\id 2PE - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 2 SAN PEDRO \toc1 Segunda carta de San Pedro \toc2 2 San Pedro \toc3 2 Pe \mt2 Segunda carta de \mt1 SAN PEDRO \c 1 \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pedro ĩ ucacõare queti \p \v 1 ¿Ñati mʉa, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã? Yʉ ñaja Pedro, adi quetire mʉare ucacõagʉ̃. Jesucristo ĩ bojasere yigʉ ñaja yʉ. Ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉori quẽnaro Dios ĩ yise quetire “Gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, yʉre cũcami. Jesucristone ñaami Dios, mani rʉ̃cʉbʉogʉ, rojose mani yise vaja manire rijabosar'i. “To bajiro ĩ bajire ñajare, quẽnaro yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩarã ñaro cõrone, quẽnaro yiecorona ñaja mani. \v 2 Mʉare quẽnarotigʉ, Diore, to yicõari, Jesús mani ʉjʉre quẽne, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉ: “Bʉtobʉsa mʉa ocare ajimasicõari, quẽnaro ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmorũgũña”, mʉare yisẽnibosaja yʉ. \p \v 3 Ĩ yarã ñacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yimasirotire yigʉ, manire beseyumi Cristo. Masijeogʉ ñari, ĩre mani ajitirʉ̃nʉjama, manire quẽnaro ejarẽmorʉcʉmi. \p \v 4 To bajiri, masijeogʉ ñari, “Quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yicũmasiriarore bajiro manire yiyumi. To bajiro ĩ yiroti jairo vaja cʉtire bajiro bajise ñañuja. Ti sʉori rojose mani tʉoĩasere “Yitʉjato” yigʉ, manire yiyumi, ĩre bajiro yirã mani ñarotire yigʉ. \p \v 5 To bajiri, quẽnaro manire ĩ yire ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa yimasiro cõro quẽnasere yirũgũña, “Diore quẽnabʉsaro masito mani” yirã. \v 6 Rojose yirʉaboarine, tire yibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yirã, rojose tãmʉoboarine, quẽnaro yicõa ñarũgũroti ñaja. \v 7 To yicõari, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, ĩre ajitirʉ̃nʉmenare quẽne mairũgũroti ñaja. \p \v 8 Ti vãme jedirore yirã ñacõari, bʉtobʉsa mʉa yirũtu vajama, Jesucristo mani ʉjʉre quẽnaro masirã ñarʉarãja mʉa. Ĩre quẽnaro masirã mʉa ñajama, ĩ bojasere quẽnaro yirʉarãja. To bajiro mʉa yibetijama, ĩre masirã ñaboarine, ĩre ejarẽmomenare bajiro bajirãja mʉa. \v 9 Ti vãme jedirore yimena, Dios ĩ bojasere quẽnaro ajimasimena ñarãma. To bajicõari, “Rojose yʉ yisere masirioyumi”, yimasiriticoaborãma. \v 10 To bajiri, ĩnare bajiro bajibesa mʉa. Ado bajirojʉa yirũgũña: “Cristo yarã ñato” yigʉ, Dios beseriarã ñari, mʉa yimasiro cõro ñajediro yirũgũña. To bajiro mʉa yijama, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. \v 11 To bajicõari, mʉa rijato berojʉ, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosagʉ, õ vecajʉ ĩ rotiñarojʉ variquẽnase rãca mʉa ejarotire yigʉ yirʉcʉmi mani ʉjʉ, Jesucristo. \p \v 12 Mʉare yʉ gotisere masirã ñari, quẽnaro yirũgũrãja mʉa. Tire mʉa masiboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ, “Masiritiroma” yigʉ. Gãjerã socabeti quetire mʉare ĩna gotiriaro bero ti ñaboajaquẽne, mʉare goticõa ñarʉcʉja yʉ. \p \v 13 Yʉ catiñaro cõro mʉare gotimasiocõa ñarʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajisere bojaja yʉ. \v 14-15 “Jesucristo mani ʉjʉ, ‘Yoaro me rijacoarʉcʉja mʉ’ yʉre ĩ yigoticatore bajiro bajirʉaroja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, yʉ rijato berojʉ ti vãmere mʉa masiritibetirotire yigʉ, yʉ yimasiro cõro mʉare gotimasiorũgũrʉcʉja yʉ. \s1 “Jesucristo ĩ masise rãca ĩ yiĩocatire ĩacana ñari, ‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ ĩre yimasiaja yʉa”, Pedro ĩ yire queti \p \v 16 “Mani ʉjʉ Jesucristo, masigʉ̃ ñaami. Adi macarʉcʉrojʉ tudiejarʉcʉmi”, mʉare yigoticajʉ yʉa. “Masirẽtogʉ̃ ñaami Cristo”, mʉare yicajʉ yʉa. Yʉa masune tʉoĩacõari me, mʉare goticajʉ. Cristore ĩre ĩacana ñari, mʉare goticajʉ. \v 17 Mani jacʉ Dios, Cristore quẽnaro ĩ yirʉ̃cʉbʉocatire, to yicõari, “‘Ñamasugʉ̃ ñaami’ yimasiato” yigʉ, Cristo ĩ godovedicatire yʉare ĩocami Dios. To yigʉne, ado bajise yʉare yi ocaruyucami: “Ãnine ñaami yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃. Ĩre bʉto ĩavariquẽnaja yʉ”, yʉare yi ocaruyucami. \v 18 To bajise Dios ĩ ocaruyucatire, buro joejʉ Cristo rãca ñarã, ajicajʉ yʉa.\f a \fr 1:18 \ft Mt 17.1-5, Mr 9.2-7, Lc 9.28-35.\f* \p \v 19 Diore gotirẽtobosamasiriarã Cristo ĩ bajirotire ĩna gotimasiriarore bajiro bajicajʉ. Mʉa quẽne yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socabeti ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ quẽnase queti Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasirema, rẽtiarojʉre mani sĩabusuorore bajiro bajise ñañuja. Yʉa gotimasiose quẽnaro mʉa buejama, Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, ĩ ejarẽmose rãca mʉa masiojeobetire quẽnaro masijeocõarʉarãja mʉa. \v 20-21 Dios ocare masa ĩna ucamasirere mʉa buejama, ado bajise ñamasusere quẽnaro masiña: Diore gotirẽtobosariarã, ĩna masune tʉoĩamasicõari, ucabetimasiñujarã ĩna. Esp'iritu Santo ĩna masirotire ĩ ĩsise sʉori ucamasiñujarã. \c 2 \s1 “Socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉbesa”, yire queti \r (Jud 4-13) \p \v 1 Diore gotirẽtobosarimasa socamena ĩna ñaboajaquẽne, gãjerã ñamasiñujarã, “Diore gotirẽtobosarã ñaja” yisocariarã. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne, mʉa rãca ñarʉarãma socase gotirimasa. “Socabetire mʉare gotiaja” yirã ñaboarine, rojose tʉoĩarã ñarʉarãma. To bajiro tʉoĩarã ñari, manire yirẽtobosar'ire ĩre terã ñarʉarãma. To bajiro bajirã ĩna ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yoaro mene ĩnare cõacõarʉcʉmi Dios. \v 2 To bajiro Dios ĩ yiroto rĩjoro, mʉa rãcana jãjarã rojose ĩna yirore bajiro yirʉarãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Dios ocare ajiterʉarãma. \v 3 To bajiro socase gotimasiorimasa, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, socase ti ñaboajaquẽne, ĩna gotimasiose vaja mʉare vaja sẽnirʉarãma. Tirʉ̃mʉjʉne “To bajiro rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. \p \v 4 Dios tʉana, ángel mesa rojose yimasiriarã ĩna bajimasire quetire masirãja mʉa. “Rojose mʉa yiboajaquẽne, rojose mʉare yibecʉja yʉ”, yibetimasiñuju ĩ. “Rojose ĩna yicati vaja rojose ĩnare yʉ yirotire yucõa ñato” yigʉ, cõmemari rãca ĩnare siacõari, tʉsabetigojejʉ ĩna ñacõa ñarotire yigʉ tojʉ ĩnare cũmasiñuju. \v 5 Tirʉ̃mʉjʉ Noé ĩ ñamasiriarodojʉ ñamasiriarãre quẽne, “Rojose mʉa yise vaja rojose mʉare yibetirʉcʉja”, yibetimasiñuju ĩ. Ĩna jedirore oco ñamʉse rãca ĩnare ruureajeocõamasiñuju ĩ. To bajiri, “Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja” gãjerãre yigotirũgũboar'i, Noé, ĩ yarã, cojomo cõro jedi, gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãrema ruubetimasiñuju. \v 6 Ĩnare ĩ yiriarore bajirone yiyumi Dios, “Sodoma macana, to yicõari, Gomorra macanare quẽne, rojose ĩna yiboajaquẽne, rojose ĩnare yibetirʉcʉja yʉ”, yibetimasiñuju. Ti macarianare õ vecaye jea ʉ̃jʉse rãca vẽjacõari, ĩnare soereajeocõamasiñuju ĩ. To bajiro ĩ yijama, “Adirodore ñarã rojose yirã, tire masicõari, tʉoĩamasiato” yigʉ, yimasiñumi. \v 7-8 Sodoma macanare, Gomorra macanare soereacõaboarine, Lot vãme cʉtimasir'ire ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. Quẽnaro yigʉ ñamasiñuju Lot. Tocãrãcarʉ̃mʉne ti macariana Diore ajimena, rojose ĩna yisere ĩacõari, gãjerã “Rojose yama” ĩna yisere quẽne ajicõari bʉto tʉoĩasʉtiritirũgũmasiñuju Lot. To bajiri, “Ʉ̃jʉromi” yigʉ, ĩre yirẽtobosamasiñuju Dios. \p \v 9 To bajiri, ti quetire mʉare yʉ gotise jedirore tuditʉoĩacõari, jʉa vãme ado bajise masiaja mani: “Dios ĩ bojarore bajiro yirãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosamasiami”, yimasiaja mani. To yicõari, “Rojose yirãrema rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, rojose ĩna yijare, ‘Rojose tãmʉoña mʉa’ ĩnare yirũgũami Dios”, yimasiaja mani.\f b \fr 2:9 \ft Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetiboarine, “Rojose tãmʉoña mʉa” ĩnare ĩ yijama, adi macarʉcʉro ñacõari, rojose ĩna tãmʉoñarotire yigʉ, yiyuju.\f* \v 10 “Rojose ĩna yise vaja, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeaja maji” Dios ĩ yiĩarãre mani yijama, ado bajiro rojose yirãre yaja mani: Ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirũgũrãre, gãjerã ĩna rotisere ajiterãre quẽne, ĩnare yaja mani. To bajiro yirã ñarãma socase gotimasiorimasa. “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩacõari, güimenane, ángel mesare, to yicõari, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉomenama. \v 11 Socase gotimasiorimasa rẽtoro masirã ñaboarine, ĩnare bajiro yimenama Dios tʉana, ángel mesama. Vãtiare, “Rojose yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãja”, ĩnare yimenama. \p \v 12 Socase mʉare gotimasiorimasa, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirã, “Bojoneose yirã yaja” yimasimenane, tire yirũgũrãma. To yicõari, ángel mesare, vãtiare quẽne ĩna bajisere masimena ñari, rʉ̃cʉbʉobetirũgũrãma. To bajiro rojose ĩna yise ñajare, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi mani ʉjʉ. \v 13 Gãjerãre rojose ĩna yire vaja, rojose tãmʉorʉarãma. Bojoneose ti ñaboajaquẽne, “Ñamijʉ yirudirãsa mani”, yirã me ñarãma. Bojonemena ñari, ʉ̃mʉane yivariquẽnarã ñarãma. Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa rẽjajama, ĩna quẽne mʉa rãca rẽjacõari, “Dios ĩ bojasere yirã ñaja” yiboarine, no ĩna bojarore bajirojʉa yirũgũrãma. To bajiro rojose yirã ñaboarine, “Ado bajiro mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, mʉare yisocarãma. Rojose yirã rãca mʉa rẽjase sʉorine, mʉa jedirorene, “Rojose yirã ñarãma”, mʉare yiñagõjairãma masa. \p \v 14 Rojose yirã ñari, rõmia jãjarãre ajeriarã cʉtirʉa tʉoĩarũgũrã ñarãma. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare quẽnaro ĩna yitose sʉorine rojose ĩnare ũmato yirã ñarãma. To bajicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñari, “Gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, quẽnaro yisocamasirã ñarãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarona ñarãma. \v 15 Cristo ocare ajiriarã ñaboarine, ajitʉjacõari, Dios ĩ bojabetire yirã ñarãma. Beor macʉ, Balaam vãme cʉtimasir'i, gãjoare bʉto ĩ bojariarore bajiro bojarã ñari, ĩ yiriarore bajiro rojose yirã ñarãma ĩna quẽne. \v 16 Balaamjʉa, rojose ĩ yirʉajare, Dios jediro masigʉ̃ ñari, Balaam ĩ jesavacʉ burro vãme cʉtigʉre masʉre bajiro ñagõrotimasiñuju. Ado bajiro ĩre yimasiñuju: “Rojose yigʉacʉ yaja mʉ”, ĩre yitud'itʉjomasiñuju burro. Rojose ĩ yirʉaboarere yibetimasiñuju Balaam ñamasir'i. \p \v 17 Quẽna gaje vãme mʉare gotirẽmoaja yʉ, socase gotimasiorimasa ĩna bajisere: Oco ñaboariagojeri ti oco manore bajiro bajirã ñarãma. To bajicõari, buerigaserire mino vẽarearore bajiro bajirã ñarãma. To bajiro bajirã ñari, Dios oca quẽnasere mani ajirʉaboasere manire gotimasiobetirʉarãma. To bajiri, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja” ĩ yimasiriarore bajiro ĩnare cõarʉcʉmi Dios. \v 18 “Rojose mani yiboajaquẽne, manire ĩavariquẽnacõa ñarʉcʉmi Dios”, yivariquẽnarãma. Tʉoĩamasimena ñari, to bajiro yirãma, “Gãjerã quẽne, mani yisere ajicõari, mani yirore bajiro rojose yato ĩna quẽne” yirã. To bajiro ĩna yijama, Diore ajimena rãca rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõari, mame Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉtobʉsa ĩnare gotirãma. \v 19 “Socase mere mʉare gotiaja yʉa. Mani bojarore bajiro mani yijama, quẽnaja. Cojorʉ̃mʉ rojose mani yisere yitʉjarʉarãja” yirã ñaboarine, rojosere yisejacoariarã ñari, tire yitʉjamasimenama. To bajiro ĩnare gotirã ñaboarine, ĩna quẽne rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉorona ñaboarine, to bajiro ĩnare gotirũgũrãma. \v 20 Ado bajiro bajirãma socase gotimasiorimasa: “Rojose mani yise vaja manire vaja yibosayumi Jesucristo mani ʉjʉ” yitʉoĩacõari, rojose ĩna yirũgũboarere yitʉjacõaboarine, quẽna rojose ĩna yicõa ñajama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yiriaro rẽtoro rojose yirãma. \v 21 To bajiro rojose yirãrema, rẽmojʉne Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõaroti ñaboayuja. Tire bajimenane, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽna ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, quẽnabeti ñaja. To bajiro bajirã ĩna ñajare, bʉtobʉsa rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \v 22 Cristore ajitirʉ̃nʉriarã ñaboarine, quẽna ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjasere ado bajiro gotiaja: “Ecari yai, mʉñocõari, ĩ mʉñosere tudibarʉcʉmi”, yigotiaja. Quẽna gajeye ado bajiro gotiaja: “Ecari yese ʉeritatare yugui moasĩnir'ire quẽnaro mani guocõaboajaquẽne, titatare tudivacõari, yugui moasĩnirʉcʉmi quẽna, ‘Tudi ʉeri jaigʉ ñagʉ̃sa’ yigʉ”, yigotiaja. \c 3 \s1 Mani ʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaroti queti \p \v 1 Yʉ mairã, tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ ucasʉocatore bajiro mʉare tudiucaja yʉ, Cristo ocare masiritimenane, quẽnaro mʉa tʉoĩacõa ñarotire yigʉ. \v 2 Tirʉ̃mʉana, Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna goti rĩjoro yimasirere mʉa masiritibetirotire bojaja yʉ. To yicõari, mani ʉjʉ, rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejarotire yʉare ĩ gotimasiocatire, mʉare yʉa gotimasiocatire quẽne mʉa masiritibetirotire bojaja. \p \v 3 Ti oca ñamasuse ado bajiro gotiaja: Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉri mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre, adigodojʉ ĩ tudiejarotire mani tʉoĩa yuñajare, manire ajatud'irʉarãma gãjerã. Ĩna ñarʉarãma ĩna masune ĩna bojarore bajiro rĩne yirã. \v 4 Ado bajiro manire ajatud'irʉarãma: “‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma, ĩ gotiriarore bajiro me bajiami. Tudiejabeami. Quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Tirʉ̃mʉjʉ mani ñicʉa ñaboacana, to yicõari, mani jacʉa ñaboacana quẽne bajireacõa tʉjacama. Ĩnare catiobeticami. Adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasiriarodojʉ ñamasiriarore bajirone bajicõa ñaja adirʉ̃mʉri quẽne. ‘Mani ʉjʉ’ mʉa yigʉma ĩ gotire, ñie vaja maja ti”, manire yiajatud'irʉarãma. \v 5 To bajiro tʉoĩarã ñari, adi macarʉcʉrore Dios ĩ rujeosʉomasirere masimena ñarãma. Mani jacʉ Dios jediro masigʉ̃ ñari, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne rujeomasiñuju. Ĩ rotise sʉorine sita oco vatoajʉ ñare ruyuamasiñuju. To bajiro yicõari, ocore quẽne ricati ti ñarotire yimasiñuju. \v 6 To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ti vãmere bajirone bajicõa ñabetimasiñuju. Berojʉ, “Oco ñasʉocatore bajiro tudirujiasa quẽna” ĩ yirotimasire sʉorine adi macarʉcʉro jedirone oco ñamʉse rãca ruureajeocõamasiñuju ĩ. \v 7 To bajiro ĩ yirotimasiriarore bajirone bajimʉorʉ̃gõrʉaroja, adi macarʉcʉrore, ʉ̃mʉagaserore quẽne Dios ĩ soerearotirʉ̃mʉ ti ejaro. Tirʉ̃mʉne mani ʉjʉ, tudiejacõari, rojose yirũgũriarãre ĩabesecõari, “Rojose tãmʉocõa ñarũgũrʉarãja”, ĩnare yirotirʉcʉmi. \p \v 8 Yʉ mairã, adi vãme ñamasuri vãmere masiritibetirʉarãja mʉa: Mani ʉjʉ ĩ ĩajama, mil ñaricʉ̃mari ñaja cojorʉ̃mʉ. To bajicõari, cojorʉ̃mʉ ñaja mil ñaricʉ̃mari cõro, ĩ ĩajama. To bajiro yʉ yijama, “Cʉ̃mari mani cõĩarore bajiro cõĩabeami mani ʉjʉ” yigʉ yaja. \v 9 “Ĩ gotirore bajiro yigʉ ñaboarine, guaro ejatĩmabecʉmi maji. To bajiro ĩ bajisere manire tegʉ bajigʉmi” gãjerã ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩabetiroti ñaja mʉare. To bajiro me bajigʉmi. Gãjerã quẽne rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare ĩna yirotire yugʉ bajigʉmi maji. Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojaami mani ʉjʉ. \p \v 10 Tire yuboarine, “To cõrone tudivarʉcʉmi” Dios ĩ yitʉoĩariarʉ̃mʉne tudiejarʉcʉmi mani ʉjʉ. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉne ejarʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarore quẽne, “To cõro ñaro juarudigʉ ejarʉcʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉaroja Cristo ĩ ejaroti quẽne. Ĩ tudiejarirʉ̃mʉ õ vecajʉ güioro ocaruyurʉaroja. Ti ocaruyuse rãcane õ vecaye jediro yayicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye jedirore soereajeocõarʉcʉmi mani ʉjʉ. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja yuja. \p \v 11 Adi macarʉcʉroaye jediro ʉ̃jʉyayiroti ti ñajare, Dios rĩare bajiro bajirã ñari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũroti ñaja mʉare. \v 12 Cristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ quẽnaro ñayurʉarãja mʉa. To bajiri ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña, yoaro me ĩ ejarotire bojarã ñari. Ĩ ejarirʉ̃mʉne õ vecaye jediro ʉ̃jʉjedicoarʉaroja. To bajicõari, adi macarʉcʉroaye quẽne bʉto ti asijare, ocoacoarʉaroja. \v 13 To bajiro bajiroti ti ñaboajaquẽne, “Dios ĩ gotiriarore bajirone quẽna adi macarʉcʉroayere, to yicõari, õ vecayere quẽne reajeocõari, quẽnase rĩne mame rujeovasoarʉcʉmi Dios”, yitʉoĩavariquẽnaja mani. To bajiro ĩ yiro berojʉre Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã rĩne catirʉarãma. \p \v 14 To bajiri, yʉ mairã, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñarũgũña mʉa, “Mani ʉjʉ ĩ tudiejarirʉ̃mʉjʉ, ‘Quẽnase rĩne yirã ñaama’ ĩ yiĩavariquẽnarona ñarãsa” yirã. \v 15 Mani ʉjʉ, rojose yirãre rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabeami maji, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, rojose ĩna tãmʉoborotire yirẽtobosagʉsa” yigʉ. Tire bajirone gotiyuja mani maigʉ̃, Pablo manire ĩ ucacõare quẽne. “Tire quẽnaro riojo ajimasiato” yigʉ, quẽnaro ĩre ejarẽmoñumi Dios. \v 16 Gãjerãre ĩ ucacõare quẽne, tocãrãcajine ĩ ucajama, tire bajiro rĩne gotirũgũñumi. Ĩ ucarere, cojo vãme mani ajimasirʉajama, josari ñaja. Josase ti ñajare, tire ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena. Dios ocare quẽne ĩna buejama, ajimasimena ñari, ricatijʉa gotimasiorãma. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani ʉjʉ ĩ cõarona ñarãma. \p \v 17 Yʉ mairã, socase ĩna gotimasiorotire mʉare yʉ gotisere jẽre masirãja mʉa. Tire masirã ñari, “Diore ajimena, socase ĩna gotimasiosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo oca riojo gotimasiosejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarobe” yirã, quẽnaro tire tʉoĩamasiri ñaña. \v 18 Jesucristo ñaami mani ʉjʉ. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja manire vaja yibosar'i, “Quẽnase rĩne yirã ñato” yigʉ. To bajiro yir'i ĩ ñajare, bʉtobʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrũtuasa mʉa, “Quẽnagʉ̃ ñari, quẽnaro manire yami” yimasicõari, bʉtobʉsa gãmerã maiña mʉa. “Ñamasugʉ̃ ñaami”, Jesucristore yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja. \p To cõro ñaja.