone, Esp'iritu Santo manire ĩ ejacatore bajirone ĩnare quẽne ejacami. \v 16 To ĩ bajirone, mani ʉjʉ Jesús ĩ goticatire masibʉjacõacajʉ yʉ: “Tirʉ̃mʉjʉ oco rãca mʉare bautizacami Juan, ‘Dios ĩ bojabeti yirʉabeaja’ mʉa yitʉoĩajare. To bajiri, yoaro mene Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉmi Dios, mʉa rãca ñarocʉre, ‘Dios ĩ bojarore bajirone yimasiato’ yirocʉre” manire ĩ yigoticatire. \v 17 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, Esp'iritu Santore manire ĩ cõacatore bajirone ĩnare quẽne cõacami Dios, jud'io masa me ĩna ñaboajaquẽne. Ĩnare quẽne to bajiro ĩ yijare, “Jud'io masa me ñari, mani rãcana me ñaama”, yimasibeaja yʉ —ĩnare yiyuju Pedro. \p \v 18 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sẽniĩatʉjacõañujarã ĩna. Ado bajirojʉa yiyujarã ĩna yuja: \p —Quẽnaro yigʉ ñaami Dios. “Jud'io masa mere quẽne, rojose ĩna yisere masirioami, ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñato ĩna” yigʉ —yiyujarã jud'io masa Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. \s1 Antioqu'iana, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjare queti \p \v 19 Tirʉ̃mʉri rĩjoro Estebanre sĩacõari gãjerãre quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yiyujarã ĩna Diore masimena. To bajiri sĩgʉ̃ri Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Fenicia sita ñarimacarijʉ, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacarijʉ, to yicõari, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ quẽne rudiasujarã ĩna. Ti macarijʉre ejacõari, jud'io masa rĩrene Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna. \v 20 Gãjerãma, Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacariana, Cirene vãme cʉti macana, vacõari Antioqu'ia macajʉ ejayujarã. Tojʉ ejacõari, jud'io masa mere quẽne Jesús yere ĩnare gotiyujarã ĩna. \v 21 “Quẽnaro gotimasioato ĩna” yigʉ, ĩnare ejarẽmoñuju Esp'iritu Santo. To bajiri Jesús ĩ bajirere ajicõari, masa ĩna rotisere ĩna ajirʉ̃cʉbʉoboarere ajitʉjacõari, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. \p \v 22 Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ajiyujarã Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉ sʉyarã. To bajiri ĩna tʉjʉre Bernabé vãme cʉtigʉre ĩre cõañujarã. \v 23 To ĩna cõar'i, ejacõari, Dios quẽnaro ĩnare ĩ yisere ĩañuju. To bajiri bʉto variquẽnacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju: \p —Tocãrãcʉne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉrũgũña mʉa —ĩnare yiyuju Bernabé. \p \v 24 Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩagʉ̃ ñari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ, to bajicõari, Jesúre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñañuju Bernabé. To bajiri jãjarã masa, ĩ gotimasiosere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. \p \v 25 Tijʉ bero, Tarso vãme cʉti macajʉre vasuju Bernabé, Saulore macagʉ̃. \v 26 To ĩre ejabʉjacõari, “Ita mʉ, Antioqu'iajʉ”, ĩre yiyuju. To bajiri vasujarã Antioqu'iajʉre. Tojʉre cojo cʉ̃ma ñañujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca. Tojʉ ñacõari jãjarã masare Dios oca Jesús yere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. Ti macane Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Cristiano masa ñaama ĩna”, yisʉoyujarã. “‘Mani ʉjʉ ñaami Cristo’ yirã ñaama” yire ũni ñañuju ti vãme. \p \v 27 Tirʉ̃mʉrirene Jerusalén macana, Diore ĩre gotirẽtobosarimasa ejayujarã tojʉre, Antioqu'iajʉre. \v 28-30 Ĩna rãcagʉ ñañuju Agabo vãme cʉtigʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarũgũrojʉre sãjaejacõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Agabo: \p —Judea sita ti ñaro cõrone, ñio ejarʉaroja. Bare jedicoarʉaroja —yiyuju Agabo. \p To ĩ yisere ajicõari, “Judeana ñiorijarʉarãma ĩna. Gãjoa ĩnare cõato mani”, yiyujarã Antioqu'iana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna yiriarore bajirone yiyujarã ĩna. Ĩna cʉose ĩna ĩsimasiro cõro Saulore, Bernabére quẽne ĩnare ĩsiñujarã, Judea ñarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã bʉcʉrãre “Ĩnare ĩsiato” yirã. To bajiro ti bajijama, Roma macagʉ Claudio vãme cʉtigʉ masa ñajediro ʉjʉ ĩ ñariarodore bajiyuju. \c 12 \s1 Santiago ĩ sĩaecore, to yicõari tubiberiavire Pedro ĩ budire \p \v 1 Tirʉ̃mʉrirene, Ʉjʉ Herodes, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire rojose ĩnare yisʉoyuju ĩ. \v 2 To yicõari, “Juan bedire Santiagore ĩ rʉjoare jataya mʉa”, ĩnare yiyuju ĩ. \v 3-4 To bajiro ĩre ĩ yirotisere ajicõari, bʉto variquẽnañujarã jud'io masa ĩ yarã sĩgʉ̃ri. Ĩna variquẽnaro ĩacõari, Pedrore quẽne ñiaroticõari, tubiberotiyuju ĩ. To bajiro ti bajijama, pan vʉoyamanire ĩna bariarʉ̃mʉrire bajiyuju. Ĩre tubiberotigʉ, “Rudiromi” yigʉ, ado bajiro quẽnaro coderotiyuju ĩ: \p —Diez y seis ñarãre babaricãrãcʉne vacõari, tocãrãcajine babaricãrãcʉ codevasoaya mʉa —ĩnare yiyuju. To yicõari, “Pascua boserʉ̃mʉ ti jediro, masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ĩre sĩarotirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Herodes. \v 5 To bajiri quẽnaro masune code ecocõañuju Pedro. Tire ajicõari, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore bʉto ĩre sẽnibosayujarã ĩna. \p \v 6 Gajerʉ̃mʉ busurijʉne ñaboayuju, Herodes Pedrore ĩ sĩarotirʉ̃mʉ. Jʉarã surara coderimasa vatoajʉre cãnicũñañuju Pedro. Jʉaãmojʉne cõmemari rãca siaecocõañuju. Gãjerã surara soje tʉne coderʉ̃gõñujarã ĩna. \v 7 To ĩna bajiboajaquẽne, ñaro tʉsarone ruyuayuju ángel. To ĩ bajirone Pedrore ĩna tubiberiasõa busujʉ̃mʉcõañuju. To bajicõari, Pedrore ĩre moaĩañuju ángel, ĩre yujiogʉ. Ĩ yujiro ĩacõari, \p —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ —ĩre yiyuju, Pedrore. \p To ĩ yirone, Pedrore ĩna siaboariamari, cõmemari jojivẽjacoasuju. \v 8 To ti bajirone, \p —Mʉ sudi sãñaña. Mʉ gʉbo sudi cʉdaya —Pedrore ĩre yiyuju. To yigʉne, ado bajiro yirẽmoñuju: \p —Mʉ sudiro joeagarore quẽne sãña. To yicõari, vayá. Yʉre sʉyaya mʉ —ĩre yiyuju ángel, Pedrore. \p \v 9 To ĩ yirone, ĩre sʉyacoasuju Pedro. To bajiboarine, “To bajiro bajigʉja yʉ”, yimasibesuju ĩ. “¿Socaro me bajiati ti?” yiboacʉ, “Ba. Socaro bajiroja gajeyerema”, yitʉoĩañuju Pedro. \v 10 To bajivana rĩne, jʉa soje surara ĩna coderisojerire rẽtoasujarã ĩna. Tʉsarisoje, cõme soje ñañuju ti. Ti soje tʉ ĩna ejarone, ti masune jãnacoasuju ti. To baji budirʉ̃gʉ̃, maa ĩre ĩ ũmato vacʉne, “To bajigʉmi” yimasiña manone yayicoasuju ángel. To bajiri Pedro sĩgʉ̃ne tujacõañuju yuja. \p \v 11 To bajisere ĩacõari, “Socaro me bajiaja”, yimasicoasuju Pedro. “‘Herodes ĩre sĩaromi’ yigʉ, yʉre ũmato budirocʉre cõañumi Dios”, yitʉoĩañuju ĩ. “To bajiri jud'io masa rojose yʉre ĩna yirʉaboase rẽtocoajʉ ti yuja”, yitʉoĩañuju Pedro. \p \v 12 To yitʉoĩamasicõari, Juan Marcos vãme cʉtigʉ jaco, Mar'ia ya vijʉ vacoasuju ĩ. Ti vijʉre jãjarã masa rẽjacõari ñañujarã, Diore sẽnirã. \v 13 To ĩna yiñarore soje tʉ ejacõari, \p —¿Ñaboati mʉa? —yiyuju Pedro. \p Ti vijʉre, sĩgõ ti vianare ejarẽmorimaso ñañuju so, Rode vãme cʉtigo. To bajiri Pedro ĩ sẽniĩasere ajicõari, soje tʉ ejarʉ̃gʉ̃cõari, ajiyuju so, “¿Ñimʉ ñarojari?” yigo. \v 14 Soje jãnabecone ajirʉ̃gõca yigo, Pedro ocare ajimasiñuju. Ĩ ocare ajimasicõari bʉto variquẽnañuju. To bajigo ñari, soje jãnabecone gotigo tĩjasuju, ti vianare. \p —Macajʉ́jʉ ñaromi Pedro —ĩnare yigotiyuju so. \p \v 15 To bajiro ĩnare so yirone, \p —Mecʉgõ yigoja mʉ —sore boca yiyujarã ĩna. \p To ĩna yijare, \p —Soco me yaja yʉ —ĩnare boca yicʉdiyuju so. \p To so yijare, \p —Ba, ángel, Pedrore coderimasʉ ñagʉ̃mi —sore yiyujarã ĩna. \p \v 16 To ĩna yiboajaquẽne, \p —¿Ñaboati mʉa? —yi ocaruyucõa ñañuju Pedro, macajʉ́jʉ ñacõari. \p To bajiri, sojere jãnacõari, Pedrore ĩre ĩaʉcayujarã ĩna. \v 17 Ĩre ĩna ĩaʉcasere ĩacõari, ĩnare, “Ñagõbesa” yigʉ, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pedro. To yicõari, “Ado bajiro yʉre yirẽmomi Dios, tubiberiavijʉ yʉ ñaro”, ĩnare yigotiyuju. Tire gotigajanocõari, \p —Adire Santiagore, to yicõari, mani rãcanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gotiaya mʉa —ĩnare yiyuju Pedro. \p To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, gajerojʉ vacoasuju ĩ. \p \v 18 Gajerʉ̃mʉ busuato tubiberiavire codeboariarã, Pedro ĩ mano ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ĩ?” gãmerã yiboana, bʉto tʉoĩarejaiyujarã ĩna. \v 19 Herodes quẽne, Pedro ĩ mano ĩacõari, ĩre macarotiboayuju. Ĩre bʉjabesujarã ĩna. To bajijare, tubiberiavijʉ codeboariarãre ĩnare sẽniĩaboayuju Herodes. Ĩna cʉdimasibetijare, “Ĩnare sĩacõaña”, yiyuju ĩ. To yicõari bero, Judea sitajʉ ñar'i, Cesarea vãme cʉti macajʉ ñagʉ̃, vacoasuju Herodes. \s1 Herodes ĩ bajirocare queti \p \v 20 Tirʉ̃mʉrire Tiro vãme cʉti macanare, to yicõari Sidón vãme cʉti macanare quẽne bʉto ĩnare jũnisiniñuju Herodes. To bajiri Sidón macana, Tiroana rãca rẽjacõari, Herodere ñagõrã vasujarã ĩna. “Herodes ĩ jũnisinicõa ñajama, ʉjʉ ĩ ñari sita bare mani bʉjarũgũsere ĩsibecʉmi” yirã ñari, to bajiro bajiyujarã ĩna. Herodes tʉjʉre ñañuju ĩre ejarẽmogʉ̃ ñamasugʉ̃, Blasto vãme cʉtigʉ. To bajiri Herodere ĩna ñagõroto rĩjoro, ĩre ñagõñujarã ĩna, Blastore. To ĩna yise ñajare, ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ñagõbosayuju Blasto. Ĩnare ĩ ñagõbosarone, “Cojorʉ̃mʉ ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ maji”, ĩre yiyuju Herodes. \v 21 “To cõro ĩnare ñagõrʉcʉja yʉ” ĩ yiriarʉ̃mʉ ti ejaro, ʉjʉ ñagʉ̃ ĩ sãñase sudi quẽnase sãñañuju ĩ Herodes. To yicõari, rotigʉ ĩ rujiri cũmurojʉre ejarũjucõari, masare gotiyuju ĩ. \v 22 Ĩ ñagõsere ajicõari, \p —Masʉ me ñaami ãni. Dione ñaami —yiavasã variquẽnañujarã masa. \p \v 23 To bajiro ĩna yiñarone, ángel Herodere rijaye ĩre cõañuju. To ĩ yijare, ĩ gʉdajoajʉre vãsia ĩna bajare, bajirocacoasuju Herodes. “To bajise yibesa mʉa. Dios me ñaja yʉ. Dios sĩgʉ̃rene rʉ̃cʉbʉoya mʉa” ĩ yibetijare, to bajiro bajiyuju ĩre. \p \v 24 Herodes ĩ bajirocarirodore Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajicõari, jãjarãbʉsa Jesúre ajitirʉ̃nʉrũtuasujarã ĩna. \p \v 25 Bernabé, Saulo rãca Jerusalén vãme cʉti macanare gãjoa ĩnare ĩsigajanocõari, Antioqu'iajʉ tudiasujarã ĩna. Gãji, Juan Marcos vãme cʉtigʉ, ĩna rãca vasuju ĩ. \c 13 \s1 Saulo, Bernabé rãca Dios ocare ĩna gotimasiocudisʉore queti \p \v 1 To bajiri, Antioqu'ia vãme cʉti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãcana, ĩnare gotimasiorã, to yicõari, gãjerã Diore gotirẽtobosarã ñañujarã. Adocãrãcʉ ñañujarã: Bernabé, Simón, Lucio, Cirene vãme cʉti macagʉ, Manaén, Saulo. Tocãrãcʉ ñañujarã ĩna. Simónre, Ñigʉ̃ ĩre yiyujarã gãjerã. Manaénjʉa, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i rãcagʉ ñaboayuju ĩ. Cojovata bʉcʉariarã ñañujarã ĩna. \v 2 To ñacõari, bare bamenane, Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉo ñañujarã ĩna. To yiñarãne, Esp'iritu Santo sʉorine ado bajiro yiyujarã ĩna, Bernabére, Saulore quẽne: \p —Gajerojʉ mʉa gotimasiocudirotire bojami Dios. To bajiri, ĩ bojarore bajirone yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyujarã. \p \v 3 To yicõari, quẽna Diore rʉ̃cʉbʉorã bare bamenane, Diore ĩnare sẽnibosayujarã ĩna, Bernabére, Saulore. To yicõari, ĩna rʉjoari joere ĩna ãmori ñujeoyujarã, Bernabére, Saulore, “Dios ĩ bojarore bajirone gotimasiocudiya” yirã. To bajiro ĩnare yigajanocõari, ĩnare varotiyujarã ĩna. \s1 Chipre vãme cʉtiyoa ñarimacarire Pablo, Bernabé rãca ĩna gotimasiorã vare queti \p \v 4 To bajiri Esp'iritu Santo ĩnare ĩ cõajare, vacoasujarã ĩna, Bernabé, Saulo, Seleucia vãme cʉti macajʉre. Ti maca moa riaga tʉ ñañuju ti. To bajiri, rojaeja, cũmua jairicajʉ vasãja vacoasujarã ĩna, Chipre vãme cʉtiyoajʉ vana. \v 5 Salamina vãme cʉti maca jetagare rocatuejayujarã ĩna. Ejacõari, tiyoa ñarimacarire jud'io masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre Jesús bajirere Dios oca gotisere gotimasiocudiyujarã ĩna. Ĩna rãcagʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃ ñañuju Juan vãme cʉtigʉ.\f b \fr 13:5 \ft Lucas, “Juan” ĩ yijama, Juan Marcos vãme cʉtigʉre yami.\f* \p \v 6-8 To bajiri goticudirã rĩne, Pafos vãme cʉti macajʉre ejasujarã ĩna. Tojʉre sĩgʉ̃ Barjesús vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayujarã ĩna. Barjesús ti yijama, griego ocarema Elimas yirʉaro yiyuju ti. Jud'io masʉ ñañuju ĩaĩañamanire yigʉ. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaja yʉ”, yisocagʉ ñañuju ĩ. Ti macagʉ ʉjʉjʉa, Sergio Paulo vãme cʉtigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽnaro masigʉ̃ ñañuju. To bajigʉ ñari, Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiosere ajirʉ, Bernabére, Saulore ĩnare jicõañuju ĩ. To ĩ yire ñajare, ĩre gotimasioñujarã ĩna. Ĩna gotimasio ñarone, \p —Ĩnare ajibesa —yiyuju Barjesújʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉromi” yigʉ. \v 9-10 To ĩ yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, Barjesúre ĩre ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju Saulo, romano ocarema Pablo vãme cʉtigʉ: \p —Vãtia ʉjʉre bajiro socajaigʉ ñaja mʉ. Jediro quẽnasere bʉto tegʉ ñaja mʉ. Dios oca quẽnaro riojo ti gotiboajaquẽne, “Tire ajibeticõaña. Socase ñaja”, masare yimavisiogʉ ñaja mʉ. \v 11 To bajiri yucʉne rojose mʉ yise vaja rojose mʉre cõaami Dios. Caje ĩabecʉne ñacõarʉcʉja mʉ, Dios ĩ bojaro cõro —ĩre yigotiyuju Pablo, Barjesúre. \p To bajiro ĩ yirone, ĩabecʉ ñacoasuju ĩ yuja. To bajiri, “Yʉ ãmore ñiacõari yʉre tʉ̃ato” yigʉ, masare vare macaboayuju ĩ yuja. \v 12 To ĩ bajisere ĩacõari, “Jesús ĩ bajirere gotimasiorã ñari, to bajiro yama” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Jesús ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉñuju ti macana ʉjʉ. \s1 Pisidia sita ñarimaca Antioqu'iajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiore queti \p \v 13 To bajiri Pablo rãcana, Pafos vãme cʉti macare ñariarã, cũmua jairica rãca vacoasujarã ĩna, Perge vãme cʉti macajʉ vana. Panfilia sitajʉre ñañuju Perge. Ti macajʉ ĩna rãca ejacõari, Juanjʉama, Jerusalénjʉ tudicoasuju. \v 14 Perge maca ñariarã, Pisidia sita ñarimaca Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ vasujarã. Ti macajʉ ejacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaro, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasujarã ĩna. \v 15 To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ ucamasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩagotiyuju gãji. To bajiro ĩ yiro bero, Pablo rãcanare sẽniĩañujarã ĩna, ti vi ʉjarã: \p —“Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, quẽnase oca yʉare gotiya mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna. \p \v 16 To bajiro ĩna yijare, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju Pablo, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To bajiro yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: \p —Yʉre ajiya mʉa, Israel ñamasir'i jãnerabatia, to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne: \v 17 Dios, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, Egipto sitajʉ ĩna ñaro ĩnare bʉjʉrotimasiñuju ĩ. To yicõari, ĩ masise rãca yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato vamasiñuju ĩ. \v 18 To bajiri, cuarenta ñaricʉ̃mari yucʉ́ manojʉ ñarã ĩre ĩna rʉ̃cʉbʉobetiboajaquẽne, ĩna rãca ñacõa ñarũgũñuju ĩ. \v 19 Bero, ĩ sʉorine Canaán sita ñarimacarianare heteo masare, gergeseo masare, amorreo masare, cananeo masare, ferezeo masare, heveo masare, to yicõari jebuseo masare quẽne ĩnare sĩareacõari, ĩna ñaboaria macarire ñamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajijama, “Yʉ yarãjʉa, ti sitare ñarʉarãma” Dios ĩ yimasire ñajare, to bajiro bajiyuma ĩna. \v 20 To bajiri, Egipto sitajʉre ĩna ñasʉoriacʉ̃ma, to yicõari Canaán sitajʉare ĩna ñasʉomasiriacʉ̃ma rãca, cuatrocientos cincuenta ñaricʉ̃mari tʉsamasiñuju ti. \p Bero, gãjerã masa rojose ĩnare ĩna yijare, ĩnare ũmato ñaronare cũmasiñuju Dios. Samuel vãme cʉtigʉre ĩre cũtʉsamasiñuju. Diore gotirẽtobosagʉ ñamasiñuju ĩ. \v 21 Samuel ĩ ñarirodore, “Gaje sitare ʉjʉ ĩ ñarore bajiro yʉa quẽne ʉjʉ bojaja”, yimasiñujarã jud'io masa. To ĩna yijare, ĩna ʉjʉ ñarocʉre cũmasiñuju Dios. Ĩ cũsʉomasir'i ñamasiñuju Cis macʉ, Saúl vãme cʉtigʉ. Benjam'in ñamasir'i jãnami ñamasiñuju ĩ. Cuarenta ñaricʉ̃mari rotimasiñuju Saúl. \v 22 Rojose ĩ yisere ĩavariquẽnabeticõari, Isa'i ñamasir'i macʉ David vãme cʉtigʉjʉare ʉjʉ ñarotimasiñuju Dios. “Ñajediro yirʉcʉmi”, yiĩamasiñuju Dios, David ñamasir'ire. \v 23 To bajiri, “David jãnamire, Israel ñamasir'i jãnerabatia rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre ĩre cõarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yigotiriarore bajirone Jesúre ĩre cõañumi. \v 24 Israel ñamasir'i jãnerabatiare Jesús ĩ gotimasioroto rĩjorojʉne, ĩna jedirore ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju Juan vãme cʉtigʉ: “Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. Tʉoĩasʉtiriticõari, ‘Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa’ yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju ĩ. \v 25 To bajiro ĩ yigotimasiorũgũrere ĩ gotigajanoroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare gotiyuju: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Yʉ bero ejarʉcʉmi ĩma. Ñamasurã rĩne ĩre yibosamasiama, ñamasugʉ̃ masu ĩ ñajare”, masare yigotiyuju Juan —yiyuju Pablo. \p To yicõa, quẽna tudigotiyuju: \p \v 26 —Abraham ñamasir'i jãnerabatiare to yicõari, ñajediro Diore rʉ̃cʉbʉorãre quẽne rojose mani tãmʉoborotire manire ĩ yirẽtobosarʉase quetire manire cõañumi Dios. \v 27 Jerusalén macana, to yicõari, ĩna ʉjarã quẽne, “Ãnine ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, mani yurũgũgʉ̃”, Jesúre ĩre yimasibesujarã ĩna. Tocãrãca semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉrire Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere ĩagotirã ñaboarine riojo tʉoĩamasibesujarã. “Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaami” yirã, Jesúre ĩre sĩarotiyujarã ĩna, “To bajiro bajirʉaroja” Dios ĩ yimasiriarore bajirone yirã. \v 28 Disejʉa rojose Jesús ĩ yise ti maniboajaquẽne, “Ĩre sĩarotiya”, Pilatore ĩre yiyujarã ĩna. \v 29 “To bajiro yirʉarãma ĩna” Dios ĩ yiriarore bajirone ti bajiro bero, Jesúre yucʉ́tẽrojʉ tuyagʉre ĩ rujʉrire ãmirujiocõari, masa yujeriavi gʉ̃tavijʉ ĩre cũñujarã ĩna. \v 30 Ĩre ĩna sĩaboajaquẽne, ĩre catiocõañuju Dios quẽna. \v 31 Ĩ sĩaecoroto rĩjoro, Galilea sitajʉ ĩ rãca vadicõari Jerusalénjʉ ejariarãre tudicaticõari cojorʉ̃mʉ me ĩnare ruyuaĩoñuju Jesús. To bajiri, ĩ bajirere gotirũgũama ĩna, ĩre ĩariarã ñari. \p \v 32-33 To bajiri, quẽnase quetire mʉare gotiaja: Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉare jud'io masare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajirone yiyumi Dios. Manire, ĩna jãnerabatiare, to yicõari ñajedirore quẽne yibosagʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. Ado bajiro gotiaja ti, Dios ĩ goti rĩjoro cʉtire, Salmo segundo ucare: “Yʉ macʉ ñaja mʉ. Adirʉ̃mʉ yʉre bajirone rotisʉorʉcʉja mʉ yuja”, yimasiñuju Dios, Jesúre ĩre ĩ gotirotire yigʉ. \v 34 “Jesúre ĩ catioro bero, tudirijabetirʉcʉmi” yigʉ, quẽna gajejʉ ado bajiro yimasiñumi Dios: “Davidre yʉ goti rĩjoro cʉticatore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉja yʉ yuja”, yimasiñumi Dios. \v 35 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja ti: “Mʉ bojasere yigʉre, ‘Ĩ rijato bero, boayayiromi’ yigʉ, ĩre tudicatiorʉcʉja mʉ”, yaja ti. \v 36 To bajiro ti yijama, David ñamasir'i ĩ bajiroti mere gotiyuja. Dios ĩ bojasere yigʉ ñamasiñuju David. To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, ĩ bajirocaro bero gʉ̃tavijʉ, ĩ ñicʉare ĩna yujeriavijʉre ĩ rujʉrire yujemasiñujarã masa. Ĩre ĩna yujero bero, ĩ rujʉri ñaboare boayayicoariaroja ti. \v 37 To bajiboarine Jesújʉama, rijacoaboarine, Dios ĩre ĩ catiojare, ĩ rujʉri boayayibesuju. \v 38-39 To bajiri, ado bajiro tʉoĩaña mʉa: “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdijeoroti ñaja manire”, yimasicajʉ mani. “Ñajedirore mani cʉdijeojama, ‘Quẽnarã ñaama’ Dios ĩ yiĩarã ñari, mani rijato berojʉ ĩ tʉjʉ ñarʉarãja”, yicajʉ mani. To bajiboarine, “Cʉdijeogʉ magʉ̃mi”, yicoadicajʉ mani. Yucʉrema ado bajirojʉa bajiaja yuja: Jesúre mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere masiriocõari, Jesús manire ĩ rijabosare sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi Dios. \v 40-41 Dios ocare ajiterã, ĩna bajirotire ucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. Ado bajiro ĩre ucabosamasiñuma: \q1 “Yʉ ocare ajiterã, ĩaĩañamanire yʉ yiĩorotire, ‘Bajibetirʉaroja’ mʉa yiboasere ĩaʉcacõari, bajireacoarʉarãja mʉa”, yiucamasiñuma Diore gotirẽtobosariarã. \m To bajiri, “Ĩna bajirotire bajiro bajirʉabeaja yʉa” yitʉoĩacõari, mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa —ĩnare yigotiyuju Pablo. \p \v 42 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, Pablo, Bernabé rãca ĩna budiatone, ado bajiro ĩnare yiyujarã ĩna, Dios ocare ĩna buerivi ñarã: \p —Gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro yʉare gotimasiorẽmorã vaba quẽna —ĩnare yiyujarã ĩna. \p \v 43 Jud'io masa, to yicõari gãjerã Diore rʉ̃cʉbʉorã quẽne, Pablo, Bernabé rãca budicõari, ĩnare sʉyasujarã ĩna. To ĩna bajirone, \p —“Manire maigʉ̃ ñari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios”, yicõa ñarũgũña mʉa —ĩnare yiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca. \p \v 44 To bajiri, gaje semana ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro ti macana, jãjarã rẽjañujarã ĩna, Jesús ĩ bajirere Dios oca gotisere ajirã. \v 45 Jãjarã ĩna rẽjasere ĩacõari, bʉto jũnisiniñujarã jud'io masa. To bajicõari, “Socʉ yaja mʉ”, Pablore ĩre yitud'iyujarã ĩna. \v 46 To ĩna yiboajaquẽne, bojonemenane, ado bajiro gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca: \p —Dios oca, jud'io masare gotimasiosʉore ñaja ti. To bajiboarine, tire ajiteaja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Mani rijato berojʉ tudicatibetirʉarãja mani” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiri Dios ocare ajiterã mʉa ñajare, gãjerã masare ĩnare gotimasiorũtuana yaja yʉa yuja. \v 47 Ado bajiro yʉare rotiyumi Dios: \q1 “Yʉ ocare mʉa gotimasiose sʉori yʉre masirʉarãma jud'io masa me ñarã. ‘Adi macarʉcʉroana ñajediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yʉ yirẽtobosarotire sẽnirãjaro’ yigʉ, mʉare cõagʉ̃ yaja yʉ”, yʉare yiyumi Dios —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca, jud'io masare. \p \v 48 To ĩna yisere ajicõari, “Quẽnaro masu yigʉ ñaami Dios”, yivariquẽnañujarã jud'io masa mejʉa. To bajicõari, “Ĩna rijato berojʉ, quẽna tudirijabetirʉarãma” Dios ĩ yimasiriarã, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. \v 49 To bajiri, Pablo, Bernabé rãca, mani ʉjʉ ĩ bajirere ĩna gotisere ti macana, to yicõari ti maca tʉana quẽne ajijediyujarã ĩna. \v 50 Ĩna gotisere ĩna ajijedicoaboajaquẽne, Pablore, Bernabére gotiyiroyujarã ĩna, jud'io masa, gajeyeũni jairã rõmiri Diore rʉ̃cʉbʉorãre, to yicõari ti macana ñamasurãre quẽne. To bajiro ĩna yijare, jũnisinicõari, Pablo, Bernabére varotiyujarã ĩna. \v 51 To bajiro ĩna yijare, ti macaye sitare ĩna gʉbo sudi tuyasere varerea, vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. To bajiro ĩna yijama, “Yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã yiyujarã ĩna. To yicõari, Iconio vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna. \v 52 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, ĩna gotimasiore sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉrãma, bʉto variquẽnañujarã ĩna. To bajicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, cojo vãme rʉyabeto Dios ĩ bojarore bajirone yirũgũñujarã ĩna. \c 14 \s1 Iconio macajʉ Pablo, Bernabé rãca ĩna gotimasiore queti \p \v 1 Iconio macajʉ ejacõari, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivire sãjasujarã Pablo, Bernabé rãca. Sãjaejacõari, quẽnaro ĩna gotimasiojare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna, jãjarã jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne. \v 2 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, jud'io masa, Pablo, Bernabé rãca ĩna gotiboasere ajimenama, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã socarã ñaama”, jud'io masa me ñarãre ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩateyujarã ĩna. \v 3 Ti macajʉre yoaro ñacõañujarã Pablo, Bernabé rãca. “Mani ʉjʉ ĩ bajirere mani gotirotire manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, “Ĩ rijabosare sʉorine manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire ĩnare gotirũgũñujarã ĩna. To yicõari, Jesús quẽnaro ĩnare ĩ ejarẽmojare, ĩaĩañamanire yiĩorũgũñujarã ĩna. \v 4 To bajiro ĩna yiñaboajaquẽne, ti macana ricatiri rĩne tʉoĩañujarã ĩna: Sĩgʉ̃ri Pablo mesa ĩna gotisere ajitirʉ̃nʉñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterã, jud'io masa rãcana ñañujarã. \v 5 To bajiri, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne, “Gʉ̃tane Pablore, Bernabére reasĩato mani”, gãmerã yiyujarã, ĩna ʉjarã rãca. \v 6-7 To ĩna yirʉase quetire ajicõari, Licaonia sitajʉ rudicoasujarã Pablo mesa. Ti sitajʉ ejacõari, Listra vãme cʉti maca, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari, ti macari tʉrire quẽne Jesús ĩ bajirere goticudiyujarã ĩna. \s1 Listra vãme cʉti macana, Pablore gʉ̃ta rãca ĩre ĩna reare queti. \p \v 8 Listra macare ñañuju sĩgʉ̃ rẽmojʉne ruyuagʉjʉne micar'i. To bajiri, no yivamasibecʉ ñañuju. Pablo ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrujiyuju ĩ. \v 9 Ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉsere, to yicõari, “Jesús, yʉre catiorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩasere ĩre ĩamasicõañuju Pablo. \v 10 To yicõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju Pablo. To ĩ yirone, jativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coasuju. To bajiri quẽnaro vamasigʉ̃ ñañuju. \v 11 To bajiro Pablo ĩ yisere ĩacõari, ado bajiro avasãñujarã, ĩna oca, Licaonia oca rãca: \p —Masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã õ vecana, manire bajirone rujʉ cʉticõari, adojʉre rujiayuma —yiavasãñujarã ĩna. \p \v 12 To yicõari Bernabére, “Zeus” ĩre yiyujarã ĩna. Pablojʉarema, “Hermes” ĩre yiyujarã ĩna, “Zeure ñagõbosagʉ ñaami” yirã.\f c \fr 14:12 \ft Licaonia masa ĩna rʉ̃cʉbʉorãre ĩnare ñagõbosagʉ, “Hermes vãme cʉtigʉmi” yitʉoĩarã ñari, to bajiro Pablore ĩre yiyujarã ĩna.\f* \v 13 Ti maca tʉjʉre Zeure yirʉ̃cʉbʉoriavi ñañuju. Ti vijʉre pai ĩ yirore bajiro yigʉ ñañuju, “Zeure rʉ̃cʉbʉoto mani” masare ũmato yigʉ. “Pablo, to yicõari Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, ta vecʉa, gore quẽne juaáyuju ĩ. “Pablo mesare rʉ̃cʉbʉoto mani” yigʉ, vaibʉcʉrã sĩacõari, masare ũmato soerʉ yiboayuju. \v 14-15 Ĩ ũmato yigʉadire ĩamasicõari, “Ti ũnire yʉare yirʉ̃cʉbʉobetiroti ñaja” yirã, ĩna sudire tʉ̃avoyujarã. To yicõari, masa ĩna ñaro ũmaejacõari, oca tutuase rãca ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: \p —¿No yirã to bajise yati mʉa? Yʉa quẽne masane ñaja yʉa. Mʉare bajirãne ñaja. To mʉa yise ũnirene, “Yitʉjato ĩna” yirã, mʉare gotirã vabʉ yʉa. To bajiro yʉare mʉa yiboase, vaja maja. Tire yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõgʉ̃jʉare yirʉ̃cʉbʉoya mʉa. Ĩ ñaami ʉ̃mʉagaserore, sitare, ocore, ñajediro rujeor'i. \v 16 Tirʉ̃mʉjʉrema masa no bojarãrene ĩna rʉ̃cʉbʉosere, bojabecʉ ñaboarine, “Tone yicõato”, ĩnare yimasiñuju Dios. \v 17 “Tone yicõato” yigʉ ñaboarine, quẽnaro ĩnare yicoadimasiñumi Dios, “‘Quẽnagʉ̃ ñaami’ yimasiato ĩna” yigʉ. Ĩne ñaami oco quedisere, rica cʉtire quẽne mʉare cõarũgũgʉ̃ma, “Rodori rica cʉtiato” yigʉ. Ĩne ñaami barere mʉare cõarũgũgʉ̃ma. Mʉare quẽnaro ĩ yise ñajare, variquẽnaja mʉa —ĩnare yigotiyujarã Pablo, Bernabé rãca. \p \v 18 To bajiro ĩnare ĩna yigotiboajaquẽne, “Pablo, Bernabére ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉrã sĩaĩsito mani”, yitʉoĩacõañujarã ĩna. \p \v 19 To bajiro ĩna yiñarone, jud'io masa, Antioqu'ia macana, to yicõari, Iconio macana quẽne ejayujarã ĩna. Ejacõari, Pablore, Bernabére ĩnare gotiyujarã ĩna, ti macanare. To bajiro ĩna yijare, gʉ̃ta rãca Pablore ĩre reayujarã, ĩre sĩarʉarã. To bajiro ĩre yicõari, “Jẽre rijacoajami” yirã, ti maca tʉsarojʉ ĩre vejavacõari, ĩre rocacõañujarã ĩna. \v 20 To bajiro ĩna yirocar'ire ĩre ejayujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To ĩna ejarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃, ti macajʉane jiacoasuju Pablo quẽna. Gajerʉ̃mʉ Derbe vãme cʉti macajʉa vacoasuju Pablo, Bernabé rãca. \p \v 21 Ti macajʉre ejacõari, toanare Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã. Tire ajicõari, jãjarã ñañujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉorã. Ĩnare gotimasio gajanocõari, Listra macajʉ vasujarã ĩna quẽna. Listra macare eja, ĩna rãca bajiña, Iconio macajʉa vacoasujarã ĩna. Ti macare eja, ĩna rãca bajiña, Pisidia sita ñarimacajʉa Antioqu'iajʉ vacoasujarã ĩna. \v 22 To ĩna bajicudiriarorijʉ ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: \p —Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani ñajare, rojose manire yirũgũama masa. To bajiro manire ĩna yiboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãja mani, “Ĩ yarã ñari, ĩ tʉjʉ ejarona ñaja mani” yirã —ĩnare yiyujarã ĩna. \v 23 To yicõari, ĩnare ũmato ñaronare bʉcʉrãre ĩnare beseyujarã. To yicõari, bare bamenane ado bajiro Diore mani ʉjʉre ĩnare sẽnibosayujarã ĩna: “Ado ñarã mʉ yarã ĩna ñajare, quẽnaro ĩnare yirẽmoña, mʉre ĩna ajitirʉ̃nʉcõa ñarotire yigʉ”, ĩnare yisẽnibosayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarimacarine ejacõari, to bajiro rĩne yicõañujarã, Diore ĩnare sẽnibosarã. \s1 Pablo, Bernabé rãca, Siria sita ñarimaca Antioqu'iajʉ ĩna tudiare queti \p \v 24-25 Pisidia sita ñarimacari ñariarã, Panfilia sitare ñarimacare, Perge vãme cʉti macare ejayujarã. Ti macajʉ ejacõari, Jesús ĩ bajirere ĩnare gotimasioñujarã ĩna. To yigajanocõari, Atalia vãme cʉti macajʉ vacoasujarã ĩna. \v 26 Ti macajʉ ejacõari, cũmuane vacoasujarã, Antioqu'ia macajʉ tudiana, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoato” yirã, Diore ĩnare sẽnibosariarã ĩna ñarojʉ. Ĩna goticudiroticõariarore bajirone yijeocõariarã ñari, Antioqu'iajʉre tudiejayujarã ĩna, Pablo mesa. \v 27 Ti macajʉre tudiejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rẽocõari ĩna bajicudirere, Dios ĩnare ĩ yirẽmorere, to yicõari, jud'io masa me ñaboarine Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere quẽne ĩnare gotiyujarã ĩna. \v 28 Tone yoaro ñacõañujarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã rãca. \c 15 \s1 Jerusalénjʉ rẽjacõari ĩna gãmerã ñagõre queti \p \v 1 Tirodore, sĩgʉ̃ri Judea sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Antioqu'ia macajʉre vasujarã. To ejacõari toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasioñujarã. Ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna: \p —Moisés ñamasir'ire circuncisión yirere Dios ĩ roticũmasirere, mʉa yibetijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa varotire mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre. \p \v 2 Pablo, Bernabé rãca, to bajiro ĩna yisere ajicõari, bʉto ĩnare jũnisiniñujarã ĩna. To bajiri, “To bajirone bajiroja” ĩna gãmerã yimasibetijare, Jerusalénjʉ Pablore, Bernabére, to yicõari, gãjerã ĩna rãcanare quẽne ĩnare cõañujarã Antioqu'iana. “Jerusalén macanare Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarãre, to yicõari, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarãre quẽne, circuncisión yirere ĩnare sẽniĩaaya mʉa”, ĩnare yicõañujarã ĩna. \p \v 3 To ĩna yicõariarã, Fenicia sitare, Samaria sitare quẽne ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotibatoyujarã ĩna: \p —Jud'io masa me ñaboarine, yʉa gotimasiosere ajicõari, ĩna rʉ̃cʉbʉoboarere rʉ̃cʉbʉotʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉcama —ĩnare yigotibatoyujarã ĩna. \p Tire ajicõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna. \p \v 4 Jerusalénjʉ Pablo, Bernabé rãca ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare bocaãmiñujarã Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, to yicõari, ĩnare ũmato ñarã quẽne. To bajicõari, Dios sʉorine jediro ĩna yirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Pablo, Bernabé rãca. \v 5 To bajiro ĩna yisere ajicõari, fariseo masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro yiyujarã ĩna: \p —Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre jud'io masa me ñarãre quẽne, ĩnare circuncisión yiroti ñaja ti. Moisére Dios ĩ yiroticũmasiriarore bajirone yiroti ñaja ĩnare quẽne —yiyujarã ĩna. \p \v 6 To bajiro ĩna yijare, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã, rẽjañujarã ĩna, to ĩna yisere gãmerã ñagõrẽtobudirʉarã. \v 7 Yoaro gãmerã ñagõñañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pedro: \p —Yʉ yarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉre ajiya. Tirʉ̃mʉjʉ mʉa rãcagʉre yʉre besecõari, jud'io masa me ñarãre Jesús ĩ bajicatire yʉ gotirotire yigʉ, yʉre cõacami Dios, “Tire ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ. Tire masiaja mʉa. \v 8 Masa ĩna tʉoĩasere masigʉ̃ ñari, jud'io masa me ñarãre quẽne Esp'iritu Santore ĩnare cõacami Dios, manire ĩ cõacatore bajirone. To bajiro ĩnare ĩ yicati ñajare, “Ĩnare quẽne ĩavariquẽnaami Dios”, yimasiaja mani. \v 9 “Jud'io masa me ĩna ñajare, rojose ĩna yisere ĩnare masiriobetirʉcʉja”, yibesumi Dios. Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉorijaʉne, rojose ĩna yisere masiriocõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine “Ñie rojose mana ñaama”, ĩnare yiĩañumi Dios. \v 10 To bajiro ĩnare ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉare rʉyaja. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnase mʉa bojajama, ado bajiro yiroti ñaja”, ĩnare yaja mʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre. To bajiro ĩnare mʉa yijama, Jesús ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios manire ĩ yisere ajimenare bajiro yirã yaja mʉa. Circuncisión ĩnare mʉa yirotijama, Dios ĩ rotimasire ñaro cõrone cʉdiroti ñaroja ĩnare. Rẽmojʉne mani ñicʉa quẽne yijeobeticoadimasiñuma. Mani quẽne, tire cʉdijeobeticajʉ mani. \v 11 Ado bajirojʉa tʉoĩaroti ñaja manire: “Tire mani cʉdise sʉori me, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosagʉ, Jesucristo manire rijabosayumi”, yiroti ñaja manire. To bajirone bajiaja jud'io masa me ñarãre quẽne —ĩnare yigotiyuju Pedro. \p \v 12 To bajiro Pedro ĩ yisere ajicõari, ñagõbesujarã ĩna yuja. To ĩna bajirone, Dios ĩ masise sʉorine ĩaĩañamanire jud'io masa me ñarãre ĩna yiĩorere ĩnare gotiyujarã Pablo, Bernabé rãca. \v 13 To bajiro ĩna yigajanoro bero, ado bajiro yiyuju Santiago vãme cʉtigʉ: \p —Yʉ yarã, yʉre ajiya. \v 14 Jud'io masa me ñarã ĩna bajirere manire gotigajanoami Simón. Ĩ gotisere ajicõari, “Jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare besecõari, ‘Yʉ rĩa ñaama ĩna’ yiĩavariquẽnañumi Dios”, yimasiaja mani. \v 15 Ti bajirotire tʉoĩacõari ado bajiro ucamasiñujarã Diore gotirẽtobosamasiriarã: \q1 \v 16-18 “‘Adirʉ̃mʉri ñarã, Ʉjʉ David ñamasir'i jãnerabatia, ʉjarã me ñaama ĩna. To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, berojʉ mʉa jud'io masare ĩamaicõari, David jãnamire, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, ĩre yicõarʉcʉja yʉ. Ĩ rotisʉorone, jud'io masa me ñarã quẽne yʉ rĩa ñarʉarãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉ, ĩre cõarʉcʉja yʉ’ yami Dios”, yiucamasiñujarã ĩna, mani ʉjʉre Jesúre Dios ĩ cõarotire yirã —yigotiyuju Santiago. \p \v 19 —To bajiri, ado bajiro tʉoĩaja yʉ: Jud'io masa me ñaboarine, ĩna rʉ̃cʉbʉorere rʉ̃cʉbʉo tʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre jairo ĩnare rotibetiroti ñaja. \v 20-21 Tirʉ̃mʉjʉne ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, Dios ocare ĩna buerivirijʉ Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiocoayuma ĩna, tocãrãca macarine. To bajiri ñamasuse rĩne ado bajiro ĩnare yiucacõato mani: “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa, ĩnare yiucacõato mani. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa, ĩnare yiucacõato mani. Vaibʉcʉrã sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa, ĩnare yiucacõato mani —ĩnare yiyuju Santiago. \s1 Jud'io masa me ñarãre ĩna ucacõare queti \p \v 22 To bajiro ĩ yisere ajivariquẽnacõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Pablo, Bernabé rãca Antioqu'iajʉ mani cõaronare beseto mani”, yiyujarã ĩna. To bajiri, Judas, Barsabás ĩna yigʉ, to yicõari Silas vãme cʉtigʉ ñañujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉrã vatoajʉre ñamasurã ñañujarã ĩna. \v 23 To bajiri, Pablo, Bernabé rãcare ĩnare cõañujarã ĩna. Ado bajise queti ĩna rãca ucacõañujarã ĩna: \p “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩnare ũmato ñarã to yicõari, Jesús ĩ gotiroticõasʉocana quẽne, mʉa yarã ñaja yʉa, mʉa quẽne Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare. To bajiri mʉare, jud'io masa me ñarãre, Antioqu'ia macanare, Siria sitanare, to yicõari Cilicia sitanare quẽne mʉare quẽnaroticõaja yʉa. Cojo masare bajiro bajirã ñari, Jesús bederã rĩne ñaja mani. \v 24 Ado yʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩnare yʉa cõabetiboajaquẽne, mʉa ñarojʉre vacõari mʉare ĩna gotimavisiocudise quetire ajibʉ yʉa. \v 25 To bajiri, ‘Ĩnare ucacõato mani, tire ĩnare gotiquẽnorã. To yicõari, ado mani rãcanare “Ĩnare ĩarã vajaro” yirã, Pablo, Bernabé rãca ĩnare cõato mani’ yitʉoĩaja yʉa. Pablo, Bernabé, yʉa ĩamairã ñaama ĩna. \v 26 Ĩnare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Jesús mani ʉjʉ ĩ bojasere yicõa ñañuma ĩna, tojʉ ĩna gotimasiocudijaquẽne. \v 27 To bajiri Judare, Silare, mʉare cõaja yʉa, Pablo, Bernabé rãca. Tojʉ ejacõari, mʉare yʉa ucacõasere quẽnaro mʉare gotiquẽnorʉarãma ĩna. \v 28 Esp'iritu Santo yʉare ĩ tʉoĩaejarẽmose rãca, ñamasuse rĩne mʉare yiroticõaja yʉa: \v 29 ‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. To yicõari, vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa. Ĩna ri'ire quẽne idibesa. To yicõari, manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Adire mʉa yijama, quẽnase yirã ñarʉarãja mʉa. Mʉare quẽnarotiaja yʉa”, ĩnare yiucacõañujarã ĩna, Antioqu'ianare, jud'io masa me ñarãre. \p \v 30 To bajiri, Antioqu'ia macajʉ ĩna varotirã, ĩnare vare goti, vacoasujarã ĩna. To ejacõari Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rẽocõari, gotiquẽnorã ĩna ucacõarere ĩnare ĩsiñujarã ĩna. \v 31 Tire ĩacõari, bʉto variquẽnañujarã ĩna, tʉoĩasʉtiritiñaboariarã. \v 32 Judas, Silas quẽne, Diore gotirẽtobosarimasa ñañujarã ĩna. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Jesús ocare quẽnaro gotimasioñujarã. Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajivariquẽnañujarã ĩna. \v 33 Ĩna rãca yoaro ĩna bajiñaro bero, ĩnare queti cõariarã tʉjʉ tudiana, ĩnare ĩna vare gotirone, \p —Quẽnaro tudiasa mʉa —ĩnare yitʉocõañujarã ĩna. \p \v 34 To ĩna bajirone, \p —Adone tujagʉ yaja yʉ —yitujacõañuju Silama. \p \v 35 Pablo, Bernabé quẽne, Antioqu'iajʉre tujayujarã ĩna. To ñacõari, gãjerã jãjarã rãca Jesús ĩ bajirere masare gotimasiocõa ñarũgũñujarã ĩna. \s1 Jesús ĩ bajirere Pablo ĩ goticudigʉ tudivare queti \p \v 36 Antioqu'iajʉ yoaro bajiñaboana, \p —Ita. Quẽna ĩnare tudiĩacudito, Jesús ĩ bajirere mani goticudicati macarire, “¿Mani goticudicatore bajirone ajitirʉ̃nʉcõa ñati?” yirã —ĩre yiyuju Pablo, Bernabére. \p \v 37 To bajiri, Juan Marcos vãme cʉtigʉre ĩre jiarʉaboayuju Bernabéjʉama. \v 38 Ĩre ĩ jiarʉaboajaquẽne, bojabesuju Pablojʉama, Panfilia macajʉ Jesús ĩ bajirere ĩna gotimasiocudirore ĩnare ĩ tudiveore ti ñajare. \v 39 To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamasibetica yirã, gãmerã cãmotadicõañujarã ĩna. Bernabéjʉama, Chipre vãme cʉtiyoajʉ Juan Marcore ĩre ũmato vasuju. \v 40 To ĩ bajiro bero, Pablojʉama, Silare ĩre jiyuju. Ĩna varoto rĩjoro, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Diore ĩnare sẽnibosayujarã, Pablore, Silare quẽne, “Ĩna goticudiro ĩnare ejarẽmoato Dios” yirã. To bajiro ĩna yiro bero, vacoasujarã ĩna. \v 41 To bajivana, Siria sitare, Cilicia sitare quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare gotimasiocudirũgũñujarã ĩna, “Bʉtobʉsa ajivariquẽnato ĩna” yirã. \c 16 \s1 Timoteo, Pablore, Silare, ĩ baba cʉti vare queti \p \v 1 To bajivana, Derbe vãme cʉti macare, to yicõari Listra vãme cʉti macajʉre quẽne ejayujarã Pablo mesa. Ti macajʉre Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Timoteo vãme cʉtigʉre ĩre bʉjayujarã ĩna. Jesúre ajitirʉ̃nʉgõ jud'io maso macʉ ñañuju ĩ. Ĩ jacʉma, griego masʉ ñañuju. \v 2 Listra macana, Iconio macana quẽne, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Timoteore. \v 3 “Ĩ jacʉ griego masʉ ñacami”, yimasijedicõañujarã ti macariana. To bajiri ĩ rãca Timoteo ĩ vacudirotire bojagʉ ñari, “Jud'io masa adi macariana, ‘Circuncisión yiyamagʉ̃ ñagʉ̃mi Timoteo’ yiĩateroma” yimasigʉ̃ ñari, “Circuncisión yirotiya”, yiyuju Pablo. \v 4 To bajiro yicõa, vacoasujarã ĩna, Timoteo rãca. Ĩna ejarimacari ñaro cõrone Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotirũgũñujarã ĩna: \p —Jerusalén macana Jesús ĩ gotiroticõasʉoriarã, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato ñarã quẽne, “Adi vãmere yibetiroti ñaja” ĩna yirere —ĩnare gotirũgũñujarã. \p \v 5 To bajiro ĩna yigotirũgũsere ajivariquẽnañujarã ĩna, ti macariana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajicõari, jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. \s1 Pablore Macedonia sitagʉ ĩ ruyuaĩore queti \p \v 6 Asia sitajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere ĩnare gotirotibesuju Esp'iritu Santo. To bajiri tojʉre vamenane, Frigia, Galacia, to yicõari, Misia sita ñarimacarianare quẽne ĩnare gotimasiocudiyujarã ĩna. \v 7 Misia sita tʉsarijʉ ejacõari, Bitinia sitajʉre varʉaboayujarã ĩna. Ĩnare varotibesuju Esp'iritu Santo. \v 8 To bajiri, Misia sitare varũtu vanane, ti sita ñarimaca Troas vãme cʉti macajʉ ejayuma ĩna. \v 9 Ti macajʉre Pablo ĩ ejarãioati ñamire, Macedonia sitagʉ ĩre ruyuaĩoñuju. Ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Vayá. Yʉare ejarẽmogʉaya —ĩre yijiyuju. \p \v 10 Ĩre ĩ ruyuaĩojare, \p —Macedonia sitajʉ vajaro. Tojʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mani gotirotire yigʉ, ĩre ruyuaĩorotiyumi Dios —yitʉoĩacajʉ yʉa. \p To yirã ñari, yʉa gajeyeũnire quẽnosãcajʉ yʉa, Macedoniajʉ varʉarã.\f d \fr 16:10 \ft Adi quetire ucamasirí Lucas vãme cʉtigʉ, Troas maca ñacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ Pablo rãca varí ñari, “yicami Pablo”, yiucayumi.\f* \s1 Filipos vãme cʉti macajʉ Pablo mesa ĩna bajire queti \p \v 11 To bajiri, Troas maca ñariarã, cũmuane vacõari, Samotracia vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, gajerʉ̃mʉ Macedonia sita ñarimaca, Neápolis vãme cʉti macajʉre vacajʉ yʉa. \v 12 Romano masa, Macedonia sitare ẽmacõari ĩna ñaro ñacajʉ. Ti maca ejacõari, Filipos vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. Jairimaca, ñamasuri maca ñacajʉ ti maca. Tojʉre yoarobʉsaca ñacajʉ yʉa. \v 13 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaro, ti maca tʉsarojʉ vacajʉ yʉa, riaga boejʉ. “Jud'io masa, rẽjacõari Diore ĩre ĩna sẽnirijʉ ñaroja”, yitʉoĩa rojacajʉ yʉa. Rojaejacõari, to rẽjarãre rõmiare ĩnare gotimasiocajʉ yʉa, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. \v 14 Sĩgõ yʉare ajigo, Lidia vãme cʉtigo ñacamo, Tiatira vãme cʉti macago. Sudijãiri, sũarivʉjojãiri ĩsicõari, vaja sẽnigõ ñacamo. Quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉogo so ñajare, “Pablo ĩ gotimasiosere ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere sore cõañumi Dios. To bajiro sore ĩ yijare, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉocamo so. \v 15 To bajiro so bajijare, sore, to yicõari, so ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizacajʉ yʉa. To yʉa yiro bero, \p —“Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉgõ ñamo” yʉre mʉa yijama, yʉ ya vijʉ ñarã vayá mʉa —yʉare yicamo so. \p To so yijare, so ya vijʉ ñacajʉ yʉa. \p \v 16 Cojorʉ̃mʉ Diore sẽniriarojʉ vana, gãjerãre moabosarimasore sore bʉjacajʉ yʉa. Vãti sãñagõ ñacamo so. Vãti sʉorine masa ĩna bajirotire tʉoĩacõari, riojo gotigo ñacamo. To bajiro bajigo so ñajare, ĩna bajirotire masirʉarã, sore sẽniĩarũgũñujarã. To so yise vaja jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã so ʉjarã. \v 17 To bajiri yʉare sʉyacõari, ado bajiro yʉare yiavasã sʉyarũgũcamo so: \p —Ãnoa, masirẽtogʉ̃ Dios ĩ bojasere yirã ñaama. Dios, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare ĩ yirẽtobosarotire gotirimasa ñaama —yiavasã sʉyarũgũcamo so. \p \v 18 Tocãrãcarʉ̃mʉne to bajiro so yiavasã sʉyajare, bʉto gõjanabidicami Pablo. To bajiri jʉdarʉ̃gʉ̃cõari, so ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃re ado bajiro ĩre yicami: \p —Jesucristo ĩ rotise rãca mʉre budirotiaja yʉ —ĩre yicami Pablo. \p To bajiro ĩ yirone, budicoacami vãti. \p \v 19 So ʉsʉjʉre vãti ĩ budicoajare, masa ĩna bajirotire gotimasibeco ñacamo so yuja. To bajiro so bajijare, “So sʉorine gãjoa bʉjarũgũboabʉ mani. No yicõari, gãjoa bʉjariaro maja mani yuja” yijũnisinirã ñari, Pablore, Silare quẽne ĩnare ñejecama so ʉjarã. Ĩnare ñejecõari, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ĩnare juaácama. \v 20 Ĩna tʉ ejacõari, ado bajiro goticama ĩna: \p —Ãnoa jud'io masa mani ñarimacanare gotigõjanabioama. \v 21 Ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro yiroti ñaja, yigotimasioama ĩna. Manima romano masa mani ñajare, ĩna gotisere mani ajijama, Ʉjʉ César ĩ rotisere cʉdimena yirãja mani —ĩnare yigoticama ĩna, vãti sãñaboario ʉjarã. \p \v 22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, jãjarãbʉsa ĩnare ĩajũnisinicama ĩna. Ĩnare sudi vejecõari, ĩnare bajeroticama masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. \v 23 Bʉto ĩnare ĩna bajero bero, tubiberiavijʉ ĩnare tubiberoticama. To yicõari, \p —Quẽnaro ĩnare ĩatirʉ̃nʉma —ĩre yicama ĩna, ti vire coderimasʉre. \p \v 24 To ĩna yijare, gʉdareco ñari arʉajʉre no yirudimasiña manojʉ ĩnare juacõari, yucʉ́jãi goje cʉtijãine ĩna gʉborire yirẽtobuñiacõari, ĩnare tubibecũcõañuju. \p \v 25 To ĩ yicõariarã, ñami gʉdareco ñaro Diore sẽni, basa, yiñañujarã ĩna, Pablo, Silarãca. Gãjerã, ti vi tubibe ecoriarã, to ĩna yisere ajiyujarã. \v 26 To bajiro ĩna yiñarone, bʉto sita sabeyuju. To bajiro ti bajirone, ti vi ñarisõari sojeri jedirone jãnajedicoasuju. Cõmemarine ĩnare ĩ siaboare jojijedicoasuju, ĩna jedirorene. \v 27 To bajiro ti bajirone, yujicõari, ti vi ñarisõari sojeri ñaro cõrone jãnariasojeri ti ñacõajare, “Budijedicõariarãma ĩna” yigʉ, ĩ masune jariase rãca sĩagʉagʉ yiboayuju ti vi ĩacoderimasʉ. \v 28 To ĩ yigʉadone, \p —¡Mʉ masune sĩabeticõaña! Yʉa ñaro cõrone adorine ñajedicõaja yʉa —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 29 To ĩ yisere ajicõari, sĩabusuorotiyuju ti vi coderimasʉ. To yicõari, ti vijʉre ũmasãjacõari, bʉto güigʉ ñari, nanagʉ̃ne Pablo, Silarãca rĩjorojʉare gʉsomuniari tuetuyuju, ĩnare rʉ̃cʉbʉogʉ. \v 30 To ĩ yiro bero, ĩnare bucõari, ado bajiro sẽniĩañuju ĩ: \p —Rojose yʉ tãmʉoborotire Dios yʉre ĩ yirẽtorotire yʉ bojajama, ¿no bajise yiroti ñati yʉre? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ. \p \v 31 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna: \p —Mani ʉjʉ Jesúre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre, mʉ yarãre quẽne yirẽtobosarʉcʉmi Dios —ĩre yiyujarã Pablo, Silarãca. \p \v 32 To bajiro ĩre yicõari, ĩre, ĩ ya vianare quẽne mani ʉjʉ ocare ĩnare gotimasioñujarã ĩna. \v 33 Ti ñamine Pablo mesa cãmire coeyuju ĩ, tubiberiavi coderimasʉ. Ĩnare ĩ coegajanorone, ĩre, ĩ ya vianare quẽne oco rãca ĩnare bautizayujarã ĩna. \v 34 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, ĩ ya vijʉ ĩnare jiacõari bare ĩnare ecayuju. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto variquẽnañujarã ĩna. \p \v 35 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa, ado bajiro ĩna surarare ĩnare yiyujarã ĩna: \p —Tubiberiavi coderimasʉre ĩre gotiaya, “Pablore, Silare ĩnare bucõato” —ĩnare yiroticõañujarã ĩna. \v 36 To ĩna yiroticõare ti ñajare, ado Pablo mesare ĩnare gotiyuju ti vi coderimasʉ: \p —“Pablore, Silare ĩnare bucõaña”, yʉre yicõañuma ĩna. To bajiri, “Rojose manire yirẽmomenama”, yitʉoĩa variquẽna budiasa mʉa —ĩnare yiyuju ĩ. \p \v 37 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa ĩna cõariarãre: \p —Bajibeaja. Roma macana yʉa ñaboajaquẽne, rojose yʉa yirere ĩacõĩamenane, yʉare bajerotimasima ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. To yicõari yʉare tubiberotimasima. To bajiro yʉare yirã ñaboarine, ¿no yirã masa ĩna ĩabetone yʉare burotiati ĩna? Ĩna masune yʉare burã vadiato —ĩna cõariarãre ĩnare yiyuju Pablo.\f e \fr 16:37 \ft Pablo jacʉ Roma macana surara rãca quẽnaro ĩ moajare, Roma macagʉ me ĩ ñaboajaquẽne, “Roma macagʉ ñaami” ĩna yiucature cʉoyuju, judío masʉ ñaboarine. To bajiro ĩna yire ti ñajare, ĩ macʉ Pablo quẽne, “Tarso macagʉ ñaboarine, Roma macagʉ ñaja”, yiyuju.\f* \p \v 38 To ĩ yijare, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉ ejacõari, Pablo ĩ gotirere ĩnare gotiyujarã ĩna. To ĩna yisere ajicõari, “Roma macana ñañuma ĩna quẽne” yimasicõari, bʉto güiyujarã ĩna. \v 39 To bajiri tubiberiavijʉ ejacõari, “Rojose mʉare yʉa yimasisere masirioya mʉa”, ĩnare yiyujarã, Pablo mesare. To ĩna yiro bero, ĩnare bucõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare varotiyujarã ĩna, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa. \v 40 To bajiro ĩnare ĩna yiro bero, Lidia ya vijʉ vasujarã ĩna. Ti vijʉ sãjaejacõari, to ñariarãre Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare gotiyujarã ĩna. Ĩnare gotigajanocõari, vacoasujarã Pablo mesa. \c 17 \s1 Tesalónica vãme cʉti macajʉ Pablo mesa rojose ĩna tãmʉore \p \v 1 To bajivanane, Anf'ipolis, Apolonia vãme cʉti macare rẽtoanane, Tesalónica macajʉre ejayujarã Pablo mesa. Tojʉre jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ñañuju ti. \v 2 To bajiri ĩ yirũgũriarore bajiro yigʉacʉ, ti vire sãjañuju Pablo. Idia semana cõro tocãrãcarʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉri ñaro Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩnare bueajiocõari, ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũñuju: \p \v 3 —Tire quẽnaro mʉa buejama, “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ rojose tãmʉocõari, ĩ rijarotire, to yicõari, quẽna ĩ tudicatirotire gotiaja ti”, yimasirʉarãja mʉa quẽne. “To bajiro bajirʉcʉmi” ĩna yiucamasir'i, “Jesúne ñaami”, mʉare yaja yʉ —ĩnare yigotimasioñuju Pablo. \p \v 4 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgʉ̃ri jud'io masa, griego masa Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarã, to yicõari, rõmia ñamasurã quẽne, “Pablo mesa rãcana ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. \v 5 To bajiro ĩna yisere bʉto ĩajũnisiniñujarã gãjerã jud'io masa. Ĩajũnisinicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejacõari, “Pablore, Silare ĩnare ñejecõari, rojose yito mani” yirã, rojose yirãre ĩnare jirẽoñujarã ĩna. To yicõari, “Jasón ya vijʉ ñarãma” yirã, ĩnare macarã sãjasujarã ĩna. \v 6 Ĩnare bʉjabetica yirã, Jasón to yicõari gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, ĩnare vejabudiacõari, ti maca ʉjarã tʉjʉ ĩnare juaásujarã. To ejacõari, ado bajiro ĩnare avasãgotiyujarã ĩna: \p —Ãnoa, macarʉcʉro jediro ñarã masare gõjanabiorã ñaama. To bajiri adojʉre quẽne manire gõjanabiorã ejama ĩna. \v 7 Jasón ĩnare bocaãmiñumi ĩ ya vijʉ. Ĩna jedirone, Ʉjʉ César ĩ rotisere ajirʉ̃cʉbʉomena ñaama. “Gãji ñaami mani ʉjʉ, Jesús vãme cʉtigʉ”, yirũgũama ĩna —yiavasã gotiyujarã ĩna. \p \v 8 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, maca ʉjarã, gãjerã to rẽjarã quẽne, bʉto avasãjũnisiniñujarã ĩna. \v 9 To yicõari, Jasónre, gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre quẽne ĩnare gãjoa sẽniñujarã ĩna, “Tire mʉa ĩsijama, mʉare burʉarãja yʉa” yirã. To ĩna yijare, gãjoa ĩnare ĩna ĩsirone, ĩnare bucõañujarã ĩna. \s1 Berea vãme cʉti macajʉre Pablo mesa ĩna bajire queti \p \v 10 Tirʉ̃mʉ rãioati ñamine, Berea vãme cʉti macajʉ Pablo mesare ĩnare varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. Tojʉre ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjañujarã ĩna. \v 11 Tesalónica vãme cʉti macanare bajiro tʉoĩabesujarã ĩna, ti macana jud'io masa. Pablo ĩ gotimasiosere bʉto ajivariquẽnañujarã ĩna. Tocãrãcarʉ̃mʉrine Pablo ĩ gotisere ajicõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere buerũgũñujarã ĩna, “¿Pablo ĩ gotisere bajirone gotiati?” yirã. \v 12 To bajiri jãjarã jud'io masa, griego masa rõmia ñamasurã, ʉ̃mʉa quẽne, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. \v 13 Berea macajʉre Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere Pablo ĩ gotimasio ñasere ajiyujarã Tesalónica macana jud'io masa. Tire ajicõari, Pablo ĩ gotimasio ñarojʉre vasujarã ĩna. Tojʉ ejacõari, “Pablo rojose yigʉ ñaami”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To ĩna yijare, Pablore bʉto ĩre jũnisiniñujarã ĩna, ti macana. \v 14 To ĩna yijare, moa riaga boejʉ Pablore ĩre varotiyujarã ĩna Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiboarine, Timoteo, Silarãca Berea macane ñacõañujarã ĩnama. \v 15 Pablo rãca variarã, Atenas vãme cʉti macajʉ ĩre cũejoyujarã ĩna. Ĩre cũ, Berea macajʉ ĩna tudiatone, “Guaro yʉ tʉjʉ vayá”, yiucacõañuju Pablo, Silas, Timoteore. \s1 Atenas vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti \p \v 16 Pablo, Atenas macajʉ ñacõari, Silas, Timoteore ĩnare yuñañuju ĩ. To bajiñagʉ̃, ti macana, ĩna yiñasere ĩañuju, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere. Tire ĩacõari, bʉto tʉoĩarejaiyuju. \v 17 To bajiri jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjacõari, ĩnare gotimasioñuju Pablo, Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere. Griego masare, Diore rʉ̃cʉbʉorũgũriarãre quẽne gotimasioñuju. To yicõari, tocãrãcarʉ̃mʉrine masa ĩna rẽjarũgũrijaʉ ejarãre ĩnare gotimasioñuju Pablo. \v 18 Tojʉre epicúreo masa, to yicõari estoico masa ĩ rãca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, ĩna masune ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna: \p —¿Ñie ũnire ñagõrʉ yiboati, ãni tʉoĩamasibecʉ? ¿No bajise gotirʉ yiboati? Ĩ yarã ĩna rʉ̃cʉbʉorãre “Ĩna quẽne rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, manire gotimasiorʉ yiboami —gãmerã yiyujarã ĩna, Jesús rijacoaboarine, quẽna ĩ tudicatirere Pablo ĩ gotisere ajicõari. \p \v 19 To bajiro gãmerã yicõari, ĩre jiasujarã ĩna, masa rẽjacõari ĩna gãmerã gotirojʉ, Areópago vãme cʉtojʉ. To ejacõari, \p —¿Ñie ũnire ajiĩañamanire yʉare gotirũgũati mʉ?\f f \fr 17:19 \ft Areópago vãme cʉtore rẽjarũgũriarã Areópago vãme cʉtiyujarã.\f* \v 20 Mʉ gotise ũnire ajibetirũgũmʉ yʉa. Mʉ gotiri vãmere masirʉaja yʉa —Pablore ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 21 (Atenas vãme cʉti macana, to yicõari, gãjerã gajerojʉ vadiriarã quẽne, ĩna ajiĩabetirũgũrere ĩna ajijama, Areópagojʉ vacõari, ti rione gãmerã gotirũgũñujarã ĩna.) \p \v 22-23 To bajiri ĩna vatoajʉre vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo: \p —Atenas vãme cʉti macana, yʉre ajiya mʉa. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉorã jãjarã ñaama adi macare. Ĩnare bʉto rʉ̃cʉbʉorã ñaja mʉa. Mʉa quẽnoriarãre mʉa rʉ̃cʉbʉorivirire, ĩacudica yigʉ, cojojʉ soemʉoriajʉre, ucaturere ĩamʉ yʉ. Ado bajiro yibʉ ti: “Ado ñaja Dios ĩañamagʉ̃re rʉ̃cʉbʉoriajʉ” yibʉ. Ĩre masibetiboarine, mʉa rʉ̃cʉbʉogʉre mʉare gotigʉagʉ vadimasimʉ yʉ. \p \v 24 Ĩne ñaami Dios, ñajediro ʉjʉ, adi macarʉcʉro ʉ̃mʉagaserore, to yicõari, catirã ñajedirore rujeor'i. Masa ĩna bʉariavire ñagʉ̃ ũgʉ̃ me ñaami ĩma. \v 25 Masa ĩre ĩna yibosasere bojagʉ me ñaami. Disejʉa ĩrema rʉyabetoja. Ĩne ñaami ñajediro mani catirotire manire ĩsirũgũgʉ̃ma. \p \v 26 “Macarʉcʉro ti ñaro cõrone jãjarã masa ñarũtuarʉarãma” yigʉ, rẽmojʉre sĩgʉ̃ne ʉ̃mʉre rujeosʉomasiñuju. Mani catirotirodorire, to yicõari, mani ñaroti sitare quẽne manire cũbosamasiñuju. \v 27 “Ĩabʉjayamagʉ̃ ñaboarine, yʉre ĩna sẽnijama, yʉre masirʉarãma ĩna” yigʉ, to bajiro manire rujeomasiñuju ĩ. Sõjʉ me ñaami. Ado mani rãcane ñacõagʉ̃mi. \v 28 Ĩ sʉorine catiaja mani. Sĩgʉ̃ri mʉa yarã ado bajiro ucamasiñuma ĩna: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ yarã ñaja mani. To bajiri ĩ rĩa ñaja mani”, yiucamasiñuma. \v 29 To bajiri, Dios rĩa ñari, “Orone, cõme vetane, gʉ̃tane masare bajirã ĩna quẽnoriarã ũgʉ̃ ñagʉ̃mi mani rʉ̃cʉbʉogʉ”, ĩre yitʉoĩabeticõato. Masa ĩna quẽnoboasema Diore bajiro bajise me ñaja ti. \v 30 Tirʉ̃mʉjʉrema, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna yirʉ̃cʉbʉoñasere bojabecʉ ñaboarine, rojose yibetimasiñumi Dios, “Ĩ bojabetire yirã yirãja mani” ĩna yimasibetijare. To bajiboarine yucʉrema, “Yʉ ĩavariquẽnabetire yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yiya”, yami Dios, masa ñajedirore. \v 31 To bajiri, “Cojorʉ̃mʉ masa ĩna yisere riojo ĩabeserocʉre cũrʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yir'i ñari, adi macarʉcʉrojʉre ejacõari, ĩ rijato bero Dios ĩre ĩ catiore ñajare, “Masa ĩna yisere ĩabeserocʉ ñaami”, yimasire ñaja —ĩnare yigotiyuju Pablo. \p \v 32 “Bajirocacoaboarine quẽna tudicaticoasuju” Pablo ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajayujarã ĩna, sĩgʉ̃ri. To ĩna yirone, gãjerãjʉama: \p —To mʉ gotiserema, gajerʉ̃mʉ mʉre ajirʉarãja —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 33 To bajise ĩre ĩna yijare, vacoasuju Pablo. \v 34 Sĩgʉ̃ri, Pablo ĩ gotisere ajicõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉsʉoyujarã ĩna. Dionisio, Areópago masʉ ñañuju ĩ. To yicõari, Dámaris vãme cʉtigo, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna. \c 18 \s1 Corinto vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti \p \v 1 To bajiro bero, Atenas macajʉ ñar'i, Corinto vãme cʉti macajʉ vacoasuju Pablo. \v 2 Tojʉ ejacõari, Ponto sitajʉ ruyuar'i jud'io masʉ Aquila vãme cʉtigʉre ĩabʉjayuju. Italia sitagʉ ʉjʉ Claudio vãme cʉtigʉ, Roma vãme cʉti macajʉre jud'io masa ĩna ñasere bojabecʉ ñari, ĩnare varotiyuju ĩ. To ĩ yijare, Italiajʉ ñariarã, Corinto macajʉ ejayujarã ĩna, Aquila, ĩ manajo Priscila vãme cʉtigo rãca. Ĩnare ĩabʉjar'i ñari, ĩna ya vijʉ ĩnare ĩagʉ̃ vasuju Pablo. \v 3 Vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire quẽnocõari, vaja sẽnirã ñañujarã ĩna. To bajiri Pablo quẽne, tire moarũgũr'i ñari, ĩna tʉjʉ ñacõari, ĩna rãca moañuju ĩ. \v 4 Ĩna rãca ñacõari, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro Dios ocare ĩna buerivijʉ vacõari, jud'io masare, griego masare quẽne, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo. \p \v 5 Macedonia sitajʉ ñariarã, Pablo ĩ ñarojʉre Corinto macajʉre ejayujarã Silas, Timoteo rãca. To bajiri ĩna ejaro bero, vaibʉcʉrã gaserorine viri bʉarotire ĩ quẽnorũgũboarere yitʉjacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne jud'io masare ĩnare gotimasiorũgũñuju. “Jesúne ñaami masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios ĩ cõar'i”, ĩnare yigotimasiorũgũñuju Pablo. \v 6 To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, ĩre ajiterã “Rojose yigʉ ñaami Pablo. Socagʉ ñaami”, yiyujarã ĩna. To bajiro ĩre ĩna yijare, “To cõrone mʉare gotitʉjagʉ yaja” yigʉ, ĩ sudi sãñasere tʉ̃ayayeyuju Pablo. To yicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju: \p —Jesús sʉorine Dios quẽnaro ĩ yisere mʉare yʉ gotisere ajiterã ñari, sʉoye cʉtiaja mʉa. Yʉ sʉori me bajirʉarãja mʉa. To bajiri, jud'io masa mejʉare mʉare yʉ gotiboasere ĩnare gotigʉacʉ yaja yʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo. \p \v 7 To yigajanocõari, ti vi ñar'i, budicoasuju ĩ. Ti vi tʉre ñañuju Ticio Justo vãme cʉtigʉ ya vi. Jud'io masʉ me ñaboarine, Diore ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju ĩ. To bajiri ĩ tʉ sãjasuju Pablo. \v 8 Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Crispo vãme cʉtigʉ, ĩ ya viana, to yicõari Corinto macana quẽne, jãjarã Pablo ĩ gotimasiosere ajicõari, “Jesúrãcana ñaja yʉa” yirã, oco rãca bautizarotiyujarã ĩna. \v 9 Cojo ñami Pablore ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús, mani ʉjʉ: \p —Güibesa. Güibecʉne yʉ yere ĩnare gotimasiocõa ñaña. \v 10 Mʉ rãcane ñaja yʉ. To bajiri mʉre ñiacõari, rojose mʉre yirocʉ maami. Adi macare jãjarã ñaama yʉre ajitirʉ̃nʉrã —Pablore ĩre yigotiyuju Jesús. \v 11 To bajiri cojo cʉ̃ma jedi, gaje cʉ̃ma gʉdareco Corintojʉre Dios ocare ĩnare gotimasio ñañuju Pablo. \p \v 12 Tirodore Acaya sita ʉjʉ ñañuju Galión vãme cʉtigʉ. To bajiri Pablo ĩ gotimasio ñarone, jud'io masa, ĩre ñiacõari, Galión tʉjʉ Pablore ĩre ãmiasujarã ĩna, “‘Rojose yigʉ ñañumi’ ĩre yato” yirã. \v 13 To ejacõari, ado bajiro Galiónre gotiyujarã ĩna: \p —“Ado bajiro yʉre yirʉ̃cʉbʉorũgũrʉarãja mʉa” Dios ĩ yicũmasire mere masare ũmato yirũgũami —ĩre yigotiyujarã ĩna. \p \v 14 To ĩna yijare, Pablo ĩ ñagõgʉadone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Galión: \p —Rojose ĩ yire ti ñajama, “Rojose yigʉ yiyumi”, mʉare yiajibogʉja yʉ. \v 15 To bajiboarine mʉa ñicʉa ĩna yirũgũrere ĩ yijama, ĩ yibetijaquẽne, no yibeaja, yʉrema. To bajiri no yigʉ ĩ yirere ĩacõĩabecʉja yʉ. Mʉa masune tire oca quẽnoña —ĩnare yiyuju Galión, jud'io masare. \p \v 16 To yigajanocõari, ĩnare budirotiyuju ĩ. \v 17 To ĩ yirã, budianane Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Sóstenes vãme cʉtigʉre ĩnare ũmato var'irene ñiacõari, quẽañujarã ĩna. To ĩna yiboajaquẽne, “To yaja mʉa”, ĩnare yibeticõañuju Galión. \s1 Antioqu'ia macajʉ tudiejacõari bero, Dios ocare Pablo ĩ tudigotigʉ vare queti \p \v 18 To bajiro bero, Corinto macajʉre yoaro ñacõañuju Pablo. To bajiñaboacʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre vare goti, vacoasuju. Priscila so manajʉ Aquila quẽne ĩ rãca vasujarã ĩna, Siria sitajʉ vana. Cencrea macajʉ ejacõari, “Tire yirʉcʉja yʉ” Diore ĩre yir'i ñari, ĩ rʉjoa joare suarotiyuju Pablo. To bajiro ĩ yiro bero, cũmuane Efeso macajʉ vacoasujarã ĩna. \v 19 Ti macajʉ ejacõari, Priscila so manajʉ Aquila rãca to ĩna ñatoyene, jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ vasuju Pablo. Ti vi ejacõari, ĩnare gotimasioñuju ĩ. \v 20-21 To ĩ yiñarone, \p —Yʉa rãca yoarobʉsa ñacõaña —ĩre yiboayujarã ĩna. \p To ĩna yijare, \p —Mʉa rãca yoaro ñamasibeaja yʉ. Dios ĩ bojajama, quẽna mʉare ĩagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju. \p To yicõari, ĩnare vare goti vacoasuju cũmuane, Cesarea macajʉ vacʉ. \v 22 Cesarea macare ejacõari, Jerusalénjʉ vacoasuju ĩ. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaroti gajanocõari, Antioqu'ia macajʉ vacoasuju. \v 23 Ti macajʉ ejacõari, yoaro ñañuju. To bajiñaboacʉ, vacoasuju Galacia sitajʉre, to yicõari, Frigia sitajʉre quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre “Bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ, ĩnare goticudigʉacʉ. \s1 Efeso macajʉre Apolos vãme cʉtigʉ ĩ gotimasiore queti \p \v 24 Tirodore Efeso macajʉ ejayuju jud'io masʉ, Apolos vãme cʉtigʉ. Alejandr'ia vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñañuju ĩ. Dios ocare masa ĩna ucamasirere quẽnaro masigʉ̃ ñañuju ĩ. \v 25 “Jesús ñañumi, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i” gãjerã ĩna yigotimasior'i ñañuju ĩ. “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja’ yirã, oco rãca bautizarotiya” Juan ĩ yire rĩne masiñuju ĩ. To bajiboarine, ĩ masiro cõro quẽnaro gotimasio variquẽnañuju. \v 26 Ti macajʉ ejacõari, Dios ocare ĩna buerivijʉre bojonebecʉne ĩnare gotimasioñuju ĩ. To bajiro ĩ yisere ajiyujarã ĩna, Priscila, so manajʉ rãca. Tire ajicõari, “Cojo vãme ĩre rʉyaja” yirã, ricati ĩre jicãmotocõari, ĩre gotirẽmoñujarã ĩna, Jesús ocare, to yicõari ĩ bajirere quẽne. \v 27 Ĩ gotimasiorotire ĩre ĩna gotirẽmoro bero, Acaya sitana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñarojʉ varʉa tʉoĩañuju Apolos. “To mʉ vajama, quẽnamasucõaroja ti”, ĩre yiyujarã ĩna, Efeso vãme cʉti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri Acaya vãme cʉti sitanare queti ĩnare ucacõañujarã ĩna, “Apolo mʉa tʉ ĩ ejaro, quẽnaro ĩre bocaãmiña mʉa” yirã. To bajiri, Acayajʉre vacoasuju ĩ. To ejacõari, Dios ĩ ejarẽmose rãca Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉoriarãre ado bajiro ĩnare yirẽmoñuju Apolos: \v 28 Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, jud'io masa ĩna gotiboasere, “To bajiro me bajiaja” yigʉ, Dios oca masa ĩna ucamasirere gotiyuju ĩ. \p —“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'i, ĩne ñaami Jesús —yigotimasioñuju ĩ. \p Quẽnaro ĩ gotimasiojare, “To bajiro me bajiaja”, yimasibesujarã jud'io masa. \c 19 \s1 Efeso vãme cʉti macajʉ Pablo ĩ bajire queti \p \v 1 Corinto vãme cʉti macajʉ Apolos ĩ ñatoyene, Pablojʉa gʉ̃tayucʉ vatoajʉ ñarimacarire rẽtoacõari, Efesojʉ ejayuju. Tojʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sĩgʉ̃rire ĩnare bʉjayuju Pablo. \v 2 Ĩnare bʉjacõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju: \p —Jesúre ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉ, ¿Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉare ejacati? —ĩnare yiyuju. \p To ĩ yisere ajicõari, \p —¿Ñimʉ ñati Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo mʉ yigʉma? Ĩre masibeaja yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna. \p \v 3 To ĩna yisere ajicõari, \p —¿Ñie ũnire yirã, oco rãca bautizaroticati mʉa? —ĩnare yisẽniĩañuju Pablo. \p To ĩ yisere ajicõari, \p —Juan ĩ yirere yirã, oco rãca bautizaroticajʉ yʉa —ĩre yicʉdiyujarã ĩna. \p \v 4 To bajiro ĩna yijare, \p —“Rojose yirʉabeaja yʉa. Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa” yirãre ĩnare bautizayuju Juan. To yicõari, “Yʉ bero ejarocʉre ĩre ajitirʉ̃nʉma mʉa”, ĩnare yigotiyuju ĩ, Jesús ĩ ejarotire yigʉ —ĩnare yigotiyuju Pablo. \p \v 5 To yicõari Jesús ĩ gotimasiorere, ĩ bajirere quẽne ĩnare gotiyuju Pablo. Tire ajicõari, “Manire rijabosayumi Jesús mani ʉjʉ. To bajiri ĩ rãcana ñaja yʉa” ĩre ĩna yiajitirʉ̃nʉsʉojare, oco rãca ĩnare bautizayuju Pablo. \v 6 To yigajanocõari, ĩ ãmori rãca ĩnare ĩ ñujeorone, Esp'iritu Santo ĩnare ejayuju. To ĩnare ĩ bajirone, ajiyamani oca ñagõñujarã ĩna. To yicõari, Diore ĩre gotirẽtobosayujarã ĩna. \v 7 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna. \p \v 8 Jud'io masa Dios ocare ĩna buerivijʉ tʉoĩagüibecʉne idiarã muijua ado bajiro ĩnare gotimasio ñañuju Pablo: \p —Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ rãcana ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnaami Dios —ĩnare yigotirũgũñuju. \p \v 9 To bajiro ĩnare ĩ yigotiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ĩre ajitecoasujarã ĩna. To bajiri, “Jesús yere ajitirʉ̃nʉ sʉyare socase ñaja”, yigotiyujarã ĩna, ti vi rẽjarãre. To bajiro ĩna yijare, Tirano vãme cʉtigʉ ya vi, bueriavijʉ Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare ũmato vacõari, tocãrãcarʉ̃mʉne ĩnare gotimasiorũgũñuju Pablo. \v 10 Jʉa cʉ̃ma ĩnare gotimasio ñañuju ĩ. To bajiri Asia sitana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, mani ʉjʉ Jesús ĩ bajirere to yicõari, ĩ gotimasiorere Pablo ĩ gotisere ajijedicoasujarã ĩna. \v 11 Tirodore ĩaĩañamanire Dios ĩ masise rãca yiĩoñuju Pablo. \v 12 To bajiri, Pablo ĩ masune rijaye cʉtirãre ĩ moaĩagʉ̃ vabetiboajaquẽne, sudi joeaye, to yicõari ĩna rʉjoa siariarorine Pablore ĩre moaĩaroticõari, juacoarũgũñujarã rijaye cʉtirã tʉjʉ. Tire ĩna juaejasere moaĩarãne, caticoarũgũñujarã. Masa ʉsʉrijʉ sãñarã vãtia quẽne, budicoarũgũñujarã. \s1 Masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire, “Budiya”, Esceva rĩa ĩna yiboare \p \v 13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacõari, vaja sẽnicudirimasa ñañujarã ĩna, ĩaĩañamanire Pablo ĩ yiĩorirodore. To yirũgũriarã ñari, “‘Jesús ĩ rotise rãca yaja yʉa’ mani yijama, quẽnaro manire cʉdirʉarãma vãtia”, gãmerã yiyujarã ĩna. To yirã ñari, “Pablo masare ĩ gotimasiorũgũgʉ̃, Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yirũgũñujarã ĩna, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare. \p \v 14 To bajiro yirũgũñujarã jud'io masʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Esceva vãme cʉtigʉ rĩa. Cojomo cõro, jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã ĩna. \v 15-16 To bajiro yirũgũriarã ñari, vãti sãñagʉ̃ ĩ ñarivijʉre sãjaejacõari, “Jesús ĩ rotise rãca budiya”, yiboayujarã, masʉ ʉsʉjʉ sãñagʉ̃re vãtire. To ĩna yirone, \p —Jesúrema masiaja yʉ. Pablore quẽne ĩre masiaja. To bajiboarine mʉarema masibeaja —ĩnare yicõañuju vãti. To yigʉne, —Ĩnare quẽaña mʉ —yiyuju vãti, ĩ sãñagʉ̃re. \p To ĩ yijare, ĩnare quẽacõari, ĩna sudire voreajeocõañuju. To ĩ yiriarã, cãmirori cʉticõari, sudi manane, ũmabudicoasujarã, ĩre rudiana. \v 17 Efeso macana, jud'io masa, to yicõari griego masa quẽne, to bajiro Esceva rĩa ĩna yiecorere ajicõari, bʉto güiyujarã ĩna. To yicõari, Jesús yere ĩna gotijama, rʉ̃cʉbʉose rãca gotiyujarã ĩna. \p \v 18 To yicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ bojabetire ĩna yirũgũrere masa ĩna ajiro rĩjorojʉa gotirã ejayujarã ĩna, “Tire tudiyibetirʉarãja yʉa” yirã. \v 19 “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa” yirã, ĩaĩañamani yiĩorimasa, ĩna ucariatutirire buerã ñañujarã gãjerãma. To bajiri ĩna buerũgũriatutirire juadicõari, soereayujarã ĩna, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa. Cincuenta mil ñaritiiri cõro vaja cʉti ñañuju titutiri. \v 20 To bajiri, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrã jãjarãbʉsa ñarũtuasujarã ĩna. \p \v 21 To bajiro ti bajiro bero, ado bajiro yiyuju Pablo: “Macedonia sitanare, Acaya sitanare ĩacudigʉ varocʉ ñagʉ̃ja yʉ. To bajigʉne, Jerusalén macajʉre ejacoarʉcʉja yʉ. Ti macajʉre ñacõari, Roma vãme cʉti macajʉre quẽne ejacoarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. \v 22 To bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, Macedonia sitajʉre ĩ varoto rĩjoro, ĩre ejarẽmorãre, Erasto, to yicõari, Timoteore ĩnare cõañuju ĩ. Ĩjʉama, Asia sitajʉre ñacõañuju maji. \s1 Efeso macagʉ Demetrio vãme cʉtigʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩ yirʉare queti \p \v 23 Tirodore Jesús yere ajitirʉ̃nʉmena, Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãjʉare bʉto jũnisiniñujarã, Efeso macana rĩne ñaboarine. \v 24 Demetrio vãme cʉtigʉ ñañuju. Masore bajigo ñagõre ĩna quẽnorio Artemisa vãme cʉtigore ĩna rʉ̃cʉbʉorivire bajiriviriaca cõme botisene quẽnocõari ĩsigʉ̃ ñañuju ĩ. Gãjerã quẽne, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa ñañujarã ĩna. Tire quẽnorã ñari, tire ĩsicõari, jairo gãjoa bʉjarũgũñujarã ĩna. \v 25 Ĩre bajiro moare cʉtirãre, to yicõari ĩre moabosarimasare quẽne jirẽoñuju Demetrio. Ĩ tʉ ĩna ejarone, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: \p —Mani moase jairo vaja cʉtiaja ti. Tire manire ĩna moarotibetijama, ñie mana ñarʉarãja mani. Tire masiaja mʉa. \v 26 Pablo ĩ gotirũgũsere ajirũgũaja mani. “Masa ĩna quẽnorãma, rʉ̃cʉbʉoriarã me ñaama”, yigotirũgũami. To bajiro ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã, adi macana rĩne ñabeama. Asia sita ñaro cõrone ñarãma, ĩ gotisere ajitirʉ̃nʉrã. \v 27 To bajiro ĩ yigoticõa ñajama, mani quẽnosere vaja yibeticõari, Artemisare sore rʉ̃cʉbʉorã ĩna ejarũgũrivijʉre ejabetirʉarãma ĩna. To yicõari, Asia sitana jediro, adi macarʉcʉro ñarã jediro, sore rʉ̃cʉbʉoboariarã sore rʉ̃cʉbʉobetirʉarãma yuja —ĩnare yigotiyuju Demetrio. \p \v 28 To bajiro ĩnare ĩ gotijare, ajijũnisinicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna: \p —Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasãñujarã ĩna. \p \v 29 To bajiro ĩna yiavasã ñarone, jãjarãbʉsa ĩna tʉjʉre rẽjacõari avasãrẽmoñujarã ĩna. To yiñarãne sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, Gayore, Aristarcore quẽne ĩnare ñejeñujarã. Macedonia sitana ñañujarã ĩna, Pablo rãcana. Ĩnare ñejecõari, ti macana ñajediro ĩna rẽjarũgũriarojʉ ĩnare juaásujarã ĩna. \v 30 “Ĩna rẽjarojʉ ĩnare juacoasujarã” ĩna yisere ajicõari, \p —Ĩnare juavariarãre ñagõgʉ̃ vacʉ yaja —yiboayuju Pablo. \p To ĩ yisere ajicõari, ĩre varotibesujarã gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉa. \v 31 Gãjerã Pablo babarã, Asia sitana ʉjarã sĩgʉ̃ri, ti macare ejariarã, “Tojʉre vabeticõato” Pablore ĩre yire queti cõañujarã, “Ĩre ñiaroma” yirã.\f g \fr 19:31 \ft Efeso vãme cʉti macama, Asia sitajʉre ñarimaca ñañuju.\f* \v 32 Tojʉre rẽjarã, rujajine tʉoĩamecʉcõañujarã ĩna. To bajiri, no ĩna bojarone ricatiri rĩne avasãcõa ñañujarã ĩna. “Tire yirã rẽjamʉ mani”, yimasibeticõañujarã. \v 33 To bajiro ĩna yiñarone, “Yʉare ñagõbosaya; manire quẽne rojose yiroma ĩna” yirã, ĩna yʉ Alejandro vãme cʉtigʉre ĩre turocavioyujarã jud'io masa. To ĩna yijare, “Avasãtʉjaya” yigʉ, ĩ ãmo rãca vãre vãre yiboayuju. \v 34 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, “Jud'io masʉne ñaami ĩ quẽne” ĩre yiĩamasicõari, jʉa hora cõro, ĩna jedirone avasãjedicõañujarã ĩna. \p —Mani ya maca, Efeso vãme cʉti macago ñaamo Artemisa. Ñamasugõ ñaamo —yiavasã ñañujarã ĩna. \p \v 35 To ĩna yiñarone, ti macana ʉjʉ, \p —To cõrone avasãtʉjaya —ĩnare yiyuju. \p Ĩna avasãtʉjarone ado bajiro ĩnare gotiyuju: \p —Ajiya mʉa, adi macana: Masa jedirone, “Artemisare sore rʉ̃cʉbʉoriavire, to yicõari, õ vecajʉ quedirujiadiriajʉre sore bajigo ruyurijʉ, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorijʉre coderimasa ñaama”, manire yimasiama ĩna. \v 36 To bajiro ĩna yiñajare, rujajine yibesa. Quẽnaro tʉoĩacõari yiya. \v 37 Mani rʉ̃cʉbʉogore rujajine sore ĩna yibetiboajaquẽne, to yicõari rʉ̃cʉbʉoriaviayere ĩna juarudibetiboajaquẽne, ãnoare ĩnare ñejeayuja mʉa. \v 38 Demetrio, to yicõari, ĩ quẽnose ũnire quẽnorimasa quẽne, “Rojose yʉare yama” ĩna yirʉajama, masa ĩna yisere ĩacõĩarimasa tʉjʉre vajaro. Ĩna ñaama, tire yirimasama. \v 39 Gaje vãme mʉa ñagõrʉa tʉoĩajama, ʉjarã ĩna rẽjarojʉ vacõari, quẽnaro tire gotiroti ñaja. \v 40 “¿No yirã rujajine yimasiri mʉa?”, manire yisẽniĩarãma romano masa, mʉa avasãcõa ñajama. To bajiro manire ĩna yisẽniĩarone, “To bajiro ti bajijare, yibʉ yʉa”, ĩnare yigotimasibetirʉarãja mani. To bajiri, “Rujajine mʉa yicudire vaja, rojose tãmʉorʉarãja mʉa” manire yiroma —ĩnare yiyuju ʉjʉ. \v 41 To yigotigajanocõari, —Mʉa ya virijʉ tudiasa —ĩnare yiyuju ĩ. \c 20 \s1 Macedonia sitanare, Grecia sitanare quẽne Pablo ĩ goticudire \p \v 1 To bajiro ĩna yiriaro bero, “Ado bajiro ñarʉarãja mʉa” ĩnare yigotirʉ, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare jirẽoñuju Pablo. To yigajanocõari, ĩnare vare goti, vacoasuju ĩ, Macedonia sitajʉ vacʉ. \v 2 Ti sitajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, bʉtobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire ĩnare goticudiyuju. To yicõari, Grecia sitajʉ vacoasuju ĩ. \v 3 Ti sitajʉ ejacõari, idiarã muijua ñañuju ĩ. To bajiñaboa, Siria sitajʉre varʉaboayuju. Jud'io masa ĩre ĩna sĩarʉasere ajicõari, vabesuju. To bajiri, “Macedonia sitare rẽtoarʉcʉja yʉ, Efeso macajʉ vacʉ”, yitʉoĩañuju Pablo. \v 4 Ĩre baba cʉti vacana ado bajiro vãme cʉtirã ñacama ĩna: Berea vãme cʉti macagʉ, Pirro macʉ Sópater vãme cʉtigʉ ñacami. To bajicõari, Segundo, Aristarco ñacama Tesalónica macana. Derbe vãme cʉti macagʉ Gayo quẽne ñacami. T'iquico, Trófimo, to yicõari, Timoteo ñacama ĩna Asia sitana.\f h \fr 20:4 \ft Macedonia sitajʉ ñacõari, Pablo rãcanare ĩarí ñari, “Adocãrãcʉ ñacama”, yiucayumi Lucas. To yicõari, ĩ rãca varí ñari, “Bajicajʉ yʉa”, yiucayumi.\f* \v 5 Troas vãme cʉti macajʉ vana, yʉa rĩjoro vacoacama ĩna, tojʉ yʉare yuroana. \v 6 Boserʉ̃mʉ pan ũmato vauvase vʉoyamani bariarʉ̃mʉri bero, vacajʉ yʉa, Filipos vãme cʉti macajʉ. Ti maca ñariarã, Troas macajʉare vana, cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero, ejacajʉ yʉa, ti macajʉre. Ti macajʉ yʉare yuyuma rĩjoro vacana. Ĩna rãca cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa. \s1 Troas macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotire queti \p \v 7 Sábado rãiorijʉ rẽjacajʉ yʉa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. “Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore idi, to yicõari, pan ba, yirũgũrʉarãja mʉa” Jesús ĩ yiroticũre ñajare, tire yirʉarã rẽjacajʉ yʉa. Yʉa baroto rĩjoro, Jesús ocare ĩnare gotimasiocami Pablo. Busurijʉ varocʉ ñari, goticõa ñacami. Ĩ gotiñaro rĩne, ñami gʉdareco ejacoacajʉ. \v 8 Idiatuti cʉtivi ñacajʉ yʉa rẽjacativi. To bajiri tʉsaritutijʉre ñacajʉ yʉa. Jairo sĩabusuore ñacajʉ ti. \v 9 Mame bʉcʉagʉ Eutico vãme cʉtigʉ, yʉa rãca ñacami. Ĩaburiasojejʉre rujicõari, cãnijuriarujicami. To bajica yigʉ, quedijasĩacoacami. To bajiri rijar'ire tʉ̃avʉ̃mʉoboa yicõacama. \v 10 To ĩna yisere ĩacõari, rujiadicami Pablo. Rujiejacõari, ĩre tʉ̃avʉ̃mʉogʉ̃ne, jabariocami. To yigʉne, \p —Ĩaʉcabeticõaña. Rijayayibeami —yʉare yicami. \p \v 11 To yicõari, mʉjacoacami quẽna. Jesús ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, bare ũmato bacami. To yicõa, gotirũtuacʉne gotibusuocoacami. To ĩ yigajanoro bero, vacoacajʉ yʉa. \v 12 Ti macana, variquẽnarãne Euticore ĩre tʉ̃acoacama ĩna, Pablo ĩ catior'ire. \s1 Mileto macajʉre Pablo ĩ vare queti \p \v 13 Maane Pablo ĩ varoto rĩjoro, cũmuane Aso macajʉ vacajʉ yʉa, “Tojʉ yʉre sãrʉarãja mʉa” ĩ yijare. \v 14 Aso macajʉ yʉa ejaro bero, maajʉ vadicõari, ejacami. Ĩ ejaro bero, Mitilene vãme cʉti macajʉ ĩre sãvacajʉ yʉa. \v 15 Ti macajʉ yʉa ejabusuocatirʉ̃mʉre Qu'io vãme cʉtiyoa cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ, Samos vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ vana, Mileto vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. \v 16 Asia sitajʉre yoaro ñarʉabecʉ ñari, “Efeso macare rẽtocoarʉarãja mani”, yicami Pablo. Jerusalénjʉre Pentecostés boserʉ̃mʉ rĩjoro ejarʉagʉ ñari, guaro varʉacami. \s1 Efeso macanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ gotitʉsare queti \p \v 17 Mileto macajʉre ñacõari, Efeso macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre jigʉ, ĩnare ucacõacami Pablo. \v 18 Ĩ jicõarã ĩna ejaro, ado bajiro ĩnare goticami Pablo: \p —Mʉa tʉjʉ ejasʉogʉ, quẽnaro yʉ yirũgũcatire bajirone yʉ yicõa ñasere masiaja mʉa. \v 19 Mani ʉjʉ Jesús ĩ bojasere yʉ yijama, yʉ masune tʉoĩacõari, yigʉ me yirũgũcajʉ yʉ. Yʉ yarã jud'io masa yʉre ĩna sĩarʉajare, bʉto rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojo vãme me rojose tãmʉocõari, otirũgũcajʉ yʉ. \v 20 Mʉa rẽjarivirijʉ, to yicõari mʉa ya virijʉre quẽne, yʉre ĩna sĩarʉasere güibecʉ, mʉare ejarẽmorʉ, yʉ masiro cõro Dios ocare mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉ. \v 21 Jud'io masare, to yicõari, jud'io masa me ñarãre quẽne, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose yʉa yisere Dios ĩ masiriojare, ĩ rãca quẽnaro ñaja yʉa’ yitʉoĩaña”, mʉare yigotirũgũcajʉ yʉ. \v 22 Esp'iritu Santo yʉre ĩ rotise rãca, Jerusalén macajʉ vacʉ bajiaja yʉ. Tojʉ yʉre bajirotire masibetiboarine, bajiaja yʉ. \v 23 To bajiboarine masiaja yʉ, bajigʉjʉma. Tocãrãca macari yʉ ejaro, Esp'iritu Santo ado bajise yʉre gotirũgũami: “Tubibe ecorʉcʉja mʉ. To yicõari, gajeye rojose tãmʉorʉcʉja mʉ”, yʉre yigotirũgũami. \v 24 Tire tʉoĩaboarine, yʉ bajirotire güibeaja yʉ. Ñamasuse me ñaja ti. Ado bajisejʉa ñaja ñamasuse: Masare Dios ĩ maisere quẽnase quetire mani ʉjʉ Jesús yʉre ĩ gotiroticatire tire yijeocõarʉaja yʉ. \p \v 25 Dios ĩ bojarore bajiro Jesúre ajitirʉ̃nʉrere mʉare gotimasio gajanocõaja yʉ. To bajiri yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa. \v 26-27 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa: Güibecʉne, jediro Dios ĩ bojaro cõrone mʉare gotijeocõacajʉ yʉ. To bajiri, “Pablo, quẽnaro yʉare ĩ gotibeticati sʉori rojose tãmʉoaja yʉa”, yibetirʉarãja mʉa. \v 28 “Rojosere yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Mʉa rãcanare ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare rijabosayumi Jesús, “‘Yʉ yarã ñaama’ yiĩato Dios” yigʉ. To bajiri, Esp'iritu Santo mʉare ĩ roticũriarore bajirone quẽnaro ĩnare ũmato ñarũgũrʉarãja mʉa. \v 29 Yʉ vaveoro bero ejarʉarãma gãjerã, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yitorimasa. Mʉa ñaro vatoajʉre ejacõari, ĩna gotitose sʉorine Jesúre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, rojose tãmʉorʉarãma mʉa rãcana. \v 30 Mʉa quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ñaboarine, “To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja ti”, yisocarʉarãja mʉa sĩgʉ̃ri, “Yʉajʉare ajisʉyato ĩna” yirã. \v 31 To bajiro bajiroti ti ñajare, “Rojose yibetirʉarãja”, yitʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. Tocãrãcʉrene, idia cʉ̃ma tire mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, ʉ̃mʉari, to yicõari ñamire quẽne. Tire mʉare gotiñagʉ̃ne, sĩgʉ̃ri mʉa bajirotire tʉoĩacõari, cojoji me otisʉtiritirũgũcajʉ yʉ. \p \v 32 To bajiro mʉare yirũgũcacʉ ñari, “Ĩnare ĩatirʉ̃nʉña”, yisẽniaja yʉ, Diore. Mʉare ĩamaicõari, quẽnaro Dios ĩ yisere, to yicõari mʉare yʉ gotimasiocatire quẽne tire masiritibetirʉarãja mʉa. Tire mʉa masiritibetijama, Jesúre bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuarʉarãja mʉa. To yicõari, Dios rĩa ñari, mʉa rijato berojʉ ĩ gotiriarore bajirone ĩ ñarojʉre quẽnaseayere bʉjarʉarãja mʉa. \v 33 Dirʉ̃mʉ ũnone gãjerã ĩna cʉosere gãjoare, sudire ĩnare sẽnigõjanabiobetirũgũcajʉ yʉ. \v 34 Yʉ masu moacõari, yʉ bojasere, yʉ rãcana ĩna bojasere quẽne tire vaja yirũgũcajʉ yʉ. Tire masiaja mʉa. \v 35 To bajiro yʉ yijama, “Mani bojasere, to yicõari, maioro bajirã ĩna bojasere ĩnare vaja yiĩsirʉarã, quẽnaro moarũgũroti ñaja” yigʉ, yicajʉ yʉ. Ti ũnire ado bajiro manire gotimasioñuju mani ʉjʉ Jesucristo: “Ĩsiecocõari, ĩ variquẽnaro rẽtoro variquẽnagʉ̃mi gãjerãre ĩ ĩsijama”, manire yigotiyuju Cristo. To bajiri, tire masiritibeticõaña mʉa —ĩnare yigoticami Pablo, Efesoana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre. \p \v 36 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩna rãca gʉsomuniari tuetucõari, “Diore sẽnito mani”, ĩnare yicami Pablo. \v 37 To ĩ yigajanoro bero, otirãne Pablore ĩre jabario, usu, yicama ĩna. \v 38 “Yʉre tudiĩabetirʉarãja mʉa” ĩ yijare, bʉto sʉtiriticama ĩna. To bajirã ñari, cũmua yʉa vasãjavatojʉ yʉare ĩasʉyaejocama ĩna. \c 21 \s1 Jerusalénjʉre Pablo ĩ vare queti \p \v 1 Ĩnare vare gotigajano, vasãja, vacoacajʉ yʉa, Cos vãme cʉtiyoajʉ. Gajerʉ̃mʉ vana, Rodas vãme cʉtiyoajʉ ejacajʉ yʉa. Tiyoare rẽtoanane, Pátara macajʉ ejacajʉ yʉa. \v 2 “Fenicia sitajʉre vana yaja”, yicama. To bajiri ĩna vatiane ĩna rãca vacoacajʉ yʉa. \v 3 To bajivana, Chipre vãme cʉtiyoare ĩacajʉ yʉa. To bajiri, tiyoa visarore vacajʉ. To baji rẽtoanane, Siria sitajʉ ejacajʉ. Ti sita ñarimaca, Tiro vãme cʉti macajʉ rocatuejacõari, gajeyeũni cũcama ĩna. \v 4 Tone tujacajʉ yʉa quẽne. To bajiri toanare Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñacajʉ yʉa, ĩna rãca. To yʉa bajiñaro Esp'iritu Santo Pablo ĩ bajirotire ĩnare ĩ gotirere masirã ñari, “Jerusalénjʉre vabeticõaña mʉ”, ĩre yiboacama ĩna. \v 5 To ĩna yiboajaquẽne, vacoacajʉ yʉa quẽna. Ĩna manajoa, ĩna rĩa, jediro yʉare ĩasʉyarã vadicama ĩna. Ĩna rãca jabuajʉ rojaejacõari, gʉsomuniari tuetucõari, Diore sẽnicajʉ yʉa. \v 6 Diore sẽnigajanocõari, ĩnare vare goti, vasãja, vacoacajʉ yʉa. Ĩna quẽne, ĩna ya virijʉ tudicoacama. \p \v 7 Tiro variarã, Tolemaida vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩabʉjacajʉ yʉa. To bajiri ĩna rãca cojorʉ̃mʉ ñacajʉ. \v 8 Gajerʉ̃mʉ Cesarea vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa. To ejacõari, Felipe ya vijʉ vacajʉ. Jesús ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñacami Felipe. Jerusalén macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre, “Bare batoato” yirã ĩna beseriarã rãcagʉ ñacami. \v 9 Babaricãrãco rĩa rõmiri cʉticami. Manajʉa mana ñacama. Diore gotirẽtobosarimasa rõmiri ñacama ĩna. \v 10 Yoaro ĩ tʉ ñacõacajʉ yʉa. To yʉa bajiñaro, Agabo vãme cʉtigʉ ejacami. Judea sitagʉ Diore gotirẽtobosarimasʉ ñacami. \v 11 Yʉa tʉ sãjaejacõari, Pablo ĩ vẽñarigaserore tʉ̃aveaãmicami. To yicõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne siacami, ti gaserone. To yigʉne, ado bajiro yicami: \p —Esp'iritu Santo ado bajiro yʉre gotiami: “Yʉ ãmori, yʉ gʉbori yʉ siarore bajiro Pablore ĩre siarʉarãma ĩna jud'io masa, Jerusalén macana. Ĩre siacõari, jud'io masa me ñarãre ĩsirʉarãma”, yʉre yigotiami Esp'iritu Santo —yʉare yigoticami Agabo. \p \v 12 To ĩ yisere ajicõari, Cesarea macana, yʉa quẽne, Jerusalénjʉre Pablore ĩre varotibetiboacajʉ. \v 13 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare yicami: \p —¿No yirã otiati mʉa? Yʉre yisʉtiriobeticõaña. Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, jud'io masa Jerusalén macana yʉre ĩna siajama, ĩna sĩajaquẽne quẽnacõarʉaroja. To bajirone mani ʉjʉ Jesús ĩ bojajama, “To bajirone bajiato”, yaja yʉ —yʉare yicami Pablo. \p \v 14 To bajiro yʉare ĩ yicʉdijare, “Vabesa”, ĩre yibeticajʉ yʉa. \p —Dios ĩ bojarore bajiro bajiya mʉ —ĩre yicõacajʉ yʉa yuja. \p \v 15 Tijʉ bero, yʉa gajeyeũnire quẽnosã, Jerusalénjʉ vacoacajʉ yʉa. \v 16 Sĩgʉ̃ri Cesarea macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, yʉare ũmato vacama, Chipreagʉ, Mnasón vãme cʉtigʉ ya vijʉ. Tojʉ yʉare cũ, tudicama ĩna, “Ĩ ya vijʉ cãniato” yirã. Tirʉ̃mʉjʉne Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacoayumi Mnasón. \s1 Santiagore Pablo ĩ ĩagʉ̃ vare queti \p \v 17 Jerusalénjʉre yʉa ejato, toana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, variquẽnase rãca yʉare sẽnicama ĩna. \v 18 Gajerʉ̃mʉ yʉa rãca vacami Pablo, Santiago ya vijʉre. To ñañuma Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã jedirone. \v 19 To bajiri ĩnare quẽnaroti gajanocõari, ĩ gotimasiorere Dios ĩ ejarẽmose rãca jud'io masa me ñarã Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉrere ĩnare gotijeocõacami Pablo. \v 20 To bajiro ĩnare ĩ yisere ajicõari, “Dios sʉorine to bajiro yiyumi Pablo” yirã ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnacama ĩna. To yigajanocõari, Pablore ado bajiro ĩre goticama ĩna: \p —Adojʉre jãjarã masu ñacõama jud'io masa, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirã ñaboarine, “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽne yicõa ñarũgũroti ñaja ti” yirã rĩne ñacõama ĩna. \v 21 To yicõari, ado bajiro mʉ yirũgũrere yʉare gotirũgũama: Jud'io masa, gaje sitajʉ ñarãre, “Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere tire yibeticõato mani. Rĩamasare quẽne ĩnare circuncisión yibeticõato mani. Mani ñicʉa ĩna yisʉoadimasirere quẽne tire yibeticõato mani” ĩnare mʉ yirũgũrere ajicõari, yʉare gotirũgũama —ĩre yicama, Pablore. \p \v 22 —Mʉre jũnisinirã ñari, mʉ ejasere ajicõari, ejarʉarãma ĩna. To bajiri, ¿no bajiro yirʉarãda mani? \v 23 Ado bajiro yirʉcʉja mʉ: Adore babaricãrãcʉ ʉ̃mʉa ñaama ĩna, “Tire yirʉarãja yʉa” Diore ĩre yiriarã. \v 24 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre ĩna rãca vaja mʉ. Ti vijʉ ejacõari, ĩna yirore bajiro yiba. “‘Tire yirʉarãja’ yicõari, yʉa yibetirere masirioya Dios” yirã, ĩre ĩna soemʉosere, to yicõari, ĩna joare ĩna suarotisere ĩnare vaja yibosaba mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Socaro bajiyuja ti. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdigʉ ñaami ĩ quẽne”, mʉre yirʉarãma ĩna, jud'io masa, mani yarã. \v 25 Jud'io masa me ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãjʉare adocãrãca vãmene ĩnare roticajʉ mani: “‘Ado bajirã ñarãma’ ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorã tʉjʉre vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca ĩna tʉjʉ cũrãma. Tire babesa mʉa. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa. Vaibʉcʉrã mʉa sĩariarãre ĩna ri'ire yireamenane, babesa”, ĩnare yicajʉ mani —Pablore ĩre yigoticama ĩna, Santiago ya vijʉ ñacana. \s1 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re Pablore ĩna ñiare queti \p \v 26 To bajiri, gajerʉ̃mʉ Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩna rãca vacami Pablo. To ejacõari, “‘“Tire yirʉarãja” yʉre mʉa yicatore bajiro mʉa yibetire mʉare masirioaja yʉ’ manire yato Dios” yirã, ĩ babarã ĩna yirore bajiro yiyuju ĩ quẽne. To yigajanocõari, paia tʉjʉ sãjasuju, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. “Vaibʉcʉrã ĩna soemʉorotirʉ̃mʉ ti ejaro vadirʉcʉja yʉ, ĩna soemʉose vaja ĩnare vaja yibosagʉ”, yigotigʉacʉ bajiyuju ĩ.\f i \fr 21:26 \ft Lucas, ĩna rãca vabetirí ñari, “yiyujarã”, yiucayumi.\f* \p \v 27 To yir'i ñari, cojomo cõro, jʉa jẽnituarirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoro, vasuju Pablo, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ. Ti vijʉ ñagʉ̃re ĩre ĩañujarã jud'io masa Asia sita vadiriarã. Ĩre ĩacõari, “Rojose yirũgũr'i ñaami”, masare yigotiyujarã, “Pablore jũnisiniato” yirã. To ĩna yijare, ĩre jũnisinicõari, “Ĩre ñiato mani”, yiũmasujarã ĩna. \v 28 To yicõari, ado bajiro avasãñujarã ĩna: \p —Israel ñamasir'i jãnerabatia, yʉare ejarẽmorã vayá. Rojose yigʉ ñaami ãni. “Manire ĩateato” yigʉ, masa ñaro cõrone gotimasiocudirũgũami. To bajiro ĩ yirã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasiboarere, to yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobeama. To bajise ĩnare gotirũgũr'i ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, griego masare ĩnare ũmato sãjañumi —masare yiavasã gotiyujarã ĩna, Pablore ĩre jũnisinirã. \p \v 29 Efeso macajʉ vadir'i, griego masʉ, Trófimo vãme cʉtigʉ rãca Pablo ĩ ñarore ĩre ĩañujarã ĩna. To bajiri, “Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre ũmato sãjarimi Pablo” yitʉoĩarã ñari, to bajise yiyujarã ĩna. \p \v 30 “Rojose yiyumi Pablo” ĩna yisocasere ajicõari, Jerusalén macana ñajedirone bʉto jũnisinirã ñari, avasã ũmarẽjañujarã ĩna, Pablore ñiaroana. Ĩre ñiacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñagʉ̃re ĩre vejabudiasujarã ĩna, ĩre sĩaroana. Ĩre vejabudianane, ti vi sojere tubibe, yicoasujarã ĩna. \v 31 Pablore sĩaroana ĩna yiñarirĩmarone, romano masʉ surara ʉjʉre queti ejayuju, jũnisinirã, masa ĩna avasãñase. \v 32 To bajiri, surarare jirẽocõari ĩnare ũmato vasuju, Pablore ĩna jañarojʉre. Ĩna vado ĩacõari, ĩre jatʉjacõañujarã ĩna. \v 33 Surara ʉjʉ, ejacõari ĩre ñiañuju. To yicõari, “Cõmemarine ĩre siaya”, yiyuju, ĩ surarare. To yicõari, “¿Ñimʉ ñati ĩ? ¿No bajise rojose mʉare yiri?”, ĩnare yisẽniĩañuju ĩ, Pablore jũnisinirãre. \v 34 To ĩ yisẽniĩasere ajicõari, jãjarã ĩre ĩna cʉdimavisiocõajare, “To bajiro rojose yiyumi”, yiajimasibeticõañuju surara ʉjʉ. Tire ajimasibeticõari, “Mani ñarivijʉ ĩre ãmicoaya”, yiyuju, ĩ surarare. \v 35-36 To bajiri Pablore ñiacõari, ĩna ñarivi mʉjariajʉ tʉjʉ ĩre ãmiejayujarã. To ĩre ĩna ãmiejagʉre “Pablore sĩaña” yiavasãcõari, bʉtobʉsa ĩre jayujarã. To ĩna yijare, ĩre ãmimʉjasujarã, ĩna ñarivijʉ. \s1 Ĩre sĩarʉarãre Pablo ĩ ñagõre queti \p \v 37 Ĩre ĩna ãmisãjaroadone, \p —Mʉ rãca ñagõrʉaja yʉ —surara ʉjʉre ĩre yiyuju Pablo, griego oca rãca. \p To ĩ yirone, \p —¿Griego ocare ñagõmasiatique mʉ? \v 38 “Egipto sitajʉ ñar'i, adi sitare ejacõari, ‘Gobierno ĩ rotiboasere cʉdibeticõari, mani masune rotirãsa’ ĩnare ũmato yicõari, sĩarimasa cuatro mil ñarãre yucʉ́ manojʉ ĩnare ũmato var'i ñagʉ̃mi”, mʉre yitʉoĩaboabʉ yʉ —Pablore ĩre yiyuju surara ʉjʉ. \p \v 39 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Pablo: \p —Jud'io masʉ ñaja yʉ, Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macagʉ. To bajiri, ãnoa yʉre jũnisinirã rãca ñagõrʉaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 40 To ĩ yijare, ĩre ñagõrotiyuju surara ʉjʉ. To cõrone Pablojʉa, mʉjariarojʉre rʉ̃gõcõari, ĩ ãmone ñumʉoñuju, “Ñagõbesa mʉa” yigʉ. To ĩ yirone, ñagõtʉjacoa bʉsayujarã. To bajiri, hebreo oca rãca ado bajiro ĩnare ñagõñuju Pablo: \c 22 \p \v 1 —Yʉ yarã, to yicõari, yʉ jacʉare bajiro bajirã yʉre ajiya: “Rojose yibesumi” yʉre mʉa yimasirotire yigʉ mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo. \p \v 2 Ĩna oca rãca ĩnare ĩ ñagõjare, ĩre ajirʉarã, ĩna jedirone ñagõbeti jedicõañujarã. To ĩna bajiro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju ĩ: \p \v 3 —Jud'io masʉ ñaja yʉ quẽne. Cilicia sita ñarimaca Tarso vãme cʉti macajʉ ruyuar'i ñaja yʉ. Tojʉ ruyuar'i ñaboarine, ado Jerusalénjʉ bʉcʉacajʉ yʉ. To bajicõari, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro yʉre buecami Gamaliel. To bajiri, quẽnaro masicajʉ. Tire masigʉ̃ ñari, “Dios ĩ bojase rĩne yirã yaja” mʉa yitʉoĩarore bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñacajʉ yʉ quẽne. \v 4 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, Dios ĩ rotimasirere rʉ̃cʉbʉobeama” yitʉoĩacõari, ado bajiro rojose ĩnare yicajʉ yʉ: Ʉ̃mʉare, rõmiare quẽne ĩnare ñejecõari, tubiberiavirijʉ ĩnare tubibecũrũgũcajʉ yʉ. To yicõari, ĩnare sĩarotirũgũcajʉ yʉ. \v 5 Socʉ me yaja yʉ. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, to yicõari ĩ rãca rẽjarũgũrã quẽne, tire ĩacana ñari, yʉ bajicatire masiama. “Damasco vãme cʉti macana, mani yarã, tojʉre mʉre yirẽmoato ĩna” yirã, yʉre ucabosacõari, ĩsicama ĩna. To bajiri, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre macagʉacʉ, Damasco macajʉre vaboacajʉ yʉ, “Ĩnare ñejecõari, Jerusalénjʉ yʉ juaejorãre rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yato” yigʉ. \s1 “Rojose yicacʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti \r (Hch 9.1-19; 26.12-18) \p \v 6 Ʉ̃mʉrecaji muiju ĩ tʉsato Damascore yʉ cõñatone, ñaro tʉsarone vecajʉ bʉto caje mose busurujiadicajʉ ti. \v 7 Yʉre ti busurocaturone, quedicoacajʉ yʉ. Yʉ quedirocacũatone, ado bajiro ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ?”, yi ocaruyucajʉ ti. \v 8 To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, Nazaret macagʉ, rojose mʉ yirũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. \v 9 Yʉ rãca vacana quẽne, bususere ĩacama. To bajiboarine Jesús yʉre ĩ ñagõsere ajibeticama ĩna. \v 10 To bajiro yʉre ĩ yisere ajicõari, “Yʉ ʉjʉ, ¿no bajiro yigʉti yʉ?”, ĩre yisẽniĩacajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Damascojʉ vasa mʉ. To mʉ ejaro, ‘Ado bajiro yiya’ mʉre yirʉarãma”, yʉre yi ocaruyucami. \v 11 Yʉ caje ĩamasibeticajʉ. To yʉ bajijare, yʉ babarã Damascojʉ vana yʉre tʉ̃a vacama ĩna. \p \v 12 Ti macajʉre ñañumi Anan'ias vãme cʉtigʉ. Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yicama jud'io masa jediro. \v 13 Yʉre ĩagʉ̃ ejacõari, ado bajiro yʉre yicami: “Yʉ maigʉ̃, Saulo, tudiĩaña mʉ quẽna”, yʉre yicami. To yʉre ĩ yirone, ĩacoacajʉ yʉ. \v 14 To yicõari, ado bajiro yʉre gotirũtuacami: “Mani ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉosʉoadimasir'i Dios, mʉre beseyumi, ‘Rojose yibecʉre, yʉ macʉre ĩacõari, ĩ ñagõsere ajiato’ yigʉ, to yicõari, ‘Yʉ bojasere masigʉ̃jaro’ yigʉ. \v 15 To bajiri Diore gotirẽtobosarimasʉ ñarʉcʉja mʉ. Mʉ ajirere, mʉ ĩarere quẽne, tire gotirʉcʉja mʉ. \v 16 ¿No yigʉ yumaniajari? Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. ‘Rojose yʉ yisere yʉre masirioya’ mani ʉjʉ Jesúre ĩre yiya. To yicõari, ‘Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja’ yigʉ, oco rãca bautizarotiya”, yʉre yicami Anan'ias. \p \v 17-18 Ti macajʉ yʉ ñacato bero, Jerusalénjʉre tudiejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ, Jesúre sẽnigʉ̃ sãjacajʉ yʉ. Ĩre yʉ sẽniñarone yʉre ruyuaĩocõari, ado bajiro yʉre yicami: “Divatone vasa. Yʉ bajisere adi macanare mʉ gotijama, mʉre ajibetirʉarãma ĩna”, yʉre yicami. \v 19 To yʉre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉ: “Yʉ ʉjʉ, tocãrãca vine, Dios ocare ĩna buerivirire sãjacõari, mʉre ajitirʉ̃nʉrãre ñejecõari, ĩnare bajerũgũcajʉ yʉ. To yicõari tubiberiavijʉ ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yʉ yirũgũcana masirãma ĩna. \v 20 Mʉre gotirẽtobosarimasʉre Estebanre ĩre sĩaroana ĩna yiñarone, ‘Ĩre sĩarocacõaña’ yicajʉ yʉ quẽne. To yicõari, ĩna sudi joeayere ĩna vejecũsere ĩnare codebosacajʉ yʉ”, ĩre yicajʉ yʉ. \v 21 To bajiro ĩre yʉ yiboajaquẽne, “Vasa mʉ. Sõjʉ mʉre cõagʉagʉ yaja yʉ, jud'io masa me ĩna ñarorijʉ”, yʉre yicami yʉ ʉjʉ —jud'io masare ĩnare yigotiyuju Pablo. \s1 Surara ʉjʉ Pablore ĩ sẽniĩare queti \p \v 22 To cõro ĩ gotitʉsatone, “‘Jud'io masa me ñarã tʉjʉ vasa mʉ’ yʉre yicami yʉ ʉjʉ Jesús” ĩ yisere ajiterã ñari, bʉto avasãtud'icõañujarã ĩna: \p —Catitegʉ yami. Ĩre sĩarocacõaña —yiavasãñujarã ĩna. \p \v 23 To bajiro yiñarãne, bʉto jũnisinirã ñari, ĩna sudi joeayere vejecõari, ĩ cʉtojʉare reacõañujarã ĩna. To yicõari, sitane mareayujarã ĩna. \v 24 To ĩna yijare, surara ʉjʉjʉa ado bajiro yiyuju, ĩ surarare: \p —Ĩre ãmisãjacõari, ĩre bajeya mʉa. Ĩre bajecõari, “¿No bajiro mʉ yijare, mʉre avasãjũnisiniati ĩna?”, ĩre yisẽniĩaña mʉa —ĩnare yiyuju. \p \v 25 Ĩre siatucõari, ĩre ĩna bajeroadone, to rʉ̃gõgʉ̃re, surara ʉjʉre rotibosarimasʉre ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: \p —Rojose yʉ yirere ĩacõĩabetiboarine, yʉre mʉa bajejama, ¿quẽnacõarojari ti, Roma macagʉ yʉ ñaboajaquẽne? —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 26 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩ ʉjʉre gotigʉ vasuju: \p —“Roma macagʉ ñaja”, yʉre yimi. ¿No bajiro ĩre yigʉti mʉ? —ĩre yiyuju. \p \v 27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Pablore ĩre sẽniĩagʉ̃ vasuju surara ʉjʉ: \p —Yʉre gotiya mʉ: ¿Roma macagʉ ñati mʉ? —ĩre yisẽniĩañuju ĩ. \p To ĩ yisere ajicõari, \p —Roma macagʉne ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju: \p —“‘Roma macagʉ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ, jairo vaja yicajʉ yʉma. \p To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: \p —Yʉrema, yʉ jacʉjʉne, Roma macagʉ ñacõañumi. To bajiri, Roma macagʉ ñaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 29 To ĩ yisere ajicõari, ĩre bajerʉaboariarã, bʉto güiyujarã. To bajiri ĩre vʉrʉgocoasujarã ĩna. “Pablo, Roma macagʉ ĩ ñaboajaquẽne, ‘Cõmemarine ĩre siaya’ ĩnare yibʉ yʉ” yigʉ ñari, bʉto güiyuju surara ʉjʉ. \s1 Jud'io masa ʉjarã rãca Pablo ĩ ñagõre queti \p \v 30 To bajiri gajerʉ̃mʉ, “Pablore ĩre jojioya mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ. To yicõari, paia ʉjarãre, jud'io masa ʉjarã ñaro cõro ĩnare jirẽoñuju, “‘Ado bajise rojose yimi Pablo’ yʉre yigotiya mʉa” ĩnare yisẽniĩarʉ. To bajiri, ĩna ejaro ĩacõari, Pablore ĩre jiyuju, “Ĩna rãca ñagõgʉaya mʉ” yigʉ. \c 23 \p \v 1 To ĩ yigʉ ñari, ʉjarã rĩjorojʉa rʉ̃gõcõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo: \p —Yʉre ajiya, yʉ yarã: Dios ĩ bojase jediro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, tʉoĩarejaibecʉne ñacõaja yʉ —ĩnare yiyuju Pablo. \p \v 2 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Anan'ias vãme cʉtigʉ paia ʉjʉ ñamasugʉ̃, ĩ tʉ rʉ̃gõrãre, “Pablo risere jaya”, ĩnare yiyuju. \v 3 To bajiro Anan'ias ĩ yijare, \p —Mʉre jarʉcʉmi Dios. “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” yitʉoĩaboarine, rojose yigʉ ñaja mʉ. “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ ñaami” yʉre yi ocasãrʉaboarine, yʉre mʉ jarotijama, tire cʉdibecʉ yaja mʉ —Anan'iare ĩre yiyuju Pablo.\f j \fr 23:3 \ft “Mʉre jarʉcʉmi Dios” Pablo ĩ yijama, “Rojose mʉ yise vaja rojose mʉre yirʉcʉmi Dios” yigʉ yiyuju.\f* \p \v 4 To ĩ yisere ajicõari, ĩ tʉ ñarã ado bajiro Pablore ĩre yiyujarã: \p —¿To bajise ĩre yitud'iati mʉ, Dios ĩ cũr'ire paia ʉjʉ ñamasugʉ̃re? —ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 5 To ĩna yijare, ado bajiro yiyuju Pablo: \p —“Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñagʉ̃mi”, yimasibejʉ yʉ. “Mʉare ũmato ñagʉ̃re ĩre tud'ibesa”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire —ĩnare yiyuju Pablo. \p \v 6 Pablore gotiyiroriarã, saduceo masa, to yicõari fariseo masa ñañujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Pablo: \p —Yʉ yarã, yʉre ajiya mʉa. Fariseo masʉ ñaja yʉ. Yʉ ñicʉa quẽne fariseo masa ñamasiñuma ĩna. “Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios” yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa —ĩnare yiyuju Pablo. \p \v 7 To ĩ yijare, fariseo masa, saduceo masa rãca gãmerã oca rẽtorʉayujarã ĩna. To bajiro bajica yirã, gãmerã ajimasibesujarã. \v 8 Fariseo masama, ado bajiro tʉoĩarã ñañujarã ĩna: “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios. Ángel mesa, to yicõari, mani vatoa ĩna ñaboajaquẽne, ĩabʉjayamana quẽne ñarãma”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Saduceo masajʉama, “Bajireariarãre tudicatiobetirʉcʉmi Dios. Ángel mesa quẽne manama. ‘Mani vatoare ĩabʉjayamana ñarãma’, ĩna yirã quẽne, manama”, yirã ñañujarã ĩna. \v 9 To bajica yirã, bʉtobʉsa avasãñujarã ĩna. Sĩgʉ̃ri fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro yiyujarã ĩna: \p —“Ñie rojose yibetirimi”, yaja yʉama. Ĩabʉjayamagʉ̃, ĩre ñagõrimi. Ĩ yijama, ángeljʉa ĩre ñagõrimi —yiyujarã ĩna. \p \v 10 Bʉtobʉsa ĩna avasãjare, “Ĩre sĩaroma” yigʉ, “Mani ya vijʉ ĩre ãmicoasa mʉa”, ĩnare yiyuju surara ʉjʉ. \p \v 11 To ĩ yijare, ĩre ãmivacõari, ĩre tubibeyujarã ĩna quẽna. To ĩna yiro bero, ñamijʉ Pablore ĩre ruyuaĩoñuju mani ʉjʉ. Ĩre ruyuaĩocõari, ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Tʉoĩagüibesa mʉ. Ado Jerusalénjʉre yʉre mʉ gotibosarore bajirone Roma vãme cʉti macajʉre quẽne gotirʉcʉja mʉ —Pablore ĩre yiyuju mani ʉjʉ Jesús. \s1 Pablore ĩna sĩarʉaboare queti \p \v 12 Gajerʉ̃mʉ busurijʉ, “Ado bajiro Pablore ĩre sĩarʉarãja mani”, yiyujarã ĩna sĩgʉ̃ri, jud'io masa. “Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiyujarã ĩna. \v 13 Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñañujarã ĩna, “Pablore ĩre sĩarãsa mani” yiriarã. \v 14 To bajiro yicõari, paia ʉjarãre, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne ĩnare gotirã ejayujarã ĩna: \p —“Pablore ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babetirʉarãja mani. Ĩre sĩamenane mani bare bajama, rojose manire yato Dios”, yibʉ yʉa. \v 15 To bajiri paia ʉjarã, to yicõari masa ʉjarã quẽne, surara ʉjʉre ado bajiro ĩre yiucacõaña mʉa: “Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa”, ĩre yiucatoya mʉa. Adore ĩ ejabetone ĩre sĩacõarʉarãja yʉa —ĩnare yiyujarã ĩna. \p \v 16 To bajiro ĩna yisere ajiyuju Pablo bedeo macʉ. Tire ajicõari, surara ya vijʉ vasuju, Pablore ĩre gotigʉacʉ. \v 17 Tire ĩ gotijare, surara ʉjʉre rotibosagʉre ĩre jiyuju Pablo. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Ãnire jiasa mʉ. Ʉjʉre ĩre ñagõrʉami —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 18 To ĩ yijare, ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasuju. To ejacõari, ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Pablo, yʉ tubibecũmasigʉ̃ yʉre jicõari, “Ãnire mʉ ʉjʉ tʉjʉ ĩre jiasa. Ĩ rãca ñagõrʉami”, yʉre yimi. To bajiri ĩre jiabʉ yʉ —ĩre yiyuju. \p \v 19 To ĩ yirone, gajerobʉsa ĩre tʉ̃aacõari, ĩre sẽniĩañuju ĩ: \p —¿Ñiere yʉre ñagõrʉati mʉ? —ĩre yiyuju surara ʉjʉ. \p \v 20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yiyuju: \p —Jud'io masa, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, busiyʉ, “‘Yʉa tʉjʉ Pablore ĩre cõaña. Ĩre ajiquẽnoroana yaja yʉa’ ĩre yiucatoya”, yima, ĩna ʉjarãre. \v 21 To bajiri ĩnare ajibeja mʉ. Cuarenta rẽtoro ñarirãcʉ ñama ĩna, Pablore queacõari ĩre sĩarona. “Ĩre mani sĩaroto rĩjoro bare babeti, idibeti, bajirʉarãja mani. To bajiro mani yibetijama, rojose manire yato Dios”, yiñama ĩna. To bajiri ĩnare mʉ cʉdirotire yurã yirãma —surara ʉjʉre ĩre yigotiyuju Pablo bedeo macʉ. \p \v 22 To ĩ yisere ajicõari, \p —Vasa. Yʉre mʉ gotisere gãjerãre ĩnare gotibeja —ĩre yiyuju surara ʉjʉ. \s1 Surara ʉjʉ, Félix tʉjʉ, Pablore ĩ cõare queti \p \v 23 To yicõari, jʉarã ĩre rotibosarãre ĩnare jicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ: \p —Yucʉ ñami nueve ñaro, Cesarea vãme cʉti macajʉ Pablore ũmato vana yirãja mʉa. Adocãrãcʉ ĩnare jirẽoña, mʉa rãca varona: Doscientos ñarirãcʉ gʉbone varona, setenta ñarirãcʉ caballo joe varona, to yicõari, doscientos ñarirãcʉ reare besu cʉocõari varonare ĩnare jirẽoña mʉa. \v 24 To yicõari, caballo, Pablo ĩ jesavarocʉre quẽne quẽnoyuya. Sĩaecobecʉne, Ʉjʉ Félix tʉjʉ Pablo ĩ ejasere bojaja yʉ —ĩnare yiyuju ĩre rotibosarãre, surara ʉjʉ. \p \v 25 To bajiro yigajanocõari, Ʉjʉ Félixre ado bajiro ĩre ucayuju ĩ: \p \v 26 “¿Félix, yʉ rʉ̃cʉbʉogʉ, tone ñaboati mʉ? Mʉre quẽnaroticõaja yʉ. Yʉ ñaja Claudio Lisias vãme cʉtigʉ, surara ʉjʉ. \v 27 Jud'io masa, ãnire ñiacõari, ĩre sĩarʉayuma ĩna. Ĩre ĩna sĩaroadone, ‘Roma macagʉ ñaami’ yire quetire ajicõari, yʉ surara rãca matamasimʉ yʉ. \v 28 ‘¿No bajise rojose yiri?’ ĩnare yisẽniĩarʉ, jud'io masa ʉjarã tʉjʉ ĩre ãmiamasimʉ yʉ. \v 29 To yʉ ejaro ĩacõari, ĩna ñicʉa ĩna yirũgũrere, ĩ yibetirere yʉre gotimasima ĩna. Tire ajicõari, ‘Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũña manoja ti. To yicõari, ĩre sĩaña manoja’ yiajimasimʉ yʉ. \v 30 Ĩre ĩna sĩarʉasere ajigʉ ñari, mʉ tʉjʉ ĩre cõaja yʉ. To yicõari, ‘Rojose yimi’ ĩre yi ocasãrãre quẽne, ‘Ʉjʉ Félix tʉjʉ vasa mʉa’ ĩnare yirʉcʉja, ‘“Ado bajise rojose yimi” mʉre yigotiato ĩna’ yigʉ”, ĩre yiucacõañuju surara ʉjʉ, Ʉjʉ Félixre. \p \v 31 To bajiro ĩ yiriarã ñari, ñamine Pablore ĩre ũmato vacõari, Ant'ipatris vãme cʉti macajʉre ejayujarã ĩna. \v 32 Ĩna va ñami cʉtibusuoriarʉ̃mʉne, tudicoayujarã ĩna, caballo joe vabetiriarãma. Caballo joejʉ vana rĩne, Pablo rãca vasujarã ĩna. \v 33 Cesarea macajʉ ejacõari, ĩna ʉjʉ ĩ ucacõariajũrore Ʉjʉ Félixre ĩre ĩsiñujarã ĩna. To yicõari Pablore quẽne ĩ tʉjʉ ĩre cũñujarã. \v 34 Ĩ ucarere ĩacõari, “¿Noagʉ ñati ĩ?”, ĩnare yisẽniĩañuju Félix. To ĩ yirone, “Cilicia sitagʉ ñaami”, ĩre yicʉdiyujarã ĩna. \v 35 To ĩna yisere ajicõari, Pablojʉare ado bajiro ĩre yiyuju: \p —“Rojose yimasimi” mʉre yi ocasãrã ĩna ejarojʉ yʉre mʉ gotisere ajirʉcʉja yʉ —ĩre yiyuju Ʉjʉ Félix. \p To yicõari, Ʉjʉ Herodes ñamasir'i ya vijʉ ĩre cũcõari, ĩ surarare ĩacoderotiyuju. \c 24 \s1 “Rojose yibeticajʉ yʉ”, Pablo, Ʉjʉ Félixre ĩ yire queti \p \v 1 Cojomocãrãcarʉ̃mʉ bero ejayujarã jud'io masa. Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Anan'ias vãme cʉtigʉ, Tértulo vãme cʉtigʉ, to yicõari bʉcʉrã quẽne ñañujarã ĩna, Pablore, “Ado bajiro rojose yimasimi” ĩre yi ocasãrã ejarã. Tértulo ñañuju ĩnare ñagõbosagʉ, romano masa ĩna rotisere masigʉ̃. To ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jicõañuju Ʉjʉ Félix. \v 2 Pablo ĩ sãjaejarone, Félixre “Ado bajiro rojose yimi Pablo” yigʉagʉ, ado bajiro ĩre gotiyuju Tértulo: \p —Adi sitanare quẽnaro yʉare coderũgũaja mʉ. Quẽnaro rotigʉ mʉ ñajare, quẽnaro ñarũgũaja yʉa. “Ado bajirojʉa ĩnare yʉ rotijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari yʉare rotirũgũaja mʉ. To bajiri, rĩjoro rotiriarã rẽtoro quẽnaro rotimasiaja mʉ. \v 3 Adi sitanare quẽnaro mʉ rotisere tʉoĩacõari, “Quẽnamasucõaja”, mʉre yivariquẽnarũgũaja yʉa. \v 4 Gajeye jairo ñaboaja, mʉre yʉ gotirʉase. Moare jaibʉsagʉja mʉ. To bajiboarine gaje vãme mʉre gotirʉaja yʉ. Tire ajiya mʉ maji. \v 5 Ãni Pablo vãme cʉtigʉ, yʉa jud'io masa jedirore bʉto gotimavisiocudirũgũami. To bajiro ĩ yijare, quẽnaro ñamasibeaja yʉa. To bajiri, nazareno masare socase yirãre ĩnare ũmato ñagʉ̃ ñaami. Tire masiaja yʉa. \v 6-7 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire rʉ̃cʉbʉobecʉ, sãjamasiñumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, ĩre ñiamasimʉ yʉa, yʉare rotise ti yirore bajirone rojose yirʉarã. To yʉa yiroadone, surara ʉjʉ Lisias vãme cʉtigʉ ĩ surara rãca ejacõari, yʉare ẽmacoamasimi. To yicõari, “Ʉjʉ Félix tʉjʉ vacõari, oca quẽnorʉarãja mʉa”, yʉare yimasimi. To bajiri, bajibʉ yʉa. \v 8 To bajiri mʉ masu, ĩre sẽniĩacõari, “Socarã mene yiyuma ĩna. Rojose yigʉ ñaami”, yimasirʉcʉja mʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yiyuju Tértulo. \p \v 9 Ĩre ĩ gotigajanorone, “Socʉ me yami. To bajirone bajimasimʉ”, ĩre yigotirẽmoñujarã jud'io masa, Tértulo rãcana. \v 10 To ĩna yiro bero, Pablojʉare ĩre ñagõrotiyuju Félix. To ĩ yijare, ado bajiro ĩre gotiyuju Pablo: \p —“Cojo cʉ̃ma me jud'io masa yʉa yisere quẽnaro riojo ĩacõĩarũgũami. To bajiri yʉ yisere quẽne quẽnaro riojo ĩacõĩarʉcʉmi” mʉre yitʉoĩamasigʉ̃ ñari, variquẽnase rãca mʉre gotiaja yʉ. \v 11 Jerusalénjʉre Diore yirʉ̃cʉbʉogʉ, ejamasimʉ yʉ. Yʉ ejamasiro bero, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirʉ̃mʉri ñatʉsajʉ. Tire gãjerãre mʉ sẽniĩajama, yʉ gotirore bajirone mʉre gotirãma ĩna quẽne. \v 12 Rojose yʉ yibetiboajaquẽne, ãnoa socarãne yʉre gotiyiroama. Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉre gãjerã rãca gãmerã oca josabetimasimʉ yʉ. Dios ocare bueriavirijʉre, to yicõari ti maca tʉri ñarãre quẽne ĩnare gotimavisiobetimasimʉ yʉ. \v 13 Rojose yʉ yiro cõro, “Rojose yimasimi”, mʉre yigotimasimenama ĩna. \v 14 Ado bajirojʉa bajigʉ ñaja yʉ. Jesús vãme cʉtigʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ. Yʉa ñicʉa ĩna rʉ̃cʉbʉomasir'ire Diore ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ñaja yʉ. “Socasere ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaami” yʉre ĩna yijama, Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, yama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, yʉa ñicʉre Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire jediro, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ. \v 15 “Cojorʉ̃mʉ masa bajireariarãre rojose yiriarãre, quẽnase yiriarãre quẽne ĩnare catiorʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩayurore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne. \v 16 To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ yimasiro cõro quẽnasere yirũgũaja yʉ, Dios quẽne, masa quẽne, “‘Rojose yigʉ ñaami’ yʉre yiroma” yigʉ. \p \v 17 Cojo cʉ̃ma me gajerori ñacudiboacʉ, Jerusalénjʉre ejamasimʉ yʉ, yʉ yarã sĩgʉ̃ri maioro bajirãre ĩnare gãjoa ĩsigʉ̃. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ ñari, paiare vaibʉcʉrã sĩaroticõari, ĩnare soemʉorotigʉ bajimasimʉ yʉ. \v 18-19 “Tire yirʉcʉja” yicõari yʉ yibetirere, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, “Yʉre masirioya” Diore yʉ yigajanorone, yʉre ĩamasima jud'io masa, Asia sita vadiriarã. Jãjarã masa rãca ñacõari, rujajine yicudigʉ me bajimasimʉ yʉ. Tire yʉ yibetiboajaquẽne, yʉre jũnisinirã ñari, ñiamasima ĩna. Ĩna masune adojʉre vadicõari, rojose yʉ yirere mʉre gotirã ejarona ñaama ĩna. \v 20 Ĩna ejabetijama, ado ñarã, jud'io masa ʉjarã rĩjorojʉa ejacõari, “Ado bajise rojose yimi” yʉre yi ocasãmasirã, rojose yʉ yirere mʉre gotirona ñaama ĩna. \v 21 Ĩna rĩjorojʉa ñacõari, ado bajiro ĩnare gotimasimʉ yʉ: “‘Masa bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉmi Dios’ yigʉ yʉ ñajare, yʉre gotiyirorã yaja mʉa”, ĩnare yimasimʉ yʉ —Ʉjʉ Félixre ĩre yigotiyuju Pablo. \p \v 22 To ĩ yisere ajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna bajisere quẽnaro masigʉ̃ ñari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Ʉjʉ Félix: \p —Jẽre ajicõaja yʉ. Surara ʉjʉ Lisias ĩ ejarojʉ, Pablore yʉ yirotire mʉare gotirʉcʉja —ĩnare yiyuju ĩ Ʉjʉ Félix. \p \v 23 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, surara ʉjʉre, “Ado bajiro ĩre codeba mʉa”, yiyuju Félix: \p —Tubiberiavi ñacõari, ĩ vacudijama, ĩ ĩacudijaquẽne, “Vabesa”, ĩre yibeja. Ĩ babarã ĩre ĩarã ĩna ejajama, ĩre yirẽmorã ejajaquẽne, “¿No yirã bajiati?”, ĩnare yibeja —ĩre yi vacoasuju Félix. \p \v 24 To ĩ yivariaro bero, yoatojʉ tudiejayuju ĩ quẽna, ĩ manajo Drusila vãme cʉtigo rãca. Jud'io maso ñañuju so. Ejacõari, Pablore ĩre jirotiyuju ĩ. Ĩ ejaro ĩacõari, \p —Jesucristore ajitirʉ̃nʉrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyujarã ĩna. \p \v 25 —Dios quẽnase rĩne manire yirotiami. Rojose yirʉaboarine, “Rojose yibetirʉarãja” mani yitʉoĩasere bojaami Dios. Gajerʉ̃mʉ masa rojose ĩna yisere ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ejarʉaroja —ĩnare yigotiyuju. \p Tire ajiʉcacõari, \p —Jẽre ajicõaja yʉa. Quẽna gajerʉ̃mʉ yʉ moare manirʉ̃mʉ mʉre jirʉcʉja. To cõrojʉ mʉ gotisere ajirẽmorʉcʉja —ĩre yiyuju Félix. \p \v 26 Tijʉ bero, cojoji me Pablore ĩre jirũgũñuju Félix. Jesús ocare ĩ gotimasiose rĩne, ajirʉ me ĩre jirũgũñuju ĩ. “Yʉre mʉ bucõajama, gãjoa mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yisere ajirʉne, ĩre jicõarũgũñuju. \v 27 To bajiro ĩ yiñaro rĩne jʉa cʉ̃ma rẽtocoasuju ti. “Jud'io masa yʉre jũnisiniroma” yigʉ, Pablore ĩre bubesuju ĩ. Jʉa cʉ̃ma bero, ʉjʉ ĩ ñaboasere budicoasuju Félix. To bajiri, Porcio Festo vãme cʉtigʉjʉa ʉjʉ sãjañuju. \c 25 \s1 Ʉjʉ Festo rãca Pablo ĩ ñagõre queti \p \v 1 Cesarea macajʉ ʉjʉ ĩ sãjariaro bero, idiarʉ̃mʉ ñacõari, Jerusalén macajʉare vasuju Festo. \v 2-3 Tojʉ ĩ ejaro ĩacõari, paia ʉjarã, gãjerã jud'io masa ñamasurã quẽne, \p —Rojose yicami Pablo —Festore ĩre yi ocasãñujarã ĩna. To yicõari, —Pablore yʉare mʉ jiroticõabosajama, quẽnarʉaroja —Ʉjʉ Festore ĩre yisẽniñujarã ĩna. To bajiro ĩna yijama, “Maa ĩ vadojʉne Pablore ĩre sĩacoarãsa mani” yirã, yiboayujarã ĩna. \p \v 4 To bajiro ĩre ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yiyuju Festo: \p —Cesarea macajʉne ĩre codecõa ñarʉarãma ĩna. To bajiri, yoaro mene tojʉre tudiarʉcʉja yʉ quẽna. \v 5 To yʉ bajirone, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri yʉ rãca tojʉre vaejacõari, rojose Pablo ĩ yirere yʉre gotirʉarãma ĩna —ĩnare yicʉdiyuju Festo. \p \v 6 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Jerusalénjʉre jʉaãmocãrãcarʉ̃mʉ cõro ñacõari, Cesarea macajʉre tudiasuju Festo. Ĩ ejabusuorirʉ̃mʉne oca ĩna ñagõquẽnorijʉjʉ rujicõari, Pablore ĩre jicõañuju ĩ. \v 7 Pablo ĩ sãjaejaro ĩacõari, “Cojo vãme me rojose yicami”, Festore ĩre yigotiyujarã ĩna, jud'io masa, Jerusalénjʉ vadiriarã. “Rojose yicami” yicõarã ñaboarine, “Ado bajise rojose yicami”, yimasibesujarã ĩna. \v 8 To ĩna yiro bero, “‘Rojose yibesumi’ yʉre yato” yigʉ, ado bajiro yiyuju Pablo: \p —Ñie rojose yibeticajʉ yʉ. Jud'io masa ĩna rotisere, to yicõari, Ʉjʉ César ĩ rotisere quẽne cʉdirũgũcajʉ yʉ. To yicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavire quẽne, rʉ̃cʉbʉorũgũcajʉ yʉ —yiyuju Pablo. \p \v 9 To ĩ yirone, “Jud'io masa yʉre tud'iroma” yigʉ, ado bajiro Pablore ĩre sẽniĩañuju Festo: \p —¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati? —ĩre yisẽniĩaboayuju. \p \v 10 To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre yiyuju Pablo: \p —Bajibeaja. No yigʉ vabecʉja. Ʉjʉ César “Masa rojose ĩna yisere ĩacõĩaña” ĩ yiriavine ñaja yʉ. To bajiri adone yʉre sẽniĩacõaroti ñaja. Yʉ yarã jud'io masare rojose ĩnare yibeticajʉ yʉ. Tire quẽnaro masiaja mʉ. \v 11 Rojose yʉ yire sʉori ĩnare mʉ sĩarotijama, “Yʉre sĩabesa”, yibecʉja yʉ. To bajiri, socarãne “Rojose yicami” yʉre ĩna yi ocasãjare, “Ĩre sĩaña” yigʉ, yʉre ĩsirocagʉ magʉ̃mi. “Rojose yiyujari yʉ” yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Pablo. \p \v 12 To bajiro Pablo ĩ yijare, ĩre ñagõejarẽmorãre, “¿No bajiro yiroti ñati ĩre?” ĩnare yisẽniĩacõari bero, ado bajiro yiyuju Festo: \p —“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” mʉ yijare, ĩ tʉjʉ mʉre cõarʉcʉja yʉ —Pablore ĩre yiyuju Festo. \s1 Ʉjʉ Agripa rãca Pablo ĩ ñagõre queti \p \v 13 To ĩ yiriarʉ̃mʉri bero, Ʉjʉ Festore ĩagʉ̃ ejayuju Ʉjʉ Agripa, Berenice vãme cʉtigo rãca. \v 14 Cojorʉ̃mʉ me ĩ rãca ñacõañujarã ĩna. To ĩna bajiñarone Pablo ĩ bajisere Agripare ĩre gotiyuju Festo: \p —Sĩgʉ̃ ñaami ado, Pablo vãme cʉtigʉ, Ʉjʉ Félix ĩ tubiber'i. \v 15 Jerusalénjʉ yʉ ñaro, “Rojose yicami”, yʉre yigoticama bʉcʉrã jud'io masa, paia ʉjarã quẽne. “Rojose ĩ yicati vaja ĩre sĩarotiya mʉ”, yʉre yiboacama ĩna. \v 16 To bajiro yʉre ĩna yiboajaquẽne, “Yibeaja yʉ. Yʉa, romano masama, rojose masa ĩna yirere ĩacõĩamenane, sĩarotire manicoadimasiñuja. ‘Rojose yimi’ yigotiyirorã, to yicõari, rojose yir'i rãca ĩnare jirẽocõari, sẽniĩare ñacoadimasiñuja”, ĩnare yicajʉ yʉ. \v 17 Adojʉre ĩna rãca yʉ ejabusuocatirʉ̃mʉne, Pablore ĩre jicõacajʉ yʉ. \v 18 “Ĩre gotiyirorã, ‘Bʉto rojose masu yimasimi’ yʉre yigotirʉarãma ĩna”, yitʉoĩaboacajʉ yʉ. “Rojose yigʉ yiyumi” yiajiyamanirene goticõacama. \v 19 “Yʉa rʉ̃cʉbʉosere rʉ̃cʉbʉobeami. ‘Jesús vãme cʉtigʉ, rijacoaboarine tudicatiami quẽna’ yisocarũgũami Pablo”. “‘Rojose yigʉ yimi’ yirã yaja”, yirã, ti rĩne yʉre goticama. \v 20 To bajiro ĩna yijare, “Rojose yiyumi”, yimasibeticajʉ yʉ. To bajiri, “¿Jerusalénjʉ ejacõari, rojose mʉ yirere mʉre yʉ sẽniĩajama, quẽnati?”, ĩre yisẽniĩaboacajʉ yʉ. \v 21 To yʉ yirone, ado bajiro yʉre yicʉdicami: “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ”, yʉre yicami. To ĩ yijare, surarare ĩnare coderoticajʉ yʉ, Ʉjʉ César ĩ ñarojʉre ĩre cõarʉ —Agripare ĩre yigotiyuju Festo. \p \v 22 To ĩ yisere ajicõari, \p —Yʉ quẽne, ĩ gotisere ajirʉaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Agripa. \p To ĩ yijare, —Busiyʉ ajirʉcʉja mʉ, ĩ gotisere —ĩre yiyuju Festo. \p \v 23 To bajiri gajerʉ̃mʉ masa ĩna rẽjarivijʉ Pablore ajigʉ ejayuju Agripa, Berenice rãca. “Manire ĩacõari, ‘Ñamasurã ñaama ĩna’ manire yato” yirã, rʉ̃cʉbʉoro ejayujarã ĩna. Ĩna rãcana, surara ʉjarã, gãjerã Cesarea macana ñamasurã quẽne ejayujarã ĩna, Pablore ajirã. Ĩna ejaro bero, Pablore ĩre jiyuju Festo. \v 24 Pablo ĩ ejarone ado bajiro gotiyuju Festo: \p —Ʉjʉ Agripa, ado rẽjarã jediro, ĩaña mʉa. Ãni ñaami Pablo. Bʉto ĩre sĩarʉarũgũama jud'io masa. Jerusaléana, adi macana quẽne, “Ĩre sĩacõaroti ñaja”, yiavasãboacama ĩna. \v 25 “Ñie rojose ĩ yire sʉori ĩre sĩaña manoja ti”, yicajʉ yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” yʉre ĩ yijare, “Ʉjʉ César ĩ ñarojʉ ĩre cõarʉcʉja”, yicajʉ yʉ. \v 26-27 To bajiro yitʉoĩaboarine, rojose ĩ yirere ucamasibeaja yʉ, mani ʉjʉre, Césare gotigʉ. Rojose ĩ yirere gotibecʉne ĩre yʉ ucacõajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro yigʉ yigʉja yʉ. Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, Pablore ĩre jicõamʉ yʉ, mʉa ajiro rĩjorojʉa, “Ʉjʉ Agripa ĩre sẽniĩato” yigʉ. Ĩre sẽniĩacõari, “Rojose yiyumi Pablo” mʉ yisere ajicõari, “Ʉjʉ Césare ĩre ucacõarʉcʉja”, ĩre yibʉ yʉ —ĩnare yiyuju Festo. \c 26 \p \v 1 To bajiro Festo ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Pablore ĩre yiyuju ʉjʉ Agripa: \p —Mʉ yirũgũrere yʉare gotiya —Pablore ĩre yiyuju Agripa. \p To ĩ yijare, ado bajiro ĩnare gotiyuju Pablo: \p \v 2-3 —Yʉ ʉjʉ Agripa, mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ ñari, variquẽnase rãca gotigʉagʉ yaja yʉ. Jud'io masa mani yisere quẽnaro masiaja mʉ. Gãmerã ajimasibeticõari, yʉa gãmerã oca rẽtorũgũsere quẽne quẽnaro masiaja mʉ. To bajiri jud'io masa, “Rojose yigʉ ñaami” ĩna yiboasere mʉ ajiro rĩjoro gotigʉagʉ yaja yʉ. To bajiri quẽnaro yʉ gotisere ajirʉcʉja mʉ —yiyuju Pablo, Agripare. \p \v 4 —Yʉ ya maca ñacõari, mamʉ ñagʉ̃ yʉ bajiñarũgũcatire masirãma jud'io masa jediro. To bajicõari, Jerusalénjʉre yʉ bajirũgũcatire quẽne masirãma. \v 5 Yʉre masirã ñari, “Fariseo masʉ ñacami”, mʉre yigotirãma ĩna, ĩnare mʉ sẽniĩajama. Fariseo masama, Dios manire ĩ rotimasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã ñaama. \v 6 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiorʉcʉja yʉ”, yigotimasiñumi Dios, mani ñicʉare. To ĩ yire ti ñajare, “To bajirone yirʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama. \v 7 Tire yʉ yitʉoĩarore bajirone tʉoĩaama jud'io masa, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãca jũnari ñarã jedirone. Tire tʉoĩarã, ñari ʉ̃mʉari, ñamirire quẽne bʉto Diore ĩre yirʉ̃cʉbʉorũgũama ĩna. Tire tʉoĩagʉ̃ yʉ ñajare, “Rojose yigʉ ñaami”, yʉre yi ocasãcama jud'io masa. \v 8 ¿No yirã, “Bajireariarãre tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeati mʉa? —yiyuju Pablo. \s1 “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 9 Quẽna ado bajiro gotiyuju Pablo: \p —“Nazaret macagʉ Jesús vãme cʉtigʉ yere ĩna ajitirʉ̃nʉse vaja, cojo vãme me rojose ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yitʉoĩarũgũcajʉ yʉ. \v 10 To bajiro yigʉ ñari, Jerusalénjʉre ñacõari, rojose ĩnare yirũgũcajʉ yʉ. “Jesús yere ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubibeya mʉ” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, jãjarã Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare tubiberũgũcajʉ yʉ. To yicõari, “Ĩnare sĩacõato mani” ʉjarã ĩna yijama, “To bajirone bojaja”, yirũgũcajʉ yʉ quẽne. \v 11 Cojoji me Dios ocare bueriavirijʉ sãjaejacõari, “‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús’ yiya mʉa” yigʉ, ĩnare bʉto rojose yicudirũgũcajʉ yʉ. Bʉto ĩnare ĩategʉ ñari, gãjerã masa ĩna ñarimacarijʉre ĩna rudicoaboajaquẽne, rojose ĩnare yirʉ, ĩnare sʉyarũgũcajʉ. \s1 “Jesúre ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti \r (Hch 9.1-19; 22.6-16) \p \v 12 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩnare yigʉ yʉ ñajare, “Damasco vãme cʉti macajʉ vasa” paia ʉjarã yʉre ĩna yijare, yʉ babarã rãca vacajʉ yʉ. \v 13 To yʉa bajivato, ʉ̃mʉrecaji ñaro, ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususe rẽtoro bʉto caje mose busucajʉ ti. \v 14 To bajiro ti bajijare, quedicoacajʉ yʉa. Yʉa quedirocacũatone, hebreo oca rãca ado bajiro yi ocaruyucajʉ ti: “Saulo, Saulo, ¿no yigʉ rojose yʉre yisʉyarũgũati mʉ? To bajiro mʉ yijama, mʉ masune rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yi ocaruyucajʉ ti. \v 15 To bajiro ti yirone, “¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñacõari, to bajise yʉre yati mʉ?”, ĩre yicajʉ yʉ. To yʉ yirone, “Yʉne ñaja, Jesús, rojose mʉ yisʉyarũgũgʉ̃ne”, yʉre yi ocaruyucami. \v 16 To yigʉne, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. ‘Yʉre gotibosarʉcʉmi’ yigʉ, mʉre ruyuaĩoaja yʉ. To bajiri, yʉ bajicatire, to yicõari yucʉaca mʉ ĩasere, bero mʉre yʉ yiĩorotire quẽne masare gotimasiocudirʉcʉja mʉ. \v 17 Mʉ yarã jud'io masa, to yicõari jud'io masa me ñarã quẽne, rojose mʉre ĩna yirotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ. \v 18 ‘Vãtia ʉjʉ ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirã ñarʉarãma ĩna’ yigʉ, yʉ bajicatire mʉre gotimasioroticõagʉ̃ yaja yʉ. Mʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose ĩna yisere masirio ecocõari, Dios yarã ñarʉarãma ĩna quẽne”, yʉre yicami Jesús —ĩre yiyuju Pablo, Agripare. \s1 “Jesús ruyuaĩocõari, yʉre ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 19 —To bajiri, yʉre ruyuaĩocõari, ĩ yiroticatire bajirone cʉdicajʉ yʉ. \v 20 Damasco vãme cʉti macanare ĩnare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Bero, Jerusalén macanare, Judea sitanare, to yicõari jud'io masa me ñarãre quẽne ĩnare gotimasiocudirũgũcajʉ yʉ. “Rojose yʉa yisere yitʉjacõari, ‘Dios ĩ bojasejʉare yirʉarãja yʉa’ yigoticõari, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa”, ĩnare yigotirũgũcajʉ yʉ. \v 21 To bajiro yʉ yijare, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉ ñaro yʉre ñiacõari, yʉre sĩarʉaboacama ĩna, jud'io masa. \v 22-23 To bajiro yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmocami Dios. Yʉre ĩ ejarẽmose ñajare, ñamasurã, ñamasumenare quẽne, mʉare gotimasiocõa ñarũgũaja yʉ. Moisés ñamasir'i, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã quẽne, “Ado bajiro bajirʉaroja”, yiucamasiñuma: “‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, rijacoaboarine, quẽna tudicatisʉorocʉ ñarʉcʉmi. To bajiro ĩ bajiroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñacõari, ĩ catisere ĩsiecoarʉarãma, jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne”, yiucamasiñuma. “‘Bajirʉaroja’ ĩna yiucariarore bajirone bajiaja”, mʉare yigotirũgũaja —ĩnare yigotiyuju Pablo. \s1 “Jesúre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, Pablo Agripare ĩ gotimasiore queti \p \v 24 To bajiro Pablo ĩ yigotiñarone, ado bajiro yiavasãñuju Festo: \p —To bajiro yimecʉcõagʉ̃ yaja mʉ. Jairo bueri ñari, no bojasene tʉoĩacõari, goticõaja mʉ —Pablore ĩre yiavasãñuju Festo. \p \v 25 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro yiyuju Pablo, Festore: \p —Yimecʉgʉ̃ me yaja yʉ. Mʉare yʉ gotise socase me ñaja ti. Tire quẽnaro ajicõari, “To bajirone bajiroja”, yimasiroti ñaja. \v 26 Jesús ĩ bajirere yʉ gotise yayiorojʉ gotire me ñaja. Masa ĩna ĩaro bajire ñaja ti. To bajiro bajire ti ñajare, masare yʉ gotimasiocatire masigʉ̃mi Ʉjʉ Agripa. To bajiri, güibecʉne ñajediro ĩre gotiaja yʉ —Festore ĩre yiyuju Pablo. \p \v 27 To yicõari, Agripajʉare ado bajiro yiyuju Pablo: \p —Diore gotirẽtobosariarã ĩna ucamasirere mʉ ajirʉ̃cʉbʉosere masiaja yʉ —ĩre yiyuju Pablo. \p \v 28 To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Agripa: \p —“To cõro ĩre yʉ gotirone tʉoĩavasoacõari, Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi”, ¿yʉre yitʉoĩacõati mʉ? —ĩre yiyuju Agripa. \p \v 29 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yiyuju Pablo: \p —Yoaro meaca mʉre yʉ gotiboajaquẽne, “Jesúre yʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉato ĩ” yigʉ, Diore mʉre sẽnibosaja yʉ. To yicõari, mʉa jedirore Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojaja yʉ. To bajiboarine Jesúre mʉa ajitirʉ̃nʉse sʉori yʉre bajiro mʉa tubibe ecosere bojabeaja yʉ —yiyuju Pablo. \p \v 30 To ĩ yisere ajicõari, Agripa, Festo, Berenice, to yicõari Pablore ĩre ajiñariarã jediro, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ budicoasujarã ĩna. \v 31 Budianane, ado bajise gãmerã yiyujarã ĩna: \p —Ñie rojose yibesumi. To bajiri, ĩre tubibecũre, ĩre sĩare quẽne mañuja ti —gãmerã yiyujarã ĩna. \p \v 32 To yicõari, ado bajiro yiyuju Agripa, Festore: \p —“‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja yʉ” Pablo ĩ yibetijama, ĩre bucõaroti ñaboayuja —Festore ĩre yiyuju Agripa. \c 27 \s1 Roma vãme cʉti macajʉre Pablore ĩre ĩna cõare queti \p \v 1 “Pablore, gãjerã tubibe ecoriarãre quẽne, Italia vãme cʉti sitajʉre ĩnare cõato mani”, yicama ĩna. To yirã ñari, Julio vãme cʉtigʉre, \p —Ĩnare ũmato vasa —ĩre yicama. Roma macana surarare Ʉjʉ César ĩ beseriarãre rotigʉ ñacami Julio. \v 2 Cũmua ñacajʉ Adramitio vãme cʉti macana yaga. Asia sitajʉre varoado bajicajʉ tia. To bajiri tia rãca vacajʉ yʉa. Yʉa rãca ñacami Aristarco vãme cʉtigʉ quẽne. Macedonia sita ñarimaca, Tesalónica vãme cʉti macagʉ ñacami.\f k \fr 27:2 \ft Lucas vãme cʉtigʉ, Pablo rãca varí ñari, “vacajʉ yʉa”, yiucayumi.\f* \v 3 Gajerʉ̃mʉ Sidón vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. “Rojose tãmʉoami Pablo” yiĩamaicõari, “Mʉ babarãre ĩnare ĩacudiaya. No mʉ bojase mʉre ĩsiato”, ĩre yicami Julio. \v 4 Ti maca ñariarã, vacajʉ yʉa quẽna. To yʉa bajivatone, bʉto mino vacajʉ. To bajicõari, yʉare vẽatʉocajʉ. To ti bajijare, Chipre vãme cʉtiyoa tʉre gãniacajʉ yʉa. \v 5 To bajivana, Cilicia sitare rẽto, Panfilia sitare, Licia sita ñarimaca Mira vãme cʉti macare ejacajʉ yʉa. \p \v 6 Ti macajʉ gajea cũmua Alejandr'ia vãme cʉti macana yagare, Italiajʉ varoado bajiricare ĩacõari, tia rãca yʉare ũmato vacami surara ʉjʉ. \v 7 Bʉto mino ti vajare cojorʉ̃mʉ me josari vacõari, Gnido maca cãnamuñarore ejacajʉ yʉa. Yʉa vato riojo bʉto mino ti vacõa ñajare, Creta vãme cʉtiyoa cʉtojʉa vacoacajʉ yʉa. Tiyoa ñarimaca Salmón vãme cʉti macare rẽto, tiyoa tʉre vacajʉ yʉa, mino ti vabetibʉsarojʉa vana. \v 8 Josari masu bajivana, Lasea maca tʉ ñarimaca Buenos Puertos vãme cʉti macajʉre ejacajʉ yʉa. \p \v 9 Cojorʉ̃mʉ me vacoacajʉ yʉa. To bajiri tone bʉto yʉare güiocoacajʉ yuja, juebʉcʉ ti cõñajare. To bajiri, ado bajiro ĩnare goticami Pablo: \p \v 10 —Vabeticõato. Mani vajama, rojose tãmʉorʉarãja. Cũmua rujacoarʉaroja. Gajeyeũni quẽne yayicoarʉaroja. Mani quẽne sĩgʉ̃ri rujareacoarʉarãja —ĩnare yigotiboacami Pablo. \p \v 11 To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibeticami surara ʉjʉ. Cũmua ʉjarãjʉa, “Vacoajaro mani” ĩna yisejʉare ajicami. \v 12 Ti maca jetaga rocaturiaro juebʉcʉ ti ñajama quẽnabesuju. To bajiri, “Fenice vãme cʉti macajʉ vajaro mani. Ti maca jetaga quẽnaro rocaturiaro ñañuju ti, mino ti vabetibʉsajare. Tojʉ mani ñaro juebʉcʉ rẽtorʉaroja”, yitʉoĩacama ĩna jedirone. \s1 Bʉto mino ti vare queti \p \v 13 To bajiri ĩna vatojʉare mino ti vasere ĩacõari, “Vajaro mani”, yicama ĩna. To yi, cũmua ruucũñiariajaʉ ancla vãme cʉtijaʉre tʉ̃amʉosã, tiyoa tʉre vacoacajʉ yʉa. \v 14 To yʉa bajivatone, gajerojʉa bʉto tutuaro mino vadicõari, yʉare vẽaviocõacajʉ ti. Nordeste vãme cʉti ñacajʉ ti. \v 15 To ti bajijare, “Tiyoa tʉbʉsa vanasa mani” yirã, tiare veaquẽnobʉsaboacama ĩna. Bʉtobʉsa mino ti vajare, “Manire ti vẽacõarore bajirone vacoajaro mani”, yicõacama ĩna. \v 16 To bajivana, Cauda vãme cʉtiyoa cõñarore rẽtoanane, mino ti vabetibʉsajare, cũmua jairica tʉre ĩna siajoriare tiare tʉ̃amʉosãcama ĩna, yʉa vacatia jubeajʉ. \v 17 To yigajanocõari, “Saguerobe” yirã, yʉa vacatia rãca quẽnaro siañiacõacama ĩna. Sirte vãme cʉtijʉ cõñanane, “Jõrero vana yaja mani” yirã, ancla vãme cʉtijaʉre rocaroaruucama ĩna. To bajiro ĩna yijare, mino ti vẽacõarore bajirone vacajʉ yʉa. \v 18 Gajerʉ̃mʉ to bajirone mino ti vacõa ñajare, bʉto sabecõa ñacajʉ. To ti bajijare, “Rujarobe” yirã, gajeyeũni gãjerãre ĩsirʉarã ĩna juaboarere juarearodecõacama ĩna. \v 19 To ĩna yibusuorirʉ̃mʉ, to bajirone mino vacõari, ti sabecõa ñajare, cũmuayere quẽne juarearodecama ĩna yuja. \v 20 Cojorʉ̃mʉ me, muiju ruyubeticami. Ñamire quẽne ñocoa ruyubeticama. Mino ti vatʉjabetijare, “Rujareacoarʉarãja mani”, yitʉoĩacajʉ yʉa. \p \v 21 Yoaro babeti vacajʉ yʉa. To yʉa bajivajare, ado bajiro yʉare goticami Pablo: \p —“Vabeticõato mani” mʉare yʉ yimasisere mʉa ajijama, Creta vãme cʉtiyoajʉne mani ñacõajama, rojose tãmʉobetiborãja mani. \v 22 To bajiboarine, tʉoĩasʉtiritibesa mʉa. “Cũmua ti yayicoaboajaquẽne, manima caticõarʉarãja”, yitʉoĩaña mʉa. \v 23 Jẽjʉaga ñami ángel yʉre ruyuaĩocõari yʉre gotimi, Dios, yʉ ʉjʉ, ĩ cõagʉ̃. \v 24 Ado bajiro yʉre gotimi: “Güibesa mʉ. Ʉjʉ César tʉ ejacõari, ‘¿Rojose yiyujari yʉ?’ yigʉ, ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja mʉ. Dios, mʉre ĩamaigʉ̃ ñari, ĩre mʉ sẽnijare, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi. Mʉ rãca vana jedirone catijedicõarʉarãma ĩna”, yʉre yimi ángel. \v 25 To bajiri tire ajirã ñari, sʉtiritibesa mʉa. “Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone bajirʉaroja”, yaja yʉ. \v 26 To bajiri, yucʉ́yoa cõñarojʉa mino manire vẽatucõarʉaroja —yʉare yigoticami Pablo. \p \v 27 Adriático vãme cʉtiyajʉre jʉa semana vacajʉ yʉa, mino yʉare vẽatucõase rãca. To bajivana rĩne, ñami gʉdareco ti tʉsato, “Yucʉ́yoare cõñacoana yirãja mani”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. \v 28 To bajiri ʉ̃cʉase cõĩariama rãca “¿no cõro ʉ̃cʉati ti?” yirã, ruucõĩacama ĩna. Treinta y seis metros ʉ̃cʉacajʉ ti. Yoarobʉsa vacõari, ruucõĩacama ĩna quẽna. Veintisiete metros ʉ̃cʉacajʉ yuja. \v 29 To ti bajijare, “Gʉ̃tare rocaturo, cũmua vadirobe” yirã, cũmua ruucũñiare ancla vãme cʉtijaʉrire babarirãcajaʉre rearoderuucama ĩna, cũmua gʉde ñasejʉare. To yicõari, “Guarobʉsa busuato” yirã, Diore sẽnicama ĩna. \v 30 To yicõari, “Ĩguẽajʉ ñasere quẽne rearoderuuroana yaja yʉa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. Cũmua mojorica rãca rudiarʉarã yirã yiboayuma. \v 31 To ĩna yiboajaquẽne, surara ʉjʉre, to yicõari surarare quẽne ado bajiro ĩnare goticami Pablo: \p —Cũmuare ĩacoderimasa ĩna rudicoajama, catibetirʉarãja mʉa —ĩnare yigoticami. \p \v 32 To ĩ yijare, “Rudicoanasa mani” ĩna yiboariare, ĩna siariamarire yijesurecõari, vẽjarocaroacõacama ĩna, surara. \p \v 33 To ĩna yiro bero, busujedibetone yʉa jedirore baroticami Pablo: \p —“¿No bajiro bajirãti mani?” yitʉoĩarã ñari, jʉa semana quẽnaro bare bamenane ñacoajʉ mʉa. \v 34 To bajiri bare baya mʉa, “Catirãsa” yirã. Nijʉane mani rãcagʉ rijayayibetirʉcʉmi —yʉare yigoticami Pablo. \p \v 35 To bajiro yʉare ĩ yiro bero, panre ãmicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, yicami, Diore sẽnigʉ̃. To yigajanocõari, bacami. \v 36 To ĩ yisere ajivariquẽnacõari, bacajʉ yʉa quẽne. \v 37 Tia cũmuare vacana, doscientos setenta y seis ñarirãcʉ ñacajʉ yʉa. \v 38 Yʉa baʉsʉcʉtiro bero, trigo joarire rearodecama ĩna, “Rʉ̃cʉbetibʉsaro vanasa” yirã. \s1 Pablo mesa ĩna rujare queti \p \v 39 Busuro bero yucʉ́yoare ĩacõari, “¿No ũnojʉ ñati?”, yicama ĩna. To bajiro yiboarine, jabua ti ruyujare, “Tibua cʉtojʉare rocaturãsa”, yicama cũmuare ĩacoderimasa. \v 40 To bajiri, ancla bʉto ti rʉ̃cʉjare, ti cãnori rãcane jasureruucõacama ĩna. To ĩna yirone, gãjerãma “Cũmuare veaturãsa” yirã ĩna siaturiajãirire jojiocama ĩna, jabuajʉare jãjarʉarã. To yicõari, cũmua ĩguẽa cʉtojʉa ñarigaserore mino tuarigaserore tʉ̃amʉocama ĩna, “Cũmuare ũmato jãjajaro” yirã. \v 41 Tʉsarojʉre jãjaejamenane ti jõrejare, cũmua ĩguẽa jabuajʉ jejacõacajʉ ti. To ti bajirone, bʉto oco sabeca yiro, cũmua gʉde cʉtojʉare sabevaruucõacajʉ. \p \v 42 To ti bajirone, tubibe ecoriarã ĩna juadiriarãre “Baájãjarudiatoma” yirã ĩnare sĩarʉacama surarajʉa. \v 43 Ĩna sĩarʉaboajaquẽne, Pablore maigʉ̃ ñari, ĩnare sĩarotibeticami ĩna ʉjʉjʉa. \p —Tire yimenane, baámasirãma jatirearodecõari, tʉsarojʉa baájãjasa mʉa —ĩnare yicami. \v 44 —Baámasimenama, yucʉ́jãiri, to yicõari, no bojase jayase rãca ñiacõari tʉsarojʉa baájãjasa —yicami. To bajiri sĩgʉ̃ rujarocariaro mano jabuajʉ baájãjaejacajʉ yʉa. \c 28 \s1 Malta vãme cʉtiyoajʉ ejacõari, Pablo mesa ĩna bajire queti \p \v 1 Tojʉ ejacõari, “Malta vãme cʉtiyoajʉ ñaja mani”, yiĩamasicajʉ yʉa. \v 2 Tijʉana masa, to yʉa ejaro, quẽnaro yʉare yicama. Bʉto oco ti quedijare, yʉare ʉsacajʉ. To yʉa bajijare, jeame riocõari, “Sũmaroaya mʉa quẽne”, yʉare yicama. \v 3 Jearʉjʉri juagʉ vacõari, ĩna riori mere ĩ tĩarone, ãña jearʉjʉri vatoa ñar'i, “Jea asisere rudiacʉja” yigʉ, ĩ ãmojʉre jatirocayocõari, cũnicami, Pablore. \v 4 Ĩ cũniyojasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama toana: \p —Masa sĩarimasʉ ñagʉ̃mi. Ĩna rujariarojʉ ĩ rujarocabetijare, ĩ masa sĩare vaja ĩre ãña cũnirotigomo so, mani rʉ̃cʉbʉogo —gãmerã yicama ĩna. \p \v 5 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, jeamejʉ ãñare ĩre yayerocatĩacõacami. To bajicõari, visiorũgũ yibeticami Pablo. \v 6 “Guaro mijirʉaroja. Ti mijibetijaquẽne, ñaro tʉsarone rijacoa tʉjarʉcʉmi”, yitʉoĩaboacama tijʉana jediro. To yicõari, yoaro ĩre ĩacodeñaboacama. Ĩna tʉoĩarore bajiro ĩ bajibetijare, ado bajirojʉa tʉoĩacama ĩna yuja: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, ejami”, gãmerã yicama ĩna yuja. \p \v 7 To yʉa bajiñacatijʉ tʉre ñacajʉ, tiyoana ʉjʉ Publio vãme cʉtigʉ ye sita. Quẽnaro yʉare bocaãmicami. To bajiri, idiarʉ̃mʉ ĩ rãca yʉa ñaro quẽnaro yʉare yicami. \v 8 Ĩ tʉ yʉa ñaro, “Bʉto rijaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicajʉ yʉa. “Bʉbʉribʉjacõari, gʉda cuduami. Mano gajajuar'i cãnijesariaro joejʉ jesaami”, yicami. To bajiro ĩ yijare, ĩre ĩagʉ̃ jãjacami Pablo. Ĩ tʉ jãjaejacõari, Diore ĩre sẽnibosacami. To yicõari, ĩ ãmori ñujeocami. To ĩ yirone, caticoacami ĩ yuja. \v 9 Ĩre ĩ catiosere ajicõari, toana rijaye cʉtirã, ĩre catiorotirã ejacama ĩna. To ĩna bajijare, ĩnare catiocami Pablo. \v 10 To ĩ yijare, yʉare rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro yirũgũcama ĩna. To yicõari, yʉa varoto rĩjoro, yʉa bojase jediro yʉare ĩsicama. \s1 Romajʉ Pablo ĩ ejare queti \p \v 11 Malta vãme cʉti yoajʉre idiarã muijua ñacajʉ yʉa. “Juebʉcʉ ti rẽtoro bero vanasa” yirã, tujayuma Alejandr'ia vãme cʉti macana. To bajiri, juebʉcʉ bero, ĩna rãca vacajʉ yʉa quẽna. Tia ĩguẽajʉre, “Ado bajirã ñarãma cũmuare ĩacoderimasa mani rʉ̃cʉbʉorã, Cástor, to yicõari Pólux vãme cʉtigʉ quẽne” yicõari ĩna quẽnoriarã ñacama. \v 12 Siracusa vãme cʉti macajʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa. \v 13 Ti macajʉ ñacõari vana, Regio vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ yʉa vato riojo mino ti vajare, Puteoli vãme cʉti macajʉ vaejacajʉ yʉa. \v 14 Ti macajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare bʉjacajʉ yʉa. “Yʉa rãca cojo semana ñaña mʉa”, yʉare yicama ĩna. To bajiri ĩna rãca cojo semana ñacajʉ yʉa. To baji, Romajʉ vacajʉ yʉa. \v 15 Yʉa vadi quetire ajicõari, yʉare bocarã vayuma ĩna, ti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, Foro de Apio vãme cʉti macajʉ yʉare bocacama. Gãjerãma, Tres Tabernas vãme cʉtojʉ yʉare bocacama ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami Pablo. \v 16 Roma vãme cʉti macajʉ yʉa ejaro, tubiberiavijʉ Pablo ĩ ñarʉabetijare, “Gaje vijʉ sĩgʉ̃ ĩ ñacõajama, quẽnacõaroja. To bajiboarine sĩgʉ̃ surara ĩre coderʉcʉmi”, yicama. \s1 Romajʉ ñacõari, Pablo ĩ bajire queti \p \v 17 Romajʉ ĩ ejaro bero idiarʉ̃mʉ ñatʉsacʉ, “Jud'io masa ʉjarãre ĩnare jirẽoña”, yicami Pablo. Ĩna rẽjajediro, ado bajiro ĩnare goticami: \p —Yʉre ajiya yʉ yarã. Mani yarãre rojose yʉ yibetiboajaquẽne, to yicõari, mani ñicʉa ĩna yirũgũrere yʉ rʉ̃cʉbʉorũgũboajaquẽne, yʉre ñiacõari, romano masare ĩsicama mani yarã, Jerusalén macana. \v 18 Ñie rojose yʉ yibetijare, “Rojose yibesumi” yicõari yʉre burʉaboacama romano masajʉama. \v 19 Yʉre ĩna burʉaboajaquẽne, mani yarãjʉa, “Ĩre bubeticõaña”, ĩnare yicama. To ĩna yijare, “‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja”, yicajʉ yʉ. “‘Rojose yʉre ĩna yicati ti ñajare, rojose ĩnare yiya’ yirʉ me, Ʉjʉ César tʉjʉ varʉcʉja”, yicajʉ yʉ. \v 20 Tire gotirʉ mʉare jicõamʉ yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia mani tʉoĩayurũgũcacʉ, jẽre ejayumi. To bajiri, ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, cõmema rãca yʉre siarũgũama —ĩnare yigoticami Pablo. \p \v 21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Roma macana jud'io masa ʉjarã: \p —Judea sitana ejaboarine, “Rojose yigʉ ñaami Pablo”, yʉare yigotibetirũgũama. Ĩna ucacõasere quẽne ĩabetirũgũaja yʉa. To bajiri mʉ bajisere masibeaja yʉa. \v 22 To bajiboarine, “Jesúre masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabeti ñaja” masa ĩna yise rĩne ajirũgũmʉ yʉa. To bajiri, mʉ tʉoĩase yʉare mʉ gotisere bojaja —ĩre yicama ĩna, Pablore. \p \v 23 To bajiro ĩre yirã ñari, ĩ gotisere ajirã ĩna rẽjarotirʉ̃mʉre ĩre goticama ĩna. “Tirʉ̃mʉ rẽjarʉarãja mani” ĩna yicatirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarãbʉsa rẽjacama ĩna. \p To bajiri, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Pablo: \p —Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirũgũami Dios —ĩnare yigotimasiocami Pablo. \p Tire ĩ gotimasiojama, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere masigʉ̃ ñari, ĩnare gotimasiogʉ̃ yicami. Busurijʉ ĩ goticoajama, rãiorijʉjʉ gotigajanocami. \v 24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Socʉ me yami. Riojone bajiroja”, yiajicama sĩgʉ̃ri. To bajiboarine gãjerãma ajitebʉsacama. \v 25 To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, budisʉocama ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare goticami Pablo: \p —Ado bajiro mʉa bajirotire yigʉ, Esp'iritu Santo, mʉa ñicʉa ñamasiriarãre ĩ yimasire riojo ñañuja ti. “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñumi, Isa'ias ñamasir'ire: \q1 \v 26 “Mʉ yarãre ĩnare gotiaya mʉ: ‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “¿To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ?”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma. \q1 \v 27 Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, ĩnare yigotiaya mʉ”, Isa'iare ĩre yigotimasiñumi Esp'iritu Santo. To bajiro ĩ yijama, adirodorianare quẽne, mʉare gotigʉ yimasiñumi. \p \v 28 To bajiri quẽnaro ajiya mʉa: Adirʉ̃mʉrire Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa me ñarãjʉare gotimasiocudiroti ñaja. Ĩnajʉama tire ajirã ñari, ajitirʉ̃nʉrʉarãma —ĩnare yigoticami Pablo. \p \v 29 To bajiro ĩ yigotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, gãmerã oca rẽtocõari, budijedicoacama jud'io masa. \p \v 30 Jʉa cʉ̃ma ñacami Pablo, gãjoa bojarã ñari, ĩre ĩna vasoariavijʉre, Roma macajʉre. To bajiñagʉ̃, ĩre ĩarã ejarã jedirore quẽnaro ĩnare yirũgũcami. \v 31 Güibecʉne ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũcami: \p —Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Yʉ yarã ñaama” mʉare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro mʉare yirũgũrʉcʉmi Dios. To yicõari, —Ado bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉroti ñaja —ĩnare yigotimasiorũgũcami. \p Tire ĩ gotimasio ñaro, “Ĩnare gotibesa”, ĩre yibetirũgũcama ĩna, romano masa. \p To cõro ñaja.