\id 2CO - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 2 CORINTIOS \toc1 Segunda carta de San Pablo a los Corintios \toc2 2 Corintios \toc3 2 Co \mt2 Segunda carta de San Pablo a los \mt1 CORINTIOS \c 1 \s1 Corinto vãme cʉti macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1-2 ¿Ñati mʉa Corinto vãme cʉti macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Adi queti mʉare ucaja yʉa. Jesucristo sʉori Dios yarã ñaja mʉa. Mʉa rĩ mere ucaja yʉa. Mʉa ye sitana, Acayana jediro Dios yarã adi quetire ĩna ĩarotire bojaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo mani ʉjʉre ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Yʉ ñaja Pablo, adi paperare mʉare cõagʉ̃. “Yʉ ocare gãjerãre gotimasiocudirʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo. Mani maigʉ̃, Timoteo rãca ñaja yʉ. \p \v 3 Diore ĩre rʉ̃cʉbʉoto, mani ʉjʉ Jesucristo jacʉre. \p Ĩne ñaami manire ĩamaigʉ̃. Mani tʉoĩasʉtiritisere, “Sʉtiritibeticõato” yigʉ ñaami. \v 4 Ñajediro rojose mani tãmʉojama, manire ejarẽmorũgũami. To bajiro manire ĩ yisere masicõari, mani quẽne, gãjerã rojose ĩna tãmʉojama, ĩnare ejarẽmomasirʉarãja mani. \v 5 “Diorãca quẽnaro ñato” yigʉ, rojose manire tãmʉobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã Diorãca quẽnaro ĩna ñarotire yirã, rojose tãmʉobosarũgũaja yʉa quẽne. Bʉtobʉsa rojose yʉa tãmʉoñaro rĩne, “Sʉtiriti tʉjacõari, variquẽnato” yigʉ, bʉtobʉsa quẽnaro manire ejarẽmorũgũgʉ̃mi Cristo. To bajiro ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa. \v 6 To bajiri, mʉare quẽnaro yʉa ejarẽmosere, to yicõari, ĩ rãca quẽnaro mʉa ñarotijʉare quẽne tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũaja yʉa. To bajiro yʉa bajiboajaquẽne, yʉare quẽnaro ejarẽmorũgũami. To bajiri, yʉa sʉorine mʉare quẽne ĩ ejarẽmojare, mʉa quẽne, rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja. \v 7 “Rojose mani tãmʉorore bajiro rojose tãmʉorã ĩna ñajare, manire ĩ ejarẽmorore bajiro ĩnare quẽne ejarẽmogʉ̃ yigʉmi Dios” yimasirã ñari, “Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉa. \p \v 8 Yʉ mairã, adojʉ, Asia sitajʉ bʉto rojose yʉa tãmʉocatire mʉa masisere bojaja yʉ. Bʉto rojose tãmʉocana ñari, “Yʉare sĩabeticõato” yirã, no bajiro yimasibeticajʉ yʉa. \v 9 “Manire sĩarʉarãma”, yitʉoĩacajʉ yʉa. “Dios ñaami manire rujeor'i, rijariarãre quẽne catiogʉ. To bajiri adigodojʉre ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire maigʉ̃” yʉa yitʉoĩarotire yiro bajicajʉ. \v 10 Yʉare ĩna sĩaborotire yirẽtobosayumi Dios. To bajiri, “Ĩ yicatore bajiro manire yirẽtobosarʉcʉmi quẽna”, ĩre yitʉoĩa variquẽnacõa ñaja yʉa. \v 11 Diore mʉa sẽnise sʉorine yʉare ejarẽmorʉarãja mʉa quẽne. Gãjerã quẽne, yʉare sẽnibosarʉarãma. To bajiri ĩna rãca jãjarã ñarʉarãja mʉa, yʉare quẽnaro Dios ĩ yisere ajicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirona. \s1 “Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeaja yʉ maji”, Pablo ĩ yire queti \p \v 12 Ado bajise tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa: “Dios ĩ bojarore bajiro masare quẽnaro yicajʉ mani”, yitʉoĩaja yʉa. Masare yitorã me ñaja yʉa. “Corinto macana rãca ñarã, quẽnaro Dios ocare gotimasiocajʉ”, yitʉoĩaja yʉa. Yʉare quẽnaro yiyumi Dios, “Gãjerãre quẽnaro yato” yigʉ. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeticajʉ. Dios ĩ masise rãca to bajiro yicajʉ yʉa. \v 13 Mʉare ucacõarã quẽnaro riojo mʉa ajimasirotire ucacajʉ yʉa. To bajiri ñajediro yʉa ucacatire quẽnaro ajimasiñuja mʉa. Bero quẽne, jediro yʉa ucarotire ajimasirʉarãja mʉa. \v 14 To bajiboarine, yʉa ucasere quẽnaro ajimasijeobeaja mʉa maji. Quẽnaro yʉare mʉa ajimasijeosere bojaja yʉa. Yʉare mʉa ajimasijeojama, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ ti ejaro, “Quẽnaro yʉare gotimasioñuma Pablo mesa”, yivariquẽnarʉarãja mʉa. Yʉa quẽne, “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yitʉoĩa variquẽnarʉarãja. \p \v 15 Tire tʉoĩagʉ̃ ñari, quẽna mʉare ĩagʉ̃ varʉa tʉoĩacajʉ yʉ. “To bajiro yʉ bajijama, ĩnare yʉ ejarẽmojare, bʉtobʉsa variquẽnarʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ yʉ. \v 16 “Macedonia sitajʉ vacʉ, ĩnare ĩarẽtoarʉcʉja yʉ. Quẽna tudiagʉ, ĩnare ĩarẽtoadirʉcʉja”, yitʉoĩaboacajʉ. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Judea vãme cʉti sita yʉ ejamasirotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãma”, mʉare yitʉoĩaboacajʉ. To bajiro yitʉoĩaboarine, berojʉ ricati tʉoĩacajʉ yʉ. \v 17 Mʉa tʉjʉ yʉ ejabetijare, “Quẽnaro tʉoĩabecʉne, to bajise yitʉoĩaboayumi”, yʉre yirãja mʉa. “To bajiro yirʉcʉja yʉ” yiboarine, ricatijʉa yigʉ me ñaja yʉ. \v 18 Mani jacʉ Dios, riojo gotigʉ ñaami. To bajiri yʉ, yʉ babarã quẽne riojo gotirã ñaja yʉa. To bajiro yirʉarãja yʉa yijama, yʉa yirore bajirone yaja yʉa. “To bajiro bajirã ñaama”, yʉare yiĩagʉ̃mi Dios. \v 19 Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvano\f a \fr 1:19 \ft Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, to bajiro yaja yʉ. Yʉ Pablo, Silvanoa, Timoteo a 1.19 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca rãca yiyuju. Hch 15.22; 18.5; 1 Pe 5.12 macaña.\f*, Timoteo quẽne, Jesucristo yere mʉare goticajʉ yʉa. Ĩ ye queti socase me ñaja. “To bajiro yirʉcʉja” yiboarine, ricatijʉa yire me ñaja. To bajiri, “Yirʉarãja” yʉa yirore bajirone gotirũgũaja. \v 20 “Quẽnaro masare yirʉcʉja” Dios ĩ yigoticũre jedirore yijeogʉ ñaami Cristo. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, quẽnaro Diore yirʉ̃cʉbʉo variquẽnaja mani. \v 21 Ĩne ñaami Dios, mʉare, to yicõari yʉare quẽne, Jesucristo yarã mani ñarotire yigʉ, manire beser'i. To yicõari, yʉare ĩ ye ocare ũmato gotimasioronare yʉare cũcami. \v 22 “Yʉ yarã ñarʉarãma yuja” yigʉ, mani ʉsʉrijʉre cõañumi, Esp'iritu Santore. Mani ʉsʉrijʉre ejacõari, ĩ ñajare, “Jesucristo yarã ñaja mani. To bajiri Dios ĩ gotiriarore bajirone jediro ĩ ñarojʉ quẽnamasusere bʉjarʉarãja”, yimasiaja mani. \p \v 23 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉa tʉjʉ vabeticajʉ yʉ maji: Mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiserene, “Tud'ire bajiro ajisʉtiritiroma” yigʉ, vabeticajʉ yʉ. To bajiri vabeticõari, “Queti yʉ ucase rãca ĩnare gotirʉcʉja maji”, yitʉoĩacajʉ yʉ. Socʉ me yaja yʉ. Riojo masiami Dios quẽne. \v 24 Mʉare rotirʉarã me to bajiro mʉare gotimasioaja. Jẽre Diore quẽnaro tʉoĩamasirã ñaja mʉa. Quẽnaro mani ñajediro variquẽnase rãca bʉtobʉsa Diore mani masirotire yirã, mʉare ejarẽmorũgũaja yʉa. \c 2 \p \v 1 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ejacõari, mʉare yʉ gotiro, bʉto sʉtiriticajʉ mʉa. To bajiri sʉtiriticajʉ yʉ quẽne. To bajiro ti bajijare, quẽna yʉ ĩaro rĩjoro mʉa sʉtiritirotire bojabecʉ ñari, “Ĩna tʉjʉ ĩagʉ̃ vabecʉja yʉ maji”, yitʉoĩacõacajʉ yʉ. \v 2 Mʉa sʉtiritijama, ñimʉ rãca variquẽnabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉare yʉ gotise sʉorine mʉa sʉtiritisere bojabecʉ ñari, vabeticajʉ yʉ. \v 3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, sʉtirititegʉ, mʉare paperare ucacõacajʉ, mʉa rãca yʉ variquẽnarotijʉare bojagʉ ñari. \v 4 Ti quetire mʉare ucagʉ, sʉtiriticõari, bʉto oticajʉ yʉ. Tire mʉa ĩasʉtiritirotire bojabeticajʉ. Tire ĩacõari, “Bʉto manire maiami Pablo” mʉa yimasirotire bojacajʉ. \s1 “Rojose yirere masirioya”, Pablo ĩ yire queti \p \v 5 Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yirere ajicõari sʉtiriticajʉ yʉ. Yʉ sĩgʉ̃ me sʉtiriticajʉ. Rojose ĩ yirere masicõari, sʉtiritiriarãja mʉa quẽne. Bʉtobʉsa ĩ sʉtiritirotire mʉa yisere bojabeaja yʉ. \v 6 Jẽre jãjarã rẽjacõari, rojose ĩ yire vaja rojose ĩre yiyuja mʉa. “To cõrone rojose tãmʉoato” ĩre mʉa yisere bojaja yʉ. \v 7 Rojose ĩ yirere masiriocõari, ĩre baba cʉtiya quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, sʉtiriticõari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoarʉcʉmi. \v 8 To bajiri quẽnaro ĩre yiya mʉa yuja, “‘Yʉre maiama’ yimasiato ĩ” yirã. \v 9 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare ucacõacajʉ yʉ, “¿Yʉ yirotisere yicõati?” yimasirʉ. \v 10 Gãji rojose ĩ yirere mʉa masiriojama, yʉ quẽne ĩ yirere masirioaja. To bajiri rojose ĩ yire ti ñajama, ĩre masiriorʉcʉja. Bʉto mʉare maigʉ̃ ñari, Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa to bajiro yirʉcʉja. \v 11 Mani gãmerã masiriocõa ñajama, vãtijʉa ĩ bojarore bajiro manire rotimasibecʉmi. Bajirãjʉma, masare rojose ĩ yitoajerũgũsere jẽre masiaja mani. \s1 Troas vãme cʉti macajʉ ejacõari, Pablo ĩ tʉoĩarejaire queti \p \v 12 Troas vãme cʉti maca ejacõari, Cristo oca quẽnasere toanare gotimasio ñacajʉ yʉ. To yʉ bajirone, jãjarã masa yʉre ajirã ejacama. \v 13 To bajiro ĩna ajirʉaboajaquẽne, yʉjʉa, mani maigʉ̃re mʉa tʉjʉ yʉ cõacacʉre Tito vãme cʉtigʉre bʉjabeticõari, bʉto tʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, toanare vare goticõari, ĩre macagʉ̃ vadicajʉ yʉ, adojʉ, Macedonia sitajʉ. \p \v 14 “Cristo manire ĩ rijabosare sʉorine vãtia ʉjʉ, rojose yirotigʉ, manire ĩ rotiriarore bajiro yibeticõato” yigʉ yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉre ajibeticõari, Dios ĩ bojasejʉare yirũgũaja mani. “Jedirojʉ quẽnase sʉtise ti sʉtibatorore bajiro ñajediroanare ti quetire gotibatoato” yigʉ, yʉare goticudi rotirũgũami. To bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yivariquẽnato mani. \v 15 Ti quetire masare yʉa gotibatosere ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. Yʉa gotibatose sʉorine masa jediro, Dios tʉjʉ varona, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona quẽne, tire ajijedirãma. \v 16 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose masu ĩna bajirotire yʉa gotimasiosere ajiteama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñari. Gãjerãjʉama, Dios tʉjʉ varona, quẽnase masu ĩna bajiroti yʉa gotijare, tire ajivariquẽnaama. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene gotibeaja. Dios ĩ masise rãca tire gotimasiorũgũaja. \v 17 Bajirãjʉma, gãjerã, jãjarã ñarãma, Dios ocare gotimasiorã. Ĩnama, “Tire goticõari, gãjoa bʉjarãsa” yirã ñaama. Yʉajʉama, ĩnare bajiro yirã me ñaja. Jesucristo yarã, Dios ĩ cõariarã ñari, ĩ ĩaro rĩjorojʉa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩ ocare gotimasiorũgũaja. \c 3 \s1 “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yiriarodo ti ejajare, ado bajiro bajiaja”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Ĩna masurione, “Quẽnaro gotimasiorã ñaja”, yama Pablo mesa. Papera jũro, “‘Quẽnaro gotimasioama’ yirijũro gãjerã ĩnare ĩna ucabosariajũrore ĩoroti ñaja” yirere yiboarãja mʉa. Bajibeaja. Gãjerã gotimasiorimasajʉama, to bajiro yiriajũrore ĩna ĩorore bajiro ĩoroti me ñaja yʉarema. \v 2 Mʉa ñaja “Dios ocare quẽnaro gotimasioama” yʉa yiĩorijũrore bajiro bajirã. Mʉare ĩacõari, “Pablo mesa, ĩnare ĩamaicõari, Dios ocare quẽnaro gotimasioñuma”, yʉare yimasirãma masa jediro. Rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnaro mʉa yisejʉare ĩarã ñari, to bajise yirãma. \v 3 “Cristo ĩ ejarẽmojare, to bajiro bajiama”, mʉare yimasire ñaja. Tirʉ̃mʉjʉ gʉ̃tajãirijʉ ucatucũmasiriarore bajiro mʉare yibesumi Dios. Ado bajirojʉa yiyumi: Mʉa ʉsʉjʉ Esp'iritu Santore cõañumi. To yicõari, quẽnasejʉare tʉoĩarotire yiyumi, “Cristo yarã ñaama” gãjerã mʉare ĩna yirotire yigʉ. \p \v 4 “Cristo sʉorine manire ejarẽmoami Dios” yirã ñari, “Ti quetire quẽnaro gotimasioaja”, yaja yʉa. \v 5 “Yʉa masurio yʉa masise rãca masare gotimasioaja”, yibeaja yʉa. Ñajediro quẽnase yʉa yise, Dios ĩ masise rãca yaja. \v 6 To bajiri Dios oca tirʉ̃mʉayere ĩ vasoarere gotirẽtobumasiaja yʉa. “Yʉ roticũsere cʉdijeobecʉne, ĩ bajirocajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi”, yigotiyuja tirʉ̃mʉaye. Mameayejʉama, tirʉ̃mʉayere bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: “Esp'iritu Santore cʉorã rĩne yʉre cʉdirʉarãma. To bajiri, Diorãca ñacõa ñarũgũrʉarãma”, yigotiaja Dios oca. \p \v 7 Tirʉ̃mʉjʉ ĩ rotirere gʉ̃tajãirijʉ ucacõari, Moisés ñamasir'ire ĩsimasiñuju Dios. Tire ĩna cʉdijeobeti sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoti ñamasiñuju. Tire ĩ ĩsirone, bʉto yaase rãca ejayuju, “Dios ye ñaja” yiro. Ado bajiro bajimasiñuju ti: Dios ĩ ucarijãirire ĩ boca juarone, bʉto ĩ rioga yaamasiñuju, Moisére. Bʉto yaarica rioga cʉtigʉ ĩ ñajare, ĩre ĩamasibetimasiñujarã israelita masa. To bajiboarine yoaro mene quẽna yaabeticoamasiñuju. \v 8 Adirodorirema, mameaye oca, Dios ĩ vasoare ñajare, Esp'iritu Santo, mani ʉsʉrijʉ ejacõari, ĩ ejarẽmose sʉorine Diorãca mani ñacõa ñarũgũrotire masiaja mani. To bajiri “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja mameaye oca Dios ĩ vasoare”, yitʉoĩaja mani. \v 9 Tirʉ̃mʉaye oca Moisére cũgʉ̃, “Ñamasuse ñaja”, yiĩomasiñuju Dios. To bajiro ĩ yire ti ñaboajaquẽne, gãjerã tire cʉdijeomena ñari, “Rojose tãmʉorʉarãja”, yitʉoĩamasiñujarã masa. Yucʉrema mameaye oca Dios ĩ vasoare sʉorine, “Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja”, yimasiaja mani. To bajiri, “Tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ñaja”, yimasiaja mani. \v 10 Mameaye oca, Dios ĩ vasoare, tirʉ̃mʉaye rẽtoro ñamasuse ti ñajare, “Ñamasuse me ñariaroja tirʉ̃mʉayema”, yitʉoĩavasoare ñaja, adirodorirema. \v 11 Dios ĩ vasoare, jʉaji ĩ vasoabetiroti ti ñajare, “Tirʉ̃mʉaye ocama yoaro ñabesuja”, yimasiaja mani. To bajiri yucʉrema, “Tirʉ̃mʉaye oca rẽtoro ñamasuse ñaja”, yitʉoĩaja mani. \p \v 12 “Ñamasuse ñaja Dios ĩ vasoare” yitʉoĩarã ñari, bojonemenane tire gotimasiocudirũgũaja yʉa. \v 13 Moisés ñamasir'ire bajiro bajirã me ñaja yʉa. Moiséma, Dios ĩre ĩ ñagõro bero, ĩ rioga yaase yayirũtuasere, “Israelita masa ĩaroma” yigʉ, ĩ rʉjoa jeoriaro jeotoomasiñuju. Yʉama, ĩ yimasiriarore bajiro yayior'i, masare gotimasiobetirũgũaja. \v 14 Tirʉ̃mʉjʉre quẽne Dios ocare ajitirʉ̃nʉrʉabetimasiñujarã israelita masa. To bajiri ĩ ocare ajiboarine, “To bajiro yirʉaro yaja”, yimasibetimasiñujarã. Adirʉ̃mʉri quẽne to bajirone bajicõa ñaama ĩna. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, Dios ocare ĩacõari, ajimasiama ĩna. \v 15 Tire mʉare tudigotiaja yʉ. Israelita masa, mani ʉjʉ Cristore ajitirʉ̃nʉbeticõari, Moisés ĩ ucamasire ajimasibeama maji. \v 16 To bajiboarine, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, mani ʉjʉre ĩna ajitirʉ̃nʉsʉojama, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi, “Tire ajimasiato ĩna” yigʉ. \v 17 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉsʉorãre ejami Esp'iritu Santo. To bajiri, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñari, “Dios ĩ rotimasire mani yijeobeti vaja, rojose manire yirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabeaja mani. \v 18 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩamasiaja mani. To bajiri, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja mani. To yirã rĩne, bʉtobʉsa ĩre bajiro bajirʉarãja mani, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmorã ñari. \c 4 \p \v 1 Yʉare ĩamaicõari, ĩ ocare yʉare gotimasiorotiyumi Dios, masare. To bajiro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ti ocare gotimasiocudirũgũaja yʉa. \v 2 Masa bojoneosere yirã, yayiorojʉ ĩna yirore bajiro yibeaja yʉama. “Manire ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã, masare yitobeaja yʉa. Gãjerã, “Quẽnase bʉjarãsa” yirã, ĩna masu ĩna tʉoĩarujeorore bajiro gotimavisiobeaja yʉa, “Manire ĩagʉ̃mi Dios” yirã ñari. To bajiri, “Quẽnaro gotimasioama Pablo mesa”, yʉare yimasijedirãma masa. \v 3 Quẽnaro gotimasiorã yʉa ñaboajaquẽne, jãjarã ñaama tire ajimasimena. Mani ʉjʉre ajiterã ñari, to bajiro bajiama. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama ĩna. \v 4 “Ajimasibeticõa ñato” Satanás ĩ yise ñajare, yʉa gotimasiosere ajimasibeama. Ĩ ñaami vãtia ʉjʉ, Dios ĩ bojabetire masare ĩnare yirotigʉ. Cristo, Diore bajiro bajigʉ ĩ ñajare, ĩ oca quẽnamasusere ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ĩre masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere bojabeami Satanás. \v 5 “Yʉajʉare rʉ̃cʉbʉoya” yirã me, ti ocare gotimasiorũgũaja yʉa. “Mani ʉjʉ Jesucristojʉare rʉ̃cʉbʉoato” yirãjʉa yaja. Jesúre maicõari, mʉare moabosarãre bajirone bajirũgũaja, tire mʉare gotirã. \v 6 Dios, rẽmojʉne adi macarʉcʉro rẽtiaboarere busurotimasiñuju. Tire ĩ yimasiriarore bajirone ĩ yere mani ajimasibetiboarere mani ajimasirotire yiyumi. To bajiri, “Quẽnarẽtogʉ̃ ñaami Dios”, yimasiaja mani yucʉrema yuja, Jesucristo quẽne quẽnamasugʉ̃ ĩ ñasere masirã ñari. \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro ñare queti \p \v 7 Cristo ĩ gotiroticõariarã, ñamasurã me ñaja yʉa. Ĩ ocajʉa ñaja ñamasusema. Yʉa masune yʉa tʉoĩasene masare gotimasiobeaja. Bʉto tʉoĩamasirã me ñaja yʉa. To bajiro yʉa bajisere bojagʉmi Dios, “Ĩna masise ĩna ye me ñaja. Dios yene ñaja” masa yʉare ĩna yimasirotire yigʉ. \v 8 Gãjerã bʉto rojose yʉare yirũgũama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro gotimasiocõa ñarũgũaja yʉa. Rojose tãmʉoboarine, “¿No bajiro bajirãti?”, yitʉoĩarejaibetirũgũaja. \v 9 Jãjarã yʉare ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Dioma yʉa rãca ñacõa ñarũgũami. Cojoji me bʉto rojose yʉare yiboarine, sĩabetirũgũama. \v 10 No bojaro yʉa vacudirojʉ yʉare sĩarʉarã ñaama ĩna. Jesúre ĩna sĩariarore bajiro yʉare quẽne sĩarʉama. “Yʉare sĩaroma” yigʉ, yʉare quẽnaro coderũgũami Jesús. Tire ĩacõari, “Catigʉ ñaami Jesús”, yitʉoĩarũgũama masa. \v 11 Jesúre ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉare sĩarʉarũgũama masa. Yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, yʉa caticõa ñasere ĩacõari, “Tudicaticõari, ĩnare ĩatirʉ̃nʉrũgũami Jesús”, yiĩamasire ñaja. \v 12 To bajiro rojose tãmʉoboarine, yʉa gotimasiocati ñajare, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. To bajiri, mʉa rijato berojʉ mʉa catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsicana ñaja mʉa. \p \v 13 Masa yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, no yibeaja yʉare. Sĩgʉ̃ Dios ocare ucamasir'i Diore ĩ ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ajitirʉ̃nʉcõa ñaja yʉa quẽne. Ado bajiro gotiaja ĩ ucamasire: “Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ĩ ocare masare gotimasioaja yʉ”, yigotiaja Dios oca ĩ ucamasire. To bajiro tʉoĩaja yʉa quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa catiñaro cõro ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉarãja yʉa. \v 14 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, masa yʉare ĩna sĩarʉasere güibeaja yʉa: “Mani ʉjʉ, Jesús ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri, Jesús yarã mani ñajare, manire quẽne, catiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. “Mʉare quẽne catiocõari, ĩ ñarojʉ õ vecajʉ manire jua varʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. \v 15 Ado bajiro tʉoĩarã ñari, “Yʉa rãca varʉarãja mʉa”, yibʉ yʉa: “‘Mani gotimasiosere ajirona quẽnase bʉjato ĩna’ yirã, rojose tãmʉorũgũaja mani”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri mani ʉjʉ ocare gotimasiorã ñari, rojose tãmʉorã ñaboarine, tire gotimasiocõa ñaja, “Jãjarãbʉsa Jesucristore ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yirã. “Manire ĩamaicõari, quẽnaro yami Dios”, yivariquẽnarʉarãma ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, jãjarãbʉsa ñarũtuarʉarãma ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorã. \p \v 16 To bajiri, Dios, quẽnaro yʉare ĩ yijare, tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉa. Yʉa rujʉjʉama bʉtobʉsa ti bʉcʉajedi vaboajaquẽne, yʉ tʉoĩasejʉama tocãrãcarʉ̃mʉne bʉtobʉsa quẽnase yirʉa tʉoĩarũtuana yaja yʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca. \v 17 Adigodo ñarã, rojose yʉa tãmʉorũgũse yoaro mene jedicoaroti ñaja. Berojʉ Dios ĩ ñarojʉ, jedibetirotire, quẽnamasusere bʉjarʉarãja yʉa. \v 18 “Mani rujʉaye, mani ĩase jediro, yoaro me jedicoarʉaroja. Mani ĩabʉjabetijʉama, ñacõa ñarũgũroti ñaja”, yitʉoĩaja yʉa. To bajiri yʉa ĩase, tire bʉto tʉoĩabetirũgũaja yʉa. Diore, to yicõari, ĩ ye yʉa ĩabʉjabetijʉarema bʉto tʉoĩarũgũaja. \c 5 \p \v 1 To bajiri mani rujʉma, vire bajiro bajirirujʉ ñaja. Vi ti boarore bajirone, mani rujʉ quẽne boarʉaroja. Ti boacoaboajaquẽne, mani rijato berojʉ gajerujʉ manire vasoarʉcʉmi Dios, õ vecajʉ. Ti rujʉma, boabetirujʉ ñarʉaroja. To bajiro ĩ yirotire jẽre masiaja mani. \v 2 To bajiro mani bajiroti ti ñajare, cojojirema adigodojʉ ñarã, bʉto rojose tãmʉoboana, õ vecajʉ mani ñarotirujʉ rãcajʉa ñarʉa tʉoĩarũgũaja mani. \v 3 Adirʉ̃mʉri mani ʉjʉ ĩ tudiejajama, bʉto quẽnarʉaroja. Gãjerã rijariarã gaje rujʉ Dios ĩ vasoabetiriarã tʉjʉre vabetirʉarãja mani. Riojone gaje rujʉ vasoarʉarãja, to bajiro ĩ bajijama. \v 4 To bajiri, cojojirema adigodo ñarã, rojose tãmʉoboana, rujʉ cʉti quejerũgũaja mani. Tire mani yijama, “Bajiyayirʉaja” yirã me yaja. Bajiyayibetiboarine, rijabetirujʉ bojarã yaja. \v 5 Mani tʉoĩarujeore me ñaja ti, mani rujʉ vasoaroti. Dios ñaami, “Gaje rujʉ vasoarʉarãma” yir'ima. To yicõari, Esp'iritu Santore manire cõañumi, “‘Dios ĩ gotiriarore bajirone mani rujʉre vasoarʉcʉmi’ yimasiato” yigʉ. \p \v 6 “Maji adigodojʉ ñarã, mani ʉjʉ Cristo ĩ ñarojʉ ejamasibeaja”, yimasiaja. To bajiri mani bajirotire tʉoĩa yurã, tire tʉoĩavariquẽnaja mani. \v 7 Adigodo ñarã, Cristore ĩabetiboarine, “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro yirʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩarũgũaja mani. \v 8 Adojʉ to cõrone ñarʉaja mani, mani ʉjʉ ĩ ñarojʉre mani varotire yirã. \v 9 To bajiri adigodojʉ ñarã quẽne, õ vecajʉ mani ñarã vajaquẽne, Dios ĩ ĩavariquẽnase rĩne yirʉarũgũaja. Disejʉa gajeye ñamasuse maja manire. \v 10 Cojorʉ̃mʉ mani jediro Cristo ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarona ñaja mani. To bajiri, “Ãnoa ñaama quẽnase yicana. Ãnoa ñaama rojose yicana”, yiĩabeserʉcʉmi. Yiĩamasicõari, manire vaja yirʉcʉmi. \s1 “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, Pablo ĩ yire queti \p \v 11 To bajiro ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose ĩnare yiromi” yirã ñari, “Ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã, ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. “To bajirone tʉoĩaama Pablo mesa”, yʉare yimasigʉ̃mi Dios. Mʉa quẽne, to bajirone mʉa yitʉoĩasere bojaja yʉa. \v 12 Tire mʉare yʉa gotijama, yʉare mʉa ĩavariquẽnasere bojarã me yibʉ yʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Yʉare ñagõmacarãre, “Ado bajiro tʉoĩacõari, cʉdimasiato” yirã, tire mʉare gotibʉ yʉa. Yʉare ñagõmacarã ñaama, gãji ĩ tʉoĩasere masibetiboarine, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yitʉoĩarãma. Quẽnaro ĩ bajisere ĩacõari, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, yiĩarã ñaama. \v 13 Yʉare ñagõmacarã sĩgʉ̃ri, “Tʉoĩamasimena, mecʉrimasa ñaama Pablo mesa”, yʉare yirãma. No yibeaja ti. Dios ĩ bojarore bajiro masare gotimasioaja yʉa. Gãjerãma, “Quẽnaro yitomasirã ñarãma”, yʉare yiñagõmacarãma. Ti quẽne, no yibeaja. “Mʉare yitorã yama” mʉare ĩna yiboajaquẽne, tire ajicõari, Dios ye quẽnase bʉjaja mʉa. \v 14 “Manire ĩamaiami Cristo” yitʉoĩacõari, ĩre cʉdirʉaja yʉa. Manire bʉto ĩamaigʉ̃ ñari, rojose mani yise vaja manire rijabosayumi. To bajiri, “Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre manire ĩ rijabosare ñajare, mani quẽne ĩ rãca rijariarãre bajiro bajiyuja”, yitʉoĩaja mani. \v 15 “Rojose yitʉjacõari, yʉ bojasejʉare yimasiato” yigʉ, ĩre ajitirʉ̃nʉronare manire rijabosayumi Cristo. Ĩ rijato bero, tudicaticõari ĩ ejarẽmose ñajare, ĩre ajitirʉ̃nʉmasiaja mani. \v 16 Tirʉ̃mʉjʉma, Cristore, to yicõari, gãjerãre quẽne, ĩna tʉoĩasere masibetiboarine, “Ãnoa ñaama quẽnarã; ãnoa ñaama rojorã”, yitʉoĩariarãja mani maji. Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, to bajiro tʉoĩabeaja mani yuja. \v 17 To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã, Esp'iritu Santore cʉorã ñari, rojose ĩna yirũgũrere yirʉa tʉoĩabetirũgũama. \p \v 18-19 Dios ñaami, “To bajirone tʉoĩato” manire yigʉ. Tirʉ̃mʉjʉ ĩ terã mani ñaboajaquẽne, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, ĩ yarã, ĩ ĩavariquẽnarã mani ñarotire yiyumi. Rojose mani yisere masiriocõari, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩagʉ̃mi. To yicõari, “Gãjerã quẽne, yʉ ĩavariquẽnarã ñato ĩna” yigʉ, ĩ ocare yʉare gotimasiocudi roticõañumi. \v 20 To bajiri, Cristore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa. Mʉare yʉa gotimasiojama, Dios ĩ masune vadicõari, ĩ gotiroti ũnirene gotimasiorũgũaja. Cristore gotirẽtobosarã ñari, ado bajiro masare bʉto sẽniĩarũgũaja yʉa: “‘Rojose yʉa yisere masirioya mʉ; mʉ ĩavariquẽnarã ñarʉaja’ ¿Diore yirʉabeati mʉa?”, ĩnare yirũgũaja yʉa. \v 21 Ñie rojose yibecʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose yigʉ ñaja mʉ” ĩre yigʉre bajiro ĩ macʉre rijaroticõañumi Dios, “Rojose ĩna yisere ĩnare vaja yibosaya” yigʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉronare, ‘Ñie rojose mana ñaama’ ” manire ĩ yiĩarotire yigʉ, yiyumi. \c 6 \p \v 1 Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ yere gotimasiorã ñari, ado bajiro mʉare rotiaja yʉa: Dios, mʉare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yire ñajare, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũña. \v 2 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotiaja: \q1 “Mʉare yʉ yirẽmorirʉ̃mʉ ti ejaro, mʉa sẽnisere ajicõari, mʉare quẽnaro ejarẽmorʉcʉja yʉ, rojose mʉa tãmʉosere mʉare yirẽtobosagʉ”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m Quẽnaro ajiya mʉa. Yucʉne ñaja rojose mani tãmʉosere Cristo sʉorine Dios manire ĩ yirẽtobosarirʉ̃mʉ. To bajiri yucʉne ĩre mʉa sẽnijama, “Yʉ bojase yimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi. \p \v 3 To bajiri, Dios ocare gotimasiorã, gãjerãjʉa “‘Socaserene gotiama’ yʉare yiroma” yirã, rojose yibetirũgũaja yʉa. \v 4 Ñajediro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yimasiama masa. Cojoji me gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebeaja yʉa. Bʉto rojose tãmʉoboarine, tire tʉoĩarejaimenane, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñaja yʉa. Ado bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa: \v 5 Yʉare ĩna bajerũgũse, tubiberiavijʉ yʉare ĩna tubiberũgũse, rẽjacõari, rojose yʉare yirʉarã yʉare ĩna tud'irũgũse, to bajicõari, bʉto moarã ñari cojojirema ñamire quẽne busuocõarũgũcajʉ. To bajicõari, cojoji me ñiorijarũgũcajʉ. To bajiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yicõa ñacajʉ yʉa. \v 6 Gajeyere quẽne ado bajiro yʉa bajisere ĩacõari, “Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa”, yʉare yimasiama masa: “Rojose yirobe” yirã, quẽnase tʉoĩarũgũaja yʉa. Dios ocare quẽnaro masiaja. Gãjerã rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinibeaja yʉa. Socarã mene gãjerãre mairã ñari, ĩnare quẽnaro yirũgũaja. Esp'iritu Santo, yʉa rãca ñacõari, yʉare ejarẽmorũgũami. \v 7 Dios oca, riojo ti gotirore bajirone gotimasiorũgũaja. Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. To bajiro yirũgũaja, “Vãtia ʉjʉ Satanás manire rojose ĩ yirotisere cʉdirobe” yirã, to yicõari, “Gãjerã, rojose yitʉjato” yirã. \v 8 Cojojirema yʉare rʉ̃cʉbʉoama masa. Gajerʉ̃mʉrema rʉ̃cʉbʉobeama. Cojojirema quẽnaro yʉare ñagõama. Gajerʉ̃mʉrema rojose yʉare ñagõama. “Socarimasa ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, riojo gotimasioaja yʉa. \v 9 No bojaro yʉa vato, “Gãjerã ñaama” masa yʉare ĩna yiĩaboajaquẽne, yʉare quẽnaro masiama sĩgʉ̃ri. Cojoji me “Rojose yibʉ mʉa” yigoticõari, yʉare ĩna sĩarʉaboajaquẽne, caticõa ñacajʉ yʉa. \v 10 Cojojirema bʉto sʉtiritirã ñaboarine, mani ʉjʉ quẽnaro ĩ yisere, to yicõari, quẽnaro ĩ yirotire tuditʉoĩacõari, variquẽnarũgũaja yʉa. Maioro bajirã yʉa ñaboajaquẽne, Dios ocare masare yʉa gotimasiose sʉorine, Dios ye quẽnamasuse bʉjaama ĩna. “Ñie mana ñaama Pablo mesa” masa yʉare ĩna yigotiboajaquẽne, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja yʉa. \p \v 11 Corinto macana, yʉare ajiya. Yʉa tʉoĩase cõro mʉare gotijeoaja yʉa, mʉare bʉto mairã ñari. \v 12 Quẽnaro gãmerã maire ti manijama, yʉa sʉori me bajiroja. Mʉare bʉto yʉa maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉare maimenaja. \v 13 Jacʉ ĩ rĩare maigʉ̃ ĩ ñagõrore bajiro mʉare ñagõaja yʉ. Mʉare yʉ mairore bajirone yʉre maiña mʉa quẽne. \s1 “Mani ʉsʉjʉ Dios ĩ ñajare, Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibetiroti ñaja manire”, yire queti \p \v 14 Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibesa mʉa. Dios ĩ bojase yirã, Dios ĩ bojabeti yirã rãca ĩna baba cʉtijama, ¿no bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnaguĩda Dios? Bususere bajiro me bajiaja rẽtiase. Busurojʉ rẽtiabeaja. Rẽtiarojʉa, busubeaja. Tire bajirone bajiroti ñaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca baba cʉtibetiroti ñaja. \v 15 “Ado bajiro yiroti ñaja” Cristo ĩ yijama, ĩre ajicõari, ¿“Mʉ gotirore bajirone tʉoĩaja yʉ quẽne”, yicʉdiguida Satanás? Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩarã me ñaama. To bajiro bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Ĩre ajimena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabeaja mani. \v 16 Dios yarã ñaja mani, ĩre ajitirʉ̃nʉrã. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: \q1 “Yʉ yarã ʉsʉjʉ ñarũgũrʉcʉja yʉ. No bojaro ĩna ñarojʉ ĩna rãca ñarũgũrʉcʉja. Ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ yarã ñarʉarãma ĩna”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m To bajiri, Dios yarã ñaboarine, ¿ĩna masu ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉorã rãca baba cʉtirãda mani? \p \v 17 Ĩna rãca baba cʉtibetiroti ti ñajare, gajeye Dios ocare masa ĩna ucamasiriarore bajiro yiroti ñaja mʉare. Ado bajiro gotiaja ti, mani ʉjʉ ĩ gotimasire: \q1 “Yʉre ajimenare cãmotadiya mʉa. ‘Dios ĩ bojabeti yirobe’ yirã, ĩnare baba cʉtibesa. To bajiro mʉa yijama, yʉ yarã ñarʉarãja mʉa”, yigotiami mani ʉjʉ. \q1 \v 18 “Mʉa jacʉ ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, yʉ rĩa ñarʉarãja mʉa”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire, masijeogʉ mani ʉjʉ ĩ ñagõre. \c 7 \p \v 1 Dios ĩ gotimasire to bajiro manire ti gotijare, ĩ bojarore bajiro jediro rojose mani yise yitʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ bojase rĩne yito mani, “Rojose mana ñato” yirã. \s1 Corinto macana, rojosere yitʉjacõari, quẽnasejʉare ĩna yire \p \v 2 Quẽna ado bajise mʉare gotiaja yʉa: Yʉare maiña mʉa. Ñimʉjʉare rojose yibeticajʉ yʉa. Ñimʉjʉare rojose yirobeticajʉ. Ñimʉjʉare yitobeticajʉ yʉa, “Yʉa masurio quẽnase bʉjarãsa” yirã. \v 3 Tire mʉare yʉa gotijama, “Pablo mesare ñagõmacarã, rojose yiyuja mani” mʉa yirotire yirã me yaja. “Ñie rojose yibeticama Pablo mesa” mʉa yirotijʉare yirã yaja yʉa. Jẽjʉ yʉa gotirore bajirone mʉare tudigotiaja yʉa: Bʉto mʉare maiaja yʉa. Mʉa bajireacoajaquẽne, mʉa caticõajaquẽne, mʉare maitʉjabetirʉarãja yʉa. \v 4 “Quẽnaro yirã ñaama Corinto macana; yʉa gotirore bajirone cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, rojose tãmʉorã ñaboarine, bʉto variquẽnaja yʉa. \p \v 5 “Macedonia sitajʉ ejacõari, rojose tãmʉomenaja mani”, yitʉoĩaboacajʉ yʉa. Adojʉ quẽne bʉto rojose tãmʉocajʉ. Yʉare ĩatecõari, tud'irũgũcama. To bajiri, “¿Jesúre ajitirʉ̃nʉrã, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarãti?”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉa. \v 6 Dios ñaami tʉoĩa sʉtiritirãre, “Tʉoĩa variquẽnato” yigʉ. To bajiri, tʉoĩa sʉtiritirã ñaboarine, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩavariquẽnamʉ yʉa. Tito ĩ ejase sʉorine, “Tʉoĩa variquẽnato”, yʉare yiyumi Dios. \v 7 Tito ejasere variquẽnacõari, gajeyere quẽne variquẽnamʉ. Mʉa bajisere ĩ ĩavariquẽnare quetire ajicõari, variquẽnaja yʉa quẽne. Ado bajiro mʉa bajisere yʉare gotimi: “Bʉto mʉre ĩarʉaama Corinto macana. ‘Rojose mani yicati sʉorine bʉto sʉtiritiyuju Pablo’ yire quetire ajicõari, bʉto sʉtiritima. Mʉre rʉ̃cʉbʉocõari, mʉ ucacatore bajirone yima”, yʉare yigotiejami Tito. To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa variquẽnaja yʉ. \p \v 8 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare yʉ ucacõaro bero, “Tire ĩacõari, sʉtiritirʉarãma ĩna. To bajiri cõabetiroti ñaboayuja”, yitʉoĩa sʉtiriticajʉ yʉ maji. To bajiboarine, sʉtiritibeaja yucʉrema, “Yoaro me sʉtiritiriarãma” mʉare yimasigʉ̃ ñari. \v 9 “‘Sʉtiritiato ĩna’ yigʉ yiyuja yʉ” yigʉ me, variquẽnaja yʉ. “Sʉtiriticõari, rojose ĩna yicati yitʉjacõari, quẽnase tʉoĩañuma” yigʉ, variquẽnaja yʉ. To bajiro mʉa bajisere bojayumi Dios. To bajiri tirʉ̃mʉjʉ mʉare yʉ papera cõacati, mʉare quẽnañuja ti. \v 10 Rojose yigʉre, “Rojose tãmʉoato” yigʉ ñaami Dios. To bajiro ĩ yijama, “Rojose ĩ yisere yitʉjacõari, yʉjʉare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yiyumi. To bajiro ĩ bajijama, rojose ĩ tãmʉoborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. Diore ajiterãjʉama, rojose ĩna yisere tʉoĩa sʉtiritibeama ĩna. To bajiri, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩnama. \v 11 Mʉa rãca yʉ ñaro, “Rojose mani yijama, mani yibetijaquẽne, no yibeaja”, yitʉoĩaboacajʉ mʉa maji. “Mani yisere ĩavariquẽnabeami Dios”, yijũnisiniriarãja mʉa. Dios mʉare ĩ ĩavariquẽnabetire tʉoĩa güiriarãja mʉa. “Manire oca ñaja. Tire oca quẽnoroti ñaja”, yiyuja mʉa. Dios ĩ ĩavariquẽnasere bojarã ñari, yʉ ucacõacatore bajiro yivariquẽnañuja mʉa. Rojose yir'ire rojose ĩ yire vaja, rojose ĩre yiyuja mʉa. To bajiri, “Quẽnaro yiyuma ĩna. Ñie rojose maja ĩnare”, mʉare yitʉoĩaja yʉ yuja. \v 12 Tirʉ̃mʉjʉ mʉare papera cõagʉ̃, mʉa rãcagʉ rojose yir'i, to yicõari rojose yiecor'ire quẽne bʉto tʉoĩabeticajʉ yʉ. Mʉajʉare quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, mʉare ucacõacajʉ yʉ. “‘Pablore rʉ̃cʉbʉorã ñari, ĩ rotirore bajiro yama ĩna’ Dios ĩ yiĩamasisere tʉoĩamasiato” yigʉ, ucacajʉ yʉ. \p \v 13 To bajiri quẽnaro mʉa yirere tʉoĩacõari, variquẽnaja yʉa. “Quẽnaro ĩna yicatire ĩacõari, yʉ tʉoĩarejaiboacatire tʉoĩa tʉjacõari, variquẽnacajʉ yʉ”, yigotimi Tito. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa mʉare variquẽnaja yʉa. \v 14 Mʉa tʉjʉ Titore yʉ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa: “Ĩnare yʉ ucacõasere quẽnaro cʉdirʉarãma Corinto macana”, ĩre yicajʉ yʉa. Ĩre yʉa goticatore bajirone quẽnaro cʉdiyuja mʉa. To bajiri, tire ajivariquẽnaja yʉa. \v 15 Mʉa tʉjʉ ĩ ejaro, bʉto rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre mʉa bocaãmirere, to yicõari, ĩre quẽnaro mʉa cʉdirere tʉoĩabʉjacõari, bʉtobʉsa mʉare maiami Tito. \v 16 “Yʉ rotise, josase ti ñaboajaquẽne, quẽnaro cʉdirʉarãma” mʉare yitʉoĩacõari, bʉto variquẽnaja yʉ. \c 8 \s1 “Maioro bajirãre variquẽnase rãca ejarẽmojama, quẽnaja”, yire \p \v 1 Yʉa mairã, gajeyere mʉare gotigʉ yaja: Adoana, Macedonia sitanare, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, Dios, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ĩ yise sʉorine quẽnaro ĩna yicati queti mʉare gotigʉ yaja. \v 2 Bʉto rojose tãmʉoboarine, variquẽnase rãca Diore ajitirʉ̃nʉcõa ñaama. To bajicõari, jairo gãjoa cʉomena ñaboarine, gãjerãre ejarẽmorʉarã, ĩna cʉose cõro juarẽoñuma. \v 3 Ĩna cʉoro cõro ĩsicama. Bajibeaja. “Ĩsiecorʉarãma ĩna” yiboariaro rẽtobʉsaro ĩsiecocama. Ĩacajʉ yʉ, to bajiro ĩna yiro. \v 4 Ĩnare yʉ sẽnibetiboajaquẽne, ado bajiro yʉre yicama: “Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre bʉto ejarẽmorʉaja yʉa. To bajiri adi gãjoa yʉare juabosa vacõari, mʉa ĩsijama, bʉto quẽnarʉaroja”, yʉare yicama. \v 5 Yʉa tʉoĩaboacato rẽtoro quẽnaro, ado bajiro yicama: “Mʉ bojarore bajiro yirʉaja yʉa”, Diore ĩre yisẽni gajanocõari, “Ĩ bojarore bajiro mʉare cʉdirʉarãja”, yʉare yicama. \v 6 To bajiri, “Adoana Macedonia sitana ĩna juarẽoriarore bajiro, mʉa, Corinto macana quẽne mʉa yijama, quẽnarʉaroja” yitʉoĩacõari, mʉare gãjoa juarẽorotisʉor'ire Titore tudivarotiaja yʉa. “Tojʉ vacõari, gãjoa ĩna juarẽorere juarẽojeoba mʉ”, ĩre yaja yʉa. \v 7 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rẽtobʉsaro ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. To bajiri ĩ ocare quẽnarobʉsa gotimasiaja. To bajicõari, ĩna rẽtobʉsaro yʉare mairã ñari, ĩna rẽtobʉsaro Dios ĩ bojarore bajiro yʉare ejarẽmo variquẽnarã ñaja. To bajiri, maioro bajirãre quẽne tʉoĩamaicõari, gãjerã ĩna cõase rẽtoro gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja. \p \v 8 To bajiro mʉare yʉ yijama, rotigʉ me yaja yʉ. “Tire ajicõari, maioro bajirãre gãjerã ĩna ejarẽmo variquẽnase rẽtoro ĩnare ejarẽmo variquẽnato mani” mʉa yirotire bojagʉ, adi sitana quẽnaro ĩna yicatire mʉare gotibʉ yʉ. To bajiro mʉa yijama, “Socarã mene maioro bajirãre mairã ñaja yʉa” yirã, yirãja mʉa. \v 9 Mani ʉjʉ, Jesucristo, ado bajiro quẽnaro manire ĩ yire ñajare, “Quẽnaro ĩnare ejarẽmoto mani”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare: Manire ĩamaicõari, ĩ rijabosarere masiaja mʉa. Diorãca jediro cʉogʉ ñaboarine, manire ĩamaigʉ̃ ñari, adigodojʉre vadicõari, maioro bajigʉ ñacoasuju ĩ. To bajiro bajiyuju, Diorãca quẽnaro ñacõari, ñiejʉa manire rʉyabetirotire yigʉ. \p \v 10 Mʉare rotibetiboarine, quẽnaro mʉa ñarotire bojagʉ ñari, yʉ tʉoĩasere ado bajiro mʉare gotigʉ yaja yʉ: Rĩjoroaga cʉ̃mare quẽne, variquẽnase rãca ĩnare ejarẽmorʉa tʉoĩasʉoyuja mʉa. To yicõari, gãjoa juarẽosʉoyuja mʉa. \v 11 To bajiri, “Maioro bajirãre mani ejarẽmorʉa tʉoĩavariquẽnasʉocatore bajirone juarẽojeocõato mani”, yivariquẽnaña. Ĩna ĩsiro cõrone juarẽocõari, cõaña. \v 12 “Jairo mani ĩsibetijama, ĩavariquẽnabecʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Jairo cʉorã, mojoroaca cʉorã quẽne, mani ĩsimasiro cõro mani ĩsivariquẽnajama, manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios. \p \v 13 “Maioro bajirãre ejarẽmoña” yʉ yijama, “Cõajeocõaña” yigʉ me yaja yʉ. “Maioro bajirãre gãjoa cõajeocõari, maioro bajiya mʉa” yigʉ me yaja. \v 14 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã, nijʉane maioro bajirã manicõato” yigʉ yaja. Adirʉ̃mʉrirema mʉa ñaja jairo cʉorã. To bajiri, “Maioro bajirã ñaama ĩna” yire quetire ajicõari, gãjoa ĩnare mʉa cõajama, quẽnarʉaroja. To bajiri, ĩna quẽne, maioro mʉa bajise quetire ajicõari, mʉare ejarẽmorʉarãma. To bajiri ñiejʉa rʉyabetoja ĩnare, mʉare quẽne. To bajiro mani yijama, cojoro cõro cʉorã ñarʉarãja mani jediro. \v 15 To bajiro mani yijama, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro cʉdirã yirʉarãja mani. “To bajirone bajirʉaroja”, yiucamasiñumi Moisés, israelita masa ĩna juarẽoro bero, cojoro cõro cõĩacõari, ĩna ĩsibatomasire ñajare. Ado bajiro gotiaja: “Jairo juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro rẽtoro bʉjabeticama ĩna. Gãjerãma, mojoroaca juarẽoriarã ñaboarine, ĩna bojaro cõro bʉjacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire. \s1 “Mʉa tʉjʉ Tito mesare cõagʉ̃ yaja”, Pablo ĩ yire queti \p \v 16 Mʉare tʉoĩamaicõari, bʉto yʉ ejarẽmorʉaro cõro mʉare ejarẽmorʉami Tito quẽne. “To bajiro tʉoĩato ĩ” yigʉ, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. \v 17 “Corinto macanare quẽna mʉ ejarẽmogʉ̃ vajama, quẽnarʉaroja” yʉa yisẽniĩasere ajicõari, bʉto variquẽnami Tito. Mʉare bʉto ejarẽmorʉagʉ ñari, “Yʉre mʉa sẽniĩaroto rĩjorojʉne, yʉ masu yʉ tʉoĩase rãca, ‘Yucʉne varʉcʉja’ yitʉoĩamʉ yʉ”, yʉare yimi. \p \v 18 Tito rãca varocʉre, yʉa maigʉ̃re cõaja yʉa. Ĩ ñaami, manire bajirone Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, “Cristo oca quẽnasere quẽnaro gotirẽtobumasigʉ̃”, ĩna yirʉ̃cʉbʉogʉ ñaami. \v 19 Cristo ocare quẽnaro gotirẽtobugʉ rĩ me ñaami. Adoana, Macedonia sitana, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari rẽjarũgũrã, “Gãjoa manire juabosarãre ejarẽmorʉcʉmi” yirã, ĩna besecacʉ quẽne ñaami. Ti gãjoa, maioro bajirãre yʉa ĩsiroti sʉorine, “Maioro bajirãre quẽnaro ejarẽmo variquẽnarã ñaama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩarʉarãma masa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore rʉ̃cʉbʉorʉarãma. \v 20 “Pablo mesa ĩna masune ĩna yireajare, gãjoa ejabetoja” ĩna yigõjarotire bojamena ñari, yʉare baba cʉtirocʉre ĩre bojacajʉ yʉa quẽne. \v 21 “Quẽnaro yama” Dios ĩ yiĩavariquẽnase rĩ mere bojaja yʉa. Masa quẽne, to bajise ĩna yiĩavariquẽnasere bojaja. \p \v 22 To bajiri, gãjire cõaja yʉa, Tito mesa rãca. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, mani yʉ ñaami ĩ quẽne. Ĩre ĩamasirã ñari, “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasiaja yʉa. Cojoji rʉyabeto quẽnaro ejarẽmo variquẽnarũgũami. To bajicõari, “Corinto macana quẽnaro cʉdiama ĩna” Tito ĩ yisere ajicõari, bʉtobʉsa mʉare ejarẽmorʉami. \v 23 To bajiri Tito, to yicõari, ĩ babarã jʉarã ñaama, mʉa tʉjʉ yʉa cõarã. Jẽre Titore ĩre masirãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ baba, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉato” mʉare yigʉ, yʉ rãca moarũgũgʉ̃. Gãjerã jʉarã, Titore baba cʉti vana, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mani yarã ñaama ĩna quẽne. “Quẽnaro yirã ñaama” adi macariana ĩna yiĩarã, mʉa tʉjʉ ĩna cõarã ñaama. Quẽnaro ĩna yise sʉorine Cristore quẽnabʉsaro rʉ̃cʉbʉoama masa, adi macariana. \v 24 Mʉa tʉjʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yiba. “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñaama Corinto macana” yaja yʉa, adi macarianare Tito mesare cõarãre. To bajiri ĩnare quẽnaro mʉa yijama, “Riojo yama Pablo mesa”, yirʉarãma ĩna. \c 9 \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ejarẽmore queti \p \v 1-2 “Cristore ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ejarẽmorã, gãjoa juarẽocõari mani cõajama, quẽnarʉaroja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. To bajiri, mʉa cõarʉa tʉoĩase quetire masigʉ̃ ñari, “To bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, mʉare yiucabetiroti ñaboaja. Adoana, Macedonia sitanare, ado bajiro ĩnare goticajʉ yʉ: “Acaya sitana, Corinto macana, mani mairã, jẽre i cʉ̃ma ‘To bajiro yiroti ñaja’ yisʉoyujarã”, ĩnare yicajʉ yʉ, mʉare. Tire ajicõari, “Mani quẽne to bajirone yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, jãjarã gãjoa ĩsicama. \v 3 To bajiro yisʉoriarã mʉa ñaboajaquẽne, yʉ varoto rĩjoro Tito mesare cõaja yʉ. “Gãjoa juarẽocõari, yʉre yuato” yigʉ, ĩnare cõaja yʉ. Adoanare gotirã, “Yʉ ejaroto rĩjoro gãjoa juarẽocõari, yurʉarãma”, yaja yʉa, mʉare. To bajiri mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, “Gãjoa juarẽojeobeaja maji” mʉa yisere ajirʉabeaja yʉ. Adoanare ĩnare yʉ gotirore bajiro mʉa bajirotire bojaja. \v 4 Adoana Macedonia sitana sĩgʉ̃ri yʉre ĩna baba cʉti vajama, gãjoa manone mʉare ĩna ĩarotire bojabeaja. “Corinto macanare quẽnaro masiaja. Yʉa ejaroto rĩjorojʉne, gãjoa juarẽojeocõarʉarãma ĩna”, yaja yʉa, adoanare gotirã. To bajiri, mʉa cʉo yubetijama, bojonerʉarãja yʉa. Mʉa quẽne, bojonerʉarãja. \v 5 Mani bojonerotire bojabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro, Tito mesare mʉa tʉjʉ ĩna vasere bojaja. “Ĩsirʉarãja” mʉa yigotiriarore bajirone mʉa ĩsirotire yirã, mʉare ejarẽmorʉarãma ĩna. To bajiri yʉ ejarone, ĩsicõarʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Pablo, ejacõari, ĩnare ĩ ĩsirotijare, ĩsiterã ñaboarine, ĩsiñujarã”, yire manirʉaroja. “Pablo ĩ ĩsirotibetiboajaquẽne, ĩna masune maioro bajirãre tʉoĩamaicõari, ĩsivariquẽnañujarã”, yirejʉa ñarʉaroja. \p \v 6 Gãjoa ĩsiroana, gotimasiore quetire masiritibeja: “Oterimasʉ, mojoroaca ĩ otejama, mojoroaca ti ricare bʉjarʉcʉmi. Jairo otegʉma, jairo bʉjarʉcʉmi”.\f b \fr 9:6 \ft Ado bajiro manire gotimasioro yaja ti queti: Gãjerãre ejarẽmorã, ĩsiterã ñari, mojoroaca mani ĩsijama, Dios ye quẽnamasuse, mojoroaca manire ʉjorʉcʉmi. Ĩsivariquẽnarã ñari jairo mani ĩsijama, jairo quẽnamasuse manire ʉjorʉcʉmi.\f* \v 7 To bajiri tocãrãcʉ, “Ado cõro ĩsirʉcʉja yʉ” mʉa yitʉoĩaro cõro mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Gãjoa maiboarine, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa ĩsiteboajaquẽne, gãji ĩ ĩsirotijare, mʉa ĩsijama, quẽnabetoja. Mʉa masune ĩsirʉarã, mʉa ĩsijama, quẽnarʉaroja. Ĩsivariquẽnarãre ĩamaiami Dios. \v 8 To bajiro mʉa yisere ĩacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. Mʉa bojaro rẽtobʉsaro cõarẽmorʉcʉmi. To bajiro manire yami, “Gãjerãre ejarẽmorã, ñajediro quẽnaro ĩna yiro bero, ñiejʉa rʉyabeticõato” yigʉ. \v 9 “To bajiro quẽnaro mani yisere bojaami Dios”, yimasiaja mani, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro yigʉre ado bajiro ti gotijare: \q1 “Maioro bajirãre jairo ĩsirũgũami. To bajiro quẽnaro ĩ yirũgũsere masiritibeticõari, quẽnaro ĩre yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \m \v 10 Dios ñaami “Ote aje cʉoato” yigʉ, manire cõagʉ̃. Ti ote aje sʉorine bare rĩ mere bʉjaja mani. Quẽna gajeye ote aje mani oterotire quẽne bʉjaja mani. Tire bajiro bajiaja Dios quẽnaro manire ĩ yise. “Ado bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami: Quẽnaro manire ĩ yise sʉorine, cojoji me quẽnaro yaja mani. Quẽna gajerʉ̃mʉrema gãjerãre quẽnaro yimasiaja mani. Gãjerã quẽne, quẽnaro mani yirã, gãjerãre quẽnaro yimasiama ĩna quẽne. “To bajiro bajiato” yigʉ, quẽnaro manire yami Dios. \v 11 Jairo mʉare ĩsirũgũrʉcʉmi Dios, “Maioro bajirãre ejarẽmoato” yigʉ. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma jãjarã masa. To bajirone yirʉarãma Jerusalén macana Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Gãjoa mʉa juarẽorere yʉ juaejasere ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirʉarãma ĩna. \v 12 To bajiri, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, maioro bajirãre gãjoa mʉa cõaroti, ĩna rĩ mere quẽnarʉaroja. Tire ĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ” ĩre ĩna yiroti ti ñajare, Diore quẽne quẽnarʉaroja. \v 13 Gãjoa ĩnare mʉa cõasere ĩacõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñarãma Corinto macana. Manire ejarẽmocõari, gãjerãre quẽne ejarẽmoama” mʉare yitʉoĩacõari, variquẽnase rãca Diore rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna. \v 14 “Manire ĩna ejarẽmose Dios sʉorine bajiaja” mʉare yitʉoĩamaicõari, Diore bʉto mʉare sẽnibosarʉarãma ĩna. \v 15 “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiroti ñaja manire. Quẽnamasusere manire yibosayumi Dios. Rojose mani yise vajare “Yirẽtobosato” yigʉ, ĩ macʉre cõañumi. \c 10 \s1 “Dios yʉre ĩ rotise rãca gotimasioaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Yʉ, Pablo, ado bajise gotigʉ yaja, sĩgʉ̃ri yʉre ñagõmacarãre: Quẽnabeti masa ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmorũgũñuju Cristo, “Rojose yitʉjacõari, quẽnasejʉa tʉoĩato” yigʉ, ĩre bajiro mʉare ejarẽmorʉaja yʉ quẽne. “Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami Pablo. Sõjʉ ñacõari, manire ĩ ucacõajama, tud'igʉre bajiro gotirũgũgʉ̃mi”, yiyuja mʉa. \v 2 Rojose yirãre tud'igʉre bajiro gotigʉ ñaboarine, mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotirʉabeaja. To bajiri yʉre mʉa ñagõmacasere yitʉjacõaña, “Mani tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro gotiromi” yirã. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri, adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Ĩna masu ĩna bojarore bajiro yirã ñaama Pablo mesa” yʉare yiñagõmacarãre tud'igʉre bajiro gotiroti ñaja. \v 3 Adigodoaye rĩne tʉoĩarã rãca ñaboarine, yʉa masu yʉa bojarore bajiro yirã me ñaja yʉa. \v 4 Yʉa masise adigodoaye me ñaja. Dios ĩ masise rãca yʉa gotijama, yʉare ĩna ñagõjaiboajaquẽne, ĩnare gotirẽtobumasiaja yʉa. \v 5 Cristo ocare ajiterã, “Masirã ñaja yʉa” yivariquẽnarãre Diore sẽnibosaja yʉa, “‘Riojo me tʉoĩañuja yʉa’ yato” yirã. No bojasene gãjerã ĩna tʉoĩase, Cristo ĩ bojabeti ti ñajama, tire yitʉjacõari, “Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne tʉoĩato” yirã, Diore sẽniaja yʉa. \v 6 To bajiro mʉare sẽnibosaja yʉa. Mʉa rãcana yʉare bajiro tʉoĩamenare rojose ĩna yise vaja rojose ĩnare yirũgũrʉarãja yʉa, “Mʉa jediro Cristo ĩ bojarore bajiro yʉare cʉdirʉa tʉoĩato” yirã. \p \v 7 “To bajigʉ ñaami” yʉre yiĩamasirã ñaboarine, yʉ tʉoĩasejʉarema masibeaja mʉa. Gãji, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja” yigʉ ĩ ñajama, Cristo yarã yʉa ñasere quẽne masirocʉ ñaami. \v 8 “Cristore gotirẽtobosarimasʉ ñari, mʉare rotimasiaja yʉ” yʉ yigotijare, “To bajiro ĩ yijama, ‘Ñamasugʉ̃ ñaja yʉma’ manire yigʉ yami”, yitʉoĩaboarãja mʉa. To bajiro mʉa yiboajaquẽne, Cristo, to bajiro yirocʉre yʉre ĩ cõacati ñajare, bojonebecʉne tire gotiaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami. \v 9 “Ĩ ucacõase rãca yʉare tud'igʉre bajiro yʉare gotirũgũami Pablo” mʉa yitʉoĩaboasere bojabeaja yʉ. \v 10 Ado bajise yirã, tire bajiro yʉre tʉoĩaboarãja mʉa sĩgʉ̃ri: “Sõjʉ ñacõari, papera rãca goticõajama, tud'igʉre bajiro manire gotiami Pablo. Mani rãca ĩ ñajama, bojonegʉ̃re bajiro manire gotiami. Ñie vaja maja mani rãca ñagʉ̃, ĩ ñagõse”, yʉre yitʉoĩaboarãja mʉa. \v 11 To bajiro yʉre mʉa yiboajaquẽne, to bajiro bajigʉ me ñaja yʉ. Tud'igʉre bajiro gotiroti ti ñajama, yʉ ucacõase rãca yʉ gotimasirore bajirone gotimasiaja yʉ, masa tʉ yʉ ñajaquẽne. \p \v 12 Mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, ĩna tʉoĩa gotirore bajiro yibeaja yʉama. Ado bajiro tʉoĩacõari, gotirãma ĩna: “¿Ñimʉ ñati mani vatoajʉ bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃? Yʉ ñaja bʉtobʉsa tʉoĩagʉ̃” gãmerã yiñagõrãma ĩna. “Gãjerã rẽtoro masirã ñaja mani”, yitʉoĩarãma ĩna. Tʉoĩamasimena ñarãma ĩna ũnama. Ĩnare bajiro yibeaja yʉama. \v 13 Yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotibeaja yʉama. “Ado bajiro bajirã ñaja yʉa” mʉare yʉa gotijama, Dios, yʉare ĩ rotire ñajare, to bajise mʉare yaja. To bajiri, “Corinto macanare quẽne yʉ ocare gotimasiorʉarãja mʉa”, yʉare yiroticõañumi. \v 14 To bajiri, Dios, yʉare ĩ rotijare, gãjerã rĩjoro vacõari, Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere mʉare gotimasiocajʉ yʉa. \v 15 Gãjerã ĩna gotimasioriarãre ĩacõari, “Yʉa gotimasiose sʉorine Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama”, yibeaja yʉama. Yʉa masu yʉa moare rĩne mʉare gotiaja yʉa. Quẽnarobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉrotire bojarã ñari, bʉtobʉsa mʉare gotimasiocõari, ejarẽmorʉaja yʉa, Dios yʉare ĩ gotiroticõariarore bajirone yirã. \v 16 “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” mʉare yimasicõari rĩne, Dios ĩ bojarore bajiro gajerojʉ ñarãre ĩ yere masimenare gotimasiorʉaja. To bajiro yʉa yijama, gãjerã ĩna gotimasiocõariarãrene, “Yʉ gotimasiocana ñaama ãnoa” yigotirʉamena ñari, gotiecomenare gotirã varʉaja. \p \v 17 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Ñamasurã ĩna bajisere mʉa gotivariquẽnarʉajama, Cristo ĩ bajisejʉare gotivariquẽnaña. Ĩne ñaami ñamasugʉ̃”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 18 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: Gãji ĩ tʉoĩarore bajiro yigʉ, “Quẽnaro yigʉ ñaja yʉ” ĩ yiboase, vaja maja ti. Ĩ ũgʉ̃rema “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yivariquẽnabeami Dios. “Quẽnaro yicajʉ mʉ” ĩ yirãjʉa ñaama, quẽnaro yirã. \c 11 \s1 “Socase gotimasiorã, Dios ĩ gotiroticõariarã me ñaama”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Tʉoĩamasibecʉre bajiro yʉ gotiroti ti ñaboajaquẽne, mʉa ajisere bojaja yʉ. \v 2 Diore bajiro bʉto mʉare tʉoĩamaiaja yʉa. Ado bajiro bajiaja: Rõmio, ʉ̃mʉa rãca ñaĩabeco so manajʉ ñarocʉ rĩrene tʉoĩagõmo. Sore bajiro yirã mani quẽne, Cristo rĩrene ajitirʉ̃nʉaja mani. Yʉ ñaja “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, mʉare gotimasiosʉocacʉ. To bajiri, Dios mʉare ĩ mairore bajiro bʉto mʉare maiaja yʉ quẽne. To bajiri, “Ãnoa ñaama yʉ gotimasiocati sʉorine mʉre ajitirʉ̃nʉrã” Cristore ĩre yʉ yiĩoroto rĩjoro, “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, gãjerãjʉare ajitirʉ̃nʉroma” yigʉ, quẽnaro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũaja yʉ. \v 3 Tirʉ̃mʉjʉ vãtia ʉjʉ, Eva ñamasiriore quẽnase sore yitomasiñuju. To bajirone bajirãma gãjerã, socase oca gotimasiorã. Ĩna gotimasiose sʉorine mʉare yitogʉmi. “Vãtia ʉjʉ quẽnaro ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉcõari, Cristo yejʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarãma”, mʉare yitʉoĩarejaiaja yʉ. \v 4 Gãjerã mʉa tʉjʉ ejacõari, “Jesucristo, ado bajiro bajigʉ masu ñagʉ̃mi” ĩna yisocasere ajicõari, “To bajirone bajigʉ ñagʉ̃mi” ĩnare yicʉdicõari, ajitirʉ̃nʉ variquẽnarãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, Esp'iritu Santo mere ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To yicõari, Cristo ocare, yʉa gotimasiocati mere, ricati gotimasiorejʉare ajitirʉ̃nʉrã yirãja mʉa. To bajiro ĩna yisejʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabetoja. \v 5 “Dios ĩ cõariarã gãjerã rẽtoro masirã ñaja yʉa”, mʉare yisocarãma ĩna. Dios ĩ cõar'i, ĩnare bajiro socagʉ me ñaja yʉ. “Yʉ rẽtoro masirã me ñarãma ĩna”, yitʉoĩaja yʉ. \v 6 Ĩna gotimasiorore bajiro yimasibetiboarine, Dios ocare quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉma. To bajiri, ĩ ocare quẽnaro mʉare gotirẽtoburũgũcajʉ yʉ. Cojoji me yʉre ajicana ñari, “Dios ocare quẽnaro masiami Pablo”, yʉre yimasirãja mʉa. \p \v 7 ¿Mʉa tʉ ñagʉ̃jʉ, “Ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yirocʉ ñaboayujari, yʉre? ¿Cristo ocare quẽnase mʉare gotimasiogʉ̃, vaja sẽnirocʉ ñaboayujari? Bajibeaja. “Ñamasugʉ̃ me ñaja” yigʉre bajiro bajirũgũcajʉ yʉ, “Yʉre tʉoĩamenane, Dios oca rĩne ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ yarã, ñamasurã ñato” yigʉ. \v 8 Gajeroana Cristore ajitirʉ̃nʉrã gãjoa yʉre ĩsicama ĩna, “Corinto maca tʉjʉ ñacõari, ĩnare gotimasioato” yirã. Yʉre mʉa ĩsiroti ñaboacati, ĩnajʉa, yʉre ĩsicama. \v 9 Mʉa tʉjʉ yʉ ñajaquẽne, gãjoa magʉ̃ ñaboarine, “Yʉre ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉ. Macedonia vadiriarã Cristore ajitirʉ̃nʉrã ejacõari, yʉ bojaro cõro yʉre ĩsicama. Gãjoa mʉare sẽnibetirũgũcajʉ yʉ. Bero quẽne sẽnibetirũgũrʉcʉja. \v 10 Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, riojo ĩ gotirore bajiro, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: “Gãjoa sẽnibecʉne, Dios ocare gotimasiorũgũaja”, yivariquẽna tʉjabetirʉcʉja yʉ. Mʉa, Acaya sitana jediro, “Dios ocare ĩ gotimasiose vaja, vaja sẽnibetirũgũami Pablo”, yimasirʉarãja mʉa. \v 11 Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, to bajise mʉare gotiaja yʉ. “Ĩnare bʉto maiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi Dios quẽne. \p \v 12 “Pablore bajiro Dios ĩ cõariarã ñaja yʉa quẽne” yisocarã, mʉare ĩna gotimasiose vaja, vaja sẽnirũgũñujarã ĩna. To bajiri, “‘Pablore bajiro vaja sẽniaja yʉa’ yimasibeticõato ĩna” yigʉ, mʉare vaja sẽnibetirʉcʉja yʉ. \v 13 Socase gotimasiorimasa, Dios ĩ cõariarã me ñarãma. \v 14 Ĩnare bajiro bajirũgũama Dios ocare ajiterã. Vãtia ʉjʉ Satanás quẽne, cojojirema Dios tʉagʉ ángel quẽnaro yigʉre bajiro bajitorũgũami. \v 15 To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, “Ĩre cʉdirã quẽne ĩre bajiro bajirũgũama”, yimasiaja yʉ. “Quẽnase rĩne yirã ñaama” ĩnare mʉa yiĩasere bojarã ñari, to bajiro bajirãma. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Rojose tãmʉorũgũrʉarãja mʉa”, ĩnare yirotirʉcʉmi Dios. \s1 “Cristo ĩ cõacacʉ ñari, bʉto rojose tãmʉoaja yʉ”, Pablo ĩ yire \p \v 16 Ado bajise mʉare tudigotiaja yʉ: “Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotiami Pablo” mʉa yitʉoĩasere bojabeaja yʉ. To bajiboarine, to bajiro mʉa yitʉoĩajama, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare yʉ gotisere ajiya mʉa, yʉre mʉa ĩarʉ̃cʉbʉorotire yirã. \v 17 Yucʉne mʉare yʉ gotiroti mani ʉjʉ Jesucristo ĩ gotirotise me ñaja. Yʉ masune yʉ bajisere mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. \v 18 Mʉa rãcana, socase gotimasiorã, jãjarã adigodoaye rĩne tʉoĩarãre bajiro gotirãma, ĩnare mʉa ajirʉ̃cʉbʉorotire yirã. To bajiri “Yʉ quẽne, ĩna gotirore bajiro gotivariquẽnarʉcʉja” yitʉoĩacõari, mojoroaca mʉare gotirʉcʉja yʉ, “Yʉre ajirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. \v 19 Mʉajʉama, “Masirã ñaja yʉa”, yiboarãja, tʉoĩamasimena ĩna gotisere ajisʉyarã ñari. \v 20 Ĩna rotiajerãre bajiro bajirã ñaboarine, ĩnare ajiquejemenaja mʉa. “Ĩna sʉorine gãjoa bʉjarãsa mani” yirã, mʉare ĩna yitosere ajiquejemenaja. “Yʉare ĩarʉ̃cʉbʉoya” yirãre bajiro ĩna bajirũgũsere ĩaquejemenaja. “Ajirʉ̃cʉbʉobeaja mʉa” yirã, mʉare ĩna jaboajaquẽne, ĩnare ajiquejemenaja mʉa. \v 21 Yʉjʉama, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yigʉre bajiro yʉ bajijare, yʉre ajirʉ̃cʉbʉomenaja mʉa. Mʉare ĩna yirore bajiro yʉ yijama, “Rojose yigʉ yaja yʉ” yitʉoĩacõari, bojonebogʉja yʉma. \p To bajiboarine, “Ado bajiro bajirã yʉa ñajare, yʉare ajirʉ̃cʉbʉoya” mʉare ĩna yise ñajare, yʉ quẽne, tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare gotirʉcʉja yʉ. \v 22 “Hebreo oca ñagõrã ñari, ñamasurã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Hebreo oca ñagõgʉ̃ ñaja yʉ. “Yʉa, israelita masa, gãjerã rẽtoro Diore masirã ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, israelita masʉ ñaja yʉ. “‘Quẽnaro mʉare yirʉcʉja’ Dios ĩ yimasir'i, Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñaja yʉa”, yiyujarã ĩna. Yʉ quẽne, Abraham ñamasir'i jãnami ñaja yʉ. \v 23 “Cristo ĩ cõariarã ĩre moabosarã ñaja yʉa”, mʉare yiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yire ñajare, “Ĩna rẽtobʉsaro Cristore moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro mʉare goticõa ñaja yʉ. Ado bajiro ti bajijare, “Ĩna rẽtobʉsaro ĩre moabosagʉ ñaja”, mʉare yaja yʉ: Cojoji me bʉto ĩre yʉ moabosajare, tubiberiavijʉ yʉre tubibecama masa. Cojoji me yʉre bʉto bajecama. Cojoji me yʉre sĩarʉaboacama. \v 24 Cojomocãrãcaji yʉre ñiacõari, bʉto rojose yirãre ĩna bajerore bajiro yʉre bajecama masa. Tocãrãcajine treinta y nueve ñarijiri yʉre bajecama. \v 25 Idiaji yʉre ñiacõari, yucʉ́ne bʉto yʉre jacama ĩna. Yʉre sĩarʉarã, cojoji gʉ̃tane bʉto yʉre reaejoboacama. Idiaji moa riagare yʉ vaboacati cũmuari rujacajʉ. Cojoji cũmua rujacõari, ʉ̃mʉa ñarʉ̃mʉ cʉti, quẽna ñamire quẽne, ña ñami cʉtibusuocajʉ yʉ, moa riagajʉ. \v 26 Cojoji me Dios ocare gotimasiogʉ̃, sõjʉ josari vacudirũgũcajʉ yʉ. Riaga güiorojʉ vacajʉ. Juarudirimasa güiorojʉ vacajʉ. Cojo macana me yʉ yarã rojose yicama. To bajicõari, gãjerã masa vatoajʉ güiorojʉ vacajʉ. Jairimaca ñagʉ̃, masa ĩna ñabetojʉ quẽne, güiorojʉ vacajʉ. Moa riaga güiorojʉ quẽne vacajʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yitocõari, rojose yʉre yirʉarã vatoajʉ vacajʉ yʉ. \v 27 Bʉto josari moadicajʉ yʉ. Cojoji me cãnibecʉne moabusuoarũgũcajʉ yʉ. Cojoji me bare babecʉ, ocore quẽne idibecʉ, tãmʉorũgũcajʉ. Cojoji me ñiorijarũgũcajʉ yʉ. To bajicõari, bʉto ʉsarũgũcajʉ, sudi yʉre ti manijare. \p \v 28 Yʉ rujʉaye rĩ me rojose tãmʉorũgũaja yʉ. Tocãrãcarʉ̃mʉne Cristore ajitirʉ̃nʉrã, cojo macana me yʉ gotimasiocana, quẽnarobʉsa ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉrũtuatire bojagʉ ñari, ĩnare bʉto tʉoĩarejairũgũaja yʉ. \v 29 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose yicõari, sʉtiritirãre, yʉ bʉjajama, yʉ quẽne, ĩna rãca sʉtiritiaja. Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gãjerã ĩnare rojose ĩna ũmato yijama, ĩnare bʉto jũnisiniaja yʉ. \v 30 Yʉ bajicatire yʉ gotijama, “‘Masigʉ̃ me ñaami’ yʉre yimasiato” yigʉ, yʉ bajicatire mʉare gotivariquẽnaja yʉ. \v 31 Tire mʉare yʉ gotivariquẽnasere, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yimasigʉ̃mi mani ʉjʉ Jesucristo jacʉ, Dios. Ĩ ñaami “Ñajediro rẽtoro masigʉ̃ ñaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. \v 32 Tirʉ̃mʉjʉ Damasco vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, “Pablore ñiacõari, tubiberotirʉcʉja” yigʉ, ti maca matariacʉ̃ni ñarisojerijʉ surara mesare cũñumi, ti maca ʉjʉ, Areta vãme cʉtigʉre rotibosacacʉ. \v 33 Yʉre tubiberʉaboarine, yʉre ñiamasibeticami. Ti maca matariacʉ̃ni vecajʉ ñarivijʉ, jibʉ jairibʉne sãcõari, sojeacajʉ yʉre rujiocama ĩna, yʉre ejarẽmorimasa. To bajiro yʉre ĩna ejarẽmojare, rudicajʉ yʉ. \c 12 \s1 Dios ĩ ñarojʉ Pablo ĩ cãjiriare queti \p \v 1 “‘Ado bajiro bajigʉ ñari, ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ ĩnare yʉ yiñagõjama, ñie vaja manoja ti” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa bojarore bajiro gajeye mʉare gotirẽmorʉcʉja. Yʉ cãjiriarojʉ mani ʉjʉ yʉre ĩ ĩocatire, to yicõari, yʉre ĩ gotimasiocatire quẽne mʉare gotirʉcʉja yʉ. \v 2-3 Tirʉ̃mʉjʉ, jʉaãmo cõro jedi, cojo gʉbo babari jẽnituaro ñaricʉ̃mari rĩjorojʉ, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ yʉre ãmiejarimi Dios. “To bajiro yʉre ãmimʉjarimi”, yimasibeaja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉ rujʉre ĩ ãmimʉjabetijama, yʉ ʉsʉjʉare ãmimʉjarimi. Dios sĩgʉ̃ne masiami tire. \v 4 “To bajiro yʉre ãmiejarimi” yimasibecʉ ñaboarine, “Ejacajʉ”, yimasiaja. Mani ʉjʉ ĩ ñaro, quẽnarigodo ñacajʉ. Tojʉ ñagʉ̃, masa ĩna masibeticatire ajicajʉ. Ĩ goticati, masare ĩ gotirotise me ñacajʉ. \v 5 “Masigʉ̃ ñaja yʉ” yigotivariquẽnagʉ̃ yʉ ñajama, to bajiro Dios yʉre ĩ yicatire mʉare gotibogʉja yʉ. To bajiboarine, “Masibecʉ ñaja yʉ” gãjerãre yʉ yiajiose queti rĩne gotivariquẽnaja yʉ. \v 6 “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, gajeye quẽnaro Dios yʉre ĩ yicati mʉare yʉ gotirẽmorʉajama, socʉ mene yigʉja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotigʉ me yigʉja. To bajiboarine, tire ĩabeticajʉ mʉa. To bajiri, “Riojo gotiami Pablo”, yimasimenaja. Yʉ gotisere, to yicõari yʉ bajiñasere ĩacõari, yʉre mʉa rʉ̃cʉbʉosejʉare bojaja. \v 7 Dios yʉre ĩ ĩocati bʉto quẽnase ñacajʉ. To bajiri, tire yʉre ĩoboarine, ĩre yʉ ĩocati ñajare, gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ yʉ ñatʉoĩasere bojabecʉ ñari, vãti rojose yʉre ĩ yisere matabeticami. To bajiri josari jota judicõari, mani ñarore bajiro bajiaja ti, yʉre. \v 8 Rojose yʉ tãmʉose, “Yʉre tʉjato” yigʉ, idiaji Diore sẽniboacajʉ yʉ. \v 9 To bajiro ĩre yʉ sẽniboajaquẽne, ado bajiro yʉre cʉdicami: “Catiobeaja yʉ. Yʉ yarã rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa yʉre sẽnirũgũama, ‘Yʉ bojasere yicõa ñarãsa’ yirã. To bajiro ĩna yijama, ‘Rojose tãmʉoboarine, ĩnare yʉ ejarẽmojare, quẽnaro yama’ yimasiama masa”, yʉre yicami Dios. \v 10 To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose tãmʉoaja” yimasicõari, variquẽnaja yʉ. Cojoji me rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojoji me rojose yʉre yicoderũgũama masa. Cojoji me yʉ bojase rʉyarũgũaja yʉre. To bajirivãme rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, ado bajise tʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ: “Rojose tãmʉoboarine, yʉre ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, ĩ bojarore bajiro yicõa ñarʉcʉja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ. \s1 Pablo, Corinto macanare ĩ tʉoĩarejaire queti \p \v 11 Yʉ bajisere gotigʉ tʉoĩamasibecʉre bajiro gotibʉ yʉ. “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo” mʉa yibetijare, yʉ masune to bajiro yibʉ yʉ. To bajiboarine, “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo”, yiroti ñaboayuja mʉare. Mʉ tʉjʉ ñarã, Dios ĩ cõariarã ñaja ñamasurã yirã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. \v 12 Rojose tãmʉoboarine, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, Dios ĩ masise rãca jairo ĩaĩañamani mʉare yiĩorũgũcajʉ yʉ, “‘Dios ĩ cõar'i ñaami Pablo’ yʉre yimasiato” yigʉ. \v 13 “Gajeroana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema quẽnabʉsaro yigʉmi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Cojoro cõrone mʉare yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñaboarine, gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema, “Yʉre ejarẽmoña mʉa, ‘Ñamasiato’ yirã”, ĩnare yicajʉ yʉ. Mʉarema, to bajiro yibeticajʉ. To bajiro mʉare yibeticõari, ĩnare yʉ yirore bajiro mʉare quẽne yiroti ñaboayuja ti, yʉre. “To bajiro rojose mʉare yʉ yisere masirioya”, ¿mʉare yigʉada yʉ? Yibecʉja. To bajiro yʉ yibeticati, “Rojose me ñacajʉ”, yimasirãja mʉa. \p \v 14 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja. Yʉ varoto rĩjoro, quẽnojeocõaja yʉ, jẽre. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã” mʉare yʉ yibeticatore bajiro yibetirʉcʉja yʉ quẽna. Gãjoa mʉa yere bojabeaja yʉ. Yʉre ĩamaicõari, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotijʉare bojaja yʉ. Yʉ rĩare bajiro bajiaja mʉa. Ĩna rĩa me ñaama ĩna jacʉare ĩatirʉ̃nʉrã. Jacʉajʉa ñaama ĩna rĩare ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉre mʉa ĩatirʉ̃nʉsere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ejarẽmoña yʉ ñamasirotire yirã”, mʉare yibetirʉcʉja. \v 15 Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, jediro yʉ cʉose mʉare ĩsicõari, yʉ yimasiro cõro quẽnaro mʉare yirʉa tʉoĩavariquẽnaja yʉ, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ. Bʉto mʉare yʉ maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre maibetibʉsaja. \p \v 16 “‘Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã’ yibeticami Pablo”, yʉre yitʉoĩarãja mʉa. To bajiboarine, “Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, ‘Gãjoa bʉjagʉsa’ yigʉ, manire yitorimi”, ¿yʉre yitʉoĩaboati mʉa sĩgʉ̃ri? \v 17 “Manire ĩ queti cõariarã rãca manire yitorimi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Mʉare yitobeticajʉ yʉ. \v 18 “Ĩnare ĩama” yigʉ, tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ Titore cõacajʉ yʉ, gãji Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ mani maigʉ̃ rãca. “Manire yitorimi Tito”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yitobetirimi. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasirãja mʉa. Yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, mʉa rãca yʉ bajiñacatore bajiro bajiñarimi. \p \v 19 “Ĩnare mani ĩavariquẽnarotire yirã, manire goticõarãma Pablo mesa”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro mʉare goticõarã yaja yʉa. Quẽnaro yʉre ajiya yʉa mairã. Jediro mʉare yʉa goticõase, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉato” yirã, mʉare goticõarã yaja yʉa. \v 20 Mʉare yʉ ĩacudigʉ vatirʉ̃mʉ, quẽnaro yʉre mʉa ñayusere bojaja yʉ. “Cojojirema quẽnaro ñayubetiborãma”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. Gãmerã oca josacõari, mʉa bajiñarore ejarʉabeaja. Mʉa ñarojʉre ado bajiro mʉa gãmerã yise ñaroja: Gãmerã tud'ire, “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisinire, ĩna ajibeto ñagõjaire, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩare, tocãrãcʉne ricati rĩne tʉoĩacõari, ĩna masurione ĩna bojarore bajiro ĩna yirũgũse quẽne ñaroja. To bajiro mʉa gãmerã yiñajama, tʉoĩarejaiborãja mʉa, “Manire tud'igʉagʉ yigʉmi” yirã. \v 21 Mʉa tʉjʉ yʉ vacudiro rojose mʉa yicõa ñajama, Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “‘Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉama ĩna’ yimasibecʉja”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. “Jãjarã mʉa rãcana gãmerã ajeriarã cʉticõa ñarãre yʉ ĩabʉjajama, bʉto otigʉ yigʉja yʉ”, yitʉoĩarejaiaja. “Tʉoĩarejaibeticõato” yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa. \c 13 \s1 Pablo ĩ gotitʉsare queti \p \v 1 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To bajiri, rojose mʉa yirere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩaña mʉa, yʉre yurã. Ado bajise Dios ocare masa ĩna ucamasire gotiaja: “Rojose yir'ire ĩna oca sãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, quẽnarʉaroja. To bajiri ĩna idiarãjʉne, to bajirone ĩna ñagõjama, ĩnare ajirã quẽne, ‘Socarã me yama’ yimasirãma”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 2 Tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, rojose yiriarãre, yibetiriarãre quẽne ado bajise yicajʉ yʉ: “Rojose mʉa yise mʉa yitʉjabetijama, quẽna mʉa tʉjʉ ejagʉ, rojose mʉa yicõa ñarũgũse vaja rojose mʉare yirʉcʉja yʉ. Adirʉ̃mʉrirema mʉare rojose yʉ yibetiboajaquẽne, yʉ yirotire masiña”, mʉare yicajʉ yʉ. Mʉa tʉjʉ ñabecʉ quẽne, to bajirone mʉare goticõa ñaja yʉ. “To bajiro gotigʉ ñaboarine, yibecʉmi”, yʉre yitʉoĩabesa. \v 3 “‘Cristo ĩ bojasere gotiaja mʉ’ yʉa yimasirotire yigʉ, ĩaĩañamani yʉare yiĩoma” yʉre mʉa yicõare ñajare, to bajirone yirʉcʉja yʉ. “Cristo, manire rojose ĩ yijama, no yibeaja. Masibecʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩabesa mʉa. Yʉ sʉorine ĩ masisere mʉare yiĩorʉcʉmi. \v 4 Masijeogʉ ñaboarine, manire bajiro rujʉ cʉticõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ jaju ecoriaro bero, masibecʉre bajiro bajirocacoasumi Cristo. To bajiboarine, Dios ĩ masise rãca tudicaticõari, ñagʉ̃mi quẽna. Cristore bajiro rojose tãmʉorũgũaja yʉa quẽne. To bajiro bajirã ñaboarine, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñari, ĩre bajirone bajicõa ñarʉarãja. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare ejarẽmocõa ñarʉarãja. \p \v 5 Mʉa masune, “¿Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu ñati yʉa?”, yitʉoĩaña mʉa. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, mʉa rãca ĩ ñasere masiaja mʉa. Ĩ ñabetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉrã masu me ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa masune, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yisocarãja mʉa. \v 6 Yʉajʉare, “Cristo ĩ cõariarã masu ñaama” yʉare mʉa yimasirotire bojaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajama, to bajiro yirãja mʉa. \v 7 “Rojose mʉa yirũgũrere yitʉjato” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. “Dios ocare quẽnaro gotimasioñumi Pablo” mʉa yivariquẽnarotire yigʉ me, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. Quẽnasejʉare mʉa yirotire bojarã ñari, yaja. “Gãjerã socase gotimasiorã yama” yʉre mʉa yiboajaquẽne, quẽnase mʉa yiroti ñaja ñamasusema. \v 8 “Ñamasusere ajitirʉ̃nʉato” yirã, Dios ocare gotimasiorũgũaja yʉa. Ñamasusere mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjasere bojabeaja. \v 9 To bajiri mʉa tʉjʉ ejacõari, “Quẽnaro Cristore ajitirʉ̃nʉama ĩna” mʉare yʉa yiĩamasijama, tud'irãre bajiro mʉare yibetirʉarãja yʉa. To bajiro mʉa bajisere ĩacõari, variquẽnarʉarãja yʉa, “Quẽnaro gotimasiomasibeama Pablo mesa” mʉa yise ti ñaboajaquẽne. “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩ bojarore bajiro rĩne yirã ñato ĩna” yirã, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. \v 10 Mʉa tʉjʉ ejacõari, tud'igʉre bajiro mʉare gotirʉabecʉ ñari, yʉ varoto rĩjoro papera ucacõari, mʉare cõaja yʉ. Mani ʉjʉ, “Yʉ yere ajicõari, sʉtiritiato” yigʉ me, yʉre cõacami. “Tire ajivariquẽnato” yigʉjʉa, yʉre cõacami. \p \v 11 Yʉ mairã, to cõrone mʉare yʉ gotimasiosere ucaja yʉ. Tire ajitirʉ̃nʉña. Cristo ĩ bojarore bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro ñaña mʉa. To bajiro mʉa bajijama, mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi Dios. Ĩ ñaami ĩ masisere ʉjogʉ, “Gãmerã maicõari, quẽnaro ñato” yigʉ. \v 12 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉa rẽjajama, quẽnaro variquẽnase rãca gãmerã sẽnima. \v 13 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõaama ĩna. \p \v 14 Mani ʉjʉ, Jesucristo, quẽnasere mʉare cõarũgũato. Mʉare ĩamaiato Dios. To yicõari, Esp'iritu Santo, mʉa jediro rãca ñacõa ñarũgũato. \p To cõro ñaja.