\id 1CO - Barasana-Eduria NT -Colombia 2009 (DBL -2013) \h 1 CORINTIOS \toc1 Primera carta de San Pablo a los Corintios \toc2 1 Corintios \toc3 1 Co \mt2 Primera carta de San Pablo a los \mt1 CORINTIOS \c 1 \s1 Corinto vãme cʉti macana, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Pablo ĩ ucacõare queti \p \v 1-3 Adi quetire mʉare cõagʉ̃, Pablo vãme cʉtigʉ ñaja yʉ. ¿Ñati mʉa, Corinto macana, Dios sʉori ĩ macʉ ocare ajitirʉ̃nʉcõari, rẽjarũgũrã? Jesucristo ĩ rijabosare ñajare, “Rojose mana ñaama” yicõari, “Yʉ rĩa ñaama” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa. Sóstenes rãca ñacõari, mʉa rĩ mere ucaja yʉa. “Mani ʉjʉre Jesucristore sẽnirã jediro, adi quetire ajiato” yirã, ucaja yʉa. Mʉare quẽnarotirã, mani jacʉ Diore, to yicõari, Jesucristo, mani ʉjʉre, ado bajise mʉare sẽnibosaja yʉa: “Quẽnaro mʉa rãca ĩna ñarotire yirã, ĩnare ejarẽmoña”, mʉare yisẽnibosaja yʉa. Dios ĩ bojarore bajiro yʉre cõacami Jesucristo, “Yʉ sʉorine yʉ jacʉ quẽnaro ĩ yise quetire gãjerãre gotimasiocudiya mʉ” yigʉ. \s1 “Mʉa bajisere tʉoĩacõari, ‘Quẽnaro yaja mʉ’ Diore yaja yʉ”, Pablo ĩ yire queti \p \v 4 Tocãrãcajine Dios, mani jacʉre sẽnigʉ̃, mʉare quẽnaro ĩ yisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉ. Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, quẽnaro mʉare yirũgũami Dios. \v 5 Ĩre ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ oca jediro quẽnaro riojo ajimasicõari, mʉa gotimasiorotire, to yicõari, ĩ bojarore bajiro mʉa yimasirotire yigʉ, mʉare ʉjoyumi Dios. \v 6 To bajiro mʉare ĩ yire ñajare, Cristo ĩ bajirere mʉare yʉa gotimasiosere ajicõari, “Socase me ñaja”, yicajʉ mʉa. \v 7 Ñajediro mʉa yimasiroti mʉare ĩ ʉjore ti ñajare, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudiejarotire yurãre, ñie rʉyabetoja, mʉare. \v 8 “Yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉcõa ñato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi. To bajiri, Jesucristo ĩ ejarirʉ̃mʉre, ñimʉjʉane, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yimasigʉ̃ manirʉcʉmi. \v 9 “‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñari, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios”, yimasiaja mani. Ĩ ñaami, “Jesucristore ajitirʉ̃nʉña” yirere manire cõagʉ̃. To bajiri ĩ ejarẽmose sʉorine mani ʉjʉ, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, quẽnaro gãmerã baba cʉtirũgũaja mani. \s1 Corinto macana ricati rĩne ĩna tʉoĩare queti \p \v 10 Yʉ mairã, yʉ gotirore bajiro yirã ñaboarine, gajeye mʉa yise quẽnabeaja. Mani ʉjʉ, Jesucristore yibosagʉ, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Rojose mʉa yijama, “Jʉaji rojose yimenasa mani” yicõari, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩaña. \v 11 “To bajiro yama Corinto macana” Cloé yarã ĩna yisere ajicõari, to bajiro mʉare yaja yʉ. \v 12 Ado bajise yʉre gotiama: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉa’ yama. Gãjerãma, ‘Pedrore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãma, ‘Cristore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yama”, yʉre yigotiama Cloé yarã. \v 13 ¿No bajiro yirã to bajise ñagõjaiati mʉa? “Mani ʉjʉ Cristo sĩgʉ̃ne ñaami” yirã ñaboarine, “Jãjarã ñaama mani ʉjarã” yisocarãre bajiro yiñaja mʉa. ¿Yʉ, Pablone rojose mʉa yire vajare yirẽtobosagʉ, yucʉ́tẽrojʉ rijabosayujarique yʉ? “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yirã me, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. \v 14-15 “Crispo vãme cʉtigʉ, to yicõari, Gayo vãme cʉtigʉ, ĩna rĩne ñacama oco rãca yʉ bautizacana”, yitʉoĩaja yʉ. To bajiri mʉa rãcana, “Pablore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa”, yimasirã manama. Tire tʉoĩacõari, “Tocãrãcʉne ñacama yʉ bautizacana”, Diore ĩre yivariquẽnaja yʉ. \v 16 Estéfanas ya viana quẽne ñacama oco rãca yʉ bautizacana. To cõrone yiriaja yʉ. \v 17 “Oco rãca masare ĩnare bautizacudiaya” yigʉ me, yʉre cõacami Cristo. “Yʉ sʉorine Dios quẽnaro masare ĩ yisere gotimasiocudiaya” yigʉjʉa, cõacami. “‘Quẽnaro ĩ gotimasiojare, ĩre ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ, me yʉre cõacami. To bajiro ĩna yijama, “‘Yucʉ́tẽrojʉ rojose mani yise vajare yirẽtogʉ̃, manire rijabosayumi’ yitʉoĩarã me ñarʉarãma”, yʉre yicami Jesucristo. \s1 “Jesucristo manire ĩ rijabosare, ñamasuse oca ñaja”, yire queti \p \v 18 Yucʉ́tẽrojʉ Cristo ĩ rijabosarere ajicõari, “Socase ñaja”, yitʉoĩaama rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona. Dios tʉjʉ varonajʉama, ti quetire ajicõari, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩ sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi rojose mani tãmʉoborotire yirẽtobosarocʉ”, yitʉoĩaama. \v 19 Tire bajirone gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: \q1 “‘Masirã ñaja yʉa’ yirãre masimenare bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ, yʉre ĩna masirotire yigʉ”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. \p \v 20 To bajiri, “Dios ĩ rotimasire riojo gotimasiorã ñaja yʉa” yirãre, to yicõari, gãjerã, “Adi macarʉcʉro ñase jedirore masirã ñaja yʉa” yirãre masimenare bajiro ĩnare yami Dios. \v 21 Masijeogʉ ñaami Dios. To bajiri adi macarʉcʉroana, masa ĩna masune ĩna buese, ĩna tʉoĩase sʉori ĩre ĩna masirotire bojabesumi. Ado bajirojʉa ĩna yisejʉare bojayumi: Ĩ macʉ ĩ bajirere ajitirʉ̃nʉrã rĩrene rojose ĩna tãmʉoborotire ĩnare yirẽtobosagʉ ñaami Dios. To bajiri ti ocare ajicõari, “To bajiro yimecʉrã yama. Socase ñaja”, yama Diore masimena. \p \v 22 To bajiri, jud'io masa quẽne, ti quetire ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoroto rĩjoro, “Socase me ñaja yʉa yirotire yirã, ĩaĩañamani yʉare yiĩoña”, yirã ñaama. Griego masajʉama, “Quẽnaro ĩna gotijama, ĩnare ajisʉyarʉarãja mani”, yirã ñaama. \v 23 To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, yʉajʉama, yucʉ́tẽrojʉ Cristo manire ĩ rijabosarere gotimasiorũgũaja. Jud'io masa ĩna ajitese, griego masa, “Yimecʉrã yama” yʉare ĩna yisere yirũgũaja yʉa. \v 24 To bajiboarine, Cristo ĩ bajirere yʉa gotimasiosere ajicõari, jud'io masa, griego masare quẽne, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉña” Dios ĩ yirere ĩna cʉdijama, ĩ masisere ĩnare cõaami. To ĩ yijare, “Masijeogʉ ñaami Dios”, yirũgũama. \v 25 Gãjerãjʉa, Diore masimena ñari, “Yimecʉrã yama Cristore ajitirʉ̃nʉrã”, yitʉoĩaboama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Masijeogʉ ñaami Dios. Ĩre bajiro yimasigʉ̃ magʉ̃mi”, yimasiaja mani, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrãma. \v 26 Yʉ mairã, Dios mʉare ĩ besere tʉoĩaña mʉa. Jãjarã me ñacajʉ mʉa, ñamasurã, masare rotirimasa, to yicõari, “Masirã ñaama” Diore masimena ĩna yiĩarã. \v 27 To bajiro mʉa ñarotire bojayumi Dios. “‘Tʉoĩamasimena ñaama’ masa ĩna yirã, to yicõari ĩna rʉ̃cʉbʉomena ñarʉarãma yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrã”, yiyumi Dios. To bajiro ĩ yijama, “‘Masirã ñaama’ Diore masimena ĩna yirʉ̃cʉbʉorãre, ‘Masirã me ñañuma’ yato” yigʉ, yiyumi. \v 28 “‘Ñamasurã me ñaama’ to yicõari, ‘No yimasimenama’ masa ĩna yirãjʉa, yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma”, yiyumi Dios. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yiĩarã, ñamasurã me ñato” yigʉ, to bajiro yiyumi. \v 29 To bajiro yigʉ ĩ ñajare, ĩ ĩaro rĩjoro, “Masa ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ, ñamasugʉ̃ ñari, mʉ macʉ ĩ bajirere ajicõari, ‘Riojo gotiaja’ yicajʉ yʉ”, ĩre yirocʉ magʉ̃mi. \v 30 To bajiri Dios sʉorine Jesucristo ĩ bajirere ajicõari, ĩ yarã ñaja mʉa. To bajiri, Dios ocare ñamasusere masirã ñaja mʉa. Rojose mʉa yisere ĩ masiriojama, Cristo ĩ rijabosare sʉorine, “Rojose mana ñaama” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã ñaja mʉa. \v 31 Dios macʉ sʉorine to bajiro mʉa bajise ñajare, ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “‘Ñamasurã ñaja yʉa’ yitʉoĩamenane, ‘Manire quẽnaro yiyumi Cristo. Ĩjʉa ñaami ñamasugʉ̃’ yivariquẽnaroti ñaja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \c 2 \s1 “Masigʉ̃ ñaja yʉ” masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, yibecʉne, Cristo ĩ bajirere Pablo ĩ gotimasiore queti \p \v 1 Dios oca masa ĩna masibetirere mʉare yʉ gotimasiocatire tʉoĩaña mʉa, yʉ mairã. “‘Masigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato ĩna” yigʉ me, mʉare goticajʉ yʉ. \v 2 “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo ĩ rijabosare rĩne ĩnare gotirʉcʉja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro mʉare goticajʉ. \v 3 Mʉa tʉ ejagʉ, gotimasiobetirocʉre bajiro mʉare bojonecajʉ yʉ. To bajiro bajigʉ ñari, nanacajʉ yʉ. \v 4 Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotigʉadijama, “Masirã ñaja yʉa” yirã ĩna yirore bajiro me mʉare goticajʉ yʉ. “‘Pablo quẽnaro ĩ gotijare, Cristore ajitirʉ̃nʉaja yʉa’ yato” yigʉ me, mʉare goticajʉ. Mʉare yʉ gotimasioro, Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ ejarẽmojare, “Riojo gotiami Pablo”, yʉre yiajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. \v 5 To bajiri, masa ĩna masise rãca me ajimasicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉcajʉ mʉa. Dios ĩ masise mʉare ĩ cõajare, Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. \s1 “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca Diore masire ñaja”, Pablo ĩ yire queti \p \v 6 Jesucristo ocare quẽnaro ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajama, yʉa gotimasiorotire Dios ĩ cõajare, josabʉsase ĩnare gotimasiorũgũaja yʉa. Yʉa gotimasiose, adigodoana, masirã, to yicõari, ʉjarã ĩna masise me ñaja. Ĩna masiboase rãcane ĩna rijato, yayicoarʉaroja tijʉama. \v 7 Yʉa gotimasiosejʉama, Dios ye, ĩ masise, ĩ cõase ñaja. Ti oca, masa ĩna masibeticati ti ñaboajaquẽne, adi macarʉcʉro ĩ rujeoroto rĩjorojʉne, “Masare quẽnaro yirʉcʉja” ĩ yimasire ñaja. \v 8 Adigodoana ʉjarã tire ajimasirã manicama. Tire ĩna ajimasijama, mani ʉjʉ Cristo quẽnamasugʉ̃re, “Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajutu sĩacõaña”, yibetiboriarãma ĩna. \v 9 To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: \q1 “Dios, ĩre mairãre, ‘Quẽnase ĩnare ʉjorʉcʉja’ yi goti rĩjoro yiyumi. Masa ĩna ĩabetirũgũre, ĩna ajiĩabetirũgũre, to yicõari ĩna tʉoĩabʉjabetirũgũre quẽne ñaja”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. \m \v 10 Yucʉrema, mani masibetirũgũrere Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose sʉorine Dios ĩ ʉjosere masiaja mani. Ñajediro masiami Esp'iritu Santo. Dios ĩ tʉoĩasere quẽne masigʉ̃ ñaami. \p \v 11 Gãjerã ĩna tʉoĩasere, “To bajiro tʉoĩama”, yimasiña maja. Mani masu mani tʉoĩase rĩne masire ñaja. To bajirone bajiaja, Dios ĩ tʉoĩase quẽne. Mani masibetiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sĩgʉ̃ne masiami, Dios ĩ tʉoĩasere. \v 12 To bajiboarine, adigodoana Diore masimena ĩna tʉoĩase ũni mere manire cõañumi Dios. Esp'iritu Santojʉare manire cõañumi, manire ĩ ʉjosere quẽnaro mani ajimasirotire yigʉ. \v 13 To bajiri yʉa gotimasiojama, gãjerã yʉare ĩna gotimasiore mere gotimasiorũgũaja. Esp'iritu Santo yʉare ĩ ejarẽmojare, quẽnaro gotimasiorũgũaja yʉa. \p \v 14 Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ejarẽmose rãca yʉa gotimasiosere ajicõarã ñaboarine, ajimasimena ñari, “Tʉoĩamasimena ye ñaja”, yicõama. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Dios yere quẽnaro ajimasire ñaja. Esp'iritu Santore cʉomena, ĩ ocare ajimasimenama. \v 15 Esp'iritu Santore cʉorãjʉama, masa ĩna yise jedirore ĩacõari, “Quẽnaro yama. Rojose yirã yama”, yimasiama. To bajiro yirã ĩna ñajare, Esp'iritu Santore cʉomenajʉama, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama”, ĩnare yimasibeama. \v 16 Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Esp'iritu Santore cʉorã ĩna yisere ĩacõari, ‘Socarã yama’ ĩnare yimasibeama Esp'iritu Santore cʉomena”, mʉare yaja yʉ: “Mani ʉjʉ, ĩ tʉoĩasere masigʉ̃ magʉ̃mi. Ĩre gotimasiogʉ̃ magʉ̃mi”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. To bajiro ti gotiboajaquẽne, Esp'iritu Santo sʉorine Cristo ĩ tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã ñaja mani. \c 3 \s1 “Dios ĩ bojasere yirã ñaja yʉa”, Pablo ĩ yire queti \p \v 1 Mʉa tʉjʉ ñacudigʉ, Esp'iritu Santo ĩ bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiobeticajʉ yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉsʉorã mʉa ñajare, Diore tʉoĩabeticõari ĩna masune ĩna bojarore bajiro yirãre yʉ gotimasiocatore bajiro mʉare gotimasiocajʉ yʉ. \v 2-3 Cristo ĩ gotimasiorere, josari me bʉsane ajimasirere mʉare gotimasiorũgũcajʉ. “Yʉ gotimasiosʉosere ajimasibeticõa ñaama” yigʉ, josasere mʉare gotimasiobeticajʉ. Yucʉ quẽne to bajirone bajicõa ñarãja mʉa maji. Beroaye mʉare gotimasioroti ti ñaboajaquẽne, mʉare yʉ gotimasioboacatirene tudigoticõaroti ñaroja. Mʉa masune mʉa bojarore bajiro mʉa yicõa ñajare, to bajiro yaja yʉ. Gãjerã ĩna bajisere ĩacõari, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisini, ñagõjai, bajiñarãja mʉa. To bajiro mʉa bajiñajama, Esp'iritu Santore cʉomenare bajiro mʉa masune mʉa bojarore bajiro yicõa ñarãja. \v 4 Ado bajiro yirã mʉa ñajare, to bajiro yaja yʉ: “Sĩgʉ̃ri, ‘Pablore ajisʉyarã ñaja yʉa’, gãjerãjʉama, ‘Apolore ajisʉyarã ñaja yʉama’ yirũgũama” ĩna yisere ajiaja yʉ. \p \v 5 Apolos, ñamasugʉ̃ me ñaami. Yʉ quẽne, ñamasugʉ̃ me ñaja. Diojʉa ñaami ñamasugʉ̃ma. Ĩre moabosarimasa ñaja yʉa. Tocãrãcʉne, mani ʉjʉ, yʉare ĩ moaroticõariarore bajirone moaja yʉa. Yʉa gotimasiore sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mʉa. \v 6 Yʉ, mʉare Cristo ocare gotimasiosʉocajʉ. Yʉ gotimasioro bero, bʉtobʉsa mʉare gotimasiorẽmoñumi Apolos. To bajiro yʉa yisere ejarẽmoami, Dios “Bʉtobʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. \v 7 To bajiri Cristo ĩ bajirere gotimasiosʉorã, ĩna bero tire gotirẽmorã quẽne, ñamasurã me ñaja yʉa. Diojʉa, ñaami ñamasugʉ̃ma, “Yʉ macʉre ajitirʉ̃nʉcõari, bʉtobʉsa ajitirʉ̃nʉrũtuajaro ĩna” yigʉma. \v 8-9 Gotimasiosʉorã, gotimasiorẽmorã, cojoro cõro ñacõaja yʉa, Diore moabosarã. Tocãrãcʉre ĩre ĩna moabosase vaja, vaja yirʉcʉmi Dios. Mʉa ñaja Dios ĩ ĩatirʉ̃nʉrã, yʉare ĩ moaroticõarijʉre bajiro bajirã. To bajicõari, Dios ĩ quẽnorivire bajiro bajiaja mʉa. \v 10 Yʉjʉa, ti vire bʉasʉogʉre bajiro bajigʉ ñaja. Dios, yʉre ĩ yirẽmojare, ĩ oca ñamasusere quẽnaro mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉ. Yʉ gotimasioro bero gotimasiorã, yʉre bʉarẽmorãre bajiro yirã ñaama. To bajiri, quẽnaro riojo Dios ocare ĩnare gotimasioroti ñaja. \v 11 Ado bajise mʉare gotimasiocajʉ yʉ: “Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, rojose mana, Dios ĩ ĩavariquẽnarã ñaja mani”, yigoticajʉ yʉ. Ti oca ñaja ñamasuse. Gãjerã ricati ĩna gotimasiojama, Dios ye mere gotimasiorã yirãma. \v 12-13 Sĩgʉ̃ri, Dios ocare ĩna gotimasiojama, quẽnaro riojo gotirãma. Gãjerãma, quẽnaro riojo gotimasiomenama. Tocãrãcʉrene gotimasiorimasare, “Quẽnaro gotiyuma. Quẽnaro gotimasibesuma”, yimasirʉarãja mani, masa jedirore Dios ĩ ĩabeserirʉ̃mʉjʉ. To bajiri, ĩna gotimasiorere, “Quẽnase ñaja” yimasirʉ, jeamejʉ tire soeĩagʉ̃re bajiro yirʉcʉmi Cristo. Ĩna gotimasiore quẽnase ti ñajama, ʉabetoja. Quẽnabeti ti ñajama, ʉajedicoarʉaroja. \v 14 Quẽnase ñari, ti ʉabetijama, vaja yirʉcʉmi Cristo. \v 15 Rojose ñari, ti ʉajedicoajama, rojose tãmʉorʉarãma quẽnaro yibetiriarã. Rojose tãmʉoroti ti ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõabetirʉcʉmi Cristo, ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ñajare. Vi ti ʉaro rudi budirãre bajiro bajirʉarãma. \p \v 16 ¿“Esp'iritu Santore cʉorã ñaja mani”, yimasibeatique mʉa? \v 17 Dios yarã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, gãjerã rojose mʉare ĩna ũmato yijama, ũmato yirãjʉare bʉto rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios. \p \v 18 Mʉa masune socabesa. Adigodoaye rĩne tʉoĩarã, “Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa yijama, mʉa masune socarã yirãja. “Ñamasurã me, masirã me ñaja”, yitʉoĩaroti ñaja mʉare. To bajiro mʉa yijama, ñamasurã ñarʉarãja mʉa. \v 19 Dios ĩ ĩajama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩase, tʉoĩamasimena ye ñaja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, to bajiro bajiaja: “‘Dios oca socase ñaja’ yitʉoĩarã ñari, ‘Yʉa masise rãca ado bajiro yirʉarãja’ yitʉoĩaboarãre matarũgũgʉ̃mi Dios, ‘Masimena ñaboarine, to bajiro tʉoĩañuja mani’ yimasiato” yigʉ. \v 20 Quẽna gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, ‘“Masirã ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩaboase, vaja maja’ yimasigʉ̃mi Dios”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 21-22 To bajiri, “Mʉare gotimasiorimasʉ rẽtoro yimasigʉ̃ ñaami yʉare gotigʉ”, mʉa rãcanare yivariquẽnabesa. No yirã to bajise yimenaja. Yʉ, Pablo, Apolos, to yicõari, Pedro, yʉa jediro, mʉare moabosarimasare bajiro mʉare ejarẽmorã, mʉare gotimasioaja yʉa. Adigodoaye jediro mʉare cũbosayumi Dios. Tire masicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉrã quẽnaro ñaja mʉa. To bajiri, mʉa rijato bero quẽne, Dios tʉjʉ quẽnaro ñarũgũrʉarãja. \v 23 Dios macʉ yarã mʉa ñajare, jediro mʉa ye rĩne ñacõaja. \c 4 \s1 Jesucristo ocare gotimasiorimasa ĩna bajire queti \p \v 1 Mʉare gotimasiorimasare: “Cristore moabosarimasa ñaama”, yʉare yiya mʉa. Ĩ oca masa ĩna masibeticatire yʉare gotimasioroticõacami Dios. \v 2 Moabosarimasa mani ñacõa ñarʉajama, ĩna rotirore bajirone cʉdirũgũroti ñaja. Ĩna bojarore bajiro ĩna yijama, ĩnare rotigʉjʉa, quẽnaro ĩnare ĩavariquẽnagʉ̃mi. \v 3 Yʉjʉarema, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” mʉa yijama, mʉa yibetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. Masa ʉjarã quẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moagʉ̃ ñaami Pablo” ĩna yijama, ĩna yibetijaquẽne, no yibeaja. Yʉ masune, “¿Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moati yʉ, moamasibeatique yʉ?”, yitʉoĩabeaja yʉ. \v 4 No yigʉ to bajise tʉoĩabecʉja. Cristore quẽnaro moabosadicajʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, “Cristo ĩ bojarore bajiro quẽnaro moacami Pablo” yire ũni me ñaja ti. Mani ʉjʉ Cristo ñaami, “Yʉ bojarore bajiro quẽnaro moacami. Quẽnaro moabeticami” yimasirocʉma. \v 5 To bajiro yirocʉ ĩ ñajare, Cristo ĩ tudiejaroto rĩjoro, “Ãni quẽnaro moaami. Ĩjʉa, quẽnaro moabeami”, yʉare yibetiroti ñaja mʉare. Masa ĩna ajibeto, mani yisere, mani tʉoĩasere quẽne, ĩ tudiejarirʉ̃mʉ, “Ajijedicõato masa” yigʉ, manire gotirotirʉcʉmi. To cõrone mani yirere ĩabesejeomasirʉarãja mani. Quẽnaro yiriarãre, “Quẽnaro yicajʉ mʉa”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. \p \v 6 “‘Dios oca mʉare gotimasiorimasare ado bajiro tʉoĩaroti ñaja’ yimasiato ĩna” yigʉ, Apolos ĩ bajisere, to yicõari, yʉ bajisere mʉare gotibʉ yʉ. “Yʉa bajisere tʉoĩacõari, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro tʉoĩato ĩna quẽne” yigʉ, to bajiro mʉare yibʉ yʉ, ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare: “Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami”, yaja mʉa. To bajiro yibetiroti ñaja. \v 7 “Yʉare gotimasiogʉ̃jʉa, mʉare gotimasiogʉ̃ rẽtoro masigʉ̃ ñaami” mʉa yijama, “Gãjerã rẽtoro masirã ñari, bʉtobʉsa masigʉ̃re besemasiaja yʉa” yirã yirãja. “To bajiro yirã ñato” yigʉ me mʉa masirotire ʉjoyumi Dios. Jediro mʉa masise Dios ĩ ʉjore ñaja. To bajiri, Dios ĩ ʉjore ti ñaboajaquẽne, ¿mʉa masune tʉoĩacõari, “Masirã ñaja yʉa” yirãre bajiro yati mʉa? Tire yibeticõaña. \p \v 8 Ʉjarãre bajiro tʉoĩarũgũaja mʉa. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Ĩna gotimasiosere bojabeaja. Masimena ñaama”, yʉare yiĩaja mʉa. Dios yere quẽnaro masirã mʉa ñajama, yʉa quẽne, mʉa masisere ajitirʉ̃nʉborãja. \v 9 To bajiri, “Dios yarã ĩ ĩamaimena ĩ cũriarãre bajiro bajiaja”, yitʉoĩaja yʉa. “Vaja mana ñaja mʉa. Mʉa sĩa ecosere ĩarʉarãja” masa ĩna yirãre bajiro bajiaja yʉa. “ ‘Adi macarʉcʉroana, õ vecana ángel mesa quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã rojose ĩna tãmʉosere ĩna ĩarʉajama, ĩnare ĩato’ yigʉ, yʉare cũñumi Dios”, yitʉoĩaja yʉa. \v 10 Cristo ĩ bojasere yirã yʉa ñajare, “Tʉoĩamasimena ñaama”, yʉare yama masa. To bajiro yʉare yiboarine, mʉajʉarema, masirãre bajiro mʉare ĩama. “Dios ĩ ejarẽmobetijama, ĩ ocare quẽnaro gotimasimenaja mani”, yitʉoĩarã ñaja yʉa. To bajiro yirã yʉa ñaboajaquẽne, “Dios oca quẽnaro masiaja yʉa”, yirũgũaja mʉa. Gãjerã ĩna rʉ̃cʉbʉorã mʉa ñaboajaquẽne, yʉarema rʉ̃cʉbʉobetirũgũama masa. \v 11 Tirʉ̃mʉjʉ yʉa bajicatore bajirone bajicõa ñarũgũaja yʉa, adirodorire quẽne: Bʉto ñiorija, oco idirʉaboa, sudi mani, masa quẽne rojose yʉare yirũgũama. Yʉa ñarotivi quẽne, maja yʉare. \v 12 Dios ocare gotirã ñaboarine, yʉa masune bʉto josari moarũgũaja yʉa, yʉa ñase vaja, yʉa base vaja, vaja yirʉarã. Gãjerã yʉare ĩna ajatud'iboajaquẽne, “Quẽnaro mʉare yato Dios”, ĩnare yicʉdirũgũaja yʉa. Rojose yʉare ĩna yiboajaquẽne, ĩnare gãmebetirũgũaja. \v 13 Yʉare ĩna tud'iboajaquẽne, quẽnasejʉare tʉoĩacõari, ĩnare gotirũgũaja yʉa. Tirʉ̃mʉjʉ yʉare ĩna ĩatecatore bajirone ĩatecõa ñarũgũama. \p \v 14 “Yʉ ucacõasere ĩacõari, ajibojoneato” yigʉ me, adi quetire mʉare ucacõaja yʉ. Yʉ mairã, yʉ rĩare gotimasiogʉ̃re bajiro mʉare gotiaja yʉ, “Quẽnaro riojo masiato ĩna” yigʉ. \v 15 Cristo ĩ bajirere mʉare gotimasiorã, diez mil ñarã ĩna ñaboajaquẽne, yʉ sĩgʉ̃ne ñaja, mʉare gotimasiosʉocacʉ. Yʉ gotimasiosere ajicõari Jesucristore ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ mʉa. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajiaja yʉma. \v 16 To bajiro yʉ bajijare, yʉ yirũgũcatore bajiro mʉa yijama, quẽnaroja. \p \v 17 To bajiro mʉa bajirotire bojagʉ ñari, Timoteore, mʉare ejarẽmorocʉre, mʉare cõaja yʉ. “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, ado bajiro bajirũgũami Pablo”, mʉare yigotirʉcʉmi, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã jedirore yʉ gotimasiocatire. Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃re bajiro bajigʉ mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami Timoteo. \v 18 “Jʉaji ejabecʉmi Pablo” yitʉoĩarã ñari, sĩgʉ̃ri mʉa rãca “Ñamasurã ñaja yʉa”, gãmerã yivariquẽnarãja mʉa. \v 19 “Yʉ varotire Dios ĩ bojajama, yoaro mene mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja”, yitʉoĩaja yʉ. Mʉa tʉ ejacõari, to bajiro gãmerã mʉa yiñasere masirʉcʉja yʉ. Dios ĩ ejarẽmose rãca mʉa yijama, mʉa rãca bʉtobʉsa Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsere quẽne ĩamasirʉcʉja. \v 20 Ado bajise ti bajijare, to bajiro yaja yʉ: Dios yarã me ñaama socarãne, “Diore ajirã ñaja yʉa” yigotiboarine, ĩ bojarore bajiro yimena. Ĩ yarã ñaama ĩ ejarẽmose rãca ĩ bojarore bajiro yirã. \v 21 To bajiri mʉa tʉ ejacõari, ¿no bajiro mʉare yʉ yirotire bojati? Rojose mʉa yisere mʉa yitʉjabetijama, tutuaro mʉare gotirʉcʉja yʉ. Tire mʉa yitʉjajama, mʉare yʉ maisere quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ. \c 5 \s1 Ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre Pablo ĩ burocarotire queti \p \v 1 Gaje vãme mʉare gotirʉaja yʉ. Sĩgʉ̃ mʉa rãcagʉ ĩ jacʉ manajore ĩ ajerio cʉtisere ajibʉ yʉ. To bajiro ĩ yijama, bʉto rojose yigʉ yiyumi. Gãjerãjʉama, Diore ajimena ñaboarine, ti ũnire yimenama ĩna. \v 2 To bajiro yirã ñaboarine, “Dios oca masirã ñaja yʉa”, yivariquẽnarãja mʉa. Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yisere ĩasʉtiriticõari, ĩre burocaroti ñaboayuja ti. \v 3-4 Mʉa rãca ñabetiboarine, mʉa rãca ñagʉ̃re bajiro tʉoĩaja yʉ. Mani ʉjʉ Jesucristo ĩ ejarẽmose rãca, “Ado bajiro ĩre yiroti ñaja”, yimasiaja yʉ, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre. To bajiri mʉa rẽjarojʉ, mʉa rãca ñabetiboarine, yʉ tʉoĩasejʉma mʉa rãca ñarʉcʉja yʉ. To bajicõari, mani ʉjʉ Jesucristo quẽne, mʉa rãca ñarʉcʉmi, mʉare ejarẽmogʉ̃. \v 5 Ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtigʉre, “Satanás ĩ bojarore bajiro rojose ĩre yato” yirã, ĩre burocaya. “Rojose tãmʉogʉ̃ ñari, ĩ jacʉ manajore ajerio cʉtibeticõari, Dios ĩ bojarore bajirojʉa yato” yirã, to bajiro ĩre yirʉarãja mʉa. Tire ĩ yitʉjajama, mani ʉjʉ Cristo, masare ĩ ĩabeserirʉ̃mʉ ti ejaro, rojose yir'i ĩ ñaboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ vaborotire ĩre yirẽtobosarʉcʉmi. \p \v 6 Mʉa rãcagʉ rojose ĩ yiñaboajaquẽne, “Dios oca masirã ñaja yʉa” mʉa yivariquẽnase quẽnabeaja. Tire bajiro bajiaja pan ũmato vauvase. Mojoroaca vʉore ti ñaboajaquẽne, vauvajediaja ti. Tire bajirone bajiaja rojose mani yise. Mani rãcagʉ, rojose ĩ yicõa ñajama, ĩ yisere ĩacõari, mani jediro rojose yijedicoanaja. \v 7 Jud'io masa, Pascua boserʉ̃mʉri quẽnorã, pan ũmato vauvasere ĩna reajeorore bajiro rojose mʉa yisere reajeocõaña mʉa. “Jediro rojose mʉa yise yitʉjacõaña” yigʉ yaja yʉ. “Rojose mana ñato mani” yirã, to bajiro yiya mʉa. Oveja macʉre bajiro masare Jesucristo ĩ rijabosare sʉorine rojose mani yise vaja manire ĩ vaja yijeobosare ñajare, to bajiro yiroti ñaja. \v 8 “Rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosayumi” yirã, “Yirʉarãja” mʉa yitʉoĩarore bajirone quẽnase rĩne yiroti ñaja. \p \v 9 Tirʉ̃mʉjʉ papera mʉare cõagʉ̃, ado bajiro gotiboacajʉ yʉ: “Gãmerã ajeriarã cʉtirã rãca ñabesa”, mʉare yiucaboacajʉ yʉ. \v 10 To bajiro yʉ yijama, “Cristore ajitirʉ̃nʉmena rãca ñabesa” yigʉ me yicajʉ yʉ. Adigodojʉre jãjarã ñarãma: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, jaibʉsaro bojarẽmorã ñarãma. Juarudirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne ñarãma. Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉa jãjarã ĩna ñajare, ĩnare tʉoĩacõari, “Rudiya” mʉare yʉ yiboajama, no bajiro yicõari, rudimasimenaja mʉa. Rijana rĩne ñarãma rudirãre bajiro bajirãma. \v 11 Mʉare yʉ ucacõacatire, “Quẽnaro ajimasiato” yigʉ, ado bajise mʉare papera ucacõaja yʉ quẽna: “Ado bajiro bajirãma” yitʉoĩagʉ̃, “Ĩna rãca ñabesa”, mʉare yiucacõacajʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiboarine, gãmerã ajeriarã cʉtirã ñarãma. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Socarãne gãjerãre, “Rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. Idimecʉrã, to yicõari, juarudirimasa quẽne ñarãma. “Ĩna ũna rãca ñabesa” yʉ yiucajama, ĩna rãca mʉa babetirotire quẽne tʉoĩagʉ̃ yaja. \v 12-13 Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna yisere ĩacõari, “Adi quẽnase ñaja; tijʉa rojose ñaja”, yibeseroti me ñaja manire. Dios sĩgʉ̃ne ñaami to bajise yirocʉma. Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, rojose ĩna yisere ĩacõari, “Tire yitʉjacõato” yirã, rojose ĩnare yiroti ñaja. To bajiri Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro yiya mʉa. Ado bajiro gotiaja: “Mʉa rãcagʉ rojose yigʉre ‘Yʉa rãca ñabesa’ ĩre yicõaña”, yigotiaja Dios oca. \c 6 \s1 “Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne, rojose gãmerã mʉa yijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ vamenane, mʉa masune oca quẽnoroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Gajeye quẽnabeti mʉa yisere mʉare gotirʉaja yʉ. Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rojose mʉa gãmerã yijama, ¿no yirã oca quẽnorʉarã, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ vacõari, oca quẽnorotirũgũati mʉa? ¿No yirã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rĩne rẽjacõari, ĩnare oca quẽnorotibeati mʉa? “To bajiro bajiaja”, ¿yibojonebeati mʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉa varʉarã? \v 2 “Dios yarã ñari, Cristore ajitirʉ̃nʉmena rojose ĩna yisere ĩabeserona ñaja mani” yimasirã ñaboarine, ¿no yirã ñamasuse mere mʉa rojose gãmerã yisere oca quẽnomasibeati mʉa? Mʉa masune oca quẽnomasicõarãja. \v 3 Ángel mesa, vãtia, ĩna yisere quẽne ĩabeserona ñari, adigodo mʉa yiñasere roque rẽtoro ĩabesemasirãja mʉa. \v 4 Ĩna yisere ĩabeserona ñaboarine, rojose gãmerã mʉa yisere, Cristore masimenare oca quẽnorotirã varũgũaja mʉa. \v 5 “¿To bajiro yirũgũñujari mani?” mʉa yimasirotire yigʉ, to bajiro mʉare gotiaja yʉ. Tire masicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare oca quẽnorotibetirʉarãja mʉa yuja. “Masirã ñaja yʉa” yirã ñaboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉmena tʉjʉ mʉa oca quẽnorotirã vajama, “Rojose mani gãmerã yisere mani rãcagʉ oca quẽnorimasʉ magʉ̃mi” yirãre bajiro yaja mʉa. \v 6 To bajiri ado bajiro bajiaja mʉa: Cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, rojose gãmerã yaja mʉa. To bajiro mʉa yise quẽnabeti ñaja. To yicõari, mʉa masune oca quẽnomenane, Cristore ajitirʉ̃nʉmenajʉare mʉa oca quẽnorotirã vase ñaja rẽtobʉsaro quẽnabeti. \p \v 7 Mʉa masune rojose mʉa gãmerã yijare, quẽnabeaja. Gãjerã tʉjʉ ĩnare oca quẽnorotirã vamenane, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaboroja: Gãji rojose mʉare ĩ yisere gãmemenane, “Yʉare yitocõari, yʉa ye ñaboasere mʉ ẽmase tone bajicõato. Mʉre masirioaja yʉa” ĩre mʉa yijama, gãjerã tʉjʉ mʉa vase rẽtoro quẽnaroja. \v 8 To bajiro ũmato bajiroti ũnirene, ¡mʉajʉane ñaja rojose yisʉorãma! ¡Mʉane ñaja gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, mʉa mairona ñaboarãre yitocõari, ĩna yere ẽmarã! \p \v 9 To bajiro rojose mʉa yisere, “Rojose me ñaja” mʉa yitʉoĩase socase ñaja. To bajiri, to cõrone mʉa yirũgũsere yitʉjacõaña. “Rojose yirãma, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasiaja mʉa. Rojose yirãma, ado bajiro yirã ñarãma: Manajo cʉtirã, manajʉ cʉtirã, manajo mana, manajʉ mana quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirã ñarãma. “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã ñarãma. \v 10 Juarudirimasa ñarãma. Jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, quẽna gajeye bojarẽmorã ñarãma. Idimecʉrã ñarãma. Socarãne, “Ado bajise rojose yima”, yigotirimasa ñarãma. Gãjerãre yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarã ñarãma. “Ĩna ũnama, Dios tʉjʉ ejarona me ñaama”, yimasirãja mʉa. \v 11 Mʉa quẽne ĩnare bajiro bajiyuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo, to yicõari Esp'iritu Santo sʉorine “Rojose mana ñaama yʉ yarã” Dios ĩ yiĩarã ñaja mʉa. \s1 “Dios ĩ bojarore bajiro yiroti ñaja”, yire queti \p \v 12 Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajiro yigotiboajaquẽne, mani tʉoĩarore bajiro mani yijama, quẽnabetoja. “Bʉtobʉsa Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato mani” yirã, yibetiroti ñaja manire. “Tire mani yisejacõajama, ti rione manire yirʉamacõroja” yirã ñari, yibeticõato mani. \v 13 Gãjerãma, ĩna rujʉ ti bojarore bajiro yirʉarũgũrã ñari, ado bajiro yirũgũama: “Mani gʉdajoajʉ mani basãroti ñaja bare. To bajicõari, gʉdajoajʉa quẽne bare basãrotijoa ñaja”, yirũgũama. To bajiro ĩna yise, socase me ñaja, bajirojʉma. To bajiboarine, mani base, mani gʉdajoa quẽne ñamasuse me ñaja. Cojorʉ̃mʉ tire reajeocõarʉcʉmi Dios. To bajiri, “Mani rujʉ quẽne rõmia rãca ajeriarã cʉtiato” yiro me bajiaja. Cristo ĩ bojasejʉare yirotirujʉ ñaja. To bajiri, Cristojʉa quẽne, “Yʉ bojasere yirã ñaama” yigʉ, manire ejarẽmogʉ̃mi. \v 14 Mani rujʉ ti bajiyayiboajaquẽne, mani ʉjʉ Cristore ĩ catioriarore bajirone manire quẽne ĩ masise rãca catiorʉcʉmi Dios. \p \v 15 Cristo yarã ñari, ĩre moabosarimasa ñaja mani. To bajiro bajirã ñaboarine, ¿rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmiri rãca ñarãti mʉa? ¡Ñabetirʉarãja! \v 16 “Ĩna rõmiri rãca mani ajeriarã cʉtijama, ĩnare ajeriarã cʉtirã ñari, cojo rujʉne, rujʉ cʉtirãre bajiro bajirã ñarãja mani”, yimasirãja mʉa, Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare: “Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama, Dios ĩajama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 17 Manajo cʉtirere ti gotirore bajirone mani quẽne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Cristo rãca cojo ʉsʉne, ʉsʉ cʉtirãre bajiro bajiaja mani, Dios ĩ ĩajama. \p \v 18 To bajiri Cristo yarã ñari, rõmia rãca ajeriarã cʉtirʉaboarine, yibeticõaña mʉa. Gajeye rojose mʉa yisema, quẽnacõaroja. To bajiboarine, rõmia rãca mʉa ajeriarã cʉtisejʉa ñaja quẽnabeti masu. \v 19 Esp'iritu Santore mani ʉsʉrijʉre manire cõañumi Dios. To bajiri mani ʉsʉrijʉ ĩ ñajare, “Esp'iritu Santo ĩ ñarivire bajiro bajiaja”, yimasirãja mʉa. To bajiri mani rujʉ, mani masu rujʉ me ñaja. Dios ye ñaja. \v 20 “Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã ñaboarãre ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, manire yiyumi Dios. To bajiri rõmia rãca ajeriarã cʉtimenane, Dios ĩ bojarore bajiro rĩne yirʉarãja. To bajiro mani yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã yirʉarãja mani. \c 7 \s1 Ĩna manajo cʉtirotire ĩna sẽniĩacõarere Pablo ĩ cʉdire queti \p \v 1 Papera rãca yʉre mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. “Sĩgʉ̃ manajo magʉ̃ ĩ ñacõajama, ¿quẽnati?”, yʉre mʉa yisẽniĩacõarere, “Quẽnaja”, yaja yʉ, tire. \v 2 To bajiboarine, “Manajo mana, rõmia rãca ajeriarã cʉtire ĩna bojajama, manajo cʉtiroti ñaja”, yaja yʉ. Rõmia quẽne, ĩna manajʉ cʉtijama, quẽnaja. \v 3 Manajo cʉticõari, ĩ yirʉaro cõro so cʉdijama, quẽnaja. Ĩjʉa quẽne, ĩ manajo so yirʉaro cõro ĩ cʉdijama, quẽnaja. \v 4 Manajʉ cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro ĩre yirʉocoja yʉ”, yibetirʉocomo. So manajʉ ĩ yirore bajiro cʉdirʉocomo. Ʉ̃mʉ quẽne, manajo cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro sore yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. Ĩ manajo so yirore bajiro cʉdirʉcʉmi. \v 5 To bajiri, ĩna manajoa rãca ĩna yijama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajoajʉa. Ĩna manajoajʉa quẽne, ĩna yirʉajama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajʉa. To bajiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉorã, yibeticõato mani maji” ĩna jʉarãjʉne ĩna yitʉoĩajama, quẽnaja. Diore rʉ̃cʉbʉo gajanocõari, ĩna yirũgũriarore bajiro ĩna yijama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtiya”, yimasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ, Satanás. \p \v 6 Adi jediro mʉare yʉ gotise, mʉare rotigʉ me yaja yʉ. “Yʉ gotirore bajirone mʉa yijama, quẽnaja” yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉ. \v 7 “Yʉre bajiro manajo mana mʉa ñajama, quẽnaboroja”, yitʉoĩaja yʉma. To bajiboarine sĩgʉ̃re bajiro bajirã me ñaja mani. Tocãrãcʉre ricati Dios ĩ masisere manire ʉjoyumi. \p \v 8 Manajo manare, manajʉ manare, manajʉ rijaveoriarãre quẽne ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Yʉre bajiro manajo mana, rõmia quẽne manajʉ mana mʉa ñacõajama, quẽnaja. \v 9 To bajiboarine, manajo magʉ̃ ĩ ajerio cʉtirʉajama, manajo cʉtiato. To bajirone yato rõmia quẽne. Ajeriarã cʉtire bʉto ĩna tʉoĩajama, manajʉ cʉtiato. \p \v 10 Manajʉ cʉtirãre, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉa manajʉare reare maja. Ti ñaja mani ʉjʉ ĩ rotire. Yʉ masu tʉoĩacõari, yigʉ me yaja. \v 11 So manajʉre so rocajama, gãji manajʉ cʉtire manirʉaroja. So manajʉ ñar'i rãca so oca quẽnojama, quẽnaja. To bajirone bajiaja ʉ̃mʉre quẽne. Ĩ manajo cʉtijama, rocare maja. \p \v 12 Mani ʉjʉ yʉre ĩ rotire me, yʉ masune tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja, Cristore ajitirʉ̃nʉbeco rãca manajo cʉtirãre: Mʉ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñaboarine, mʉ rãca so ñacõa ñarʉajama, sore rocabetiroti ñaja. \v 13 To bajirone gotiaja manajʉ cʉtirãre quẽne. Mʉa manajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rãca ĩna ñacõa ñarʉajama, ĩnare reabetiroti ñaja. \v 14 Ado bajiro ti bajijare, tire gotiaja yʉ: Mʉa manajʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rõmiajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami Dios. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉmena rõmirire quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ñaboajaquẽne, mʉare ĩna manajʉa cʉtijare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami. To bajiro ti bajibetijama, mʉa rĩare, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare bajiro ĩnare ĩ ĩaborotire ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiami. \v 15 Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñari, ĩre so rocarʉajama, rocacõato. To bajirone bajiato rõmiojʉare quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, ĩ manajore ĩ rocarʉajama, rocacõato. To bajiro ĩna yijama, quẽnacõaroja. Quẽnaro mani ñase bojaami Dios. \v 16 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare gotibʉ yʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yʉ ñajare, yʉ manajʉ yʉ rãca ĩ ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi ĩ quẽne”, yimasimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa quẽne, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉa manajoa yʉa rãca ĩna ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉarãma ĩna quẽne”, yimasimenaja mʉa, ĩna bajirotire masimena ñari. \p \v 17 To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna bojarore bajiro ĩna yicõa ñaboajaquẽne, manijʉarema Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne ricati rĩne mani ñarotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja. To bajiro rĩne gotirũgũaja yʉ, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. \v 18 Tire yʉ gotijama, ado bajise tʉoĩacõari yaja: Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne jud'io masa ñari, circuncisión yiecoriarã ñañuja mʉa. To bajiri mʉa rãcana, “‘Jud'io masa ñaama’ yiĩaroma” yirã, circuncisión yiyamanare bajiro ñarʉarũgũrãja mʉa. Ti ũnire yibeticõaña mʉa. Mʉa ñariarore bajiro ñacõaña. Gãjerãma, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, circuncisión yiecobetiriarã ñañuja mʉa, jud'io masa me ñari. Mʉa rãcana, “Jud'io masare bajiro circuncisión mani yirotijama, quẽnaroja”, yitʉoĩarãma. “Ti ũnire yibeticõato ĩna”, yaja yʉ. \v 19 Circuncisión yiecoriarã mani ñajama, mani ñabetijaquẽne, no yibeaja. Dios ĩ bojarore bajiro mani yisejʉa ñaja ñamasusema. \v 20 To bajiri “Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne tocãrãcʉre Dios manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja”, mʉare yaja yʉ. \v 21 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, gãjerãre moabosarimasa ñañuja mʉa. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne to bajirone mʉa moabosacõa ñajama, tʉoĩarejaibesa. To bajiboarine, mʉa ʉjarã, “Mʉa masune moamasirʉarãja” mʉare ĩna yijama, ĩnare vaveocõari, mʉa masu mʉa bojarore bajiro moarʉarãja mʉa. \v 22 Gãjerãre moabosarimasa ĩna bojase rĩne yiriarã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, Satanás ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios yarãjʉa ñacoasuja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa me ñariarã quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoriajʉne, Cristo yarã ĩ bojasejʉare yirã ñacoasuma ĩna. \v 23 “Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã mʉa ñaboarone, ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiyumi Dios. To bajiri gãjerã, Dios ĩ bojabetire mʉare ĩna yirotisere ĩnare cʉdibetiroti ñaja. \v 24 To bajiri Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne Dios manire ĩ cũrere mani yicõa ñajama, quẽnaja. \p \v 25 Gajeye, manajʉ mana, manajo mana mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. Mani ʉjʉ yʉre ĩ yirotire me ñaja ti. Yʉ masune tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ yaja. Mani ʉjʉ, yʉre ĩamaicõari, yʉre ejarẽmorũgũami, “Quẽnaro riojo tʉoĩagʉ̃ ñato” yigʉ. To bajiro yʉre ĩ yijare, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnaja. \v 26 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto rojose yiecorã ñaja mani. To bajiri, ado bajiro ñaroti ñaja: Manajo mana, to yicõari manajʉ mana, mʉa ñacõajama, quẽnaja. \v 27 Manajoa cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãmerã reabesa. Manajo mana quẽne, manajo macabesa. Manajʉ mana quẽne, manajʉ macabesa. \v 28 To bajiro yʉ gotisere ajiboarine, ĩ manajo cʉtijama, to yicõari rõmio quẽne, so manajʉ cʉtijama, rojose yirã me yirãma ĩna. To bajiboarine manajoa cʉticõari, rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa josari ñarʉaroja ĩnare. Tire, bʉtobʉsa rojose ĩna tãmʉosere bojabecʉ ñari, “Manajʉ mana, to yicõari manajo mana mʉa ñacõajama, quẽnaja”, mʉare yibʉ yʉ. \p \v 29 Quẽnaro tʉoĩaña yʉ mairã. Ado bajise yigʉ, “Mʉa ñariarore bajirone mʉa ñacõajama, quẽnaroja”, mʉare yibʉ yʉ: Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. To bajiri manajo cʉtirã, rõmia manajʉa cʉtirã quẽne, manajo mana mʉa ñariarore bajirone ñacõari, Cristo ĩ bojasejʉare yiñarũgũroti ñaja mʉare. \v 30 Sʉtiritirã, mʉa sʉtiritisere bʉto tʉoĩabesa. Variquẽnarã quẽne, mʉa variquẽnasere tʉoĩabesa. Gajeyeũni bʉjarã quẽne, mʉa cʉosere tʉoĩabesa. “Adigodojʉ yoaro meaca catirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, to bajiro bajiya. \v 31 Adigodoaye yoaro me jediroti ti ñajare, bʉto tire tʉoĩabesa. Ñamasuse me ñaja ti. Tire mʉa tʉoĩajama, Cristo ĩ bojasejʉare quẽnaro yimasimenaja mʉa. \p \v 32 Adigodoayere bʉto mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉ. Manajo magʉ̃ma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ñajediro ĩ yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari. \v 33 To bajiboarine, manajo cʉtigʉma, adigodoayere bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ĩ manajo so variquẽnarotire bojagʉ ñari. \v 34 To bajiri Cristo ĩ bojasere tʉoĩa, to yicõari, ĩ manajo so bojasejʉare quẽne tʉoĩa, yigʉmi. Jʉa vãme tʉoĩare ñaroja ĩre. To bajicõari, manajʉ magõma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagõmo, ñajediro so yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojago ñari. To bajiboarine, manajʉ cʉtigoma, adigodoayere bʉto tʉoĩagõmo, so manajʉ ĩ variquẽnarotire bojago ñari. \p \v 35 “Manajo cʉtirʉagʉ manajo cʉtibeticõato” yigʉ me, tire mʉare gotiaja yʉ. “Quẽnaro tʉoĩacõari, manajo cʉtiato ĩna” yigʉ, tire gotiaja yʉ. Dios ĩ bojase rĩne mʉa yiñasere bojaja yʉ. \p \v 36 Ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, sore bʉto bojagʉ ñari, manajo cʉtiato. To bajiro ĩ yijama, rojose yigʉ me yigʉmi. \v 37 To bajiboarine, “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉma, manajo cʉtibeticõato. To bajiro bajigʉ ñari, gãjerãre quẽne, ĩ ajeriarã cʉtibetijama, quẽnaja. \v 38 To bajiri ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, manajo cʉtigʉma, quẽnaro yigʉ, yigʉmi. “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉjʉama, ĩ rẽtoro quẽnaro yigʉ, yigʉmi. \p \v 39 Manajʉ cʉtigo, so manajʉ ĩ catiñaro cõro ĩ rãca ñacõa ñaroco ñaamo maji. Ĩ rijato berojʉ, gãjire, no so bojagʉre, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, manajʉ cʉtirʉocomo. \v 40 To bajiboarine, “So manajʉ ĩ rijato bero, gãjire so manajʉ cʉtibetijama, rẽtoro quẽnaro ñagõmo”, yitʉoĩaja yʉ. Yʉ quẽne, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, to bajiro mʉare gotiaja. \c 8 \s1 “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare yirobetiroti ñaja”, yire queti \p \v 1 Quẽna gajeye mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. Vaibʉcʉrãre sĩacõari, “Ado bajirã ñarãma” yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire cũrũgũama. To yicõari, rʉyasere barũgũama. To bajiri, ĩna yisere ĩacõari, “Socarã yama. Ĩna rʉ̃cʉbʉoboarã manama” yimasirã ñari, “Yʉa quẽne, yʉa bajama, quẽnacõaja”, yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, gãjerã, “Tire babetiroti ñaja manire” yitʉoĩaboarãjʉare ĩnare ĩamaimenane, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro yimenane, ado bajirojʉa yiroti ñaja: “Ĩnare ĩamaicõari, ĩnare ejarẽmoroti ñaja, ‘Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato ĩna’ yirã”. \v 2 Masijeobetiboarine, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaja yʉ” sĩgʉ̃ ĩ yiboajama, rʉyacõaroja ĩre, quẽnaro riojo ĩ masiroti. \v 3 Diore ĩ maijama, ĩ bojarore bajiro yigʉ ĩ ñajare, “Quẽnaro masigʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasigʉ̃mi Dios. \p \v 4 Yirʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeose ñie vaja maja. “Dios sĩgʉ̃ ñaami, mani rʉ̃cʉbʉogʉ. Gãjerã ĩre bajiro bajirã manama”, yimasiaja mani. \v 5 Gãjerã ĩna gotijama, “Jãjarã ñarãma mani yirʉ̃cʉbʉorã. Õ vecana, adigodoana quẽne ñarãma”, yitʉoĩaboarãma. \v 6 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani jacʉ”, yimasiaja mani. Ĩne ñaami ñajediro, “Yʉ bojasere yato ĩna” yigʉ, manire rujeor'i. To bajicõari, Jesucristo sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. Jesucristo sʉorine ñajediro rujeoyumi Dios. To bajiri ĩ sĩaecore sʉorine Dios yarã ñaja mani. \p \v 7 To bajiro yirã mani ñaboajaquẽne, gãjerã ñaama Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩamena. Ĩna ñaama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉ, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorũgũriarã. To bajiro yirũgũriarã ñari, ado bajiro tʉoĩarãma: “Vaibʉcʉrãre sĩacõari, ‘Ado bajirã ñarãma’ yiquẽnorujeoriarã tʉjʉre ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, mojoroaca vaibʉcʉ riire ĩna cũsere mani bajama, rojose yirã yaja mani”, yitʉoĩarãma. \v 8 To bajiro ĩna yijama, riojo tʉoĩarã me yama. Mani bajama, mani babetijaquẽne, ñamasuse me ñaja, Dios ĩ ĩajama. “Tire mani babetijama, rẽtobʉsaro manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios”, yire maja. \v 9 “Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” yirã ñaboarine, babetirʉarãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩna basere mani bajama, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yitʉoĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vatoma ĩna” yirã, tire babetirʉarãja mʉa. \v 10 To bajiro yʉ yijama, ado bajiro yigʉ yaja yʉ: “Babetiroti ñaja” gãji ĩ yisere mʉa baro ĩacõari, “Yʉ bajama, quẽnabetoja” yitʉoĩaboarine, bagʉmi ĩ quẽne. \v 11 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa tʉoĩarore bajiro tʉoĩamenare quẽne rijabosagʉ bajiyumi, “Yʉ rãca quẽnaro ñato” yigʉ. To bajiri, “Mani base jediro quẽnase rĩne ñacõaja” mʉa yise sʉorine mʉa mairona ñaboarã ĩna quẽne ĩna bajama, “Rojose yirã yaja yʉa” yitʉoĩarã ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vanama. \v 12 Mʉa rãcagʉ Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Babetiroti ñaja” ĩ yiĩaboasere mʉa bajama, rojose ĩre yirorã yirãja mʉa. To bajiro mʉa yijama, ĩ sĩgʉ̃rene rojose yirã me, yirãja mʉa. Cristore quẽne rojose yirã yirãja. \v 13 To bajiri, “Vaibʉcʉ rii yʉ bajama, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re rojose ĩre yirogʉre bajiro yigʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari, baĩobetiroti ñaja. \c 9 \s1 “Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” ĩna yirere Pablo ĩ cʉdire \p \v 1 Yʉ bojarore bajiro yimasigʉ̃ ñaboarine, Jesucristo ĩ bojasejʉare yigʉ ñaja yʉ. Jesús, mani ʉjʉre ĩacacʉ ñaja yʉ. Gãjerãre ĩ cõasʉoriarore bajiro yʉre quẽne cõacami. Yʉre ĩ gotiroticõacati sʉorine ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñaja mʉa. \v 2 “Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, mʉajʉama, mʉare yʉ gotimasiosʉocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Jesucristo ĩ cõar'i ñaami”, yiroti ñaja mʉare. \p \v 3 “Jesucristo ĩ cõar'i me ñaami Pablo” yʉre yirãre ado bajiro ĩnare cʉdiaja: \v 4 Yʉ Pablo, to yicõari, Bernabé quẽne, Jesús ĩ cõacana ñaja yʉa. To bajiri gãjerã Jesús ĩ bajirere gotimasiorãre ĩna baroti, to yicõari, ĩna idirotire mʉa ĩsirũgũrore bajirone yʉare quẽne ĩsiroti ñaja. \v 5 Pedro, ĩ rãcana quẽne Cristo ĩ gotiroticõariarã, to yicõari, mani ʉjʉ Jesús bederã quẽne, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre manajoa cʉticõari, ĩna rãca varũgũama. To bajiro ĩna bajijare, ĩna manajoare quẽnaro codebosarũgũaja mʉa. To bajiri “Yʉa quẽne, manajo cʉticõari, vamasirãja”, yitʉoĩaja yʉa. \v 6 Jesús ĩ bajirere gotimasiocudirimasa gajeye moare moamenane, “Quẽnaro yʉare gotimasioato” yirã, ĩnare mʉa ejarẽmoriarore bajiro yimenane, “Ĩna masune moacõari, vaja yato ĩna ñarotire”, ¿yitʉoĩati mʉa, yʉarema? \v 7 Surara mesa quẽne, ĩna moare rĩne moarãma. “Ĩna moare ĩna moajama, ĩna ñaroti vaja ĩsiecorʉarãma”, yimasire ñaja. Ʉye oterimasʉma, “Tire barʉcʉmi”, yimasire ñaja. Cabrare coderimasʉ quẽne, “Ĩna õjecoa idirʉcʉmi”, yimasire ñaja. \v 8 To bajiri, “Mani moase sʉorine quẽnase bʉjaroti ñaja”, yimasire ñaja. To bajiri, Dios ocare masa ĩna ucamasire quẽne, tire bajiro gotiaja. \v 9-10 Ado bajiro gotiaja Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasire: “Ta vecʉ risere siabibebesa, trigo gasere ĩre mʉa cʉda jãnerotijama, ‘Ĩ quẽne bato’ yirã”, yigotiaja. To bajiro ĩ gotijama, ta vecʉa rĩrene tʉoĩagʉ̃ me yimasiñumi Dios. Mani jedirore tʉoĩacõari, yigʉ, yimasiñumi. Vese moarã, to yicõari, gãjerã ĩna otere rica juarãre quẽne, “‘Mani moase sʉorine quẽnase bʉjarʉarãja’ yimasiato” yigʉ, tire yimasiñumi Dios. \v 11 Jesús ĩ bajirere mʉare gotimasiosʉocajʉ yʉa, “To bajiro mani yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri” yirã. Mʉare yʉa gotimasiojama, ote ajere oterãre bajiro mʉare yicajʉ yʉa. To bajiri yʉa gotimasiocati sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, yʉa otecatiricare bajiro bajirã ñaja mʉa. To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉa gotimasiocati vaja, mʉare yʉa sẽnijama, ¿vaja yiroti me ñaboayujarique? \v 12 Gãjerã Cristo ĩ bajirere ĩna gotimasiojare, ĩnare vaja yirũgũrãja mʉa. To bajiri, mʉare gotimasiosʉocanare roque, ¿ĩnare mʉa ĩsiro rẽtoro yʉare vaja yiroti me ñatique? \p To bajiro yiroti ti ñaboajaquẽne, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉa. Bʉto josari yʉa moarũgũcati ti ñaboajaquẽne, “Yʉare ejarẽmoña”, mʉare yibeticajʉ yʉa, “‘Gãjoa bojarã, Jesús ĩ bajirere gotimasioama’ manire yiroma” yirã. \v 13 Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ĩre rʉ̃cʉbʉorã, bare ĩna cũsere ti vi moarimasa ñari, ĩna baroto cõro juacõari, barũgũama. Tire masiaja mʉa. \v 14 “Tire bajirone bajirʉaroja yʉ ocare gotimasiocudirimasare quẽne. Ĩna gotimasiose vajane bacatirʉarãma”, yiyumi mani ʉjʉ Cristo. \v 15 To bajiro ĩ yirere masigʉ̃ ñaboarine, mʉare vaja sẽnibeticajʉ yʉ. Sẽnibeticacʉ ñari, “Yucʉjʉ yʉre vaja yiya” mʉare yiucagʉ me yaja yʉ. Bʉto ñiorijagʉ ñaboarine, mʉare bare sẽnibecʉ rĩne, rijacoarʉcʉja yʉ. To bajiri, Jesucristo ĩ bajirere yʉ gotimasiocudijama, vaja sẽnibetirũgũaja. “‘Vaja taami Pablo’ gãjerã ĩna yisere bojabecʉ ñari, vaja sẽnibeticajʉ”, yivariquẽnaja yʉ. \p \v 16 Cristo ĩ bajirere gotimasiogʉ̃ ñari, “Ñamasugʉ̃ ñaja yʉ”, yitʉoĩabetirũgũaja. Jesucristo yʉre ĩ gotiroticati ñaja yʉ moare. Tire yʉ gotimasiobetijama, rojose tãmʉobogʉja. \v 17 Jesucristo yʉre ĩ gotimasiorotibetone, yʉ masu “Ĩ ocare gotimasiocudirʉcʉja” yʉ yijama, “Yʉ gotimasiose vaja, quẽnase bʉjarʉcʉja”, yitʉoĩabogʉja yʉ. To bajiboarine, Jesucristo yʉre gotimasioroticõacami. To bajiri quẽnase yʉ bʉjajama, yʉ bʉjabetijaquẽne, no yibeaja ti. Ĩ ocare gotimasiocõa ñaroti ñaja yʉre. \v 18 To bajiro ti bajijare, vaja sẽnibecʉne, Jesucristo ĩ bajirere gotimasio variquẽnarũgũaja yʉ, vaja sẽniroti ti ñaboajaquẽne. \p \v 19 To bajiri yʉ gotimasiose vaja, yʉre vaja yimena ñari, rotimasibeama masa. Yʉre ĩna rotimasibetiboajaquẽne, “Jãjarãbʉsa Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ĩavariquẽnarore bajiro bajiñarũgũaja yʉ. \v 20 Jud'io masa tʉjʉ yʉ ñajama, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉrotire bojagʉ ñari, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne. To bajiro yʉ yijama, ado bajise yigʉ yaja yʉ: Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajirʉ̃cʉbʉorã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirũgũaja. “Tire quẽnaro mani ajirʉ̃cʉbʉojama, manire ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios” ĩna yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃ me ñaboarine, to bajiro yirũgũaja yʉ. \v 21 Jud'io masa me ñarã tʉjʉ yʉ ñajama, “Cristo ocare yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩna ñasere bajiro ñacõari, ĩnare gotimasiorũgũaja. To bajiro yʉ bajijama, Dios ĩ bojabetire yigʉ me bajiaja. Jesucristore ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũaja yʉ. \v 22 “Manire ejarẽmorʉcʉmi Cristo” yitʉoĩaboarine, tʉoĩagüirã tʉjʉ yʉ ñajama, ĩnare bajiro bajiñaja yʉ quẽne, “Yʉ gotisere ajivariquẽnacõari, bʉtobʉsa Cristo ocare ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. “Sĩgʉ̃ri yʉ gotimasiosere ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. \v 23 “‘Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vaborotire mʉare yirẽtobosarʉcʉmi’ yire quetire ajijedicõato masa” yigʉ, to bajiro yirũgũaja. To bajiri, “Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre Dios quẽnaro ĩ yirotire bajiro yʉre quẽne quẽnaro yato” yigʉ, to bajiro yirũgũaja yʉ. \p \v 24 Cristore ajitirʉ̃nʉrã, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire mani bojajama, josari yirũgũroti ñaja. Ũmatĩmarã cõro bʉto ĩna ũmaboajaquẽne, sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi ĩna rẽtoro ũmacõari, quẽnase bʉjarocʉ. To bajiri mani quẽne, gãjerã rẽtoro ũmagʉ̃re bajiro mani yimasiro cõro yirũgũroti ñaja, quẽnase mani yise vaja, Dios quẽnaro manire ĩ yirotire bojarã ñari. \v 25 To bajiri, ĩ ũmaroto rĩjorojʉne quẽnaro ñayucõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijama, yoaro mene rojoribedo ti ñaboajaquẽne, “Gãjerãre ũmarẽtocõari, bʉjagʉsa” yigʉne bajicõagʉ̃mi. To bajiro ĩ bajijosase ũnire yirãne, Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne ĩ bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, yayiroti mejʉare manire ĩ ĩsirotire bojarã, quẽnaro yirũgũaja mani. \v 26 Quẽnase mani bʉjaroti, yayiroti me ti ñajare, yʉ yimasiro cõrone Dios ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Ũmagʉ̃ ĩ ũmagajanorotijʉ rĩne tʉoĩacõari ũmagʉ̃mi. Ĩre bajiro bajiaja yʉ quẽne, Dios quẽnaro yʉre ĩ yirotire bojatʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bojarore bajiro yiñarũgũaja yʉ. Quẽarimasʉ ñaboarine, quẽnaro ñose ejobecʉmi. Yʉjʉama, quẽnaro ñose ejogʉre bajiro bajigʉ ñari, Dios quẽnaro yʉre ĩ yiroti rĩrene tʉoĩagʉ̃, Dios ĩ bojarore bajiro yirũgũaja yʉ. \v 27 To bajiri, yʉ gotimasiorãre quẽnaro Dios ĩ yirotire yʉ gotiboajaquẽne, “Rojose yʉre yiromi” yigʉ, yʉ bojasere yirʉaboarine, ĩ bojasejʉare yirũgũaja. \c 10 \s1 “Rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉobesa”, yire \p \v 1 Adire masiritibesa mʉa: Jud'io masa yʉa ñicʉa, Moisés ñamasir'ire sʉyamasiriarã ĩna bajimasirere masiritibesa. “Egiptoana ĩnare sĩabeticõato” yigʉ, Dios ĩ masise rãca buerine yʉa ñicʉare buebibecõamasiñuju. To ĩ yijare, jediro jẽacoamasiñujarã riaga, Oco Sũarisa vãme cʉtiya, gajejacatʉajʉ ĩnare rudirã. \v 2 To bajiro ĩna bajijama, “Moisére ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiĩorã bajimasiñujarã ĩna. \v 3 Ĩna jẽaro bero, ĩna jediro õ vecaye maná vãme cʉti Dios ĩ cõarere barũgũmasiñujarã. \v 4 To yicõari, ĩna idicatirotire yigʉ, gʉ̃tajʉre oco budirotimasiñuju Dios. Ti oco ĩna idise quẽnase ñamasiñuju. Jesucristo quẽne, gʉ̃tare bajiro ñagʉ̃ quẽnasere cõagʉ̃ ñacoayumi. To bajicõari, gʉ̃ta sʉorine ĩna catijama, Cristo, ruyubetiboarine, ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, ĩna jedirone quẽnaro ñacoayuma. \v 5 Quẽnaro ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉboarone, jãjarã rojose ĩna yijare, ĩnare ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnabecʉ ñari, “Ʉjorʉcʉja” ĩnare ĩ yiboaria sitajʉ ĩna ejabetone, “Yucʉ́ manojʉne bajireacõaña mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios. \p \v 6 To bajiro ĩna bajimasire ñajare, “Dios ĩ bojabetire mani yijama, ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro manire quẽne yiromi Dios” yimasirã ñari, mani yibetijama, quẽnaja. \v 7 To bajiri yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, “Ado bajigʉ ñagʉ̃mi” yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro rʉ̃cʉbʉobesa mʉa. Yʉa ñicʉa, ĩna rʉ̃cʉbʉomasirere ado bajiro gotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire: “‘Ado bajigʉ ñagʉ̃mi’ yiquẽnorujeocõari, ‘Ĩre rʉ̃cʉbʉorã yaja’ yirã, barujiyuma. To yicõari, idiyuma. To yigajanocõari, basavariquẽnacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire, Dios ĩ bojabetire ĩna yimasirere gotiro. \v 8 To yicõari, gajeye yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, rõmia rãca gãmerã ĩna ajeriarã cʉtimasire ũnire yibetiroti ñaja manire. To bajiro ĩna yijaise vaja, cojorʉ̃mʉne veintitres mil ñarãre bajirearotimasiñuju Dios. To bajiri ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro, “Manire quẽne yiromi” yirã, yibetiroti ñaja. \v 9 “Rojose mani yijama, rojose manire yirʉcʉmi” yitʉoĩaboarine, rojose yitʉjamena ñari, ãña cũnieco, bajireacoamasiñujarã ĩna. To bajiri, “Rojose tãmʉorobe” yirã, ĩna yimasiriarore bajiro yibetiroti ñaja manire. \v 10 Yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri Diore ñagõmacamasiñujarã. To bajiro ĩna yise sʉorine ĩ tʉagʉre ĩnare sĩarearoticõamasiñuju Dios. To bajiri ángeljʉa ĩnare sĩareacõamasiñuju. “Manire quẽne to bajiro yirotiromi Dios” yirã, ĩre ñagõmacabetiroti ñaja. \p \v 11 “To bajise rojose yʉa ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro mani yijama, ĩnare ti bajimasiriarore bajiro bajirʉaroja manire quẽne”, yimasiaja mani. Adirodoriana, mani tʉoĩamasirotire yigʉ, ĩna bajimasirere Moisére ucarotimasiñumi Dios. \v 12 To bajiri, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩamasiri ñato, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro yʉre bajirobe” yigʉ. \v 13 Quẽnaro tʉoĩaroti ti ñaboajaquẽne, “‘Rojose yirʉabeaja’ yicõaboarine, rojose yicõaroti ñaja”, yitʉoĩaroti me ñaja mʉare. “Yʉare rojose ĩ rotirore bajiro mʉare rotibecʉmi Satanás”, yiroti me ñaja. Gãjerãre rojose ĩ yirotirore bajiro rĩne manire yirotirũgũami. Rojose manire ĩ yirotiboajaquẽne, “Tire yibeticõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato” yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios. \p \v 14 To bajiri yʉ mairã, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro manire bajirobe” yirã, quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña mʉa. “Ado bajirã ñarãma”, ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre rʉ̃cʉbʉobeticõaña. \v 15 Quẽnaro tʉoĩamasirã ñari, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami Pablo”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa. \v 16 Cristo manire ĩ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari, mani idijama, ¿Cristo ri'ire idirã me yatique mani? Pan mani baroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari mani bajama, ¿Cristo rujʉ riire barã me yatique mani? To bajiro mani yijama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaja mani. To bajiro mani yisere ĩacõari, bʉtobʉsa manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. \v 17 Jãjarã ñaboarine, pan cojane batecõari, baja mani. To bajiro yirã ñari, ĩ yarã ñaja mani jediro. \p \v 18 Jud'io masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca soemʉorãma. To yicõari, rʉyasere barãma. Tire ĩna bajama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi Dios. To bajirone tʉoĩarãma, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne. \v 19 To bajiro yʉ yijama, “Catirã ñarãma ĩna quẽnorujeoriarã” yigʉ me yaja. To yicõari, “Ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũse ñamasuse ñaja” yigʉ me yaja. \v 20 Ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Diore masimena, ĩna quẽnorujeoriarãre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, vãtiajʉare rʉ̃cʉbʉorã yirãma. To bajiri, vãtiare mʉa ejarẽmosere, to yicõari, vãtiajʉa quẽne, ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉrotire yirã, mʉare ĩna ejarẽmorotire bojabeaja yʉ. \v 21 To bajiri mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉocõa, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉo mani yijama, quẽnabetoja. To bajiro yibetiroti ñaja manire. \p \v 22 To bajiro mani yijama, ĩajũnisinirʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rẽtoro masirã me ñaja mani. To bajiri, “Rojose mani yise vaja, rojose ĩ yijama, rudimasibetirʉarãja mani”, yimasiaja. \s1 “Mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja”, yire queti \p \v 23 Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajirone bajiaja, bajirojʉma. Jediro mani yise manire ejarẽmobeaja. To bajiro mani yijama, “Gãjerã, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã me, yirãja mani. \v 24 Mani masu quẽnaro mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũrʉarãja mani. \p \v 25 Vaibʉcʉ rii ĩna ĩsirijʉ ñasere vaja yicõari, “Rojose ñaroja” yitʉoĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũrʉare ñati adi?”, yisẽniĩabeja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Sẽniĩabetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ: \v 26 Adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeore ti ñajare, bare ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja. \p \v 27 Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ, “Yʉ tʉ barã vayá” yicõari, no bojase ĩ ecasere mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũrʉare ñati adi?” yisẽniĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. \v 28-30 “Tire mani bajama, quẽnaja” mʉa yitʉoĩajama, gãji magʉ̃mi, “Rojose yirã yaja mʉa” yigʉ. Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare riire, “Quẽnaja” Diore mʉa yisẽniro bero mʉa bajama, rojose yirã me yirãja mʉa. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare rii ñaja, mani babeti” ĩ yigotijama, babeja. \v 31 To bajiri mani bajama, mani babetijaquẽne, mani idijama, mani idibetijaquẽne, no bojase mani yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉarãja mani, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. \v 32 Gãjerãre ĩamaimenane mani bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, “Ĩna quẽne rojose yiroma” yirã, yibetiroti ñaja. \v 33 Tire mʉare yʉ gotirore bajiro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, yʉ masu yʉ bojasere yibecʉne, yʉ rãcana jediro ĩnare yʉ ejarẽmorotijʉare tʉoĩacõari, yirũgũaja yʉ, “Yʉ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ yirẽtobosarã ñato” yigʉ. \c 11 \p \v 1 To bajiri, “Cristo ĩ bajiñariarore bajiro yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. To bajiri mʉa quẽne, yʉ bajiñarũgũsere tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõro yirũgũroti ñaja. \s1 Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã, rõmia ĩna bajiroti queti \p \v 2 “Jediro yʉ gotimasiocatire masiritimenane, ajitirʉ̃nʉcõa ñarãja mʉa”, yivariquẽnaja yʉ. \v 3 To bajiro yigʉ ñaboarine, gajeye mʉare gotimasioaja yʉ. Rẽjacõari, Diore mʉa rʉ̃cʉbʉose, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, mʉare yigotigʉ yaja yʉ: Tocãrãcʉre rotigʉ ñari, mani rʉjoare bajiro bajiami Cristo. To bajirone bajiaja rõmia manajʉa cʉtirãre. Ĩna manajʉa, ĩna rʉjoare bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rotirã ñari. To bajirone bajiaja Cristore quẽne. Ĩ jacʉ, ĩ rʉjoare bajiro bajigʉmi, ĩre rotigʉ ñari. \v 4 To bajiro ti bajijare, rẽjariavijʉ, rʉjoa jeoriarori jeocõari, Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãma. \v 5 Rõmiajʉama, ĩna rʉjoa jeoriarori jeomenane Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, ĩna manajʉre rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Ĩna rʉjoa jeoriarori ĩna jeobetijama, joa suagoriarãre bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rʉ̃cʉbʉomena ñari. \v 6 To bajiro ti bajijare, “Rõmia manajʉa cʉtirã ĩna rʉjoa jeoriarorire ĩna jeorʉabetijama, ĩna joare suagoroti ñaja”, mʉare yaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, “Bojoneose ti ñajare, rʉjoa jeoriarorire jeoato” yigʉ yaja. \v 7 To bajiri ʉ̃mʉa, Diore ĩna sẽnijama, ĩ ocare ĩna gotijaquẽne, rʉjoa jeoriarorire jeobetiroti ñaja, “Yʉre rotibosacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñari. Rõmiajʉama, “Ʉ̃mʉare rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeorio ñaamo. \v 8 Rõmio gõarore ãmicõari, ʉ̃mʉre rujeobesumi Dios. Ʉ̃mʉ gõarojʉare ãmicõari, rõmiore rujeomasiñumi Dios. \v 9 “Rõmiore ejarẽmoato” yigʉ me, ʉ̃mʉre rujeomasiñumi Dios. Rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ejarẽmoato yigʉ, rujeomasiñumi. \v 10 To bajiro bajimasire ti ñajare, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã, rʉjoa jeoriarori ĩna jeojama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Dios ĩ bojarore bajiro yama, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã”, yiĩavariquẽnarʉarãma ángel mesa. \v 11 Ʉ̃mʉare quẽne, rõmiare quẽne rujeoyumi Dios. Rõmia ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama ʉ̃mʉa. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama. \v 12 Ʉ̃mʉ gõarone rõmiore Dios ĩ rujeomasirio so ñaboajaquẽne, ʉ̃mʉa, rõmia sʉorine ĩna ruyuase ti ñajare, “Gãmerã ejarẽmoroti ñaja”, yaja mani. To bajicõari, mani jediro ñaja Dios ĩ rujeoriarã. \p \v 13 Mʉa masune quẽnaro tʉoĩamasiña. “Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã quẽne, rʉjoa jeoriarori jeomenane rõmia ĩna yiñajama, quẽnabeaja”, yimasirãja mʉa. \v 14 “Ʉ̃mʉa yoese ĩna joa cʉtijama, bojoneose ñaja”, yitʉoĩaja mani. \v 15 Rõmiajʉarema, “Yoese joa cʉtirã ñaama”, yitʉoĩaja mani. “Ĩna joa ĩna rʉjoarire bʉase ñato” yigʉ, Dios ĩ cũmasire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani, rõmiare. To bajiri yoese ĩna joa cʉtijama, variquẽnaama rõmia. \v 16 Sĩgʉ̃ri to bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro me bajiaja” ĩna yijama, “Ñajediroana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajise rĩne gotirũgũaja yʉa, mʉare yʉ gotiri vãmere”, ĩnare yigotiroti ñaja. \s1 Cristo ĩ batʉsare boserʉ̃mʉre bañarã ĩna rʉ̃cʉbʉobetire queti \p \v 17 Rẽjacõari, mʉa basere tʉoĩavariquẽnabeaja yʉ. “Rẽjacõari bato mani” mʉa yibetijama, quẽnacõaboriaroja. \v 18 “Rẽjaboarine, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, ricatitubuari rujicõari, gãjerã rãca oca josaama”, yire queti ajiaja yʉ, mʉare. Ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare, “To bajirone bajirãma”, mʉare yaja yʉa: \v 19 “Mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca mani rujijama, ‘Ĩna ñaama Dios oca quẽnaro masirã’ manire yirʉarãma”, yitʉoĩarãja mʉa. \v 20 Ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Cristo ĩ batʉsarere tʉoĩacõari bato mani” mʉa yiboase, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãja. \v 21 Mʉa juavarere gãjerãre yumenane, bajeocõarãja mʉa. To bajiri jairo barã, to yicõari, idimecʉrã mʉa ñaboajaquẽne, mʉa bero ejarã sĩgʉ̃ri bare mana ñari, ñiorijacõa ñarãma. To bajiro yirã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, mʉa bero ejarã rãca baba cʉtimasiña manoja mʉare. \v 22 Viri cʉtirã ñarãja mʉa. Mʉa ya virijʉne bare ba, idi, mʉa yijama, quẽnaja. To bajiro mʉa yibetijama, gãjerã bare cʉomenare rojose yiĩorã yirãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterã ñari, ¿to bajiro yatique mʉa? “‘Bare cʉomenare quẽnaro yaja mʉa’ yato Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yibeaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, rojose masu yirã yirãja mʉa. \s1 Mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti \r (Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20; Lc 4.1-7) \p \v 23-24 Adi mʉare yʉ gotimasiose, mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti ñaja. Yʉre ĩ goticati, to yicõari, mʉare yʉ gotirẽtocati ñaja. Ado bajiro bajiaja: Mani ʉjʉre Judas ĩre ĩ ĩsirocaroto rĩjoro, panre ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yisẽniñuju Jesús. To yigajano, panre mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajise gotiyuju ĩ: “Ti ñaja yʉ rujʉri. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja”, ĩnare yigotiyuju. \v 25 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús quẽna: “Adi ñaja tirʉ̃mʉana, ‘Rojose mani yirere masirioato’ yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, ‘Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja”, ĩnare yiyuju Jesús. \v 26 Ĩ rotiriarore bajirone mani bajama, mani idijaquẽne, yiĩorũgũroti ñaja, “Manire rijabosayumi mani ʉjʉ” yirã. Ĩ tudiejarojʉ to bajiro yitʉjarʉarãja mani. \p \v 27 To bajiri, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, panre ba, to yicõari, ʉye ocore idi, yiboarine, rʉ̃cʉbʉobeti rãca ĩ yijama, Cristore rʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi. “Cristo ri'i, ĩ rujʉri quẽne, ñie vaja mani ñaja” yigʉ yigʉmi. \v 28 To bajiri panre mani baroto rĩjoro, to yicõari, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore yigoticõari, panre ba, ʉye ocore idi, yiroti ñaja. \v 29 To bajiro yibecʉrema, Cristo manire ĩ rijabosare quẽnaro ĩ tʉoĩabetijare, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. \v 30 To bajiro ti bajijare, jãjarã ñarãja mʉa rijaye cʉtirã. Gãjerãma, bajireacoana, bajireamena quẽne ñarãja mʉa. \v 31 Cristo manire ĩ rijabosarere quẽnaro tʉoĩacõari, to yicõari, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore mani yigotijama, rojose manire yibetirʉcʉmi Dios. \v 32 Rojose mani yise sʉori rojose Dios manire ĩ yijama, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ajimena rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãma” yigʉ yigʉmi. \p \v 33 To bajiri yʉ mairã, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare tʉoĩacõari panre barã, to yicõari ʉye ocore idirã mʉa rẽjajama, gãjerãre yucõari, ĩna ejajediro baba. \v 34 Mʉa rẽjaroto rĩjoro, mʉa ñiorijajama, mʉa ya virijʉ mʉa bajama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, no yigʉ rojose mʉare yibecʉmi Dios. \p Mʉa tʉjʉ ejacõari, gajeye quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ. \c 12 \s1 “Yʉ ʉjose rãca gãmerã ejarẽmomasiato” yigʉ, Esp'iritu Santo manire ĩ yire queti \p \v 1 Yʉ mairã, gajeye Esp'iritu Santo ĩ masise manire ĩ ʉjosere gotigʉagʉ yaja yʉ, “Masiato” yigʉ. \p \v 2 Diore mʉa ajirʉ̃cʉbʉoroto rĩjoro, mʉare yitorimi vãtia ʉjʉ, Satanás. To ĩ yijare, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yitʉoĩa quẽnorujeocõari, ñagõmena ĩna ñaboajaquẽne, “Rẽtoro masirã ñarãma” socarãne yirʉ̃cʉbʉorã ñañuja mʉa maji. \v 3 To bajiri, ado bajise mʉa masisere bojaja yʉ: Esp'iritu Santo rãca ñagʉ̃ma, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Jesúre cõaroti ñaja”, yibecʉ ñagʉ̃mi. To bajicõari, “Mani ʉjʉ, Jesúre, Dione ñagʉ̃mi” yigʉma, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca tire yigʉmi. \p \v 4 “Dios ĩ bojarore bajiro yimasiato” yigʉ, ĩ masisere manire ʉjoyumi Esp'iritu Santo. Ĩ sĩgʉ̃ne manire ʉjor'i ĩ ñaboajaquẽne, tocãrãcʉre ricati rĩne mani yimasirotire manire ʉjoyumi. \v 5 Dios ĩ bojasere yirã, ricati rĩne mani yimasise ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. \v 6 Ricati rĩne manire ĩ ejarẽmose ti ñaboajaquẽne, sĩgʉ̃ne ñaami manire ejarẽmogʉ̃ma. \v 7 Ado cõrone Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjosere mʉare gotigʉ yaja: Tocãrãcʉre Esp'iritu Santo ĩ ñajama, “Gãjerãre ejarẽmomasiato” yigʉ, ĩ masisere ʉjogʉmi. “Esp'iritu Santo ĩ ʉjor'i ñari, to bajiro yami”, yimasire ñaja. \v 8 “Quẽnaro tʉoĩacõari gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Dios ocare quẽnaro ajimasicõari, ĩnare gotimasiogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. \v 9 Gãjirema, “Dios ĩ masise rãca yʉre ejarẽmorʉcʉmi” ĩ yitʉoĩarotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, rijaye cʉtirãre ĩ catiorotire ĩre ʉjogʉmi. \v 10 Gãjirema, ĩaĩañamani ĩ yiĩorotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ĩre yʉ gotisere ajicõari, yʉre gotirẽtobosarimasʉ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã ĩna gotisere ajicõari, “Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama; vãtijʉa ĩ ejarẽmojare, ĩnare gotiama” ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, gãjerã oca masibecʉ ñaboarine, ĩ ñagõmasirotire ĩre ʉjogʉmi. Gãjirema, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gotirẽtogʉ̃ ñato” yigʉ, ĩ yimasirotire ĩre ʉjogʉmi. \v 11 Ricati rĩne tocãrãcʉre ĩ bojarore bajiro ĩna yimasirotire ĩnare ʉjogʉmi. \s1 “Cojo rujʉ ñaboarine, mani rujʉre jairo ñabateaja”, yire queti \p \v 12 Mani rujʉre jairo ñabateaja, cojo rujʉ ñaboarine. To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. \v 13 Jediro ñaja mani. Jud'io masa, jud'io masa me ñarã quẽne ñaja mani. Sĩgʉ̃ri gãjerãre moabosarã, gãjerãma, moabosamena ñaja mani. Mani jedirore oco rãca mani bautiza ecorone, manire ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiri Esp'iritu Santo sʉorine Cristo yarã, cojo masare bajiro ñaejayuja mani. \p \v 14 Mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, jairo vãme cʉtibatoaja. \v 15 Mani rujʉre, gʉbo ti tʉoĩajama, “Ãmo me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja. \v 16 Gãmoro ti tʉoĩajama, “Cajea me ñaja yʉ. To bajiri, rujʉaye me ñaja” ti yiboajaquẽne, rujʉayene ñacõa ñaroja. Tire bajirone bajiaja mani quẽne. Sĩgʉ̃, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Ĩre bajiro yimasigʉ̃ me ñaja yʉ. To bajiri Cristo yʉ me ñagʉ̃ja yʉ” ĩ yiboajaquẽne, Cristo yʉne ñacõa ñagʉ̃mi. \v 17 Mani rujʉ ñaro cõrone, cajea rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro ajimasirãda mani? Mani rujʉ ñaro cõrone, gãmoro rĩne ti ñacõajama, ¿no bajiro vĩnimasirãda mani? Tire bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro, cojo vãme rĩne quẽnaro yimasirã mani ñajama, gaje vãme Dios ĩ bojasere yimasimena ñaborãja mani. \v 18 To bajiri, Dios, manire rujeosʉogʉjʉne, mani rujʉ ñasere, “Adijʉne ti ñajama, quẽnaja” yigʉ, mani rujʉayere rujeoyumi. To bajiri, mani rujʉ, cojo rujʉ ñaboarine, ricati rĩne ti ñabaterore bajirone bajiama Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. \v 19 Mani rujʉaye, cojojʉne jairijʉro ti ñajedicoajama, rujʉjʉama nojʉa ñabetoja. \v 20 To bajiri mani rujʉaye jairo ñabateboarine, cojo rujʉne ñaja. \p \v 21 To bajiro ti bajijare, mani cajea ti yijama, “Ñie vaja maja ãmo”, yimasibetoja. Mani rʉjoa quẽne, “Ñie vaja maja gʉbori”, yimasibetoja. Ñajedirone manire ejarẽmoaja. Tire bajiro bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, gãjire ĩacõari, “Yʉre bajiro yimasigʉ̃ me ñaami. Vaja magʉ̃ ñaami”, yibetiroti ñaja. \v 22 Ado bajirojʉa bajiaja: Mani rujʉ ñasere, “Adijʉma ñamasuse me ñaja” mani yitʉoĩaboasene ñaja ñamasuse. \v 23-24 Mani rujʉ ñasere jediro toobetiboarine, “Ñamasuse me ñaja” mani yisere, “Gãjerã ĩaroma” yirã, sudine sãñatoorũgũaja mani. To bajiro mani yijama, mani ĩorijʉ rẽtoro tijaʉre mairãre bajiro yirã yaja. “To bajirone bajiato” yigʉ, to bajise manire rujeoyumi Dios. \v 25 Mani rujʉ jairo ñabateboarine, cojoro cõro ñamasuse ñaja. Mani Jesúre ajitirʉ̃nʉrã quẽne, to bajirone bajirã ñaja. Jãjarã ñaboarine, ñamasurã rĩne ñaja mani. To bajiri variquẽnase rãca gãmerã mairoti ñaja. \v 26 Mani rujʉ, cojojʉ rojose ti tãmʉojama, mani rujʉ jedirone rojose tãmʉojedicõaja. To yicõari, mani rujʉ, cojojʉ quẽnaro ti yiecojama, mani rujʉ jedirone quẽnaro yiecojedicõaja. \p \v 27 To bajirone bajiaja mani Cristore ajitirʉ̃nʉrã quẽne. Tocãrãcʉne ĩ yarã ñaja mani. Sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ sʉtiritijama, mani jedirone ĩ rãca sʉtiritiaja. To yicõari, sĩgʉ̃ mani rãcagʉ ĩ variquẽnajama, mani jedirone variquẽnaja mani. \v 28 “Jãjarã ñacõari, ricati yato ĩna” yigʉ, tocãrãcʉre ĩ masisere manire ʉjoyumi Dios. To bajiri ĩ bajirere goticudironare yʉare cõacami Jesús. Gãjerã, ĩre gotirẽtobosaronare cũñumi Dios. Gãjerã, Dios oca gotimasioronare cũñumi. Gãjerã, ĩaĩañamani yiĩoronare cũñumi. Gãjerã, rijaye cʉtirãre catioronare cũñumi. To yicõari, gãjerãrema ejarẽmoronare cũñumi. Gãjerãrema, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñaronare cũñumi. Gãjerãrema, ĩna masibeti oca ñaboasere ñagõronare cũñumi. \v 29 “Ricati rĩne yirʉarãma” ĩ yiriarã ñari, mani jedirone, Jesús ĩ bajirere goticudirã me ñaja. Mani jedirone Diore gotirẽtobosarã me ñaja. Mani jedirone, Dios ocare gotimasiorã me ñaja. Mani jedirone, ĩaĩañamani yiĩorã me ñaja. \v 30 Mani jedirone, rijaye cʉtirãre catiorã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti ocare ñagõrã me ñaja. Mani jedirone, mani masibeti oca ĩna ñagõsere buemena ñaboarine, tire ajimasicõari, gotirẽtoburã me ñaja. \v 31 To bajiri, jedirone masijeobetiboarine, quẽnamasusejʉare ĩ ʉjorotire sẽniña. \p To bajiro mʉa yiboajaquẽne, gajeye ñaja rẽtoro ñamasuse. Tire mʉare gotigʉagʉ yaja yʉ. \c 13 \s1 “Gãjerãre mani maise ñaja ñamasusema”, yire queti \p \v 1 Cojo oca rʉyabeto mani ñagõmasiboajaquẽne, to yicõari, ángel mesa yere quẽne ñagõmasijoecõaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. Ñagõre me ñaroja. Bʉto bʉsisere yibʉsiorãre bajiro yirãja mani, gãjerãre mani maibetijama. \v 2 Diore gotirẽtobosarã, to yicõari, Dios ye masa ĩna masibetire masijeorã ñaboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. “Manire ejarẽmorʉcʉmi” Cristore yitʉoĩarã ñari, gʉ̃taʉre, “Gajerojʉ vʉrʉrʉ̃gʉ̃coasa mʉa masune” yimasiboarine, gãjerãre mani maibetijama, vaja mana ñarãja mani. \v 3 “Masare ĩnare maibetiboarine, maioro bajirãre jediro yʉ cʉosere ĩnare ĩsijeocõari, yʉ masu rujʉ quẽne ĩnare rijabosacoarʉcʉja” yʉ yijama, “Quẽnaro yigʉ ñaami” yʉre ĩna yivariquẽnasere bojagʉ yʉ yijama, Dios tʉjʉ ñie vaja bʉjabecʉja yʉ. \p \v 4 Gãjerãre mani maijama, ado bajiro bajirʉarãja mani: Rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare jũnisinimenane, quẽnasejʉare ĩnare yirʉarãja. Quẽnaro ĩna ñajama, “Yʉa rẽtoro quẽnaro ñaama”, yiĩajũnisinirã me ñarʉarãja. “Ñamasurã ñaja yʉa” yirã me ñarʉarãja. \v 5 Quẽnaro mani ñase rĩ mere tʉoĩarãja mani. Gãjerã quẽnaro ĩna ñasere quẽne tʉoĩarãja. Gãjerã rojose manire ĩna yiboajaquẽne, ĩnare rʉ̃cʉbʉorã, yoaro mene jũnisini tʉjacoarʉarãja. \v 6 Gãjerã rojose ĩna yisere ĩavariquẽnamenaja. Quẽnaro ĩna yisejʉare ĩavariquẽnarãja. \v 7 Gãjerã rojose ĩna yijare, bʉto rojose mani tãmʉose ti ñaboajaquẽne, ĩnare maitʉjamena ñari, ĩnare ñagõmacamenaja. Rojose ĩna yiboajaquẽne, quẽnaro ĩna yirotire tʉoĩacõa ñarʉarãja. \p \v 8 Gãjerãre mani maise, jedise me ñaja. Diore gotirẽtobosarejʉama, jedise ñaja. Masa ĩna masibeti oca ñagõre, mani masise quẽne, jedise ñaja. \v 9 Ado bajiro ti bajijare, “Jedise ñaja”, mʉare yaja yʉ: Adirodori Dios ĩ masise manire ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, jediro masibeaja mani. Ĩre gotirẽtobosare Dios ĩ ʉjose ti ñaboajaquẽne, ñajediro ajimasibeaja mani. \v 10 To bajiboarine, ĩ tʉjʉ mani ejaro, ĩ masisere manire ĩ ʉjojare, jediro ajimasijeocõarʉarãja mani. To cõrone adirodoriaye mani masise, vaja manirʉaroja. \p \v 11 Ado bajiro bajiaja: Daquegʉaca yʉ ñajama, ñagõjeomasibeticajʉ yʉ maji. To bajicõari, quẽnaro tʉoĩabeticajʉ. Bʉcʉacʉjʉ, to bajiro yʉ bajicatire yitʉjacajʉ yʉ. \v 12 Tire bajirone bajiaja adi quẽne: Quẽnaro ruyubetiase ẽoro ĩariarore bajiro Dios yere quẽnaro ajimasijeobeaja mani maji. To bajiboarine, Dios tʉjʉma ẽoro quẽnaro ruyubetiase ĩarãre bajiro me Diore ĩarʉarãja mani. To cõrojʉma quẽnaro ajimasijeocõarʉarãja mani yuja. \p \v 13 To bajiri idia vãme ñaja, adirʉ̃mʉriaye ñamasuse mani yirũgũroti: Diore ajitirʉ̃nʉrũgũroti ñaja. Gaje vãme, “Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩ masise manire ʉjojeocõarʉcʉmi”, yitʉoĩarũgũroti ñaja. To bajicõari, tʉsari vãme ñaja ñamasuri vãme, “Gãjerãre mairũgũroti ñaja” yiri vãme. \c 14 \s1 Gajeye oca masiñamani ñaboasere ĩna ñagõre queti \p \v 1 To bajiri gãjerãre mani maise ñamasuse ti ñajare, mani yimasiro cõro gãjerãre mairũgũto mani. To yicõari, gajeye Dios ĩ masise ĩ yarãre ĩ ʉjosere bʉto bojarã ñari, ĩre sẽnirũgũroti ñaja. Tire bojarã, gajeye mʉa bojaro rẽtoro Diore gotirẽtobosarotire mʉare ĩ ʉjosere mʉa bojajama, quẽnaja. \v 2 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare yaja yʉ: Sĩgʉ̃, masiñamani oca ĩ ñagõjama, masare ñagõgʉ̃ me yigʉmi. Diore ñagõgʉ̃ yigʉmi, Esp'iritu Santo ĩ ʉjose rãca. Ĩ rãcanajʉama, ĩre ajimasimenama, “To bajirone bajiato” yigʉ, Dios ĩ yise ti ñajare. \v 3 Gãjijʉama, Diore gotirẽtobosagʉ, masare gotigʉ yigʉmi. To bajiro ĩ yijare, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉrãma. \v 4 Masiñamani oca ñagõgʉ̃rema, ĩ sĩgʉ̃rene quẽnaja ti. Gãji, Diore gotirẽtobosagʉjʉama, ĩ rãca rẽjarãre ejarẽmogʉ̃ yigʉmi. \p \v 5 To bajiri sĩgʉ̃ rʉyabeto oca masiñamanire mʉa ñagõjama, quẽnaroja. To bajiboarine, Diore mʉa gotirẽtobosajama, rẽtobʉsaro quẽnarʉaroja. To bajiboarine, masiñamani oca ñagõgʉ̃ ĩ ñagõrone, “Mani rãca rẽjarã ajimasicõari, bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, gãji tire ĩ gotirẽtobujama, ñamasuse moagʉ̃ yigʉmi, ĩ quẽne. \v 6 Ado bajiro bajiaja: Yʉ mairã, mʉare ĩagʉ̃ ejagʉ, masiñamani oca yʉ ñagõjama, ¿no bajiro mʉare ejarẽmogʉ̃ yigʉada yʉ? Mʉare yʉ ejarẽmorʉajama, ado bajirojʉa yiroti ñaja: Dios ĩ ejarẽmose rãca ĩ ocare buecõari mʉare gotiroti ñaja. To bajiro yʉ yibetijama, ĩ ocare buebetiboarine, ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari mʉare gotiroti ñaroja. \p \v 7 Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja: Tõroare quẽnaro ĩ jutibetijama, “Ti basare jutigʉ yami”, yimasiña manoja. To bajirone bajiroja arpa vãme cʉtijʉre quẽne. Quẽnaro ĩ yibʉsiomasibetijama, “Ti basare yami”, yimasiña manoja. \v 8 Surarare jigʉ, trompeta vãme cʉtijʉ quẽnaro ĩ jutibetijama, “Sĩarotigʉ yiromi”, ĩre yiajimasimenama, quẽnaro ĩ jutibeti ti ñajare. \v 9 To bajirone bajiaja, gãjerã, oca masiñamani mʉa ñagõboajama. Mʉa ñagõboasere ajimasibeticõari, “To bajiro yire ũni ñaja”, yimasibetirʉarãma ĩna. To bajiro bajica yiro, masa mano ñagõriarore bajiro bajicõaroja. \v 10 Adi macarʉcʉrore jãjarã masa ñarãma ricati rĩne ñagõrã. Ĩna cojo masama, gãmerã ajicõarãma. \v 11 To bajiboarine, yʉ ocare ajibecʉ rãca, yʉa ñagõboajama, gãmerã ajimasimenaja. To bajiro ti bajijama, gãmerã ejarẽmomasiña manoja. \v 12 To bajirone bajiroja mʉare quẽne, masiñamani oca mʉa ñagõjama. Gãjerãre ejarẽmomasimenaja. To bajiri, Esp'iritu Santo ĩ masise mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarã ñari, gãjerãre ejarẽmorotijʉare sẽniña, “Bʉtobʉsa Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã. \p \v 13 Gãjerãre ejarẽmorotire tʉoĩarã ñari, masiñamani oca ñagõrã quẽne, Diore sẽniña mʉa, “Ti ocare buebecʉ ñaboarine, ajimasicõari, gãjerãre gotirẽtobumasirã ñarãsa” yirã. \v 14 Diore sẽnigʉ̃, oca masiñamani yʉ ñagõjama, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca to bajiro ñagõgʉ̃ja yʉ. “To bajiro yirʉaro yaja” yimasibetiboarine, ñagõgʉ̃ja yʉ. To bajiri gãjerãma yʉre ajimasimenama. \v 15 To bajiro ti bajijare, ado bajiro yiroti ñaja: Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca Diore sẽniroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, ĩre sẽniroti ñaja. Cojojirema Esp'iritu Santo ĩ masise yʉre ĩ ʉjose rãca basaroti ñaja. Gajejʉma, yʉ masune tʉoĩacõari, basaroti ñaja. \v 16 To bajiro mani yibetijama, Esp'iritu Santo manire ĩ ʉjose rãca Diore mani yirʉ̃cʉbʉojama, “Tire ñagõrã yama”, manire yimasimenama ĩna. To bajiri, mani rãca Diore yirʉ̃cʉbʉomasimenama. \v 17 “Quẽnaro yaja mʉ” Diore mani yiboajaquẽne, manire ajimasibeticõari, quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉmenama gãjerã. \v 18 Mʉa rẽtoro masiñamani oca ñagõaja yʉ. To bajiri, yʉ masibeti oca ñaboasere yʉ ñagõmasise yʉre ĩ ʉjose ti ñajare, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yaja yʉ. \v 19 To bajiboarine, cojomocãrãca vãme cõro gotimasiorʉarũgũaja, quẽnaro ĩna ajimasirotire yigʉ. Diez mil ñari vãme ñase oca gãjerã ĩna ajimasibeti yʉ gotijama, ajimasibetiborãma. \p \v 20 Yʉ mairã, rĩamasare bajiro tʉoĩabesa mʉa. Bʉcʉrã ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, quẽnaro tʉoĩamasiña, yʉ gotimasiosere. Rojosere rĩamasa ĩna tʉoĩamasibetore bajiro mʉa quẽne rojosejʉarema yibeticõaña. \v 21 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotijama, ado bajiro gotiaja: “Ĩna tʉjʉ gajeye oca ñagõrãre cõarʉcʉja. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉre ajibeticõa ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire. \v 22 Ado bajiro manire yaja ti: “Masiñamani oca, Esp'iritu Santo ĩ masisere manire ĩ ʉjose rãca mani ñagõjama, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre masimena ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja”, yaja ti manire. To yicõari, Diore mani gotirẽtobosajama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ĩaro rĩjoro ñagõroti me ñaja. Ĩre ajitirʉ̃nʉrã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ñagõroti ñaja, “Quẽnabʉsaro Cristore ajitirʉ̃nʉato ĩna” yirã. \v 23 To bajiro mʉare gotiboarine, ado bajise mʉare yicõa ñaja yʉ: “Masiñamani oca mani ñagõjama, ñie vaja manoja. Tire ajimasimenama gãjerã”, mʉare yicõa ñaja yʉ. Mani jediro rẽjacõari, masiñamani oca mani ñagõjama, gãjerã Cristo ĩ bajirere ajimena, to yicõari ocare ajimena, sãjaejacõari, “Mecʉrã yama”, manire yiĩarʉarãma. \v 24 To bajiboarine, Diore mani gotirẽtobosañarone, sãjaejacõari, Dios oca ti ñajare, “‘Rojose yirã ñaama’ yʉare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasirʉarãma Cristo ĩ bajirere ajimena. \v 25 “Yʉa ʉsʉrijʉ rojose yʉa tʉoĩasere masicoami Dios”, yirʉarãma. To yicõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, gʉsomuniari tueturʉarãma ĩna. To yicõari, “Socarã me yaja mʉa. Mʉa rãcane ñagʉ̃mi Dios”, yirʉarãma. \s1 “Rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro yirũgũroti ñaja”, yire \p \v 26 Yʉ mairã, rẽjacõari, Diore rʉ̃cʉbʉorã, ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. Sĩgʉ̃ri basa, gãjerãma, Dios ocare buecõari gotimasio, gãjerãma, Dios ĩnare ĩ ñagõrotisere goti, gãjerãma, masiñamani oca ñagõ, to yicõari, gãjerãma, masiñamani ocare ajimenare, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, ĩnare yirʉarãja mʉa. “Quẽnabʉsaro Diore ajitirʉ̃nʉato” yirã, ti jediro gãmerã ejarẽmorʉarãja mʉa. \v 27 Masiñamani oca mʉa ñagõrʉajama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Jãjarã ĩna ñagõjama, quẽnabetoja. Sĩgʉ̃ ĩ ñagõro bero, ñagõrʉcʉmi gãji. Ĩ bero ñagõrʉcʉmi ñagõtʉsagʉ. Ajimasimena ñaboarine, masiñamani oca ĩna ñagõro bero, gãjerã ti ocare ajimenare ĩna gotisere, “Ado bajiro yirʉaro yaja” ĩnare yigotimasiorimasʉ quẽne ñarʉcʉmi. \v 28 “Ado bajiro yirʉaro yaja” yigotirimasʉ ĩ manijama, ĩna ĩaro rĩjoro mʉa masibeti ocare ñagõbetiroti ñaja. Ñagõbumenane, mʉa tʉoĩase rãca Diore mʉa ñagõjama, quẽnaja. \v 29 Dios ocare mʉa gotimasiojama, jʉarã, idiarã cõrone ñagõrʉarãja mʉa. Gãjerã mʉa ñagõsere ajicõari, “Socabeama”, yiajimasirʉarãma. \v 30 Sĩgʉ̃, ĩ gotiñarone, ĩ gotisere ajigʉjʉa, Dios ĩ ejarẽmose rãca tʉoĩacõari, ĩ quẽne ĩ gotirʉajama, gotisʉogʉjʉa gotitʉjato, “Ĩjʉa gotiato” yigʉ. \v 31 To bajiri, sĩgʉ̃ ĩ gotiro bero, gotirʉcʉmi gãji. Ĩ bero gotirʉcʉmi gãji. To bajiro rĩne yirũgũrʉarãja mʉa. To bajiro mʉa yivajama, sĩgʉ̃ rʉyabeto Dios ocare ajivariquẽnarʉarãma ĩna. \v 32 Diore gotirẽtobosarã, ado bajiro bajirã ñari to bajiro quẽnaro gotirũgũarʉarãja mʉa: Mʉa gotirẽtose Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjosere, “Ado cõrone tire yʉ gotijama, quẽnaja”, yimasirãja mʉa. \v 33 Ñie oca mano mani rẽjasere ĩavariquẽnarʉcʉmi Dios. Rẽjacõari, gãjerã ĩna gotirʉaro rʉ̃cʉbʉomenane mani ñagõjama, ĩavariquẽnabecʉmi. \p To bajiri gãjerã Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ĩna rẽjarore bajiro, rojose oca mano mʉa rẽjajama, quẽnaja. \v 34 Diore rʉ̃cʉbʉorã, ĩna rẽjaro, rõmiama ñagõbetirona ñaama, to bajiro ĩna yibetirũgũre ti ñajare. Ĩna manajʉa ĩna rotirore bajiro cʉdiroti ñaja. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 35 Ĩna masirʉajama, ĩna ya vijʉ tudiejacõari, ĩna manajʉare ĩna sẽniĩajama, quẽnaroja. “Rẽjariavijʉre ñagõbetirʉarãma rõmia” yire ti ñajare. \p \v 36 ¿No yirã yʉ gotirore bajiro yibeticõa ñati mʉa maji? “Ĩ oca yʉare cũñumi Dios, ‘Gãjerã masare quẽnaro riojo gotibosato’ yigʉ”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? “Yʉa rĩne Dios ocare masa ĩna ucamasirere masirã ñaja yʉa”, ¿yitʉoĩaboati? Mʉa rĩ me ñaja Dios ocare ajicana. \v 37 Sĩgʉ̃, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaja yʉ” ĩ yijama, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Dios ĩ rotirore bajirone gotiami Pablo”, yimasirʉcʉmi. To bajirone yirʉarãma gãjerã quẽne, “Esp'iritu Santo ĩ masise yʉare ĩ ʉjose rãca gãjerãre ejarẽmoaja yʉa” yirã. \v 38 Yʉ gotimasiosere, “Socase ñaja” sĩgʉ̃ ĩ yigotijama, ĩre ajibeja. \p \v 39 Yʉ mairã, ado bajiro mʉare yaja yʉ: Diore gotirẽtobosaroti, Esp'iritu Santo mʉare ĩ ʉjorotire bʉto bojarũgũña. Rẽjacõari, gãjerã masiñamani oca ĩna ñagõjama, “Ñagõbesa”, ĩnare yibeja. \v 40 To bajiboarine, gãmerã rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro tʉoĩacõari, yʉ gotirore bajiro yirũgũña. \c 15 \s1 “Socase me ñaja Cristo ĩ tudicatire”, yire queti \p \v 1 Yʉ mairã, quẽna Cristo ĩ bajirere mʉare yʉ gotimasiosʉocatire mʉa tuditʉoĩasere bojaja. Tire ajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñacoacajʉ mʉa. \v 2 To bajicõari, “Pablo ĩ gotirore bajirone yiyumi Cristo” mʉa yitʉjabetijama, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosacõari, quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios. To bajiboarine, mʉa ajitirʉ̃nʉ tʉjajama, mʉare yirẽtobosabetirʉcʉmi Dios. \p \v 3 Ti oca ñamasuse, Cristo yʉre ĩ goticati ñacajʉ. Ado bajiro bajiaja: Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone rojose mani yise vaja manire rijabosayumi Cristo. \v 4 Ĩre ĩna jajusĩaro bero, ĩre yujeyujarã ĩna. To bajiboarine, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone ĩre catioyumi Dios. \v 5 To ĩ yijare, tudicaticõari, Pedrore ruyuaĩoñuju Cristo. Bero, ĩ buerã ñariarã cõrore ruyuaĩoñuju quẽna. \v 6 Bero, gãjerã quiniento rẽtoro ñarãre ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ruyuaĩoñuju Cristo. To bajiri, jãjarã caticõama maji, to bajiro ĩ bajirere ĩariarã. Gãjerãma, rijareacoasuma. \v 7 Bero, Santiagore ruyuaĩoñuju. Bero, ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã jedirore ruyuaĩoñuju. \p \v 8 Ĩnare ĩ ruyuaĩoriaro bero, yʉre quẽne ruyuaĩocami. Ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉroto rĩjoro, “Cristore ajitirʉ̃nʉrocʉ ñagʉ̃mi”, yʉre yimasibeticama masa. Gãjerã Cristo rãca ñacõari, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉriarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉbeticajʉ yʉ maji. \v 9 Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre bʉto rojose ĩnare yisʉyacacʉ ñari, Cristo ocare gotigʉ ñaboarine, ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ. Gãjerã ĩ ocare ĩ gotiroticõariarã ñaama ñamasurãma. \v 10 To bajiboarine Dios, yʉre ĩamaicõari, Cristo sʉorine ĩ ocare yʉre gotiroticõañumi. Quẽnaro yʉre ĩ yijare, quẽnaro ĩre moabosaja yʉ. To bajiri, “Ĩre gotirotiboacajʉ yʉ”, yʉre yibecʉmi. Gãjerã Cristo ĩ oca ĩ gotirotiriarã rẽtobʉsaro gotimasiorũgũaja yʉ, “Jãjarãbʉsa ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñato” yigʉ. Yʉ masune yigʉ me yaja. Yʉre ĩamaicõari, quẽnaro yʉre ejarẽmorũgũgʉ̃mi Dios. \v 11 Cristo ĩ bajire yʉ gotijama, gãjerã Cristo ĩ gotirotiriarã ĩna gotijaquẽne, no yibeaja. Jediro mʉare yʉa gotise, ti rĩne ñacõaja, mʉa ajitirʉ̃nʉcati. \s1 “Mani rijato bero, quẽna mani tudicatibetijama, vaja maniboroja Cristore mani ajitirʉ̃nʉse”, yire queti \p \v 12 To bajiri, “Ĩ rijato bero ĩre catioyumi Dios” yʉa yigotise ti ñaboajaquẽne, mʉajʉama, ¿no yirã “Bajireariarã, tudicatimenama”, yati mʉa? \v 13 To bajiro mʉa yisere quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Tudicatire ti manijama, Cristo quẽne tudicatibetiborimi. \v 14 Cristo ĩ rijato bero, Dios ĩre ĩ catiobetijama, ĩ oca masare yʉa gotise, vaja maniboroja. Ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse quẽne, vaja maniboroja. \v 15-16 To bajiri, Dios Cristore ĩ tudicatiobetijama, socasere Dios ĩ gotiroticõarãre bajiro bajiborãja yʉa. “Bajireariarã tudicatibeticõato” ĩ yijama, Cristore quẽne ĩre tudicatiobetiborimi Dios. \v 17 “Tudicatibetirimi Cristo” mʉa yitʉoĩajama, ĩre mʉa ajitirʉ̃nʉse, vaja maniboroja. Rojose mʉa yisere mʉare masiriobetiborimi Dios. \v 18 To bajicõari, Cristore ajitirʉ̃nʉriarã quẽne, tudicatio ecomenare bajiro bajirãma bajireariarã, Cristo ĩ tudicatibetijama. \v 19 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaboarine, mani tudicatibetijama, ĩre ajitirʉ̃nʉmena ĩna sʉtiritiro rẽtoro tãmʉoborãja mani. \p \v 20 Ado bajirojʉa bajiaja: Cristo ĩ rijacoaboajaquẽne, ĩre catioyumi Dios. To bajiri ĩ ñagʉ̃mi, rijacoaboarine, quẽna tudicaticõari, rijabetirocʉ ñasʉogʉma. To bajiro ĩ bajijare, “Mani quẽne ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, rijacoaboarine, ĩre bajiro quẽna tudicatirʉarãja”, yimasiaja mani. \v 21 Sĩgʉ̃ sʉorine masa bajireare ñasʉoyuja. To bajiboarine, quẽna sĩgʉ̃ sʉorine bajireacoaboarine, tudicatire ñasʉoyuja. \v 22 Ado bajiro bajiaja: Adán ñamasir'i jãnerabatia ñari, rijarʉarãja mani. To bajiboarine Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩ yarã mani ñajare, manire catiorʉcʉmi Dios. \v 23 Cristo ñagʉ̃mi rijacoaboarine quẽna tudicatisʉor'i. To bajicõari, adigodojʉ ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉriarã tudicatirʉarãma. \v 24 To bajiro ti bajirone, adi macarʉcʉro jedirʉaroja. Ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi Cristo. Adigodoana rojose yirotirã, õ vecana rojose yirotirãre quẽne ĩnare yirotibetirʉcʉmi. To yigajanocõari, ñajediro, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre ĩ jacʉ Diojʉare ʉjorʉcʉmi, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarũgũrʉcʉja mʉ” yigʉ. \v 25 Cristo ado bajiro yirocʉ ĩ ñajare, “To bajirone bajirʉaroja”, mʉare yaja yʉ: Cristo ĩ jacʉre ĩ ʉjoroto rĩjoro, ĩ rotiñarirodone, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibetirʉcʉmi. \v 26 Ĩre ĩaterã ĩna rotiboasere yirotibeticõari, quẽna masa ĩna bajirease quẽne bajibetirotirʉcʉmi Cristo. To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrãrema, jʉaji rijare manirʉaroja. \v 27 Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajirone jediro ʉjʉ ñarocʉre Cristore cũrʉcʉmi Dios. Bajigʉjʉma, ĩ jacʉre rotigʉ me ñaami Cristo. \v 28 To bajiri, ĩre ĩaterã ñaro cõrone ĩna rotiboasere ĩnare yirotibeticõari, jedirore rotigʉ ñarʉcʉmi Cristo. Tirʉ̃mʉne ĩ rotimasirotire ĩ ʉjorere ĩre tudiĩsirʉcʉmi, ĩ jacʉre, “Ñajediro ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉja mʉ” yigʉ. \p \v 29 “Bajireariarã tudicatimenama” sĩgʉ̃ri mʉa yisere tʉoĩacõari, gajeye mʉare gotirẽmorʉaja yʉ. ¿No yirã, bajireariarã, oco rãca bautiza ecobetiriarãre tʉoĩacõari, “Ĩnare bautiza ecobosato mani”, yati mʉa? Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, oco rãca ĩna bautiza ecore vaja maniboroja ti. \v 30 Gãjerãre Cristo ĩ bajirere yʉa goticudise quẽne, vaja maniboroja ti. Tire yʉa goticudijare, rojose yʉare ĩna yirʉase ti ñaboajaquẽne, goticudicõa ñaja yʉa. Bajireariarã ĩna tudicatibetiboajaquẽne, ¿no yirã to bajise yicõa ñati yʉa? \v 31 Yʉ mairã, riojo mʉare gotiaja yʉ. Bʉto yʉre ĩna sĩarʉajare, tocãrãcarʉ̃mʉne tire tʉoĩarũgũaja. To bajiboarine, tire yʉ tʉoĩaro cõro yʉ goticati sʉorine Jesucristo mani ʉjʉre mʉa ajitirʉ̃nʉsere tʉoĩavariquẽnarũgũaja. \v 32 Adoana, Efeso macana yʉre ĩatecõari, bʉto rojose yʉre ĩna yirʉaboajaquẽne, tone goticõa ñacajʉ yʉ. Bajireariarã ĩna tudicatibetijama, yʉ goticati vaja, vaja bʉjabetibogʉja yʉ. Mani rijato bero, mani tudicatibetijama, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna tʉoĩarore bajiro tʉoĩaroti ñaboroja. Ado bajiro tʉoĩarãma ĩna: “Mani bajireacoajama, tudicatimenaja mani” yitʉoĩarã ñari, “Mani bojarore bajiro yito mani”, yitʉoĩarãma. \p \v 33 To bajiro ĩna yisere ajitirʉ̃nʉbesa. “Rojose yirã rãca mʉa baba cʉtijama, quẽnaro yirã ñaboarine, ĩnare bajiro rojose yirʉarãja mʉa quẽne” yirere masiritibesa. \v 34 “Mani rijato bero, tudicatimenaja mani” mʉa yitʉoĩaboasere to cõrone tʉoĩatʉjaya mʉa. To yicõari, rojose mʉa yisere quẽne yitʉjaya. “Rojose yirã rãca baba cʉtibesa”, mʉare yibʉ yʉ, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri Diore masimena ĩna ñajare. Tire mʉare gotiaja yʉ, yʉ gotisere ajicõari, mʉa tʉoĩabojonerotire yigʉ. \s1 Rijacoaboarine, quẽna mani tudicatiroti queti \p \v 35 “Mani rijato bero, tudicatiroti ñaja manire” mʉare yʉ yiboajaquẽne, sĩgʉ̃ri ñarãja mʉa ado bajise sẽniĩarã: “Bajireariarã ñaboarine, ¿no bajiro tudicatirãda? To yicõari, ¿no bajiro rujʉ cʉtirãda?”, yʉre yisẽniĩarãja mʉa. \v 36 To bajiro yʉre mʉa sẽniĩajama, quẽnaro tʉoĩamasimena yirãja mʉa. Ado bajirojʉa bajiaja: Ote mani otejama, joeaye boacoatoja. To bajiboarine, jubeayejʉa judiroja. \v 37 Trigo aje, gajeye mani otejama, rujʉ jediro me oteaja mani. \v 38 Mani otero bero, “Ote ti ñarore bajirone judiato” yigʉ, tire judirotimasigʉ̃mi Dios. Trigo aje ti ñajama, trigo judirʉaroja. \v 39 Gajeyere quẽne tʉoĩaña: Mani catirã, jediro ricati rĩne rujʉ cʉtiaja mani. Masa, vaibʉcʉrã, minia, vai quẽne ricati rĩne rujʉ cʉtiama. \v 40 Õ vecana quẽne, ricati rujʉ cʉtirãma. “Õ vecana ñato” yigʉ, ĩnare rujeoyumi Dios. To bajirone bajiaja, adigodoaye quẽne. “Adigodoaye ñato” yigʉ, tire rujeoyumi Dios. To bajiri ricati ñaja ti. Ricati ñaboarine, quẽnase rĩne ñacõaja. \v 41 To bajirone bajiaja ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ bususere quẽne. Ʉ̃mʉagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuami ñamiagʉ quẽne. To bajicõari ñamiagʉ muiju ĩ busuro cõro me busuama ñocoa quẽne. \p \v 42 To bajirone bajirʉarãja mani. Mani rijato bero, quẽna tudicaticõari, ricati rujʉ cʉtirʉarãja mani. Mani rujʉrire gãjerã ĩna yujero bero, boacoatoja. To bajiboarine, bero ricati rujʉ Dios manire ĩ ĩsirotijʉama, rijabetirotirujʉ ñarʉaroja. \v 43 Mani rujʉ boarotirujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, no yimasiñamani rujʉ ñarʉaroja. \v 44 Mani rujʉ, “Adigodojʉ ñato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarujʉ ñaja. To bajiboarine, bero Dios manire ĩ ĩsirotirujʉjʉama, “Yʉ rãca quẽnaro ñarʉarãma” yigʉ, manire ĩ ĩsirotirujʉ ñarʉaroja. \p \v 45 Ado bajiro gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire: “Adán ñamasir'ire ĩ catirotire ĩre ĩsimasiñuju Dios”, yigotiaja. Adán beroagʉ ñaboarine ĩ rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaami Cristo. Ĩne ñaami ĩre ajitirʉ̃nʉrã, rijacoaboarine, tudirijayamanire ʉjogʉ. \v 46 To bajiro ti bajiboajaquẽne, ĩ rãca õ vecajʉ ñarotirujʉ mere manire ĩsisʉoyumi. To bajiro ĩ yiro bero, õ vecajʉ ĩ rãca mani ñarotirujʉre manire ĩsirʉcʉmi. \v 47 Adán ñamasir'ire sitane rujeomasiñuju Dios. To bajiri adigodoagʉ ñamasiñuju ĩ. Bero vadir'i, Cristojʉama, õ vecajʉ vadir'i ñañuju. \v 48 Adigodoana Adán ñamasir'i rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtiaja mani. To bajirone bajirʉaroja, manire Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Cristo, rijacoaboarine, tudicaticõari, ĩ rujʉ cʉtiriarore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani quẽne. \p \v 49 Adigodoana Adán ĩ rujʉ cʉtimasiriarore bajiro rujʉri cʉtirã ñaja mani. To bajiboarine, Dios tʉjʉ ejacõari, Cristore bajiro rujʉ cʉtirʉarãja mani. \p \v 50 Yʉ mairã, ñamasusere mʉare gotigʉ yaja yʉ: Ado mani rujʉ cʉtisema Dios tʉjʉ ñarotirujʉ me ñaja. Gaje rujʉ, rujʉ cʉticõari, Dios tʉjʉ ñarʉarãja. \v 51 Quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Masa ĩna masibeticatire mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristo ĩ tudiejaro, ĩre ajitirʉ̃nʉrã jediro rijajedibetiboarine, sĩgʉ̃ rʉyabeto gaje rujʉ, rujʉ cʉticoarʉarãja mani. \v 52 Trompeta vãme cʉtijʉ, ĩna jutibʉsiorone, guaro cajea bibitariarore bajirone bajireariarã, tudicaticõari, rijabetirotirujʉ, rujʉ cʉtirʉarãma. To bajiro ĩna bajirone, mani quẽne bajireamenane Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, gaje rujʉ, rujʉ cʉtirʉarãja mani. \v 53 Ado bajiro ti bajijare, to bajiro bajiroti ñaja: Mani rujʉ cʉtise, rijacõari, boaroti ñaja. To bajiri rijabetirotirujʉjʉare, rujʉ cʉtiroti ñaja. \v 54-55 To bajiro mani rujʉ cʉtirone, Dios ocare masa ĩna ucamasire ti gotirore bajiro bajirʉaroja. Ado bajiro gotiaja: “Rijaroti ñaboasere reajeorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yijare, ĩre ajitirʉ̃nʉrã, tudirijabetirʉarãma. To bajiri, no yirã ĩna bajirotire güimenama”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. \v 56 Dios ĩ rotimasiriarore bajiro yimena ñari, rojose tãmʉorʉarãma. To bajiro bajiroti ti ñajare, ĩna bajirearotire güirãma masa. \v 57 To bajiboarine, mani ʉjʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, mani bajirotire güibeaja mani. Tire tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore yito mani. \p \v 58 To bajiri Jesucristore ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirʉarãja mʉa, yʉ mairã. To yicõari, mʉa yimasiro cõro Dios ĩ bojasere yirũgũña. “Ñajediro Dios ĩ bojase mani yijama, quẽnaro manire yirʉcʉmi” yitʉoĩacõari, to bajiro yirũgũña. \c 16 \s1 Jerusalén macanare ejarẽmorã, gãjoa ĩna juarẽore queti \p \v 1 Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmorã gãjoa mʉa juarẽorotire mʉare gotigʉ yaja. Galacia sitana Cristore rʉ̃cʉbʉorã ĩna rẽjaro, ĩnare quẽnaro yʉ roticatore bajiro mʉare rotigʉ yaja. \v 2 Tocãrãca domingo ñaro, gãjoa mʉa ĩsirʉaro cõro, mʉa ĩsijama, quẽnaja. Tire cojojʉne juarẽocũma. To bajiro mʉa yijama, mʉa tʉjʉ yʉ ejaro, tire juarẽoroti manirʉaroja. \v 3 Mʉa tʉjʉ ejacõari, gãjoa mʉa cũsere juavaronare, “Ãnoa ñaama tire juavarona”, yiba. To bajiri, queti ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ. “Ãnoa ñaama quẽnaro yirã. Ĩnare quẽnaro bocaãmiña” yire quetire ĩnare ucabosarʉcʉja yʉ, “Jerusalén macanare ĩoato” yigʉ. \v 4 “Pablo rãca varʉarãma” mʉa yitʉoĩajama, yʉ rãca varʉarãma. \s1 Pablo, Corinto macajʉ ĩ varʉa tʉoĩare queti \p \v 5 Macedonia sitajʉ varʉcʉja yʉ. Tojʉ ĩacudigʉ vacʉne, mʉa tʉjʉ ejarʉcʉja. \v 6 Yoaro, juebʉcʉ ñaro cõro mʉa rãca ñarʉcʉja, yʉ bajijama. Mʉa tʉ yʉ ñaro, gãjerã tʉjʉ yʉ ĩacudigʉ varotire yirã, yʉre ejarẽmorʉarãja mʉa. \v 7 Ado cõrone mʉa tʉ yʉ vajama, yoaro mʉa rãca ñabetibogʉja yʉ. To bajiri mʉa tʉjʉ vabeaja maji. Mani ʉjʉ ĩ bojajama, yoarobʉsa mʉa rãca ñabogʉja yʉ. \v 8-9 Efeso macajʉne ñacõarʉcʉja maji, jãjarã yʉre ĩaterã ĩna ñaboajaquẽne, Jesús ĩ bajire yʉ gotimasiosere quẽnaro ajirʉarã jãjarã ĩna ñajare. To bajiri Pentecostés boserʉ̃mʉ adoana ĩna yiro bero, varʉcʉja yʉ. \p \v 10 Timoteo, mʉa tʉ ĩ ejajama, “Manire güibecʉne, quẽnaro riojo gotiato” yirã, quẽnaro ĩre yiba. Yʉre bajirone mani ʉjʉ ĩ bojasere yigʉ ñaami ĩ quẽne. \v 11 To bajiri ĩre quẽnaro rʉ̃cʉbʉoba. Yʉ tʉjʉ vagʉ, mʉare ĩarẽtovagʉmi. To bajiri, yʉ tʉjʉ ejagʉ, “Variquẽnase rãca ejato ĩ” yirã, quẽnaro ĩre ejarẽmoma. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca ĩ ejarotire ñayurʉarãja yʉa. \p \v 12 Mani maigʉ̃, Apolos ĩ bajisere yʉre sẽniĩacõañuja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrã rãca mʉa tʉjʉ ĩre varotirũgũboacajʉ yʉ. Varʉabeticami. No bojarirʉ̃mʉ ĩ vatirʉ̃mʉ, varʉcʉmi, bajigʉjʉma. \s1 “Estéfanas mesa ĩna rotirore bajiro mʉa yijama, quẽna”, Pablo ĩ yire queti \p \v 13 Rojose yirãre güimenane, quẽnaro tʉoĩacõari ñarũgũña mʉa. To bajicõari, mani ʉjʉ Cristore tʉoĩatʉjabesa, “Dios ĩ bojasere yitʉjarobe” yirã. \v 14 Mʉa yise jediro quẽnaro gãmerã maire rãca yirũgũrʉarãja mʉa. \p \v 15 Acaya sitagʉ, Estéfanas, ĩ yarã rãca Cristo ĩ bajirere yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉsʉocama. Adirʉ̃mʉri ñarã, Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ejarẽmoama ĩna. Tire masiaja mʉa. \v 16 Ĩnare, to yicõari, ĩna rãca moarãre quẽne quẽnaro mʉa cʉdisere bojaja yʉ. \p \v 17 Estéfanas, Fortunato, Acaico ĩna ejasere bʉto variquẽnaja yʉ. Jediro yʉ tʉjʉ mʉa ejamasibetijare, ĩnajʉa, ejacõari, mʉa gotiroti ñaboasere quẽnaro mʉare gotibosama. \v 18 Quẽnaro mʉare ĩna gotibosajare, mʉa variquẽnarore bajiro variquẽnaja yʉ quẽne. To bajiri, “Yʉare quẽnaro mʉa gotibosajare, variquẽnaja yʉa” yirã, quẽnaro ĩnare yiba mʉa. \s1 Pablo, ĩnare ĩ quẽnaroticõare queti \p \v 19 Asia sitana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, “Quẽnato”, mʉare yicõama. Aquila, ĩ manajo Prisca, ĩna ya vi rẽjarã quẽne, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, mʉare quẽnarotiama. \v 20 Adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã, mʉare mairã, “Quẽnato”, mʉare yicõama ĩna quẽne. Gãmerã mairã ñari, rẽjacõari, quẽnaro gãmerã yiba. \p \v 21 Yʉ Pablo, yʉ masune, “Quẽnato”, mʉare yiucacõaja yʉ. \p \v 22 Mani ʉjʉre ĩre ajitirʉ̃nʉmena, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. Mani ʉjʉ, yoaro mene ĩ tudiejasere bojaja yʉ. \p \v 23 Mani ʉjʉ, quẽnasere mʉare cõarũgũato. \v 24 Mʉa quẽne, Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, “Mʉare bʉto tʉoĩamaiaja”, mʉare yicõaja yʉ. \p To cõro ñaja.