\id 1JN - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 SAN JUAN \toc1 Primera carta de San Juan \toc2 1 San Juan \toc3 1 Jn \mt2 Primera carta de \mt1 SAN JUAN \c 1 \s1 Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare queti \p \v 1 ¿Ñaboati mʉa, yʉ yarã? Adi papera rãca mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ, ñajediro mani catirotire ĩsirocʉ ñacõasʉoayumi. To bajiri yʉ masune ĩre ĩa, ĩre aji, ĩre moaĩacacʉne mʉare gotiaja yʉ. Ĩ rijabosare sʉorine Dios ĩ catisere cʉorã ñaja mani. \v 2 Ĩre ĩacajʉ yʉa. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere manire ĩsir'i. To bajiri yʉa ĩacatire mʉare gotiaja yʉ. Yʉa ĩacacʉ, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne ĩ jacʉ rãca ñacõasʉoyumi. \v 3 Yʉa ĩacatire, to yicõari yʉa ajicatire quẽne mʉare gotiaja yʉa. Dios, ĩ macʉ rãca ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩarũgũaja yʉa. To bajiri mʉa quẽne, yʉa tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩarotire yigʉ, gotiaja. \v 4 Cojoro cõro mani variquẽnarotire yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉa. \s1 “Rojose yibecʉ ñaami Dios”, yire queti \p \v 5 “Quẽnase rĩne yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yʉare yigoticami Jesús. To bajiri tire ajicõari mʉare gotiaja yʉa. \v 6 Rojose yiboarine, “Dios ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩaja yʉa” mani yijama, socarã yirãja mani. \v 7 To bajiboarine, Diore sẽnicõari, ĩ bojarore bajiro quẽnaro mani yicõa ñajama, quẽnaro ñarʉarãja mani. To bajicõari, Jesús ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama”, manire yiĩarũgũgʉ̃mi Dios. \p \v 8 Quẽnase rĩne yirã manama. To bajiri “Quẽnase rĩne yirã ñaja mani”, yimasiña maja. \v 9 To bajiboarine, tocãrãcajine rojose mani yisere, “‘Yʉare masirioya’ ĩre mani yigotijama, ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, tire manire masiriojeocõarʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. \v 10 Gajeyerema, “Masa jediro rojose yirã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri, “Rojose yibeticajʉ yʉa” mani yijama, “Socʉ yirimi Dios” yirãre bajiro yirãja mani. \c 2 \s1 “Diore manire ñagõbosagʉ ñaami Jesucristo”, yire queti \p \v 1 Yʉ rĩare bajiro mʉare maiaja yʉ. To bajiri, “Rojose yibeticõato ĩna” yigʉ, adire mʉare gotiaja yʉ. To bajiboarine rojose mani yijama, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi Diore manire ñagõbosagʉ. Ĩne ñagʉ̃mi Jesucristo, rojose yibecʉ. \v 2 Rojose mani yise vaja manire rijabosayumi, rojose mani yisere manire Dios ĩ masiriorotire yigʉ. Masa ñajedirore rijabosagʉ bajiyumi. \p \v 3 Gajeyerema, Dios ĩ rotirore bajirone mani yijama, “Ĩre masiaja yʉ”, yimasiaja mani. \v 4 Sĩgʉ̃, Dios ĩ rotisere cʉdibetiboarine, “Ĩre masiaja yʉ” yigʉma, socʉ yigʉmi. \v 5 Dios ĩ rotirore bajiro yigʉjʉa ñagʉ̃mi ĩre maigʉ̃. To bajiro mani yijama, “Dios yarã ñaja mani”, yimasirãja mani. \v 6 “Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩaja” yigʉma, Jesús ĩ bajiñacatore bajirone bajiñaroti ñaja. \s1 Mame rotire queti \p \v 7 Yʉ mairã, mame oca mere mʉare ucaja yʉ. Dios ĩ rotimasire, ĩ ocare masa ĩna ucamasire, mʉa ajisʉoadicatine ñaja. \v 8 Tirʉ̃mʉayejʉ ti ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajiñacatire ajicõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajicõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrã mani bajiñasere quẽne ĩacõari, ti ocare quẽnaro riojo ajimasire ñaja. To bajiro ti bajijare, tirʉ̃mʉaye ti ñaboajaquẽne, mame ocare bajiro ejaja ti manire. Ti oca sʉorine Diore quẽnabʉsaro masirũtu vana yaja mani. \p \v 9 Sĩgʉ̃, “Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñaja” yiboarine, gãjire ĩ ĩatejama, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ me ñagʉ̃mi. \v 10 Gãjerãre ĩamaigʉ̃jʉa, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijare, ñimʉjʉa ĩre rojose ũmato yirocʉ magʉ̃mi. \v 11 Gãjire ĩategʉma, Dios ĩ bojabetire yigʉ ñagʉ̃mi. To bajiro yigʉ ñari, “Rojose yigʉja yʉ”, yimasigʉ̃ me ñagʉ̃mi. Rojose ĩ yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ varotire quẽne masibecʉmi. \p \v 12 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirã, adi queti mʉare ucaja yʉ: Jesús manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriorã ñarãja mʉa. \p \v 13 Mʉare bʉcʉrãre quẽne, adi queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa. \p Mʉare mamarãre quẽne adi queti ucaja yʉ. Vãtia ʉjʉ ĩ bojarore bajiro yiriarã ñaboarine, yimena ñarãja mʉa yuja. \p \v 14 Mʉa jediro, yʉ rĩare bajiro bajirãre adi queti mʉare ucaja yʉ. Mani jacʉ, Diore masirã ñarãja mʉa quẽne. \p Bʉcʉrãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Adi macarʉcʉro, õ vecaye quẽne ti ruyuaroto rĩjorojʉ ñar'ire masirã ñarãja mʉa. \p Mamarãre quẽne mʉare queti ucaja yʉ. Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro ajitirʉ̃nʉrã ñarãja mʉa. To bajirã ñari, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotiboasere cʉdimena ñarãja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, adi queti mʉare ucaja yʉ. \p \v 15-16 Adi macarʉcʉro ñarã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩabesa mʉa. Ado bajiro tʉoĩarã ñarãma ĩna: Adi macarʉcʉroayere ĩavariquẽnacõari, ĩna bojarore bajiro rojose yirʉa tʉoĩarãma. Jairo ĩna gajeyeũni cʉose sʉorine, “Gãjerã rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãma. To bajiro ĩna tʉoĩasema, Dios ĩ rotise me ñaja. Ĩna tʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩajama, Diore mairã me ñarãja mʉa quẽne. \v 17 Adi macarʉcʉro ti jedirone, Dios ĩ bojabeti masa ĩna yirʉa tʉoĩase, ĩna cʉose, ĩna bojase quẽne jedicoarʉaroja. Ti jedicoaboajaquẽne, Dios ĩ bojarore bajiro yirãjʉama, ĩna rijato berojʉ Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãma ĩna. \s1 Cristore terã jãjarã ĩna ñare queti \p \v 18 Ajiya mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja. “Ti jedirotirʉ̃mʉ ti ejaroto rĩjoroaca vadirʉcʉmi Cristore ĩre Tegʉ” yigotimasiorere ajicajʉ mʉa. To bajiri ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Jẽre gãjerã Cristore terã socase queti gotimasiorã, jãjarã ñarãma adi macarʉcʉrore. To bajiro ti bajijare, “Adi macarʉcʉro ti jedirotirʉ̃mʉ ejaroti, mojoroaca rʉyaja”, yimasiaja mani. \v 19 Ado bajiro ti bajijare, “Mani rãca ñaboacana quẽne Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani: Manire bajiro tʉoĩacana ñaboarine, ricati tʉoĩacõari, manire cãmotadicama. To bajiri, “Cristore terã ñarãma”, yimasiaja mani. Dios yarã ĩna ñajama, manire cãmotadibetiboriarãma. \p \v 20 Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Jesús. To bajiro ĩ yire ñajare, Dios yere riojo masirãja mʉa. \v 21 Cristo yere quẽnaro masirã mʉa ñajare, “Tire tuditʉoĩato” yigʉ, mʉare ucaja yʉ. Cristo oca socabetire masirã ñari, “Ti mere gotimasioama”, yimasiaja mʉa. \v 22 To bajiro ti bajijare, “‘Masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i me ñarimi Jesús” yigʉma, socagʉ ñagʉ̃mi. To bajiro ĩ yijama, Diore to yicõari, ĩ macʉre quẽne tegʉ yigʉmi. \v 23 Jesúre tegʉ ĩ ñajama, ĩ jacʉ Diore quẽne tegʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijama, Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ me ñagʉ̃mi. “Dios macʉre ajitirʉ̃nʉaja” yigʉjʉama, ĩ jacʉ Diore quẽne ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñagʉ̃mi. \p \v 24 Tirʉ̃mʉjʉ Cristo oca mʉa ajisʉocatire tocãrãcarʉ̃mʉne mʉa tʉoĩacõa ñajama, Dios ĩ macʉ Jesúrãca, ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõa ñarũgũrʉarãja mʉa. \v 25 To bajiro mʉa yitʉoĩacõa ñajama, “Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yiriarore bajirone yiecorã ñaja mani. To bajiri, mani rijato bero ĩna tʉjʉ catimʉorʉ̃gõrona ñaja mani. \p \v 26 Gãjerã socase gotirimasa ĩna ñajare, ĩnare ajicõari, “Ĩna ñaama socase gotimasiorimasa” mʉa yimasirotire yigʉ, adi papera mʉare ucaja yʉ. \v 27 “Esp'iritu Santore manire cõañumi Jesús”, yitʉjabesa mʉa. Ĩ sʉorine ñajediro socabetire, Jesús ocare tʉoĩacõari quẽnaro masirãja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Socase ñaja” mʉare yigotirocʉre bojamenaja mʉa. To bajiri, Esp'iritu Santo sʉorine Jesús ocare masicõari, ĩ bojarore bajiro yicõa ñaña. \p \v 28 Quẽnaro ajiya, mʉa, yʉ rĩare bajiro bajirã. Cristo ĩ bojarore bajiro mani yicõa ñajama, adi macarʉcʉrojʉ ĩ tudiejaro, gãjerã ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjariarã ĩre ĩna ĩabojonerore bajiro me bajirʉarãja mani, “Quẽnaro yʉare yirʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari. \v 29 “Quẽnaro yigʉ ñagʉ̃mi Jesús” yimasirã ñari, “Jesús ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãma, Dios rĩa ñaama”, yimasirãja mʉa. \c 3 \s1 Dios rĩa ñare queti \p \v 1 Ajiya mʉa. Mani jacʉ Dios, bʉto manire maiami. Manire maigʉ̃ ñari, “Yʉ rĩa ñaama”, manire yami. To bajiboarine, jãjarã ñaama Dios rĩa mani ñasere masimena. To bajirã ñari, Dios mani jacʉre quẽne masibeama. \v 2 Dios rĩa ñaja mani. Mani bajirotire, “Ado bajiro bajirʉarãja”, yimasibeaja mani. To bajiboarine, “Jesucristo ĩ tudiejaro, ĩre ĩarãne, ĩre bajiro bajicoarʉarãja mani”, yimasiaja mani. \v 3 Tire tʉoĩayurã ñari, rojose yibetirũgũaja mani, “Cristo rojose yibecʉ ĩ ñarore bajirone ñarãsa” yirã. \p \v 4 Rojose yigʉma, Dios ĩ rotisere yigʉ me ñagʉ̃mi. Ĩ rotisere mani cʉdibetine ñaja rojose mani yise. \v 5 “Jesucristo, rojose yigʉ me ñagʉ̃mi”, yimasirãja mʉa. “Quẽnase rĩne yigʉ ñari, rojose mani yise vaja, manire vaja yibosagʉ adi macarʉcʉrojʉre vayumi”, yimasirãja mʉa. \v 6 Jesucristo ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã, rojose yimenama. Rojosere yirãma, Jesucristore masirã me ñarãma. \v 7 Yʉ rĩare bajiro bajirã, mʉa vatoajʉ mʉare yitogʉ “Manicõato” yirã, quẽnaro ajicõĩaña. Sĩgʉ̃, “Quẽnaro yigʉ ñaja” ĩ yisocabetijama, Cristo ĩ yiriarore bajiro quẽnaro ĩ yisere ĩamasirʉarãja mʉa. \v 8 Rojose yigʉma, vãtia ʉjʉ ĩ rotisere yigʉ ñaami. Rẽmojʉne rojose rĩne yigʉ ñacõasʉoayumi vãtia ʉjʉ. To bajiboarine, Dios macʉ Jesucristo adi macarʉcʉrojʉre vayumi, vãti ʉjʉ masare rojose ĩ yirotisere “Yibeticõato ĩna” yigʉ. \p \v 9 Dios, rojose yibecʉ ĩ ñajare, ĩ rĩa quẽne, rojose yirã me ñaama. Esp'iritu Santo rãcana ñari, rojose yimena ñaama. \v 10 To bajiri, Dios yarãre, to yicõari, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca yirãre quẽne ado bajiro ĩnare ĩamasiaja mani: Rojose yigʉma, to yicõari Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamaibecʉma, Dios yʉ me ñagʉ̃mi. \s1 Gãmerã ĩamaire queti \p \v 11 Tirʉ̃mʉjʉne Dios ocare gãmerã ĩamairoti ñaja yirere ajisʉoadicajʉ mʉa. \v 12 Ca'in ñamasir'i ĩ yimasiriarore bajiro yibesa mʉa. Rojose yigʉ ñari, ĩ bedi quẽnase ĩ yisejʉare ĩajũnisinicõari, ĩre sĩamasiñuju. \p \v 13 To bajiri, ajiya mʉa, yʉ mairã: Adi macarʉcʉroana Diore ajiterã mʉare ĩna ĩatesere tʉoĩarejaibesa. \v 14 Tirʉ̃mʉjʉ Diore masimena ñari, mani rijato berojʉ, mani catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecobesuja mani maji. Yucʉrema, gãjerãre mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, “Mani rijato berojʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani”, yimasiaja. Gãjerãre ĩamaimenama, Dios ĩ catisere ĩ ĩsirã me ñarãma ĩna. \v 15 Mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterãma, Dios ĩ ĩajama, sĩarimasa ñarã bajirãma ĩna. To bajiri, “Ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩnare ĩsibecʉmi Dios”, yimasiaja mani. \v 16 Cristo manire ĩ rijabosare ñajare, manire ĩ maisere masiaja mani. To bajiri mani quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩamairã ñari, gãjerã manire ĩna ĩateboajaquẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoroti ñaja. \v 17 Gajeyeũni jairo cʉogʉ ñaboarine, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrãre maioro bajirãre ĩ ejarẽmobetijama, “Diore maiaja yʉ”, yisocagʉ ñagʉ̃mi. \v 18 To bajiri yʉ rĩare bajiro bajirã, “Gãjerãre ĩnare ĩamaiaja yʉa” yirã, ĩnare ejarẽmoroti ñaja. \s1 “‘Dios, manire maigʉ̃ ñari, quẽnaro manire yirʉcʉmi’ yitʉoĩa variquẽnaroti ñaja”, yire queti \p \v 19 Gãjerãre mani maijama, “Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽnaro ajitirʉ̃nʉaja yʉa”, yimasirãja mani. To bajiri, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yimasirãja. \v 20 “Dios ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉbeaja yʉa” mʉa yitʉoĩa sʉtiritijama, “¿Rojose ñati yʉare?” yicõari, Diore sẽniroti ñaja. Ĩ ñaami mani rẽtoro masigʉ̃, to bajicõari mani ĩamairo rẽtoro ĩamaigʉ̃. \v 21 “Yʉ ye sʉorine rojose ñaja yʉre” mani yitʉoĩabetijama, Dios quẽne, “‘Mʉ ye sʉorine rojose ñaja mʉre’ manire yibecʉmi”, yimasiaja mani. To bajiri güimenane, ĩre sẽniaja mani. \v 22 Dios ĩ rotisere mani cʉdijama, no mani sẽnirore bajirone manire cʉdirʉcʉmi. \v 23 Adi ñaja Dios ĩ rotise: “Yʉ macʉ Jesucristore ĩre ajitirʉ̃nʉña mʉa. Gãmerã ĩamaiña mʉa”, yiyumi Dios. \v 24 Tire ajirʉ̃cʉbʉorãma, Diorãca ñarãma. To bajiri, Esp'iritu Santore Dios ĩ cõare sʉorine, “Diorãca ñaja mani”, yimasiaja mani. \c 4 \s1 Esp'iritu Santo rãca ñarãre, ĩ rãca ñamenare quẽne ĩamasire \p \v 1 Ajiya, yʉ mairã. Jãjarã, “Dios ocare gotimasiorã ñaja yʉa” yirã, Esp'iritu Santo rãca ñarã me ñarãma. To bajiri, “¿Esp'iritu Santo rãcana masune ñati?” mʉa masune yitʉoĩamasicõari, quẽnaro ĩnare ajicõĩaña, “Ĩna socajama, masirʉarãja mani” yirã. \v 2 Ado bajiro ĩna yisere ajimasirʉarãja mʉa: “Adi macarʉcʉrojʉ ejacõari, manire bajiro rujʉ cʉtiyuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. \v 3 To yicõari, gãjerãma, “Manire bajiro rujʉ cʉtigʉ me ñañuju Jesucristo” yirãma, “Esp'iritu Santo rãcana me ñaama”, yimasirʉarãja mʉa. Ĩna ñaama Cristore terã. To bajiro yirã, jẽre ĩna ñarotire ajicajʉ mʉa. To bajiri, “Adigodore ñaama ĩna” yigʉ, mʉare gotiaja yʉ. \p \v 4 Vãtia ʉjʉre rẽtoro masigʉ̃, ñaami Dios. To bajiri, mʉa quẽne ĩ rãcana ñaja mʉa. Ĩ rãcana ñari, Cristore terã, mʉare ĩna yitoboasere ĩnare ajibesuja mʉa. \v 5 Adi macarʉcʉroayerene Dios ĩ bojabetire gotirũgũama socase mʉare gotimasiorimasa. Tire ajisʉyarũgũama gãjerã Diore ajiterã. \v 6 Manijʉama, Dios rĩa ñari, ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani. To bajiri mani gotisere quẽne ajisʉyarãma Diore masirã jediro. To bajicõari, Diore ajiterãma, manire quẽne ajiterãma. To bajiro ti bajijare, “Diorãcana ñaama” to yicõari, gãjerãrema, “Diore ajiterã ñaama”, yiĩamasirʉarãja mani. \s1 Dios manire ĩ maise queti \p \v 7 Yʉ mairã, Dios sʉorine gãmerã ĩamaire ñaja. To bajiri ñajedirone gãmerã ĩamairoti ñaja. To bajiro mani yijama, Diore masirã, ĩ rĩare bajiro bajirã ñarʉarãja mani. \v 8 Masare maigʉ̃ ñaami Dios. To bajiri gãjerãre maimenama, Diore masimena ñaama. \v 9 Ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire ĩ catisere ĩnare ĩ ĩsirotire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre ĩ macʉ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃re cõañumi Dios. To bajiro Dios ĩ yire ñajare, “Manire maiami Dios”, yimasiaja mani. \v 10 Dios manire ĩ mairore bajiro manijʉama, ĩre maibeaja. To bajirã ñari, “Gãjire maigʉ̃ma, ado bajiro bajiami” mani yimasirʉajama, manire Dios ĩ maisere tʉoĩaroti ñaja. Manire maimasucõagʉ̃ ñari, rojose mani yise jedirore manire masiriorʉ, ĩ macʉre cõañumi Dios, rojose mani yisere manire “Vaja yibosato” yigʉ. \p \v 11 To bajiri, yʉ mairã ajiya mʉa. To bajiro Dios manire ĩ maire ñajare, gãmerã ĩamairoti ñaja manire. \v 12 Dios, ruyubecʉ ĩ ñaboajaquẽne, mani gãmerã ĩamaijama, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasirʉarãja mani. Masare ĩamaigʉ̃ mani rãca ĩ ñajare, gãmerã mairʉarãja mani quẽne. \v 13 Esp'iritu Santore manire ĩ cõare ñajare, “Mani rãca ñaami Dios”, yimasiaja mani. \v 14 To yicõari, jediro ĩre ajitirʉ̃nʉrã rojose mani yise vaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõar'ire ĩacajʉ yʉa. Ĩre ĩacana ñari, ti quetire gotirũgũaja yʉa. \v 15 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yigʉma, Diorãcagʉ ñagʉ̃mi. \p \v 16 Jesucristo ocare mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, “Dios manire maiami”, yimasisʉoadicajʉ mani. Dios sʉorine gãjerãre ĩamaire ñaja. To bajiri, Dios manire ĩ maisere masicõari, gãjerãre ĩamaigʉ̃rema, “Ĩ rãca ñagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. \v 17 Dios manire ĩ ejarẽmojare, ĩ macʉ manire ĩ mairiarore bajiro gãjerãre mairʉarãja mani. To bajiri Dios masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, “Rojose manire yirʉcʉmi”, yitʉoĩagüibetirʉarãja mani. \v 18 Jesucristo ĩ mairiarore bajiro quẽnaro ĩ maijama, “Ñie sʉori rojose yʉre yibecʉmi Dios” yigʉ, tʉoĩagüibecʉmi. To bajiri manire Dios ĩ cõare ñajare, mani gãmerã maijama, güibetirʉarãja, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejajaquẽne. Sĩgʉ̃, gãmerã maire, to yicõari Diore masibecʉ ñari, tʉoĩagüigʉmi. \p \v 19 Diore mani maibetiboajaquẽne, ĩjʉama, bʉto manire maiñumi. To bajiro manire ĩ yire ti ñajare, ĩre mairoti ñaja. \v 20 Sĩgʉ̃, “Diore maiaja yʉ” yigotigʉ ñaboarine, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩategʉma, socagʉ ñaami. To bajiri ĩ ĩatese sʉorine, “Diore maibecʉ ñaami”, ĩre yiĩamasiaja mani. \v 21 Sĩgʉ̃, Diore ĩ mairʉajama, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re ĩamairoti ñaja. To bajise manire yirotiyumi Dios. \c 5 \s1 “Dios rĩa ñari, ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja”, yire queti \p \v 1 “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami Jesús” yirãma, Dios rĩare bajiro bajirã ñaama. “Jacʉre mani maijama, ĩ rĩare quẽne mairʉarãja mani”, yigotise ñaja. To bajiri, mani jacʉ Diore mani maijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairoti ñaja. \v 2 Diore maicõari, ĩ rotirore bajiro mani cʉdijama, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarãre quẽne mairã yirãja mani. \v 3 Diore mani maijama, ĩ rotirore bajiro cʉdirʉarãja mani. Ĩ rotise josase me ñaja. \v 4 Ado bajiro ti bajijare, “Ĩ rotise josase me ñaja”, mʉare yibʉ yʉ: Jãjarã masa rojose tʉoĩacõari, tire yirãre bajiro yirã me ñaja mani, Dios rĩare bajiro bajirã ñari. To bajiri, “Rojose yirʉaboarine, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yibetirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, rojose yibetirũgũaja. \v 5 “Dios macʉ ñaami Jesús” yitʉoĩarã rĩne ñaama Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca rojose yimena. \s1 “Yʉ macʉ ñaami Jesús”, Dios ĩ yire queti \p \v 6 Jesús, ĩ bautiza ecocati sʉorine, to yicõari, yucʉ́tẽrojʉ ĩ sĩaecocati sʉorine, masa rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosacõari, “‘Rotigʉ ñarʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i, ĩ macʉ ñaja yʉ”, yiĩoñumi. To bajiri, “Dios macʉ ñagʉ̃mi”, yimasiaja mani. Mani masune to bajise tʉoĩacõari, yimasibeaja mani. Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca socabetire tʉoĩacõari, to bajiro yaja mani. \v 7 To bajiri idia vãme masiaja mani, Dios macʉ, Jesús ĩ bajirere: \v 8 Ĩ bautiza ecocati, ĩ sĩaecocati quẽne, to yicõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca “Dios ĩ cõar'i ñaami”, yimasiaja mani. \v 9 Masa ĩna queti gotisere mani ajijama, quẽnaja. To bajiboarine, “Ãnine ñaami yʉ macʉ” Dios ĩ yi ocaruyucacʉ ocajʉare roque socabeti ti ñajare, rẽtobʉsaro ajiroti ñaja.\f a \fr 5:9 \ft Jn 5.32-37; 8.18.\f* \v 10 “Dios macʉ ñagʉ̃mi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socase me ñañuja Dios ĩ yire”, yitʉoĩagʉ̃mi. To bajicõari, “Dios macʉ me ñarimi Jesús” yitʉoĩagʉ̃ma, “Socagʉ ñaami Dios” yitʉoĩagʉ̃re bajiro yigʉmi. \v 11 Ado bajiro mani masirotire bojami Dios: “Socase me ñañuja Dios ĩ yire” yitʉoĩarã mani ñajare, “Mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsiñumi Dios” mani yimasisere bojami Dios. \v 12 No bojarã ĩ macʉre ajitirʉ̃nʉrã, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire Dios ĩ catisere ĩsiecoriarã ñarãma. Ĩ macʉ yere ajiterãma, Dios ĩ catisere ĩsiecomena ñaama. \s1 Juan ĩ gotitʉsare queti \p \v 13 “‘Mani rijato berojʉ Dios tʉjʉ mani catirotire Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaja mani’ yimasiato” yigʉ, Dios macʉre ajitirʉ̃nʉrãre, adi papera mʉare ucacõaja yʉ. \p \v 14 Dios ĩ bojasere mani sẽnijama, ajirʉcʉmi. Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnijama, ajirʉcʉmi”, yimasiaja mani. \v 15 Tire masirã ñari, “Ĩre mani sẽnise cõro manire cʉdigʉmi”, yimasiaja. \p \v 16 Mʉa rãcagʉ Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose ĩ yijama, Diore ĩre sẽnibosaya. To bajiro mʉa yijama, rojose ĩ yisere ĩre masiriorʉcʉmi Dios. To yicõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi Dios. To yicõari, quẽna gajeye rojose masu ñaja. Tire yirãrema, “Diore sẽnibosaya”, yibeaja yʉ. \v 17 Rojose mani yise jediro, Dios ĩ ĩavariquẽnabeti ñaja. Jediro rojose mani yise ti ñaboajaquẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose ĩ yiro bero, sʉtiriticõari ĩ yitʉjajama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉcʉmi. To bajicõari, quẽna gajeye ñaja rojose masu, ĩ masiriobeti. \p \v 18 Adire masiaja mani: Dios rĩare bajiro bajirãma, rojosere yibeama. Dios macʉ Jesús manire yirẽmorũgũgʉ̃mi. To bajiro ĩ yijare, vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirotisere yibeaja mani. \v 19 “‘Yʉ rĩa ñaama’ Dios ĩ yirã ñaja mani”, yimasiaja mani. Gãjerãma, vãtia ʉjʉ ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã ñaama ĩna. \v 20 Gajeyere ado bajise masiaja mani: “Diore masiato” manire yigʉ, adi macarʉcʉrojʉ vayumi Dios macʉ. To ĩ bajire ñajare, Diore quẽnaro masirã ñaja mani. To bajicõari, ĩ macʉ Jesucristo rãca ñaja mani. “Ĩne ñaami Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñagʉ̃mi mani rijato berojʉ mani catirotire ĩ catisere manire ĩsigʉ̃. \v 21 Diore mani rʉ̃cʉbʉorore bajiro, disejʉa gajeye mani rʉ̃cʉbʉose manoja. To bajiro ti bajijare, quẽnaro tʉoĩamasiña mʉa, “Gãjerã socase ĩna gotimasiosere ajisʉyarobe” yirã. \p To cõro ñaja.