\id 2TI - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 2 TIMOTEO \toc1 Segunda carta de San Pablo a Timoteo \toc2 2 Timoteo \toc3 2 Ti \mt2 Segunda carta de San Pablo a \mt1 TIMOTEO \c 1 \s1 Timoteore, Pablo ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 1-2 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucacõagʉ̃. Yʉ macʉre bajiro yʉ maigʉ̃ mʉ ñajare “macʉ” mʉre yaja yʉ. Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Quẽnaro mʉa rãca ĩ ñarotire yirã ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. \p “‘“Manire rijabosayumi Jesucristo” yirãre ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato’ yigʉ, yʉ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja”, yicũmasiñumi Dios. To bajiro ĩ yicũmasire ti ñajare, “Ti quetire Jesucristore gotibosagʉ, to bajise gotimasiocudirʉcʉja mʉ”, yicõañumi Dios, yʉre. \s1 “Jesucristo ĩ bajirere masare gotimasio tʉjabesa”, Pablo ĩ yire \p \v 3 Yʉ ñicʉa Diore ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajirone ĩre rʉ̃cʉbʉoaja yʉ quẽne. Ʉ̃mʉare, ñamire quẽne ĩre yʉ sẽnijama, “Dios ĩ ejarẽmojare, ĩre quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami Timoteo” yimasigʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. \v 4 To bajiro yʉ yijama, mʉre yʉ vadiveocatirʉ̃mʉ mʉ oticatire tʉoĩacõari, mʉre bʉto ĩarʉaja yʉ, mʉ rãca ñavariquẽnarʉ. \v 5 Mʉ ñico Loida, mʉ jaco Eunice quẽne, Cristore mʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñacama ĩna. “Ĩna ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ĩ quẽne quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñacami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja.\f a \fr 1:5 \ft Hch 16.1.\f* \p \v 6 To bajiro mʉre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise mʉ tuditʉoĩarotire bojaja yʉ: Mʉre yʉ ãmo ñujeorone, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” Diore yʉ yigotibosarone, quẽnaro mʉ yirotire mʉre ʉjoyumi Dios. To bajiro mʉre ĩ yire ti ñajare, tire masiritibecʉne, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yicõa ñarʉcʉja mʉ. \v 7 Mani tʉoĩabojonerotire yigʉ me manire ʉjoyumi Dios. Ado bajirojʉa mani yirotire yigʉ manire ʉjoyumi: Jesús ĩ bajirere mani gotijama, gotigüibetirotire, masare mani mairotire, to yicõari rojosere yirʉaboarine, tire mani yibetirotire yigʉ, manire ʉjoyumi Dios. \v 8 To bajiri, mani ʉjʉ Cristo ĩ bajirere gotigüibesa. Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, tubibe ecocajʉ yʉ quẽne. “Cristo sʉorine tubibe ecoyumi Pablo” yigüibecʉne, ado bajirojʉa tʉoĩaña mʉ: “Cristo ĩ bojasere yigʉ ñari, Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire ĩ ejarẽmose rãca gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ”, yitʉoĩaña. \v 9 Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. To yicõari, “Yʉ yarã ñari, quẽnaro yirã ñaña”, manire yiyumi. Adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Ĩnare mairʉcʉja” yimasir'i ñari, quẽnase mani yibetiboajaquẽne, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩañumi Dios. \v 10 “Ĩnare mairʉcʉja yʉ” ĩ yiriarore bajirone yigʉ ñari, adigodojʉ Jesucristore cõañumi, manire ĩ rijabosarotire yigʉ. To bajiri Dios manire ĩ yire sʉorine mani masibetiborotire, “Manire bʉto maiami Dios”, yimasiaja mani. To yicõari, “Jesucristo manire rijabosayumi” mani yitʉoĩajama, mani rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere manire ĩ ĩsire quetire ajirã ñari, mani bajirotire güibeaja mani. \p \v 11 “Ti quetire ajitirʉ̃nʉato masa” yigʉ, gotimasiocudirocʉre yʉre cõañumi Dios. \v 12 To bajiri, ĩ bojarore bajiro gotimasiocudigʉ ñari, tubibe ecocõari, rojose tãmʉoaja yʉ. To bajiro bajigʉ ñaboarine, yʉre ejarẽmogʉ̃re Cristore quẽnaro masigʉ̃ ñari, ti quetire gotigüibeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ĩna sĩaboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãjʉama, quẽnaro yʉ gotimasiorore bajirone ‘Gotimasiocõa ñato’ yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉmi”, ĩre yimasiaja yʉ. To bajiro ĩ yirã ñari, Jesucristo ĩ tudiejajaquẽne, gotimasiocõa ñarʉarãma. \p \v 13 To bajiri, mʉre yʉ gotimasiocatire bajirone gotimasiocõa ñaña. To bajiro mʉ yijama, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre manire maiami Dios” yimasigʉ̃ ñari, “Manire ĩ mairore bajirone ĩnare quẽne yʉ mairotire yigʉ ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩacõari, mʉ gotimasiorãre ĩnare maiña. \v 14 Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, “Cristo sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise quetire gotimasiorocʉ ñaja yʉ”, yicajʉ mʉ. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioato” yigʉ, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉ yimasiro cõro yirũgũña. Gãjerã mʉ gotimasiorore bajiro me ĩna gotijama, “Bajibeaja. Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotirʉcʉja mʉ. \p \v 15 Asia sitajʉ vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, yʉ babarã ñaboacana yʉ tʉjʉ vadiboarine, ejadimenane, tudicoarere jẽre masigʉ̃ja mʉ. Ĩna ñañuma Figelo, Hermógenes, to yicõari gãjerã quẽne. \v 16-18 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, Ones'iforo vãme cʉtigʉjʉama, “Yʉ baba ñacami Pablo” yitʉoĩagüibecʉ ñari, tubibe ecocõari yʉ ñarimacare ejacõagʉ̃jʉma, macasʉoasumi, yʉre bʉjacõarijʉ “Tʉjagʉsa” yigʉ. Yʉre bʉjacõari, cojoji me quẽnaro yʉre ĩ yijare, variquẽnacajʉ yʉ. Ĩ ñarimaca Efeso vãme cʉti macajʉ yʉ ejajaquẽne, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũcami. Tire masigʉ̃ja mʉ. To bajiro yicacʉ ĩ ñajare, “Ĩ ya vianare ĩamaicõari, quẽnaro yiba mʉ, masare mʉ beserirʉ̃mʉ ti ejaro”, ĩre yisẽniĩaja yʉ, mani ʉjʉre. \c 2 \s1 “Cristo ĩ bojasere yibosagʉ ñarʉcʉja mʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ, ado bajise yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉ: “Ĩre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉ yirotire yʉre ʉjoyumi Jesucristo” yimasigʉ̃ ñari, ĩ bojase rĩne yicõa ñaña mʉ. \v 2 Mʉre yʉ gotimasiocatire gãjerãre quẽne gotimasiocajʉ yʉ. To bajiri, jãjarã ñacama “Riojo gotiami Pablo” yirã. Tire riojo gotimasioronare gãjerãre gotimasiorotirʉcʉja mʉ, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñato ĩna quẽne” yigʉ. \p \v 3 Surara masʉ, rojose ĩre tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, ĩ ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yigʉmi. Ĩre bajirone bajiroti ñaja mʉre quẽne. Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, “Pablo rojose ĩ tãmʉorore bajiro rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ” yitʉoĩacõari, gotimasiorũgũña. \v 4 Surara ĩ moajama, ʉjʉ ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩ rotise rĩne moagʉ̃mi. \v 5 To bajiro bajiaja ajerimasʉre quẽne, “Gãjerãre ajerẽtogʉ̃sa” yiboagʉre. Ajere vãmere bajiro ĩ ajebetijama, ĩ ajeboase vaja, vaja bʉjabecʉmi. \v 6 Gajeyere quẽne ado bajiro yaja mani: “Vese moagʉ̃ma, ĩjʉa ñaami ti vese ti rica cʉtiro, juasʉorocʉma”, yaja mani. \v 7 Mʉre yʉ gotisere quẽnaro tʉoĩaña. Quẽnaro mʉ tʉoĩajama, gãjerãre mʉ gotimasiorotire “Tʉoĩamasiato” yigʉ, mʉre ejarẽmorʉcʉmi mani ʉjʉ. \p \v 8 Cristo ĩ bajirere masiritibeticõaña: Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, rijacoaboarine Dios sʉorine quẽna tudicatir'i ñaami Jesús. To bajiri, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami. To bajiri, tirene gotirũgũaja yʉ, masare gotimasiogʉ̃. \v 9 Tire gotimasiogʉ̃ ñari, rojose yir'ire bajiro cõmemarine sia ecocõari, tubibe ecoaja yʉ. Yʉre ĩna tubibeboajaquẽne, Dios ocajʉama gotitʉja ecobetirʉaroja. \v 10 To bajiri, “Ĩna ñarʉarãma yʉ yarã” Dios ĩ yiĩariarã quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, rojose tãmʉoaja yʉ. Cristo ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Ĩna rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, gotimasiocõa ñaja yʉ. \p \v 11 Ado bajiro gotire riojo ñaja: \q1 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose yirʉaboarine, tire mani yibetijama, mani rijato berojʉ quẽna tudicaticõari, ĩ rãca quẽnaro ñarũgũrʉarãja. \q1 \v 12 Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, õ vecajʉ ĩ rotirojʉ ĩ rãca ñarʉarãja mani quẽne. To bajiboarine, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja yʉa” mani yijama, ĩ quẽne, õ vecajʉ ĩ jacʉ ĩaro rĩjorojʉa, “Ĩnare masibeaja”, manire yirʉcʉmi. \q1 \v 13 Mani yirore bajiro yimena ñaboarine, “To bajirone bajigʉmi Dios quẽne”, yitʉoĩaroti me ñaja. Socagʉ me ñaami ĩma. “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajirone yigʉ ñaami. \s1 “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yiya”, Pablo ĩ yire queti \p \v 14 To bajiro mʉre yʉ gotisere, Cristo ĩ bajirere gotimasiorimasare ĩnare gotiya, “Tire masiritibeticõato” yigʉ. To yicõari, gaje vãme ado bajiro ĩnare gotirẽmoña: “Socase ĩna yise ũni sʉorine gãmerã oca josabesa. Tire mʉa yijama, masare no bajiro yiejarẽmobetoja. To bajiri, socase ĩna yisere ajianane, quẽnasejʉare ĩna ajirʉaboasere ajimavisia tʉjacõarãma”, ĩnare yigotiya mʉ. \v 15 To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotimasiogʉ̃ ñari, Dios mʉre ĩ ĩavariquẽnarotire yigʉ, mʉ yimasiro cõro variquẽnase rãca quẽnaro yirũgũña. To bajiro yigʉ ñari, bojonebecʉne, mʉ yirũgũsere ĩre gotirʉcʉja mʉ. \v 16 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa. Tire tʉoĩavariquẽnarã ñari, Diojʉare ajibeticõari, rojosejʉare bʉtobʉsa yirũtuana yirãma.\f b \fr 2:16 \ft 1 Ti 1.4; 4.7; 6.20; Tit 1.13-14.\f* \v 17 Socase ĩna gotimasiosejʉare ajisʉyacõari, Dios ocare ajiboariarã, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma socasejʉare ajirã. To bajiro bajiyuma, Himeneo, to yicõari Fileto vãme cʉtigʉ quẽne, Cristore ajisʉyaboariarã. \v 18 Cristo ĩ bajirere riojo ajisʉyaboariarã, socasejʉare ajisʉyacõari, ĩna gotimasiojama, “Jẽre rijariarãre Dios ĩ catioriarʉ̃mʉ rẽtocoasuja”, yisocarãma ĩna. To bajiro ĩna yijare, Dios ocare ajitʉjacõari, socasejʉare ajisʉyacoasuma sĩgʉ̃ri. \v 19 Socasere ĩna ajisʉyacoaboajaquẽne, Dios ocare ajisʉyarã masujʉa, socasere ajisʉyabetirʉarãma ĩna. To bajiro ĩna bajirotire yiro, ado bajiro gotiaja ti: “Ĩ yarãre ĩamasiami mani ʉjʉ”, yigotiaja. To yicõari, gajejʉ ado bajiro gotiaja: “ ‘Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa’ yirãma, rojose ĩna yisere yitʉjajama, quẽnaja”, yigotiaja ti. \p \v 20 Gotimasiore queti mʉre gotigʉ yaja yʉ: Gajeyeũni jairo ti ñarivima, oro rãca, to yicõari, plata vãme cʉti rãca ĩna quẽnoria sotʉri rione ñabetoja. Yucʉ́ rãca, riri rãca ĩna quẽnoria sotʉri quẽne ñaroja. Jairo vaja cʉti sotʉrire ĩacõari, gãjerã ĩre ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorotire masigʉ̃ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi ti vi ʉjʉ: “Ñamasurã ĩna ejajama, ĩnare bare ecagʉ, jairo vaja cʉti sotʉri rãca bare jeorʉcʉja”, yitʉoĩagʉ̃mi, “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. “‘Yucʉ́ rãca, to yicõari, riri rãca quẽnoria sotʉrine bare yʉ jeojama, yʉre rʉ̃cʉbʉomenama’ yigʉ, yʉ cʉose ñarʉaroja”, yigʉmi. Ti sotʉrire bajirone bajiaja mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã. \v 21 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine rojose yirãma, tire yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yijama, “Rojose mana ñaama. Ĩna sʉorine yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãma gãjerã quẽne” yigʉ ñari, ĩre ĩna yibosarotire rotirʉcʉmi Dios. \p \v 22 To bajiri, ado bajiro yirũgũña mʉ: Mamarã, Diore ajimena, no ĩna bojase ĩna yise ũnire yibeticõari, ado bajirojʉa yirũgũña: “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñaami” Cristore ĩre yitʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirũgũña. Diore, to yicõari “Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yisocamenare quẽne, maicõari, mʉ rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ, quẽnaro ĩnare yirũgũña. \v 23 Adigodoaye rĩne tʉoĩacõari, “Gãmerã ñagõto mani” ĩna yijama, ĩnare ajibesa, “Tire mani gãmerã ñagõboajama, quẽnabetoja” yimasigʉ̃ ñari. \v 24 Mani ʉjʉ bojasere yigʉma, oca josabecʉ ñagʉ̃mi. Ado bajirojʉa bajigʉ ñagʉ̃mi: Gãjerãre ajirʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yigʉ ñagʉ̃mi. “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, quẽnaro gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi. \v 25 Dios ocare riojo gotimasiomenare, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirʉagʉ ñari, ĩnare ĩamaicõari, “Ado bajirojʉa bajiaja”, ĩnare yigotimasiogʉ̃mi. Dios sʉorine ricatijʉa tʉoĩacõari, ĩ oca riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, to bajiro gotigʉmi. \v 26 Ĩ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami” ĩre ĩna yiajijama, “Satanás sʉorine masare yitorũgũñuja mani”, yirã ñari, ĩ rotiboasere yitʉjarʉarãma ĩna. \c 3 \s1 “Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro ado bajiro bajirʉarãma masa”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Adi macarʉcʉro ti jediroto rĩjoro Dios ĩ bojarore bajiro yirãma, bʉto rojose tãmʉorʉarãma, jãjarã ado bajiro rojose yirã ĩna ñajare: \v 2-3 Gãjerãre maitʉoĩamenane, ĩna masu yejʉare tʉoĩarã ñarʉarãma. Jairo gãjoa cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarʉarãma. “Ñamasurã ñaja yʉa”, yijairã ñarʉarãma. Gãjerãma, “Ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩarã ñaboarine, “To bajiro bajirã ñaja yʉa”, yibetirʉarãma. Masare, Dios yere quẽne, rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma. Ĩna jacʉa ĩna rotisere cʉdimena ñarʉarãma. Dios quẽnaro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yimena ñarʉarãma. Gãjerã rãca quẽnaro ñamena ñarʉarãma. Masa ĩaro rĩjorojʉa, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirã ñarʉarãma. Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani”, yimena ñarʉarãma. Quẽnaro yirãre ĩaterã ñarʉarãma. \v 4 “Mʉa babarã ñarʉarãja” yiboarine, ĩnare ĩsirearã ñarʉarãma. “Rojose yibetiroti ñaja” yitʉoĩamenane, guaro rojosere yirã ñarʉarãma. Dios ĩ bojasejʉa yiroti ũnirene yirã, ĩna bojasejʉare yivariquẽnarã ñarʉarãma. \v 5 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore rʉ̃cʉbʉoaja” yigotirã ñaboarine, Dios ĩ bajirore bajiro yibetirʉarãma. \p To bajiro yirãre ĩacõari, ĩnare baba cʉtibesa. \v 6-7 Ĩna ũna, no bojarone virire sãjacudirã ñari, ado bajise tʉoĩarãre rõmiare bʉjarãma: Rojose ĩna yirʉa tʉoĩasere, “Yibeticõato mani” yibetiriarã ñari, “Rojose mani yise vaja rojose tãmʉorʉarãja mani”, yitʉoĩarãma. Tire tʉoĩasʉtirititerã ñari, gajeye no bojase mame gotimasiorejʉare ajivariquẽnarʉarã ñarãma. To bajiri, socasere quẽnaro ĩnare gotimasiorãma. To bajiro ĩna yijare, ajimasirã ñaboarine, Dios oca riojo gotimasiorejʉarema masibetirʉarãma. To bajiri, socarãne gotitorimasare ĩnare baba cʉtibetiroti ñaja. \v 8 Ĩnare bajiro yimasiñujarã Janes, to yicõari, Jambres vãme cʉtigʉ. Diore gotirẽtobosagʉ, Moisés ñamasir'i, ʉjʉ, faraónre ĩre ĩ gotisere ajicõari, “Dios ocare ajirʉ̃cʉbʉobeticõato” yirã, ĩaĩañamanire yiĩomasiñujarã ĩna. Ti ũnire yirã, adirʉ̃mʉri ñarã quẽne, Diore ajitirʉ̃nʉrãre, “Ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã, socasere gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose rĩne tʉoĩarãma. To bajiri, Cristo ocare riojo gotimasiorere ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaama”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios. \v 9 Socase gotimasiorimasare, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã me ñaama” yimasibetiboarine, yoaro mene, “Socasere gotirũgũama”, ĩnare yiĩamasicoarʉarãma masa. Tire bajirone bajimasiñuja, Janes, to yicõari Jambres mesare quẽne. Ĩna yitosere masibetiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉomena ñari, tʉoĩamasimenare bajiro yiyuma”, ĩnare yiĩamasicoasujarã masa jediro. To bajiri, socase gotimasiorimasare baba cʉtibetiroti ñaja. \s1 “Yʉ bajicatire tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña”, Pablo Timoteore ĩ yire queti \p \v 10 Mʉ baba cʉtibetironare bajiro me bajiaja mʉjʉama. Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉadicajʉ mʉ. “‘Dios ĩ bojasere yigʉsa’ yigʉ, to bajiro bajiñarũgũami”, yʉre yimasiaja mʉ. “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yʉ yitʉoĩasere, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenare rojose yijũnisinibecʉ, yʉ maicõa ñasere, to yicõari, bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, yʉ gotimasiocõa ñarũgũsere masiaja mʉ. \v 11 Antioqu'ia, Iconio, Listra vãme cʉti macarijʉ rojose yʉ tãmʉocatire masiaja mʉ. To bajiro rojose yʉre ĩna yirũgũboajaquẽne, gotimasiocõa ñacajʉ yʉ. Tocãrãcajine rojose yʉ tãmʉocatire yʉre yirẽtobosacami mani ʉjʉ. \v 12 “Yʉ sĩgʉ̃ne rojose tãmʉogʉ̃ me bajiaja”, yitʉoĩaja. Tocãrãcʉne Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãma, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñari, rojose yiecorʉarãma. \v 13 Rojose ĩna tãmʉoñarone, socasere gotimasiorimasa quẽne, “Diore gotirẽtobosarã ñaja yʉa” ĩna yisocajama, ĩna masune socasere gotiecorãre bajiro bajirʉarãma. To bajiri, rojose yirã, to yicõari, socasere gotirã quẽne bʉtobʉsa Dios ĩ ĩavariquẽnabetire yirũtuarʉarãma. \p \v 14 To bajiro ĩna bajiboajaquẽne, mʉjʉama, Cristo ocare ajicõari, “Riojo gotimasiore ñaja” mʉ yiajicatire ajitirʉ̃nʉ tʉjabeja. “Yʉre gotimasiocana riojo gotimasiocama”, yimasiaja mʉ. \v 15 To yicõari, daquegʉ ñagʉ̃jʉne, Dios ocare masa ĩna ucamasirere ajimasiadicajʉ mʉ. Tire mani buejama, “‘Jesucristo manire rijabosayumi’ yirãre quẽnaro Dios ĩ yise quetire bʉtobʉsa masirã ñarũtuarʉarãja”, yimasiaja mani. \v 16 Dios oca masa ĩna ucamasire ñajediro ĩ ye ñaja. Tire ucamasiriarã, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ucamasiñujarã. Ñajediro ado bajiro manire ejarẽmoaja ti: Riojo ñamasusere manire gotimasioaja. “Rojose yigʉ ñaja mʉ” manire yigotimasiocõari, “Tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja”, manire yigotimasioaja. To bajiro yicõari, quẽnaro mani yirũgũrotire manire gotimasiorũgũaja. \v 17 Dios ocare ajigʉma, “Ĩ bojarore bajiro quẽnaseayere yimasijeocõato” yiro, to bajiro manire yigotimasiorũgũaja Dios oca masa ĩna ucamasire. \c 4 \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare gotiya”, Pablo Timoteore ĩ yire queti \p \v 1-2 Ñamasuse mʉre gotigʉ yaja yʉ. Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne tire ajirãma. Jesucristo ñaami, ñajediro rotirocʉ. Adigodojʉre tudiejacõari, catirãre, rijariarãre quẽne, mani yirere ĩacõĩarʉcʉmi. To bajiro ĩ yiroti ti ñajare, Cristo ĩ bajirere gotimasiocõa ñarũgũña. Masa ĩna ajirʉajama, ĩna ajirʉabetijaquẽne, ĩnare gotimasiocõa ñaña. Rojose ĩna yirere, “Rojosere yiyuja yʉa” ĩna yimasirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasioña. To yicõari, “Rojose yitʉjaya mʉa”, ĩnare yiba. “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotiba. To bajiro ĩnare mʉ gotimasioboajaquẽne, rojosere ĩna yicõa ñajama, ĩnare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. \v 3 Ado bajiro bajiroti ti ñajare, quẽnaro ĩnare gotimasiorũgũña mʉ: Adirʉ̃mʉri Dios ocare mʉ gotimasiosere ajirũgũrãma masa. Berojʉma tire ajitecõari, ĩna ajirʉasejʉare gotimasiorãre jirẽocõari, “Yʉare gotimasioña”, ĩnare yirʉarãma. \v 4 Dios oca riojo gotimasiorejʉare ajitʉjacõari, tirʉ̃mʉana ĩna tʉoĩarũgũmasirejʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãma ĩna. \v 5 Mʉjʉama, “To bajiro yiroma” yigʉ, roori ñarũgũrʉcʉja mʉ. Rojose mʉre ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojase jediro yicõa ñarũgũrʉcʉja mʉ. To bajiro yigʉ ñari, “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, Dios yarã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉña”, yigotimasiocõa ñarũgũrʉcʉja mʉ. \p \v 6 Jẽre yʉjʉarema, tire gotimasiogʉ̃ yʉ ñajare, yʉre ĩna sĩaroti mojoroaca rʉyaja. \v 7 Rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, mani ʉjʉ ĩ roticatire bajirone quẽnaro yicoadicajʉ. To bajiri, tire yijeocõaja yʉ. \v 8 To bajiro yigʉ yʉ ñajare, masare Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, “‘Quẽnaro mʉre yaja’ yʉre yirʉcʉmi Dios”, yimasiaja yʉ. To bajiro yʉre ĩ yijama, yʉ sĩgʉ̃rene yigʉ me yirʉcʉmi. Ñajediro adi macarʉcʉrojʉre “Jesucristo tudiejarʉcʉmi” yitʉoĩarãre quẽne, to bajirone yirʉcʉmi. \s1 “Yʉre ĩagʉ̃ vaba”, Pablo Timoteore ĩ yire queti \p \v 9-11 Yʉ rãca ñaboagʉ, Demas vãme cʉtigʉ, yʉre vaveocami, Tesalónica vãme cʉti macajʉ vacʉ. Dios yere ĩ mairo rẽtoro adigodoayere maigʉ̃ ñari, to bajiro bajicami. Crescente vãme cʉtigʉjʉare, “Galacia sitanare Cristo ocare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To yicõari, Titore quẽne, “Dalmacia sitanare gotimasiorʉcʉja mʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉ. To bajiri, Lucas sĩgʉ̃ne ñaami yʉ rãca tujagʉ. To bajiro ti bajijare, yoato me bʉsane vayá. Marcore ĩre macabʉjacõari, ĩre ãmiaba. Yʉre ejarẽmogʉ̃ vadiato. \v 12 T'iquico vãme cʉtigʉjʉarema, Efeso vãme cʉti macajʉ ĩre cõacajʉ yʉ. \v 13 Mʉ vadijama, yʉ sudiro joeadore yʉre ãmiadibosaba. Troas vãme cʉti macagʉ, Carpo vãme cʉtigʉ ya vijʉ cũcajʉ yʉ. Yʉ paperatutiri juadibosaba. To yicõari, gajeye papera yʉ cũcatire quẽne juadimasucõama. \p \v 14 Alejandro vãme cʉtigʉ, cõme rãca quẽnocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorotire yiĩsirimasʉ, bʉto rojose yʉre yicami. Rojose yʉre ĩ yicati vaja, ĩre quẽne rojose ĩre yirʉcʉmi mani ʉjʉ. \v 15 Ĩre roori ñaña mʉ quẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ. Dios ocare mani gotimasiocatire “Ajibeticõato masa” yigʉ, bʉto rojose ĩ yicati ñajare, to bajiro mʉre yaja yʉ. \p \v 16 Ʉjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ñie rojose yibecʉ ñaami” yʉre yiejarẽmorã manicama. Yʉ rãca ñaboacana yʉre vaveojedicoacama. To bajiboarine, “Ti vaja, rojose ĩnare yibeticõato Dios” yigʉ, ĩre yisẽniaja yʉ. \v 17 Yʉre ĩna vaveojediboajaquẽne, mani ʉjʉma, ejarẽmocõa ñacami. To bajiri, jud'io masa me ñarãre, “Quẽnaro Dios yisere ajitirʉ̃nʉato ĩna” yigʉ, ĩnare gotimasiocajʉ yʉ. Tire ajicõari, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, yʉre yibeticama ʉjarã, mani ʉjʉ ĩ ejarẽmose ti ñajare. To bajiri, yʉre sĩaborona, sĩabeticama. \v 18 Õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ yʉ ejarotire bojagʉ ñari, yʉre ejarẽmocõa ñagʉ̃mi mani ʉjʉ. To bajiri, gãjerã, “Dios ĩ bojabetire tʉoĩato ĩ” yirã, rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja yʉ. “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ”, ĩre yirʉ̃cʉbʉomʉorʉ̃gõroti ñaja manire. To bajirone bajiato. \s1 “Quẽnato masa”, Pablo ĩ yicõare queti \p \v 19 To bajiri mani mairãre, Prisca vãme cʉtigo, so manajʉ Aquilare, to yicõari, Ones'iforo ya vianare quẽne, ĩnare quẽnaroticõaja yʉ. \v 20 Erasto vãme cʉtigʉma, Corinto macajʉ tujacoacami. Gãji, Trófimo vãme cʉtigʉrema, ĩ rijajare, Mileto vãme cʉti macajʉ ĩre cũcajʉ yʉ. \v 21 Juebʉcʉ rĩjoro yoato me bʉsane vayá, “Pablo tʉjʉ ejagʉsa” yigʉ. \p To bajiri, mʉre quẽnaroticõama, adoana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jediro. Eubulo, Pudente, Lino, Claudia quẽne, mʉre quẽnarotiama. \p \v 22 Mʉre quẽnarotigʉ, mani ʉjʉre ado bajiro mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩ rãca ñarũgũña mʉ, mʉ bojasere ĩ yirũgũrotire yigʉ. To yicõari, ĩ rãcanare quẽne, quẽnasere ĩnare cõaña mʉ”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. \p To cõro ñaja.