\id LEV \ide UTF-8 \h Sɑ̃ɑrun Woodɑ \toc1 SÃARUN WOODA \toc2 Sɑ̃ɑrun Woodɑ \mt1 SÃARUN WOODA \ip Sɑ̃ɑrun Woodɑn tirerun gɑri sun sɔ̃ɔmɔ woodɑ ye Isirelibɑ bɑ swĩi bɑ kɑ Gusunɔ sɑ̃wɑ. Yɑ̃ku kowobɑ bɑ tɔmbu woodɑ ye sɔ̃ɔsi. Woodɑ ye, yɑ bu sɔ̃ɔsimɔwɑ gɑ̃ɑ ni nu disi mɔ kɑ ni nu ǹ disi mɔ. Yɑ mɑɑ nɛɛ, n weenɛ Isirelibɑ bɑ n dɛɛre bu sere Gusunɔ susi. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yɑ̃kunun woodɑ, wiru 1n di sere wiru 7. \iq1 2. Woodɑ ye bɑ yi yɑ̃ku kowobun sɔ̃, wiru 8n di sere wiru 10. \iq1 3. Ye yɑ disi mɔ kɑ ye yɑ ǹ disi mɔ, wiru 11n di sere wiru 15. \iq1 4. Torɑnun yɑ̃kunu, wiru 16. \iq1 5. Dɛɛrɑsiɑbu kɑ sɑ̃ɑrun woodɑ, wiru 17n di sere wiru 27. \ie \c 1 \ms1 YÃKU NI ISIRELIBA BA KOO KO \s1 Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sokɑ sɑɑ win kuu bekurugii tèn mi bɑ rɑ nùn sɑ̃n di. \v 2 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ben goo ù n kĩ u nɛ, Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ, u koo kpĩ u kɛtɛ go, ǹ kun mɛ yɑ̃ɑru. \p \v 3 Ǹ n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirɑ yɛ̃ro u mɔ̀ kɑ kɛtɛ, kɛtɛ ye, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɛtɛ kinɛru te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ. U koo yɑ̃ku te kowɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ, kpɑ u kɑ nɛ, Yinni Gusunɔn durom wɑ. \v 4 U koo win nɔmɑ sɔndiwɑ kɛtɛ yen wiru wɔllɔ ye nɛ Gusunɔ nɑ wurɑ yu kɑ win durum wukiri. \v 5 U koo kɛtɛ ye gowɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ nɛn kuu ten kɔnnɔwɔ. Aronin bibu be bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu, beyɑ bɑ koo yen yɛm suɑ kpɑ bu mu yɛ̃kɑ bu kɑ yɑ̃ku yee ten nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 6 Yen biru bɑ koo sɑbe te kokuwɑ kpɑ bu ten yɑɑ bɔtiri. \v 7 Yɑ̃ku kowo berɑ bɑ koo yɑ̃ku dɑ̃ɑ yi yi kpɑ bu dɔ̃ɔ doke. \v 8 Dɔ̃ɔ wi sɔɔrɑ bɑ koo ye kpuro doke kɑ yen wiru kɑ yen gum. \v 9 Bɑ koo yen bɔsɔ yɑ̃nu kɑ yen wɔbunu kpuro teɑwɑ kpɑ yɑ̃ku kowobu bu ye kpuro dɔ̃ɔ doke. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu nìn nuburɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \p \v 10 Goo ù n mɑɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru mɔ̀ kɑ yɑ̃ɑru, ǹ kun mɛ kɑ boo, yɑ̃ɑ kinɛrɑ u koo go, ǹ kun mɛ boo kinɛru te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ. \v 11 U koo tu sɑkɑwɑ yɑ̃ku yerun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm geu giɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kpɑ yɑ̃ku kowobu bu ten yɛm suɑ bu yɛ̃kɑ yɛ̃kɑ bu kɑ yɑ̃ku yerun nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 12 U koo yɑɑ ye bɔtiriwɑ kpɑ u kpɛ̃ɛ yɑ̃ku dɔ̃ɔ sɔɔ kɑ yen wiru kɑ yen gum sɑnnu. \v 13 U koo yen bɔsɔ yɑ̃nu kɑ yen wɔbunu suɑ u teɑwɑ, kpɑ yɑ̃ku kowo u ye kpuro suɑ u dɔ̃ɔ doke, yu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ mɑm mɑm. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru tèn nuburɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \p \v 14 Goo ù n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru mɔ̀ kɑ gunɔsu, kpɑrukonɑ u koo kɑ tu ko, ǹ kun mɛ totobɛrɛnu. \v 15 Yɑ̃ku kowo u koo kɑ gunɔ ge nɑ yɑ̃ku yerɔ. Kpɑ u gen wiru burɑ kpɑ u gen yɛm yɛ̃kɑ yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten yɛ̃sɑɔ. \v 16 U koo gen sɑnsu wukiriwɑ kpɑ u gen yɔ̃ɔru wĩɑ u kɔ̃ yɑ̃ku yerun sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ mì bɑ rɑ torom wisi. \v 17 Kpɑ u gu bɛrɑ bɛsi yiru u kun sɔsiɑnɛ. Yen biruwɑ u koo gu dɔ̃ɔ kpɛ̃ɛ, kpɑ gu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru tèn nuburu tɑ koo nɛ Yinni Gusunɔ dore. \c 2 \s1 Yɑ̃ku ni bɑ kuɑ kɑ dĩɑ binnu \p \v 1 Goo ù n kĩ u Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ kɑ win dĩɑ binnu, somɑ u koo suɑ, u mu burinɑ kɑ gum kɑ sere turɑre ye bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerɔ. \v 2 U koo kɑ ye dɑwɑ Aronin bibun mi be bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu. Ben turowɑ u koo som mɛn nɔm wɔɔ teeru sɔkɑ u doke yɑ̃ku yerun wɔllɔ kɑ turɑre ye kpuro kpɑ u dɔ̃ɔ doke. Yerɑ yɑ koo de Gusunɔ u n yɛ̃ro yɑɑye. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru tèn nuburɑ koo Yinni Gusunɔ dore. \v 3 Som mɛ mu tie mu ko n sɑ̃ɑwɑ Aroni kɑ win bibugim. Mu kuɑwɑ mi dĩɑ dɛɛrɑnu, domi bɑ kɑ nu Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. \p \v 4 À n Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑmmɛ kɑ kirɑ ni bɑ wɔ̃ɔwɑ, kɑɑ nu kowɑ kɑ som mɛ bɑ gum yɛ̃kɑ ǹ kun mɛ mɛ bɑ kɑ gum burinɑ bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke. \p \v 5 Bɑ̀ n koo yɑ̃ku te kon nɑ kɑ kirɑ ni bɑ sɔnwɑ, bɑ koo nu kowɑ kɑ som buu te bɑ burinɑ kɑ gum, seeyɑtiɑ sɑri. \v 6 Yen biru bɑ koo nu muririwɑ kpɑ bu gum yɛ̃kɑ nin wɔllɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃kuru. \p \v 7 Bɑ̀ n koo yɑ̃ku te kon nɑ, kɑ kirɑ te bɑ koo wɔ̃, bɑ koo tu kowɑ kɑ som buuru te bɑ burinɑ kɑ gum. \p \v 8 Bɑ koo kɑ yɑ̃ku kirɑ te dɑwɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Kpɑ u tu yɑ̃ku kowo wɛ̃ u kɑ tu dɑ yɑ̃ku yerɔ. \v 9 U koo ten gɑru murɑ te tɑ koo de Yinni Gusunɔ u n yɛ̃ro yɑɑye kpɑ u tu dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yee ten mi, kpɑ tu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. Tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru tèn nuburɑ koo Yinni Gusunɔ dore. \v 10 Kirɑ ni nu tie, Aroni kɑ win bibɑ bɑ ni mɔ. Nu kuɑwɑ mi dĩɑ dɛɛrɑnu domi bɑ kɑ nu Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ. \p \v 11 Kirɑ ni bɑ koo kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko kpuro, bu ku rɑɑ nu seeyɑtiɑ doke, bu ku rɑɑ mɑɑ nu tim doke. \v 12 Kɑɑ kpĩ ɑ kɑ wunɛn dĩɑ gbiikinu Yinni Gusunɔ nɑɑwɑ. Adɑmɑ ɑ ǹ kɑ nu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu mɔ̀ yɑ̃ku yerɔ. \p \v 13 Dĩɑ ni ɑ kɑ yɑ̃kuru mɔ̀ kpuro, kɑɑ nu bɔru dokewɑ. A ku duɑri ɑ kun tu doke. Domi bɔru tɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛ kɑ Gusunɔn ɑrukɑwɑnin yĩreru. Yen sɔ̃nɑ bɑ ko n dɑ tu doke yɑ̃kuru bɑɑtere sɔɔ. \p \v 14 Ì n kĩ i kɑ bɛɛn gberun dĩɑ gbiikinu nɑ Yinni Gusunɔn mi, i ko i nu sɔmɛwɑ kpɑ i nu nɑm i sere kɑ nɑ. \v 15 Kpɑ i kɑ nu gum burinɑ, i turɑre sɔndi nin wɔllɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃kuru. \v 16 Yɑ̃ku kowowɑ u koo som mɛ mu sɑ̃ɑ Gusunɔgim dɔ̃ɔ doke kɑ sere mɑɑ turɑre ye. Yerɑ yɑ koo de Gusunɔ u n yɛ̃ro yɑɑye. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru Yinni Gusunɔn sɔ̃. \c 3 \s1 Siɑrɑbun yɑ̃kunu \p \v 1 Goo ù n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀ Yinni Gusunɔn mi kɑ kɛtɛ kinɛru, ǹ kun mɛ kɑ kɛtɛ niɑ, yen ye u wɑ kpurowɑ u koo kɑ nɑ, yɑ kun gesi ɑlebu mɔ. \v 2 U koo win nɔmu sɔndiwɑ kɛtɛ yen wiru wɔllɔ kpɑ u ye sɑkɑ kuu ten kɔnnɔwɔ mi bɑ rɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. Kpɑ yɑ̃ku kowo Aronin bibu bu yen yɛm yɛ̃kɑ bu kɑ sɑ̃ɑ yerun nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 3 Wee ye bɑ koo Yinni Gusunɔ dɔ̃ɔ dokeɑ, yerɑ gum mɛ mu bɔsɔ yɑ̃nu tɛ̃ke, \v 4 kɑ gɑbu swii yiru kɑ yin gum mɛ mu yi tɛ̃ke yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ, kɑ yen buro ge gɑ yen woru wukiri. Bɑ koo gu wĩɑwɑ kɑ gɑbu swii sɑnnu. \v 5 Yɑ̃ku kowobɑ bɑ koo ye kpuro dɔ̃ɔ doke yu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru sɑnnu. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku tèn nuburɑ koo Yinni Gusunɔ dore. \p \v 6 Goo ù n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀ kɑ yɑ̃ɑru, yɑ̃ɑ te u wɑ kpurowɑ u koo kɑ nɑ, bɑɑ ǹ n nirun nɑ, tɑ kun gesi ɑlebu mɔ. \v 7 Ǹ n yɑ̃ɑ kpɛndun nɑ, u koo kɑ tu dɑwɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 8 Kpɑ u win nɔmɑ sɔndi ten wiru wɔllɔ u sere tu sɑkɑ Yinni Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ. Sɑɑ yerɑ yɑ̃ku kowobu bɑ koo ten yɛm suɑ bu yɛ̃kɑ bu kɑ yɑ̃ku yee ten nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 9 Wee ye bɑ koo Yinni Gusunɔ dɔ̃ɔ dokeɑ, yerɑ ten gum, kɑ ten siru kpuro te bɑ koo burɑ sɑɑ ten gɑbu wɑ̃ɑn di, kɑ gum mɛ mu bɔsɔnu wukiri, \v 10 kɑ ten gɑbu swii, kɑ ten gum mɛ mu wɑ̃ɑ yɛ̃sɑɔ kɑ ten buro ge gɑ woru wukiri, ge bɑ koo wĩɑ kɑ gɑbu swii sɑnnu. \v 11 Yɑ̃ku kowo u koo ye kpuro dɔ̃ɔ dokewɑ yɑ̃ku yerɔ, kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru Yinni Gusunɔn sɔ̃. \p \v 12 Goo ù n mɑɑ kɑ boo yɑ̃kuru mɔ̀, u koo kɑ gu dɑwɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 13 U koo win nɔmɑ sɔndiwɑ boo gen wiru wɔllɔ kuu ten kɔnnɔwɔ, kpɑ u sere gu sɑkɑ. Kpɑ yɑ̃ku kowobu bu gen yɛm suɑ bu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun nɔɔ bɔkɑɔ bu kɑ sikerenɑ. \v 14 Wee ye bɑ koo Yinni Gusunɔ dɔ̃ɔ dokeɑ, yerɑ gum mɛ mu gen bɔsɔ yɑ̃nu tɛ̃ke, \v 15 kɑ gɑbu swii yiru kɑ gum mɛ mu yi tɛ̃ke kɑ gen buro ge gɑ woru wukiri, ge bɑ koo wĩɑ kɑ gɑbu swii sɑnnu. \v 16 Yɑ̃ku kowowɑ u koo ye kpuro dɔ̃ɔ doke mu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. Kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru tèn nuburɑ koo Yinni Gusunɔ dore. \p Yen gum kpuro mu ko n sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔgim. \v 17 Yen sɔ̃nɑ bɑɑ ǹ n sɑɑ yeren nɑ, mi i wɑ̃ɑ kpuro, i woodɑ yeni mɛm nɔɔwɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, yerɑ i ku yɑɑ gum di, i ku mɑɑ yen yɛm di. \c 4 \s1 Torɑnun yɑ̃kunu \s2 1. Yɑ̃ku kowo tɔnweron \s2 torɑnun yɑ̃kuru \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ woodɑ yenibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, goo ù n Yinni Gusunɔn woodɑ gɑɑ torɑ u kun yɛ̃, wee ye u koo ko. \p \v 3 Ǹ n yɑ̃ku kowon nɑ u torɑ, mɑ win torɑ te, tɑ Isirelibɑ kpuro torɑsiɑ, u koo kɑ kɛtɛ kinɛ kpɛmbu nɑwɑ ge gɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ, u go u kɑ win torɑ ten suuru wɑ. \v 4 U koo kɑ kɛtɛ ye dɑwɑ Yinni Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ, kpɑ u win nɔmɑ sɔndi yen wiru wɔllɔ u sere ye sɑkɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 5 Yen biru kpɑ u yen yɛm suɑ u kɑ dɑ kuu ten sɔɔwɔ. \v 6 U koo kɑ mu win niki biɑ dɛkɑwɑ, kpɑ u mu yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru kuu ten beku kɑre ten berɑ giɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 7 Yen biru u koo yɛm mɛ yɛ̃kɑ kpɑkoro tèn mi bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doken kɑ̃ɑnɔ te tɑ wɑ̃ɑ kuu ten sɔɔwɔ, kpɑ u mɛn sukum wisi yɑ̃ku yerun temɔ te tɑ wɑ̃ɑ kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 8 U koo yɑɑ yen gum kpuro wunɑ mɛ mu wɑ̃ɑ bɔsɔ yɑ̃nu sɔɔ, \v 9 kɑ yen gɑbu swii, kɑ gum mɛ mu gɑbu swii yi wukiri yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ, kɑ buro ge gɑ woru wukiri, ge bɑ koo wĩɑ kɑ gɑbu swii sɑnnu. \v 10 Ye bɑ rɑ wĩɛ bɑ̀ n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀ gesi, yerɑ bɑ koo mɑɑ wĩɑ yeni sɔɔ. Yen biru yɑ̃ku kowo tɔnwerowɑ u koo ye dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerun wɔllɔ. \v 11-12 U koo ye yɑ tie kpuro gurɑwɑ u kɑ dɑ sɑnsɑnin biruɔ mi bɑ gɔsɑ bɑ n dɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun torom kube. Miyɑ u koo yen gɔnɑ kɑ yɑɑ ye yɑ tie kpuro dɔ̃ɔ doke torom mɛn wɔllɔ, kɑ yen wiru kɑ yen wɔbunu kɑ yen bɔsɔ yɑ̃nu. \s1 2. Yɑ̃ku te bɑ koo ko \s2 Isirelibɑ kpuron torɑrun sɔ̃ \p \v 13 Isirelibɑ kpuro bɑ̀ n Gusunɔn woodɑ gɑɑ sɑrɑ bɑ ǹ kɑ bɑɑru, bɑ torɑwɑ mi. \v 14 Adɑmɑ bɑ̀ n tubɑ mɑ bɑ torɑwɑ mi, bɑ koo nɑɑ kinɛ kpɛmbu gowɑ bu kɑ ben torɑ ten suuru kɑnɑ. Bɑ koo kɑ nɑɑ kinɛ te dɑwɑ Yinni Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ. \v 15 Kpɑ Isirelibɑn wirugibu bu ben nɔmɑ sɔndi nɑɑ yen wiru wɔllɔ kpɑ ben turo u ye sɑkɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 16 Yɑ̃ku kowo tɔnwerowɑ u koo yen yɛm fiiko suɑ u kɑ dɑ kuu ten mi. \v 17 Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo yɛm mɛ dɛkɑ kɑ win niki biɑ kpɑ u mu yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru kuu ten beku kɑre ten deedeeru. \v 18 Yen biru, kpɑ u mɑɑ kpɑkoro tèn mi u rɑ turɑre dɔ̃ɔ doken kɑ̃ɑnu yɛm yɛ̃kɑ. Yɛm mɛ mu tie, kpɑ u mu wisi yɑ̃ku yerun temɔ te tɑ wɑ̃ɑ kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 19 Yen biru u koo yɑɑ yen gum kpuro suɑ u dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerun wɔllɔ. \v 20 Nge mɛ u rɑɑ kuɑ win tiin torɑrun sɔ̃, nge mɛyɑ u koo ko Isirelibɑ kpuron torɑ ten sɔ̃ kpɑ Gusunɔ u sere bu suuru kuɑ. \v 21 Yen biru kpɑ u kɑ yɑɑ ye yɑ tie dɑ sɑnsɑnin biruɔ kpɑ bu ye doke dɔ̃ɔ sɔɔ nge mɛ bɑ rɑɑ kuɑ wi, yɑ̃ku kowon torɑrun sɔ̃. Yɑ̃ku te, tɑ sɑ̃ɑwɑ Isirelibɑ kpuro bu kɑ ben torɑrun suuru wɑ. \s1 3. Yɑ̃ku te Isirelibɑn wirugii \s2 u koo ko win torɑrun sɔ̃ \p \v 22 Isirelibɑn wirugii goo ù n Gusunɔn woodɑ gɑɑ sɑrɑ u ǹ kɑ bɑɑru, u torɑwɑ mi. \v 23 Adɑmɑ ù n tubɑ mɑ u torɑ, boo kinɛrɑ u koo go te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ u kɑ yɑ̃kuru ko. Kpɑ Gusunɔ u nùn win torɑ te suuru kuɑ. \v 24 Ù n kɑ boo ge nɑ, u koo win nɔmɑ sɔndiwɑ boo gen wɔllɔ kpɑ u gu sɑkɑ mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginun yɑɑ sɑke. Yɑ̃ku te, tɑ sɑ̃ɑwɑ torɑrun suurugiru. \v 25 Yɑ̃ku kowo wi, u koo kɑ win niki biɑ yɛm mɛ dɛkɑwɑ kpɑ u mu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu sɔɔ. Yɛm mɛ mu tie, kpɑ u mu wisi yɑ̃ku yee ten temɔ. \v 26 U koo yɑɑ yen gum kpuro suɑwɑ u dɔ̃ɔ doke nge mɛ bɑ rɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru ko. Nge mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero wi, u koo ko u kɑ wirugii win torɑrun suuru kɑnɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, Gusunɔ u koo nùn tu suuru kuɑ. \s1 4. Yɑ̃ku te bɑ koo ko \s2 tɔn diron torɑrun sɔ̃ \p \v 27 Tɔn diro goo ù n Gusunɔn woodɑ gɑɑ sɑrɑ u ǹ kɑ bɑɑru, u torɑwɑ mi. \v 28 Adɑmɑ ù n tubɑ mɑ u torɑwɑ, boo niu ge gɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔwɑ u koo kɑ yɑ̃kuru ko Gusunɔ u kɑ nùn win torɑru suuru kuɑ. \v 29 U koo win nɔmɑ sɔndiwɑ boo gen wiru wɔllɔ kpɑ u gu sɑkɑ mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑɑ sɑke. \v 30 Yen biru, yɑ̃ku kowo u koo nɑ u yɛm mɛ dɛkɑ kɑ win niki biɑ, kpɑ u mu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnɔ, kpɑ u yɛm mɛ mu tie wisi yɑ̃ku yee ten temɔ. \v 31 Yen biru, bɑ koo yɑɑ yen gum kpuro wĩɑwɑ nge mɛ bɑ rɑ siɑrɑbun yɑ̃kurugim wĩɛ. Kpɑ yɑ̃ku kowo u mu dɔ̃ɔ mɛni, kpɑ mɛn nuburu tu Yinni Gusunɔ dore. Nge mɛyɑ yɑ̃ku kowo wi, u koo kɑ toro wi suuru kɑnɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, Gusunɔ u koo nùn suuru kuɑ. \p \v 32 Toro wi, ù n mɑɑ kĩn nɑ, u kɑ yɑ̃ɑ kpɛndu yɑ̃kuru ko, yɑ̃ɑ nirɑ u koo kɑ nɑ u go, te tɑ ǹ ɑlebu mɔ, u kɑ win torɑrun suuru wɑ. \v 33 Ù n kĩ u tu go, u koo win nɔmɑ sɔndiwɑ ten wiru wɔllɔ kpɑ u tu sɑkɑ mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑɑ go. \v 34 Yen biru yɑ̃ku kowo u koo yɛm mɛ dɛkɑ kɑ win niki biɑ u mu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnɔ. Yɛm mɛ mu tie kpɑ u mu wisi sɑ̃ɑ yee ten temɔ. \v 35 Yen biru u koo yen gum wĩɑwɑ nge mɛ bɑ rɑ siɑrɑbun yɑ̃kurugim wĩɛ. Yɑ̃ku kowowɑ u koo mɛ kpuro dɔ̃ɔ doke kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru sɑnnu. Nge mɛyɑ yɑ̃ku kowo wi, u koo ko u kɑ toro wi suuru kɑnɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u koo nùn win torɑ te suuru kuɑ. \c 5 \s1 5. Torɑ bwese bwesekɑn \s2 yɑ̃kunu \p \v 1 Su tɛ̃ nɛɛ, goo u bɔ̃ruɑ mɑ u koo seedɑ di gɑ̃ɑ ni u wɑn sɔ̃, ɑdɑmɑ u ǹ geruɑ ye u wɑ, ǹ kun mɛ ye u yɛ̃. Sɑɑ ye sɔɔ, yɛ̃ro u torɑwɑ mi. \p \v 2 Su tɛ̃ kpɑm nɛɛ, goo u gɑ̃ɑnu bɑbɑ ye yɑ disi mɔ u kun kɑ bɑɑru, ɑɑ, yɑɑ sɑbe te bɑ ku rɑ din gorɑ? Ǹ kun mɛ gbeeku yɑɑ ye bɑ ku rɑ din gorɑ? Ǹ kun mɛ yɑɑ ye yɑ rɑ kɑbirin gorɑ? Sɑɑ ye sɔɔ, yɛ̃ro u disi duurɑwɑ mi. \p \v 3 Su mɑɑ tɛ̃ nɛɛ, goo ù n win winsim bɑbɑ wi u disi gɛɛ mɔ yi yi koo nùn tiɑ, n deemɑ u ǹ yɛ̃, mɑ u rɑ ye tubɑ, yɛ̃ro u torɑwɑ mi. \p \v 4 Torɑru gɑru wee mɑɑ. Su tɛ̃ nɛɛ, goo u bɔ̃ruɑ u win winsim kɔ̃sɑ kuɑ ǹ kun mɛ u nùn geɑ kuɑ, u ǹ bwisikɑ, ù n deemɑ gɑri yi, gɑri giriyɑ u geruɑ, yɛ̃ro u torɑwɑ mi. \p \v 5 Goo ù n torɑ nin gɑru kuɑ, u koo yen tuubɑ kowɑ. \v 6 Adɑmɑ u sere torɑ ten suuru wɑ, u koo yɑ̃ɑ niru ǹ kun mɛ boo niu gowɑ u kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. Yen biru yɑ̃ku kowo u koo nùn suuru kɑnɑbun wororu koosi, kpɑ u sere win torɑrun suuru wɑ. \s1 6. Bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbun \s2 torɑnun yɑ̃kuru \p \v 7 Goo ù kun kpɛ̃ u yɑ̃ɑ niru ǹ kun mɛ boo niu wɑ u kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko, u koo kpĩ u kpɑrukonu yiru ǹ kun mɛ totobɛrɛnu yiru kɑsu. Gunɔ gen teuwɑ bɑ koo kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko. Kpɑ bu mɑɑ kɑ teu geni yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \v 8 Bɑ koo ginɑ yɑ̃ku kowo wi gunɔ ge wɛ̃wɑ ge bɑ kɑ torɑrun suuru kɑnɑbu nɑ mi, kpɑ u gen wĩiru buɑ u kun sɔsie. \v 9 Kpɑ u gen yɛm dɛkɑ u yɛ̃ke yɑ̃ku yerun nɔɔ bɔkɑɔ, mɛ mu tie kpɑ u wisi ten temɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ torɑrun yɑ̃kuru. \v 10 Yen biru yɑ̃ku kowo u koo gunɔ yiruse suɑ nge mɛ woodɑ yɑ geruɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru gɑru ko. Kpɑ u nùn suuru kɑnɑbun wororu koosi. Nge mɛyɑ Gusunɔ u koo kɑ yɛ̃ro suuru kuɑ. \p \v 11 Goo ù kun kpɛ̃ u kpɑrukonu yiru ye wɑ, ǹ kun mɛ totobɛrɛnu yiru ye, u kɑ som buuru kilo nnɛ nɑ u kɑ yɑ̃kuru ko kpɑ u kɑ win torɑrun suuru wɑ. Adɑmɑ u ku mu gum doke, u ku mɑɑ mu turɑre doke, domi u kɑ mu nɑwɑ u kɑ win torɑrun suuru wɑ. \v 12 U koo kɑ som mɛ dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi kpɑ yɑ̃ku kowo wi, u mɛn nɔm kure teeru sɔkɑ u dɔ̃ɔ doke mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. Som nɔm kure tee te, tɑ koo de Yinni Gusunɔ u n yɛ̃ro yɑɑye. Yɑ̃ku terɑ tɑ koo de u win torɑrun suuru wɑ. \v 13 Sɑɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo wi, u koo wi u torɑ suuru kɑnɑbun wororu koosi. Kpɑ Gusunɔ u nùn win torɑrun suuru kuɑ. \p Kpɑ yɑ̃ku kowo u mɛ mu tie suɑ win tiin sɔ̃, nge gberun dĩɑnun yɑ̃kunu. \s1 Yɑ̃ku ni bɑ rɑ kɑ torɑnu sɔmɛ \p \v 14 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 15 goo ù n gɑ̃ɑnu nɛni ni n weenɛ u Yinni Gusunɔn wɛ̃, mɑ u ǹ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔginɑ, wee ye u koo ko win torɑ ten sɔ̃. Kɑɑ nùn yɑ̃ɑ kinɛru te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔn geeru burɑwɑ te u koo kɑsu u kɑ nɑ u kɑ torɑrun sɔmbun yɑ̃kuru ko. Kɑɑ ten gee te burɑwɑ kɑ sii geesun gobi yi bɑ rɑ di Yinni Gusunɔn kuu bekurugirɔ. \v 16 Kpɑ u kɑ gɑ̃ɑ ni u nɛni mi nɑ. Yen biruwɑ u koo mɑɑ kɑ nin bɔnu nɔɔbusen tiɑ nɑ. Yɑ̃ku kowowɑ u koo ye wɛ̃. Yɑ̃ku kowo wiyɑ u koo nùn torɑrun yɑ̃kuru kuɑ, kpɑ u sere suuru wɑ. \p \v 17 Goo ù n Yinni Gusunɔn woodɑ gɑɑ sɑrɑ, bɑɑ u kun yɛ̃, u torɑwɑ mi. Yen torɑrɑ ko n nùn wɑ̃ɑsiwɑ. \v 18 Yen sɔ̃, u koo kɑ yɑ̃ɑ kinɛru te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi, win torɑ ten sɔ̃ nge mɛ n weenɛ u kɔsiɑ. Kpɑ yɑ̃ku kowo u nùn suuru kɑnɑbun wororu koosi. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Gusunɔ u koo nùn suuru kuɑ. \v 19 Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ torɑrun sɔmbun yɑ̃kuru. Domi yɛ̃ro u Yinni Gusunɔ torɑriwɑ. \c 6 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 goo ù n win winsim weesu kuɑ gɑ̃ɑ ni u nùn berusie sɔɔ, ǹ kun mɛ u bɔkurɑ, ǹ kun mɛ u gbɛnɑ, ǹ kun mɛ u kɑwɑ, \v 3 ǹ kun mɛ u gɑ̃ɑnu dɔbɑ mɑ u siki, ǹ kun mɛ u bɔ̃ri weesugii kuɑ, \v 4 tɔnu win bweseru u Yinni Gusunɔ torɑriwɑ mi. U koo gɑ̃ɑ ni u gbɛnɑ mi wesiɑ, ǹ kun mɛ ni u kɑwɑ mi, ǹ kun mɛ ye bɑ nùn berusiɑ mi, ǹ kun mɛ ye u dɔbɑ mɑ u siki, \v 5 ǹ kun mɛ yèn bɔ̃ri u kuɑ mi. Adɑmɑ n ǹ mɔ ye tɔnɑ u koo wesiɑ. U koo mɑɑ yen bɔnu nɔɔbusen tiɑ kɔsiɑwɑ dɔmɑ te u koo win torɑrun sɔmbun yɑ̃kuru ko. \v 6 U koo kɑ yɑ̃ɑ kinɛru dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi, te tɑ gɑ̃ɑ nin gobin sɑkɑ turɑ bu kɑ ye Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. \v 7 Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔrɑ yɑ̃ku kowo u koo nùn suuru kɑnɑbun wororu koosi. Yen biru Gusunɔ u koo yɛ̃ro suuru kuɑ, bɑɑ ǹ n mɛren nɑ win torɑrɑ nɛ. \s1 Yɑ̃kunun woodɑbɑ \s1 1. Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii \s2 te yɑ̃ku kowobu bɑ ko n dɑ ko \p \v 8 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 9 ɑ Aroni kɑ win bibu woodɑ yeni wɛ̃ɛyɔ ɑ nɛɛ, wee ye yɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun woodɑ. \p Ten yɑ̃ku yɑɑ yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ dɔ̃ɔ sɔɔ wɔ̃ku giriru, kpɑ bu ku de dɔ̃ɔ wi, u gbi sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. \v 10 Yen biru yɑ̃ku kowo u koo win tɑko sebewɑ kɑ win sokoto kpiriru kpɑ u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii ten torom gurɑ u yi yɑ̃ku yee ten bɔkuɔ. \v 11 Yen biruwɑ u koo win yɑ̃ɑ ni potɑ kpɑ u kpɑɑnu doke u sere torom mɛ suɑ u kɑ yɑri sɑnsɑnin di. Kpɑ u kɑ mu dɑ yɑm mi bɑ gɔsɑ mɛn sɔ̃ u yi mi. \v 12 Dɔ̃ɔ wi u mwɑɑrɑmɔ yɑ̃ku yee ten mi, bɑ ǹ koo de u gbi pɑi! Bururu bɑɑtere yɑ̃ku kowo u ko n dɑ tu dɑ̃ɑ dokewɑ. Yen wɔllɔwɑ u koo yɑ̃ku yɑɑ sɔndi kɑ sere siɑrɑbun yɑ̃ku gum. \v 13 Dɔ̃ɔ u ko n wɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku yee te sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, bɑ ǹ koo de u gbi. \s1 2. Yɑ̃kuru te bɑ rɑ ko \s2 kɑ gberun dĩɑnu \p \v 14 Yɑ̃ku te bɑ rɑ ko kɑ gberun dĩɑnun woodɑ wee. \p Aronin bibɑ bɑ ko n dɑ kɑ tu de yɑ̃ku yerɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 15 Kpɑ ben wi u yɑ̃kuru mɔ̀ dɔmɑ te, u som nɔm kure teeru sɔkɑ mɛ bɑ kɑ yɑ̃kuru nɑ mɛ bɑ gum wisi, kɑ turɑre kpuro, kpɑ bu ye kpuro mɛnnɑ bu dɔ̃ɔ doke kpɑ ten nuburu tu Gusunɔ dore kpɑ u n yɛ̃ro yɑɑye. \v 16 Som mɛ mu tiɑrɑ Aroni kɑ win bibɑ bɑ koo mɛ di. Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ begiɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru sɔɔ. Adɑmɑ bɑ koo mu diwɑ Yinni Gusunɔn kuu bekurugirun yɑɑrɑɔ. Bɑ ǹ mɛ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ dokemɔ. Yɑ sɑ̃ɑwɑ nɛnɛm nge yɑ̃ku te bɑ kuɑ bu kɑ torɑrun suuru wɑn dĩɑnu, ǹ kun mɛ te bɑ rɑ kɑ torɑru sɔmɛn dĩɑnu. \v 18 Aronin bii tɔn durɔ bɑɑwurewɑ u koo dĩɑ ni di. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ win bibun bweseru sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Tɔn tuko wi u koo nu bɑbɑ kpuro u koo gbiwɑ. \p \v 19 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ̃ku te Aroni kɑ win bibu bɑ koo Yinni Gusunɔ kuɑ wee. \p \v 20 Bɑ̀ n Aroni kɑ win bibu tusiɑ mɑ bɑ kuɑ nɛn yɑ̃ku kowobu, sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ ko n dɑ som kilo itɑ kɑ yɑ̃kuru ko tɔ̃ɔ bɑɑtere, tiɑ kɑ bɔnu bururu, yokɑ mɑɑ tiɑ kɑ bɔnu. \v 21 Bɑ koo som mɛ mɔmwɑ buturu buturu, kpɑ bu mɛ sɔmɛ siru sɔɔ kɑ gum, kpɑ mɛn nuburu tu nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \p \v 22 Yɑ̃ku kowo wi bɑ gum tɑ̃re bɑ gɔsɑ Aronin bibu sɔɔ u kɑ nùn kɔsire ko, win tii u koo tu kowɑ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ nɛ, Yinni Gusunɔn sɔ̃. Bɑ koo som mɛ dɔ̃ɔ dokewɑ kpuro. \v 23 Yɑ̃ku te yɑ̃ku kowon tii u kuɑ, bɑ koo de tu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑwɑ mɑm mɑm, bɑ ǹ koo tu di. \s1 3. Yɑ̃ku te bɑ koo ko \s2 bu kɑ suuru kɑnɑ \p \v 24 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 25 ɑ Aroni kɑ win bibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, yɑ̃ku te bɑ koo ko bu kɑ suuru kɑnɑn woodɑ wee. \p Yɑm mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑ̃ku yɑɑ sɑke, miyɑ bɑ koo yɑ̃ku tenin yɑɑ sɑkɑ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ gɑ̃ɑ dɛɛrɑnu. \v 26 Yɑ̃ku kowo wi u koo yɑ̃ku te ko wiyɑ u koo ye di. U koo ye diwɑ yɑm dɛɛrɑmɔ, kuu ten yɑɑrɑɔ. \v 27 Tɔn tuko wi u koo yɑ̃ku yɑɑ ye bɑbɑ kpuro u koo gbiwɑ. Yɑ̃ku yɑɑ yen yɛm mù n wisi win yɑberɔ u koo tu teɑwɑ yɑm dɛɛrɑm mi. \v 28 Bɑ̀ n tu sɑwɑ wekeru sɔɔ te bɑ kuɑ kɑ sɔndu, bɑ koo weke te kɔrɑwɑ. Ǹ n mɑɑ weke te bɑ kuɑ kɑ sii gɑndun nɑ, bɑ koo tu teɑwɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kɑ nim. \v 29 Yɑ̃ku kowo tɔn durɔ bɑɑwurewɑ u koo kpĩ u tu di domi tɑ sɑ̃ɑwɑ dĩɑ dɛɛrɑnu. \v 30 Adɑmɑ bɑ ǹ koo torɑrun yɑ̃ku yɑɑ tem tèn yɛm bɑ kɑ duɑ sɑ̃ɑ yerɔ. Bɑ koo ye dɔ̃ɔ dokewɑ yu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ mɑm mɑm. \c 7 \s1 4. Yɑ̃ku te bɑ rɑ ko \s2 bu kɑ torɑru sɔmɛ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ̃ku te bɑ rɑ ko bu kɑ torɑru sɔmɛn woodɑ wee. \p Yɑ̃ku te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɛɛrɑru. \v 2 Mi bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑɑ sɑke, miyɑ bɑ koo mɑɑ ten yɑɑ sɑkɑ, kpɑ bu yɑɑ yen yɛm yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun nɔɔ bɔkɑɔ bu kɑ sikerenɑ. \v 3 Yɑɑn mi bɑ koo kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ wee, yerɑ yen gum kpuro, kɑ yen siru kɑ bɔsɔ yɑ̃nun gum, \v 4 kɑ yen gɑbu swii yiru, kɑ gum mɛ mu yi tɛ̃ke yɛ̃si yɛ̃sikɑ, kɑ yen buro ge gɑ woru wukiri. \v 5 Yɑ̃ku kowo u koo ye kpuro dɔ̃ɔ dokewɑ yɑ̃ku yerɔ Yinni Gusunɔn sɔ̃. Yɑ̃ku te, tɑ sɑ̃ɑwɑ te tɑ koo torɑru sɔmɛ. \v 6 Yɑ̃ku kowo tɔn durɔ bɑɑwurewɑ u koo tu di. Bɑ koo tu diwɑ yɑm dɛɛrɑmɔ domi tɑ sɑ̃ɑwɑ dĩɑ dɛɛrɑnu. \v 7 Yen woodɑ ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ kɑ torɑrun yɑ̃kurugiɑ. Yɑ̃ku kowo wi u yɑ̃ku te kuɑ, wiyɑ u yen yɑɑ mɔ. \s1 5. Ye yɑ ko n sɑ̃ɑ \s2 yɑ̃ku kowobugiɑ \p \v 8 Goo ù n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ, yɑ̃ku kowo wi u nùn tu kuɑ wiyɑ u ten gɔnɑ mɔ. \v 9 Yɑ̃ku te bɑ kuɑ kɑ gberun dĩɑnu bɑ wɔ̃ɔwɑwɑ? Aɑwo, bɑ sɔnwɑwɑ? Yɑ̃ku kowo wi u tu kuɑ wiyɑ u tu mɔ. \v 10 Adɑmɑ ni bɑ kɑ gum burinɑ kɑ ni bɑ ǹ yeesie, bɑ koo nu Aronin bibu bɔnu kuɑwɑ. \s1 6. Siɑrɑbun yɑ̃kuru \p \v 11 Siɑrɑbun yɑ̃kurun woodɑ wee. \p \v 12 Goo ù n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀, u koo kirɑ bwesenu itɑ kowɑ. U koo gbiikinu ko kɑ gum nu kun seeyɑtiɑ mɔ, kpɑ u yirusenun som gum yɛ̃kɑ nu kun seeyɑtiɑ mɔ, kpɑ u itɑsenun som burinɑ kɑ gum u sɔmɛ. \v 13 Kirɑ nin biru, u koo pɛ̃ɛ ye bɑ seeyɑtiɑ doke sosi mi, kɑ sere win siɑrɑbun yɑ̃kunun yɑɑ. \v 14 Bɑ koo yɑ̃ku dĩɑ nin bɑɑniren sukum suɑwɑ wɔllɔ bu Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔsi. Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ wi u yɛm yɛ̃kɑginu. \v 15 Dɔmɑ te bɑ siɑrɑ bin yɑ̃kuru kuɑ, yen dɔmɑ terɑ bɑ koo ten yɑɑ di, bɑ ǹ koo de ten yɑɑ yu yɑm sɑ̃rɑ. \p \v 16 Adɑmɑ goo ù n yɑ̃kuru kuɑ u kɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ ǹ kun mɛ win tii ù n gɔ̃ru doke u kɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kɛ̃ru wɛ̃, u koo kpĩ u ten yɑɑn sukum di yen tɔ̃ɔ te, kpɑ u sukum yi sere sisiru. \v 17 Adɑmɑ yɑ̀ n mɑɑ wure yɑ tiɑrɑ sɔ̃ɔ itɑseru bɑ koo ye dɔ̃ɔ mɛniwɑ. \v 18 Goo ù n siɑrɑbun yɑ̃ku yɑɑ ye yɑ tiɑrɑ sere sɔ̃ɔ itɑ temɑ, Gusunɔ kun mɑɑ yɛ̃ron yɑ̃ku te mwɑɑmɔ. U win yɑ̃kuru gɑrisiwɑ mi kɑm domi yɑɑ ye, yɑ disi duurɑ. Wì u mɑɑ ye temɑ, yɛ̃ro u torɑwɑ mi. \v 19 Mɛyɑ bɑ̀ n mɑɑ kɑ yɑ̃ku yɑɑ gɑ̃ɑnu bɑbɑ ni nu disi mɔ, bɑ koo ye dɔ̃ɔ mɛniwɑ, bɑ ǹ ye dimɔ. \p Wi u kun disi mɔ, wiyɑ koo yɑ̃ku yɑɑ tem, \v 20 ɑdɑmɑ goo ù n wɑ̃ɑ disi gɛɛ sɔɔ u kɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru dimɔ te bɑ Yinni Gusunɔ kuɑ, bɑ koo yɛ̃ro girɑwɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \v 21 Goo ù n mɑɑ tɔnu bɑbɑ wi u disi mɔ, ǹ kun mɛ yɑɑ gɑɑ ye yɑ sɑ̃ɑ seseru, ǹ kun mɛ gɑ̃ɑnu gɑnu ni nu disi mɔ, mɑ u kɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru di te bɑ Yinni Gusunɔ kuɑ bɑ koo yɛ̃ro girɑwɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \s1 Woodɑ Isirelibɑn sɔ̃ \p \v 22 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 23 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bu ku yɑɑ gɑɑn gum di nge yɑ̃ɑru ǹ kun mɛ kɛtɛ, ǹ kun mɛ boo. Bu ku yen gɑɑn gum di. \v 24 Sɑbe te gbeeku yɑɑ yɑ go, ǹ kun mɛ te tɑ gu, i ko i kpĩ i kɑ ten gum gɑ̃ɑnu ko. Adɑmɑ i ǹ mu dimɔ. \v 25 Goo ù n yɑ̃kurun yɑɑn gum di mɛ bɑ kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ, bɑ koo yɛ̃ro girɑwɑ wigibun suunu sɔɔn di. \v 26 I ku gunɔ gɑgun yɛm di ǹ kun mɛ yɑɑ gɑɑ, bɑɑ mi i dɑ kpuro. \v 27 Wi u mu di, bɑ koo yɛ̃ro girɑwɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \p \v 28 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 29 ɑ Isirelibɑ woodɑ yeni wɛ̃ɛyɔ ɑ nɛɛ, goo ù n nɛ Yinni Gusunɔ siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑmmɛ, u koo wunɑwɑ ye yɑ sɑ̃ɑ nɛgiɑ. \v 30 Win tiiwɑ u koo kɑ nɛ, Yinni Gusunɔ yen gum kɑ yen guro guroru nɑɑwɑ u kpɑrɑ nɛn wuswɑɑɔ. \v 31 Yɑ̃ku kowowɑ u koo yen gum mɛ dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerɔ. Adɑmɑ yɑɑ guro guro te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ Aroni kɑ win bibugiru. \v 32 Yɑ̃ku yɑɑ yen nɔmu nɔm geuguu gɑ ko n mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Aroni kɑ win bibuguu. \v 33 Yɑɑ nɔmu ge, gɑ ko n sɑ̃ɑwɑ Aronin biiguu wi u yɛm yɛ̃kɑ mɑ u yɑɑ gum mɛ doke yɑ̃ku yerɔ. \v 34 Yɑɑ nɔmu ge, ge bɑ mɑn sɔ̃ɔsi, kɑ yen guro guro te bɑ kpɑrɑ nɛn wuswɑɑɔ sɑnɑm mɛ bɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀ mi, yerɑ yɑ ko n dɑ n sɑ̃ɑ Aroni kɑ win bibugiɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 35 Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu sɔɔ, yeniwɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ Aroni kɑ win bibugiɑ dɔmɑ tèn di bɑ koo bu gum tɑ̃re bu kɑ ko yɑ̃ku kowobu. \v 36 Woodɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ wɛ̃ɛmɔ bu kɑ Aroni kɑ win bibu yɑɑ ye wɛ̃ sɑɑ dɔmɑ tèn di bɑ bu gum tɑ̃re bu kɑ ko yɑ̃ku kowobu. Bɑ ko n dɑ bu ye kuewɑ sere kɑ ben bibun bweserɔ. \p \v 37 Nge mɛyɑ bɑ ko n dɑ ko bɑ̀ n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru mɔ̀, ǹ kun mɛ bɑ̀ n yɑ̃kuru mɔ̀ kɑ gberun dĩɑnu, ǹ kun mɛ bɑ̀ n torɑrun yɑ̃kuru mɔ̀, ǹ kun mɛ bɑ̀ n yɑ̃kuru mɔ̀ te bɑ rɑ kɑ torɑru sɔmɛ, ǹ kun mɛ te bɑ rɑ ko bu kɑ tɔnu gum tɑ̃re u sere sɔmburu tore, ǹ kun mɛ bɑ̀ n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀. \v 38 Yinni Gusunɔwɑ u Mɔwisi woodɑ yeni wɛ̃ gbɑburɔ, Sinɑin guurɔ, tɔ̃ɔ te u bu woodɑ wɛ̃ bu kɑ nùn yɑ̃kunu kuɑ. \c 8 \ms1 BA YÃKU KOWO GBIIKOBU TUSIA KA WORORU \s1 Woro te bɑ koo ko \s2 yɑ̃ku kowobun sɔ̃ bu sere \s2 sɔmburu tore \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2-3 ɑ Aroni kɑ win bibu sokuo Yinni Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ. Kpɑ ɑ de bu kɑ ben yɑ̃ku yɑ̃nu nɑ kɑ gum mɛ bɑ rɑ gɑ̃ɑnu tɑ̃re bu kɑ nu gɔsi Yinni Gusunɔn sɔ̃ kɑ nɑɑ kinɛ te bɑ koo kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yiru kɑ bire te tɑ pɛ̃ɛ mɔ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke. A mɑɑ Isirelibɑ kpuro mɛnnɔ mi. \p \v 4 Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔn gɑri yi wurɑ u Isirelibɑ kpuro mɛnnɑ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔ mi. \v 5 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye Yinni Gusunɔ u geruɑ su ko. \v 6 Mɑ u derɑ Aroni kɑ win bibu bɑ nɑ u bu woburɑ. \v 7 Mɑ u Aroni win tɑko sebusiɑ kɑ sɛ̃kɑtiɑ ye, kɑ yɑbe boogugii te, kɑ yɑbe tɑrɑkpe ge, ge u gbinisi yɑbe boogugii te sɔɔ kɑ gen sɛ̃kɑtiɑ. \v 8 Mɑ u bɔɔ bɑrɑ ye sɔndi win tororu wɔllɔ. Mɑ u urimu kɑ tumimu doke bɔɔ bɑrɑ yen sɔɔwɔ. \v 9 Mɑ u dɑwɑni ye bɔkuɑ win wirɔ. Mɑ u wurɑn bɑtɑni ye mɑni nge mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 10 Mɔwisi u gum mɛ suɑ u sɑ̃ɑ yee te yɛ̃kɑ kɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro, mɑ tɑ kuɑ nɛnɛm Yinni Gusunɔn sɔ̃. \v 11 Mɑ u mu yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru yɑ̃ku yerun wɔllɔ, kɑ ten dendi yɑ̃nɔ kɑ boo sii gɑnduguu ge, kɑ gen yɔ̃rɑtiiyɔ, ye kpuro yɑ n kɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn kuu bekurugirugiɑ. \v 12 Mɑ u Aroni gum mɛ tɑ̃re wirɔ u kɑ nùn wunɑ nɛnɛm u ko yɑ̃ku kowo. \v 13 Yen biru Mɔwisi u mɑɑ Aronin bibu sokɑ u bu tɑkobɑ dokeɑ kɑ sɛ̃kɑtii kɑ furɔsu nge mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 14 Mɔwisi u mɑɑ kɑ nɑɑ kinɛru nɑ te bɑ koo kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko. Mɑ Aroni kɑ win bibu bɑ ben nɔmɑ sɔndi nɑɑ kinɛ ten wiru wɔllɔ. \v 15 Mɑ Mɔwisi u ye sɑkɑ u yen yɛm dɛkɑ kɑ win niki biɑ u tɛɛni yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu wɔllɔ kɑ sere mɑɑ ten nɔɔ bɔkɑɔ u kɑ sikerenɑ. Nge mɛyɑ u kɑ kuu te dɛɛrɑsiɑ. Mɑ u mɑɑ yɛm yɛ̃kɑ kuu ten temɔ. Nge mɛyɑ u kɑ kuu te kuɑ nɛnɛm tèn mi bɑ ko n dɑ torɑnun yɑ̃kuru ko. \v 16 Mɑ u yen gum mɛ suɑ mɛ mu bɔsɔ yɑ̃nu tɛ̃ke kɑ yen buro ge gɑ woru wukiri kɑ yen gɑbu swii yiru ye, kɑ yin gum sɑnnu. Ye kpurowɑ u dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerun wɔllɔ. \v 17 Adɑmɑ u nɑɑ kinɛ ten tii kɑ ten bisu kɑ ten gɔnɑ yɑrɑwɑ tɔɔwɔ u dɔ̃ɔ doke nge mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 18 U mɑɑ kɑ yɑ̃ɑ kinɛru nɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun sɔ̃. Mɑ Aroni kɑ win bibu bɑ ben nɔmɑ sɔndi yɑ̃ɑ ten wiru wɔllɔ. \v 19 Mɑ Mɔwisi u tu sɑkɑ u ten yɛm yɛ̃kɑ u kɑ yɑ̃ku yee ten nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 20 Mɑ u yɑ̃ɑ ten yɑɑ bɔɔrɑ, yen biru u ten wiru dɔ̃ɔ doke kɑ ten gum kɑ yɑɑ ye u mururɑ mi. \v 21 Mɑ u ten nuki kɑ ten kɔ̃ri teɑ kɑ nim. Mɑ u yɑ̃ɑ kinɛ ten yɑɑ doke dɔ̃ɔ sɔɔ yɑ̃ku yeru wɔllɔ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ. Mɑ yɑ̃ku ten nuburɑ Yinni Gusunɔ dore. \p \v 22 Yen biru u mɑɑ kɑ yɑ̃ɑ kinɛru yiruse nɑ te bɑ koo kɑ Aroni kɑ win bibu tusiɑ mɑ bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu. Aroni kɑ win bibu bɑ ben nɔmɑ sɔndi yɑ̃ɑ ten wiru wɔllɔ. \v 23 Mɑ Mɔwisi u tu sɑkɑ, u ten yɛm suɑ u tɛɛni Aronin soo nɔm geuguuɔ kɑ nɔm geun niki bii bɑkɑɔ kɑ mɑɑ win nɔɔ nɔm geuguun niki bii bɑkɑɔ. \v 24 Mɑ u mɑɑ Aronin bibu sokɑ u bu yɑɑ yɛm mɛ tɛɛni ben soo nɔm geugisɔ, kɑ mɑɑ nɔm geun niki bii bɑkɑnɔ kɑ ben nɑɑ nɔm geugisun niki bii bɑkɑnɔ. Mɑ u yɛm mɛ mu tie yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten nɔɔ bɔkɑɔ. \v 25 Mɑ u yen gum suɑ kɑ yen siru kɑ yen nukin gum kɑ yen buro kɑ yen gɑbu swii kɑ sere yen nɔm geu. \v 26 Mɑ u pɛ̃ɛ suɑ bireru sɔɔ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke kɑ kirɑ te bɑ kuɑ kɑ gum kɑ sere mɑɑ kirɑ sɔndɑnu. Mɑ u ye kpuro sɔndi yɑɑ gum mɛn wɔllɔ kɑ yɑ̃ɑ nɔmu gen wɔllɔ. \v 27 Yen biru u ye Aroni kɑ win bibu wɛ̃. Mɑ u nɛɛ, bu ye Yinni Gusunɔ wɛ̃ɛyɔ. Kpɑ bu ye sɔ̃ɔsi beri berikɑ. \v 28 Yen biru u ye kpuro mwɑ ben nɔmɑn di u dɔ̃ɔ mɛni yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii ten wɔllɔ. Mɑ yen nuburɑ Yinni Gusunɔ dore. Nge mɛyɑ bɑ kɑ Aroni kɑ win bibu wunɑ nɛnɛm. \v 29 Mɑ Mɔwisi u yɑ̃ɑ ten guro guroru suɑ u tu sɔ̃ɔsi beri berikɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Mɑ tɑ kuɑ Mɔwisigiru nge mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 30 Mɔwisi u gum mɛ suɑ kɑ yɛm fiiko mɛ mu wɑ̃ɑ yɑ̃ku yeru wɔllɔ, mɑ u mu Aroni yɛ̃kɑ kɑ win sɑ̃ɑ yɑ̃nɔ kɑ sere mɑɑ win bibun wɔllɔ kɑ ben sɑ̃ɑ yɑ̃nu sɔɔ. Nge mɛyɑ u kɑ ye kpuro dɛɛrɑsiɑ u yi nɛnɛm. \p \v 31 Mɑ Mɔwisi u Aroni kɑ win bibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɑ̃ku yɑɑ ye sɑɑwo Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Miyɑ i ko i ye di kɑ pɛ̃ɛ ye yɑ wɑ̃ɑ bire te sɔɔ. Bɛɛyɑ i ko ye di nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ. \v 32 Yɑɑ kɑ pɛ̃ɛ ye yɑ tiɑrɑ, i ko ye kpuro dokewɑ dɔ̃ɔ sɔɔ yu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. \v 33 I ko i n wɑ̃ɑwɑ kuu ten kɔnnɔ mi sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. I ǹ yɑriɔ min di. Domi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ i ko i ko bɑ n bɛɛ tusiɑmɔ. \v 34 Yinni Gusunɔwɑ u yenin woodɑ wɛ̃ i n dɑ ko nge mɛ i wɑ sɑ kuɑ gisɔ i kɑ bɛɛn torɑnun suuru wɑ. \v 35 Ǹ n mɛn nɑ, i ko i sinɑwɑ kuu ten kɔnnɔ mi sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru, wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ. Kpɑ i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ i ku rɑ kɑ gbin sɔ̃. Woodɑ be Yinni Gusunɔ u mɑn wɛ̃ berɑ mi. \p \v 36 Mɑ Aroni kɑ win bibu kpuro bɑ kuɑ ye Yinni Gusunɔ u bu yiire sɑɑ Mɔwisin min di. \c 9 \s1 Aroni kɑ win bibu \s2 bɑ sɔmburu toruɑ \p \v 1 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, Mɔwisi u Aroni kɑ win bibu sokɑ kɑ sere Isirelibɑn guro gurobu. \v 2 U Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑɑ kinɛ kpɛndu suo ɑ kɑ yɑ̃kuru ko wunɛn torɑrun sɔ̃, kpɑ ɑ yɑ̃ɑ kinɛru kɑsu ɑ kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. A ǹ kɑɑ de yen gɑɑ yɑ n ɑlebu mɔ. Kpɑ ɑ kɑ ye kpuro Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ sɑ̃ɑ yerɔ. \v 3 Yen biru kɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ ɑ nɛɛ, bu boo kinɛru suo ben torɑrun yɑ̃kurun sɔ̃ kɑ nɑɑ buu kɑ yɑ̃ɑru ye kpuro yɑ n wɔ̃ɔ tiɑ tiɑ mɔ, kpɑ yɑ kun ɑlebu gɑɑ mɔ. Bɑ koo kɑ ye yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kowɑ. \v 4 Kpɑ ɑ mɑɑ kɑ nɑɑ kinɛru kɑ yɑ̃ɑ kinɛru nɑ bu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru ko Yinni Gusunɔn mi, kɑ som mɛ bɑ burɑ kɑ gum. Domi Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ kure mi gisɔ. \p \v 5 Bɑ kɑ ye kpuro nɑ kuu ten mi ye Mɔwisi u bikiɑ. Mɑ be kpuro bɑ nɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 6 Mɔwisi u nɛɛ, i koowo ye Yinni Gusunɔ u geruɑ. Kpɑ u de win yiiko yu bɛɛ kure. \p \v 7 Mɔwisi u Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ susimɑ yɑ̃ku yeru mini, kpɑ ɑ wunɛn tiin torɑrun yɑ̃kuru ko kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru. Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ wunɛn tɔmbu Isirelibɑn torɑnun yɑ̃kuru ko nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ. \p \v 8 Mɑ Aroni u susi yɑ̃ku yee ten bɔkuɔ. Mɑ u nɑɑ kinɛ kpɛm te go win torɑrun sɔ̃. \v 9 Mɑ win bibɑ nùn yen yɛm wɛ̃. Mɑ u mu dɛkɑ kɑ niki biɑ u tɛɛni sɑ̃ɑ yerun kɑ̃ɑnu sɔɔ, mɑ u mɛ mu tie wisi yɑ̃ku yee ten temɔ. \v 10 Yen biru u yɑɑ yen gum suɑ u dɔ̃ɔ doke kɑ yen gɑbu swii yiru kɑ yen buro ge gɑ woru wukiri nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ. \v 11 Adɑmɑ yen yɑɑ kɑ yen gɔnɑ, tɔɔwɔwɑ u dɑ u ye dɔ̃ɔ doke. \p \v 12 Yen biru Aroni u yɑ̃ɑ te sɑkɑ bu kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. Mɑ win bibɑ ten yɛm suɑ bɑ nùn wɛ̃. Mɑ u mu yɛ̃kɑ u kɑ yɑ̃ku yee ten nɔɔ bɔkɑ sikerenɑ. \v 13 Yen biru bɑ yɑ̃ɑ ten yɑɑ bɔɔrɑ bɑ Aroni wɛ̃ kɑ ten wiru. Mɑ u ye kpuro dɔ̃ɔ doke. \v 14 U ten nuki teɑ kɑ ten kɔ̃ri u sɔndi yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii ten wɔllɔ u dɔ̃ɔ doke. \p \v 15 Yen biru u Isirelibɑn yɑ̃kunu kuɑ. U boo ge sɑkɑ ge bɑ koo kɑ yɑ̃kuru ko tɔmbun torɑnun sɔ̃ mɑ u kuɑ nge mɛ u rɑɑ yɑ̃ku gbiikii te kuɑ kɑ nɑɑ kinɛ kpɛmbu ge. \v 16 Yen biru u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ nge mɛ woodɑ yɑ geruɑ. \v 17 Mɑ u gberun dĩɑnu suɑ u kɑ yɑ̃kuru kuɑ. U som nɔm kureru suɑ u dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerun wɔllɔ bururu bɑɑteren yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii te bɑɑsi. \v 18 U kɛtɛ ye kɑ yɑ̃ɑ kinɛ te sɑkɑ bɑ kɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑ Isirelibɑn sɔ̃. Mɑ win bibu bɑ nùn yen yɛm wɛ̃ u kɑ mu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerun nɔɔ bɔkɑɔ u kɑ sikerenɑ. \v 19 Mɑ bɑ mɑɑ nùn kɛtɛ yen gum wɛ̃ kɑ yɑ̃ɑ ten siru kɑ mɑɑ ten gum mɛ mu ten bɔsɔ yɑ̃nu tɛ̃ke kɑ sere mɑɑ ten gɑbu swii kɑ mɑɑ ten buro ge gɑ woru wukiri. \v 20 Mɑ u yɑɑ yen gum sɔndi yen guro gurorun wɔllɔ. Yen biru u gum mɛ dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yeru wɔllɔ. \v 21 Mɑ Aroni u yɑɑ yen guro guro ni suɑ kɑ yen nɔm geu ge, u sɔ̃ɔsi beri berikɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ nge mɛ Mɔwisi u geruɑ. \p \v 22 Sɑnɑm mɛ Aroni u torɑnun yɑ̃kunu kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ u kpɑ, yerɑ u nɔmɑ suɑ wɔllɔ u Isirelibɑ domɑru kuɑ. Yen biru u sɑrɑ yɑ̃ku yerun di. \p \v 23 Mɔwisi kɑ Aroni bɑ duɑ kuu ten mi. Ye bɑ yɑrɑ, mɑ bɑ tɔmbu domɑru kuɑ. Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u bu win yiikon girimɑ sɔ̃ɔsi. \v 24 Mɑ dɔ̃ɔ yɑri yɑrɑ win wuswɑɑn di yi dɑ yi yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugii te mwɑ kɑ yɑ̃ku ni nu tien yɑɑ gum mɛ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ ye wɑ. Mɑ bɑ nuku dobun kuuki wɔri bɑ yiirɑ sere temɔ. \c 10 \s1 Aronin bibɑ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ \p \v 1 Aronin bibu Nɑdɑbu kɑ Abihu ben bɑɑwure u win dɔ̃ɔ gurɑtiɑ suɑ bɑ dɔ̃ɔ gure, mɑ bɑ turɑre doke mi. Yen biru bɑ kɑ Yinni Gusunɔ dɑɑwɑ kuu bekurugirɔ. Nge mɛyɑ bɑ kɑ dɔ̃ɔ tuko dɑ kuu ten mi. N deemɑ Yinni Gusunɔ u bu ye yinɑri. \v 2 Yerɑ u derɑ dɔ̃ɔ u yɑrɑ u bu di mɑ bɑ gu mi. \v 3 Mɑ Mɔwisi u Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u ǹ dɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 u kĩwɑ be bɑ nùn susimɔ bu win dɛɛrɑru nɑsiɑ, \q1 kpɑ bu nùn bɛɛrɛ wɛ̃ tɔmbu kpuron wuswɑɑɔ? \q1 Mɑ Aroni u win nɔɔ mɑri. \p \v 4 Mɑ Mɔwisi u Misɑɛli kɑ Elisɑfɑni Usiɛlin bibu sokɑ. Usiɛli wi, u sɑ̃ɑwɑ Aronin tundon wɔnɔn bii. Mɔwisi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɑ i bɛɛn wɔnɔbun gonu suɑ kuu ten min di i kɑ nu dɑ sɑnsɑnin biruɔ. \v 5 Mɑ bɑ nɑ bɑ goo ni suɑ kɑ nin tɑkobɑ sɑnnu bɑ kɑ dɑ sɑnsɑnin biruɔ nge mɛ Mɔwisi u geruɑ. \v 6 Mɑ Mɔwisi u Aroni kɑ win bibu yiru be bɑ tie Eleɑsɑɑ kɑ Itɑmɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛɛn winu deri diinu, i ku mɑɑ bɛɛn yɑ̃nu gɛ̃ɛku nuku sɑnkirɑnun sɔ̃ kpɑ Gusunɔ u ku rɑɑ bɛɛ go kpɑ u kɑ Isirelibɑ mɔru ko. Adɑmɑ i de bɛɛn mɛro bisibu Isirelibɑ bu swĩ be dɔ̃ɔ u din sɔ̃. \v 7 Bɛɛn tii i ku doonɑ kuu ten kɔnnɔn di kpɑ i ku rɑ kɑ gbin sɔ̃. Domi gum mɛ bɑ bɛɛ tɑ̃re mi, mu bɛɛ kuɑwɑ mi Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowobu. \p Mɑ Aroni kɑ win bii be, bɑ kuɑ ye Mɔwisi u geruɑ. \s1 Gusunɔ u yɑ̃ku kowobu \s2 yinɑri bu tɑm nɔ \p \v 8 Yinni Gusunɔ u Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 9-11 ɑ ǹ kɑɑ tɑm bɔɔbɔm gɑm nɔ wunɛ kɑ wunɛn bibu ì n dɔɔ nɛn kuu bekurugirɔ, kpɑ i ku rɑ kɑ gbin sɔ̃. Kpɑ i kɑ kpĩ i wunɑnɑ ye yɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑrugiɑ kɑ ye yɑ ǹ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑrugiɑ. Mɛyɑ i ko i mɑɑ kpĩ i wunɑnɑ ye yɑ dɛɛre kɑ ye yɑ ǹ dɛɛre. Mɛyɑ i ko i mɑɑ kpĩ i Isirelibɑ Gusunɔn woodɑbɑ kpuro sɔ̃ɔsi ye u Mɔwisi wɛ̃. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɛɛn bibun bweserɔ. \s1 Woodɑ ye bɑ yi \s2 yɑ̃ku dĩɑnun sɔ̃ \p \v 12 Mɔwisi u Aroni kɑ win bibu yiru be bɑ nùn tie, Eleɑsɑɑ kɑ Itɑmɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i som mɛ suo mɛ bɑ kɑ yɑ̃kunu kuɑ mu tiɑrɑ. Kpɑ i kɑ mu pɛ̃ɛ ko ye i kun seeyɑtiɑ doke. Kpɑ i ye di yɑ̃ku yerun bɔkuɔ. Domi nu kuɑwɑ mi dĩɑ dɛɛrɑnu. \v 13 I ko ye diwɑ yɑm dɛɛrɑm sɔɔ. Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ wunɛ kɑ wunɛn bibugiɑ nge mɛ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ. \v 14 Mɛyɑ wunɛ kɑ wunɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu i ko i yɑɑ nɔmu ge bɑ kpɑrɑ mi di kɑ guro guro te bɑ sɔ̃ɔsi beri berikɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ wunɛ kɑ wunɛn bibugiɑ Isirelibɑ bɑ̀ n siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑ. \v 15 Isirelibɑ bɑ ko n dɑ kɑ yen nɔmu ge kɑ guro guro te nɛwɑ kɑ sere mɑɑ yɑɑ gum mɛ bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerun wɔllu mi. Bɑ̀ n ye kpuro sɔ̃ɔsi beri berikɑ bɑ kpɑ, yɑ koo kowɑ wunɛ kɑ wunɛn bibugiɑ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ nge mɛ Yinni Gusunɔ u geruɑ. \p \v 16 Yerɑ Mɔwisi u torɑrun yɑ̃ku boo ge bikiɑ. Adɑmɑ u deemɑ bɑ gu dɔ̃ɔ mɛni. Yerɑ u kɑ Aronin bibu yiru Eleɑsɑɑ kɑ Itɑmɑɑ mɔru bɑrɑ u nɛɛ, \v 17 mbɑn sɔ̃nɑ i ǹ boo gen yɑɑ temɛ Yinni Gusunɔn kuru mini. Domi gɑ sɑ̃ɑwɑ dĩɑ dɛɛrɑnu. Yinni Gusunɔ u bɛɛ gu wɛ̃wɑ i kɑ Isirelibɑ kpuron torɑnun yɑ̃kuru ko. \v 18 Adɑmɑ i ǹ kɑ gen yɛm duumɛ Yinni Gusunɔn kuu ten sɔɔwɔ. N deemɑ i ko i rɑɑ gen yɑɑ temwɑ kuu ten mi nge mɛ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 19 Aroni u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɛ̃ ye n mɑn deemɑ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ ben torɑnun sɔ̃ kɑ mɑɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru. Yen dɔmɑ te, nɑ̀ n torɑrun suurun yɑ̃ku ten yɑɑ di, yɑ koo Gusunɔ dore? Aɑwo! Yɑ ǹ Gusunɔ doremɔ. \p \v 20 Mɑ Aronin wisi bi, bu Mɔwisi dore. \c 11 \ms1 YE YA DƐƐRE KA YE YA Ǹ DƐƐRE \s1 Yɑɑ ye yɑ sɑ̃ɑ seseru \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 bu Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ bu nɛɛ, yɛɛ yi bɑ koo kpĩ bu di wee. \v 3 Bɑ koo kpĩ bu yɑɑ di ye yɑ nɑɑ kɑburosu mɔ mɑ yɑ rɑ tukɑ ko. \v 4 Adɑmɑ bɑ ǹ yɛɛ dimɔ yi yi rɑ tukɑ ko tɔnɑ mɑ yi ǹ nɑɑ kɑburosu mɔ. Nge mɛyɑ bɑ ǹ yooyoo temmɔ yèn sɔ̃ gɑ ǹ nɑɑ kɑburosu mɔ bɑɑ mɛ gɑ rɑ tukɑ ko. Bɑ koo gu gɑrisiwɑ yɑɑ disigiɑ. \v 5 Bɑ ǹ koo yɑɑ ye bɑ mɔ̀ dɑmɑɑ\f + \fr 11:5 \fr*\fk dɑmɑɑ \fk*\ft - Dɑmɑɑ ye, yɑ kɑ sɑɑtɑburu weenɛ.\ft*\f* tem bɑɑ mɛ yɑ rɑ tukɑ ko yèn sɔ̃ yɑ ǹ nɑɑ kɑburosu mɔ. \v 6 Mɛyɑ bɑ ǹ koo mɑɑ wukun yɑɑ tem domi gɑ ǹ nɑɑ kɑburosu mɔ bɑɑ mɛ gɑ rɑ tukɑ ko. Bɑ koo gu gɑrisiwɑ yɑɑ disigiɑ. \v 7 Mɛyɑ bɑ ǹ koo mɑɑ kurusɔ di. Gɑ nɑɑ kɑburosu mɔ ɑdɑmɑ gɑ ku rɑ tukɑ ko. Bɑ koo gu gɑrisiwɑ yɑɑ disigiɑ. \v 8 Bu ku yɛɛ yi di, bu ku mɑɑ yin gonu bɑbɑ. Bɑ koo yi gɑrisiwɑ disigii. \p \v 9 Yɛɛ yi yi mɑɑ wɑ̃ɑ dɑɑnɔ kɑ nim wɔ̃kuɔ, yi yi wɑ̃ɑ nim sɔɔ gesi kpuro yi bɑ koo di wee. Yiyɑ yi yi kɛ̃ɛritii mɔ kɑ kokosu sɑnnu. \v 10 Adɑmɑ yi yi kun kɛ̃ɛritii mɔ kɑ kokosu sɑnnu, bɑ koo yi gɑrisiwɑ disigii. \v 11 Bɑ ǹ koo yi di. Mɛyɑ bu ku mɑɑ yin gonu bɑbɑ. \v 12 Yɛɛ yi yi gesi wɑ̃ɑ nim wɔ̃ku sɔɔ, kɑ dɑɑnɔ, mɑ yi ǹ kɛ̃ɛritii kɑ koko si mɔ, bɑ koo yi gɑrisiwɑ disigii. \p \v 13 Gunɔsu sɔɔ, si bɑ koo gɑrisi disigisu wee, siyɑ gunɔ bɑkeru kɑ sere mɑɑ si su rɑ swɛ̃ɛ di kɑ si su rɑ yɑɑ di \v 14 kɑ yɑberekunu kɑ sere si su kɑ nu weenɛ \v 15 kɑ gbɑnɑmgbɑɑnu kɑ mɑɑ si su kɑ nu weenɛ \v 16 kɑ tɑɑtɑɑnu kɑ booro kɑ sere si su kɑ su weenɛ kɑ kɑsɑ kɑ si su kɑ ye weenɛ, \v 17 kɑ booro bweseru gɑru kɑ nim kpɑkpɑyɛ, kɑ booro dɑ̃ɑ kɔ̃ɔru \v 18 kɑ gunɔ gbɑmgbɑyɑku kɑ gunɔ si su rɑ swɛ̃ɛ din bweseru \v 19 kɑ swɑ̃ɑ wĩɑku kɑ si su kɑ ye weenɛ kɑ kɔ̃ɔ. \p \v 20 I ku mɑɑ kɔkɔmii ni nu kɑsɑ kɑ nɑɑsu mɔ di. \v 21 Adɑmɑ ni sɔɔ, i ko i kpĩ i di ni nu rɑ yɔ̃ɔku tem sɔɔ \v 22 nge tweɑ kɑ gbɔɔ kɑ ni nu kɑ ye weenɛ. \v 23 Adɑmɑ ni nu tie nu kɑsɑ kɑ nɑɑsu mɔ mi, i ku nu di. \s1 Ye yɑ rɑ tɔnu ko disigii \p \v 24 Yɛɛ gɛɛ wɑ̃ɑ yìn goru tɔnu ù n bɑbɑ u koo ko disigii. U ko n disi mɔwɑ sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. \v 25 Wi u yin goru sɔɔwɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ. Kpɑ u n wɑ̃ɑ disi sɔɔ sere kɑ yokɑɔ. \v 26-28 Yɛɛ yi i ko i gɑrisi disigii yi wee. Yiyɑ yi yi ǹ nɑɑ kɑburosu mɔ kɑ yi yi ku rɑ tukɑ ko kɑ sere yi yi nɑɑsu nnɛ mɔ yi sĩimɔ kɑ nɑɑ sɛ̃nu. Wi u yin gɑɑ bɑbɑ u disi duurɑwɑ mi sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. Wi u mɑɑ yin goru sɔɔwɑ u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u n disi mɔ sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. \p \v 29 Yɛɛ yi yi kɑbirimɔ sɔɔ wee yi i ko i gɑrisi disigii. Yiyɑ gunɔ yɑntɑru kɑ gunɔ kiikiiru kɑ dɛbɑ kɑ ye yɑ kɑ ye weenɛ kpuro \v 30 kɑ duurubɛɛku kɑ sureru kɑ korombɔɔru kɑ sokoro kɑ sunɔ nɑki. \v 31 Yi kpurowɑ i ko i gɑrisi disigii yɛɛ yi yi kɑbirimɔ sɔɔ. Wi u yin gɑɑn goru bɑbɑ u ko n disi mɔwɑ sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. \v 32 Yin gɑɑn goru tɑ̀ n wɔri dendi yɑ̃nu sɔɔ ni bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ǹ kun mɛ kɑ bekuru ǹ kun mɛ kɑ gɔnɑ ǹ kun mɛ kɑ sɑɑki, dendi yɑ̃ɑ ni, nu disi duurɑwɑ mi. Bɑ koo nu dokewɑ nim sɔɔ sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. Yen biru nu sere dɛɛrɑ. \v 33 Yen gɑɑ yɑ̀ n wekeru gɑru wɔri te bɑ kuɑ kɑ sɔndu, ye yɑ wɑ̃ɑ mi sɔɔ kpuro yɑ disi duurɑwɑ mi. Bɑ koo weke te kɔrɑwɑ. Bɑ̀ n nim doke weke te sɔɔ, mɑ nim mɛ, mu tɑ̃rɑ dĩɑnu sɔɔ ǹ kun mɛ nɔrurɑ gɑɑ sɔɔ, bɑ koo ye kpuro gɑrisiwɑ disi. \v 34 Bɑ̀ n nim doke weke te sɔɔ, mɑ nim mɛ, mu dɑ̃ɑre dĩɑnu sɔɔ ǹ kun mɛ nɔrurɑ gɑɑ sɔɔ, bɑ koo ye kpuro gɑrisiwɑ disi bɑɑ ǹ n weke tere sɔɔn nɑ yɑ wɑ̃ɑ. \v 35 Mi yɑɑ yen goru tɑ wɔri kpuro gesi, doo koo yerɔ ǹ kun mɛ pɛ̃ɛ wɔ̃ɔ yerɔ, bɑ koo ye kpuro kɔsukuwɑ. Domi ye kpuro yɑ disi duurɑwɑ mi. \v 36 Yɑɑ goo te, tɑ̀ n wɔri dɔkɔ sɔɔ ǹ kun mɛ dɑɑrɔ, i ǹ ko i nim mɛ gɑrisi disi. Adɑmɑ wi u tu bɑbɑ u disi duurɑwɑ. \v 37 Tɑ̀ n wɔri dĩɑ bwese te bɑ koo duure sɔɔ, dĩɑ bwese te, tɑ ǹ disi duure. \v 38 Adɑmɑ bɑ̀ n dɑɑ dĩɑ bwese te wɑsɑn nɑ bu kɑ di, tɑ disi duurɑwɑ mi. \p \v 39 Yɑɑ ye bɑ rɑ di yɑ̀ n kɑ tii gu, wi u yen goru bɑbɑ, yɛ̃ro u disi duurɑwɑ mi sere n kɑ ko tɔ̃ɔ ten yokɑ. \v 40 Wi u yen yɑɑ temɑ ǹ kun mɛ u yen goru sɔɔwɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u n disi mɔ sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ. \p \v 41 I ku yɛɛ yi yi kɑbirimɔn yɑɑ tem \v 42 kɑ yi yi rɑ kɑ nukuru sĩ kɑ yi yi kɑbirimɔ kɑ nɑɑsu nnɛ ǹ kun mɛ yi yi nɑɑ dɑbinu mɔ. I ko ye kpuro deriwɑ mɑm mɑm. \v 43 I ku de yɛɛ yin bweseru yi bɛɛ ko disigibu. \v 44 Domi nɛ Gusunɔ nɑ sɑ̃ɑwɑ bɛɛn Yinni. I ko i tii dɛɛrɑsiɑ kpɑ i n dɛɛre. Domi nɑ sɑ̃ɑwɑ Dɛɛro. Yen sɔ̃nɑ i ǹ ko i tii disi doke kɑ yɛɛ yi yi kɑbirimɔ. \v 45 Nɛnɑ nɑ bɛɛ yɑrɑmɑ Egibitin di nɑ n kɑ sɑ̃ɑ bɛɛn Yinni. Yen sɔ̃, i de i n dɛɛre. Domi nɑ dɛɛre. \p \v 46 Woodɑ yeni kpurowɑ nɑ yi yɛɛ kpuron sɔ̃ kɑ gunɔsu kɑ yɛɛ yi yi wɑ̃ɑ nimɔ kɑ sere yi yi kɑbirimɔ. \v 47 Yerɑ yɑ koo de i n dɑ yɑɑ wunɑnɛ ye bɑ koo kɑ yɑ̃kuru ko kɑ ye bɑ ǹ kɑ yɑ̃kuru mɔ̀. Mɛyɑ mɑɑ yɑ koo bɛɛ sɔ̃ɔsi yɑɑ ye i ko i di kɑ ye i ǹ dimɔ. \c 12 \s1 Tɔn kurɔ ù n mɑrɑn wororu \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, tɔn kurɔ ù n gurɑ suɑ mɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, u ko n disi mɔwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru nge sɑnɑm mɛ u yɑsɑ mɔ̀. \v 3 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, kpɑ bu win bii wi bɑngo kuɑ. \v 4 Adɑmɑ kurɔ wi, u ko n wɑ̃ɑwɑ disi sɔɔ sɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ itɑ kpɑm u sere dɛɛrɑ yɛm mɛ u yɑrin sɔ̃ mɑrubun sɑɑ. U ku rɑɑ sɑ̃ɑ yɑ̃nu gɑnu bɑbɑ, u ku rɑɑ mɑɑ dɑ Gusunɔn kuu bekurugirɔ sere tɔ̃ɔ te, tu kɑ turi. \p \v 5 Ǹ n mɑɑ tɔn kurɔn nɑ u mɑrɑ, u ko n wɑ̃ɑwɑ disi sɔɔ ɑlusumɑ yiru. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge sɑnɑm mɛ u yɑsɑ mɔ̀. Yen biru u koo kowɑ sɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ nɔɔbɑ tiɑ u sere dɛɛrɑ win yɛm mɛ mu yɑrin sɔ̃ mɑrubun sɑɑ. \p \v 6 Tɔn kurɔ wi u mɑrɑ, win dɛɛrɑsiɑbun sɑɑ yɑ̀ n turɑ, u koo kɑ yɑ̃ɑru wɔ̃ɔ tiɑgiru nɑwɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. Kpɑ u totobɛrɛru ǹ kun mɛ kpɑruko suɑ u kɑ win torɑrun yɑ̃kuru ko. \v 7 Yɑ̃ku kowowɑ u koo kɑ ye yɑ̃kuru ko. Kpɑ u nùn win torɑrun suuru kɑnɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo dɛɛrɑ win yɛm mɛ mu yɑrin sɔ̃. \p Woodɑ yeniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ wɛ̃ɛmɔ tɔn kurɔ wi u bii mɑrɑn sɔ̃. \p \v 8 Ù kun yɑ̃ɑru wɑ, u koo totobɛrɛnu yiru ǹ kun mɛ kpɑrukonu yiru kɑsu. Nin teuwɑ u koo kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko kpɑ u mɑɑ kɑ teu geni torɑrun yɑ̃kuru ko. Yɑ̃ku kowowɑ u koo nùn yɑ̃ku te kuɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo dɛɛrɑ. \c 13 \s1 Gɔnɑn bɑrɑrun woodɑ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 goo ù n mɔsiru mɔ wɑsi sɔɔ, ǹ kun mɛ debu, ǹ kun mɛ bɑu kpiku ge gɑ kɑ bɑrɑ disigiru weenɛ, bɑ koo kɑ yɛ̃ro dɑwɑ yɑ̃ku kowo Aronin mi ǹ kun mɛ win bibun turon mi. \v 3 Yɑ̃ku kowo wiyɑ u koo bɑrɑ te mɛɛri. Ù n deemɑ bɑu ge, gɑ sɑn kpikisu mɔ, mɑ gɑ wɔru mɔ, sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo gere mɑ yɛ̃ro u bɑrɑ disigiru bɑrɔ. \v 4 Ù n mɑɑ bɑu kpiku gɑgu mɔ mɑ gɑ ǹ wɔru mɔ, mɑ gen sɑnsu kun buriri, yɑ̃ku kowo u koo kɑ yɛ̃ro dɑwɑ diru gɑru sɔɔ u kɛnusi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 5 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, yɑ̃ku kowo ù n wɑ bɑu ge, gɑ ǹ yɑbi, u koo mɑɑ nùn kɛnusiwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 6 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, yɑ̃ku kowo u koo mɑɑ nùn yɑrɑwɑ u mɛɛri. Ù n deemɑ gɑ ǹ yɑbi bɑɑmɑ, u koo yɛ̃ro sɔ̃wɑ mɑ u dɛɛre, yɑ sɑ̃ɑwɑ debu, kpɑ u win yɑ̃nu teɑ u dɛɛrɑ. \v 7 Amɛn biru, debu ye, yɑ̀ n yɑbi gɔnɑ ye sɔɔ, yɛ̃ro u koo mɑɑ wurɑwɑ yɑ̃ku kowo u nùn mɛɛri. \v 8 Yɑ̃ku kowo wi, ù n nùn mɛɛrɑ mɑ u deemɑ yɑ yɑbi win gɔnɑ sɔɔ, u koo yɛ̃ro sɔ̃wɑ mɑ u ǹ dɛɛre, u bɑrɑ disigiru mɔwɑ. \p \v 9 Goo ù n bɑrɑ disigiru bɑrɔ, bɑ koo kɑ nùn dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi. \v 10 Yɑ̃ku kowo wiyɑ u koo nùn mɛɛri. Ù n bɑu kpiku wɑ mi, mɑ bɑu gen sɑnsu buriri, mɑ gɔnɑ ye, yɑ boo kuɑ, \v 11 yɑ sɑ̃ɑwɑ bɑrɑ disigii te tɑ torumɔ yɛ̃ron gɔnɑ sɔɔ. Yɑ̃ku kowo u koo yɛ̃ro gɑrisiwɑ disigii. U ǹ mɑɑ nùn kɛnusimɔ. \v 12 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo ù n mɔsi mɔsiminu wɑ nu yɑbi yɛ̃ron gɔnɑ kpuro sɔɔ, sɑɑ win wirun di sere kɑ nɑɑsɔ, \v 13 u koo yɛ̃ro gɑrisiwɑ u dɛɛre, domi win wɑsi kpuro yi bururɑ. \v 14 Adɑmɑ dɔmɑ te bɑ boo swɑ̃ɔ wɑ win wɑsi sɔɔ, bɑ koo nùn gɑrisiwɑ disigii. \v 15 Yɑ̃ku kowon tiiwɑ u koo nùn mɛɛri. Ù n deemɑ boo swɑ̃ɔ u wɑ̃ɑ mi, u koo nùn gɑrisiwɑ disigii, domi yɑ sɑ̃ɑwɑ bɑrɑ disigiru. \v 16 Adɑmɑ win wɑsi yi, yì n kɔsɑ, mɑ yi bururɑ kpuro, u koo mɑɑ dɑwɑ u yɑ̃ku kowo wɑ. \v 17 Yen biru, yɑ̃ku kowo u koo ye mɛɛriwɑ. Ù n wɑ yɑ bururɑ, sɑɑ ye sɔɔ, u koo yɛ̃ro gɑrisiwɑ u dɛɛre. \p \v 18 Goo ù n win bwisi kpɑkɑ sɔɔ \v 19 mɔsiru gɑru wɑ, mɑ u deemɑ tɑ buriri, ǹ kun mɛ tɑ sɔ̃ri, yɛ̃ro u koo dɑwɑ u tii sɔ̃ɔsi yɑ̃ku kowon mi. \v 20 Yɑ̃ku kowo wi, u koo nùn mɛɛriwɑ. Ù n deemɑ mɔsi te, tɑ wɔru mɔ, mɑ win wɑsin sɑnsu su bururɑ, sɑɑ ye sɔɔrɑ yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisi disigii. Bɑrɑ disigirɑ tɑ yɑrimɔ sɑɑ bwisi kpɑkɑ yen min di. \v 21 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo ù n wɑ mɑ sɑn kpikisu sɑri mɔsi ten wɔllɔ, yen biru mɔsi te, tɑ ǹ wɔru mɔ, mɑ tɑ buriri fiiko, u koo durɔ wi kɛnusiwɑ dirɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 22 Mɔsi te, tɑ̀ n gɔnɑ yɑbi, yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisiwɑ disigii domi bɑrɑ disigirɑ tɑ nùn deemɑ. \v 23 Adɑmɑ mɔsi te, tɑ kun yɑbi, tɑ sɑ̃ɑwɑ bwisi kpɑkɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo u koo gere mɑ yɛ̃ro kun disi mɔ. \p \v 24 Goo ù n dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ mɑ yen boo kpɑkɑ sɔɔ bɑu kpiku gɑ yɑrɑ, ǹ kun mɛ bɑu sɔ̃ɔ, yɑ̃ku kowo u koo yɛ̃ro mɛɛriwɑ. \v 25 Gen sɑnsu sù n kuɑ kpikisu mɑ wɔru gɑ sɔ̃ɔsire gɔnɑ ye sɔɔ, sɑɑ ye sɔɔ bɑrɑ disigirɑ tɑ sɔ̃ɔsirɑ mi. Yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisiwɑ disigii. \v 26 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo ù n wɑ mɑ sɑn kpikisu sɑri bɑu ge sɔɔ, gɑ ǹ mɑɑ wɔru mɔ, mɑ gɑ buriri fiiko, u koo yɛ̃ro kɛnusiwɑ dirɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 27 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo nùn mɛɛri. Ù n wɑ bɑu ge, gɑ yɑbi win gɔnɑ sɔɔ, u koo nùn gɑrisiwɑ disigii. Tɑ sɑ̃ɑwɑ bɑrɑ disigiru. \v 28 Adɑmɑ bɑu ge, gɑ kun yɑbi, mɑ gɑ bururɑ fem fem, dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ kpɑkɑ yerɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisiwɑ u dɛɛre. \p \v 29 Tɔn durɔ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ ù n bɑu gɑgu mɔ win wirɔ, ǹ kun mɛ win tonkurorɔ, \v 30 yɑ̃ku kowo u koo gu mɛɛriwɑ. Gɑ̀ n wɔru mɔ mɑ gen sɑnsu su ǹ sinum mɔ, mɑ su swɛ̃rɑmɑ nge dɔm buuru, yɑ̃ku kowo u koo yɛ̃ro gɑrisiwɑ disigii. Yɑ sɑ̃ɑwɑ wii kpɑkɑ ye yɑ wɑ̃ɑ wirɔ, ǹ kun mɛ tonkurorɔ. \v 31 Yɑ̃ku kowo wi, ù n wɑ yɑ wɔru mɔ, mɑ sɑn wɔ̃kusu sɑri, u koo yɛ̃ro kɛnusiwɑ dirɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 32 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo mɑɑ yɛ̃ro mɛɛriwɑ. Ù n deemɑ wii kpɑkɑ ye, yɑ ǹ yɑbi mɑ yɑ sɑnsu mɔ si su kɑ dɔm buuru weenɛ, mɑ su ǹ wɔru mɔ, \v 33 yɛ̃ro u koo win sɑnsu kɔniwɑ. Adɑmɑ u ǹ kpɑkɑ ye kɔnimɔ. Yen biruwɑ yɑ̃ku kowo u koo mɑɑ nùn kɛnusi dirɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 34 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo ye mɛɛriwɑ. Wii kpɑkɑ ye, yɑ̀ kun yɑbi, mɑ yɑ ǹ tĩre yɑ gɔnɑ kere, yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisiwɑ u dɛɛre. U koo win yɑ̃nu teɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, u dɛɛrɑwɑ mi. \v 35 Adɑmɑ wii kpɑkɑ ye, yɑ̀ n dɑ̃kuru yɑbi, yɑ̃ku kowo u koo mɑɑ nùn mɛɛriwɑ. \v 36 Ù n wɑ yɑ yɑbi gɔnɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo u ǹ mɑɑ kɑsumɔ yɛ̃ro ù n sɑn dɔm buuru mɔ. U koo nùn gɑrisiwɑ disigii. \v 37 Wii kpɑkɑ ye, yɑ̀ kun yɑbi, mɑ yen sɑnsu tĩrɑ, yɛ̃ro u bɛkurɑwɑ mi. U ǹ mɑɑ disi mɔ. Yɑ̃ku kowowɑ u koo gere mɑ u dɛɛre. \p \v 38 Tɔn durɔ goo ǹ kun mɛ tɔn kurɔ goo ù n win gɔnɑ sɔɔ bɑu kpikisu wɑ, \v 39 yɑ̃ku kowowɑ u koo nùn mɛɛri. Ù n bɑusu gɑsu wɑ si su ǹ buriri sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, bɑu si, su ǹ sɛ̃. U koo yɛ̃ro gɑrisiwɑ u dɛɛre. \p \v 40 Goo ù kun seri mɔ wirɔ, wii kpɑrɑrugiiwɑ bɑ koo yɛ̃ro gɑrisi. U dɛɛrewɑ mi. \v 41 Ǹ n wuswɑɑ giɑn nɑ u ǹ seri mɔ, yɛ̃ro u sɑ̃ɑwɑ wii kpɑrɑrugii. Kɑ mɛ, yɛ̃ro u dɛɛrewɑ. \v 42 Adɑmɑ wii kpɑrɑ te sɔɔ, bɑu gɑgu gɑ̀ n sɔ̃ɔsirɑ gɑ sɔ̃ri, bɑrɑ disigirɑ tɑ torumɔ mi. \v 43 Yɑ̃ku kowowɑ u koo gu mɛɛri. Ù n deemɑ wii kpɑrɑ te, tɑ bɑu kpikisu mɔ su kɑ bɑrɑ disigiru weenɛ, wi u su mɔ mi, u bɑrɑ disigiru bɑrɔwɑ mi. U ǹ dɛɛre. \v 44 Yɑ̃ku kowo u koo nùn gɑrisiwɑ disigii win wii bɑu gen sɔ̃. \p \v 45 Wi u bɑrɑ disigiru mɔ kpuro, u koo yɑ̃nu dokewɑ ni nu gɛ̃ɛre, u ku furɔ doke, kpɑ u win wuswɑɑ wukiri kpɑ u n nɔɔgiru sue u n mɔ̀, disigii, disigii. \v 46 U ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere win bɑrɑ disigii te, tu kɑ kpe. Yen sɔ̃nɑ u ko n wɑ̃ɑ yeru mɔ bee tiɑ u n kɑ tɔmbu dɛsire. \s1 Disi gɔmi yɑ̃nu sɔɔ \p \v 47-49 Bɑ̀ n disi gɔmi gɛɛ wɑ yi sɔ̃ri ǹ kun mɛ yi sɑ̃ɑ nge wuru biresu yɑ̃nu gɑnu sɔɔ, ni bɑ kuɑ kɑ yɑ̃ɑ sɑnsu ǹ kun mɛ kĩɑ si bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii ǹ kun mɛ yɑɑ gɔnɑ, bɑu ge, yɑ̃ku kowo u koo gu mɛɛriwɑ. \v 50 Yɑ̃ku kowo wi, ù n yɑ̃ɑ ni mɛɛrɑ u koo nu yiwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 51 Yen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo wure u mɑɑ yɑ̃ɑ ni mɛɛriwɑ. Ù n deemɑ disi gɔmi yi, yi yɑbi bɑɑmɑ, mɑ bɑ ǹ kpɛ̃ bu yi wĩɑ, sɑɑ ye sɔɔ, u koo nu gɑrisiwɑ yɑ̃ɑ disiginu. \v 52 Sɑɑ ye sɔɔrɑ yɑ̃ku kowo u koo yɑ̃ɑ ni dɔ̃ɔ mɛni. Bɑɑ bɑ̀ n nu kuɑ kɑ wɛ̃su ǹ kun mɛ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii ǹ kun mɛ kɑ yɑ̃ɑ sɑnsun wɛ̃ɛ ǹ kun mɛ kɑ mɑm gɔnɑ, kɑ mɛ, bɑ koo ye kpuro dɔ̃ɔ mɛniwɑ. Domi bɑ ǹ kpɛ̃ bu disi gɔmi yi wĩɑ. Dɔ̃ɔwɑ u koo ye go. \v 53 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo ù n wɑ gɔmi yi, yi ǹ yɑbi yɑ̃ɑ ni sɔɔ, \v 54 u koo de bu nu teɑwɑ kpɑ bu mɑɑ nu diru kɛnusi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 55 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo wure u mɑɑ nu mɛɛriwɑ. Ù n deemɑ disi gɔmi yi ǹ kɔsɑ, yi ǹ mɑɑ yɑbi, bɑ koo yɑ̃ɑ ni gɑrisiwɑ disiginu kpɑ bu nu dɔ̃ɔ doke. Domi disi gɔmi yi, yi nu di biruɔ ǹ kun mɛ wuswɑɑɔ. \v 56 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo ù n deemɑ disi gɔmi yi, yi bururɑ, u koo ye wɔkɑwɑ yɑ̃ɑ nin min di. \v 57 Yen biru yì n mɑɑ wurɑmɑ yɑ̃ɑ ni sɔɔ, yi ko n sɑ̃ɑwɑ disi gɔmi. Bɑ koo yɑ̃ɑ ni dɔ̃ɔ mɛniwɑ. \p \v 58 Bɑ̀ n yɑ̃nu gɑnu teɑ ni nu disi gɔmi kpiɑ, mɑ disi gɔmi yi, yi wĩɑrɑ, bɑ koo wure bu mɑɑ nu teɑwɑ bu sere nu gɑrisi nu dɛɛre. \p \v 59 Yeniwɑ yɑ sɑ̃ɑ disi gɔmin woodɑ yi yi rɑ kpi yɑ̃nu sɔɔ ye bɑ kuɑ kɑ wɛ̃su ǹ kun mɛ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii ǹ kun mɛ kɑ gɔnɑ. Woodɑ yerɑ yɑ koo sɔ̃ɔsi yɑ̃ɑ ni nu dɛɛre kɑ ni nu kun dɛɛre. \c 14 \s1 Wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔn \s2 dɛɛrɑsiɑbu \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wee nge mɛ bɑ koo kɑ tɔnu dɛɛrɑsiɑ wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔ. Bɑ koo kɑ nùn dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi, \v 3 kpɑ yɑ̃ku kowo u kɑ nùn yɑri sɑnsɑnin di u nùn mɛɛri. Ù n deemɑ u bɛkurɑ, \v 4 yɑ̃ku kowo u koo nùn sɔ̃wɑ ye bɑ koo kɑ nùn dɛɛrɑsiɑ. U koo gunɔminu yiru suɑ ni bɑ rɑ kɑ yɑ̃kuru ko kɑ sere dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru kɑ wɛ̃ɛ wunɔmgii kɑ dɑ̃ɑ kiku gɑgun kɑ̃ɑsɑ ge bɑ mɔ̀ isɔpu. \v 5 Yɑ̃ku kowo u koo de bu gunɔ gen teu sɑkɑwɑ wekeru sɔɔ te bɑ kuɑ kɑ sɔndu te tɑ nim gem mɔ. \v 6 Yen biru u koo gunɔ ge gɑ wɑsi mi, kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ ye, kɑ wɛ̃ɛ wunɔmgii yi, kɑ isɔpun kɑ̃ɑsɑ ye dokewɑ yɛm mɛ sɔɔ, mɛ bɑ wisi nim sɔɔ mi. \v 7 U koo ye yɛ̃kɑwɑ nɔn nɔɔbɑ yiru wi bɑ koo dɛɛrɑsiɑn wɔllɔ. Yen biru u koo nùn gɑrisiwɑ u dɛɛre kpɑ u gunɔ ge yɔ̃su gu doonɑ. \v 8 Wi u koo tii dɛɛrɑsiɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u win sɑnsu kɔni, kpɑ u wobure nim sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo nùn gɑrisi u dɛɛre. Yen biru, u koo kpĩ u wurɑmɑ sɑnsɑniɔ. Adɑmɑ u koo kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru tɔɔwɔ u kun due win kuu bekurugirɔ. \v 9 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, u koo win sɑnsu kɔniwɑ kɑ win seri kɑ win toburu kɑ win nɔni burosu. Ye yɑ sɑ̃ɑ sɑnsu kpuro gesi, u koo kɔniwɑ. U koo mɑɑ win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure u dɛɛrɑ. \p \v 10 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, u koo yɑ̃ɑnu yiru suɑ ni nu ǹ ɑlebu mɔ kɑ yɑ̃ɑ nii teeru wɔ̃ɔ tiɑgiru kɑ som kilo nɔɔbɑ nnɛ mɛ bɑ burinɑ kɑ gum kɑ sere mɑɑ gum litirin bɔnu. \v 11 Yɑ̃ku kowo wi u koo tɔnu wi dɛɛrɑsiɑ u koo nùn tusiɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kuu ten kɔnnɔwɔ kɑ mɑɑ win yɑ̃ku dĩɑnu. \v 12 Yɑ̃ku kowo u koo yɑ̃ɑ nin teeru suɑwɑ kpɑ u kɑ tu yɑ̃kuru ko te bɑ rɑ kɑ torɑru sɔmɛ kɑ sere gum litirin bɔnu ye, kpɑ u ye kpuro sɔ̃ɔsi beri berikɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 13 Kpɑ u tu sɑkɑ yɑm dɛɛrɑm mi, mi bɑ rɑ torɑrun yɑ̃kuru kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑɑ sɑke. Domi torɑrun yɑ̃ku yɑɑ kɑ ye bɑ rɑ kɑ torɑnu sɔmɛgiɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ dĩɑ dɛɛrɑnu ni nu koo ko yɑ̃ku kowoginu. \v 14 Yɑ̃ku kowo u koo torɑrun yɑ̃ku yɑɑ yen yɛm suɑ u tɛɛni wi u dɛɛrɑsiɑmɔn soo nɔm geuguuɔ kɑ win nɔm geun niki biɑ bɑkɑɔ kɑ sere win nɔɔ nɔm geuguun niki biɑ bɑkɑɔ. \v 15 Yɑ̃ku kowo u koo mɑɑ gum litirin bɔnu ye wisiwɑ win nɔm dwɑrun nɔm wɔɔrɔ. \v 16 Kpɑ u kɑ win nɔm geun niki biɑ gum mɛ dɛkɑ u mu yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 17 Yen biru, kpɑ u gum mɛ mu tie tɛɛni wi u dɛɛrɑsiɑmɔn soo nɔm geuguuɔ kɑ mɑɑ win nɔm geun niki biɑ bɑkɑɔ kɑ win nɔɔ nɔm geuguun niki biɑ bɑkɑɔ. U koo mu tɛɛniwɑ mi u rɑɑ yɛm mɛ doke. \v 18 Kpɑ u mɑɑ mɛ mu tie win nɔmɑ sɔɔ doke yɛ̃ron wiru wɔllɔ kpɑ u nùn dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 19 Kpɑ u nùn torɑrun yɑ̃kuru kuɑ. Nge mɛyɑ u koo kɑ nùn dɛɛrɑsiɑ. Yen biruwɑ u koo yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugirun yɑɑ go. \v 20 Kpɑ u ye dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerɔ kɑ kɛ̃nu. Nge mɛyɑ u koo kɑ yɛ̃ro torɑrun yɑ̃kuru kuɑ kpɑ u dɛɛrɑ. \s1 Bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ wi u rɑɑ \s2 bɑrɑ disigiru mɔn dɛɛrɑsiɑbu \p \v 21 Wi u bɑrɑ disigiru mɔ mɑ u ǹ dɑm mɔ u kɑ yɑ̃ku yɑɑ sɑberu wɑ, yɑ̃ɑ teerɑ u koo kɑsu u kɑ yɑ̃kuru ko te tɑ sɑ̃ɑ torɑrun sɔmbugiru. Yɑ̃ku kowo u koo kɑ tu suuru kɑnɑbun wororu ko Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Yen biru durɔ wi, u koo som kilo itɑ wɛ̃ mɛ bɑ burɑ kɑ gum kɑ sere mɑɑ gum litirin bɔnu. \v 22 U koo mɑɑ kɑ kpɑrukonu yiru nɑ ǹ kun mɛ totobɛrɛnu yiru nge mɛ win wɑɑrɑ nɛ. Bɑ koo gen teu go win torɑrun suurun sɔ̃. Kpɑ bu mɑɑ kɑ teu ge gɑ tie yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \v 23 Win dɛɛrɑsiɑbun sɔ̃ɔ itɑserɑ u koo kɑ ye kpuro yɑ̃ku kowo nɑɑwɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 24 Yɑ̃ku kowo wi, u koo yɑ̃ɑ te mwɑ kɑ gum litirin bɔnu ye, kpɑ u ye kpuro sɔ̃ɔsi beri berikɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 25 Yen biru u koo yɑ̃ɑ te sɑkɑ kpɑ u ten yɛm suɑ u tɛɛni wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔn soo nɔm geuguuɔ kɑ win nɔm geun niki biɑ bɑkɑɔ kɑ sere mɑɑ win nɔɔ nɔm geuguun niki biɑ bɑkɑɔ. \v 26 Yen biru yɑ̃ku kowo wi, u koo gum mɛ wie win nɔm dwɑrun nɔm wɔɔrɔ. \v 27 Kpɑ u kɑ win nɔm geun niki biɑ gum mɛ dɛkɑ u yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 28 U koo mɑɑ gum mɛ tɛɛni wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔn soo nɔm geuguuɔ kɑ nɔm geun niki biɑ bɑkɑɔ kɑ sere win nɔɔ nɔm geuguun niki biɑ bɑkɑɔ. U koo mu dokewɑ mi u rɑɑ gesi yɛm tɛɛni. \v 29 Yen biru gum mɛ mu tie win nɔmɑɔ, u koo mu wisiwɑ wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔn wirɔ u sere nùn dɛɛrɑsiɑbun wororu kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 30 Yen biru, u koo gunɔ gen teu go, gèn bweseru u wɑ. \v 31 Bɑ koo kɑ gen teu torɑrun suurun yɑ̃kuru ko. Teu mɑɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kɑ som mɛ, kɑ gum mɛ. Kpɑ yɑ̃ku kowo wi, u wi u rɑɑ bɑrɑ disigiru mɔ dɛɛrɑsiɑbun wororu kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \p \v 32 Woodɑ yeniwɑ wi u bɑrɑ disigiru mɔ mɑ u ǹ dɑm mɔ u koo swĩi u kɑ dɛɛrɑsiɑbun yɑ̃kuru ko. \s1 Disi gɔmi dirun gɑni sɔɔ \p \v 33 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 34 sɑnɑm mɛ i ko i du Kɑnɑnin temɔ mɛ kon bɛɛ wɛ̃, nɑ̀ n derɑ disi gɔmi yi kpiɑ diru gɑru sɔɔ tè sɔɔ i wɑ̃ɑ, \v 35 wi u dii te mɔ, u koo dɑwɑ u yɑ̃ku kowo sɔ̃ u nɛɛ, wee u gɑ̃ɑnu wɑɑmɔ win dirɔ nge disi gɔmi. \v 36 Yɑ̃ku kowo wi, u sere du u kɑ dii te mɛɛri, u koo dewɑ bu ten yɑ̃nu kpuro yɑrɑ kpɑ yɑ̃ɑ nin tii nu ku rɑɑ disi duurɑ. Yen biru u koo du kpɑ u disi gɔmi yi mɛɛri. \v 37 Ù n deemɑ gɔmi yi sɑ̃ɑ nge wuru bekusu, ǹ kun mɛ yi sɔ̃ri, kpɑ yi n sɑ̃ɑ nge wɔru gɑnɑ ye sɔɔ, \v 38 u koo yɑriwɑ kpɑ u dii te kɛnɛ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 39 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, yɑ̃ku kowo u koo wurɑ diru mi. Ù n deemɑ disi gɔmi yi yɑbi dii ten gɑni sɔɔ, \v 40 u koo de bu dii ten kpenu wɔɔriwɑ nìn mi disi gɔmi yi, yi kpiɑ bu kɑ nu yɑri wuun di bu kɔ̃ mi n kun dɛɛre. \v 41 U koo dewɑ bu dii ten sɔɔwɔ kpuro kɛrɑ kpɑ bu yɑnim mɛ bɑ kɛrɑ mi yɑri wuun biruɔ mi n kun dɛɛre. \v 42 Yen biru kpɑ bu kpee kpɑɑnu kɔsire ko. Kpɑ bu wure bu dii te tɑ̃wɑ. \p \v 43 Amɛn biru, disi gɔmi yi, yì n mɑɑ wurɑmɑ dii te sɔɔ, \v 44 yɑ̃ku kowo u koo mɑɑ sewɑ u dɑ u tu mɛɛri. Ù n deemɑ disi gɔmi yi, yi mɑɑ kpiɑ dii ten gɑni sɔɔ, sɑɑ ye sɔɔ, n ǹ mɑɑ koorɔ bu yi wĩɑ min di. Dii te, tɑ disi duurɑwɑ mi. \v 45 Bɑ koo tu surɑwɑ kpɑ bu ten kpenu kɑ dɑ̃ɑ kɑ tem gurɑ bu kɑ dɑ wuun biruɔ mi n kun dɛɛre. \p \v 46 Wi u duɑ diru mi sɑnɑm mɛ bɑ tu kɛnusi, u disi duurɑwɑ mi sere kɑ yokɑɔ. \v 47 Wi u kpunɑ mi, ǹ kun mɛ u gɑ̃ɑnu di mi, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ. \p \v 48 Sɑnɑm mɛ bɑ dii te sɔnwɑ bɑ kpɑ, yɑ̃ku kowo ù n wurɑ u kɑ tu mɛɛri, mɑ u deemɑ disi gɔmi yi sɑri, u koo dii te gɑrisiwɑ tɑ dɛɛre. Domi disi gɔmi yi, yi doonɑ. \p \v 49 Bu kɑ dii ten dɛɛrɑsiɑbun woronu ko, bɑ koo gunɔsu yiru kɑsuwɑ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru kɑ kiku ge bɑ mɔ̀ isɔpu kɑ wɛ̃ɛ wunɔmgii. \v 50 U koo gunɔ gen teu sɑkɑwɑ wekeru sɔɔ te bɑ kuɑ kɑ sɔndu tɑ nim gem mɔ. \v 51 Yen biru, u koo ge gɑ wɑsi suɑ kɑ sɛduru ye, kɑ isɔpu ye, kɑ wɛ̃ɛ wunɔmgii yi, kpɑ u ye kpuro doke gunɔ ge bɑ sɑkɑn yɛm mɛ sɔɔ, mɛ bɑ wisi nim sɔɔ mi, kpɑ u mu yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru dii te sɔɔ. \v 52 U koo kɑ gunɔ gen yɛm mɛ bɑ wisi nim sɔɔ mi, disi wɔkɑ kɑ gunɔ ge gɑ wɑsi kɑ sɛduru ye, kɑ isɔpu kɑ wɛ̃ɛ wunɔmgii yi. \v 53 Kpɑ u gunɔ ge gɑ wɑsi yɔ̃su gu doonɑ yɑkɑsɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo dii te dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi kpɑ tu dɛɛrɑ. \p \v 54 Woodɑ yenibɑrɑ bɑ ko n dɑ swĩi bɑrɑ disigiru kɑ wii kpɑkin sɔ̃ \v 55-56 kɑ mɔsiru kɑ debu kɑ disi gɔmi yi yi rɑ kpi yɑ̃nu sɔɔ kɑ diɑ sɔɔ. \v 57 Woodɑ yerɑ yɑ koo sɔ̃ɔsi gɑ̃ɑ ni nu dɛɛre kɑ ni nu kun dɛɛre. \c 15 \s1 Tɔn durɔrun disi \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 i Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, ben goo ù n kentu kpikɑ mɔ, u kuɑwɑ mi disigii. \v 3 Yɑ rɑ wĩ? Yɑ ku rɑ wĩ? Kɑ mɛ, u kuɑwɑ mi disigii. \v 4 Kpin yee tè sɔɔ u kpunɑ kpuro, tɑ disi duurɑwɑ mi, kɑ sere mɑɑ gɑ̃ɑ ni u sinɑri kpuro. \v 5 Wi u mɑɑ kpin yee te bɑbɑ kpuro u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure kɑ nim. Adɑmɑ kɑ mɛ, yɛ̃ro u ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \v 6 Wi u mɑɑ sinɑ mi bɑrɔ wi, u sinɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure kɑ nim. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 7 Wi u bɑrɔ wi bɑbɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure kɑ nim. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 8 Bɑrɔ wi, ù n goo yɑ̃ɑtɑm sie, yɛ̃ro u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 9 Gɑ̃ɑ ni bɑrɔ wi, u sɔni kpuro, nu kuɑwɑ mi disiginu. \v 10 Gɑ̃ɑ ni u sɑkusi kpuro, wi u nu bɑbɑ yɛ̃ro u kuɑwɑ mi disigii sere kɑ yokɑɔ. Wi u mɑɑ nu sɔɔwɑ yɛ̃ro u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \v 11 Wi u derɑ bɑrɔ wi, u nùn bɑbɑ, mɑ u ǹ niɛ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, yɛ̃ro u ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \v 12 Bɑrɔ wi, ù n dendi yɑ̃nu bɑbɑ ni bɑ kuɑ kɑ sɔndu bɑ koo nu kɔsukuwɑ. Nù n mɑɑ sɑ̃ɑn nɑ ni bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ, bɑ koo nu teɑwɑ. \p \v 13 Sɑnɑm mɛ kentu ye, yɑ wĩibu yɔ̃rɑ, u koo kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru u sere dɛɛrɑ. U koo win yɑ̃nu teɑ kpɑ u wobure kɑ nim. Sɑɑ ye sɔɔ, u dɛɛrɑwɑ mi. \v 14 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse u koo kpɑrukonu yiru ǹ kun mɛ totobɛrɛnu yiru suɑ u kɑ dɑ Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ kpɑ u nu yɑ̃ku kowo wɛ̃. \v 15 Yɑ̃ku kowo u koo nin teu gowɑ torɑrun sɔ̃. Kpɑ u kɑ teu geni yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko kpɑ u nùn dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kpɑ u dɛɛrɑ. \p \v 16 Goon sen nim mù n yɑri, u koo woburewɑ. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \v 17 Mù n yɑ̃nu gɑnu tɑ̃re, ǹ kun mɛ gɔnɑ ye bɑ rɑ wukiri, bɑ koo ye teɑwɑ kɑ nim. Adɑmɑ kɑ mɛ, yɑ ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \p \v 18 Kurɔ kɑ durɔ bɑ̀ n mɛnnɑ, be kpuro bɑ koo woburewɑ kɑ nim. Adɑmɑ kɑ mɛ, bɑ koo bu gɑrisiwɑ disigibu sere kɑ yokɑɔ. \s1 Tɔn kurɔrun disi \p \v 19 Tɔn kurɔ ù n yɑsɑ mɔ̀, bɑ koo nùn gɑrisiwɑ disigii sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Wi u nùn bɑbɑ kpuro u kuɑwɑ mi disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 20 Kpin yee tè sɔɔ u kpunɑ kpuro, tɑ kuɑwɑ mi disigiru. Ye u mɑɑ sinɑri kpuro yɑ kuɑwɑ mi disigiɑ. \v 21 Wi u mɑɑ kurɔ win kpin yeru bɑbɑ, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 22 Goo ù n bɑbɑ ye kurɔ wi, u sinɑri, yɛ̃ro u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n disi mɔwɑ sere kɑ yokɑɔ. \v 23 Gɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ win kpin yee ten wɔllɔ ǹ kun mɛ ye u sinɑrin wɔllɔ, wi u yen gɑɑ bɑbɑ, u kuɑwɑ mi disigii sere kɑ yokɑɔ. \v 24 Tɔn durɔ goo ù n kɑ nùn mɛnnɑ, mɑ win yɛm mu nùn tɑ̃re, durɔ wi, u kuɑwɑ mi disigii sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Kpin yee tè sɔɔ u gesi kpunɑ tɑ mɑɑ disi duurɑwɑ mi. \p \v 25 Tɔn kurɔ wi u yɛm wĩimɔ, win yɑsɑn sɑɑ bɑɑsi, ǹ kun mɛ, mu wĩimɔ mu win yɑsɑn sɑɑ kerɑ, bɑ koo nùn gɑrisiwɑ disigii yɛm wĩi bin sɑɑ kpuro sɔɔ nge win yɑsɑn sɑɑ. \v 26 Kpin yee tè sɔɔ u kpunɑ kpuro kɑ ye u sinɑri kpuro, yɑ kuɑwɑ mi disigiɑ nge sɑnɑm mɛ u win yɑsɑ mɔ̀. \v 27 Wi u kpin yee te bɑbɑ, ǹ kun mɛ sin yee te, u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u kuɑwɑ mi disigii sere kɑ yokɑɔ. \p \v 28 Sɑnɑm mɛ yɛm mɛ, mu yɔ̃rɑ u koo kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru bu sere nùn gɑrisi wi u dɛɛre. \v 29 Yen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse sɔɔrɑ u koo kpɑrukonu yiru ǹ kun mɛ totobɛrɛnu yiru kɑsu kpɑ u kɑ yɑ̃ku kowo dɑɑwɑ Gusunɔn kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 30 Kpɑ yɑ̃ku kowo u nin teu suɑ u kɑ torɑrun suurun yɑ̃kuru ko kpɑ u mɑɑ teu geni suɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. Yen biruwɑ u koo kurɔ wi dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kpɑ u dɛɛrɑ. \p \v 31 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, bu de bu kɑ nɛn kuu te tɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ tondɑ sɑnɑm mɛ bɑ disi mɔ kpɑ bu ku rɑɑ gbi. \p \v 32 Woodɑ yeni yɑ wɑ̃ɑwɑ kentugibun sɔ̃ kɑ wìn sen nim mu yɑri \v 33 kɑ tɔn kurɔ wi u yɑsɑ mɔ̀ kɑ tɔn durɔ wi u yɛm wĩimɔ win tɔn durɔrun di kɑ tɔn kurɔ wi yɛm wĩimɔ win tɔn kurɔrun di kɑ mɑɑ tɔn durɔ wi u kɑ tɔn kurɔ disigii kpunɑ. \c 16 \s1 Wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔn yɑ̃ku te bɑ rɑ ko \s2 Isirelibɑ kpuron torɑnun sɔ̃ \p \v 1 Aronin bii be bɑ gu Yinni Gusunɔn kurɔ yèn sɔ̃ bɑ kɑ turɑre tukɑ dɑ mi, ben gɔɔn biruwɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ wunɛn mɔɔ Aroni sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, u kun dɑ du kiri kiri kuu ten dii te tɑ dɛɛre gem gem sɔɔ mi woodɑn kpɑkororɑ wɑ̃ɑ kɑ ten wukiritiɑ kpɑ u ku rɑɑ gbin sɔ̃. Domi kpɑkoro ten wukiritiɑn wɔllɔwɑ kon tii sɔ̃ɔsi guru wii wuroru sɔɔ. \p \v 3 Dɔmɑ te u duɔ mi, u koo kɛtɛ kinɛ kpɛndu kɑsuwɑ u kɑ win torɑrun yɑ̃kuru ko. Kpɑ u mɑɑ yɑ̃ɑ kinɛru kɑsu u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \v 4 Yen biru u koo win tɑko doke kpɑ u sokoto kpiribu doke kɑ sɛ̃kɑtiɑ. Ye kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ ye bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii kpɑ u dɑwɑni bɔke. U koo woburewɑ u sere yɑ̃ɑ ni kpuro doke. \v 5 Isirelibɑ bɑ koo mɑɑ boo kinɛnu yiru wɛ̃ u kɑ ben torɑnun yɑ̃kunu ko kpɑ bu nùn yɑ̃ɑ kinɛru wɛ̃ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \p \v 6 Ù n koo yɑ̃kuru tore, u koo ginɑ win tii kɑ win yɛnugibun torɑnun yɑ̃kuru kowɑ kɑ kɛtɛ kinɛ te. \v 7 Yen biru kpɑ u boo kinɛnu yiru ye suɑ u kɑ dɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 8 Kpɑ u nu tubu tubu koosi u kɑ wɑ ge gɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔguu kɑ ge bɑ koo yɔ̃su gbɑburɔ. \v 9 Boo ge gɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔguu, gerɑ u koo kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko. \v 10 Ge bɑ koo mɑɑ yɔ̃su gbɑburɔ, gerɑ bɑ koo kɑ torɑrun suurun wororu ko. Wɑsirɑ bɑ koo kɑ gu nɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ bu sere gu yɔ̃su gu doonɑ gbɑburɔ. \p \v 11 Aroni u koo ginɑ gbiwɑ u win tiin kɛtɛ kinɛ te go win torɑnun sɔ̃ kɑ sere mɑɑ win yɛnugibuginun sɔ̃. \v 12 Kpɑ u dɔ̃ɔ gɛ̃ɛ gurɑ sɑɑ yɑ̃ku yerun di yi bɑ yibie dɔ̃ɔ gurɑtii sɔɔ kpɑ u turɑre buuru sɔkɑ nɔm kurenu yiru kpɑ u kɑ ye kpuro du dii te tɑ dɛɛre gem gem sɔɔ. \v 13 U koo turɑre ye doke dɔ̃ɔ gɛ̃ɛ yi sɔɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kpɑ yen wiisu su woodɑn kpɑkoro ten wukiritiɑ wukiri kpɑ u ku rɑɑ kɑ gbin sɔ̃. \v 14 Yen biru kpɑ u kɛtɛ yen yɛm suɑ u dɛkɑ kɑ win niki biɑ kpɑ u mu yɛ̃kɑ kpɑkoro ten wukiritiɑ sɔɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru giɑ. Kpɑ u mɑɑ ko mɛ kpɑkoro ten wuswɑɑɔ nɔn nɔɔbɑ yiru. \v 15 Yen biruwɑ u koo mɑɑ boo ge gɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔguu mi go Isirelibɑ kpuron torɑnun sɔ̃ kpɑ u gen yɛm suɑ u kɑ dɑ dii te tɑ dɛɛre gem gem sɔɔ kpɑ u mu yɛ̃kɑ woodɑn kpɑkoro ten wukiritiɑ wɔllɔ kɑ mɑɑ ten wuswɑɑɔ nge mɛ u kuɑ kɑ kɛtɛ yen yɛm. \v 16 Kpɑ u dii te tɑ dɛɛre gem gem dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi u kɑ ten disi wɔkɑ yi tɑ duurɑ Isirelibɑn torɑnu kɑ ben mɛm nɔɔbu sɑrirun sɔ̃. Nge mɛyɑ u koo ko u kɑ dii dɛɛrɑ ten disi wɔkɑ, domi tɑ wɑ̃ɑ disigibun suunu sɔɔ. \v 17 Goo kun ko n wɑ̃ɑ dii ten sɔɔwɔ sɑnɑm mɛ Aroni u koo du mi, u kɑ torɑnun yɑ̃kuru ko sere u dɑ u kɑ yɑrimɑ. U koo win tii kɑ win yɛnugibun torɑnun yɑ̃kuru ko. Yen biru kpɑ u mɑɑ Isirelibɑ kpurogiru ko. \v 18 Ù n yɑriɔ, u koo dɑwɑ yɑ̃ku yerɔ kpɑ u tu dɛɛrɑsiɑbun wororu koosi. Yen biru kpɑ u kɛtɛ ye, kɑ boo gen yɛm suɑ u tɛɛni yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nnɛ yen bɑɑyere sɔɔ. \v 19 U koo yɛm mɛ dɛkɑwɑ kɑ win niki biɑ u yɛ̃kɑ nɔn nɔɔbɑ yiru yɑ̃ku yee ten wɔllɔ. Nge mɛyɑ u koo kɑ tu dɛɛrɑsiɑ Isirelibɑn torɑnun di kpɑ u tu yi nɛnɛm Yinni Gusunɔn sɔ̃. \p \v 20 Sɑnɑm mɛ u dii te tɑ dɛɛre gem gem dɛɛrɑsiɑ u kpɑ, kɑ dii dɛɛrɑ te, kɑ yɑ̃ku yeru, u koo de bu kɑ boo ge gɑ wɑsi mi nɑwɑ. \v 21 Aroni u koo win nɔmɑ kpuro sɔndiwɑ boo gen wiru wɔllɔ kpɑ u Isirelibɑn torɑnu kpuro tuubɑ ko kɑ mɛm nɔɔbu sɑri te bɑ kuɑ kpuro. Kpɑ u boo ge torɑ ni kpuro sɔbi kpɑ u de goo u gu girɑ u kɑ dɑ gbɑburɔ. \v 22 Nge mɛyɑ boo ge, gɑ koo kɑ Isirelibɑ kpuron torɑnu sɔbe gu kɑ doonɑ gbɑburɔ mi goo kun wɑ̃ɑ. \p \v 23 Yen biru u koo wurɑ kuu ten mi, kpɑ u win sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni u doke potiri u nu yi mi. \v 24 Kpɑ u wobure yɑm dɛɛrɑmɔ kpɑ u win tiin yɑ̃nu doke. Yen biru kpɑ u yɑri u nɑ u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko win tiin sɔ̃ kɑ sere mɑɑ Isirelibɑn sɔ̃. Yen biru kpɑ u torɑrun yɑ̃kuru ko win tiin sɔ̃ kɑ sere Isirelibɑn sɔ̃. Kpɑ u suuru kɑnɑbun woronu ko win tii kɑ Isirelibɑn sɔ̃. \v 25 Yen biru kpɑ u yɑɑ yen gum dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yerɔ ye bɑ kɑ torɑrun yɑ̃kuru kuɑ mi. \p \v 26 Wi u boo ge girɑ u kɑ dɑ gbɑburɔ u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure u sere du sɑnsɑniɔ. \v 27 Kɛtɛ ye, kɑ boo gen yɛm mɛ bɑ kɑ dɑ dii te tɑ dɛɛre gem gem sɔɔ torɑnun sɔ̃, bɑ koo yen yɑɑ kɑ yen gɔni kɑ yen bisu yɑrɑwɑ ben sɑnsɑnin di bu dɔ̃ɔ doke. \v 28 Wi u ye kpuro dɔ̃ɔ mɛni u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure u sere wurɑmɑ sɑnsɑniɔ. \p \v 29 Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkuruse, i nɔɔ bɔkuo kpɑ i bɛɛn sɔmɑ deri sere kɑ sɔbɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 30 Domi tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ bɑ koo bɛɛ torɑrun yɑ̃kuru kuɑ bu kɑ bɛɛ dɛɛrɑsiɑ. Nge mɛyɑ i ko i kɑ dɛɛrɑ bɛɛn durum kpuron di Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 31 Tɔ̃ɔ te, tɑ koo kowɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru kpɑ i n dɑ nɔɔ bɔke. Kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 32 Amɛn biru yɑ̃ku kowo wi bɑ gum tɑ̃re bɑ gɔsɑ u kɑ ko yɑ̃ku kowo tɔnwero win bɑɑbɑn kɔsire, wiyɑ u koo sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni doke ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmgii. \v 33 Wiyɑ u ko n dɑ yɑ̃kuru ko u kɑ dii te tɑ dɛɛre gem gem dɛɛrɑsiɑ kɑ sere dii dɛɛrɑ te, kɑ yɑ̃ku yee te, kɑ yɑ̃ku kowobu kɑ sere mɑɑ Isirelibɑ kpuro. \p \v 34 Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Wɔ̃ɔ tiɑ sɔɔ, bɑ ko n dɑ yɑ̃kuru kowɑ Isirelibɑ kpuron torɑnun sɔ̃ nɔn teeru. \p Mɑ Aroni u kuɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \c 17 \ms1 NGE MƐ ISIRELIBA BA KO N KA DƐƐRE \s1 Gusunɔ u yinɑ bu yɛm di \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Aroni kɑ win bibu kɑ sere Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, woodɑ wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ wɛ̃ɛmɔ. \p \v 3 Isirelibɑ sɔɔ goo ù n kĩ u sɑberu gɑru sɑkɑ sɑnsɑniɔ ǹ kun mɛ mi u wɑ̃ɑ kpuro, u koo ginɑ kɑ tu nɑwɑ nɛn kuu bekurugirun kɔnnɔwɔ u kɑ tu yɑ̃kuru ko nɛ, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 4 Yɛ̃ro u kun kue mɛ, bɑ koo nùn sɑbe ten yɛm bikiɑwɑ domi u yɛm yɑriwɑ mi. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo yɛ̃ro yɑrɑwɑ Isirelibɑn suunu sɔɔn di. \v 5 Woodɑ yeni yɑ koo dewɑ Isirelibɑ bu kɑ ben yɑɑ sɑbenu nɑ yɑ̃ku kowon mi nɛn kuu ten kɔnnɔwɔ bu go nɛ, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Kpɑ bu ku rɑɑ tu go mi bɑ turɑ. Kpɑ tɑ n sɑ̃ɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru. \v 6 Yɑ̃ku kowowɑ u koo ten yɛm mɛ yɛ̃kɑ yɑ̃ku yerɔ kuu ten kɔnnɔwɔ. Kpɑ u ten gum dɔ̃ɔ doke mɛ̀n nuburu tɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \v 7 Nge mɛyɑ Isirelibɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ bũnu yɑ̃kuru kuɑmmɛ nìn bwɑ̃ɑrokunu nu kɑ bonu weenɛ. Yeni yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ ben tiin sɔ̃ kɑ ben bibun bibun sɔ̃ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 8 Ǹ n mɛn nɑ, Isireli goo, ǹ kun mɛ sɔɔ goo wi u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, ù n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru mɔ̀, ǹ kun mɛ yɑ̃kunu gɑnu, \v 9 mɑ u ǹ kɑ nu nɛ nɛ, Yinni Gusunɔn kurun kɔnnɔwɔ u kɑ nin yɑɑ go, bɑ koo yɛ̃ro yɑrɑwɑ ben suunu sɔɔn di. \p \v 10 Wee woodɑ ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ wɛ̃ɛmɔ. Isireli goo, ǹ kun mɛ sɔɔ goo wi u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ ù n yɛm di, bɑɑ ǹ n mɛren nɑ mu sɑ̃ɑ, nɛ, Yinni Gusunɔwɑ kon yɛ̃ro wɔrimɑ n nùn yɑrɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \v 11 Domi yɛm sɔɔrɑ hunde koni kpuron wɑ̃ɑrɑ wɑ̃ɑ. Nɑ derɑ i yɛm dendimɔ yɑ̃ku yerɔ i kɑ bɛɛn torɑnun suuru wɑ. Yɛm mɛyɑ mu rɑ de tɔnu u win torɑrun suuru wɑ. \v 12 Yen sɔ̃nɑ nɑ nɛɛ, Isirelibɑn goo ǹ kun mɛ sɔɔ goo bɛɛn suunu sɔɔ u ǹ yɛm dimɔ. \p \v 13 Bɛɛ Isirelibɑn goo ǹ kun mɛ sɔɔ goo wi u wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, ù n yɑɑ gɑɑ mwɑ tɑɑsoru sɔɔ ǹ kun mɛ gunɔ gɑgu ge bɑ rɑ di, u koo yɑɑ ye, ǹ kun mɛ gunɔ gen yɛm yɑriwɑ kpɑ u mu yɑnim wukiri. \v 14 Domi hunde koni ye yɑ wɑsi kpuro, yen wɑ̃ɑrɑ wɑ̃ɑwɑ yen yɛm sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ nɛɛ, i ku hunde koni gɑɑn yɛm di. Domi yɛm sɔɔrɑ wɑ̃ɑrɑ wɑ̃ɑ. Wi u mɑɑ yinɑ u mu di, bɑ koo yɛ̃ro wunɑwɑ wigibun suunu sɔɔn di. \p \v 15 Bɛɛ Isirelibɑn goo, ǹ kun mɛ sɔɔ goo wi u wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, ù n yɑɑ goru di ǹ kun mɛ yɑɑ ye gbeeku yɑɑ yɑ go, yɛ̃ro u koo win yɑ̃nu teɑwɑ kpɑ u wobure. Adɑmɑ kɑ mɛ, u ko n sɑ̃ɑwɑ disigii sere kɑ tɔ̃ɔ ten yokɑɔ u sere dɛɛrɑ. \v 16 Ù kun win yɑ̃ɑ ni teye, mɑ u ǹ woburɑ, u koo win torɑrun ɑre mwɑ. \c 18 \s1 Kɔ̃ɔ mɛnnɑ bi bu ǹ bɛɛrɛ mɔ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛnɑ nɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \v 3 I ku rɑ ko ye bɑ rɑ ko Egibitiɔ mi i rɑɑ sinɑ. I ku mɑɑ ko ye Kɑnɑnibɑ mɔ̀ mi nɑ kɑ bɛɛ dɔɔ. I ku ben komɑnu swĩi. \v 4 Adɑmɑ i nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɔ kpɑ i ye swĩi. Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 5 Ǹ n mɛn nɑ, i nɛn gere kɑ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɔ. Wi u ye mɛm nɔɔwɑ u ko n wɑ̃ɑwɑ yen sɔ̃. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni gerumɔ. \p \v 6 Nɛnɑ nɑ woodɑ yenibɑ wɛ̃ɛmɔ. Nɑ nɛɛ, bɛɛn goo u ku rɑɑ kɑ win dusi tɔn kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. \p \v 7 I ku bɛɛn tundo sekuru doke i kɑ bɛɛn mɛro kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn mɛro. \p \v 8 I ku kɑ bɛɛn mɛron nisi goo kɔ̃ɔ mɛnnɑ, domi ì n kuɑ mɛ, i bɛɛn tundo sekuru dokewɑ mi. \p \v 9 I ku kɑ bɛɛn sesu tundo turosi ǹ kun mɛ mɛro turosi kɔ̃ɔ mɛnnɑ bɑɑ bɑ̀ kun bɛɛ seeye yɛnu teu sɔɔ. \p \v 10 I ku kɑ bɛɛn nikurɔbu kɔ̃ɔ mɛnnɑ bɑɑ ù n sɑ̃ɑn nɑ tɔn durɔn bii, ǹ kun mɛ tɔn kurɔn bii. Domi wi u kuɑ mɛ, u tii sekuru dokewɑ mi. \p \v 11 I ku kɑ bɛɛn tundon kurɔ goon bii kɔ̃ɔ mɛnnɑ domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn sesu. \p \v 12 I ku kɑ bɛɛn tiɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ, domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn tundon dusi. \p \v 13 I ku mɑɑ kɑ bɛɛn mɛron wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn mɛron dusi. \p \v 14 I ku mɑɑ bɛɛn tundon wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔ sekuru doke i kɑ win kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Domi kurɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ nge bɛɛn tiin mɛro. \p \v 15 I ku kɑ bɛɛn bigii kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ, domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn biin kurɔ. \p \v 16 I ku kɑ bɛɛn wɔnɔ ǹ kun mɛ bɛɛn mɔɔn kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Ì n kuɑ mɛ, i nùn sekuru dokewɑ. \p \v 17 I ku kɑ tɔn kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ kpɑ i mɑɑ kɑ win bii kɔ̃ɔ mɛnnɑ, ǹ kun mɛ win nikurɔbu, domi bɑ sɑ̃ɑwɑ mi dusinu. Ì n kuɑ mɛ, yɑ sɑ̃ɑwɑ mi torɑ bɑkɑru. \p \v 18 I ku bɛɛn kurɔn wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔ suɑ kurɔ sɑnɑm mɛ kurɔ win tii u wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ. Domi yɑ koo nisinu mɑ. \p \v 19 I ku kɑ tɔn kurɔ mɛnnɑ sɑnɑm mɛ u yɑsɑ mɔ̀, domi u sɑ̃ɑwɑ disigii. \p \v 20 I ku kɑ bɛɛn winsim kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Ì n kuɑ mɛ, i tii disi koosiwɑ mi. \p \v 21 I ku kɑ bɛɛn bii yɑ̃kuru ko bũu wi bɑ mɔ̀ Mɔlɔkun mi. Domi ì n kuɑ mɛ, nɛ, Yinni Gusunɔn yĩsirɑ i sɑnkɑ mi. I n yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 22 I ku kɑ bɛɛn tɔn durɔsi kɔ̃ɔ mɛnnɑ nge mɛ i rɑ kɑ tɔn kurɔ ko. Domi yɑ sɑ̃ɑwɑ seku bɑkɑru. \p \v 23 I ku kɑ yɑɑ sɑberu kɔ̃ɔ mɛnnɑ nge tɔn kurɔ. Domi ì n kuɑ mɛ, i tii disi dokewɑ. Nge mɛyɑ mɑɑ tɔn kurɔ goo u ku rɑɑ de yɑɑ sɑberu tu kɑ nùn mɛnnɑ. Yɑ sɑ̃ɑwɑ seku bɑkɑru. \p \v 24 I ku de komɑ ninin bweseru nu bɛɛ ko disigibu. Domi niyɑ bwese tuku nini nu rɑ ko ni kon girɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \v 25 Bɑ tem mɛn tii disi doke, mɑ nɑ mu sɛɛyɑsiɑ mɑ mu mɛn tɔmbu yɑrinɑsiɑ. \p \v 26 Bɛɛ Isirelibɑ kɑ bɛɛ sɔbu bɛɛ be i wɑ̃ɑ Isirelibɑ sɔɔ, i nɛn gere kɑ nɛn woodɑ ye mɛm nɔɔwɔ. Kpɑ i bwese nin komɑ sekurugii ni deri. \v 27 Be bɑ rɑɑ sinɑ tem mɛ sɔɔ i sere nɑ, bɑ komɑ ni kuɑ mɑ tem mɛ, mu disi duurɑ. \v 28 Ǹ n mɛn nɑ, bɛɛn tii i ku mu disi doke kpɑ mu ku rɑɑ mɑɑ bɛɛ yɑrinɑsiɑ nge yellugibu. \v 29 Domi be bɑ komɑ nin gɑru sɑɑrɑ Isirelibɑ kpuro sɔɔ, bɑ koo bu wunɑwɑ ben tɔmbun suunu sɔɔn di. \p \v 30 Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. I de i nɛn gere kɑ nɛn woodɑ ye mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. Kpɑ i ku bwese tuku nin komɑnu swĩi ni bɑ rɑ ko i sere tunumɑ mini. Kpɑ i ku rɑ tii disi doke. \c 19 \s1 Nge mɛ n weenɛ bu Gusunɔ sɑ̃ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, i de i n dɛɛre, domi nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni nɑ dɛɛre. \p \v 3 Yen sɔ̃, bɛɛn bɑɑwure u win tundo kɑ win mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ kpɑ u n dɑ wɛ̃re tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru sɔɔ. Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 4 I ku tii bũnu wɛ̃, i ku rɑ mɑɑ bwɑ̃ɑroku gɑgu seku. \p \v 5 Ì n nɛ, Yinni Gusunɔ siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑmmɛ, i tu koowo nge mɛ tɑ koo kɑ mɑn wɛ̃re. \v 6 I ko ten yɑɑ diwɑ dɔmɑ te i kɑ ye yɑ̃kuru kuɑ ǹ kun mɛ sisiru. Adɑmɑ ye yɑ tiɑrɑ sɔ̃ɔ itɑse, i ko ye dɔ̃ɔ mɛniwɑ. \v 7 Ì n ye di sɔ̃ɔ itɑse, nɑ ǹ yɑ̃ku te mwɑɑmɔ. Domi yɑɑ ye, yɑ disi duurɑwɑ mi. \v 8 Wi u ye di u koo win torɑrun ɑre wɑ, domi u ǹ ye gɑrisi nɛgiɑ. Bɑ koo yɛ̃ro wunɑwɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \p \v 9 Ì n bɛɛn dĩɑnu gɛ̃ɛmɔ, i ku gɛ̃ ye yɑ wɑ̃ɑ gbee goorɔ. I ku mɑɑ bɛɛn gberun dĩɑnu kunɔnu ko. \v 10 Mɛyɑ i ku mɑɑ resɛm gberu sɔɔ resɛm kunɔnu ko kɑ mɑɑ resɛm ye yɑ wɔrumɑ. I ko ye deriwɑ sɑ̃ɑrobu kɑ sɔbun sɔ̃. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 11 I ku gbɛni, i ku mɑɑ bɛɛn winsim weesu kuɑ ǹ kun mɛ i nùn nɔni wɔ̃ke. \v 12 I ku bɔ̃ri weesugii ko kɑ nɛn yĩsiru. Domi ì n kuɑ mɛ, i nɛn yĩsiru sɑnkɑwɑ. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 13 I ku bɛɛn winsim dɑm dɔre. I ku mɑɑ nùn gɑ̃ɑnu mwɑɑri kɑ dɑm. I ku bɛɛn sɔm kowon kɔsiɑru nɛnɛ sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. \v 14 I ku soso wɔmɛ. I ku mɑɑ gɑ̃ɑnu yi wɔ̃kon wuswɑɑɔ ni nu koo nùn surɑ. I de bɛɛn dɑɑ yu sɔ̃ɔsi mɑ i mɑn nɑsie nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 15 I ku murɑfitiru ko siribu sɔɔ. I ku goon bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛru ǹ kun mɛ win dɑm mɛɛri i kɑ nùn siri. Adɑmɑ i ko i bu siriwɑ nge mɛ bɑɑwuren gem mu nɛ. \v 16 I ku gɑri weesugii kpɑrɑ bɛɛn tɔnusin sɔ̃. I ku mɑɑ nùn gɑri mɑni yi yi koo nùn go. \p \v 17 I ku bɛɛn winsim tusi gɔ̃ruɔ. Adɑmɑ i nùn gerusio kpɑ i ku rɑ tii durum sɔbi win sɔ̃. \v 18 I ku bɛɛn winsim mɔru kɔsie. I ku mɑɑ kɑ goo mɔru nɛnɛ. I bɛɛn tɔnusi kĩɔ nge bɛɛn tii. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 19 I de i nɛn woodɑ yenibɑ mɛm nɔɔwɑ. I ku de yɛɛ bwese bwesekɑ yu yɔɔnɑ. I ku dĩɑ bwesenu yiru duure gbee teeru sɔɔ. I ku yɑ̃nu doke ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ bwesenu yiru. \p \v 20 Goo ù n kɑ yoo tɔn kurɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ wi bɑ durɔ kɑ̃, ɑdɑmɑ bɑ ǹ ginɑ nùn yɑkie win yorun di, yɛ̃ro u koo yen gobi kɔsiɑwɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ bu goomɔ. Domi kurɔ wi, u ginɑ sɑ̃ɑ yoo. \v 21 Durɔ win torɑrun sɔ̃, u koo kɑ yɑ̃ɑ kinɛru nɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ win kurun kɔnnɔwɔ u kɑ torɑrun sɔmbun yɑ̃kuru ko. \v 22 Kpɑ yɑ̃ku kowo u nùn torɑrun suurun wororu koosi nɛ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo win torɑrun suuru wɑ. \p \v 23 Sɑnɑm mɛ i duɑ Kɑnɑnin temɔ i kpɑ, mɑ i dɑ̃ɑ bwese bwesekɑ duurɑ, i ko yen mɑrum gɑrisiwɑ disigim, wɔ̃ɔ itɑ. I ǹ mu dimɔ. \v 24 Wɔ̃ɔ nnɛsen mɑrum mɛ yɑ koo mɑ, mu ko n sɑ̃ɑwɑ nɛ Yinni Gusunɔgim, i kɑ mɑn siɑrɑ tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ. \v 25 Sɑɑ wɔ̃ɔ nɔɔbusen diyɑ bɛɛn tii i ko i n dɑ dɑ̃ɑ mɑrum mɛ sɔri i di. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 26 I ku gɑ̃ɑnu gɑnu di kɑ yɛm. I ku wɛɛ ǹ kun mɛ guru wiru mɛɛri i kɑ bikiɑru ko. \v 27 I ku bɛɛn wirun goo gookɑn seri kɔni bwɛɛrɛkɛ. I ku mɑɑ bɛɛn toburun beri berikɑ kɔni. \v 28 I ku bɛɛn wɑsi muriri goon gɔɔn sɔ̃. I ku mɑɑ bɛɛn wɑsi yore. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 29 I ku bɛɛn bii wɔndiɑbɑ sekuru doke i bu kurɔ tɑnɑru kpɛ̃ɛ sɑ̃ɑru gɑrun sɔ̃, kpɑ sɑkɑrɑru kɑ sekuru sɑriru tu ku rɑɑ yibu tem mɛ sɔɔ. \v 30 I n dɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru yɑɑye kpɑ i nɛn kuu bekurugiru bɛɛrɛ wɛ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 31 I ku dɑ be bɑ rɑ gɔribu sokun mi ǹ kun mɛ sɔrobun mi kpɑ i ku rɑ kɑ tii disi doke. Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 32 I wi u seri kpiki mɔ kpuro kpunɔ kpɑ i durɔ tɔkɔ bɛɛrɛ wɛ̃. I mɑɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑsio. Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ bɛɛn Yinni. \p \v 33 Sɔɔ goo ù n wɑ̃ɑ bɛɛn tem sɔɔ, i ku nùn dɑm dɔre. \v 34 I ko i nùn kuɑwɑ nge kpɑɑ yɛ̃ro, kpɑ i nùn kĩɑ nge bɛɛn tii. Domi bɛɛn tii i rɑɑ sɔru di Egibitiɔ. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 35 I ku murɑfitiru ko siribu sɔɔ, kɑ gɑ̃ɑ yĩirubu sɔɔ, kɑ kilobɑ sɔɔ kɑ sɑkɑkunu sɔɔ. \v 36 I de bɛɛn kilobɑ kɑ bɛɛn sɑkɑkunu ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ dee dee. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ, nɛ wi nɑ bɛɛ yɑrɑ Egibitin di. \p \v 37 I nɛn woodɑbɑ kpuro mɛm nɔɔwɔ kpɑ i ye swĩi. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ ye geruɑ. \c 20 \s1 Sɑ̃ɑ ni Gusunɔ u yinɑ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ben goo ǹ kun mɛ sɔɔ wi u wɑ̃ɑ be sɔɔ ù n win bii suɑ u kɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Mɔlɔku yɑ̃kuru kuɑ, bɑ koo nùn kɑsukuwɑ bu go. \v 3 Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ kon nùn wɔri kpɑ n nùn wunɑ nɛn tɔmbun suunu sɔɔn di yèn sɔ̃ u kɑ win bii Mɔlɔku yɑ̃kuru kuɑ mɑ u nɛn kuru disi doke u nɛn yĩsi dɛɛrɑru sɑnkɑ. \v 4 Isirelibɑ bɑ̀ n yinɑ bu durɔ win bweseru go, mɑ bɑ nùn mɛɛrɑ u dɑɑ yen bweseru mɔ̀, \v 5 nɛn tiiwɑ kon nùn wɔri wi kɑ win yɛnugibu kpuro kpɑ n nùn yɑrɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di kɑ sere be bɑ mɑɑ Mɔlɔku ye sɑ̃ɑmɔ. \p \v 6 Goo ù n bikiɑru dɑ gɔri sokobun mi ǹ kun mɛ sɔrobun mi, kon nùn wɔriwɑ kpɑ n nùn wunɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \p \v 7 I de i n dɛɛre, domi nɛn tii nɑ dɛɛre. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ. \s1 Kɔ̃ɔ mɛnnɑ bi Gusunɔ u yinɑ \p \v 8 Nɛnɑ Yinni Gusunɔ wi u bɛɛ gɔsɑ i n kɑ dɛɛre. I ko i nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ kpɑ i sĩ ye sɔɔ. \p \v 9 Goo ù n win tundo ǹ kun mɛ win mɛro bɔ̃rusi, bɑ koo yɛ̃ro gowɑ kpɑ win yɛm mu wɔri win tii sɔɔ. \p \v 10 Goo ù n kɑ goon kurɔ kpunɑ, bɑ koo kurɔ wi kɑ durɔ wi gowɑ. \p \v 11 Goo ù n kɑ win tundon kurɔ kpunɑ, u win tundo sekuru dokewɑ. Bɑ koo yɛ̃ro gowɑ kɑ kurɔ wi sɑnnu kpɑ ben yɛm mu wɔri ben tii sɔɔ. \p \v 12 Goo ù n kɑ win biin kurɔ kpunɑ, bɑ koo yɛ̃ro gowɑ kɑ kurɔ wi sɑnnu. Domi seku bɑkɑrɑ bɑ kuɑ mi. Ben yɛm mu koo wɔriwɑ ben tii sɔɔ. \p \v 13 Tɔn durɔ ù n kɑ win tɔn durɔsi kpunɑ nge mɛ bɑ rɑ kɑ tɔn kurɔ mɛnnɛ, bɑ koo be yiru ye kpuro gowɑ. Domi gɑ̃ɑ kɔ̃sunɑ bɑ kuɑ mi. Ben yɛm mu koo wɔriwɑ ben tii sɔɔ. \p \v 14 Goo ù n bii kɑ mɛro suɑ kurɔ, torɑ bɑkɑrɑ mi. Bɑ koo be kpuro dɔ̃ɔ mɛniwɑ. Kpɑ yen bweseru yɑ kun wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 15 Goo ù n mɑɑ kɑ yɑɑ sɑberu mɛnnɑ nge mɛ bɑ rɑ kɑ tɔn kurɔ mɛnnɛ, bɑ koo yɛ̃ro gowɑ kɑ yɑɑ sɑbe ten tii. \p \v 16 Tɔn kurɔ ù n mɑɑ kɑ yɑɑ sɑberu mɛnnɑ nge mɛ bɑ rɑ kɑ tɔn durɔ mɛnnɛ, bɑ koo nùn gowɑ kɑ yɑɑ sɑbe ten tii. Kpɑ ben yɛm mu wɔri ben tii sɔɔ. \p \v 17 Goo ù n win sesu tundo turosi ǹ kun mɛ mɛro turosi suɑ kurɔ u kɑ kpunɑ, bɑ tii sekuru dokewɑ mi. Bɑ koo bu wunɑwɑ ben tɔmbun suunu sɔɔn di. Durɔ wi, u koo win torɑrun ɑre sɔbewɑ. Domi u kɑ win sesu kpunɑ. \p \v 18 Goo ù n kɑ tɔn kurɔ mɛnnɑ wi u yɑsɑ mɔ̀, mɑ yen yɛm mɛ mu yɑrɑ u mu wɑ, bɑ koo be yiru ye yɑrɑwɑ Isirelibɑn suunu sɔɔn di. \p \v 19 I ku kɑ bɛɛn mɛron wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔ ǹ kun mɛ bɛɛn tiɔ kɔ̃ɔ mɛnnɑ. Domi i sɑ̃ɑwɑ dusinu. Wi u kuɑ mɛ, u koo yen ɑre wɑ. \p \v 20 Goo ù n kɑ win tundon wɔnɔ ǹ kun mɛ tundon mɔɔn kurɔ kpunɑ, u bu sekuru dokewɑ. Kurɔ wi, kɑ durɔ wi, bɑ koo ben torɑnun ɑre wɑ. Bɑ ǹ bii mɑrumɔ sere bu kɑ gbi. \p \v 21 Goo ù n win wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔn kurɔ suɑ, u torɑwɑ mi. U win wɔnɔ ǹ kun mɛ win mɔɔ wi sekuru dokewɑ mi. Kurɔ wi, kɑ durɔ wi, bɑ ǹ bibu mɑrumɔ. \p \v 22 I de i nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɑ kpɑ i kɑ ye sɔmburu ko, kpɑ tem mi nɑ kɑ bɛɛ dɔɔ mu ku rɑɑ bɛɛ yɑrinɑsiɑ. \v 23 I ku bwese nin komɑnu swĩi ni nɑ kon bɛɛ girɑ. Domi komɑ niyɑ bɑ kuɑ nɑ kɑ bu yinɑ. \v 24 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, \q1 bɛɛyɑ i ko i n ben tem mɛ mɔ. \q1 Nɛnɑ kon bɛɛ mu wɛ̃. \q1 Tem mɛ, mu tim kɑ bom yibɑ. \m Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni nɛ wi nɑ bɛɛ wunɑ sɑɑ bwese ni nu tien di. \v 25 Yen sɔ̃nɑ i ko i wunɑnɑ yɑɑ ye i ko i di kɑ ye i kun dimɔ kɑ sere mɑɑ gunɔ si i ko i di kɑ si i ǹ dimɔ kpɑ i ku rɑ bɛɛn tɔmbu disi doke yɛɛ yi, kɑ gunɔ sin sɔ̃ ye nɑ gesi nɛɛ, i ku di mi. \p \v 26 I de i n dɛɛre i n wɑ̃ɑ nɛn sɔ̃, domi nɑ dɛɛre. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ bɛɛ wunɑ nɛnɛm bwese ni nu tien suunu sɔɔn di i n kɑ sɑ̃ɑ nɛgibu. \p \v 27 Goo ù n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, tɔn kurɔ ǹ kun mɛ tɔn durɔ mɑ u rɑ gɔribu soku ǹ kun mɛ u rɑ sɔroru ko, bɑ koo yɛ̃ro kpenu kɑsukuwɑ kpɑ win yɛm mu wɔri win tii sɔɔ. \c 21 \s1 Yɑ̃ku kowobun woodɑbɑ \s2 1. Woodɑ ye yɑ kɑ \s2 yɑ̃ku kowon tii yɑ̃ \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Aroni kɑ win bibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, yɑ̃ku kowo u ku rɑɑ tii disi doke u wigii goon goru bɑbɑ \v 2 mɑ n kun mɔ win mɛro kɑ win tundon goru kɑ win tiin biigiru kɑ win wɔnɔ kɑ win mɔɔgiru \v 3 kɑ sere win sesu wi u kun durɔ yɛ̃giru wi bɑ ǹ ginɑ sue. \v 4 Isirelibɑn suunu sɔɔ, yɑ̃ku kowo wi, u sɑ̃ɑwɑ ben guro guro. Yen sɔ̃, u ǹ koo tii disi doke kɑ ben goon goru. \p \v 5 Goo ù n gu, yɑ̃ku kowobu bu ku rɑɑ ben wii suunun seri kɔni, bu ku rɑɑ mɑɑ ben toburun beri berikɑ kɔni. \v 6 Mɛyɑ bu ku rɑɑ mɑɑ tii muriri wɑsi sɔɔ. Bɑ ko n wɑ̃ɑwɑ nɛ Gusunɔ ben Yinnin sɔ̃. Bɑ ǹ nɛn yĩsiru sɑnkumɔ. Domi beyɑ bɑ ko n dɑ mɑn yɑ̃kunu kue ni nu sɑ̃ɑ nɛn dĩɑnu. Yen sɔ̃, bɑ ko n dɛɛrewɑ. \p \v 7 Bɑ ǹ koo kurɔ tɑnɔ ǹ kun mɛ wi bɑ gɑbɑ bɑ kɑ kpunɑ suɑ kurɔ. Bɑ ǹ mɑɑ kurɔ wi u win durɔ yinɑ suɑmɔ. Domi bɑ ko n dɛɛrewɑ bɑ n wɑ̃ɑ nɛ, Yinni Gusunɔn sɔ̃. \v 8 Isireli bɑɑwurewɑ u koo yɑ̃ku kowo gɑrisi tɔn dɛɛro. Domi wiyɑ u rɑ kɑ bɛɛn yɑ̃kunu nɛ, nɛ, Yinni Gusunɔn mi. Yen sɔ̃, bɑ ko n dɛɛrewɑ, domi nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ dɛɛre. Nɛnɑ nɑ bɛɛ gɔsɑ i n kɑ mɑɑ dɛɛre. \p \v 9 Yɑ̃ku kowo goon bii wɔndiɑ ù n tii sekuru dokemɔ u kurɔ tɑnɑru dimɔ, win tundowɑ u sekuru dokemɔ. Bɑ koo bii wɔndiɑ wi dɔ̃ɔ mɛniwɑ. \p \v 10 Yɑ̃ku kowo wi bɑ gum tɑ̃re wirɔ u kuɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero, mɑ bɑ nùn sɑ̃ɑ yɑ̃nu dokeɑ, u ku mɑɑ win seri sɑnku goon gɔɔn sɔ̃. Mɛyɑ u ku mɑɑ win yɑ̃nu gɛ̃ɛku. \v 11 U ku rɑɑ goru gɑru susi u tii disi doke, bɑɑ ǹ n win tundo ǹ kun mɛ win mɛron gorun nɑ. \v 12 U ǹ mɑɑ yɑriɔ nɛn kurun di goon gorun sɔ̃, u ku kɑ kuu te disi doken sɔ̃. Domi bɑ nùn gum tɑ̃re u n kɑ sɑ̃ɑ nɛnɛm. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ ye geruɑ. \p \v 13 Wɔndiɑ wi u kun durɔ yɛ̃wɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u koo suɑ kurɔ. \v 14 U ǹ koo gɔmini goo suɑ kurɔ ǹ kun mɛ kurɔ wi bɑ yinɑ ǹ kun mɛ kurɔ wi bɑ gɑbɑ bɑ kɑ kpunɑ ǹ kun mɛ kurɔ tɑnɔ. Adɑmɑ wɔndiɑ wi u kun durɔ yɛ̃wɑ u koo suɑ win dusibu sɔɔ. \v 15 Kpɑ u ku rɑɑ bwese tukuru doke win bweseru sɔɔ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ nùn gɔsɑ u n kɑ dɛɛre. \s1 2. Wi u kun kpɛ̃ \s2 u ko yɑ̃ku kowo \p \v 16 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 17 ɑ Aroni kɑ win bibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bɑɑ kɑ win bibun bweserɔ goo ù n ɑlebu gɑɑ mɔ win wɑsi sɔɔ, yɛ̃ro kun kpɛ̃ u dɑ nɛn kuu te sɔɔ u nɛ, Yinni Gusunɔ dĩɑnu gɑnu yɑ̃kuru kuɑ. \v 18 Alebugii goo kun kpɛ̃ u nɛn sɔmbu te ko, ɑɑ wɔ̃kowɑ? Aɑ kɔ̃ri bɑrɔwɑ? Ǹ kun mɛ yɛ̃ron wuswɑɑ yɑ kɔsikirewɑ? \v 19 Ǹ kun mɛ yɛ̃ron nɑɑsu ǹ kun mɛ win gɑ̃serɑ bɔɔrewɑ? \v 20 Ǹ kun mɛ yɛ̃ro u kundu kpiɑwɑ? Ǹ kun mɛ u sɑ̃ɑwɑ tɔn kɔmiɑkubu? Ǹ kun mɛ yɛ̃ron nɔni kpiɑwɑ? Ǹ kun mɛ yɛ̃ro tɑɑtɑɑru ǹ kun mɛ debu mɔwɑ? Ǹ kun mɛ win tĩɑ bii kɔsikirɑ? \v 21 Wi u ɑlebu gɑɑ mɔ wɑsi sɔɔ gesi Aronin bweseru sɔɔ, u ǹ kpɛ̃ u nɛ, Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u kɑ dĩɑnu gɑnu nɑ u kɑ yɑ̃kuru ko nɛn kuu te sɔɔ. \v 22 Adɑmɑ u koo kpĩ u nɛ, Yinni Gusunɔn dĩɑ dɛɛrɑnu di. \v 23 Win ɑlebun sɔ̃nɑ u ǹ kpɛ̃ u susi yɑ̃ku yerɔ kɑ kuu ten beku kɑre ten mi. Kpɑ u ku rɑɑ nɛn kuu te disi doke. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ rɑ yɑ̃ku kowobu gɔsi bɑ n kɑ dɛɛre. \p \v 24 Mɑ Mɔwisi u Aroni kɑ win bibu kɑ Isirelibɑ kpuro gɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \c 22 \s1 3. Be bɑ koo yɑ̃ku dĩɑnu di \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Aroni kɑ win bibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bɑ n tii sɛ dĩɑ ni Isirelibɑ bɑ kɑ mɑn nɑɑwɑmmɛ sɔɔ, kpɑ bu ku rɑɑ nɛn yĩsi dɛɛrɑ te sɑnku. Nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 3 Ben bweseru sɔɔ, goo ù n nu susi, mɑ u disi gɛɛ mɔ, bɑ koo yɛ̃ro yɑrɑwɑ nɛn sɔmburun di. \v 4 Aronin bweseru sɔɔ, goo ù n bɑrɑ disigiru mɔ, ǹ kun mɛ ù n kentu kpikɑ mɔ, u ǹ yɑ̃ku dĩɑ ni dimɔ sere ù n dɛɛrɑ, \v 5 kɑ sere wi u goru bɑbɑ ǹ kun mɛ wìn sen nim mu wĩɑ ǹ kun mɛ wi u yɑɑ gɑɑ bɑbɑ ye yɑ disi mɔ ǹ kun mɛ wi u goo bɑbɑ wi u disi mɔ. \v 6 Wi u yen gɑɑ bɑbɑ gesi, u disi duurɑwɑ mi sere kɑ yokɑɔ. U ǹ kpɛ̃ u yɑ̃ku dĩɑ ni di mɑ n kun mɔ u woburɑ mɑm mɑm. \v 7 Ù n woburɑ, yokɑn di u dɛɛrɑ, u koo kpĩ u nɛn dĩɑ ni di. Domi niyɑ nu sɑ̃ɑ win dĩɑnu. \v 8 Mɛyɑ yɑ̃ku kowo goo kun yɑɑ goru temmɔ ǹ kun mɛ yɑɑ ye gbeeku yɑɑ gɑɑ yɑ go u ku rɑɑ kɑ tii disi doken sɔ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni geruɑ. \p \v 9 Bɑ koo nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ domi bɑ̀ n nɛn dĩɑnu disi doke, bɑ koo ben torɑrun ɑre sɔbe kpɑ bu gbi. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ bu gɔsɑ bɑ n kɑ dɛɛre. \p \v 10 Tɔn diro kun yɑ̃ku dĩɑ ni dimɔ bɑɑ yɑ̃ku kowon sɔm kowo ǹ kun mɛ win sɔɔ. Yɛ̃ro kun yɑ̃ku dĩɑ ni dimɔ. \v 11 Adɑmɑ yoo wi yɑ̃ku kowo u dwɑ kɑ wi bɑ mɑrɑ win yɛnuɔ, bɑ koo kpĩ bu dĩɑ ni di. \v 12 Yɑ̃ku kowon bii tɔn kurɔ ù n tɔn diro suɑ durɔ, ù ku rɑɑ yɑ̃ku dĩɑ ni di. \v 13 Adɑmɑ bii wi, ù n sɑ̃ɑ gɔmini ǹ kun mɛ win durɔ u nùn yinɑ, mɑ u ǹ kɑ durɔ wi mɑrɑ, mɑ u gɔsirɑ win tundon yɛnuɔ u sɔ̃ nge sɑnɑm mɛ u ǹ durɔ sue, u koo kpĩ u dĩɑ ni di. Mɑ n kun mɛ, tɔn diro u ku dĩɑ ni di. \p \v 14 Tɔn tuko goo ù n nu di u ǹ kɑ bɑɑru, u koo nin kɔsire yɑ̃ku kowo wɛ̃wɑ. Yen biru kpɑ u nùn nin bɔnu nɔɔbun tiɑ sosiɑ. \p \v 15 Yɑ̃ku kowobu bu ku rɑɑ dĩɑ ni disi doke nì Isirelibɑ bɑ kɑ yɑ̃kuru kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 16 Bɑ̀ n nu di sɑnɑm mɛ n ǹ weenɛ bu nu di, bɑ Isirelibɑ torɑnu sɔbimɔwɑ. Nɛnɑ Yinni Gusunɔ, nɛ wi nɑ rɑ yɑ̃kunu dɛɛrɑsie. \s1 Sɑbe te bɑ koo kɑ yɑ̃kuru ko \p \v 17 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 18 ɑ Aroni kɑ win bibu kɑ Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, goo be sɔɔ ǹ kun mɛ sɔɔ goo wi u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, ù n kĩ u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko kɑ kĩru, ǹ kun mɛ u kɑ nɔɔ mwɛɛru gɑru yibiɑ, \v 19 nɛ, Yinni Gusunɔ n sere tu mwɑ, yɑɑ sɑbe dɔɔ ge gɑ ǹ ɑlebu mɔ gerɑ u koo kɑ nɑ, nɑɑ, ǹ kun mɛ yɑ̃ɑru, ǹ kun mɛ boo, yɑ n gesi sɑ̃ɑ dwɑ. \v 20 U ǹ koo kɑ yɑɑ sɑberu nɑ te tɑ ɑlebu gɑɑ mɔ. Domi ù n kɑ tu yɑ̃kuru kuɑ, nɑ ǹ mwɑɑmɔ. \v 21 Goo ù n siɑrɑbun yɑ̃kuru mɔ̀ kɑ kĩru ǹ kun mɛ u kɑ nɔɔ mwɛɛru gɑru yibiɑ, u koo tu kowɑ kɑ sɑbe te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ n sere win yɑ̃ku te mwɑ. \v 22 Ǹ n mɛn nɑ, bu ku kɑ sɑbe wɔ̃ko nɑ, ǹ kun mɛ te tɑ kɔ̃ri bɔɔre, ǹ kun mɛ te bɑ so bɑ kɔsiki, ǹ kun mɛ te tɑ boo boosu ǹ kun mɛ tɑɑtɑɑru mɔ gɔnɑɔ. Bu ku kɑ yen gɑɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \v 23 Bɑ koo kpĩ bu kɑ yɑɑ sɑbe tèn wɑsin bee tiɑ kpɑ̃ɑru bo kɛ̃run yɑ̃kuru ko. Adɑmɑ bu ku kɑ tu nɔɔ mwɛɛrugiru ko. \v 24 Bu ku rɑɑ kɑ yɑɑ sɑbe tèn tĩɑrɑ kɔrɑ ǹ kun mɛ bɑ wĩɑ nɛ, Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. Bu ku mɑɑ yen bweseru yɑɑ sɑberu gɑru kuɑ bɑ̀ n duɑ ben temɔ. \v 25 Bu ku kɑ nɛ, Yinni Gusunɔ sɑbe ten bweseru yɑ̃kuru kuɑ te bɑ wɑ sɔbun mi. Domi sɑbe tèn wɑsi bɑ mɛɛrɑ kuɑ, tɑ sɑ̃ɑwɑ nge sɑbe te tɑ ɑlebu mɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ ǹ yɑ̃ku ten bweseru mwɑɑmɔ. \p \v 26 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 27 bɑ̀ n kɛtɛ buu mɑrɑ ǹ kun mɛ yɑ̃ɑru ǹ kun mɛ boo, gɑ koo kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɑ gen mɛro. Adɑmɑ sɑɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑsen di, bɑ koo kpĩ bu kɑ gu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru ko. \v 28 Bu ku rɑɑ yɑɑ sɑberu gɑru go kɑ ten buu sɔ̃ɔ teeru. \p \v 29 Bɑ̀ n nɛ, Yinni Gusunɔ siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑmmɛ, bu tu koowo nge mɛ kon kɑ tu mwɑ. \v 30 Yen dɔmɑ terɑ bɑ koo ten yɑɑ di. Bɑ ǹ yen gɑɑ tiɑmɔ sere sisiru. \p \v 31 Bɑ koo nɛn woodɑ ye mɛm nɔɔwɑwɑ kpɑ bu ye swĩi. \v 32 Bu ku rɑɑ nɛn yĩsiru sɑnku kpɑ bu wɑ bu mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ ben suunu sɔɔ. Nɛnɑ nɑ Yinni Gusunɔ wi u bɛɛ gɔsɑ i n kɑ dɛɛre. \v 33 Nɛnɑ nɑ bɛɛ yɑrɑ sɑɑ Egibitin di nɑ n kɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \c 23 \s1 Tɔ̃ɔ bɑkɑ bwese bwesekɑ \p \v 1-2 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di u nɛɛ, tɔ̃ɔ bɑkɑ nì sɔɔ i ko i n dɑ mɛnnɛ i mɑn sɑ̃, ni wee. \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru \p \v 3 Alusumɑ tiɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ i ko i n dɑ sɔmburu ko, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, i ko i wɛ̃rɑ kpɑ i mɛnnɑ i kɑ mɑn sɑ̃. Yen tɔ̃ɔ te, i ku rɑ sɔmburu gɑru ko. I ko i tu diwɑ nɛn sɔ̃ bɑɑ mi i wɑ̃ɑ kpuro gesi. \p \v 4 Tɔ̃ɔ bɑkɑ ni nu mɑɑ tie, nì sɔɔ i ko i mɛnnɑ i kɑ mɑn sɑ̃, nin tɔ̃nu wee. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 5 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wɔ̃ɔn suru gbiikoon sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛsen yokɑn di, i Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru dio nɛ, Yinni Gusunɔn sɔ̃. \p \v 6 Yen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbuse sɔɔrɑ i ko i pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru tore. I ko i kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru i n pɛ̃ɛ dimɔ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doke. \v 7 Alusumɑ yen tɔ̃ɔ gbiikiru sɔɔrɑ i ko i mɛnnɑ i mɑn sɑ̃. Yen tɔ̃ɔ te, i ku rɑ sɔmburu gɑru ko. \v 8 Alusumɑ yen tɔ̃ɔ bɑɑtere i ko i n dɑ mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuewɑ. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, i ko i kpɑm mɛnnɑ i mɑn sɑ̃. Yen tɔ̃ɔ te, i ku sɔmburu gɑru ko. \s1 Gberun dĩɑ gbiikinun \s2 tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 9-10 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di u nɛɛ, ì n duɑ tem mɛ kon bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, mɑ i dĩɑnu gɑ̃, i ko i kɑ dĩɑ gbiikii ni i gɑ̃ mi yɑ̃ku kowo dɑɑwɑwɑ. \v 11 Kpɑ yɑ̃ku kowon tii u mɑn nu tusiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugirun sisiru kpɑ n wɑ n kɑ bɛɛ nɔnu geu mɛɛri. \v 12 Yen tɔ̃ɔ te, i ko i mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ kɑ yɑ̃ɑru wɔ̃ɔ tiɑgiru te tɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ. \v 13 I ko i mɑɑ som kilo nɔɔbɑ tiɑ mɛ i kɑ gum burinɑ sɔndi kpɑ ye kpuron nuburu tu nɛ, Yinni Gusunɔ dore. Yen biru kpɑ i tɑm litiri tiɑ kɑ bɔnu tɑ̃re som mɛn wɔllɔ. \v 14 I ǹ ko i dĩɑ gbiikii nin pɛ̃ɛ di ǹ kun mɛ nin bimɑ ye bɑ sɔnwɑ ǹ kun mɛ ye bɑ kɔsukɑ sere dɔmɑ te i kɑ nɛ, Yinni Gusunɔgiɑ nɑ. I ko woodɑ yeni mɛm nɔɔwɑwɑ mi i wɑ̃ɑ kpuro sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Gɛ̃ɛbun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 15 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di u nɛɛ, i ko i mɑɑ ɑlusumɑ gɑriwɑ nɔɔbɑ yiru sɑɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugirun sisirun di dɔmɑ tèn di i kɑ bɛɛn dĩɑ gbiikii ni, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑɑwɑ. \v 16 I ko i gɑriwɑ sɔ̃ɔ weerɑɑkuru sere n kɑ ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru nɔɔbɑ yirusen sisiru. Kpɑ i mɑɑ nɛ, Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. \v 17 I ko i kɑ pɛ̃ɛ yiru nɑ sɑɑ bɛɛn yɛnun di yèn bɑɑyere bɑ kuɑ kɑ som kilo itɑ kɑ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ. Bɛɛn gberun dĩɑ gbiikii niyɑ i ko i kɑ yen som mɛ ko, kpɑ yɑ̃ku kowo u ye sɔ̃ɔsi beri berikɑ. \v 18 Yen biru, i ko i nɛ, Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuɑ kɑ yɑ̃ɑnu nɔɔbɑ yiru ni nu wɔ̃ɔ tiɑ tiɑ mɔ kpɑ nu kun ɑlebu gɑɑ mɔ kɑ mɑɑ kɛtɛ kinɛ kpɛm teeru kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yiru kɑ sere tɑm. Kpɑ ye kpuron nuburu tu nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \v 19 I ko i mɑɑ boo go bɛɛn torɑnun yɑ̃kurun sɔ̃ kɑ mɑɑ yɑ̃ɑnu yiru ni nu wɔ̃ɔ tiɑ tiɑ mɔ siɑrɑbun yɑ̃kurun sɔ̃ \v 20 kɑ pɛ̃ɛ ye sɑnnu. Yɑ̃ku kowo u koo kɑ ye kpuro Yinni Gusunɔ dɑɑwɑwɑ u nu tusiɑrun wororu koosi. Kpɑ ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ nɛ, Yinni Gusunɔgiɑ. Ye kpuron biru, yɑɑ ye kpuro yɑ koo kowɑ yɑ̃ku kowogiɑ. \v 21 Yen tɔ̃ɔ te, i ko mɛnnɑwɑ bɛɛ kpuro i mɑn sɑ̃. I ǹ mɑɑ sɔmburu mɔ̀ dɔmɑ te. Mi i wɑ̃ɑ kpuro, i ko i woodɑ yeni mɛm nɔɔwɑwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 22 Ì n bɛɛn gberun dĩɑnu gɛ̃ɛmɔ, i ku ni nu wɑ̃ɑ bɛɛn gbee goorɔ gɛ̃. Yen biru i ku mɑɑ nu kunɔnu ko. I ko i nu sɑ̃ɑrobu kɑ sɔbu deriɑwɑ. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ. \s1 Tɔ̃ɔ bɑkɑ tè sɔɔ \s2 bɑ rɑ kɔbi wure \p \v 23-24 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di u nɛɛ, wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ yirusen tɔ̃ɔ gbiikiru sɔɔ, i ko i wɛ̃rɑwɑ kpɑ i kɔbi so Gusunɔ u kɑ bɛɛ yɑɑyɑ. Tɔ̃ɔ te, i ko i mɛnnɑwɑ kpɑ i mɑn sɑ̃. \v 25 I ku rɑ sɔmburu gɑru ko. Kpɑ i mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑ. \s1 Torɑrun suurun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 26 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 27 wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurusewɑ i ko i yɑ̃kuru ko bɛɛn torɑnun suurun sɔ̃. I ko i mɛnnɑwɑ kpɑ i nɔɔ bɔke kpɑ i mɑn sɑ̃. Kpɑ i mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑ. \v 28 I ku rɑ sɔmburu gɑru ko tɔ̃ɔ te sɔɔ. Domi tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ bɑ koo bɛɛ torɑnun suuru kobun woronu koosi Gusunɔ bɛɛn Yinnin wuswɑɑɔ. \v 29 Wi u kun nɔɔ bɔkue yen tɔ̃ɔ te, bɑ koo nùn wunɑwɑ win tɔmbun suunu sɔɔn di. \v 30 Wi u mɑɑ sɔmburu kuɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ, kon de bu yɛ̃ro gowɑ. \v 31 I ku rɑ sɔmburu gɑru ko tɔ̃ɔ te. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ kɑ bɑɑdommɑɔ kɑ bɛɛn bibun bweserɔ. Mi i wɑ̃ɑ kpuro, i ko ye mɛm nɔɔwɑwɑ. \v 32 Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru kpɑ i nɔɔ bɔke. I ko i wɛ̃rɑwɑ sɑɑ surun sɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛn yokɑn di sere kɑ yen sisirun yokɑɔ. \s1 Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 33-34 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di u nɛɛ, sɑɑ wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbun di, i ko i Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru i kɑ nɛ, Yinni Gusunɔ sɑ̃. \v 35 Yen tɔ̃ɔ gbiikiru, i ko i mɛnnɑ i mɑn sɑ̃. I ku rɑ sɔmburu gɑru ko tɔ̃ɔ te. \v 36 Tɔ̃ɔ bɑɑtere i ko i n dɑ mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru kuewɑ sere n kɑ ko sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye. Yen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, i ko i kpɑm mɛnnɑwɑ i mɑn sɑ̃ kpɑ i mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑ. Tɔ̃ɔ te, i ku rɑ sɔmburu gɑru ko. Tɑ sɑ̃ɑwɑ gɑ̃ɑ girinu. \p \v 37 Yenibɑ kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ ni i ko i di nɛ Yinni Gusunɔn sɔ̃. Kpɑ i mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruginu kuɑ kɑ bɛɛn gberun dĩɑnu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kɑ tɑm. Yɑ̃kuru bɑɑtere kɑ ten tɔ̃ru. \v 38 Mɛyɑ i ku mɑɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru duɑri kɑ yɑ̃ku ni i rɑ mɑn kue kɑ sere mɑɑ kɛ̃ɛ ni i rɑ kɑ nɛ kɑ mɑɑ nɔɔ mwɛɛrun yɑ̃kuru. \p \v 39 Suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbuse sɔɔ, ì n bɛɛn gberun dĩɑnu gɑ̃, i ko i tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru i kɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃. Yen tɔ̃ɔ gbiikiru kɑ yen tɔ̃ru nɔɔbɑ itɑse, i ko i wɛ̃rɑwɑ i ku sɔmburu gɑru ko. \v 40 Yen tɔ̃ɔ gbiikii te, i ko i dɑ̃ɑ mɑrum burɑm suɑ kɑ kpɑkpɑ wurusu kɑ dɑ̃ɑ wuru bɑkɑsu si su rɑ n wɑ̃ɑ dɑɑrɔ kpɑ i n nuku dobu mɔ̀ nɛn wuswɑɑɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye. \v 41 Wɔ̃ɔ bɑɑgere i ko i n dɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te diwɑ i kɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ suru nɔɔbɑ yiruse ye sɔɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 42 Bɛɛ Isirelibɑ kpurowɑ i ko i n wɑ̃ɑ kunu sɔɔ sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 43 Kpɑ bɛɛn bibun bweseru tu kɑ giɑ mɑ nɑ ben sikɑdobɑ sinɑsiɑ kunu sɔɔ sɑnɑm mɛ nɑ bu yɑrɑmɑ Egibitin di. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ. \p \v 44 Nge mɛyɑ Mɔwisi u Isirelibɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ ni sɔ̃ɔwɑ ni bɑ ko n dɑ di bu kɑ Yinni Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃. \c 24 \s1 Gusunɔn kuu bekurugirun \s2 dɑbu \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bu nùn olifin gum kɑsuo mɛ mu geɑ bo kpɑ fitilɑnu nu n kɑ sɔ̃re yokɑ bɑɑyere. \v 3 Aroni u koo kɑ gum mɛ dɑwɑ nɛ, Yinni Gusunɔn kuu bekurugii ten mi, beku kɑre ten wuswɑɑɔ te tɑ woodɑn kpɑkoro te gɑnuɑ. Kpɑ u de fitilɑ ni, nu n sɔ̃re yokɑn di sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ ben bibun bweserɔ. \v 4 Aroni u koo fitilɑ ni sɔndiwɑ dɑbu wurɑguun wɔllɔ kpɑ nu n sɔ̃re wɔ̃kuru bɑɑtere sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. \s1 Pɛ̃ɛ ye bɑ rɑ Yinni Gusunɔ wɛ̃ \p \v 5 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ pɛ̃ɛ wɔkurɑ yiru wɔ̃ɔwɔ yen bɑɑyere yɑ n sɑ̃ɑ kilo nɔɔbɑ tiɑ. \v 6 Kɑɑ ye yorewɑ nɛn wuswɑɑɔ tɑbulu wurɑgiɑ yen wɔllɔ sĩɑ yiru, yen bɑɑyere sɔɔ pɛ̃ɛ nɔɔbɑ tiɑ. \v 7 Sĩɑ bɑɑyeren wɔllɔ kɑɑ turɑre geɑ sɔndi kpɑ bu ye dɔ̃ɔ mɛni nɛn sɔ̃ pɛ̃ɛ yen ɑyerɔ kpɑ n bɛɛ yɑɑyɑ. \p \v 8 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru bɑɑtere, bɑ ko n dɑ mɑn pɛ̃ɛ yen bweseru yiiyewɑ kpɑ yɑ n yii mi bɑɑdommɑ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ bɛɛn bibun bweseru sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 9 Pɛ̃ɛ ye bɑ kɔsire kuɑ mi, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ Aroni kɑ win bibugiɑ. Bɑ koo ye diwɑ yɑm dɛɛrɑmɔ. Pɛ̃ɛ ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ nɛnɛm domi nɛnɑ bɑ ye wɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑrugiru mɔ̀. Aronin bweserɑ tɑ ko n dɑ ye di sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Wi u Gusunɔ gɑri kɑm \s2 gerusin sɛɛyɑsiɑbu \p \v 10-11 Sɔ̃ɔ teeru Isirelibɑn goo kɑ Egibitigii goon bii wì u kɑ Isireli tɔn kurɔ mɑrɑ bɑ sɑnnɑ. Kurɔ Isireli win yĩsirɑ Selomiti, Debirin bii, Dɑnun bweseru sɔɔ. Selomitin bii wi, u Gusunɔn yĩsiru gɑri kɑm gerusimɔ u bɔ̃rusimɔ. Yerɑ yɑnde bɑ kɑ nùn dɑ Mɔwisin mi. \v 12 Mɑ bɑ nùn yii bɑ kɑ mɑrɑ bu wɑ ye Yinni Gusunɔ u koo gere. \p \v 13 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 14 i kɑ durɔ wi yɑrio sɑnsɑnin di. Be bɑ mɑɑ nuɑ u nɛ Yinni Gusunɔ gɑri kɑm gerusi mi, kpɑ bu ben nɔmɑ sɔndi win wirɔ bu kɑ seedɑ di kpɑ Isirelibɑ kpuro bu nùn kpenu kɑsuku bu go. \v 15 Yen biru woodɑ yeniwɑ kɑɑ Isirelibɑ wɛ̃ ɑ nɛɛ, wi u nɛ, Yinni Gusunɔ gɑri kɑm gerusi, yɛ̃ro u koo yen ɑre wɑ. \v 16 Wi u gesi nɛ, Yinni Gusunɔ gɑri kɑm gerusi, bɑ koo yɛ̃ro gowɑ. Isirelibɑ kpurowɑ bɑ koo nùn kpenu kɑsuku bu go. Bɑɑ ù n sɑ̃ɑn nɑ sɔɔ, bɑ koo nùn gowɑ yèn sɔ̃ u nɛ, Yinni Gusunɔ gɑri kɑm gerusi. \p \v 17 Goo ù n win winsim go, bɑ koo mɑɑ yɛ̃ro gowɑ. \v 18 Goo ù n win winsim yɑɑ sɑberu go, u koo ten kɔsire wɛ̃wɑ wɑsiru. Hundewɑ yɑ hunden kɔsire. \p \v 19 Goo ù n mɑɑ win winsim mɛɛrɑ kuɑ, mɛɛrɑ yen bweserɑ bɑ koo yɛ̃ro ko. \v 20 Wi u goo buɑ, bɑ koo mɑɑ yɛ̃ro buɑwɑ. Wi u goon nɔni wĩɑ, bɑ koo mɑɑ yɛ̃ron nɔni wĩɑwɑ. Wi u goon dondu buɑ, bɑ koo mɑɑ yɛ̃rogiru buɑwɑ. Kɔ̃sɑ ye tɔnu u win tɔnusi kuɑ kpuro, yerɑ bɑ koo mɑɑ nùn kɔsie. \p \v 21 Wi u yɑɑ sɑberu go, u koo ten kɔsire wɛ̃wɑ. Wi u mɑɑ tɔnu go, bɑ koo mɑɑ yɛ̃ro gowɑ. \p \v 22 Woodɑ tiɑ yerɑ bɑ koo kɑ bɛɛ kɑ bɛɛn sɔbu siri. Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ. \p \v 23 Mɑ Mɔwisi u Isirelibɑ kpuro ye sɔ̃ɔwɑ. Mɑ bɑ durɔ wi u Yinni Gusunɔ gɑri kɑm gerusi mi yɑrɑ sɑnsɑnin di bɑ nùn kpenu kɑsukɑ bɑ go. Nge mɛyɑ bɑ kɑ kuɑ ye Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \c 25 \s1 Tem wɛ̃rɑsiɑbu \p \v 1-2 Yinni Gusunɔ u kɑ Mɔwisi gɑri kuɑ guu te bɑ mɔ̀ Sinɑin wɔllɔ u nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ ì n duɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ kon bɛɛ wɛ̃ mi, i ko i dewɑ bɛɛn gbeɑn tem mu wɛ̃rɑ nɛn sɔ̃. \v 3 Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɔɔrɑ i ko i bɛɛn gbeɑ duure kpɑ i bɛɛn resɛm gbɑɑnu sɔmɛ i nin dɑ̃nu kɔni. Kpɑ i yen mɑrum sɔri. \v 4 Adɑmɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wɔ̃ɔ wɛ̃rɑruguu Yinni Gusunɔn sɔ̃. Bɛɛn gbenu nu koo wɛ̃rɑwɑ mɑm mɑm. I ku rɑ nu dĩɑnu duure, i ǹ ko i mɑɑ bɛɛn resɛm kɔni. \v 5 Bɑɑ dĩɑ ni nu wɔrumɑ sɑnɑm mɛ i gɛ̃ɛmɔ mɑ nu kpiɑ kɑ tii, i ǹ nu gɛ̃ɛmɔ. I ǹ mɑɑ resɛm sɔrimɔ ye yɑ kɑ tii mɑrɑ. Domi bɛɛn gbeɑ yɑ koo wɛ̃rɑwɑ mɑm mɑm wɔ̃ɔ ge sɔɔ. \v 6 Adɑmɑ wɔ̃ɔ wɛ̃rɑruguu ge sɔɔ, ye yɑ kpiɑ kɑ tii, yerɑ i ko i di bɛɛ kɑ bɛɛn sɔm kowobu kɑ bɛɛn yobu kɑ sere mɑɑ sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ \v 7 kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu kɑ gbeeku yɛɛ. Ye tem mɛ, mu koo kpi yerɑ i ko i di. \s1 Yɑkiɑbun wɔ̃ɔ \p \v 8 I ko i wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirun subɑ nɔɔbɑ yiru deriwɑ yu doonɑ. Ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ mi, wɔ̃ɔ weerɑɑkuru tiɑ sɑri. \v 9 Yen wɔ̃ɔ dɑ̃ɑkun suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkuru, tɔ̃ɔ te bɑ torɑrun yɑ̃kuru kuɑ mi, i ko i kɔbi wurɑwɑ kɑ kuuki tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 10 Wɔ̃ɔ weerɑɑkurusen wɔ̃ɔ ge, gɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛnɛm nɛ, Yinni Gusunɔn sɔ̃. Kpɑ i kpɑrɑ mɑ bɑɑwure u tii mɔ. Wɔ̃ɔ ge sɔɔ, bɑ koo gbee te goo u rɑɑ dɔrɑ ǹ kun mɛ te bɑ nùn mwɑɑri wesiɑwɑ tu ko wigiru. Wi u rɑɑ mɑɑ yoru dimɔ, u koo yɑkiɑrɑ u wurɑ win yɛnuɔ. \v 11 Nge mɛyɑ i ko n dɑ wɔ̃ɔ weerɑɑkuru bɑɑteren yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru di. I ko i wɛ̃rɑwɑ wɔ̃ɔ ge sɔɔ. I ǹ dĩɑnu gɑnu duurumɔ. I ǹ mɑɑ dĩɑnu gɑnu gɛ̃ɛmɔ ni nu kɑ tii kpiɑ. Mɛyɑ i ǹ mɑɑ resɛm sɔrimɔ ye yɑ mɑrɑ resɛm gbɑɑrɔ te bɑ ǹ sɔnwɑ. \v 12 Domi nuku dobun wɔ̃ɔwɑ ge i ko i wunɑ nɛnɛm nɛ Yinni Gusunɔn sɔ̃. Adɑmɑ bɛɛn gbeɑn dĩɑnɑ i ko i di. \p \v 13 Wɔ̃ɔ ge sɔɔ, bɑɑwure u koo win tem mwɑwɑ mɛ bɑ rɑɑ nùn mwɑɑri. \v 14 Ì n tem dɔrɑmɔ, ǹ kun mɛ ì n dwemɔ, bɛɛn goo u ku rɑɑ win winsim nɔni wɔ̃ke. \v 15 Wi u kĩ u win gberu dɔrɑ, u koo ginɑ lɑsɑbu kowɑ u wɑ mɛ̀n nɔɔ tɑ koo dĩɑnu mɑ sere wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ yibu tè sɔɔ bɑ rɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko tè sɔɔ yɛ̃ro u koo tu wesiɑ. \v 16 Nge mɛ wɔ̃su su dɑbiru nɛ, nge mɛyɑ gbee ten gobi yi ko n kpɑ̃ɑru nɛ. Wɔ̃sun sukum mɛ mu tie mù kun dɑbi sere wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ yibu, ten gobi yi ǹ ko yi n kpɑ̃. Domi ye bɑ koo gɛ̃ gbee te sɔɔ, yerɑ u dɔrɑmɔ. \v 17 Bɛɛn goo u ku rɑɑ win winsim nɔni wɔ̃ke. I ko i mɑn nɑsiɑwɑ domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \v 18 I nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɔ kpɑ i sĩ ye sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i sinɑ tem mɛ sɔɔ kɑ bɔri yɛndu. \v 19 Tem mɛ, mu koo dĩɑnu ko ni nu koo bɛɛ turi kpɑ i n kɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. \p \v 20 Sɔrɔkudo i ko i tii bikiɑ i nɛɛ, mbɑ i ko i di wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te. Domi i ǹ wɔ̃ɔ ge sɔɔ dĩɑnu duurumɔ, i ǹ mɑɑ gɛ̃ɛmɔ. \v 21 Kon bɛɛ domɑru kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑse kpɑ bɛɛn gbeɑ yu wɔ̃ɔ itɑn dĩɑnu mɑ. \v 22 Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse sɔɔ, i ko i dĩɑnu duure kpɑ bɛɛn dĩɑ gurunu nu n tie sere i kɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛsen dĩɑnu gɛ̃. \s1 Tem kɑ diɑn yɑkiɑbu \p \v 23 Goo kun tɔnu tem dɔremɔ kpɑ yɛ̃ro u n mu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, domi nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ tem mɔ, i mɑɑ wɑ̃ɑwɑ nɛn mi nge sɔbu. \v 24 Yen sɔ̃nɑ mi i sinɑ kpuro, i ko i tem yɑkiɑbun woodɑ ye mɛm nɔɔwɑwɑ. \p \v 25 Bɛɛ sɔɔ, goo ù n kuɑ sɑ̃ɑro, mɑ u win tem sukum dɔrɑ, win dusi goo ù n gobi mɔ, u koo kpĩ u mu yɑkiɑ. \v 26 Yɛ̃ro ù kun mɑɑ dusi goo mɔ wi u koo mu yɑkiɑ, win tii u koo kookɑri kowɑ u kɑ mu yɑkiɑ. \v 27 U koo wɔ̃su gɑriwɑ si su tie wɔ̃ɔ weerɑɑku te, tu kɑ sere yibu kpɑ u si kpuron gobi kɔsiɑ kpɑ tem mɛ, mu ko wigim. \v 28 Ù kun gobi wɑ u kɑ mu yɑkiɑ, u koo mu wi u tem mɛ dwɑ deriɑ sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi. Yen biru u koo kpĩ u wurɑ tem mɛ sɔɔ. \p \v 29 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, goo ù n win diru dɔrɑ te tɑ wɑ̃ɑ wuu gbɑ̃rɑruguu sɔɔ, wɔ̃ɔ tiɑ u mɔ u kɑ tu yɑkiɑ. \v 30 Yɛ̃ro ù n kpɑnɑ u dii te yɑkiɑ wɔ̃ɔ tiɑ yen bɑɑ sɔɔ, tɑ koo kowɑ wi u tu dwɑgiru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. U ǹ mɑɑ tu wesiɑmɔ bɑɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ. \v 31 Adɑmɑ dii te tɑ wɑ̃ɑ wuu ge gɑ ǹ gbɑ̃rɑru mɔ sɔɔ, bɑ koo tu yɑkiɑwɑ nge mɛ bɑ rɑ tem yɑkie. Bɑɑ ǹ n mɛren nɑ, wi u rɑɑ dii te mɔ, bɑ koo nùn tu wesiɑwɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru sɔɔ. \p \v 32 Adɑmɑ Lefibɑn wusu kɑ ben diɑ, bɑ ko n dɑ kpĩ bu ye yɑkie sɑɑ kpuro. \v 33 Wi u Lefibɑn goon diru dwɑ, yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ, u koo yɑriwɑ dii ten min di kɑ wuu gen min di. Lefibɑn diɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ ben tiiginu Isirelibɑginun suunu sɔɔ. \v 34 Gbee ni nu mɑɑ kɑ ben wusu sikerenɛ, ben goo kun kpɛ̃ u nu dɔrɑ. Domi berɑ bɑ nu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Bɔkurɑbun woodɑ \p \v 35 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wunɛn Isirelisi ù n sɑ̃ɑru duurɑ, mɑ u ǹ kpɛ̃ u tii nɔɔri, ɑ de ɑ nùn somi u kɑ win wɑ̃ɑru di. Nge mɛyɑ kɑɑ mɑɑ sɔɔ kuɑ kpɑ u wɑ u sinɑ tem mɛ sɔɔ wunɛn bɔkuɔ. \v 36 À n nùn gɑ̃ɑnu bɔkurɑ, ɑ ku nùn ɑre kɑsusi. A de ɑ nɛ Gusunɔ wunɛn Yinni nɑsiɑ, kpɑ wunɛn winsim u wɑ u n wɑ̃ɑ wunɛn bɔkuɔ. \v 37 À n nùn gobi bɔkurɑ ǹ kun mɛ dĩɑnu, ɑ ku nim doke. \v 38 Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ nɑ ye geruɑ. Nɛnɑ nɑ bɛɛ yɑrɑ sɑɑ Egibitin di n kɑ bɛɛ Kɑnɑnin tem wɛ̃ kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ bɛɛn Yinni. \s1 Yorun woodɑ \p \v 39 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, wunɛn Isirelisi ù n sɑ̃ɑru duurɑ mɑ u nun tii dɔre, ɑ ku nùn yoo sɔmɑ koosiɑ. \v 40 U ko n sɑ̃ɑwɑ wunɛn sɔm kowo, u n wɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɔ sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ nɑ. \v 41 Yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑ te, tɑ̀ n tunumɑ, kɑɑ nùn yɑkiɑwɑ wi kɑ win bibu kpɑ u wurɑ u win yɛnugibu deemɑ, u win sikɑdobɑn gbeɑ tubi di. \v 42 Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn yobu be nɑ yɑrɑmɑ Egibitin di. Bɑ ǹ koo bu dɔrɑ nge mɛ bɑ rɑ yobu dɔre. \v 43 A ku nùn dɑm dɔre. A sɔ̃ɔsio mɑ ɑ nɛ Gusunɔ wunɛn Yinni nɑsie. \p \v 44 À n yobu kĩ, bwese tuku ni nu kɑ nun sikerenɛwɑ kɑɑ yoru mwɛɛri bɑ n sɑ̃ɑ wunɛgibu. \v 45 Kɑɑ kpĩ ɑ sɔbun bibu dwe be bɑ wɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɔ kɑ sere be bɑ mɑrɑ bɛɛn tem sɔɔ. À n bu dwɑ, bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wunɛgibu. \v 46 Wunɛn bibun bweseru tɑ koo kpĩ tu bu tubi di sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Adɑmɑ goo u ku rɑɑ win Isirelisi dɑm dɔre. \p \v 47 Sɔɔ goo ù n wɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɔ, mɑ u kuɑ gobigii, mɑ Isireli goo u sɑ̃ɑru duurɑ, mɑ u tii sɔɔ wi dɔre, ǹ kun mɛ sɔɔ win dusi goo, \v 48 Isireli wi, u koo kpĩ u tii yɑkiɑ ǹ kun mɛ win dusi goo u nùn yɑkiɑ \v 49 ǹ kun mɛ win bɑɑn mɔɔ ǹ kun mɛ win bɑɑn wɔnɔ ǹ kun mɛ ben bii goo ǹ kun mɛ win dusi goo gesi. Wi u mɑɑ tii dɔrɑ mi, ù n dɑm wɑ u kɑ tii yɑkiɑ, u koo kpĩ u tii yɑkiɑ. \v 50 Bɑ koo wɔ̃sun geeru gɑriwɑ wi kɑ wi u nùn dwɑ sɑɑ mìn di u tii dɔrɑ sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi. Win yɑkiɑbun gobin geeru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nge gobi yi bɑ koo sɔm kowo kɔsiɑ wɔ̃ɔ si sɔɔ. \v 51 Wɔ̃su sù n mɑɑ tie su kpɑ̃ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu sere turi, u koo win yɑkiɑbun gobi kɔsiɑwɑ nge mɛ wɔ̃ɔ sin geerɑ nɛ. \v 52 Wɔ̃su sù kun mɑɑ dɑbi sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi, u koo win yɑkiɑbun gobi kɔsiɑwɑ nge mɛ wɔ̃ɔ sin geerɑ nɛ. \v 53 Ù n wɑ̃ɑ win yinnin mi, yinni wi, u koo nùn kowɑ nge mɛ bɑ rɑ sɔm kowo kue. U ǹ koo nùn dɑm dɔre. \v 54 Ù kun kpĩɑ u tii yɑkie kɑ swɑɑ yen gɑɑ, u koo yɑkiɑrɑ wi kɑ win bibu yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru sɔɔ. \s1 Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni \p \v 55 Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛ, Yinni Gusunɔn yobu be nɑ yɑrɑ Egibitin di. Nɛ Gusunɔ nɑ sɑ̃ɑwɑ ben Yinni. \c 26 \p \v 1 Nɑ nɛɛ, i ku bwɑ̃ɑroku gɑgu sɑ̃. I ku rɑ mɑɑ gɑ̃ɑnu gɑnun weenɑsinu ko. I ku mɑɑ kperu gɑru girɑ te bɑ gɑ̃ɑnu gɑnun weenɑsinu koosi kpɑ i yiirɑ i sɑ̃. Domi nɛnɑ nɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \p \v 2 I tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru yɑɑyo kpɑ i nɛn kuu bekurugiru bɛɛrɛ wɛ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ ye geruɑ. \s1 Domɑnu \p \v 3 Ì n nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ mɑ i ye swĩi, \v 4 kon de gurɑ yu nɛ yen sɑɑ sɔɔ kpɑ tem mu dĩɑnu wɛ̃ kpɑ dɑ̃nu nu binu mɑ. \v 5 I ko n dĩɑnu gɛ̃ɛmɔwɑ sere bɛɛn resɛm yu kɑ sɔribu turi. Kpɑ resɛm ye, yɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ duurubun sɑɑ. I ko i di i debu kpɑ i n wɑ̃ɑ kɑ bɔri yɛndu bɛɛn tem sɔɔ. \v 6 Kon de ɑlɑfiɑ yɑ n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. Goo kun bɛɛ bɑɑsimɔ ì n dò. Kon de yɛɛ gɔbi yi doonɑ. Mɛyɑ tɑbu kun mɑɑ duɔ tem mɛ sɔɔ. \v 7 I ko i bɛɛn yibɛrɛbɑ nɑɑ girɑwɑ kpɑ i bu tɑkobi sɔkiri i kɑmiɑ. \v 8 Bɛɛn nɔɔbu bɑ koo kpĩ bu tɔmbu wunɔbu (100) nɑɑ swĩi bu go. Kpɑ bɛɛn wunɔbu bu tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) nɑɑ swĩi bu go kɑ tɑkobi. \v 9 Kon kɑ bɛɛ nɔnu geu mɛɛri kpɑ n de i mɑrurɑ i kɔwɑrɑ kpɑ n de nɛn ɑrukɑwɑni yɑ n wɑ̃ɑ sere kɑ bɛɛn bibun bibɔ. \v 10 I ko i bɛɛn dĩɑ gurunu di sere nu tiɑrɑ kpɑ i kpɑɑnu kɔsire ko bɛɛn birɑnɔ. \v 11 Kon de bu nɛn wɑ̃ɑ yeru girɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ biru kisimɔ. \v 12 Nɑ kon sĩimɔwɑ bɛɛn suunu sɔɔ kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ bɛɛn Yinni kpɑ i n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn tɔmbu. \v 13 Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni, nɛ wi nɑ bɛɛ yɑrɑ sɑɑ yorun di Egibitiɔ. Nɛnɑ nɑ Egibitigibun dɑm dɔrebu kpeerɑsiɑ. Tɛ̃ i ko i kpĩ i sĩ n kun kɑ sekuru. \s1 Bɔ̃ri \p \v 14 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ì kun nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ, mɑ i ǹ sĩimɔ ye sɔɔ, \v 15 mɑ i nɛn ɑrukɑwɑni yinɑ, i nɛn woodɑbɑ biru kisi, i ǹ kɑ bu sɔmburu kue, \v 16 wee ye kon bɛɛ kuɑ. \p Kon bɛɛ bɛrum tiɑ kpɑ n de wɑsi sun bɑkɑru tu bɛɛ wɔri i woorɑ sere bɛɛn nɔni yi tondɑ kpɑ i n wɑhɑlɑ mɔ̀. Kɑm sɔɔrɑ i ko i bɛɛn dĩɑnu duure. Domi bɛɛn yibɛrɛbɑrɑ bɑ koo nu di. \v 17 Kon bɛɛ biru kisi kpɑ bɛɛn yibɛrɛbɑ bu bɛɛ kɑmiɑ. Kpɑ be bɑ bɛɛ tusɑ bu bɛɛ dɑm dɔre. I ko i duki yɑkikirɑwɑ bɑɑ bɑ̀ kun bɛɛ nɑɑ gire. \p \v 18 Yenibɑ kpuron biru, ì kun mɑn mɛm nɔɔwɛ, kon bɛɛ sɛɛyɑsiɑ too too bɛɛn torɑrun sɔ̃. \v 19 Kon bɛɛn dɑm buɑ mɛ̀n sɔ̃ i tii sue. Kon de wɔllu tu bɔbiɑ nge sisu kpɑ gurɑ yu ku nɛ. Kpɑ tem mu bɔbiɑ nge sii gɑndu. \v 20 I ko i bɛɛn dɑm dɔrɑwɑ kɑm sɔɔ. Domi tem mu ǹ dĩɑnu mɔ̀. Mɛyɑ dɑ̃nu nu ǹ mɑɑ mɑrumɔ. \p \v 21 Ì n mɑn seesimɔ, kon bɛɛ sɛɛyɑsiɑ too too bɛɛn torɑnun sɔ̃. \v 22 Kon bɛɛ gbeeku yɛɛ suremɑ yi bɛɛn bibu go sere kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenɔ kpɑ i kun mɑɑ dɑbi kpɑ bɛɛn swɛɛ yi gbi. \p \v 23 Sɛɛyɑsiɑ bini bù kun mɑɑ dere i gɔ̃ru gɔsie, mɑ i mɑn seesimɔ, \v 24 nɛn tii kon bɛɛ seesi kpɑ n mɑɑ bɛɛ sɛɛyɑsiɑ too too n kere yellu bɛɛn torɑnun sɔ̃. \v 25 Kon de tɑbu bu bɛɛ wɔri yèn sɔ̃ i nɛn ɑrukɑwɑni kusiɑ. Ì n mɛnnɑ i kukuɑ bɛɛn wusɔ, kon de bɑrɑru tu bɛɛ wɔri kpɑ yibɛrɛbɑ bu bɛɛ nɔmɑ turi. \v 26 Kon de gɔ̃ɔru tu nɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, tɔn kurɔbu wɔkuru bɑ koo pɛ̃ɛ wɔ̃wɑ doo teu sɔɔ kpɑ bu kɑ bɛɛ nɑɑwɑ ye yɑ ǹ bɛɛ debumɔ. \p \v 27 Yenibɑn biru ì kun mɑn mɛm nɔɔwɛ, mɑ i mɑn seesimɔ, \v 28 nɛn tii kon bɛɛ seesi kɑ mɔru kpɑ n bɛɛ sɛɛyɑsiɑ nɔn nɔɔbɑ yiru n kere yellu bɛɛn torɑnun sɔ̃. \v 29 I ko i gɔ̃ɔru wɑ sere i bɛɛn bibu tem. \v 30 Kon bɛɛ tusi sere n bɛɛ gunguu nìn mi i rɑ yɑ̃kuru ko kɔsuku kɑ bwɑ̃ɑrokunu ni i rɑ kɑ sɔ̃ɔ sɑ̃. Kon bɛɛn gonu sɔndi bwɑ̃ɑroku nin kɛ̃kin wɔllɔ. \v 31 Kon bɛɛn wusu gɔsiɑ bɑnsu kpɑ n bɛɛn sɑ̃ɑ yenu kɔsuku. Nɑ ǹ mɑɑ bɛɛn yɑ̃kunu mwɑɑmɔ. \v 32 Kon bɛɛn tem kɑm koosiɑ. Bɛɛn yibɛrɛ be, bɑ koo nɑ bu sinɑ mi, kpɑ biti yu bu mwɑ. \v 33 Kon de bu bɛɛ tɑbu wɔri kpɑ i yɑrinɑ i dɑ tem tukumɔ. Kpɑ bɛɛn wusu su ko bɑnsu. \p \v 34-35 Sɑɑ yè sɔɔ i ko i n wɑ̃ɑ tem tukum mi, bɛɛn tem mɛ, mu koo wɛ̃rɑ, wɛ̃rɑ bi i ǹ dɑɑ mu wɛ̃ɛre. \p \v 36 Be bɑ koo tiɑrɑ bɑ n wɑ̃ɑ yibɛrɛbɑn temɔ, kon de bu nuki sɑnkirɑ. Bɑɑ wuru kokosun dɑmu, gɑ koo de bu dukɑ yɑkurɑwɑ. Bɑ koo yɑkurɑwɑ nge be bɑ yibɛrɛbɑ wɑ bɑ tɑbu yɑ̃nu nɛni bɑ kɑ bu nɑɑ gire. Bɑ koo wɔrukuwɑ bɑɑ goo ù kun bu nɑɑ swĩi. \v 37 Bɑ koo wɔrikinɑwɑ nge be bɑ goonɑmɔ tɑbu sɔɔ kɑ tɑkobi. Bɑ ǹ kpɛ̃ bu yɔ̃rɑ bu ben yibɛrɛbɑ mɑ. \v 38 Bɑ koo gbiwɑ bwese tukunun suunu sɔɔ. Kpɑ yibɛrɛbɑ bu bu kɑm koosiɑ. \v 39 Be bɑ koo tiɑrɑ yibɛrɛbɑn tem mi, bɑ koo woorɑwɑ kɑ nuku sɑnkirɑnu ben torɑnun sɔ̃ kɑ ben bɑɑbɑbɑginun sɔ̃. \s1 Gusunɔ u koo win ɑrukɑwɑni \s2 yɑɑyɑ \p \v 40 Isireli be bɑ tiɑrɑ, bɑ koo ben torɑnu tuubɑ ko kɑ ben bɑɑbɑbɑginu ni bɑ kuɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kɑ sere seesi bi bɑ mɑn seesi. \v 41 Bɑ koo giɑ mɑ nɛnɑ nɑ bu seesi mɑ nɑ kɑ bu dɑ tem tukumɔ ben yibɛrɛbɑn mi. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo tii kɑwɑ ben nɑɑnɛ sɑrirun sɔ̃ kpɑ bu giɑ mɑ nɛnɑ nɑ bu sɛɛyɑsiɑmɔ ben torɑnun sɔ̃. \v 42 Sɑɑ ye sɔɔ, kon nɛn ɑrukɑwɑnibɑ yɑɑyɑ ye nɑ bɔkuɑ kɑ ben bɑɑbɑbɑ. Berɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu. Kon mɑɑ nɛn nɔɔ mwɛɛru yɑɑyɑ te nɑ kuɑ ben tem sɔ̃. \v 43 Ben biru, tem mɛ, mu koo wɛ̃rɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo sɛɛyɑsiɑbu wɑ yèn sɔ̃ bɑ nɛn woodɑbɑ deri. \v 44 Adɑmɑ bɑɑ bɑ̀ n wɑ̃ɑ tem tukumɔ ben yibɛrɛbɑn mi, nɑ ǹ bu derimɔ mɑm mɑm. Nɑ ǹ bu biru kisimɔ, nɑ ǹ mɑɑ bu kpeerɑsiɑmɔ. Nɑ ǹ nɛn ɑrukɑwɑni ye kusiɑmɔ. Domi nɑ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ ben Yinni. \v 45 Ben ɑrufɑɑnin sɔ̃ kon ɑrukɑwɑni ye yɑɑyɑ ye nɑ kɑ ben bɑɑbɑbɑ bɔkuɑ mi, ye yɑ derɑ nɑ bu yɑrɑ Egibitin di bwesenu kpuron nɔni biru, mɑ nɑ kuɑ ben Yinni. Nɛnɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 46 Woodɑ kɑ sɔ̃ɔsi niniwɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi wɛ̃ Sinɑin guurɔ u kɑ Isirelibɑ sɔ̃. \c 27 \s1 Nɔɔ mwɛɛnun yibiɑbu \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ woodɑ yeni sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, goo ù n nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, u koo nɛ, Yinni Gusunɔ tɔnu kɛ̃, u koo kpĩ u gobi kɔsiɑ tɔnu win ɑyerɔ nge mɛni u kɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ. \p \v 3 Sɑɑ tɔn durɔ wi u wɔ̃ɔ yɛndu mɔn di n kɑ dɑ wɔ̃ɔ wɑtɑgii, sii geesun gobi weerɑɑkurɑ u koo kɔsiɑ nge mɛ bɑ rɑ sɑ̃ɑ yerun gobi kɔsi. \v 4 Ǹ n tɔn kurɔn nɑ, sii geesun gobi tɛnɑ. \p \v 5 Tɔn durɔ wi u mɔ wɔ̃ɔ nɔɔbu n kɑ dɑ wɔ̃ɔ yɛndugii, sii geesun gobi yɛndɑ u koo kɔsiɑ. Ǹ n mɑɑ tɔn kurɔn nɑ, sii geesun gobi wɔkuru. \p \v 6 Sɑɑ tɔn durɔ suru tiɑgii sere n kɑ dɑ wɔ̃ɔ nɔɔbugii, sii geesun gobi nɔɔbuwɑ u koo kɔsiɑ. Ǹ n mɑɑ tɔn kurɔn nɑ, sii geesun gobi itɑwɑ u koo kɔsiɑ. \p \v 7 Goo ù n mɑɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ mɔ ǹ kun mɛ ù n kere mɛ, sii geesun gobi wɔkurɑ nɔɔbuwɑ u koo kɔsiɑ. Ǹ n mɑɑ tɔn kurɔn nɑ, sii geesun gobi wɔkurɑ u koo kɔsiɑ. \p \v 8 Goo ù n sɑ̃ɑ sɑ̃ɑro too, mɑ u ǹ kpɛ̃ u kɔsiɑ mɛ bɑ geruɑ, bɑ koo kɑ yɛ̃ro dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi, kpɑ yɑ̃ku kowo wi, u nùn sɔ̃ mɛ̀n nɔɔ u koo kɔsiɑ nge mɛ win wɑɑrɑ nɛ. \p \v 9 Goo ù n nɛ, Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u koo mɑn yɑɑ sɑberu kɛ̃ te bɑ rɑ kɑ yɑ̃kuru ko, yɑɑ sɑbe te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛgiru. \v 10 Bɑ ǹ kɑ tu gɑru kɔsinɑmɔ te tɑ kun wɑ̃. Bɑɑ tɑ̀ kun mɑɑ wɑ̃, bɑ ǹ kɑ tu gɑru kɔsinɑmɔ te tɑ wɑ̃. Kɑ mɛ, bɑ̀ n mɑɑ kɑ tu kɔsinɑ, ni yiru kpuro nu ko n sɑ̃ɑwɑ nɛginu. \p \v 11 Goo ù n kɑ yɑɑ sɑberu nɑ te bɑ ku rɑ kɑ yɑ̃kuru ko, bɑ koo kɑ tu dɑwɑ yɑ̃ku kowon mi. \v 12 Kpɑ yɑ̃ku kowo u tu mɛɛri u ten geeru burɑ. \v 13 Wi u kɑ yɑɑ sɑbe te nɑ, mɑ u kĩ u tu yɑkiɑ, gee te yɑ̃ku kowo u nùn bure, terɑ u koo kɔsiɑ. Kpɑ u mɑɑ gee ten bɔnu nɔɔbun tiɑ sosi. \p \v 14 Goo ù n win diru Yinni Gusunɔ kɑ̃, yɑ̃ku kowowɑ u koo dɑ u tu mɛɛri kpɑ u ten geerun sɑkɑ gere. Gee te u geruɑ mi, terɑ bɑ koo kɑ sɔmburu ko. \v 15 Adɑmɑ ù n kĩ u win dii te yɑkiɑ, u koo ginɑ gee te yɑ̃ku kowo u burɑ mi kɔsiɑwɑ kpɑ u ten wɔllɔ bɔnu nɔɔbusen tiɑ sosi dii te, tu sere mɑɑ ko wigiru. \p \v 16 Goo ù n mɑɑ win gberu Yinni Gusunɔ wɛ̃, bɑ koo ten geeru burɑwɑ. Dĩɑ ni bɑ koo duuren kpɑ̃ɑrɑ bɑ koo mɛɛri. Nge tɛ̃ bɑ̀ n dĩɑ ni bɑ mɔ̀ ɔɔsu duurɑ, mɑ nu kilo goobɑ wunɔbu (300) kuɑ, sii geesun gobi weerɑɑkurɑ bɑ koo kɔsiɑ. \v 17 Ǹ n sɑ̃ɑn nɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑrun diyɑ u gbee te wɛ̃, ten gobi kpurowɑ u koo kɔsiɑ. \v 18 Ù n gbee te Yinni Gusunɔ wɛ̃ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑrun biru, yɑ̃ku kowo u koo ten gobi kɑwɑwɑ. U koo wɔ̃ɔ si su tie sere yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turin gobi kɔsiɑwɑ. \p \v 19 Yɛ̃ro ù n kĩ u win gbee te yɑkiɑ, u koo kɔsiɑwɑ ye bɑ burɑ mi, kpɑ u yen bɔnu nɔɔbun tiɑ sosi gbee te, tu sere mɑɑ ko wigiru. \p \v 20 Ù kun tu yɑkie, mɑ bɑ tu goo dɔre, u ǹ mɑɑ kpɛ̃ u tu yɑkiɑ win tii. \v 21 Yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ, tɑ koo kowɑ Yinni Gusunɔgiru. Yɑ̃ku kowobɑ bɑ ko n tu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 22 Goo ù n Yinni Gusunɔ gberu wɛ̃ te u dwɑ, n ǹ mɔ te u tubi di, \v 23 yɑ̃ku kowowɑ u koo tu mɛɛri kpɑ u ten geeru burɑ. U koo wɔ̃su gɑriwɑ si su tie yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tu kɑ turi. Wɔ̃ɔ si kpuron gobiyɑ u koo gere kpɑ gobi yi, yi ko Yinni Gusunɔgii. \v 24 Adɑmɑ yɑkiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ̀ n tunumɑ, gbee te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wi u rɑɑ nùn tu dɔregiru. \p \v 25 Bɑ koo gɑ̃ɑnu kpuron geeru burɑwɑ nge mɛ bɑ rɑ sɑ̃ɑ yerun gobi kɔsi. N deemɑ gobi yin tiɑn bunum mu rɑ n sɑ̃ɑwɑ gɑrɑmu wɔkuru. \s1 Kɛ̃ɛ bwese bwesekɑ \p \v 26 Goo u ku rɑɑ win yɑɑ sɑberun buu gbiikuu Yinni Gusunɔ kɛ̃. Domi gɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔguu kɔ yèn sɔ̃ gɑ sɑ̃ɑ buu gbiikuu. Bɑɑ ǹ n yɑ̃ɑrun nɑ ǹ kun mɛ kɛtɛ, gɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔguu. \v 27 Gɑ̀ n mɑɑ sɑ̃ɑn nɑ sɑbe te bɑ ku rɑ kɑ yɑ̃kuru kon buu gbiikuu, wi u kɑ tu nɑ u koo kpĩ u tu yɑkiɑ ù n gee te yɑ̃ku kowo u nùn bure kɔsiɑ kpɑ u mɑɑ ten bɔnu nɔɔbun tiɑ sosi. Ù n kpɑnɑ u tu yɑkiɑ, yɑ̃ku kowo u koo kpĩ u tu goo dɔre nge mɛ u ten geeru bure. \p \v 28 Gɑ̃ɑ ni bɑ Yinni Gusunɔ kɑ̃ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, ɑɑ tɔnuwɑ? Ǹ kun mɛ yɑɑ sɑberɑ? Ǹ kun mɛ gbee te u tubi diwɑ? Gɑ̃ɑ ni bɑ gɔsɑ bɑ yi Yinni Gusunɔn sɔ̃ gesi, n ǹ mɑɑ koorɔ u nu yɑkiɑ ǹ kun mɛ u nu dɔrɑ. Nu ko n sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔginu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 29 Bɑɑ ǹ n tɔnun nɑ n ǹ koorɔ u nùn yɑkiɑ. Bɑ koo yɛ̃ro gowɑ. \p \v 30 I ko i n dɑ Yinni Gusunɔ bɛɛn gberun dĩɑnun subɑ wɔkuru sɔɔ tiɑ yiiyewɑ sere kɑ dɑ̃ɑ mɑrumɔ. \v 31 Goo ù n kĩ u ye yɑkiɑ, u koo yen gee te kɔsiɑwɑ kpɑ u mɑɑ yen bɔnu nɔɔbun tiɑ sosi. \v 32 Mɛyɑ mɑɑ yɑɑ sɑbenu sɔɔ. Yɑ̃ɑrɑ? Kɛtɛwɑ? Boowɑ? Sɑbe ni bɑ kpɑre gesi, wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ Yinni Gusunɔ u teeru mɔ. \v 33 Wi u sɑbe ni mɔ, u ǹ koo gɔsi te tɑ wɑ̃ ǹ kun mɛ te tɑ kun wɑ̃. U ǹ mɑɑ kɑ tu gɑru kɔsinɑmɔ. Bɑɑ ù n kɑ tu gɑru kɔsinɑ, ni yiru kpuro nu ko n sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔginu. N ǹ koorɔ bu nu yɑkiɑ. \p \v 34 Woodɑ yenibɑrɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi wɛ̃ Isirelibɑn sɔ̃ Sinɑin guurɔ.