\id LAM \ide UTF-8 \h Swĩi \toc1 YEREMIN SWĨI \toc2 Swĩi \mt1 YEREMIN SWĨI \ip Yeremi u swĩ Yerusɑlɛmu ye bɑ wɔri bɑ kɔsukɑn sɔ̃ kɑ sere Yudɑbɑn torɑnun sɔ̃. U wigibu tubusiɑ yèn sɔ̃ Gusunɔ u derɑ yibɛrɛbɑ bɑ kuɑ mɛ. Adɑmɑ u nɛɛ, Yudɑbɑ bɑ̀ n gɔ̃ru gɔsiɑ, Gusunɔ u koo bu win wɔnwɔndu sɔ̃ɔsi. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑ nge kurɔ gɔmini, wiru 1. \iq1 2. Yinni Gusunɔ u Yerusɑlɛmu sɛɛyɑsiɑ, wiru 2. \iq1 3. Nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, yĩiyɔbu wɑ̃ɑ, wiru 3. \iq1 4. Yerusɑlɛmugibun wɑhɑlɑ tɑbun sɔ̃, wiru 4. \iq1 5. Yinni Gusunɔ, ɑ de su wurɑmɑ wunɛn mi, wiru 5. \ie \c 1 \s1 Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑ nge kurɔ gɔmini \q1 \v 1 Yerusɑlɛmu yè sɔɔ tɔmbɑ rɑɑ dɑbi, \q1 wee yɑ wɑ̃ɑ ye tɔnɑ, \q1 yɑ kuɑ nge gɔmini. \q1 Yɑ rɑɑ yĩsiru yɑrɑ bwesenun suunu sɔɔ. \q1 Wee tɛ̃ bɑ ye yoru diisiɑmɔ. \q1 \v 2 Yɑ wuri mɔ̀ wɔ̃ku giriru \q1 mɑ yen nɔni yĩresu kokumɔ. \q1 Be bɑ rɑɑ sɑ̃ɑ yen kĩnɑsibu, \q1 ben goo sɑri wi u ye nukuru yɛmiɑsiɑmɔ. \q1 Be kpuro bɑ kuɑwɑ nɑɑnɛ sɑribɑ, \q1 mɑ bɑ kuɑ yen yibɛrɛbɑ. \q1 \v 3 Bɑ Yudɑbɑ gurɑ bɑ kɑ doonɑ tem tukumɔ. \q1 Mɛyɑ, bɑ bu dɑm dɔremɔ bɑ yoru diisiɑmɔ. \q1 Bɑ ku rɑ n wɛ̃rɑbu mɔ. \q1 Ben yibɛrɛbɑ bɑ bu wɔri subɑru sɔɔ \q1 bɑ deemɑ bɑ wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru gɑru sɔɔ. \q1 \v 4 Yerusɑlɛmu yɑ wɑ̃ɑ nuku sɑnkirɑnu sɔɔ, \q1 domi bɑ ku rɑ mɑɑ yen swɛɛ sĩ bu tɔ̃ɔ bɑkɑru nɑ. \q1 Goo kun mɑɑ wɑ̃ɑ yen gbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ. \q1 Yen yɑ̃ku kowobu bɑ weeweenu mɔ̀. \q1 Yen wɔndiɑbɑn nuki sɑnkirɑ. \q1 Yen tii yɑ wɑ̃ɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑru sɔɔ. \q1 \v 5 Yen yibɛrɛbɑ bɑ ye tɑbu di, \q1 mɑ bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. \q1 Yinni Gusunɔwɑ u ye nuku sɑnkirɑ ni kpɛ̃ɛ \q1 yen torɑ dɑbinun sɔ̃. \q1 Wee yibɛrɛbɑ bɑ yen bibu kpɑrɑ \q1 bɑ kɑ dɑ bɑ yoru diisiɑmɔ. \q1 \v 6 Yerusɑlɛmun bɛɛrɛ yɑ kpɑ. \q1 Mɑ yen wirugibu bɑ kɑ gini weenɛ \q1 yi yi ǹ yɑkɑsu wɑ yi di. \q1 Yi ǹ mɑɑ dɑm mɔ \q1 mɑ yi duki mɔ̀ tɑɑson wuswɑɑn di. \q1 \v 7 Sɑɑ yeni sɔɔ, Yerusɑlɛmu yɑ wɑ̃ɑ yɑ̃ɑru sɔɔ, \q1 yen tɔmbɑ yɑɑyɑɑre mɔ̀. \q1 Yerɑ yɑ yɑɑyɑ gɑ̃ɑ gee ni yɑ rɑɑ mɔ yellu. \q1 Sɑnɑm mɛ yen yibɛrɛbɑ bɑ ye kɑmiɑ, \q1 yɑ goo biɑ u nɑ u ye somi, \q1 mɑ n yibɛrɛ be dore, bɑ ye yɑɑkoru koosimɔ. \q1 \v 8 Yerusɑlɛmu yɑ torɑ too. \q1 Yen sɔ̃nɑ bɑ ye tusɑ. \q1 Be bɑ rɑɑ ye doke, \q1 bɑ̀ n yen bɑnsu wɑ bɑ rɑ ye gɛmwɑ. \q1 Wee, yen tii, yɑ weeweenu mɔ̀, \q1 yɑ wɑ̃ɑ sekuru sɔɔ. \q1 \v 9 Wee, yen durum yĩreru tɑ wɑ̃ɑ yen yɑberɔ. \q1 Adɑmɑ yɑ ǹ dɑɑ yen kpeeru bwisikɑ. \q1 Yɑ wɔrumɑ subɑru sɔɔ \q1 goo kun ye nukuru yɛmiɑsie. \q1 Mɑ yɑ nɔɔgiru suɑ yɑ nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, ɑ nɛn nɔni swɑ̃ɑru mɛɛrio. \q1 A mɛɛrio nge mɛ yibɛrɛ u tii sue. \q1 \v 10 Wee, bɑ nɛn gɑ̃ɑ gee ni nɑ mɔ gurɑ. \q1 Wee, bwese tuku ni ɑ yinɑ nu n wɑ̃ɑ kɑ wunɛn tɔmbu sɑnnu, \q1 nu duɑ wunɛn sɑ̃ɑ yerɔ. \q1 \v 11 Wee, Yerusɑlɛmugibu kpuro bɑ wɑsire \q1 bɑ dĩɑnu kɑsu ni bɑ koo di. \q1 Mɑ bɑ kɑ ben gɑ̃ɑ geenu dĩɑ ni kɔsinɑ \q1 bu wɑ bɑ n kɑ wɑ̃ɑ. \q1 Yerusɑlɛmu yɑ nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, ɑ mɛɛrio nge mɛ nɑ wɔnwɔndu soore. \b \q1 \v 12 Bɛɛyɑ nɑ kɑ yɑ̃, bɛɛ be i sɑrɔ mini kpuro. \q1 I mɛɛrio nɔni swɑ̃ɑru gɑru tɑ̀ n mɑɑ nɛgii teni kere, \q1 te Yinni Gusunɔ u mɑn kpɛ̃ɛ win mɔrun sɑɑ sɔɔ. \q1 \v 13 Sɑɑ wɔllun di n sɑ̃ɑre u dɔ̃ɔ suremɑ nɛn wɑsi sɔɔ, \q1 mɑ u mɑn di. \q1 U nɛn nɑɑsu yinɑ bɛriɑ. \q1 Mɑ u mɑn surɑ gbɑru gbɑrɑ \q1 u mɑn kpɛ̃ɛ nuku sɑnkirɑnu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \q1 \v 14 U nɛn torɑnu kpuro mɛnnɑ \q1 nge wɛ̃ɛ yi bɑ tɑrɑ. \q1 Mɑ u nu gbinisi nɛn wĩirɔ. \q1 U nɛn dɑm buɑ. \q1 Mɑ u mɑn yibɛrɛ nɔmu bɛriɑ \q1 mi nɑ ǹ kpɛ̃ n kɑ tii yinɑ. \q1 \v 15 Yinni Gusunɔ u nɛn tɑbu kowobu sururɑ. \q1 U tɑbu durɔbu mɛnnɑ \q1 bu kɑ nɛn ɑluwɑɑsibɑ kɑm koosiɑ. \q1 U nɛ, Yerusɑlɛmu tɑɑkɑ \q1 nge mɛ bɑ rɑ resɛm tɑɑku. \q1 \v 16 Yen sɔ̃nɑ nɑ wurɑ mɔ̀, \q1 nɑ nɔni yĩresu kokumɔ. \q1 Wi u koo mɑn nukuru yɛmiɑsiɑ u mɑn wɑ̃ɑru wesiɑ, \q1 u mɑn deri. \q1 Nɛn bibɑ nuki sɑnkire, \q1 domi yibɛrɛ u mɑn kɑmiɑ. \b \q1 \v 17 Nɑ nɔmɑ yiiyɑ nɑ kɑnɑru kuɑ. \q1 Adɑmɑ goo kun nɛ u mɑn nukuru yɛmiɑsiɑ. \q1 Yinni Gusunɔ u derɑ be bɑ kɑ nɛn tɔmbu Isirelibɑ sikerenɛ \q1 bɑ kuɑ nɛn yibɛrɛbɑ, \q1 mɑ bɑ mɑn gɑrisi disi. \b \q1 \v 18 Yinni Gusunɔ u gem mɔ ye u kɑ kuɑ mɛ. \q1 Domi nɑ ǹ win gere mɛm nɔɔwɛ. \q1 Bɛɛ bwesenu kpuro, i swɑɑ dɑkio i nɔ, \q1 kpɑ i nɛn nuku sɑnkirɑnu wɑ. \q1 Nɛn wɔndiɑbɑ kɑ nɛn ɑluwɑɑsibɑ bɑ yoru dɑ tem tukumɔ. \q1 \v 19 Nɑ nɛn kĩnɑsibu somiru kɑnɑ, \q1 ɑdɑmɑ bɑ mɑn bɔrɔ kɔ̃ɔru kuɑ. \q1 Nɛn yɑ̃ku kowobu kɑ wuun guro gurobu bɑ gu nɛn swɛɛ sɔɔ \q1 sɑnɑm mɛ bɑ dĩɑnu kɑsu ni bɑ koo di bɑ n kɑ wɑ̃ɑ. \q1 \v 20 Yinni Gusunɔ, ɑ nɛn nɔni swɑ̃ɑru mɛɛrio, \q1 nɛn bwɛ̃rɑ kun kpĩ. \q1 Nɑ nuki sɑnkire too, \q1 domi nɑ ǹ nun mɛm nɔɔwɛ. \q1 Tɔɔwɔ tɑbu sun dimɔ. \q1 Mɑ wuun sɔɔwɔ gɔɔ wɑ̃ɑ. \q1 \v 21 Bɑ nɛn weeweenu nuɑ. \q1 Adɑmɑ goo kun mɑn nukuru yɛmiɑsie. \q1 Yibɛrɛbɑn nukurɑ dorɑ, yèn sɔ̃ ɑ mɑn kuɑ mɛ. \q1 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ de tɔ̃ɔ te, tu nɑ te ɑ geruɑ mi, \q1 kpɑ bu ko nge nɛ. \q1 \v 22 A ben nuku kɔ̃suru mɛɛrio, \q1 kpɑ ɑ bu kuɑ nge mɛ ɑ mɑn kuɑ nɛn durum kpɑ̃ɑrun sɔ̃. \q1 A mɛɛrio nge mɛ nɑ weeweenu mɔ̀, nɛn nuki sɑnkire. \c 2 \s1 Yinni Gusunɔ u Yerusɑlɛmu sɛɛyɑsiɑ \q1 \v 1 Yinni Gusunɔn mɔru bɑkɑ yɑ seewɑ. \q1 Mɑ yɑ Yerusɑlɛmu wukiri nge guru wii bɑkɑru. \q1 Yen bɛɛrɛ ye yɑ rɑɑ girɑri sere guru winɔ, \q1 u ye kɑrɑ u kɔ̃ temɔ. \q1 Win mɔru yen sɑɑ sɔɔ, \q1 u ǹ yɑɑye mɑ Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑ win nɑɑ sɔnditiɑ. \q1 \v 2 U Isirelibɑn wɑ̃ɑ yenu \q1 kɑ ben wusun gbɑ̃rɑnu kpuro sururɑ kɑ mɔru wɔnwɔndu sɑri. \q1 Ni wee nu wɔrukɑ temɔ. \q1 U ben bɑndu kɑ ten wirugibun dɑm buɑ. \q1 \v 3 U Isirelibɑn dɑm kpuro buɑ win mɔru bɑkɑn sɔ̃. \q1 U tii bɔkuɑ sɑnɑm mɛ yibɛrɛbɑ bɑ bu wɔrim nɑ. \q1 Mɑ u Isireli be dɔ̃ɔ kɑre, \q1 mɑ dɔ̃ɔ wi, u bu di beri berikɑ. \q1 \v 4 U bu win tɛndu gɑwe kɑ win nɔm geu. \q1 Mɑ u bu yĩisi nge yibɛrɛ, \q1 u kpuro go ye yɑ geɑ sɑ̃ɑ ben nɔni sɔɔ. \q1 U derɑ win mɔru yɑburɑ nge dɔ̃ɔ \q1 ben wɑ̃ɑ yenɔ Yerusɑlɛmuɔ. \q1 \v 5 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ wɔri nge yibɛrɛ. \q1 U bu mwɑ nge dɔ̃ɔ u ben dii geenu di. \q1 U ben gbɑ̃rɑnu kɔsukɑ, \q1 mɑ u derɑ wuri yi nɔɔrɑmɔ bɑɑmɑ ben suunu sɔɔ. \q1 \v 6 U win sɑ̃ɑ yeru kɔsukɑ. \q1 U derɑ bɑ ku rɑ mɑɑ sɑ̃ɑrun tɔ̃ɔ bɑkɑnu kɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru di. \q1 Win mɔru seewɑ kɑ dɑm. \q1 Mɑ u sinɑ boko kɑ yɑ̃ku kowobu yinɑ. \q1 \v 7 U win sɑ̃ɑ yeru mi bɑ rɑ nùn yɑ̃kuru kue biru kisi. \q1 U yibɛrɛbɑ Yerusɑlɛmun dii geenu nɔmu bɛriɑ. \q1 Mɑ wɔkinu nɔɔrɑ win sɑ̃ɑ yeru mi, nge tɔ̃ɔ bɑkɑnun sɑɑ. \q1 \v 8 Yinni Gusunɔ u gɔ̃ru doke u Yerusɑlɛmun gbɑ̃rɑnu kɔsuku. \q1 Wee u nu kɔsukɑ kpuro mɑm mɑm. \q1 Yɑ kuɑ wɔnwɔndu bɑɑmɑ kpuro. \q1 Gbɑ̃rɑnu yiru ye kpuro yɑ kuɑ bɑnsu. \q1 \v 9 Yen kɔnnɔsu su numɑ temɔ. \q1 Sin dɑ̃ɑ ye bɑ rɑ kɑ su sɛ̃suku yɑ bɔɔkirɑ. \q1 Mɑ bɑ yen sinɑ boko kɑ yen wirugibu gurɑ \q1 bɑ kɑ dɑ tem tukumɔ. \q1 Woodɑ mɑɑ sɑri. \q1 Bɑɑ Gusunɔn sɔmɔbu bɑ ǹ mɑɑ kɑ̃sinu wɑɑmɔ win min di. \q1 \v 10 Wee, yen guro gurobu bɑ sɔ̃ temɔ bɑ nɔsu mɑɑri. \q1 Bɑ tii torom wisi winɔ, \q1 bɑ sɑɑki deewɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \q1 Mɑ yen wɔndiɑbɑ bɑ sɔ̃ bɑ tuke. \b \q1 \v 11 Nɛn nɔni yɑndɑmɔ wurin sɔ̃. \q1 Nɛn wɑsi gbisimɔ mɑ nɛn tororɑ kɑre. \q1 Domi nɛn tɔmbɑ kɑm kuɑ. \q1 Wee, bii wɛ̃ɛnu kɑ bibu bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmun swɛɛ sɔɔ, \q1 bɑ ǹ mɑɑ dɑm mɔ. \q1 \v 12 Bɑ ben mɛrobu sɔ̃ɔmɔ bɑ mɔ̀, \q1 mɑnɑ sɑ ko dĩɑnu wɑ. \q1 Mɑ bɑ wɔrukumɔ swɛɛ sɔɔ nge be bɑ mɛɛrɑ kuɑ. \q1 Gɑbɑ gbisukumɔ ben mɛron tororu wɔllɔ. \b \q1 \v 13 Yerusɑlɛmu, mbɑ kon nun sɔ̃. \q1 Mbɑ kon kɑ nun weesinɑ. \q1 Wɑrɑ u mɑɑ nɔni sɔ̃ɔre nge wunɛ, \q1 n kɑ kpĩ n nun nukuru yɛmiɑsiɑ. \q1 Domi wunɛn nɔni swɑ̃ɑrɑ kpɑ̃ nge nim wɔ̃kun nim. \q1 Goo sɑri wi u koo kpĩ u tu kpeesiɑ. \q1 \v 14 Wunɛn sɔmɔbu bɑ nun gɑri weesugii sɔ̃ɔwɑ. \q1 Bɑ ǹ nun wunɛn torɑnu sɔ̃ɔsi \q1 bu kɑ nun gbɑrɑ yorun di. \q1 Gɑri weesugiiyɑ bɑ nun sɔ̃ɔwɑ yi yi nun nɔni wɔ̃kuɑ. \q1 \v 15 Wee, tɛ̃ wi u sɑrɔ u rɑ nun tɑkɑ koosiwɑ u yɛ̃ɛ, \q1 kpɑ u wiɑ ko u nɛɛ, \q1 wuu geniwɑ bɑ rɑ rɑɑ soku wuu burɔ, \q1 gèn sɔ̃ hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bɑ rɑ n nuku dobu mɔ̀? \q1 \v 16 Kpɑ yibɛrɛbɑ bɑ n nɔɔ tɛndu bɛri \q1 bɑ n nun yɛ̃ɛmɔ bɑ n mɔ̀, \q1 sɑ nun mwɛ nge dĩɑ dɔkɑ. \q1 Wee, tɔ̃ɔ te sɑ mɑrɑ tɑ tunumɑ, \q1 sɑ tu wɑ. \q1 \v 17 Yinni Gusunɔ u kuɑ ye u gɔ̃ru doke. \q1 U yibiɑ ye u geruɑ sɑɑ yellun di u nɛɛ, \q1 u koo ko. \q1 Wee u wunɛ Yerusɑlɛmu kɑm kuɑ. \q1 U ǹ wunɛn wɔnwɔndu wɑ. \q1 U derɑ yibɛrɛbɑn nukurɑ dorɑ wunɛn sɔ̃, \q1 domi u bu dɑm kɑ̃. \b \q1 \v 18 Yerusɑlɛmu, ɑ Yinni Gusunɔ nɔɔgiru sueyo, \q1 ɑ de u wunɛn wuri nɔ. \q1 A nɔni yĩresu kokuo nge dɑɑru. \q1 A ku wɛ̃rɑ, ɑ ku wuri mɑri. \q1 \v 19 A seewo ɑ wuri ko wɔ̃kuru, \q1 ɑ wunɛn gɔ̃ru kpuro kusiɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \q1 A nɔmɑ yiiyo ɑ nùn kɑnɑ wunɛn bibun sɔ̃ \q1 be bɑ gbimɔ swɛɛ sɔɔ gɔ̃ɔrun sɔ̃. \b \q1 \v 20 Yinni Gusunɔ, ɑ mɛɛrio ɑ wɑ. \q1 Wɑrɑ ɑ kuɑre nge mɛ. \q1 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ derɑ tɔn kurɔbɑ ben bibu temɑ be bɑ kĩ mi. \q1 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ derɑ yibɛrɛbɑ bɑ mɑɑ wunɛn sɔmɔbu kɑ yɑ̃ku kowobu go wunɛn sɑ̃ɑ yerɔ. \q1 \v 21 Wee bukurobu kɑ bibun gonu nu kpĩ swɛɛ sɔɔ. \q1 Bɑ nɛn wɔndiɑbɑ kɑ ɑluwɑɑsibɑ go tɑbu sɔɔ. \q1 A derɑ bɑ bu sɑkirɑ wɔnwɔndu sɑri, wunɛn mɔrun sɑɑ. \q1 \v 22 A nɛn yibɛrɛ be nɑ nɑsie sokusiɑ bɑɑmɑn di \q1 bɑ mɛnnɑ nge tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ. \q1 Yen dɔmɑ te, goo kun kisire. \q1 Goo kun mɑɑ seewe bii be nɑ kĩ nɑ seeyɑ sɔɔ. \q1 A derɑ nɛn yibɛrɛ u bu go kpuro. \c 3 \s1 Nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, yĩiyɔbu wɑ̃ɑ \q1 \v 1 Nɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wi u nɔni swɑ̃ɑru yɛ̃ \q1 te tɑ nɑ Yinni Gusunɔn mɔrun sɔ̃. \q1 \v 2 U derɑ nɑ dɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ, mi yɑm bururɑm sɑri. \q1 \v 3 Nɛ turowɑ u nɔmɑ doke bururu kɑ yokɑ. \q1 \v 4 U derɑ nɑ woorɑ sɑɑ nɛn wirun di sere kɑ nɛn nɑɑsɔ. \q1 N sɑ̃ɑre u nɛn kukunu kɔsukɑ, \q1 \v 5 u kɑ mɑn nuku sɑnkirɑnu kɑ nɔni swɑ̃ɑru bunɑnɑ nge gbɑ̃rɑru. \q1 \v 6 U derɑ nɑ dɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ \q1 nge gɔri be bɑ gu n tɛ. \q1 \v 7 U mɑn gbɑ̃rɑru bunɑnɑ n ku kɑ yɑri, \q1 mɑ u mɑn bɔkuɑ kɑ yɔni dɑmgii. \q1 \v 8 Mɑ nɑ nɔɔgiru suɑ nɑ somiru kɑnɑ. \q1 Adɑmɑ u ǹ mɑn swɑɑ dɑki u sere nɛn kɑnɑru mwɑ. \q1 \v 9 U nɛn swɑɑ kɛnuɑ kɑ kpee bɑkɑnu, \q1 u ye go. \q1 \v 10 U kukuɑ u mɑn mɑrɑ \q1 nge gbeeku bɔ̃ɔ ge gɑ yɑɑ mɑrɑ. \q1 U mɑn mɑrɑ nge gbee sunɔ \q1 ge gɑ yɑɑ yɔɔru bwɛ̃ɛyɛ. \q1 \v 11 U nɛn swɛɛ bɔɔrɑ, \q1 mɑ u mɑn mwɑ u gɛ̃ɛkɑ. \q1 U mɑn deri biti sɔɔ. \q1 \v 12 U win tɛndu bɛri \q1 mɑ u mɑn kuɑ nge yɑɑ ye u koo to. \q1 \v 13 U nɛn yɛ̃sɑ yɑburɑ kɑ sɛ̃ɛnu. \q1 \v 14 Mɑ tɔmbu kpuro bɑ mɑn yɛ̃ɛmɔ \q1 bɑ womusu dokemɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere. \q1 \v 15 U derɑ nɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ \q1 mɑ nuku sɑnkirɑrɑ mɑn goomɔ nge tɑm. \q1 \v 16 U derɑ nɑ kpenu temɑ \q1 mɑ nɛn donnu bɔɔkirɑ. \q1 Mɑ u mɑn torom wisi. \q1 \v 17 U derɑ nɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ, \q1 nɑ ǹ mɑɑ nuku dobu mɔ. \q1 \v 18 Mɑ nɑ geruɑ nɑ nɛɛ, \q1 nɑ ǹ mɑɑ dɑm mɔ, \q1 nɑ ǹ mɑɑ gɑ̃ɑnu yĩiyɔ wi, Yinni Gusunɔn mi. \b \q1 \v 19 Nɑ̀ n nɛn nɔni swɑ̃ɑru yɑɑyɑ, \q1 n dɑ n sɑ̃ɑrewɑ nge dɑ̃ɑ sosurɑrun nimɑ nɑ nɔrɑ kɑ dɛ̃ɛ. \q1 \v 20 Nɑ̀ n yenibɑ kpuro yɑɑyɑ, nɑ rɑ wururewɑ. \q1 \v 21 Adɑmɑ wee ye yɑ mɑn yĩiyɔbu wɛ̃ɛmɔ. \q1 Nɑ kĩ n tii ye yɑɑyɑsiɑ n gere. \q1 \v 22 Yerɑ, Yinni Gusunɔn durom kun kpɑ, \q1 win wɔnwɔndɑ kun mɑɑ nɔru kue. \q1 \v 23 Tɑ rɑ n wurɑmɑmɔwɑ bururu bɑɑtere. \q1 Win bɔrɔkiniru tɑ kpɑ̃. \q1 \v 24 Nɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ nɛgii. \q1 Yen sɔ̃nɑ nɑ yĩiyɔbu mɔ wi sɔɔ. \q1 \v 25 U rɑ wi u nùn nɑɑnɛ sɑ̃ɑ kĩru sɔ̃ɔsi, \q1 kpɑ u wi u nùn kɑsu durom kuɑ. \q1 \v 26 Yɑ wɑ̃ tɔnu ù n Gusunɔn somiru mɑrɑ kɑ tɛmɑnɑbu. \q1 \v 27 Yɑ wɑ̃ tɔnu u Gusunɔn yoru wurɑ win ɑluwɑɑsiru sɔɔ. \q1 \v 28 Ù n lɑɑkɑri mɛɛribu gɑbu wɑ, \q1 u tii gɑwo sɛ̃ɛ u dɑ u n wɑ̃ɑ wi turo, \q1 domi Yinni Gusunɔwɑ u nùn bu kpɛ̃ɛ. \q1 \v 29 U n nùn wiru kpĩiyɛ win nuku sɑnkirɑnu sɔɔ, \q1 kpɑ u n yĩiyɔ mɑ u koo nùn somi. \q1 \v 30 U wi u nùn bɑɑrɑ soomɔ bɑɑru tĩiyɔ u sɔmɛ, \q1 kpɑ u wurɑ bu nùn wɔmɛ. \q1 \v 31 Domi Yinni Gusunɔ u ku rɑ tɔnu biru kisi kɑ bɑɑdommɑɔ. \q1 \v 32 Bɑɑ ù n derɑ yɛ̃ro u nɔni swɑ̃ɑru wɑ, \q1 kɑ mɛ, u nùn kĩ too, \q1 domi win wɔnwɔndɑ kpɑ̃. \q1 \v 33 N ǹ win kĩru u kɑ tɔnu nɔni sɔ̃, \q1 kpɑ u nùn nuki sɑnku. \b \q1 \v 34-36 Yinni Gusunɔ u yɛ̃ \q1 sɑnɑm mɛ bɑ yobu nɔni sɔ̃ɔmɔ bɑ tɑɑkumɔ. \q1 U yɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ ǹ tɔmbu kuɑmmɛ nge mɛ n weenɛ. \q1 U yɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ ǹ bu siriɑmmɛ dee dee. \q1 \v 37 Goo kun kpɛ̃ u nɛɛ, gɑ̃ɑnu nu kooro, \q1 Yinni Gusunɔ ù kun nin woodɑ wɛ̃. \q1 \v 38 Wi, Gusunɔ Wɔrukoo \q1 wiyɑ u rɑ de geɑ kɑ kɔ̃sɑ yu nɑ. \q1 \v 39 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ tɔnu u ko n weeweenu mɔ̀. \q1 U de u weeweenu ko win durum sɔ̃. \q1 \v 40 Yen sɔ̃, i de su bɛsɛn dɑɑ mɛɛri \q1 kpɑ su ye wɛ̃ɛri \q1 su wɑ su kɑ gɔsirɑmɑ Yinni Gusunɔn mi. \q1 \v 41 Gusunɔ u wɑ̃ɑ wɔllɔ. \q1 I de su nɔmɑ yiiyɑ su nùn kɑnɑ. \q1 \v 42 Su nɛɛ, Yinni, sɑ durum kuɑ, \q1 sɑ nun seesi. \q1 A ǹ sun suuru kue. \q1 \v 43 A tii beruɑ wunɛn mɔru bɑkɑn sɔ̃, \q1 mɑ ɑ sun nɑɑ girɑ ɑ go wɔnwɔndu sɑri. \q1 \v 44 A duɑ guru wiru sɔɔ ɑ ku kɑ bɛsɛn kɑnɑru nɔn sɔ̃. \q1 \v 45 A derɑ bɑ sun gɑrisi nge kubɑnu bwesenun suunu sɔɔ. \q1 \v 46 Bɛsɛn yibɛrɛbɑ kpuro bɑ sun nɔɔ kuurimɔ. \q1 \v 47 Ye yɑ sun tie, yerɑ nɑndɑbu kɑ bɛrum, \q1 domi bɑ bɛsɛn yɑ̃nu gurɑ, \q1 bɛsɛn tem mu kuɑ bɑnsu. \q1 \v 48 Wee nɑ nɔni yĩresu kokumɔ \q1 yèn sɔ̃ nɛn tɔmbɑ kɑm kuɑ. \q1 \v 49 Nɛn nɔni yĩresu kokumɔ, su ǹ yɔ̃re, \q1 \v 50 nɑ kɑ mɑrɑ Yinni Gusunɔ u nɛn lɑɑkɑri koomɑ wɔllun di, \q1 \v 51 kpɑ u wɑ mɑ ye yɑ Yerusɑlɛmugibu deemɑmɔ, \q1 yɑ nɛn nuki sɑnkɑ. \b \q1 \v 52 Be bɑ mɑn tusɑ kɑm sɔɔ \q1 bɑ mɑn nɑɑ girɑ nge gunɔ. \q1 \v 53 Bɑ kĩ bu nɛn wɑ̃ɑru kpeesiɑ wɔru sɔɔ. \q1 Bɑ mɑn kpenu kɑsukɑ. \q1 \v 54 Nim mu mɑn mwɛɛmɔ, \q1 mɑ nɑ nɛɛ, nɑ kɑm kuɑwɑ. \q1 \v 55 Sɑɑ ye sɔɔ, nɑ kɑnɑru kuɑ nɑ nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, nɑ nun sokɑ sɑɑ wɔru ge sɔɔn di, \q1 \v 56 mɑ ɑ nɛn nɔɔ nuɑ. \q1 A ku wunɛn swɑɑ kɔre. \q1 A nɛn wuri kɑ nɛn weeweenu nɔɔwɔ. \q1 \v 57 Dɔmɑ te, ɑ mɑn susi, \q1 ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ ɑ nɛɛ, n ku bɛrum ko. \q1 \v 58 Yinni ɑ mɑn siriɑ \q1 mɑ ɑ nɛn wɑ̃ɑru yɑkiɑ. \q1 \v 59 A wɑ kɔ̃sɑ ye bɑ mɑn kuɑ, \q1 ɑ mɑn sirio. \q1 \v 60 A wɑ mɔru ye bɑ mɑn kɔsiemɔ \q1 kɑ nɔɔ tiɑ ye bɑ mɔ̀ bu kɑ mɑn seesi. \q1 \v 61 Yinni Gusunɔ, ɑ ben wɔmɑ nuɑ ye bɑ mɑn koosimɔ. \q1 \v 62 A ben nɔɔ tiɑ wɑ ye bɑ mɑn koosi \q1 bɑ kɑ mɑn gerusimɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere. \q1 \v 63 Ye bɑ mɔ̀ kpuro sɔɔ gesi, \q1 nɛnɑ bɑ rɑ n womu dokemɔ. \q1 \v 64 Yinni Gusunɔ, nɑ yɛ̃ mɑ kɑɑ bu kɔsie \q1 nge mɛ ben kookoosu nɛ. \q1 \v 65 Kɑɑ ben gɔ̃run nɔni wɔ̃ke \q1 kpɑ ɑ de wunɛn bɔ̃ri yi n sɑ̃ɑ ben bɑɑ. \q1 \v 66 Kɑɑ bu nɑɑ girɑ kɑ mɔru bɑkɑ \q1 kpɑ ɑ bu kpeerɑsiɑ \q1 bɑ kun mɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. \c 4 \s1 Yerusɑlɛmugibun wɑhɑlɑ tɑbun sɔ̃ \q1 \v 1 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun wurɑ geɑ ye, yɑ tĩrɑ. \q1 Ten kpenu nu yɑri swɛɛ kpuro sɔɔ. \q1 \v 2 Yerusɑlɛmun tɔn be bɑ rɑɑ gɑrisi nge wurɑ geɑ, \q1 bɑ gisɔ bu gɑrisiwɑ nge tem mɔnnu. \q1 \v 3 Bɑɑ kɑ gbeeku bɔ̃nɔ, nu rɑ nin binu bom kɛ̃. \q1 Adɑmɑ nɛn tɔmbu bɑ ǹ ben bibun wɔnwɔndu mɔ. \q1 Bɑ sɑ̃ɑwɑ nge tɑɑtɑɑ niru te tɑ wɑ̃ɑ gbɑburɔ. \q1 \v 4 Bɑ derɑ ben bii wɛ̃ɛnun yɑri mɑni nin dɑrosu sɔɔ nim nɔrun sɔ̃. \q1 Bibu bɑ dĩɑnu kɑsu, ɑdɑmɑ goo sɑri wi u koo bu wɛ̃. \q1 \v 5 Be bɑ rɑ rɑɑ dĩɑ geenu di, \q1 bɑ gbisukumɔ swɛɛ sɔɔ. \q1 Be bɑ seeyɑ doo nɔɔru sɔɔ, \q1 bɑ kubɑnu bũurimɔ. \q1 \v 6 Nɛn tɔmbun sɛɛyɑsiɑbu bu kpɑ̃, bu Sodomugibu kere, \q1 wuu ge Yinni Gusunɔ u kpeerɑsiɑ nɔni kpɑki teeru \q1 goon nɔmɑ sɑri mi sɔɔ. \q1 \v 7 Ben sinɑ bibu bɑ rɑɑ wɛ̃su bururɑm kere. \q1 Bɑ mɑm bom bekum bururɑm kere. \q1 Ben wɑsin gɔnɑ rɑ n sɔ̃riwɑ \q1 kpɑ ben wuswɑɑ yɑ n bɑllimɔ nge kpee gobiginu. \q1 \v 8 Adɑmɑ tɛ̃ bɑ dɔ̃ɔ durom tĩrɑm kere. \q1 Bɑ ku rɑ mɑɑ bu tubu swɛɛ sɔɔ. \q1 Bɑ woorewɑ sere ben gɔnɑ yɑ kukunu mɑni. \q1 Mɑ ben wɑsi gbere nge dɑ̃ɑ gbebɑ. \q1 \v 9 Be bɑ gbimɔ tɑbu sɔɔ, ben gɔɔ burɑm bo \q1 n kere be bɑ rɑ nɔni sɔ̃ɔre \q1 bu woorɑ gɔ̃ɔrun sɔ̃ bu sere gbi. \q1 \v 10 Bɑɑ mɛ bii mɛrobu bɑ ben bibu kĩ too, \q1 kɑ mɛ, bɑ bu yikumɔ bɑ dimɔ \q1 wɑhɑlɑ ye yɑ be, nɛn tɔmbu deemɑn sɔ̃. \b \q1 \v 11 Yinni Gusunɔ u win mɔru kpuro sɔ̃ɔsi, \q1 u Yerusɑlɛmu dɔ̃ɔ sɔ̃re \q1 mɑ yɑ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ sere kɑ yen kpɛɛkpɛɛkuɔ. \q1 \v 12 Sinɑ boko goo ǹ kun mɛ tɔn diro goo sɑri hɑnduniɑ sɔɔ \q1 wi u rɑɑ tɑmɑɑ yibɛrɛ u koo kpĩ u du Yerusɑlɛmun gbɑ̃rɑrun kɔnnɔn di. \q1 \v 13 Wɑhɑlɑ bɑkɑ yeni yɑ nɑwɑ \q1 Gusunɔn sɔmɔbu kɑ yɑ̃ku kowobun torɑnun sɔ̃. \q1 Domi berɑ bɑ be bɑ ǹ torɑnu gɑnu kuen yɛm yɑri Yerusɑlɛmun swɛɛ sɔɔ. \q1 \v 14 Bɑ rɑ n sirenɛwɑ swɛɛ sɔɔ bɑ n bɑbi nge wɔ̃kobu \q1 bɑ n disi sɔɔwɑ tɔmbun yɛm sɔ̃. \q1 Goo kun kɑ̃kɔ u mɑm ben yɑ̃nu bɑbɑ. \q1 \v 15 Bɑ̀ n dɑ tɔmbun bɔkuɔ, bɑ rɑ bu girewɑ bu nɛɛ, \q1 i doonɔ minin di, bɛɛ disigibu. \q1 I ku susimɑ i sun bɑbɑ. \q1 Yerɑ bɑ rɑ doonɛ min di bɑ kun yɛ̃ mi bɑ dɔɔ. \q1 Bɑ̀ n mɑɑ wɑ̃ɑ bwese tukunun suunu sɔɔ, \q1 nu rɑ bu sɔ̃wɑ nu nɛɛ, \q1 i ku sinɑ bɛsɛn suunu sɔɔ mini n kɑ tɛ. \q1 \v 16 Yinni Gusunɔn tii u bu yɑrinɑsiɑ kɑ mɔru. \q1 U ǹ kĩ u bu wɑ. \q1 U ǹ ben yɑ̃ku kowo goo doke gɑ̃ɑnu. \q1 U ǹ mɑɑ ben durɔ tɔkɔnun wɔnwɔndu kue. \b \q1 \v 17 Sɑ swɑɑ mɛɛrɑ sɑ wɑsirɑ \q1 su kɑ wɑ mìn di somirɑ koo sun nɑɑwɑ. \q1 Sɑ rɑɑ bweseru gɑru mɛɛrɑ \q1 te sɑ yĩiyɔ tɑ koo sun fɑɑbɑ ko. \q1 Wee, tɑ ǹ sun fɑɑbɑ kue. \q1 \v 18 Yibɛrɛbɑ bɑ bɛsɛn sɑnu sɑnusu mɛɛrɑ, \q1 bu kɑ sun yinɑri su dɑ wuun bɑtumɑ sɔɔ. \q1 Bɛsɛn gɔɔ turuku kuɑ. \q1 Bɛsɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃rɑ kpɑwɑ mi. \q1 \v 19 Bɛsɛn yibɛrɛ be, bɑ gunɔ bɑkeru sɑ̃ɑbu kere. \q1 Bɑ sun yɔɔru bwɛ̃ɛyɛ gbɑburɔ. \q1 Bɑ sun nɑɑ gire sere guunu wɔllɔ. \q1 \v 20 Bɛsɛn sinɑ boko wi u derɑ sɑ wɑ̃ɑ, \q1 wi, wi Yinni Gusunɔ u gɔsɑ, \q1 wee, bɑ nùn yinɑ mwɑ. \q1 N deemɑ sɑ rɑɑ nɛɛ, \q1 win sɑɑbuwɑ sɑ kɑ tii mɔ bwesenun suunu sɔɔ. \b \q1 \v 21 Bɛɛ mɑɑ Edɔmubɑ, bɛɛ be i wɑ̃ɑ Usiɔ, \q1 i ko kpĩ i nuku dobu ko tɛ̃, \q1 ɑdɑmɑ i n yɛ̃ mɑ siribu bɛɛ mɑrɑ. \q1 I ko i ko nge be tɑm mu goomɔ kpɑ i tereru yɔ̃rɑ. \q1 \v 22 Bɛɛ Yerusɑlɛmugibu, bɛɛn sɛɛyɑsiɑbu kpɑ. \q1 Bɑ ǹ mɑɑ bɛɛ yoru mwɑɑmɔ bu kɑ doonɑ. \q1 Adɑmɑ bɛɛ Edɔmubɑ, Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ mɔru kɔsiɑ, \q1 kpɑ u bɛɛn torɑnu terɑsiɑ. \c 5 \s1 Yinni Gusunɔ, ɑ de su wurɑmɑ wunɛn mi \q1 \v 1 Yinni Gusunɔ, ɑ yɑɑyo ye n sun deemɑ. \q1 A mɛɛrio ɑ wɑ nge mɛ sɑ wɑ̃ɑ sekuru sɔɔ. \q1 \v 2 Bɛsɛn tem mɛ ɑ sun wɛ̃ mu kuɑ gɑbugim. \q1 Tɔn tukobɑ bɑ wɑ̃ɑ bɛsɛn diɑɔ. \q1 \v 3 Bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ gu, \q1 mɑ bɛsɛn mɛrobu bɑ gɔminiru sɔ̃. \q1 Sɑ wɑ̃ɑ tundobu sɑri. \q1 \v 4 Gobiyɑ sɑ rɑ kɔsie su sere bɛsɛn tiin dɔkɔn nim nɔ. \q1 Gobiyɑ sɑ rɑ mɑɑ kɑ bɛsɛn tem dɑ̃ɑ dwe. \q1 \v 5 Wee, bɛsɛn yibɛrɛbɑ bɑ sun yoru diisiɑmɔ. \q1 Sɑ wɑsire, bɑ ǹ mɑɑ sun wɛ̃rɑbu wɛ̃ɛmɔ. \q1 \v 6 Sɑ Asirigibu kɑ Egibitigibu dĩɑnu kɑnɑ. \q1 \v 7 Wee, bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ kɔ̃sɑ kuɑ, \q1 ɑdɑmɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ sun wɑ̃ɑ. \q1 Bɛsɛrɑ sɑ yen wɑhɑlɑ sɔɔwɑ. \q1 \v 8 Yobɑ bɑ kuɑ bɛsɛn yinnibu. \q1 Goo mɑɑ sɑri wi u koo sun wɔrɑ ben nɔmɑn di. \q1 \v 9 Sɑ rɑ bɛsɛn wɑ̃ɑru kɑri bɔriewɑ, \q1 domi sɑ rɑ kɑ yibɛrɛbɑ tɑbu kowɑ gbɑburɔ \q1 su sere wɑ su di. \q1 \v 10 Gɔ̃ɔrun sɔ̃ bɛsɛn wɑsi swĩɑ nge pɛ̃ɛ wɔ̃ɔ yeru. \q1 \v 11 Bɑ tɔn kurɔbu kɑ wɔndiɑbɑ gɑbirimɔ \q1 Yudɑn tem kpuro sɔɔ kɑ sere Yerusɑlɛmuɔ. \q1 \v 12 Bɑ bɛsɛn wirugibu mwɛɛrɑ bɑ soorɑ doke. \q1 Bɑ ǹ durɔ tɔkɔnu bɛɛrɛ wɛ̃. \q1 \v 13 Bɑ bɛsɛn ɑluwɑɑsibɑ mwɛɛrɑ nge yobu bu kɑ som nɑm. \q1 Mɑ bibɑ dɑ̃ɑ gurɑmɔ bɑ wɔrukumɔ yen bunum sɔ̃. \q1 \v 14 Bɛsɛn bukurobu bɑ ku rɑ mɑɑ sinɛ \q1 bu siribu ko siri yerɔ. \q1 Mɛyɑ bɛsɛn ɑluwɑɑsibɑ bɑ ku rɑ mɑɑ womusu ko. \q1 \v 15 Bɛsɛn nuku dobu bu kpɑ. \q1 Bɛsɛn nuku dobun yɑɑbu gɔsirɑ nuku sɑnkirɑnu. \q1 \v 16 Bɛsɛn bɛɛrɛ yɑ kpɑ. \q1 Annɑ ɑ wɑhɑlɑ bɑkɑ wɑ torɑ ni sɑ kuɑn sɔ̃. \q1 \v 17 Gisɔ sɑ nuki sɑnkire, \q1 mɑ sɑ nɔni yĩresu kokumɔ, \q1 \v 18 yèn sɔ̃ guu te bɑ mɔ̀ Siɔni tɑ kuɑ bɑnsu, \q1 mɑ tɑ kuɑ gbeeku bɔ̃nun wɑ̃ɑ yeru. \q1 \v 19 Adɑmɑ wunɛ Yinni Gusunɔ, ɑ sɑ̃ɑwɑ sunɔ. \q1 Kɑɑ n bɑndu diiwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \q1 \v 20 Kɑɑ n sun deriwɑ n kɑ tɛ? \q1 Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ n sun duɑri sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \q1 \v 21 Yinni Gusunɔ, ɑ̀ n nɛɛ, su wurɑmɑ wunɛn mi, \q1 sɑ ko wurɑmɑ. \q1 A de bɛsɛn wɑ̃ɑru tu wurɑmɑ nge yellu. \q1 \v 22 Kɑɑ n kɑ sun mɔru bɑkɑ sɑ̃ɑwɑ? \q1 Kɑɑ n sun deriwɑ mɑm mɑm?