\id 2TH - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 2 TESALONICENSES \toc1 Segunda carta de San Pablo a los Tesalonicenses \toc2 2 Tesalonicenses \toc3 2 Te \mt2 Segunda carta de San Pablo a los \mt1 TESALONICENSES \c 1 \s1 Tesalónica macana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩ babarã rãca Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1 ¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. \v 2 Ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ, quẽnaro ĩna ñarotire yirã”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. \s1 Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ rojose yiriarãre Dios ĩ beseroti queti \p \v 3 Yʉare ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine mʉa bajisere yʉa tʉoĩajama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa. Bʉtobʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuana yaja mʉa. To yicõari, bʉtobʉsa gãmerã ĩamairũtuana yaja mʉa. Dios mʉare ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiaja mʉa. To bajiro ĩ yijare, to bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. \v 4 To bajiro bajirã mʉa ñajare, tocãrãca macajʉ gãjerã Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrãre mʉa bajisere gotirã, “Quẽnamasucõaama Tesalónica macana”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. Ado bajiro ĩnare yirũgũaja yʉa: “Tesalónica cʉtoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare, rojose ĩnare yicoderũgũama gãjerã. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna”, ĩnare yivariquẽnarũgũaja yʉa. \v 5-6 Rojose tãmʉorã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñajare, “Yʉ tʉjʉ mʉa vajama, quẽnaja”, mʉare yiĩami Dios. Rojose mʉare yirãjʉarema, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare yʉ reacõajama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yiĩami Dios. To bajiro ĩ yisere tʉoĩarã, “To bajirone ĩnare yiroti ñaja”, yimasire ñaja. \v 7 Ĩna sʉori rojose mʉa tãmʉosere, “To cõrone tʉjato”, yirotirʉcʉmi Dios. Yʉare quẽne to bajiro yirʉcʉmi, mani ʉjʉ Cristo adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotirʉ̃mʉ ñaro. Tirʉ̃mʉ ñarone õ vecajʉ vadiveocõari, ĩ yarã ángel mesa ĩaĩañamani yimasirã rãca jea ʉ̃jʉbusuosere bajise bʉto bususe vatoajʉ rujiadirʉcʉmi Jesús. \v 8 Tirʉ̃mʉne Diore masimenare mani ʉjʉ Jesucristo oca quẽnasere ajiterãre ĩna ajibeti vaja rojose ĩnare yirʉcʉmi Jesús. \v 9 Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi. To bajiri ĩ tʉjʉ quẽna jʉaji ĩnare vadirotibetirʉcʉmi. To bajiri, “Rẽtoro masigʉ̃ ñari, ñamasugʉ̃ ñaami” mani yimasigʉ̃re mani ʉjʉre ĩamasibetirʉarãma ĩna yuja. \v 10 To cõrone, ĩre ĩavariquẽnarʉarãma ĩ yarã ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñajediro. To yicõari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami”, ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉarãma. To bajiri mʉa Tesalónica macana quẽne, Jesús ocare yʉa gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rãca ñarʉarãja mʉa. \p \v 11 To bajiro ĩre mʉa yirotire yirã, cojoji me ado bajiro Diore mʉare sẽnibosarũgũaja yʉa: “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’, ĩnare mʉ yirere cʉdiriarã ñaama. ‘Quẽnase ĩna yirʉase yimasijeocõato ĩna’ yigʉ, mʉ masise rãca quẽnaro ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. \v 12 To bajiri, masa jediro quẽnaro mʉa yisere ĩacõari, mani ʉjʉ Cristore quẽnaro ĩre yirʉ̃cʉbʉorʉama. To bajiri, Dios, mani ʉjʉ Jesús quẽne, mʉare ĩamaicõari quẽnaro mʉare ĩna yiroti ñajare, mʉare quẽne quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma masa. \c 2 \s1 Jesús ĩ tudivadiroto rĩjoroaye bajiroti queti \p \v 1 Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja. \v 2 “Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. “Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. \v 3 To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.\f a \fr 2:3 \ft 1 Jn 2.18, Ap 13.1-2.\f* \v 4 Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne. \p \v 5 Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. \v 6 Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji. \v 7 Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja. \v 8 “To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi. \v 9 To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja. \v 10 Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama. \v 11 Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. \v 12 To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ. \s1 “‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa”, yire \p \v 13 Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa. \v 14 “To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa. \p \v 15 To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa. \v 16 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \p \v 17 Ĩ yere tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña mʉ, gãjerã rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”, mʉare yisẽnibosaja. \c 3 \s1 “Yʉare sẽnibosaya”, yire queti \p \v 1 Adi mʉare yʉa ucasene gotitʉsarã yaja. Mani ʉjʉ ocare gãjerã ĩna ajirʉ̃cʉbʉosere bojaja mani. To bajiro ĩna bajisere bojarã ñari, ado bajise Diore yʉare sẽnibosarũgũña: “Guarobʉsa cojojʉ rʉyabeto, ti ocare mʉa ajirʉ̃cʉbʉocatore bajiro gãjerã quẽne ajirʉ̃cʉbʉojedicõato” yirã, ĩre sẽnirũgũña mʉa. \v 2 Rojose yʉare yirʉarũgũrãre, “Rojose yʉare yiroma” yirã, Diore sẽniña mʉa. To yicõari yʉa gotimasiosere ajiterã quẽne jãjarã ñaama. \v 3 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi “Yirʉcʉja” ĩ yirore bajiro yigʉ. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “‘Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũato’ yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani. “ ‘Vãtia ʉjʉ Satanás, rojose mʉare yiromi’ yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi”, yimasiaja mani, Diore. \v 4 “Jesús mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉcõari, Tesalónica macana, quẽnaro ĩna yirotire yigʉ, ĩnare ejarẽmorʉcʉmi”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri, “Yʉa roticõasere ĩna yirũgũrore bajiro yicõa ñarũgũrʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa. \v 5 Ado bajiro mani ʉjʉre mʉare sẽnibosaja yʉa: “‘ “Quẽnaro manire ĩamaiami Dios” yimasiritibeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña mʉ. ‘Cristore rojose ĩre ĩna yiboajaquẽne, yʉre quẽnaro ĩ ajitirʉ̃nʉcatore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ, ĩnare yirẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa, mani ʉjʉre. \s1 Pablo ĩ moarotire queti \p \v 6 Ajiya yʉa mairã. Ado bajise mani ʉjʉ Jesucristo yʉare ĩ gotirotijare, yaja yʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine ĩ moabetijama, ĩre baba cʉtibesa mʉa. Ĩ ũgʉ̃, mʉare yʉa gotimasiocatore bajiro yibeami. \v 7 “Pablo mesa mani rãca ñarã, quẽnaro ĩna moarũgũcatore bajiro yirũgũroti ñaja”, yimasiaja mʉa. \v 8 Mʉa tʉ ñarã, vaja yicõari rĩne mʉa yere bare bacajʉ yʉa. Ʉ̃mʉari, ñamiri quẽne quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Mani masune bare vaja ta, barãsa” yirã. \v 9 Mʉare gotimasiorã ñari, “Bare yʉare ecaya” yʉa yijama, quẽnaboriaja, bajirojʉma. To bajiboarine mʉare sẽnibeticajʉ yʉa. Quẽnaro moarũgũcajʉ yʉa, “Manire ĩacõari, ‘Ĩnare bajiro mani moajama, quẽnaja’ yiĩato” yirã. \v 10 Mʉa rãca ñarã, cojoji me ado bajiro mʉare yiroticajʉ yʉa: “Moarʉamena, babeticõato ĩna. Ĩnare ecabesa”, mʉare yiroticajʉ yʉa. \v 11 “Ĩna vatoajʉ sĩgʉ̃ri moarʉamena ñaama” yire quetire ajiaja yʉa. Ĩna masune moabeticõari, gãjerãre ĩna gõjanabiosere ajiaja yʉa. \v 12 To bajiro ĩna bajise ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ rotirore bajirone, ĩnare yiroticõaja yʉa: Gãjerãre gõjanabiomenane, quẽnaro moaña mʉa, ñie cʉomena ñari, mʉa vaja tarotire yirã. \p \v 13 Ajiya yʉa mairã. Quẽnaro yicõa ñarã ñari tire quejebesa mʉa. \v 14 Sĩgʉ̃ adi papera yʉa ucasere ajitirʉ̃nʉbecʉre ĩamasicõari, ĩre baba cʉtibesa, “Bojonecõari, ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã. \v 15 Rojose ĩ yiboajaquẽne, ĩre ĩatebesa mʉa. Ĩre tud'imenane, mʉa bedire bajiro quẽnaro ĩre gotiya. \s1 “Quẽnaro ñarũgũato ĩna” yigʉ, Pablo, Diore ĩ sẽnire queti \p \v 16 Mani ʉjʉ ñagʉ̃mi, “Ñie oca manone quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “‘Ĩna rãca ñacõari, quẽnaro ñacõa ñarũgũato’ yigʉ ĩnare ejarẽmoña”, ĩre yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. \p \v 17 Pablo ñaja yʉ, yʉ masune, “Quẽnato” mʉare yiucacõagʉ̃. Gãjerãre yʉ ucacõajaquẽne, to bajiro rĩne yirũgũaja. \v 18 Mani ʉjʉ Jesucristo, mʉa jedirore quẽnaro mʉare yirũgũato. \p To cõro ñaja.