\id 1TI - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 TIMOTEO \toc1 Primera carta de San Pablo a Timoteo \toc2 1 Timoteo \toc3 1 Ti \mt2 Primera carta de San Pablo a \mt1 TIMOTEO \c 1 \s1 Timoteore, Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1 ¿Ñaboati mʉ, Timoteo? Yʉ ñaja Pablo vãme cʉtigʉ, adi quetire mʉre ucagʉ. Dios rojose mani yise vajare manire yirẽtobosar'i, ĩ macʉ Jesucristo sʉorine ĩ ocare ĩ goticudiroticõar'i ñaja yʉ. To bajiri, manijʉama, mani rijato berojʉ manire ĩ yirẽtobosarotire yirã, tʉoĩavariquẽnacõa ñaja. \v 2 Yʉ macʉre bajiro bajigʉ ñaja mʉ. Yʉ gotimasiocatire ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja mʉ. \p Mʉre quẽnarotigʉ, mani jacʉ Diore, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore quẽne, ado bajise mʉre sẽnibosaja yʉ: “Ĩre ĩamaicõari, quẽnaro ĩ ñarotire yirã, ĩre ejarẽmoña”, mʉre yisẽnibosaja yʉ. \s1 “Socase oca gotimasiorimasare ajitirʉ̃nʉbesa”, Pablo ĩ yire \p \v 3 Macedonia vãme cʉti sita vacʉ, “Ado Efeso vãme cʉti maca tujaya mʉ”, mʉre yicajʉ yʉ. Ado bajiro yigʉ, to mʉ tujarotire bojacajʉ yʉ: Toanare Dios oca riojo gotimasiomenare, ĩnare mʉ gotimasiorotibetirotire bojacajʉ yʉ. \v 4 To yicõari, bʉcʉrã ye quetire socasere gotimasiorã, “ ‘Ado bajiro yimasiñujarã’ mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña” ĩnare mʉ yirotire yigʉ, mʉre tujaroticajʉ yʉ. Tire ĩna gotijama, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Ado bajirojʉa bajiyuja” ĩna gãmerã yirũgũse jedise me ñaja. Ti ocare ĩna gotimasiose sʉorine Dios ĩ bojarore bajiro yibeama. Dios ĩ bojarore bajiro ĩna gotimasiojama, ĩnare ajicõari, Cristore bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉborãma masa.\f a \fr 1:4 \ft 1 Ti 4.7; 6.20; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.\f* \p \v 5 Ti macana jediro ĩna gãmerã ĩamairotire bojagʉ ñari, to bajiro mʉre gotirotiaja yʉ. Rojose mani yisere yitʉjacõari, Cristojʉare mani ajitirʉ̃nʉjama, “Rojose maja manire”, yimasirãja mani. To bajiro mani bajijama, gãmerã ĩamairãja mani. \v 6 To bajiro yʉ gotimasioboajaquẽne, ti macana sĩgʉ̃ri Dios oca ñamasusere ajitʉjacõari, vaja mani gajeyejʉare tʉoĩacõari, gãmerã ñagõrãma ĩna. \v 7 Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere gotimasiorimasa ñarʉaboama. To bajiboarine, ĩna masune tʉoĩacõari ĩna gotiboaserene ajimasimenama. \p \v 8 Masa ĩna cʉdirotire yigʉ, Moisére Dios ĩ roticũmasirere masirã ñari, “Quẽnase ñaja ti”, yimasiaja mani. To bajiboarine, Dios ĩ roticũmasirere mani ajimasibetijama, ñie vaja manoja ti. \v 9 Ĩ roticũmasirere masicõari, “Diore cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” masa ĩna yirotire bojagʉ ñari, tire cũmasiñumi Dios. To bajiri, quẽnaro yirãre tʉoĩagʉ̃ me, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. Rojose yirãjʉare tʉoĩagʉ̃, tire cũmasiñumi. Ĩre rʉ̃cʉbʉomenare, Dios yere ajatud'irãre, jacʉare sĩarãre, to yicõari, gãjerãre sĩarimasare tʉoĩagʉ̃, ĩ rotimasirere cũmasiñumi. \v 10 Ajeriarã cʉtirãre, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, masare ñejecõari, gãjerãre ĩsirãre quẽne, ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios. Socarãre, to yicõari, Dios oca riojo gotimasiorere ajiterãre quẽne ĩ rotimasirere cũmasiñumi Dios, “Ĩre cʉdibeaja yʉ. To bajiri rojose ñaja yʉre” ĩna yimasirotire yigʉ. \v 11 Cristo oca quẽnase rĩne ñaja ñamasuse. “Ti ocare gotimasioato” yigʉ, yʉre cõañumi mani ʉjʉ Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ masu, “Quẽnaro yaja mʉ” mani yirʉ̃cʉbʉorũgũrocʉ. \s1 “Yʉre quẽnaro yicami Cristo”, Pablo ĩ yire queti \p \v 12 Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro yʉre ejarẽmocami, ĩ ocare yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. “Yʉ bojarore bajiro gotimasiocudicõa ñarũgũrʉcʉmi” yigʉ, yʉre cõacami. To ĩ yicati ñajare, “Quẽnaro yicajʉ mʉ”, ĩre yivariquẽnaja yʉ. \v 13 Tirʉ̃mʉjʉ Jesús ocare ajite, to yicõari, ajatud'irũgũboacajʉ yʉ. To yicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose yirũgũcajʉ. To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaiñumi mani ʉjʉ. “Yʉre ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, yʉre rojose ĩ yisere masibeami Pablo maji” yimasicõari, yʉre quẽnaro yicami, ĩ oca yʉ gotimasiocudirotire yigʉ. \v 14 Quẽnaro yʉre ĩ yicati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉ. To yicõari, ĩre quẽne, gãjerãre quẽne, maiaja yʉ. \p \v 15 Adi mʉare yʉ gotiroti riojo ñaja. Tire masa ñajediro ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. Ado bajiro bajiaja: Rojose yirã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Cristo. Yʉ ñaja rẽtoro rojose yicacʉ. \v 16 To bajiro yicacʉ yʉ ñaboajaquẽne, yʉre ĩamaicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ yʉ vaborotire yʉre yirẽtobosayumi Cristo. To bajiri, gãjerã quẽne, “Pablore bajiro Cristore mani ajitirʉ̃nʉjama, rojose mani yisere manire quẽne masiriorʉcʉmi Dios” gãjerã ĩna yimasirotire yigʉ, to bajiro yiyumi. \v 17 Mani ʉjʉ Dios ĩ rotise jedibetirʉaroja. Ĩ ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñamasir'i, to bajicõari, ñacõa mʉorʉ̃gõrocʉ. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre bajiro bajigʉ magʉ̃mi. To bajiri, ĩre quẽnaro yirʉ̃cʉbʉorũgũroti ñaja manire. To bajirone bajiato. \p \v 18-19 Timoteo, yʉ macʉre bajiro bajigʉ, yʉre quẽnaro ajiya. Mʉre yʉ gotiroticatore bajirone yiroti ñaja mʉre. Tirʉ̃mʉjʉ Diore gotirẽtobosarimasa, “Dios ocare gotirʉcʉmi” ĩna yicatire masiritibeticõari, ĩ ocare gotimasiocõa ñarʉcʉja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja. Gãjerã sĩgʉ̃ri ñaama ĩ ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacana. To bajicana ñari, socasejʉare ajitirʉ̃nʉrã ñarãma.\f b \fr 1:18-19 \ft 2 Ti 1.6.\f* \v 20 To bajiro bajicana ñaama Himeneo, to yicõari, Alejandro quẽne. Diore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉobeticama ĩna. To bajiri, “Vãtia ʉjʉ, Satanás, ĩ bojarore bajiro rojose mʉare yimasirʉcʉmi yuja”, ĩnare yicajʉ yʉ, “Rojose tãmʉo quẽnabeti tʉoĩamasi, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yigʉ. \c 2 \s1 “‘Gãjerãre ejarẽmoato’ yirã, Diore sẽnibosarũgũroti ñaja”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Ñasʉose ado bajiro mʉre rotiaja yʉ: Toana rãca rẽjacõari, Diore sẽnirã, masa jedirore sẽnibosarũgũroti ñaja mʉare. To yicõari, masare quẽnaro ĩ yisere ĩarã ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yirũgũroti ñaja. \v 2 Gobiernore quẽne, ʉjarã jedirore sẽnibosarũgũroti ñaja. To bajiro mani yijama, Dios ĩ ejarẽmose rãca ñie oca mano ñarʉarãja mʉa. To bajiri, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũrʉarãja. \v 3 To bajiro ĩnare mʉa sẽnibosajama, mʉare ajivariquẽnagʉ̃mi Dios, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarocʉ. \v 4 Masa jediro rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vabetirotire bojami. To bajiro bojagʉ ñari, ĩ oca riojo gotimasiorere quẽne masa jediro ĩna masisere bojami. \v 5 Sĩgʉ̃ne Dios ĩ ñasere masiaja mani. Gãji mani rʉ̃cʉbʉogʉ magʉ̃mi. To bajicõari, Jesucristo quẽne, ĩ sĩgʉ̃ne ñaami manire bajirone rujʉ cʉticõari, adi macarʉcʉroana Diorãca quẽnaro mani ñarotire yigʉ, rijabosar'i. \v 6 Mani jedirore rojose mani yise vaja manire yirẽtobosagʉ, rijabosayumi. To bajiro ĩ bajire ñajare, “Masa jedirore yirẽtobosarʉami Dios”, yitʉoĩamasiaja mani. \v 7 To bajiri, “Ti ocare jud'io masa mere quẽnaro gotimasiocudirʉcʉja mʉ, ‘“Rojose mani yise vaja manire yirẽtobosayumi” yitʉoĩato ĩna’ yigʉ”, yʉre yicami Cristo. Socʉ me yaja yʉ. \p \v 8 Cristo ĩ cõacacʉ ñari, toana ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro ado bajiro ĩna yirotire yʉ bojasere mʉre gotiaja yʉ: Ʉ̃mʉare gotigʉ yaja. Gãjerãre jũnisinirã ñaboarine, Diore ĩna sẽnijama, quẽnabeaja. To yicõari, gãjerãre oca josarã ñaboarine, Diore ĩna sẽnijama, quẽnabeaja ti quẽne. Diore sẽnirãma, rojose yimena ñato.\f c \fr 2:8 \ft Mt 5.23-24; 6.14-15.\f* \v 9 Rõmiare quẽne gotigʉ yaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã, ʉ̃mʉa rãca ĩna rẽjaroto rĩjoro, quẽnaro tʉoĩacõari, ĩna sudi sãñasere bojaja yʉ. “¿No bajiro yirãti mani, ‘Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa’ yirã?”, yitʉoĩabetiroti ñaja. Ĩna joare quẽnorã, “¿No bajiro quẽnorãti, mani joare, ‘Ʉ̃mʉa quẽnaro ĩavariquẽnato’ yirã?”, yitʉoĩabetiroti ñaja, ĩnare. Ĩna bʉsajaquẽne, “Manire ĩavariquẽnato ʉ̃mʉa” yirã, jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtise, oro vãme cʉtise quẽne, bʉsabetiroti ñaja ĩnare. To yicõari, sudi sãñarã, “Manire ĩavariquẽnato” yirã, sudi jairo vaja cʉtise sãñabetiroti ñaja. \v 10 Ado bajirojʉa yirũgũroti ñaja: “‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja mani’ yirã ñari, quẽnase yirã mani ñajare, manire ĩavariquẽnato”, yitʉoĩarũgũroti ñaja, ĩnare. \v 11 Dios ocare ajirã mʉa rẽjarojʉre, ñagõmenane, ĩnare gotimasiorimasa ĩna gotisere rʉ̃cʉbʉose rãca ajirujiroti ñaja, rõmiare. \v 12 Ĩnare gotimasiorotibeaja yʉ. To yicõari, ʉ̃mʉare ĩna rotisere quẽne bojabeaja yʉ. Ñagõmenane, ĩna ñacõajama, quẽnaja. \v 13 Rĩjoro Adán ñamasir'ire rujeosʉomasiñuju Dios. Bero ĩ manajo Evare rujeomasiñuju. \v 14 To bajicõari, Adán me ñamasiñuju vãtia ʉjʉre yitoecomasir'i. Ĩ manajojʉa ñamasiñuju vãtire yitoecomasirio. Vãti ĩ yitomasirere cʉdicõari, rojose yimasiñuju so. To bajiri, rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ajirʉ̃cʉbʉoroti ñaja. \v 15 Rojose yimasirio so ñajare, “Ñajediro rõmia, ĩna rĩa cʉtijama, rojose tãmʉorʉarãma”, yimasiñuju Dios. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjamena ñacõari, gãjerãre ĩna maijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \c 3 \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã ĩna bajire queti \p \v 1 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarʉarãre gotigʉ yaja yʉ. Socʉ me yaja yʉa. Ĩna moarʉasema, quẽnase ñaja. \v 2 Tire ĩ moare cʉtirʉajama, quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yigʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Quẽnaro masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ, ejarimasare quẽnaro yigʉ, to bajicõari, quẽnaro gotimasiomasigʉ̃ ĩ ñajama, quẽnaja. \v 3 Mecʉose idimecʉbecʉ, quẽabecʉ, gãjerãre ajijũnisinicõari, oca josabecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Rojose gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ĩamaicõari, quẽnaro ejarẽmogʉ̃ ñagʉ̃mi, “Quẽnasejʉa tʉoĩato ĩna” yigʉ. Gãjoare bojatʉoĩabecʉ ñagʉ̃mi. \v 4 Ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ, ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃ ñagʉ̃mi. \v 5 Ĩ ya vianare quẽnaro ĩ rotimasibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre no bajiro rotimasibecʉmi. \v 6 Cristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃ ĩ ñarʉajama, Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. Cristore mame ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ĩ ñajama, “Gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Satanás ĩ tʉoĩamasiriarore bajiro tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Rojose tãmʉorʉcʉja” Satanáre Dios ĩ yirotimasiriarore bajiro yiecorʉcʉmi, ĩ quẽne. \v 7 To bajiri, quẽnaro yirũgũroti ñaja ĩre, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena quẽne, yʉre ĩarʉ̃cʉbʉoato” yigʉ. To bajiro ĩ yibetijama, “Quẽnaro yigʉ me ĩ ñajare, Cristo ocare ajirʉabeaja yʉa”, yirãma masa. “To bajiro yato ĩna” yigʉ, rojosere yigʉ ñaami Satanás. \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasa ĩna bajire \p \v 8 To bajicõari Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare quẽne, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. To bajicõari, ĩna bajirore bajirone bajirã ñarãma ĩna quẽne. Mecʉose idimecʉmena, “Gãjoa bʉjarãsa” yirã, gãjerãre yitomena ñarãma. \v 9 Dios oca socabetire mani gotimasiosere Dios ĩ ejarẽmose rãca quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Quẽnase ñaja” ĩna yimasise rĩne yirã ñarãma ĩna. \v 10 Ĩnare mʉa beseroto rĩjoro, “Ãnoa ñaama quẽnase yirã, Cristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã” yimasirʉarã, ĩnare ĩatirʉ̃nʉña maji. “Quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama” ĩnare mʉa yimasijama, ĩnare beserʉarãja mʉa yuja. \v 11 Rõmiare quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorãre bojaja mani. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigotirã me ñarãma. Quẽnaro tʉoĩacõari, quẽnase rĩne yirã ñarãma. “Yirʉarãja” ĩna yirore bajiro yirã ñarãma. \v 12 Quẽna Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre moabosarimasare, ʉ̃mʉare gotigʉ yaja yʉ. Manajo cʉticõari, gajeore ajerio cʉtibecʉ ĩ ñajama, quẽnaja. Ĩ rĩa rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre quẽnaro ĩna cʉdirotire yigʉ, quẽnaro ĩnare gotimasiogʉ̃, to yicõari, ĩ ya vianare quẽnaro rotigʉ ñagʉ̃mi. \v 13 Quẽnaro ĩna moajama, gãjerã ĩna ĩarʉ̃cʉbʉorã ñarʉarãma. To bajicõari, Jesucristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro gotirʉarãma. \s1 Cristo sʉorine manire quẽnaro Dios ĩ yire queti \p \v 14 Yoaro mene mʉ tʉjʉ varʉa tʉoĩaboarine, adi paperare mʉre ucacõaja yʉ. \v 15 “Varʉa tʉoĩaboarine, yoaro me mʉa tʉjʉ yʉ ejatĩmabetijama, ‘Catimʉorʉ̃gõrocʉ, Dios yarã ñari, ado bajiro yiroti ñaja’ yimasiato” yigʉ, adi paperare mʉre cõaja yʉ. Dios yarã ñari, “Ĩ oca, socabeti gotimasiore ñaja”, yigotiaja mani. \v 16 Cristo sʉorine manire quẽnaro Dios ĩ yire queti quẽnamasuse ñaja. Masa ĩna masibeti ĩ ejarẽmose rãca mani masise ñaja. Ado bajiro bajiaja ti: \q1 Adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Cristo. To bajicõari, Esp'iritu Santo sʉorine, “Ñie rojose magʉ̃ ñaami”, yiĩañujarã masa. Ángel mesa quẽne, ĩna ĩarʉ̃cʉbʉogʉ ñañuju. Masa jedirore ĩ ocare gotimasioñujarã. To bajicõari, tocãrãca sitana ĩ ocare ajitirʉ̃nʉñujarã. Manire rijabosacõari, ĩ tudicatiro bero, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ ĩre ãmicoasuju Dios. \c 4 \s1 Masa, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉ tʉjaroti queti \p \v 1 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, jãjarã mani ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ti jedirũtu vato cõrone sĩgʉ̃ri ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma. “Ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãtia ĩnare ĩna yitosere gotimasiorãre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, manire yiyumi Esp'iritu Santo. \v 2 Ĩnare gotimasiorimasa ado bajiro bajirã ñarãma: “Quẽnase gotimasioaja” yirã ñaboarine, socasere gotimasiorã ñarãma. “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenama ĩna, rojose rĩne tʉoĩarã ñari. \v 3 “Manajo cʉtibetiroti ñaja”, yirã ñarãma ĩna. To yicõari, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yirã ñarãma. Ĩna tʉoĩariarore bajiro me bajiaja, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã Dios oca riojo gotimasiorere masirãjʉarema. Mani baroti ĩ cũrere barã, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yirotire yigʉ, jediro bare cũmasiñumi Dios. \v 4 Ñajediro bare Dios ĩ cũre quẽnase ñaja. To bajiri, “Tocãrãca vãme babetiroti ñaja”, yire maja manire. Bare mani bajama, “Quẽnaro yaja mʉ” Diore yicõari, baroti ñaja. \v 5 “Bare ñaro cõrone quẽnase ñarʉaroja” ĩ yimasirere barã, “Quẽnaro yiyuja mʉ” ĩre mani yijama, quẽnaja. \s1 Jesucristo ĩ bajirore bajiro yire queti \p \v 6 Mʉre yʉ gotimasiose jediro gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiroti ñaja mʉre. To bajiro mʉ yijama, Jesucristo ĩ bojarore bajiro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ yigʉja mʉ. To bajicõari, Dios oca quẽnasere gotimasio tʉjabecʉne, bʉtobʉsa Diore tʉoĩavariquẽnacõari, Jesucristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũtu varʉcʉja mʉ. \p \v 7 Bʉcʉrã ye quetire socasere ĩna gotimasiosere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja. Tocãrãcarʉ̃mʉne, mʉ yirũgũrotijʉare tʉoĩacõari, ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña.\f d \fr 4:7 \ft 1 Ti 1.4; 6.20; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.\f* \v 8 Tocãrãcarʉ̃mʉne mani rujʉre mairã ñari, quẽnaro guacoerũgũaja mani, “Catiquẽnarã ñarãsa” yirã. To bajiro mani yise quẽnase ñaja, bajirojʉma. To bajiro mani yise rẽtobʉsaro quẽnase ñaja tocãrãcarʉ̃mʉne, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mani yirũgũse. To bajiro mani yijama, adigodo mani catiñaro cõro, to yicõari, õ vecajʉ Dios tʉjʉ mani ñajaquẽne, quẽnaro manire yicõa ñarʉcʉmi Dios. \v 9 Mʉre yʉ gotise, socase me ñaja. Masa jediro tire ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnarʉaroja. \v 10 Socabeti ti ñajare, josari moarũgũaja yʉa. To bajiñarãne, catimʉorʉ̃gõrocʉre Diore ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna bajiborotire ĩnare yirẽtobosarocʉre tʉoĩa yuñaja yʉa. \p \v 11 Adi queti yʉ gotise ti macanare mʉ gotimasiosere ajicõari, cʉdijedicõato ĩna. \v 12 Bʉcʉ me mʉ ñajare, toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉre ĩna rʉ̃cʉbʉobetijama, quẽnabetoja. To bajiri, “Bʉcʉ me yʉ ñaboajaquẽne, yʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” ĩre yitʉoĩacõari, ado bajise yirũgũña: Ĩnare quẽnaro ĩamaicõari, quẽnase rĩne yicõa ñarũgũña. To bajiro mʉ yijama, “Ĩ yirore bajiro yiroti ñaja manire quẽne” yitʉoĩacõari, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna. \v 13 Yʉ ejaroto rĩjoro, toana rãca rẽjacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro gotimasiorũgũña mʉ, “Tire ajicõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. \v 14 “Quẽnaro yimasiato” yigʉ, Dios mʉre ĩ ʉjocatire masiritibesa mʉ. Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarã mʉre yʉa ãmo ñujeorãne, Dios ĩ masise rãca, “Adi ñaja mʉ moaroti Dios ĩ cũre” yʉa yiñarone, tire mʉre ʉjoyumi Dios.\f e \fr 4:14 \ft 2 Ti 1.6.\f* \p \v 15 Adi queti mʉre yʉ gotimasiosere masiritibeticõari, mʉ yimasiro cõro yirũgũña. To bajiro mʉ yijama, mʉ yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉrũtuacʉ yami”, yiĩarʉarãma ti macana. \v 16 Mʉ gotimasioroto rĩjoro, to yicõari, no bojase mʉ yiroto rĩjoro quẽne, quẽnaro tʉoĩacõari rĩne, yirũgũña. To bajiro mʉ yicõa ñajama, mʉ gotimasiose ajitirʉ̃nʉrãre quẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi Dios. \c 5 \s1 Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ñare queti \p \v 1 Sĩgʉ̃ bʉcʉ, rojose ĩ yiboajaquẽne, tud'igʉre bajiro ĩre gotibesa. Ado bajirojʉa mʉ yijama, quẽnaja: Rʉ̃cʉbʉose rãca mʉ jacʉre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩre gotiya. To yicõari, mamarãre quẽne, mʉ bederãre mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya. \v 2 Rõmia bʉcʉrãre mʉ jacore mʉ yirore bajiro quẽnaro ĩnare yiya. To yicõari, mamarã rõmiare quẽne, mʉ bederãre mʉ rʉ̃cʉbʉorore bajiro quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya. \p \v 3 Manajʉ rijaveoriarã maioro bajirã masu ĩna ñajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare quẽnaro ejarẽmorũgũña. \v 4 To bajiboarine sĩgõ manajʉ rijaveorio rĩa cʉtigo, to yicõari, jãnerabatia cʉtigo so ñajama, ĩnajʉa ñarãma sore ejarẽmorũgũrona. To bajiro ĩna yisere Dios ĩ ĩavariquẽnase ñajare, to bajiro yirũgũroti ñaja. Mani jacʉa manire ĩamaicõari, mani daquerojʉ manire quẽnaro ĩna yibʉcʉore ti ñajare, ĩnare ejarẽmorũgũroti ñaja, manire. \v 5 Manajʉ rijaveorio maioro bajigo masujʉare, so yarã sore ejarẽmorã manijare, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi Dios” yitʉoĩacõari, ĩre sẽnirũgũgõmo so. Ʉ̃mʉa, ñamire quẽne ĩre sẽnirũgũgõmo. \v 6 Manajʉ rijaveorio, no so bojase rĩne yigojʉama, rojose yigo ñari, Dios ĩ ĩajama, catigo ñaboarine, catibecore bajiro bajicõa ñagõmo, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varoco ñari. Sojʉarema ejarẽmobetiroti ñaja. \v 7 Tire mʉre yʉ gotimasiosere mʉ tʉjʉ ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre gotiya. Ĩna cʉdisere ĩacõari, “Rojose yama”, yirã manirʉarãma. \v 8 Sĩgʉ̃ “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaja yʉ” yiboarine, ĩ yarãre ĩnare ĩ ejarẽmobetijama, quẽnabetoja. To bajiro bajigʉ ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacoar'ire bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. Gãjerãma, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, ĩna yarãre ejarẽmorã, rojose ĩna yiro rẽtoro rojose yigʉ ñagʉ̃mi. \p \v 9 Cristore ajitirʉ̃nʉrã manajʉ rijaveoriarã, mʉa ejarẽmoronama, ado bajiro bajirã ñarʉarãma ĩna: Sesenta cʉ̃mari rẽtoro tʉsana ñarʉarãma. To bajicõari, sĩgʉ̃ne manajʉ cʉtiriarã ñarʉarãma. \v 10 To bajicõari, gãjerãre ado bajiro quẽnaro yiriarã ñarʉarãma: Ĩna rĩare quẽnaro bʉcʉoriarã, ejarimasare quẽnaro yiriarã, “Yʉ rẽtoro ñamasurã ñaama” gãjerãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre yitʉoĩacõari, ĩnare ejarẽmoriarã, to yicõari, rojose tãmʉorãre ejarẽmoriarã ñarʉarãma. \p \v 11 Ĩnare mʉa ejarẽmoroto rĩjoro, ĩna manajʉ ĩ bajirocaro bero, “Gãji manajʉ cʉtibetirʉocoja yʉ”, Cristore yisẽniriarã ñarʉarãma. Mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarãrema ejarẽmobetiroti ñaja. Mamarãma, to bajiro yiriarã ñaboarine, bʉto manajʉ cʉtirʉa tʉoĩarãma ĩna quẽna. \v 12 To bajiro ĩna bajijama, “Rojose yirã yama”, ĩnare yiĩarʉcʉmi Cristo. \v 13 Gaje vãme quẽne, ado bajiro bajirã ĩna ñajare, ĩnare ejarẽmobetiroti ñaja. Moamenane gãjerã ya virijʉ ñacudirũgũrãma. To bajicudirã, socarãne, “Ado bajise rojose yima”, gãjerãre yigoticudirũgũrãma. To yicõari, gãjerã ĩna sẽniĩabetiboajaquẽne, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, ĩnare yigõjanabiorũgũrãma. To bajiro ĩna yijama, yibetirotirene yicõarãma. \v 14 To bajiro bajirã ĩna ñajare, quẽna ĩna manajʉ cʉtirotire bojaja yʉ, “Rĩa cʉti, ĩna ya vi ĩatirʉ̃nʉ, yiñacõato” yigʉ. To yicõari, “Gãjerãjʉa ĩnare ñagõmacarʉarã, ĩna yisere ĩacõari, no yimasibeticõato” yigʉ, quẽnaro ĩna ñasere bojaja yʉ. \v 15 Jẽre sĩgõri mamarãbʉsa manajʉ rijaveoriarã Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Satanájʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyarã ĩna ñajare, to bajiro mʉre gotibʉ yʉ. \p \v 16 Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yarã, manajʉ rijaveoriarã ĩna ñajama, ĩnare ejarẽmorũgũroco ñagõmo. To bajiro so yijama, manajʉ rijaveoriarã maioro bajirãre ejarẽmorimasa ĩna manijare, ĩnare ejarẽmomasirʉarãma ĩna, gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã. \p \v 17 Bʉcʉrã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare quẽnaro ĩna ũmato ñajama, ĩnare rʉ̃cʉbʉocõari, vaja yiroti ñaja. Ĩna rãcana quẽnaro gotimasiorãre bʉtobʉsa rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. \v 18 Dios ocare masa ĩna ucamasire, ado bajiro ti gotijare, tire ĩnare goticõaja yʉ: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. Tire yigʉ, ta vecʉa rĩne tʉoĩagʉ̃ me, yimasiñumi Dios. Gajejʉ quẽne ado bajiro gotiaja: “Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.\f f \fr 5:18 \ft 1 Co 9.9.\f* \p \v 19 Bʉcʉre, “Rojose yimi” ĩna yi ocasãjama, jʉarã, idiarã ñacõari ĩna oca sãjama, ĩnare ajiroti ñaja. \p \v 20 To bajiro ĩna yi ocasãjama, Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa tud'igʉre bajiro ĩre gotiba mʉ, “Gãjerã, bʉcʉrã quẽne tire ajicõari, ‘Manire quẽne yiromi’ yimasiato” yigʉ. \p \v 21 To bajiro mʉre yʉ rotisere ajirãma Dios, ĩ macʉ Jesucristo quẽne, ángel mesa, Dios ĩ beseriarã quẽne. Mʉ cʉdirotire masirʉarãma ĩna. Mʉ baba rojose ĩ yijaquẽne, yʉ rotirore bajiro cʉdiya. \v 22 Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarocʉre mʉ cũrʉajama, quẽnaro yigʉ ĩ ñasere ĩajeocõari, beseya. To bajiro mʉ yibetijama, rojose yigʉrene besegʉja mʉ. To bajiro mʉ yijama, “Rojose yigʉrene beseyumi”, mʉre yirãma. “To bajiro bajirobe” yigʉ, quẽnaro ĩnare beseba. To yicõari, quẽnase rĩne yirũgũña. \p \v 23 “Quẽnase rĩne yirũgũña” yigʉ ñaboarine, “Ʉye oco idibetirũgũña”, yibeaja yʉ. Oco rĩ mere idirũgũña. Ʉye oco quẽne, mojoroaca idirũgũña, biyaroaca mʉ gʉdajoa ti jũnirũgũsere “Tʉjato” yigʉ. \p \v 24 Ado bajiro ti bajijare, “Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, beseya”, mʉre yibʉ yʉ: Sĩgʉ̃ri rojose ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama, “Rojose yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari rĩne, rojose yirã ĩna ñasere masiaja mani. \v 25 To bajirone bajiaja quẽnaro yirã ĩna ñase quẽne. Sĩgʉ̃ri quẽnase ĩna yisere ĩacõari, masiaja mani. To bajiri, ĩnare quẽnaro mani masiroto rĩjoro, jẽre “Quẽnase yirã ñaama”, ĩnare yimasiaja mani. To bajiboarine, gãjerãjʉama “Quẽnase yirã ñaama”, yimasiñamana ñaama. Ĩnare quẽnaro masicõari, quẽnase yirã ĩna ñasere masiaja mani. To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñarãre, bʉcʉrãre quẽnaro masicõari rĩne, beseya. \c 6 \s1 Gãjerãre moabosarã ĩna bajire queti \p \v 1 Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã gãjerãre moabosarã, ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. Ĩna ʉjarãre rʉ̃cʉbʉobetire ĩacõari, “Rojose yirã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã; vaja maja ĩna gotimasiose”, yirʉarãma gãjerã. \v 2 Sĩgʉ̃ri ĩna ʉjarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñarãma. Ĩnare rʉ̃cʉbʉoroti ñaja. “Mani ʉjʉ Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Dios ĩ mairã ñarãma ĩna quẽne. To bajiri quẽnaro ĩnare yibosato mani” yitʉoĩacõari, bʉtobʉsa ĩna moabosajama, quẽnaja. \s1 Cristo oca riojo gotimasiorere quẽnaro ajitirʉ̃nʉre queti \p Adi queti yʉ gotise ti macanare ĩnare gotimasiocõari, “Ado bajiro yirũgũrʉarãja mani”, ĩnare yiya. \p \v 3 Mani ʉjʉ Jesucristo ocare buerẽtobuboarine, ricati gotimasiorã ĩna bajisere gotiaja yʉ: Dios ĩ bojase mani yisere riojo gotimasiomena ñarãma. \v 4 “Bʉto masirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, masimena ñarãma. Cristo ocare, “Ado bajirojʉa yirʉaro yaja ti”, gãmerã yi oca josarũgũrãma. To bajiro ĩna yise sʉorine, “Yʉ rẽtoro masirã ñaama” yiĩajũnisinire, gãmerã rʉ̃cʉbʉobetire, “Socarã yama”, gãmerã yitʉoĩare ñaroja. \v 5 Rojose tʉoĩarã ñari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, vãti ĩ yitosere ajitirʉ̃nʉrã ñari, to bajiro yirũgũrãma. “Dios ĩ bojarore bajiro mani yijama, gãjoa bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. \v 6 To bajiro ĩna tʉoĩamavisiaboajaquẽne, mani cʉoro cõro mani variquẽnajama, Dios ĩ bojarore bajiro mani yise sʉorine bʉto quẽnase bʉjarũgũaja mani. \v 7 Adigodo mani ruyuajama, ñie cʉomenane ruyuariarãja mani. To bajirone mani rijajaquẽne, ñie ãmi vamenaja mani. \v 8 To bajirona ñari, adigodojʉ ñarã, bare cʉti, sudi cʉti, mani yijama, variquẽnaja mani. \v 9 Gãjerãjʉama, jairo gãjoa cʉorʉa tʉoĩarũgũrãma ĩna. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose yisejarũgũrãma. To bajiro ĩna bajirotire yigʉmi vãti. To bajiro yirã rĩne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. \v 10 Gãjoare bojarã ñari, tocãrãca vãmene rojosere yirũgũama sĩgʉ̃ri. Diore ajitirʉ̃nʉrã quẽne, gãjoare bojaca yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacama. To bajiri, yuja, ĩna masune rojose tãmʉorũgũama. \s1 Timoteore Pablo rotire queti \p \v 11 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, mʉjʉama, Dios yʉ ñari, ĩnare bajiro yibesa. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne yirũgũña. Bʉto rojose tãmʉoboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabesa. Gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõari, quẽnaro ĩnare yirũgũña. \v 12 Vãti rojose mʉre ĩ yirotisere cʉdibeticõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉcʉja, “Yʉ macʉre mʉ ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉ vaborotire mʉre yirẽtobosarʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere cʉdicacʉ ñari. Tire mʉ cʉdicatirʉ̃mʉre, jãjarã ñacajʉ yʉa, güibecʉne, “Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉ” mʉ yigoticatire ajicana. \v 13 Dios, adi macarʉcʉro catiñasere rujeor'i, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉre yʉ rotisere ajirãma. Jesucristo ñaami güibecʉne, Poncio Pilato vãme cʉtigʉ ĩ ĩaro rĩjoro, gãjerãre quẽnaro mani gotirũgũrore bajiro gotir'i. Ado bajiro mʉre rotiaja yʉ: \v 14 Mʉre yʉ rotise ñaro cõrone quẽnaro cʉdiya, “‘Rojose yami’ mʉre yiroma” yigʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo adigodojʉ ĩ tudiejaroto rĩjoro to bajiro rĩne yicõa ñarũgũma. \v 15 Mani ʉjʉ, Dios, “To cõrone varʉcʉmi” ĩ yiriarʉ̃mʉne tudieja rotirʉcʉmi. Ĩne ñaami gãjerãre mani rʉ̃cʉbʉoro rẽtoro mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Masirẽtogʉ̃ ñagʉ̃mi. Ñimʉ gãji ĩre bajiro masigʉ̃ magʉ̃mi. \v 16 Ĩ sĩgʉ̃ne ñaami ñajediro ti ruyuaroto rĩjorojʉne ñar'i, to yicõari, rijabetirocʉ. Bʉto busurojʉ masa ĩna ejamasibetojʉ ñarũgũgʉ̃mi. Sĩgʉ̃ ĩre ĩagʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre ĩarocʉ quẽne magʉ̃mi. Ĩre rʉ̃cʉbʉocõa ñarũgũroti ñaja manire. To bajiro rĩne bajirũgũato. \p \v 17 Adigodoaye gajeyeũni jairo cʉorã ñacõari, “‘Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa’ yirãre yibesa”, ĩnare yigotiya. “ ‘Jairo gãjoa cʉorã ñari, quẽnaro ñarũgũrʉarãja mani’ yitʉoĩabesa mʉa”, ĩnare yiya. Yoaro mene jedise ñaja gãjoa. Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare ajitirʉ̃nʉcõari, “Ĩ ñaami manire quẽnaro ĩatirʉ̃nʉgʉ̃”, yirũgũroti ñaja, ĩnare. “ ‘Quẽnaro variquẽnañato’ yigʉ, manire quẽnaro yirũgũami Dios”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. \v 18 To yicõari, “Jairo cʉorã ñari, ti rãca cojoji me quẽnase yirũgũña”, ĩnare yirotiya mʉ. “Ĩsivariquẽnarũgũña”, ĩnare yiya. Ĩna gãjoare maimenane, gãjerãre ejarẽmorã ĩna ĩsijama, quẽnaja. \v 19 To bajiro ĩna yijama, quẽnaro ĩna yise vaja õ vecajʉ gajeye cũrẽmorãre bajiro yirã, yirʉarãma ĩna. Quẽnaro ĩna yise vaja, õ vecajʉ quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnare ĩ gotiriarore bajiro ĩna rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma yuja. \s1 Timoteore Pablo ĩ gotitʉsare queti \p \v 20 Ajiya Timoteo. “Cristo ocare quẽnaro gotimasioato” yigʉ, mʉre cũñumi Dios. To bajiri quẽnaro gotimasiorũgũña. Socasere ĩna gotimasiorũgũsere ajibesa. Dios ĩ cũre me ñari, vaja mani ñaja, “Masirã ye ñaja” ĩna yitʉoĩaboase.\f g \fr 6:20 \ft 1 Ti 1.4; 4.7; 2 Ti 2.16; Tit 1.13-14.\f* \v 21 “Bʉto masirã yere gotimasioaja yʉa” yirãre ajisʉyacõari, Cristo ocare ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna yuja. \p Mani ʉjʉ Jesucristo, quẽnaro mʉre yirũgũato. \p To cõro ñaja.