\id 1TH - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 TESALONICENSES \toc1 Primera carta de San Pablo a los Tesalonicenses \toc2 1 Tesalonicenses \toc3 1 Ts \mt2 Primera carta de San Pablo a los \mt1 TESALONICENSES \c 1 \s1 Tesalónica macanare Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩ babarã rãca Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1 ¿Ñati Jesús ocare ajitirʉ̃nʉrã, Tesalónica macana? Yʉ Pablo, yʉ babarã Silvano\f a \fr 1:1 \ft yʉ babarã Silvanoa, Timoteo rãca a 1.1 Silas ti yijama, griego oca rãca yiyuju. Silvano ti yijama, latín oca ñañuju. Hch 15.22; 18.5 macaña.\f*, Timoteo rãca adi quetire mʉare ucacõaja, Dios mani jacʉ, to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristo yarãre. Diore mʉare sẽnibosaja yʉa, “‘Ĩnare ĩamaicõari, ejarẽmoña mʉ’, quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”. \s1 “Mʉa bajisere tʉoĩacõari, ‘Quẽnaro yaja mʉ’ Diore ĩre yivariquẽnaja yʉa”, Pablo ĩ yire queti \p \v 2 Tocãrãcajine Dios mani jacʉre ĩre sẽnirã, mʉa jediro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. \v 3 Ado bajiro bajirã mʉa ñajare, to bajiro yirũgũaja yʉa: “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, quẽnaro yiñaja mʉa. Gãmerã mairã ñari, gãjerãre quẽnaro ejarẽmorũgũaja. “Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejaro bero, ĩ rãca rijamenane ñarũgũrʉarãja”, yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, rojose tãmʉorũgũrã ñaboarine, “Yʉare ejarẽmorʉcʉmi”, ĩre yitʉoĩa tʉjabeaja mʉa. To bajiri, to bajiro mʉa bajise Dios sʉori ti bajijare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉa. \v 4 To bajiro Diore yaja yʉa, mani ʉjʉ yarã ado bajise mʉa bajisere masirã ñari: Dios ĩ ĩamairã, ĩ beseriarã ñañuja mʉa. \v 5 “To bajiro mʉare yiyumi Dios”, yimasiaja, ado bajiro bajicati ti ñajare: “Jesús ĩ rijabosare sʉori manire ĩavariquẽnaami Dios” yire quetire yʉa gotimasiojama, yʉa masune tʉoĩarujeocõari, gotirã me mʉare gotimasiorũgũcajʉ. Dios ĩ rotise rãca mʉare gotimasiocajʉ yʉa. Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santo sʉorine tʉoĩacõari, “Socase me ñaja”, yimasicajʉ mʉa. Mʉa rãca yʉa bajiñacatire masicõari, “Quẽnaro mani ñarotire yirã mani tʉjʉ ejayuma”, yʉare yimasirãja mʉa. \p \v 6 To bajiri mʉa quẽne, yʉa yicatire bajirone quẽnaro yirũgũcajʉ mʉa. To yicõari, mani ʉjʉ Jesús ĩ yiriarore bajirone yirũgũcajʉ mʉa. To bajiri bajicatore bajirone rojose tãmʉoboarine, “Variquẽnato” yigʉ, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ejarẽmocati ñajare, bʉto ajivariquẽnacajʉ mʉa. \v 7 To bajiro mʉa bajiñacatire ajicõari, mʉa ye sitana Macedonia ñarã, adoana Acaya sitana quẽne, “Ĩna bajiñariarore bajiro yiroti ñaja manire”, yama ĩna, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrʉarã jediro. \v 8 To bajiri mʉa gotimasiose sʉorine mani ʉjʉ Jesús ocare ajiyuma Macedonia sitana, Acaya sitana. Ĩna rĩ mere, gajeroana jãjarãre gotimasioñuja mʉa. Quẽnaro mʉa yirere ajicõari, “Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ñaama Tesalónica macana”, mʉare yama. To bajiro mʉa bajisere jẽre ĩna masicõajare, gajerojʉ yʉa vacudijama, mʉa bajisere gotibetirũgũaja yʉa. \v 9 Ĩnajʉa roque yʉare quẽnaro mʉa yicatire gotirũgũama. “Ado bajirã ñarãma” mʉa masune yiquẽnorujeocõari, mʉa rʉ̃cʉbʉoboarere yitʉjacõari, Dios catimʉorʉ̃gõrocʉjʉare mʉa ajitirʉ̃nʉsʉocatire gotirũgũama. \v 10 Gajeye ado bajiro mʉa gotisere yʉare gotirũgũama: “Dios macʉ Jesús, ĩ bajirocaro bero, Dios ĩ catior'i, õ vecajʉ ñagʉ̃mi. Ĩ ñaami rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ manire Dios ĩ reacõaborotire manire yirẽtobosarocʉ. To bajiro yirocʉ ĩ tudiejarotire yurã yaja” mʉa yiñasere quẽne yʉare yigotirũgũama ĩna. \c 2 \s1 Tesalónica macana rãca Pablo ĩ bajiñarere ĩ gotire queti \p \v 1 Yʉa mairã, mʉa tʉ yʉa bajiñacatire tʉoĩacõari, “Bʉto quẽnacajʉ”, yimasiaja mʉa. \v 2 Mʉa tʉjʉ yʉa ejaroto rĩjoro, Filipos ĩna yirimacajʉ ñacajʉ yʉa. Tojʉ yʉa ñaro rojose yʉare yicama. Mʉa ya macana quẽne yʉare gotirotibetiboacama. Jẽre tire masiaja mʉa. Yʉare ĩna gotirotibetiboajaquẽne, Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉare goticõacajʉ, Dios oca Jesús sʉori quẽnaro ĩ yise quetire. \v 3 Socasere ajirʉ̃cʉbʉorã me ñari, tire mʉare goticajʉ yʉa. Rojose yirʉarã me, mʉare goticajʉ. Mʉare yitorʉabeticajʉ. \v 4 “¿Yʉ bojarore bajiro yirã ñati?” yigʉ, yʉare rotiĩacõari, variquẽnañumi Dios. To bajicõari, “Yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise quetire gotirʉarãja mʉa”, yʉare yirotiyumi. To bajiri ĩ gotirotirore bajirone gotirũgũaja yʉa. “Masa ajivariquẽnato” yirã me, gotirũgũaja. “Dios ajivariquẽnato” yirãjʉa, gotirũgũaja. \v 5 “Oca quẽnase rãca yʉare yitorã me yama”, yʉare yimasicajʉ mʉa. “Gãjoa manire ĩsiato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Tire masiaja mʉa. Dios quẽne, tire masiami. \v 6 “‘Ñamasurã ñaama’ yʉare yato” yirã me, mʉare goticajʉ yʉa. Noajʉane, “Manire rʉ̃cʉbʉoato” yirã yʉa goticana manicama. \v 7 Mʉare rotibeticajʉ yʉa. Cristo ĩ cõarã ñari, yʉa rotijaquẽne, quẽnacõaboariaroja. To bajiboarine, sĩgõ rõmio so rĩacare so ĩatirʉ̃nʉrore bajiro mʉare ĩatirʉ̃nʉrũgũcajʉ yʉa. \v 8 To bajiro mʉare ĩamairã ñari, “Cristo ye quetire ĩnare gotimasiorʉarãja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũcajʉ yʉa. Ti rĩ mere yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa. “Manire ĩaterã manire ĩna sĩaroti ti ñaboajaquẽne, ĩnare gotimasiorʉarãja”, yivariquẽnarũgũcajʉ yʉa, mʉare ĩamairã ñari. \v 9 Yʉa mairã, mʉa tʉ ñarã, bʉto josari yʉa moarũgũcatire masiritimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa, ñami quẽne moarũgũcajʉ yʉa. Tojʉ mʉa tʉjʉ yʉa ñase vaja, yʉa base vaja quẽne yʉare mʉa vaja yibosajama, josaboriaroja ti, mʉare. Tire masirã ñari, “Vaja yibeticõato ĩna” yirã, Dios oca gotirã ñaboarine, gajeye moare yʉa masune moacõari, bare vaja yibarũgũcajʉ yʉa. \p \v 10 Mʉa tʉjʉ ñarã Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirũgũcajʉ yʉa. Tojʉre quẽnaro riojo yirũgũcajʉ yʉa. To bajiri socamenane, “Rojose yicama” yirã manama mʉa tʉ ñarã. To bajiro yʉa bajicatire ĩacana ñari, “Ĩna yicatore bajiro yirũgũcama ĩna”, yʉare yiñagõbosa masiaja mʉa quẽne. Dios quẽne tire yʉare yiñagõbosa masigʉ̃mi ĩ. \v 11 “Rĩa cʉtigʉ ĩ rĩare maigʉ̃, tocãrãcʉre quẽnaro ĩ yirore bajiro manire yirũgũcama ĩna”, yʉare yimasiaja mʉa. \v 12 Rojose mʉa tãmʉojama, mʉa tãmʉobetijaquẽne, quẽnaro mʉare gotimasiorũgũcajʉ yʉa, “‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Cristore ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato” yirã. “Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yisere bʉto bojaja yʉa”, mʉare yirũgũcajʉ yʉa. Dios ñaami rẽtoro ñamasugʉ̃, quẽnaro rotigʉ, “Yʉ tʉjʉ ñarʉarãja” mʉare yigʉ. \p \v 13 Gajeye ado bajiro mʉa bajicatire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽnirũgũaja yʉa. Dios oca mʉare yʉa gotimasiocatire ajicõari, “Ĩna masune tʉoĩacõari, gotirã me yama” yimasicõari, yʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri socase me ñaja Dios ye yʉa gotimasiorũgũse. To bajiri, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉjama, Dios ĩ bojasere yirã ñarʉarãma. \v 14 Yʉa mairã, ti ocare ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yiyuma mʉa yarã. Mʉa yiecorore bajirone yiyuma jud'io masa quẽne, ĩna yarã Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉrãre. \v 15 Ĩna yarãne ñaama Cristore sĩariarã. Rĩjorojʉ Diore gotirẽtobosariarãre quẽne ĩnane sĩariarã ñaama ĩna. Yʉare quẽne tud'irã, varoticana ñaama. To bajiro yirã ñari, Dios ĩ ĩavariquẽnamena ñaama. Jediro masare ĩaterã ñaama. \v 16 Jud'io masa me rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire bojamena ñari, Dios ocare gotimasiorʉaboacajʉ yʉa. Yʉare gotimasio rotibetirũgũama. Rẽmojʉne, rojose rĩne ĩna yicõasʉoadire ñajare, to bajirone bajiaja adirodore quẽne. Rojose ĩna yitʉjabetijare, rojose ĩnare yicõagʉagʉ yami Dios yuja. \s1 Tesalónica macajʉre Pablo ĩ tudivarʉa tʉoĩare queti \p \v 17 Yoaro mene quẽna mʉa tʉjʉ yʉa tudivarotire gotirʉaja yʉ. Yʉa mairã, mʉare yʉa vadiveocato bero, mʉare ĩabetiboarine, tocãrãcarʉ̃mʉre mʉare tʉoĩacõa ñarũgũaja. To bajiri, mʉare bʉto tʉoĩarã ñari, mʉare ĩarã varʉarũgũboacajʉ yʉa. \v 18 Yʉ masu quẽne cojoji me mʉare ĩagʉ̃ varʉarũgũboacajʉ yʉ. Tocãrãcajine mʉa tʉjʉ ĩarã yʉa varʉacõarore, “Ejabeticõato” yigʉ, rojose yʉare yirũgũñumi vãtia ʉjʉ Satanás. \v 19 Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivado yʉa ĩorona mʉa ñajare, mʉare ĩarã varʉacajʉ yʉa. “Mʉ oca ĩnare yʉa goticati ñajare, mʉre ajitirʉ̃nʉcama ĩna”, Cristore ĩre yiĩovariquẽnarʉarãja yʉa. To bajiro yʉa yiroti ti ñajare, Jesús ĩ tudivadirotire bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Gãjerãre yʉa tʉoĩaro rẽtoro mʉare tʉoĩavariquẽnaja. \v 20 Socarã me yaja yʉa. Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere bʉto tʉoĩavariquẽnaja yʉa. Tire ĩre gotivariquẽnarʉarãja. \c 3 \p \v 1-2 To bajiri, ĩarã vabeticõari, mʉa bajisere ajirʉarã ñari, yʉa maigʉ̃re, Dios ĩ bojase yigʉre Timoteore tojʉ ĩre cõacajʉ yʉa. Yʉa rãcagʉ, Jesucristo ocare masare gotimasiocudigʉ ñaami ĩ quẽne. To bajiri, “Quẽnaro ĩnare gotiba mʉ, ‘Manire ejarẽmorʉcʉmi’ Jesucristore ‘Ĩre yitʉoĩa tʉjabeticõato ĩna’ yigʉ”, ĩre yicõacajʉ yʉa. Yʉjʉama, Silvano rãca tujacajʉ yʉ, Atenas vãme cʉti macarema. \v 3 Rojose tãmʉorã ñaboarine, “Tire sʉtiritibeticõato” yirã, ĩre cõacajʉ yʉa. Masiaja mʉa: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, rojose tãmʉoroti ñaja. \v 4 Mʉa rãca ñarãjʉ, cojoji me ado bajise mʉare goticajʉ yʉa: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, rojose mʉare yirʉarãma gãjerã”, mʉare yicajʉ yʉa. Mʉare yʉa goticatore bajirone bajiyuja ti. \v 5 To bajiro ti bajijare, ado bajise mʉare yitʉoĩarejaicajʉ yʉ: “¿Cristore ajitirʉ̃nʉcõa ñaboati ĩna? Vãtia ʉjʉ Satanás, ‘¿Cristore ajitirʉ̃nʉbesa’ yirotibetiboati ĩ? To bajiro ĩ yisere ĩna ajijama, yʉa gotimasioboacatijʉare ajitirʉ̃nʉ tʉjarʉarãma”, yitʉoĩarejaicajʉ yʉ. To bajiri, tire masirʉ, mʉa tʉjʉ Timoteore ĩre cõacajʉ yʉ. \p \v 6 Mʉa tʉjʉ ejar'i, adojʉ tudiejami quẽna. Adojʉ ejacõari, mʉa bajise quetire oca quẽnasere gotitudiejami. “Cristore ĩre ajitirʉ̃nʉcõa ñaama ĩna. To yicõari, quẽnaro gãmerã ĩamaicõa ñaama”, yimi. “‘Mʉare quẽnaro tʉoĩaja yʉa’ yima ĩna”, yʉare yimi. “Ĩnare mani ĩarʉaro cõro manire ĩarʉama ĩnajʉa quẽne”, yʉare yimi Timoteo. \v 7 To bajiro ĩ yijare, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnaja yʉa. Gãjerã sʉori bʉto rojose tãmʉorã ñaboarine, tire ajivariquẽnaja yʉa. \v 8 To bajiri, Cristore ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉcõa ñasere ajicõari, bʉto variquẽnamʉ yʉa. \v 9 Mʉa bajisere tʉoĩavariquẽnacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yisẽni tʉjabetirʉarãja yʉa. \v 10 Ʉ̃mʉa, ñami quẽne, ado bajiro ĩre sẽnirũgũaja yʉa: “ ‘Ĩna tʉjʉ ejato’ yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. “‘Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato’ yirã, ĩna masibetire ĩnare yʉa gotimasiorotire yigʉ, yʉare yirẽmoña mʉ”, ĩre yirũgũaja yʉa. \p \v 11 To bajiri ado bajiro mani jacʉ Diore to yicõari, mani ʉjʉ Jesucristore yisẽniaja yʉa: “‘Ĩna tʉjʉ ĩarã vajaro’ yirã, yʉare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa. \v 12 To yicõari, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “ ‘Bʉtobʉsa gãmerã ĩamaiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa. “‘Gãjerãre quẽne ĩamaiato ĩna’ yirã, ĩnare ejarẽmoña”, yaja yʉa. “‘Ĩnare yʉa mairore bajiro maiato ĩna’ yirã ĩnare ejarẽmoña”, ĩnare yaja yʉa, mʉare sẽnibosarã. \v 13 To bajiro mʉa maijama, rojose mʉa tʉoĩasere “Yitʉjacõari, quẽnase rĩne tʉoĩato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. To bajiro mʉare ĩ yijama, mani ʉjʉ Jesús ĩ yarã rãca ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, mani jacʉ Dios ĩ rĩjorojʉa ñie rojose mana ñarʉarãja mʉa. To bajirone bajiato.\f b \fr 3:13 \ft 2 Ts 1.7, 10.\f* \c 4 \s1 Dios ĩ ĩavariquẽnase queti \p \v 1 Yʉa mairã, gajeye mʉare gotirʉaja yʉa. “Ado bajiro mʉa ñajama, mʉare ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, mʉare yimasiocajʉ yʉa. Tire ajicõari, quẽnaro ñañuja mʉa. To bajiri, Dios mʉare “Ĩavariquẽnato” yirã, bʉtobʉsa ĩ bojasere mʉa yisere bojaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo to bajiro yʉare ĩ yirotijare, to bajiro mʉare yaja yʉa. \p \v 2 Mani ʉjʉ Jesús ĩ roticatore bajirone mʉare yʉa roticatire masiaja mʉa jẽre. \v 3 Ado mʉa bajisere bojaami Dios: Dios yarã mʉa ñajare, quẽnase rĩne mʉa yisere bojaami. Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, mʉa gãmerã ajeriarã cʉtisere bojabeami. \v 4 Manajo cʉtigʉ, ĩ manajo rãca rĩrene gãjerãre ajeriarã cʉtibecʉne, rʉ̃cʉbʉose rãca ñie oca mano ĩ yiñajama, quẽnaja. \v 5 Diore masimena ñari, ĩna bojarore bajiro ajeriarã cʉtirũgũama. Ĩnare bajiro yibetirũgũña. \v 6 Ĩnare bajiro mʉa yijama, bʉto rojose mʉare yirʉcʉmi Dios. Jẽre adirene mʉare goticajʉ yʉa. \v 7 “Rojose yirã ñato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñato”, manire yiyumi Dios. “Quẽnasejʉa yato” yigʉ, to bajiro yiyumi. \v 8 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, adi yʉa gotimasiosere ajimena yʉa rĩ mere terãma. Diore quẽne terãma ĩna. Rojose mani yisere “Yitʉjato” yigʉ, Esp'iritu Santore manire cõañumi Dios. \p \v 9 “Gãmerã ĩamairoti ñaja” mʉa yimasirotire jẽre mʉare ejarẽmoñumi Dios. To bajiri yʉama, “Gãmerã ĩamaiña mʉa”, mʉare yiucacõabeaja. \v 10 Quẽnaro yirã ñaja mʉa. Macedonia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñañuja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, bʉtobʉsa ĩnare mʉa ĩamaijama, quẽnarʉaroja. Yʉa mairã, to bajiro mʉa yirotire bʉto bojaja yʉa. \v 11 Ñie oca manone quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Gãjerãre gõjanabiomenane, mʉa moasere moacõa ñaña. \v 12 To bajiro mʉa yijama, mʉare ĩacõari, “Quẽnaro yirã ñaama”, mʉare yiĩarʉ̃cʉbʉorʉarãma Cristore ajitirʉ̃nʉmena. Ñiejʉa rʉyabetirʉaroja, mʉare. \s1 Mani ʉjʉ Jesús ĩ tudivadiroti queti \p \v 13 Yʉa mairã, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã ĩna bajirotire mʉare gotirã yaja yʉa. Diore masimenama, bajireariarã ĩna bajisere riojo masibeama ĩna. Bajireariarãre tʉoĩacõari, bʉto sʉtiritiama. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yitʉoĩarã me ñaama. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉa. “Quẽna tudicaticoarʉarãma”, yirã ñaja manima. \v 14 “Jesús ĩ bajirocacoaboajaquẽne, quẽna ĩre catioyumi Dios”, yimasiaja mani. Tire masicõari, “Cristore ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarãre quẽne tudicatiorʉcʉmi Dios”, yitʉoĩaja mani. \p \v 15 Ado bajiro mʉare gotiaja yʉa, mani ʉjʉ Jesús ĩ bueriarãre ĩ gotimasiorere: Adigodo caticõa ñarãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, bajireariarã rĩjoro juaecobetirʉarãja mani. \v 16 Ado bajiro bajirʉaroja ti, Jesús adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudivadirotirʉ̃mʉ: Dios ĩ rotijare, ángel mesa ʉjʉ ĩ ñagõse ocaruyurʉaroja. To bajicõari, Dios ya jutiria ti bʉsise ocaruyurʉaroja. To cõrone, õ vecajʉ mani ʉjʉ ĩ masune rujiadirʉcʉmi. To bajiro ĩ bajirone, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã bajireariarã, quẽna tudicaticoarʉarãma. \v 17 Ĩna tudicatirone, ĩna rãca adigodo catiñarã Cristore ajitirʉ̃nʉriarãre juarẽorotirʉcʉmi Dios. To yicõari, oco bueri vatoajʉ ĩnare juamʉjarotirʉcʉmi, “Ĩna ʉjʉre Cristore bocato” yigʉ. Tojʉ ĩ rãca ñacõa ñarũgũrʉarãja mani. \v 18 To bajiri adi yʉa gotisere ajiri, gãmerã ñagõvariquẽnaña mʉa. \c 5 \p \v 1 “Tirʉ̃mʉ, tirodo ñaro masu vadirʉcʉmi mani ʉjʉ”, yimasiña maja. Jẽre tire masiaja mʉa. \v 2 “To cõro vadirʉcʉmi” masa ĩna yimasibetijʉ vadirʉcʉmi. Juarudirimasʉ ĩ ejarotire quẽne, “To cõro juarudigʉ ejagʉagʉ yigʉmi”, yimasibeaja mani. To bajirone bajirʉcʉmi Cristo quẽne. “To cõro ñaro ejarʉcʉmi”, yimasibetirʉarãja mani. \v 3 Ado bajisejʉa yimasiaja mani: Diore masimena, “Ñie oca mano quẽnaro ñaja mani” ĩna yiboaro, ñaro tʉsarone güiose ejarʉaroja. Rõmio quẽnaro gʉda so ñaro gajane, ñaro tʉsarone jũnise sore ejaroja, so macʉ cʉtirijaʉjʉre. Tire bajirone bajirʉaroja Jesús ĩ ejaroti quẽne. Masiñamanone ti bajijare, rudimasimena ñari, bʉto rojose tãmʉorʉarãma ĩna masa Diore masimena. \v 4 Mʉajʉama, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã me ñaja mʉa. To bajiri mani ʉjʉ ĩ tudivadisere ĩaʉcabetirʉarãja mʉa. Juarudirimasʉ ĩ ejasere ĩacõari, masa ĩna ʉcarore bajiro ʉcabetirʉarãja. \v 5 Dios ĩ bojase yirã ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ bojabeti yirũgũrãma, rẽtiarojʉ ñarãre bajiro bajirã ñaama.\f c \fr 5:5 \ft Ro 13.12; Ef 5.8-9.\f* \v 6 To bajiri Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩamenare bajiro bajirã me ñaja mani. Tire quẽnaro tʉoĩayurã, rojosere yirʉarã ñaboarine, tire yimena ñaja mani. \v 7 Ñamire cãniama masa. Gãjerãma, ñamire idimecʉrũgũama. \v 8 Manima, ĩnare bajiro bajirã me ñari, busurojʉ ñarãre bajiro bajiaja. To bajiri, tocãrãcajine quẽnase rĩne yiñarũgũroti ñaja, mani ʉjʉ ĩ tudivadirotire tʉoĩayurã. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” mani ʉjʉre mani yitʉoĩase, mani gãmerã maise sʉorine vãti manire rojose ĩ yirotiboasere cʉdibetirʉarãja mani. To yicõari, Jesucristo ĩ vadirotire tʉoĩayu tʉjabetirʉarãja mani, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉcʉmi” yirã. \v 9 “Rojose ĩna yise vaja rojose tãmʉoato” yigʉ me, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi Dios. Mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare sʉori rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborere manire yirẽtobosarʉ, “Yʉ yarã ñaña mʉa”, manire yiyumi. \v 10 Manire rijabosayumi Jesús, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã, yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. To bajiri tudiejagʉ, mani caticõa ñajama, mani rijacoajaquẽne manire juamʉjarʉcʉmi, “Yʉ rãca ñacõa ñarũgũato” yigʉ. \v 11 To bajiro ti bajijare, tire gãmerã gotiya mʉa, “Ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉato” yirã. Jẽre mʉa yiñasere masiaja yʉa. To bajirone yicõa ñarũgũña. \s1 Pablo ĩ gotiquẽnorotire queti \p \v 12 Yʉa mairã ado bajiro mʉa yijama, quẽnarʉaroja: Mʉare ũmato ñarãre Dios ĩ cũriarãre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoya. \v 13 Quẽnaro mʉare ejarẽmorũgũama ĩna. To bajiri, “Ñamasurã ñaama”, ĩnare yirʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, quẽnaro ĩnare yiya, “‘Manire maiama ĩna’ manire yimasiato ĩna” yirã. To yicõari, ñie oca manone quẽnaro ñaña mʉa. \p \v 14 To yicõari, mʉa tʉana moamenare tud'ibʉsari ĩnare gotiya, “Moato ĩna” yirã. Gãjerã, sʉtiritirãre “Variquẽnato” yirã quẽnaro ĩnare gotiya. Gãjerã, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉmenare, quẽnaro ĩnare ejarẽmoña. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñajediro rojose yimenane, quẽnaro gãmerã gotirũgũña. \p \v 15 Gãji rojose mʉare ĩ yijama, ĩre gãmebeticõaña. \p Tocãrãcajine quẽnaro gãmerã yiba mʉa. Masa jedirore to bajiro rĩne yiba. \p \v 16 Tocãrãcarʉ̃mʉne variquẽnacõa ñarũgũña mʉa. \v 17 Tocãrãcarʉ̃mʉne Diore sẽniña. \v 18 Tocãrãcajine, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yirũgũña. Rojose tãmʉoboarine, to bajiro rĩne yirũgũña mʉa. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã to bajiro ĩna yisere Dios ĩ bojajare, to bajiro yirũgũña mʉa. \p \v 19 Rojose yibetirũgũña, “Rojose mani yisere ĩacõari bʉto sʉtiritiromi Esp'iritu Santo” yirã. \v 20 Diore gotirẽtobosarã ĩna gotisere ajitebesa. \v 21 Tire quẽnaro ajicõĩaña. Ĩna masune tʉoĩarujeocõari, gotimasiorãma cojojirema. “Dios ye ñaja” mʉa yimasijama, tire quẽnaro ajitirʉ̃nʉña. \v 22 Tocãrãca vãmere rojosere yitʉjacõari, tudiyibeticõaña. \p \v 23 Ado bajise Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña, ‘Quẽnaro ñato’ yigʉ. ‘Tocãrãcajine yʉ bojasere tʉoĩacõari, yirã ñato’ yigʉ, ĩnare ejarẽmoña mʉ”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Rojose mana mʉa ñarotire yirã”, Diore mʉare sẽnibosaja yʉa. \v 24 “Ĩ yarã ñato” yigʉ, manire beseyumi Dios. To bajiri tocãrãcarʉ̃mʉne mani rãca ñarũgũami. To bajiri, ĩ bojarore bajiro mani yirotire manire ejarẽmorʉcʉmi. \s1 Tesalónica macanare Pablo ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 25 Diore yʉare sẽnibosarũgũña yʉa mairã. \p \v 26 Mʉa tʉana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jediro mʉa rãca ĩna rẽjaro, yʉare quẽnarotibosaya mʉa, “Ĩnare yʉa maisere masiato” yirã. \p \v 27 Adi queti mʉare yʉ ucacõasere toana Cristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore ĩnare ĩagotiya mʉa, mani ʉjʉ to bajiro mʉa yisere ĩ bojajare. \p \v 28 Mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro mʉare yato ĩ. \p To cõro ñaja.