\id NUM - Bola Bible; Brent and Sandi Wiebe; February 09, 2011 \h Ni Gi \toc1 E Huriki A Israel Ni Gi Palupu \toc2 Ni Gi \toc3 Gi \mt2 E Huriki A Israel \mt1 Ni Gi \mt2 Palupu \imt1 A Nita Vakalohoka \ip E Moses i herea a puhu na hinere iea. Ni luhoi i here a puhu na hinere i lima, ni gale na nita Hibru a “Tora”. Ra puhu ne Ni Gi, a vana puhu na hinere i herea. \ip Ni luhoi e Moses i herea tabukoi na pida e 1404 BC, muga ne Kristo ni poda. \ip Ni luhoi e Moses i herea na tahuna e huriki a Israel ri tabukoi ri gi bele o Kenan, muga ne ia i mate. \ip I here ne huriki a Israel ri gi lohoka vona ri ala riva. \ip Ra puhu na hinere iea i tuverei a nilaho ne huriki a Israel na tahuna ri pe a lolo e Sinai ri bele na robo e Moab, na harena robo e Kenan, ra malala a Vure i ta muholi ge habia ne ria. Ra puhu iea ni gale e Ni Gi, a vuhuna na tahuna ri pe a lolo e Sinai, e Moses i gi palupu e huriki a Israel, muri i gi tabu ria na tahuna ri made na robo e Moab. \ip E huriki a Israel ri laho na pida i kupo. Muga ri bele na tanga e Kades-Barnea na tabeke mule puru na robo e Kenan. Ri made na maka pida i kupo na tabeke iea, pali i uka ma ri dili na robo e Kenan. Muri ri pea a tabeke iea ri laho lakea na nirikena haro na naru e Iordan. I ranga e huriki ri made liu vonga, pali i ranga ne ria ri malo kunana, muri ri tulu poloa a naru e Iordan, ri bolea a malala a Vure i ta muholi vona ge habia ne ria. \ip I balaka kupo e huriki a Israel ri bole a maregoa ri mangenge, ri ta puhaki ne Moses turana Vure, pali a Vure i uka ma i matataro ria, na tahuna ri mangenge ri ngaru ni ha. I luhoi a ngava dagi i ratea ne ria, a nita muholi i ratea ne huriki a gare ne ria hosi. A Vure i matakari kamumu ria, i harena na tahuna a maki i ta muholi vona i bele muholi. \is2 YHWH: BAKOVI DAGI \ip A rana Vure na hinere, ni here na nita Hibru i manga e YHWH, o Iave. A pelegona nita Hibru iea, i manga, “Iau ra Iau.” Na tahuna o matai a ngava e BAKOVI DAGI, a leta lobo ri dagi, i vakasiri manga na nita Hibru a ngava e YHWH i tabuli. \c 1 \s1 E Moses e Aron Ru Gi e Huriki a Israel \p \v 1 \x * \xo 1:1 \xt Gi 26:1-51\x*Na mugana parava na ruana keva na ruana pida muri ne huriki a Israel ri pea e Egipto, e BAKOVI DAGI i ta turane Moses pololilo na Kape na Vaponga na tabeke i ngeki ne Sinai. I ta maea, \v 2 “Ioe turane Aron muru gi a rane huriki a bakovi ne Israel, muru here ramai a kabu ne ria, a rane ria. \v 3 Muru here puru, ge ramai a tara ne ria, a rana e huriki a bakovi lobo o Israel ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ri kara ni vaubi, ge ria a nugumaheto. \v 4 Muru vulaki a bakovi a garena kabu takutaku ne Israel ge tuhori marua. \p \v 5 “A bakovi ri gi tuhori marua na leho, ra nga: na kabu ne Reuben, muru bolea e Elisur, e tune Sedeur. \v 6 Na kabu ne Simion, muru bolea e Selumiel, e tune Surisadai. \v 7 Na kabu ne Iuda, muru bolea e Nason, e tune Aminadab. \v 8 Na kabu ne Isikar, muru bolea e Nataniel, e tune Suar. \v 9 Na kabu ne Sebulun, muru bolea e Eliab, e tune Helon. \v 10 Ne tune Iosep na kabu ne Epraim, muru bolea e Elisama, e tune Amihud. Na kabu ne Manase, muru bolea e Gemaliel, e tune Pedasur. \v 11 Na kabu ne Bensamin, muru bolea e Abidana, e tune Gideoni. \v 12 Na kabu ne Dan, muru bolea e Ahieser, e tune Amisadai. \v 13 Na kabu ne Aser, muru bolea e Pagiel, e tune Okran. \v 14 Na kabu ne Gad, muru bolea e Eliasap, e tune Deuel. \v 15 Na kabu ne Naptali, muru bolea e Ahira, e tune Enan.” \p \v 16 Re huriki nga ni vulaki tala na vaponga. Ria e huriki a nupesi na maka kabu ne Israel. \p \v 17 E Moses e Aron ru bole a gare nga ni vulaki. \v 18 Na mugana parava na ruana keva ri vapopo, lakea e huriki a gare ri gi palupu e huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu rua i rike. Ri here na kabu ne tamane ria a rane ria, \v 19 i ramai a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. Na tahuna e Moses i gi palupu a rane ria, e huriki a Israel ri made na tabeke i ngeki ne Sinai. \p \v 20 Na kabu ne Reuben, ra tabua ne Israel, ri bole e huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 21 E huriki a bakovi na kabu ne Reuben, ni gi palupu lobo ri ala 46,500. \p \v 22 Na kabu ne Simion, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 23 E huriki a bakovi na kabu ne Simion, ni gi palupu lobo ri ala 59,300. \p \v 24 Na kabu ne Gad, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 25 E huriki a bakovi na kabu ne Gad, ni gi palupu lobo ri ala 45,650. \p \v 26 Na kabu ne Iuda, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 27 E huriki a bakovi na kabu ne Iuda, ni gi palupu lobo ri ala 74,600. \p \v 28 Na kabu ne Isikar, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 29 E huriki a bakovi na kabu ne Isikar, ni gi palupu lobo ri ala 54,400. \p \v 30 Na kabu ne Sebulun, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 31 E huriki a bakovi na kabu ne Sebulun, ni gi palupu lobo ri ala 57,400. \p \v 32 Ne huriki a hamone Iosep, ra kabu ne Epraim, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 33 E huriki a bakovi na kabu ne Epraim, ni gi palupu lobo ri ala 40,500. \p \v 34 Na kabu ne Manase, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 35 E huriki a bakovi na kabu ne Manase, ni gi palupu lobo ri ala 32,200. \p \v 36 Na kabu ne Bensamin, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 37 E huriki a bakovi na kabu ne Bensamin, ni gi palupu lobo ri ala 35,400. \p \v 38 Na kabu ne Dan, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 39 E huriki a bakovi na kabu ne Dan, ni gi palupu lobo ri ala 62,700. \p \v 40 Na kabu ne Aser, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 41 E huriki a bakovi na kabu ne Aser, ni gi palupu lobo ri ala 41,500. \p \v 42 Na kabu ne Naptali, ri bole e huriki a bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ge ria a nugumaheto. Ri here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 43 E huriki a bakovi na kabu ne Naptali, ni gi palupu lobo ri ala 53,400. \p \v 44 E huriki a nugumaheto nga, e Moses e Aron, ru gi palupu. E huriki a nupesi ala ravulu a polona i rua (12) ne Israel, ri kori rua na leho iea ni here puru a rane ria. \v 45 A bakovi a pida ne ria i ravulu rua i rike, ri kara ni tuhori a tara na vabinga ne Israel. Ni here a rane ria i ramai a kabu ne tamane ria. \v 46 E huriki a bakovi, ni gi palupu lobo ri ala 603,550. \s1 E Huriki a Levi i Uka Ma Ri Gi Vaubi \p \v 47 Na tahuna ni here puru a rane huriki, e huriki a bakovi na kabu ne Levi i uka ma ni here a rane ria, \v 48 a vuhuna e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 49 “Na tahuna o here puru a rane huriki a Israel, naha ni here a rane huriki a bakovi na kabu ne Levi. Naha ni gi ria. \v 50 Pali, o habi a leho ne ria ri gi matakari a kape na Ngava Dagi turana a maka mahalana, ri gi rata a leho ne ria. Ri gi kalohoa a kape turana a maka mahalana, ri gi matakari. A maka kape ne ria ri gi vakapesi halui na kape nau. \v 51 Na tahuna mu mariu tala na mada mu gu lakea na mada tara, e huriki a bakovi ne Levi kunana ri gi pukea a kape, ri gi kaloho a maka mahalana. Na tahuna mu rata a mada karaba, ria kunana ri gi vakapesia a kape. E huriki na kabu ranga nahea ri gi valai tabukoi na kape. E rei a viri ge rata mavonga, mu rabalakia. \v 52 A kabu ranga ne Israel ri gi vapopo turana kabu ne ria, ri gi vakapesi maka kape ne ria, ri gi vakabebe a kilakila na kabu takutaku ne ria. \v 53 Pali e huriki na kabu ne Levi ri gi vakapesi haluia a kape na Ngava Dagi, a maka kape ne ria ri gi tagaria, ma ge valai tabukoi vona tara viri, ge rata iau ga tahate ga vakabele a vuranga ne mua a Israel.” \p \v 54 Lakea e Moses i vakalongo e huriki a Israel vona a ngava iea, ri rata a maka maki i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku ia vona. \c 2 \s1 A Mada Ni Gi Rata Navai \p \v 1 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron i ta maea, \v 2 “Na tahuna e huriki a Israel ri gi rata a mada, a bakovi takutaku ge vakapesia a kape vona tabukoi na kilakila na kabu vona. A kape ne ria ri gi vakapesi halui a Kape na Vaponga, ge mata lakea vona. \p \v 3 Na tabeke na nirikena haro, e huriki a hamone Iuda ri gi vakapesi a kape ne ria tabukoi na kilakila ne ria, i ramai a tara ne ria. A gare ne ria e Nason, e tune Aminadab. \v 4 A tara vona ri ala 74,600. \p \v 5 Tabukoi ne ria a kabu ne Isikar. A nupesi ne ria e Nataniel, e tune Suar. \v 6 A tara vona ri ala 54,400. \v 7 Muri ne ria a kabu ne Sebulun. A nupesi ne ria e Eliab, e tune Helon. \v 8 A tara vona ri ala 57,400. \v 9 A kabu i tolu nga na mada ne Iuda ri ala 186,400. Na tahuna ni laho, a kabu nga bara to laho muga. \p \v 10 Na tabeke mule puru, a kabu ne Reuben ri gi vakapesi a kape ne ria tabukoi na kilakila ne ria. A nupesi ne ria e Elisur, e tune Sedeur. \v 11 A tara vona ri ala 46,500. \p \v 12 Tabukoi ne ria a kabu ne Simion. A nupesi ne ria e Selumiel, e tune Surisadai. \v 13 A tara vona ri ala 59,300. \p \v 14 Muri ne ria, a kabu ne Gad. A nupesi ne ria e Eliasap, e tune Ruel. \v 15 A tara vona ri ala 45,650. \v 16 Ra mada ne Reuben, a kabu i tolu nga, ri ala 151,450. Na tahuna ni laho, ri gi pahamuri a maka kabu na mada muga, ra kabu ne Iuda. \p \v 17 Na tahuna ri laho ri gi vakabebe ri gi vakasiri a kilakila ne ria. E huriki na kabu ne Levi ri gi kaloho a mahalana Kape na Vaponga ge laho na kurukuruna. A kabu ranga ri gi laho ramai a muri ne ria ri made vona na mada. \p \v 18 Na tabeke na nirolona haro a kabu ne Epraim ri gi vakapesi a kape ne ria tabukoi na kilakila ne ria ge ramai a tara ne ria. A nupesi ne ria e Elisama, e tune Amihud. \v 19 A tara vona ri ala 40,500. \p \v 20 Tabukoi ne ria a kabu ne Manase. A nupesi ne ria e Gamaliel, e tune Pedasur. \v 21 A tara vona ri ala 32,200. \p \v 22 Muri ne ria a kabu ne Bensamin. A nupesi ne ria e Abidana, e tune Gideoni. \v 23 A tara vona ri ala 35,400. \p \v 24 A kabu nga i tolu, ri made na mada ne Epraim ri ala 108,100. Na tahuna ri laho ri gi pahamuri a maka kabu na mada ne Reuben. \p \v 25 Na tabeke mule sike a mada ne Dan. A kabu ne Dan ri gi hae a kape ne ria tabukoi na kilakila ne ria. A nupesi ne ria e Ahieser, e tune Amisadai. \v 26 A tara vona ri ala 62,700. \p \v 27 Tabukoi ne ria a kabu ne Aser. A nupesi ne ria e Pagiel, e tune Okran. \v 28 A tara vona ri ala 41,500. \p \v 29 Muri ne ria a kabu ne Naptali. A nupesi ne ria e Ahira, e tune Enan. \v 30 A tara vona ri ala 53,400. \v 31 A kabu nga ri made na mada ne Dan ri ala 157,600. Na tahuna ni laho ri gi laho na iku, ri gi ramai a kilakila ne ria. \p \v 32 Iea e huriki a Israel ni gi palupu lobo i ramai a kabu ne tamane ria. Ni gi palupu lobo e huriki na mada takutaku i ramai a tara ne ria, ri ala 603,550. \v 33 Pali a kabu ne Levi i uka ma ni gi turane huriki a Israel, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 34 E huriki a Israel ri rata lobo a maki e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona ri gi rata. E huriki lobo ri vakapesi a kape ne ria tabukoi na kilakila na kabu ne ria. Na tahuna ri laho, bara ri laho turana a kabu ne ria. \c 3 \s1 E Huriki e Tune Aron Bakovi \p \v 1 Na tahuna e BAKOVI DAGI i ta turane Moses na lolo e Sinai, a kabu ne Moses e Aron i maea: \v 2 \x * \xo 3:2 \xt Gi 26:60\x*E Aron i tahoka e tuna bakovi ala va. A tabua e Nadap. To pahamuria e Abihu, e Eleasar, e Itamar. \v 3 E tune Aron nga ni biri, ge ria a prister. \v 4 \x * \xo 3:4 \xt Levi 10:1-2; Gi 26:61\x*Na tahuna ri made na tabeke i ngeki ne Sinai, e Nadap e Abihu ru habi a kanono ne BAKOVI DAGI, na tahuna e BAKOVI DAGI i uka ma i taki rua ru gu habi vona. Lakea e BAKOVI DAGI i rabalaki rua, ru bala liu a hamone rua. Pali e Eleasar e Itmar kunana ru leho manga a prister na tahuna e Aron i tabana ni mahuri. \s1 A Leho ne Huriki a Levi \p \v 5 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 6 “O tuli valai e huriki a bakovi ne Levi ga gamai ria, ge ria a bolekori ne Aron. \v 7 Ri gi leho na leho na Kape na Vaponga, ri gi tuhori e huriki a prister turana e huriki lobo. \v 8 Na tahuna ri leho, ri gi matakari kamumu a mahalana kape, ri gi matakari kamumu e huriki a Israel. \v 9 E huriki a Levi ri tahoka a leho i taku kunana. Ne huriki a Israel lobo, ria kunana ri gi rata vakaroro a leho ne Aron, turane huriki e tuna. \v 10 O vulaki kunana e Aron, turana e huriki e tuna, ri gi leho manga a prister. Pali e huriki ranga ri gi valai tabukoi, ni gi rabalaki.” \p \v 11 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 12-13 \x * \xo 3:12-13 \xt Nim 13:2\x*“Ngane a vulaki e huriki a bakovi na kabu ne Levi, ge ria a tara nau kunana. Na tahuna a rabalaki a koma tabua ne huriki a Egipto, a vulaki a tabua bakovi ne huriki a Israel, a maka sipsip, a bulmakau, ge ne nau. Pali ngane i uka ma ga bole a tabua bakovi ne huriki a Israel, a vuhuna a kabu ne Levi ri bole a murine ria, ge ria a vora nau. Iau e BAKOVI DAGI a takia a ngava iea.” \s1 E Moses i Gi Palupu e Huriki a Levi \p \v 14 Na tabeke i ngeki ne Sinai e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 15 “O gi e huriki a hamone Levi, o here ramai a kabu ne tamane ria takutaku. O here a rane huriki a koma bakovi ne ria ri tahoka a keva i taku i rike.” \v 16 Lakea e Moses i ramai a maka ngava e BAKOVI DAGI i vakukua vona. \p \v 17 E Levi i tahoka e tuna bakovi to ala tolu: e Gerson, e Kohat, e Merari. \v 18 A rane tune Gerson a bakovi ra nga: e Libni rua e Simei. \v 19 A rane tune Kohat ra nga: e Amram, e Ishar, e Hebron, e Usiel. \v 20 A rane tune Merari ra nga: e Mali, e Musi. E huriki a hamone Levi ri pesi muri mai a rane huriki e tubune ria nga. \p \v 21 E huriki a hamone Gerson ri tahoka a kabu i rua: a kabu ne Libni, a kabu ne Simei. \v 22 A koma bakovi ne ria ri tahoka a keva i taku i rike, ni gi palupu, ri ala 7,500. \v 23 Re huriki nga ri rata a mada ne ria na dahana Kape na Vaponga na tabeke na nirolona haro. \v 24 E Eliasap e tune Lael ia a nupesi ne ria. \v 25 A leho ne ria ni matakari a Kape na Vaponga, a maki ni kapina, a kala dagi na matana kape, \v 26 a mota, a kala ni kapi halui a kape, a dede, a kala na ngavana nure. Ri gi rata lobo a leho ni matakari a maki nga. \p \v 27 E huriki a Kohat ri tahoka a kabu i va: a kabu ne Amram, a kabu ne Isar, a kabu ne Hebron, a kabu ne Usiel. \v 28 E tune ria bakovi ri tahoka a keva i taku i rike, ri ala 8,600. A leho ne ria ni tagari a kape. \v 29 Ra hamone Kohat nga, ri gi rata a mada ne ria na tabeke mule puru na kape. \v 30 E Elisapan, e tune Usiel, ia a nupesi ne ria. \v 31 A leho ne ria ni matakari a Tava na Ngava Dagi, a dede, a butu na lam, a maka dede na nihabi, a maka pelete, a ulo ni rata a leho na Tabeke Nitaba, a kala dagi ni vulalakari a Tabeke Nitaba Hateka, a maki ranga ni rata na kape. Ri gi rata lobo a maka leho ni matakari a maki nga. \p \v 32 E Eleasar, e tune Aron a prister, i matakari e huriki a matakari na kabu ne Levi. I matakari e huriki ri rata leho pololilo na tabeke ni taba na kape. \p \v 33 E huriki a Merari ri tahoka a kabu i rua: a kabu ne Mali, a kabu ne Musi. \v 34 E huriki e tune ria bakovi ri tahoka a keva ne ria i taku i rike, ri ala 6,200. \v 35 A nupesi ne ria e Suriel, e tune Abihail. E huriki a tara nga, ri gi rata a mada ne ria mule sike na kape. \v 36 A leho ne ria ni matakari a maka karona kape, a maka butuna kape, a maka tava ni vakapesi langa a maka butu, a maka kai ne vona ni roka a maka butu, turana a maka maki ranga ne vona ni vakatora a kape. \v 37 A maka butu, a tava ni vakapesi langa a butu na nure ni tura halui a kape, a maka niroka, a mota ni kolotata a kape vona, ngi ranga bara ri matakari. \p \v 38 E Moses, e Aron turane huriki e tuna, ri gi vakapesi a kape ne ria na tabeke na nirikena haro na matana kape na Vure. Ri gi madekari a Tabeke Nitaba, ri gi matakari e huriki a Israel, ma ri gi valai tabukoi, ni gi rabalaki. \v 39 E Moses e Aron ru ramai a nitane BAKOVI DAGI, ru gi e huriki a bakovi na kabu ne Levi ri tahoka pali a keva i taku i rike, ri ala 22,000. \s1 E Huriki a Tabua Ni Gi Kona Mule \p \v 40 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “E huriki a tabua bakovi ne mua a Israel, ne nau kunana. O gi e huriki a tabua bakovi ri tahoka a keva i taku i rike, o here a rane ria. \v 41 Pali iau bara kuloi ne huriki na kabu ne Levi, re huriki a bakovi nga, ga bole e huriki a Levi ge ria a tara nau. Ga bole tabu a maka tabua na bulmakau ne huriki a Levi, ge bole a murine ria, a maka bulmakau ne huriki a Israel. Iau e BAKOVI DAGI a ta maea.” \p \v 42 Lakea e Moses i muri maia a nitane BAKOVI DAGI i gi e huriki a tabua bakovi ne huriki a Israel. \v 43 Ri tahoka a keva i taku i rike, ri ala 22,273. \p \v 44 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 45 “Ngane o habi nau a kabu ne Levi, ri gi kuloi e huriki a tabua bakovi ne huriki a Israel, ge ria a tara nau. Ri gi habi nau a bulmakau ne ria, ge kuloi a maka bulmakau ne huriki a Israel. Iau e BAKOVI DAGI a ta maea. \v 46 A tabua bakovi ne huriki a Israel ri kupo hateka ne huriki a Levi, ri ala 273. Ngane mu kona mule, re huriki a bakovi nga, ri ala 273. \v 47 O bole a silva moni ge lima takutaku na bakovi ne ria, ne vona ni kona mule ria. A nimavana silva i ramai a nimavana maki na tahuna iea. \v 48 O habi a moni nga ne Aron turane huriki e tuna, ga mapane huriki a Israel ri ala 473.” \p \v 49 Lakea e Moses i bole a moni ge kona mule e huriki a tabua ne Israel, e huriki a Levi i uka ma ri kuloi ria. \v 50 E Moses i bole a moni silva i 1,365, i ramai a nimavana moni na tahuna iea. \v 51 Muri e Moses i habi a moni, a makoli ne Aron, ne huriki e tuna bakovi, i ramai a nita ne BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \c 4 \s1 A Kabu ne Kohat \p \v 1 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, i ta maea, \v 2 “Muru here a rane huriki a bakovi na tara ne Kohat, na kabu ne Levi. \v 3 Muru here a rane huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu tolu, i harena na pida i ravulu lima, re huriki a bakovi ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \p \v 4 “A leho ne ria ne vona ni matakari a Kape na Vaponga, a maka maki ni taba hateka. \v 5 Na tahuna e huriki a Israel ri gi pea a mada ni lakea na tabeke tara, e Aron turane huriki e tuna bakovi ri gi dili na Kape na Vaponga, ri gi parua a kala dagi i naviri dili a Tava na Ngava Dagi, ri gi kavitagua a tava na kala iea. \v 6 Ri gi naviri purua a kala na kulina lui kamumu, ri gi ru polomelia a kala gomagoma ne vona ni kavitagu loboa, bara ri rodo polo na halui a binole i rua, ri kalohoa. \p \v 7 “Ri gi bole a kala gomagoma, ri gi kavitagua a dede ni ru langa a bret vona, ge a nihabi ne BAKOVI DAGI. Ri gi bole a pelete, a tavila na havu mangisipa,\f + \fr 4:7 \ft A ‘havu mangisipa’ a maki ne vona ni vakabele a pokona kanono manginoro.\f* a maka pelete na maka nihabi ranga, a maka botol ne vona a nihabi na vain, a bret ni vakasiri vakaroro ni gi ru langa palupu lobo na kala gomagoma. \v 8 Ri gi kavitagu lobo na kala vururu a maka maki nga, ri gi bole a kulina lui ri gi kavitagua a kala vururu, ri gi rodo dili na halui a binole ge rua. \p \v 9 “Ri gi bolea a kala gomagoma, ri gi kavitagua a butuna lam, a maki ni kisi a vik vona, a pelete kiroko ne vona ni tahoni a habulo na kanono, a maka botol na vel. \v 10 Ri gi kavitagua ra kala gomagoma iea na kulina lui, ri gi ru langa na maki tara bara ni kaloho. \p \v 11 “Muri ri gi kavitagua na kala gomagoma a dede ni rata na gol, ri gi kavitagua ra kala iea na kulina lui, ri gi rodo dili na halui a binole. \v 12 Muri ri gi bolea a kala gomagoma, ri gi bunu a maka tavila ni rata a leho ne ria na Tabeke Nitaba. Muri ri gi bunu kari tabua na kulina lui, ri gi ru langa na binole, bara ri kaloho. \p \v 13 “Ri gi bole tala na dede a habulo, ri gi kavitagua na kala kuakua a dede. \v 14 Ri gi bole lobo a maka maki ni rata a leho ne ria vona na dede: a maka tavila ni guru a habulo, a maka kinau, a maka savol kiroko, a maka pelete kiroko ne vona ni bole a dara na nihabi. Ri gi ru langa na dede a maka maki, muri ri gi kavitagu na kulina lui, ri gi rodo dili na halui a binole ge rua, bara ri kaloho. \p \v 15 “Na tahuna e Aron, e tuna mai ri kavitagu lobo a maki i taba, muri e huriki e tune Kohat bara ri kaloho a maka mahala na kape, pali nahea ri gi padoi a maka maki nga. Ria bara ri padoi, bara ri mate. Na tahuna ri pe a mada, e Aron turane huriki e tuna, ri gi kavitagu kamumu a maka maki nga. Ra maki nga, e huriki e tune Kohat kunana ri kaloho. \p \v 16 “E Eleasar, e tune Aron a prister, ge matakari a kape, a vel na lam, a namona oliv ne vona ni gamai e huriki a prister, a havu mangisipa, a maka nihabi na vit, a nibiri, turana a maka maki nau ri tabuli na kape.” \p \v 17 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, i ta maea, \v 18-19 “Na tahuna e huriki a Kohat ri valai tabukoi na maki nau, mu matadoko ne ria, ma ri gi ratea tara naro hale, ga rabalaki ria. I mavonga kunana, e Aron turane huriki e tuna, ri gi dili muga taro, ri gi ru a leho na bakovi takutaku na kabu ne Kohat. Ri gi taki ria vona a ra maki ri gi kaloho. \v 20 Pali e huriki a Kohat, nahea ri gi dili na kape, ri gi matai a maka maki ni taba, ma ga rabalaki ria.” \s1 A Leho na Kabu ne Gerson \p \v 21 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 22 “O gi e huriki a bakovi na tara ne Gerson, re huriki a hamone Levi. \v 23 O here puru a rane huriki ri tahoka a pida i 30, i harena na pida i 50, re huriki ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \v 24 Ri tahoka a leho ni kaloho a maka maki nga: \v 25 a kadis, a kala i kavitagua, a kulina lui i kavitagu a kala, a kala dagi na mataroho, \v 26 a maka mota, a maka kala ne vona ni kapi halui a nure na kape, a dede, a kala dagi na mataroho na nure, a maka maki kiroko ne vona ni vakatora a kape, a nure. A kabu ne Gerson i tahoka a leho ni kaloho kamumu a maka maki nga. \v 27 E Aron, turane huriki e tuna bakovi, ri gi matakari e huriki a Gerson, ri gi vakasiri ria vona a maki ri gi kaloho. \v 28 E huriki a Gerson ri gi rata a maka leho nga na kape. E Itmar, e tune Aron a prister, ge matakari ria. \s1 A Leho na Kabu ne Merari \p \v 29 “Na kabu ne Merari, o here puru ge ramai e huriki a gare ne ria a rane ria. \v 30 O here puru a rane huriki a bakovi ri tahoka a pida ne ria i 30, i harena ne 50, re huriki ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \v 31 Ri tahoka a leho ni kaloho a butu na kape, a maka kai ne vona ni vakatora a nure, a maka vuhubutu ne vona ni vakapesi a butu, \v 32 a maka butu na nure, a maka vuhubutu ni vakapesi langa a maka butu na nure vona, a maka mota ne vona ni vakatora a nure, a maka maki ranga na nure. O taki a bakovi takutaku a ra maki ge kaloho. \v 33 E huriki a Merari ri gi rata a maka leho nga na Kape na Vaponga. E Itamar, e tune Aron a prister, ge matakari ria.” \p \v 34 Lakea e Moses, e Aron, turane huriki a nupesi, ri here puru a rane huriki na kabu ne Kohat i ramai a rane huriki a kabu ne ria. \v 35 A pida ne ria i ravulu tolu, i harena ne ravulu lima. Re huriki ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \v 36 E huriki ni here a rane ria, ri ala 2,750. \v 37 E Moses, e Aron ru here a rane huriki na kabu ne Kohat ri gi leho na roho na vaponga, i ramai a nitane BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 38 A Kabu ne Gerson, ngi ranga ni here muri mai a rana nupesi ne ria, a rane ria. \v 39 A pida ne ria i ravulu tolu, i harena ne ravulu lima, ri kara ni leho na roho na vaponga. \v 40 Ni gi palupu ria, ri ala 2,630. \v 41 Re huriki nga, a rane huriki na kabu ne Gerson, ri leho na roho na vaponga, i ramaia a ngava ne BAKOVI DAGI. \p \v 42 E huriki a Merari, ngi ranga, ni gi ramai a vuhune ria na kabu takutaku ne ria. \v 43 A bakovi ri tahoka a pida i ravulu tolu, i harena na pida i ravulu lima, ri valai, ri leho na roho na vaponga. \v 44 Ni gi ramai a kabu ne ria, ri ala 3,200. \v 45 Re huriki nga a hamone Merari, e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses, e Aron vona ru gu gi. \p \v 46 Lakea e Moses, e Aron, turana e huriki a nupesi ne Israel, ri gi e huriki a hamone Levi i ramai a kabu takutaku ne ria. \v 47 A bakovi a pida ne ria i ravulu tolu, i harena na pida i ravulu lima, ri valai, ri rata a leho ni kaloho a maka mahalana kape, \v 48 Ni gi palupu lobo ria, ri ala 8,580. \v 49 Ri ramai a nitane BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona, ri here puru lobo a rane huriki na kabu ne Levi. Ri gi rata a leho, ri gi kaloho a maka mahalana kape. \c 5 \s1 E Huriki Ri Muto \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 2 “O vakuku e huriki a Israel ri gi tono tala e huriki ri tahoka a gilanga na patala, ri tahoka a kume i rali tala na ngarava, a kakaine ria i rali tala vona a naru o a dara, e huriki ri padoi a viri i mate. Re huriki nga, i uka ma ri matapado na matagu, ri gi made polovavo na mada. \v 3 Mu tono tala e huriki a bakovi a ngatavine ri muto, ma ri gi ratea a mada na hini a made vona ge muto.” \v 4 Lakea e huriki a Israel ri muri mai a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona, ri tono tala e huriki ri tahoka a maka gilanga maea. \s1 A Vinara na Nivalemu \p \v 5 \x * \xo 5:5 \xt Levi 6:1-7\x*E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 6 ge taki e huriki a Israel, ge ta maea, “A viri i ngalahere nau, i rata a naro hale na viri tara, lakea i matakilaka vona a naro hale vona, a bakovi iea i tahoka a ngava. \v 7 Ge taki tala a naro hale vona, ge konea a naro hale i ratea. Ge habi a moni ge karea a naro hale i ratea. Ge ru langa tabu ge popote ( ),\f + \fr 5:7 \ft A pelegona i maea: manga o ru a maka maki na naguna i lima. A naguna tara i manga.\f* ge habi lakea na viri i rata a naro hale vona. \v 8 Pali na tahuna a viri i bole a moni i mate pali, i uka viri vona ge bole a mapa, a bakovi i habi a moni ge habi ne BAKOVI DAGI, ge bole e huriki a prister. Ge habi tabua a sipsip a toga, ge a nihabi ne vona ni kavitagu a naro hale vona. \v 9 Na tahuna e huriki a Israel ri taparaki valai a maki ni gamai ri gi habi nau, ra maki nga ne vone huriki a prister ra ri bole na limane ria. \v 10 A prister takutaku ge bole a nihabi nga ge ne vona.” \s1 A Vinara na Bakovi i Bage ne Girihina \p \v 11 E BAKOVI DAGI i takia e Moses ge taki e huriki a Israel, ge ta maea, \v 12 “A ngatavine tara ge ruru ge rata a naro na molenga, \v 13 lakea i mahita kapiloho turana a bakovi tara, e girihina i uka ma i masia, i katoki, i muto ngane. Ge uka tara viri ge matai rua, \v 14 lakea e girihina i bage vona a ngatavine iea ra i vakamuto mule ia, o ge bage tavula vona e girihina, pali e girihina i uka ma i vakamuto mule ia, \v 15 ge tuli lakea na prister a ngatavine. A bakovi ge bole a kilo ge taku na plaoa ni rata na barli, ge a nihabi. Pali nahea ge guru langa a namona oliv vona a nihabi iea, o ge ru a havu mangisipa, a vuhuna ra nihabi iea ne vona a bakovi i bage ne girihina, i ratea a nihabi ni gi matakilaka vona e girihina i rata a naro hale, o i uka. \p \v 16 “A prister ge tuli vilia a ngatavine ge pesi na matagu tabukoi na dede. \v 17 A prister ge guru dili na ulo kiroko a naru ni gamai. Ge dili na kape ge bole ranga malala, ge ru na naru bara i nami hurari a naru. \v 18 Na tahuna a ngatavine i tabana ni pesi na matagu, a prister ge vuka a vuna ngatavine ni viri, ge tabuli tavula a vuna. A prister ge bole a plaoa na nihabi na bakovi i bage ne girihina, ge ru na limana ngatavine. A prister ge nugua a ulo na naru vagole. Ra naru iea ne vona ni ruduraha. \v 19 A prister ge ratea a ngatavine ge kaba ge ta maea, ‘Ioe i uka ma o mahita turana tara bakovi, i uka ma o vakamuto mule ioe na tahuna o made na tarune kakaimu, a naru ni ruduraha i uka ma ge ratapile ioe. \v 20 Pali ioe bara o ruru o rata a naro na molenga na tahuna o made na tarune girihimu, o vakamuto mule ioe, o mahita turana a bakovi tara i uka ma e girihimu.’ \v 21 Ngane a prister ge hudotala a ngava tabu, ge ta maea, ‘Ioe bara o ratea a naro iea, e BAKOVI DAGI i kara ni rata ioe a maki tavula liu na matane huriki, bara i dili na kavutumu i ratea a palomu i repo, ge veo a tagamu. \v 22 Ra naru iea ge rata ioe, bara i dili na kavutumu i ratea a tamudimu i repo, bara i veu a tagamu.’ \p “A ngatavine ge koli ge ta maea, ‘I muholi. E BAKOVI DAGI ge rata mavonga.’ \p \v 23 “A prister ge herea ra ngava hateka iea na raukea, ge vahiloloa a nihere na ulo i tahoka a naru vagole vona. \v 24 Muri a prister ge habia na ngatavine a naru iea, ge nua, ge vakahalea a kavutuna. \v 25 Pali muga, a prister ge bolea a plaoa na nihabi na limana ngatavine, ge tabari iau vona. Muri ge bole lakea na dede. \v 26 Ge bole a plaoa popote ge ratea e BAKOVI DAGI ge luhoia, ge gutu na dede ge a nihabi. Muri ge habia na ngatavine a naru vagole iea ge nua. \v 27 Bara a ngatavine iea i mahita muga turana tara bakovi, a naru iea bara i rata ia i bole a nimadihi dagi, bara i repo a kavutuna, i veo a tagana. Na tahuna e huriki a viri vona ri ngaru ni harogi a viri tara bara ri ta maea, “A Vure ge rata hale ioe, i manga a hini i rata halea a ngatavine iea. \v 28 Pali bara ngatavine iea i uka ma i ratea tara naro hale, ra ngatavine iea i matapado na matagu, bara i uka ngava na matane BAKOVI DAGI, bara i kara ni singou, ni poda a koma. \p \v 29 “Na tahuna a ngatavine i mahita turana tara bakovi, e girihina i bage vona, mu ramai kunanea a vinara iea. \v 30 Mu ramai tabua a vinara iea na tahuna a bakovi i tahoka a niluhoi hale i bage ne girihina ta i mahita turana a bakovi tara. A bakovi ge luhoi maea, ge tulia a ngatavine ge pesi na matagu tabukoi na dede, ge rata a prister a maki nga. \v 31 E girihina ngatavine bara i uka ngava, pali na tahuna a ngatavine i tahoka a ngava, bara i bole a mapana na naro hale i ratea.” \c 6 \s1 A Vinara na Bakovi i Kaba na Nita Muholi \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 ge taki e huriki a Israel ge ta maea, “A bakovi o a ngatavine i rata a nita muholi ge habi mule ia ne nau na tahuna ranga, \v 3 \x * \xo 6:3 \xt Luk 1:15\x*nahea ge ninu a vain o ge ninu a bia. Nahea ge ninu a naruna vain, nahea ge kani a kanena vain i rara, nahea ge kani a kanena vain ni rara na haro. \v 4 Na parava vakaroro ge nugutatea a nita muholi iea, ne vona ni habi mule ia ne nau, nahea ge kani a maki ni rata na kai, a vain. A pagana o kulina kanena vain, ngi ranga nahea ge kani. \p \v 5 “Na parava vakaroro ge ramaia a nita muholi iea ge habi mule ia ne nau. Nahea ge palakudua a vuna, nahea ge alia a karirana. Ra bakovi iea ne nau kunana. Na tahuna nga nahea ge palakudu a vuna o ge ali a karirana, lakea bara i malamala. \v 6 Na parava vakaroro na tahuna i habi mule ia ne BAKOVI DAGI, nahea ge lakea tabukoi na podana viri i mate. \v 7 E tamana, e kinana, a viri vona ranga ri mate, nahea ge lakea tabukoi ne ria, ma ge muto na matagu. A vuna i ola, i vakasiri i habi mule ia na Vure. \v 8 Na parava vakaroro ge ramaia ra nita muholi ne vona ni habi mule ia ne nau, bara i malamala. \p \v 9 “Bara bakovi tara ge mate vakaturutu na dahana, ra matenga na bakovi iea bara i vakamuto a vuna, ra i ta muholi vona ge nau. Ra bakovi iea ge dava na parava i polorua ge palia a vuna. Na parava nga i uka ma ge matapado na matagu. \v 10 Na polotoluna parava ge bole a balu ge rua, ge bole valai na matana Kape na Vaponga, ge habi nau. \v 11 A prister ge bolea tara, ge habia nau, ge a nihabi ni puga vuroki a naro hale, a balu tara ge a nihabi ni gi gutu-vuro. Ra bakovi i made tabukoi na podana bakovi i mate, i muto pali, ra nihabi nga i rua, ru kavitagua a bakovi iea. Na parava iea kunana, ra bakovi iea ge ru a kilakila vona tabu a vuna, ge ne nau tabu. \v 12 Ge vakatubu tabu, ge gi a maka parava i ta muholi vona ge habi mule ia ne nau. Nahea ge luhoi ra parava ranga muga ra i habi ia ne nau, a vuhuna ra vuna i ta muholi vona ta ge nau i muto pali. Ra bakovi iea i muto pali, ngane ge bole vilia nau tara tuna sipsip a toga, a pida vona ge taku, ge a nihabi na rarenga. \p \v 13 \x * \xo 6:13 \xt Apo 21:23-24\x*“Na tahuna a bakovi i hudotalea pali a nita muholi vona, ni gi bole ge pesi tabukoi na mataroho na Kape na Vaponga. \v 14 Ge habi nau a nihabi ge tolu. Ge bolea tara tuna sipsip a toga ge tahoka a pida ge taku, ge a nihabi gutu-vuro, a tuna sipsip a kinana ge tahoka a pida ge taku, ge a nihabi na rarenga, a sipsip a toga ge gavutuvutu, ge a nihabi na nivalemu. \v 15 Ge bole a bret i uka is ge tahoni na kulopi, ge bole valai, ge a nihabi. Ra kulopi iea ge tahoka a maka tabekena bret dagi ni rata na plaoa kamumu, ni vuli turana a namona oliv, turana a maka bisket ni ravu na vel. Ge ramaia a narona a nihabi iea ge ratea a nihabi na vit, a nihabi na vain. \p \v 16 “A prister ge habi nau a maki nga ge rata a nihabi na naro hale, a nihabi gutu-vuro. \v 17 Muri ge rabalakia a sipsip a toga, ge habi turana a maka bret ni tahoni na kulopi, ge a nihabi na nivalemu ne BAKOVI DAGI. A nihabi na vit, a vain ranga ge rata. \v 18 Na tahuna a bakovi i hudotalea pali a nita muholi vona, ge made tabukoi na mataroho na Kape na Vaponga ge palia a vuna, ge bole a vuna ge ru na kanono ni gutu a nihabi na nivalemu vona. \p \v 19 “Muri a prister ge bolea a gepena sipsip a toga, ge nonoa na ulo. Na tahuna a bobona sipsip i munae pali, a prister ge bole ranga bobona, ge bole talea na kulopi tara balena bret turana a bisket ge taku, ge ru na limana bakovi iea. \v 20 Muri a prister ge bole mule na bakovi a maki ni kani nga, ge tabari iau vona. Ra nihabi iea, ne nau kunana, ge bole a prister ge kani. A siana, a pona sipsip a toga, ngi ranga ne vona a prister. Na tahuna a prister i rata lobo a maka naro nga, a bakovi iea i kara ni ninu a vain tabu. \p \v 21 “Iea a vinara na bakovi i ta muholi ge habi mule ia ne nau e BAKOVI DAGI. Na tahuna a bakovi tara i ta muholi ge habia nau tara maki, ra ngava dagi i takia ge ta muholi vona.” \s1 E Aron i Vakabagetu e Huriki a Israel \p \v 22-23 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O takia e Aron turane huriki e tuna bakovi, ri gi gamai e huriki a Israel vona a ngava kamumu nau. Ri gi ta maea, \q1 \v 24 ‘E BAKOVI DAGI ge gamai mua, \q2 ge tagari mua. \q1 \v 25 A matane BAKOVI DAGI ge parai mua, \q2 ge rata kamumu mua. \q1 \v 26 E BAKOVI DAGI ge hate kamumu ne mua, \q2 ge habi a nivalemu ne mua.’ \p \v 27 “Na naro iea kunana, e huriki a Israel bara ri galea a ragu e BAKOVI DAGI. Muri bara gamai ria.” \c 7 \s1 A Nihabi na Kape Ni Gamai \p \v 1 Na parava e Moses i vakalobo ni vakapesia a kape, muri i bolea a nibiri i gamai a kape turana a maka mahalana, a dede turana a maka mahalana. i rata ria ri malamala. \v 2 E huriki a nupesi na kabu takutaku ri bole valai a maka nihabi ne BAKOVI DAGI. Re huriki nga, ria a nupesi ne Israel, ri matakari a leho ni gi palupu a rane huriki. \v 3 Ri bole valai na kape ne BAKOVI DAGI a karis i polotara, a bulmakau i ravulu a polona i rua, ri habi ne BAKOVI DAGI. A karis i taku ne vona a nupesi i ala rua. A nupesi i taku i bole vilia a bulmakau i taku. \p \v 4 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 5 “O bole a maka nihabi i habi nau e huriki a nupesi, o habi ne huriki a kabu ne Levi. Ri gi rata a leho vona pololilo na Kape na Vaponga. A leho ne ria ri gi rata a leho ni kaloho a maka mahalana kape.” \p \v 6 Lakea e Moses i bole a maka karis, a bulmakau i habi ne huriki a kabu ne Levi. \v 7 I habi na kabu ne Gerson a karis i rua, a bulmakau i va, ri gi rata a leho vona. \v 8 I habi na kabu ne Merari a karis i va, a bulmakau i polotolu, ri gi rata a leho vona. E Itmar, e tune Aron a prister, i matakari ria. \v 9 Pali e Moses i uka ma i habi a karis, a bulmakau ne huriki na kabu ne Kohat, a vuhuna a maki na kape ni gamai bara ri kaloho kunana. \p \v 10 Na tahuna ni gamai a dede, e huriki a nupesi ri bole valai a maka nihabi ri habi na Vure. \v 11 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “E huriki a nupesi na kabu takutaku ri gi habi a nihabi ne ria, ne vona ni gamai a dede. Na parava takutaku, a nupesi i taku ge bole valai a nihabi vona.” \p \v 12 Na mugana parava, a nupesi ne huriki a Iuda, e Nason e tune Aminadab, i bole valai a nihabi vona: \v 13 a pelete silva, a nimavana i 130 sekel, a tavila silva, a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana maki nga, i ramai a nimavana a sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 14 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 15 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 16 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 17 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga a nihabi ne Nason e tune Aminadab. \p \v 18 Na ruana parava (2nd), a nupesi ne huriki a Isikar, e Nataniel e tune Suar, i bole valai a nihabi vona: \v 19 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 20 a vidiru ni rata na gol a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 21 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 22 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 23 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima a pida ne ria i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Nataniel e tune Suar. \p \v 24 Na toluna parava (3rd), a nupesi ne huriki a Sebulun, e Eliab e tune Helon, i bole valai a nihabi vona: \v 25 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana a sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 26 a vidiru ni rata na gol a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 27 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 28 a meme a toga ne vona a nihabi na naro hale; \v 29 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Eliab e tune Helon. \p \v 30 Na vana parava (4th), a nupesi na kabu ne Reuben, e Elisur e tune Sedeur, i bole valai a nihabi vona: \v 31 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 32 a vidiru ni rata na gol a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 33 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 34 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 35 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Elisur e tune Sedeur. \p \v 36 Na limana parava (5th), a nupesi na kabu ne Simion, e Selumiel e tune Surisadai, i bole valai a nihabi vona: \v 37 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana namina oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 38 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 39 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 40 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 41 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Selumiel, e tune Surisadai. \p \v 42 Na polotarana parava (6th), a nupesi na kabu ne Gad, e Eliasap e tune Deuel, i bole valai a nihabi vona: \v 43 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 44 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 45 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ge a nihabi gutu-vuro; \v 46 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 47 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga a nihabi ne Eliasap, e tune Deuel. \p \v 48 Na poloruana parava (7th), a nupesi na kabu ne Epraim, e Elisama e tune Amihud, i bole valai a nihabi vona: \v 49 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 50 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 51 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 52 a meme a toga ge a nihabi na naro hale; \v 53 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Elisama, e tune Amihud. \p \v 54 Na polotoluna parava (8th), a nupesi na kabu ne Manase, e Gamaliel e tune Pedasur, i bole valai a nihabi vona: \v 55 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ge a nihabi na vit; \v 56 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 57 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga i tahoka a pida i taku, ge a nihabi gutu-vuro; \v 58 a meme a toga, ne vona a nihabi na naro hale; \v 59 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga a nihabi ne Gamaliel, e tune Pedasur. \p \v 60 Na polovana parava (9th), a nupesi na kabu ne Bensamin, e Abidana e tune Gideoni, i bole valai a nihabi vona: \v 61 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva, a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 62 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 63 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ge a nihabi gutu-vuro; \v 64 a meme a toga ge a nihabi na naro hale; \v 65 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Abidana, e tune Gideoni. \p \v 66 Na ravuluna parava (10th), a nupesi na kabu ne Dan, e Ahieser, e tune Amisadai, i bole valai a nihabi: \v 67 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva, a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 68 a vidiru ni rata na gol a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 69 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ge a nihabi gutu-vuro; \v 70 a meme a toga, ge a nihabi na naro hale; \v 71 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ge a nihabi na nivalemu. Ra maki nga, a nihabi ne Ahieser, e tune Amisadai. \p \v 72 Ne ravulu a mugana parava (11th), a nupesi na kabu ne Aser, e Pagiel e tune Okran, i bole valai a nihabi vona: \v 73 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea. Ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 74 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel, i vonu vona a havu mangisipa; \v 75 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 76 a meme a toga, ge a nihabi na naro hale; \v 77 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga a nihabi ne Pagiel, e tune Okran. \p \v 78 Ne ravulu a ruana parava (12th), a nupesi na kabu ne Naptali, e Ahira e tune Enan, i bole valai a nihabi vona: \v 79 a pelete silva a nimavana i 130 sekel, a tavila silva a nimavana i 70 sekel. Ra nimavana pelete a tavila nga, i ramai a nimavana a sekel na kape na tahuna iea, ru vonu na plaoa kamumu ni vuli turana a namona oliv, ne vona a nihabi na vit; \v 80 a vidiru ni rata na gol, a nimavana i 10 sekel i vonu na havu mangisipa; \v 81 a tuna bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip a toga a pida vona i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro; \v 82 a meme a toga, ge a nihabi na naro hale; \v 83 a bulmakau a toga i rua, a sipsip a toga i lima, a meme a toga i lima, a tuna sipsip a toga i lima ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra maki nga a nihabi ne Ahira, e tune Enan. \p \v 84 Ra maki nga lobo e huriki a nupesi ne Israel ri habi na tahuna ni gamai a dede. Muri ri gi a maka nihabi na dede: a pelete silva i ravulu a polona i rua, a tavila silva i ravulu a polona i rua, a vidiru gol i ravulu a polona i rua. \v 85 A nimavana pelete silva takutaku i 130 sekel, a tavila silva takutaku i 70 sekel. A maka nimavana silva lobo i 2,400 sekel, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea. \v 86 Ri taparaki valai a vidiru gol i ravulu a polona i rua, a nimavana vidiru takutaku i 10 sekel. A nimavana gol lobo i 120 sekel. \v 87 Ri taparaki valai a tuna bulmakau a toga i 12, a sipsip a toga i 12, a tuna sipsip a toga i 12 ri tahoka a pida i taku, ne vona a nihabi gutu-vuro, turana a maka plaoa ne vona a nihabi na vit; a meme a toga i 12, ne vona a nihabi na naro hale. \v 88 Ri taparaki valai a bulmakau a toga i 24, a sipsip a toga i 60, a meme a toga i 60, a tuna sipsip a toga i 60, ne vona a nihabi na nivalemu. Ra nihabi nga ni habi muri na dede ni gamai. \p \v 89 Na tahuna e Moses i dili na Kape na Vaponga ge ta turane BAKOVI DAGI, i longoa a lohona, i ta tala na murina ni dodo, na kurukuruna a agelo i rua na Tava na Ngava Dagi, i ta turana. \c 8 \s1 A Lam i Polorua \p \v 1 \x * \xo 8:1 \xt Nim 25:31-40; 37:17-24\x*E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 2 “O takia e Aron na tahuna i ru a lam i polorua na maka butu ne ria pololilo na Tabeke Nitaba, ge ru kamumu ri gi paraia a kurukuruna a hini pololilo.” \p \v 3 Lakea e Aron i ramaia a nita e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona, i ru a maka lam na rahana butu ri paraia a kurukuruna Tabeke Nitaba. \v 4 A maka butu na lam ni rata maea. Ni bole a gol, ni ubi na ama ni rata a butu, a maka rahana, a maka bagetua vona ri manga a keke. Ri rata manga a hini e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. \s1 E Huriki a Levi Ni Gamai \p \v 5 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 6 “O gale tala ne huriki a Israel, e huriki a Levi, o rata ria ri gi matapado na matagu. \v 7 O rata maea: O bole ranga naru ne vona ni rata a bakovi ge matapado na matagu, o voro tamali langa ne ria. Ri gi ali lobo a vune ria, a vungane ria, ri gi loi pasi a maka kala ne ria. Bara ri rata lobo ri matapado. \v 8 Muri ri gi bolea tara bulmakau karaba a toga, turana ranga plaoa ni vuli turana namona oliv, ne vona a nihabi na vit, ni gi habi turana bulmakau. Ri gi bolea tara bulmakau a toga, ne vona a nihabi na naro hale. \v 9 O taki e huriki a Levi ri gi pesi tabukoi na mataroho na Kape na Vaponga, turana e huriki a Israel lobo. \v 10 Na tahuna e huriki a Levi ri pesi na matagu, mua e huriki a Israel mu ru langa a limane mua na gine ria. \v 11 E Aron ge bole a murine huriki a Israel, ge habi nau e huriki a Levi, ge a nihabi na nitabari. Na naro iea kunana e huriki a Levi bara ri kara ni rata a leho nau. \p \v 12 “Muri e huriki a Levi ri gi ru langa a limane ria na gina bulmakau nga i rua. Ri gi habia tara, ge a nihabi na naro hale, a bulmakau tara, ge a nihabi gutu-vuro. Ra nihabi nga i rua, ne vona ni kavitagu a naro hale ne huriki a Levi. \v 13 E huriki a Levi ri gi pesi na matane Aron turane huriki e tuna. O habi ria nau ge manga a nihabi na nitabari. \v 14 Na naro iea kunana e huriki a Levi ri tebi ne huriki a tara ranga ne Israel, ge ne nau kunana. \p \v 15 “Na tahuna o rata ria ri matapado pali, o habi ria ne nau ri gi manga a nihabi na nitabari, ngane ri kara ni rata a leho na Kape na Vaponga. \v 16 A bole e huriki a Levi ge ne nau, a vuhuna ri bole a murine huriki a tabua ne huriki a Israel. \v 17 \x * \xo 8:17 \xt Nim 13:2\x*O longo kamumu. E huriki a tabua ne huriki a Israel, a tabua na maka bulmakau a sipsip ne nau kunana. A ru here ria pali na tahuna a rabalaki e huriki a tabua bakovi ne huriki a Egipto. \v 18 I mavonga a bole e huriki a Levi ri gi kuloi e huriki a tabua bakovi ne huriki a Israel. \v 19 A bole tala ne huriki a Israel e huriki a Levi. A habi ne Aron turane huriki e tuna a bakovi, ri gi rata a leho a taki e huriki a Israel vona ri gi rata pololilo na Kape na Vaponga, ri gi kavitagu e huriki a Israel, i uka ma mu gu lakea tabukoi na Tabeke Nitaba, ma mu gu lokovonga tabukoi bara ratapile mua.” \p \v 20 E Moses e Aron turane huriki a Israel lobo, ri rata ne huriki a Levi a maki e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \v 21 E huriki a Levi ri muri mai a naro ni matapado na matane BAKOVI DAGI, ri loi pasi a varakia ne ria. Lakea e Aron i habi ria ne BAKOVI DAGI ri manga a nihabi na nitabari. I rata a nihabi ni kavitagu a naro hale ne ria ri gi matapado. \v 22 E huriki ri rata a maki lobo ne huriki a Levi, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. I mavonga e huriki a Levi ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. E Aron turane huriki e tuna ri matakari ria. \p \v 23 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 24 “E huriki a Levi ri tahoka a pida ne ria i ravulu rua a polona i lima i rike, ri kara ni rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \v 25 Ri kara ni ratea a leho iea ge harena na tahuna ri tahoka a pida i ravulu lima, muri bara ri malo. \v 26 Muri nahea ri gi nugu tabua a leho iea, pali bara ri tuhori kunana e huriki ri leho na Kape na Vaponga. O habia a ngava iea ne huriki a Levi ri gi rata maea.” \c 9 \s1 A Habu na Nipagepolo \p \v 1 \x * \xo 9:1 \xt Nim 12:1-13\x*Na mugana keva na ruana pida, muri ne huriki a Israel ri pe e Egipto ri made na tabeke i ngeki ne Sinai, lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 2-3 “Ne ravulu a vana parava (14th) na keva iea, na malunga liu e huriki a Israel ri gi rabalaki a maka sipsip ge a nihabi, ri gi ratea a Habu na Nipagepolo ri gi luhoia a parava a pagepolo ria, a rabalaki e huriki a tabua ne Egipto. Ra parava iea, a parava muholi na habu. Mu ramai a maka vinara lobo vona mu kani.” \p \v 4 Lakea e Moses i taki e huriki a Israel ri gi ratea a habu iea, ne vona ni luhoi mule a parava a Vure i tuhori e huriki a Israel ri made kamumu. \v 5 Ri ratea a habu iea na malunga liu na parava i ravulu a polona i va na mugana keva na malala golea ne Sinai, i ramai a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 6 Pali ranga bakovi ri padoi a podana bakovi i mate, lakea i uka ma ri matapado na matana Vure. I mavonga i uka ma ri kara ni ratana a habu na parava vona muholi. Na parava na habu ri lakea ne Moses e Aron, \v 7 ri ta maea, “Mi nugu a podana bakovi i mate, i uka ma mi matapado. Pali i navai i uka ma mi gi vapopo turane huriki mi gi habi a nihabi ne BAKOVI DAGI?” \p \v 8 Lakea e Moses i koli i ta maea, “Mu dava popote taro, ga nana taroa e BAKOVI DAGI.” \p \v 9 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses \v 10 ge taki e huriki a Israel, ge ta maea, “Na tahuna mua, e huriki a hamone mua ri nugu a podana bakovi i mate ri muto, o ri havai na tanga basi, ri kara ni ratea a Habu na Nipagepolo ne BAKOVI DAGI. \v 11-12 \x * \xo 9:11-12 \xt Nim 12:46; Ion 19:36\x*Pali na ruana keva na malunga liu ne ravulu a vana parava (14th), ri gi ratea a habu iea. Ri gi ramai lobo a maka vinara na habu iea. Ri gi kania a sipsip iea turana a bret i uka is, a kobo i lahaha. Nahea ri gi ru mule ranga bobona sipsip ge vona a hini kuduvi. Na tahuna ri poka a sipsip nahea ri gi biputu a tuhana. \v 13 Pali e rei a viri i matapado na matagu, o i uka ma i havai lakea na tanga basi, lakea i uka ma i ratea a habu iea na mugana keva. Ni gi tono tala ne huriki a tara nau, a vuhuna i uka ma i habi a nihabi nau na tahuna i rata a nihabi. I mavonga ge kaloho mulea a nimavana naro hale vona. \p \v 14 “Na tahuna a mosi tara i made turane mua i ngaru ni ratea a Habu na Nipagepolo ne BAKOVI DAGI turane mua, ra bakovi iea i kara, pali ge ramai lobo a maka vinara na habu iea. E huriki a tahotanga, a mosi ri gi ramai kunanea a vinara iea kunana. \s1 A Bubu i Kavitagua a Mailo na Vure \p \v 15 Na parava ri vakapesi a kape na Ngava Dagi, a bubu i puru valai i kavitagua a Mailo na Vure. Na rodo ri masia a bubu i manga a kanono. \v 16 Na parava vakaroro a bubu i kavitagua a kape. Na rodo vakaroro a hubena kanono i kavitagua a kape. \v 17 Na tahuna a bubu i pe a kape i vano, e huriki a Israel ri bole a maki ne ria ri muri maia. Na tahuna a bubu i pesi na tabeke tara, e huriki a Israel ri rata a mada karaba na tabeke iea. \v 18 Na tahuna e BAKOVI DAGI i ta, e huriki a Israel ri pe a mada ri vano, na tahuna i ta tabu ri rata a mada karaba. Na tahuna a bubu i tababana ni pesi na Mailo na Vure, ri made kunana na mada. \v 19 Na tahuna a bubu i pesi tabaka na Mailo na Vure, e huriki bara ri ramai a nita ne BAKOVI DAGI ri made na mada. \v 20-21 Na parava ranga a bubu i pesi langa na Mailo na Vure na parava popote kunana, o na keva ranga, o na pida i taku, muri i malaga tabu i vano. Na tahuna a bubu i malaga i vano, e huriki a Israel ri masia ri malaga ri ramaia. I uka ma ri gi loho rua vona ni malaga na rodo o na haro. Na tahuna iea kunana bara ri malaga ri vano. \v 22 I uka ma ni lohopae vona ge balaka riva a bubu ge pesi na Mailo na Vure, ge harena na parava i rua, o na keva i taku, o na pida i taku, re huriki a Israel i uka ma ri gi malaga ri gi vano. Pali na tahuna a bubu i malaga i vano, ria ranga ri malaga ri pea a tanga ri laho. \v 23 Na tahuna e BAKOVI DAGI i vakuku e huriki a Israel, bara ri rata a mada. Na tahuna i vakuku tabu, bara ri bole a maka maki lobo ne ria, ri malaga, ri lakea na tabeke tara. E BAKOVI DAGI i habia ne Moses a nita iea, lakea e Moses i vakalongo e huriki, ri ramaia. \c 10 \s1 A Tavure a Kilakila \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “Ngane mu bole ranga silva mu ubi na ama, mu rata a tavure ge rua. Mu vaki a tavure na tahuna mu ngaru ni gale palupu e huriki, ri gi kisi puru a maki ri gi laho. \v 3 Na tahuna mu vaki varago a tavure i rua, e huriki lobo ri gi valai na matana Kape na Vaponga. \v 4 Pali na tahuna mu vaki a tavure i taku kunana, e huriki a nupesi kunana na kabu ri gi valai ri gi vapopo turamu. \v 5 Na tahuna mu vakikapo a tavure, e huriki ri made na tabeke na nirikena haro na kape nau, ri gi malaga ri gi vano. \v 6 Na tahuna mu vakikapo tabu a tavure, e huriki a tara ri made na tabeke mule puru na kape, ri gi malaga ri gi vano. Mu vakikapo kunana a tavure na tahuna mu rata kilakila ni pe a mada, mu gu vano. \v 7 Pali na tahuna mu ngaru ni gale palupu e huriki ri gi valai ri gi vapopo, mu vakilalu a tavure. \v 8 E huriki e tune Aron kunana, re huriki a prister, ri gi vaki a tavure. \p Mua turane huriki a hamone mua mu ramaia ra vinara iea vakaroro. \v 9 Na tahuna e huriki a pile ri gi bele ri gi vaubi ne mua na malala ne mua, mu vaki a tavure ge malaga e huriki ri gi vaubi ne ria. Mua bara mu rata mavonga, ngane iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua, bara luhoi mua, a korimule mua ne huriki a pile. \v 10 Na maka parava dagi ni vasileki, i manga na keva karaba o na maka parava dagi ranga, mu vaki a tavure na tahuna mu rata a nihabi gutu-vuro, a nihabi na nivalemu. Bara luhoi mua, a tuhori mua. Iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua, a ta pali. \s1 E Huriki a Israel Ri Pea e Sinai \p \v 11 Ne ravulu ruana parava (20th) na ruana keva na ruana pida, muri ne huriki a Israel ri pe e Egipto, a bubu i pe a kape na Ngava Dagi, i vano. \v 12 Lakea e huriki a Israel, ri malaga ri pe mulea a malala golea ne Sinai, ri laho lokovonga. A bubu i vano i pesi na malala golea ne Paran. \v 13 E BAKOVI DAGI i habi taro a nita ne Moses, muri e Moses i taki e huriki a Israel ri malaga ri laho lokovonga. \p \v 14 A mada tara ne Iuda, ne Isikar, ne Sebulun ri muga. Ri vapida na tara ne ria, ri nugu a kilakila ne ria, ri laho lokovonga. E Nason e tune Aminadab i matakaria a kabu nga. \v 15 E Nataniel e tune Suar i matakari e huriki a Isikar. \v 16 E Eliab e tune Helon i matakari e huriki a Sebulun. \v 17 E huriki e tune Gerson, e huriki e tune Merari na kabu ne Levi, ri muri mai ra tara nga. Ri pukea a kape na Mailo na Vure, ri bole a mahalana kape ri kaloho lokovonga. \p \v 18 Muri e huriki na mada tara ne Reuben, ne Simion, ne Gad ri vapida na maka tara kiroko, ri bole a kilakila ne ria, ri malaga ri vano. E Elisur e tune Sedeur bakovi i matakari lobo ra tara nga i tolu. \v 19 E Selumiel e tune Surisadai i matakari e huriki a tara ne Simion. \v 20 E Eliasap e tune Deuel i matakari e huriki a tara ne Gad. \v 21 Muri e huriki a Kohat na kabu ne Levi ri kaloho a maka mahalana Mailo na Vure ni gamai, ri malaga ri vano. Na tahuna e huriki a Kohat ri bele na murina mada karaba, a kabu ne Levi ranga ri muga ri vakapesia pali a kape na Mailo na Vure. Na tahuna a tara ne Kohat ri bele, ri habi ne huriki a prister a maka maki ri kaloho, ri ru dili na kape. \p \v 22 Muri a mada tara ne Epraim, ne Manase, ne Bensamin ri vapida na maka tara kiroko ri nugu a kilakila ne ria, ri malaga ri vano. E Elisama e tune Amihud i matakari ra tara nga i tolu. \v 23 E Gamaliel e tune Pedasur i matakaria a kabu ne Manase. \v 24 E Abidana e tune Gideoni i matakaria a kabu ne Bensamin. \p \v 25 A iku na mada tara ne Dan, ne Aser, ne Naptali ri tagari a tabeke muri. Ri vapida na maka tara kiroko, ri nugu a kilakila ne ria, ri malaga ri vano. E Ahieser e tune Amisadai i matakari ra tara nga i tolu. \v 26 E Pagiel e tune Okran i matakaria a kabu ne Aser. \v 27 E Ahira e tune Enan i matakaria a kabu ne Naptali. \v 28 Na tahuna e huriki a Israel bara ri malaga ri pea a mada, bara ri laho palupu maea kunana ri vano. \p \v 29 Lakea e Moses i takia e lavona, e Hobab, e tune Ietro a bakovi na robo e Midian, i ta maea, “Ngane mi gi malaga mi gi laho maia a robo tara e BAKOVI DAGI i taki ge habia ne mia. I ta muholi pali ta mi gi made kamumu hateka vona a robo iea. Ioe o ngaru o valai turane mia, ga veru ga habi vomu a maka maki kamumu ge kupo.” \p \v 30 Pali e Hobab i koli i ta maea, “I uka, ga hamule na tanga nau, na kabu nau.” \p \v 31 Pali e Moses i ta maea, “Lavogu, o longo valai. Naha ni pe mia. Ioe o lohoka vona i vai a hini ni gi ru a mada vona na tabeke i ngeki iea, bara o vakasiri a dala ne mia. \v 32 Ioe bara o valai turane mia, bara mi veru kamumu a maka maki e BAKOVI DAGI i habi ne mia, bara mi habi vomu ranga.” \s1 E Huriki a Israel Ri Malaga Ri Vano \p \v 33 E huriki a Israel ri pe mulea a lolo ne BAKOVI DAGI e Sinai, ri laho na parava i tolu. Ri kalohoa a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI, ri laho muga ri gi bele na tabeke tara ri gi malo vona. \v 34 Na tahuna ri laho, a bubu ne BAKOVI DAGI i tabuli polomeli ne ria. Na maka parava lobo na haro a bubu i tabuli maea kunana. \p \v 35 \x * \xo 10:35 \xt Sng 68:1\x*Na tahuna ri ngaru ni kaloho loko­vongea a Tava na Ngava Dagi, e Moses bara i taki ria, i ta maea, “BAKOVI DAGI, o pesi rike, o vaubi ne huriki a pile vomu, o lili viliha ria, o rata e huriki i uka ma ri ngaru ioe ri gi ha viliha.” \p \v 36 Na tahuna ri malo, ri rua na malala a Tava na Ngava Dagi, e Moses bara i ta maea, “BAKOVI DAGI, o hamule valai ne mia a Israel mi ala ravulu i rangale (10,000,000).” \c 11 \s1 E Huriki a Israel Ri Tapuhaki ne BAKOVI DAGI \p \v 1 E huriki a Israel ri tapuhaki na maregoa i bele ne ria, lakea e BAKOVI DAGI i longo. E BAKOVI DAGI i madihi a hatena, i rudua a kanono i boru langa na mada. Lakea a kanono i gutua a tabeke na mada tara na harehare. \v 2 Muri e huriki ri galea e Moses ge tuhori ria. E Moses i longo ria, i vasileki ne BAKOVI DAGI, i mate a kanono. \v 3 Ri galea a rana a tanga iea e Tabera,\f + \fr 11:3 \ft E ‘Tabera’ a pelegona e ‘nono’.\f* a vuhuna a kanono ne BAKOVI DAGI i gutu ria. \s1 A Gare Ri ala Ravulu Polorua \p \v 4 E huriki a bakovi, a ngatavine na tanga basi ri laho turane huriki a Israel ri ala kupo. Ri ngaru a maki ni kani ge kupo, lakea ri deke ri ngaru ni kani a kania. E huriki a Israel ranga ri deke mavonga ri ta maea, “Mi ngaru ni kani a kania. Pali mi gi bole vai? \v 5 Mi luhoi mulea e Egipto na tahuna mi kani a maka manu mi bole tavula, mi kani a maka karero, a melon, a nian, a galik. \v 6 Pali ngane a nitora ne mia i lobo pali, mi bala a maki ni kani. A mana kunana i tahoka, pali mi marikoi hateka vona.” \p \v 7 \x * \xo 11:7 \xt Nim 16:31\x*A mana a maki kiroko i kabelabela, i manga a vutuna bin, i tora manga a rerena tangari. \v 8-9 \x * \xo 11:8-9 \xt Nim 16:13-15\x*Na tahuna a simuru i boru langa na mada, a mana tara i boru turana. Na hatelanga e huriki a bakovi, a ngatavine bara ri laho viliha na mada, ri poi a mana. Muri bara ri bole a kedo, ri tutu, i bele manga a plaoa. Bara ri nono na ulo, ri bole ranga ri rata a bisket vona, i manga a bisket ni gutu turana a namona oliv. \p \v 10 E huriki a bakovi, a ngatavine ri pesi turana a kabu ne ria na matana kape, ri tangi hateka, i longo ria e Moses. Lakea e BAKOVI DAGI i madihi hateka a hatena ne ria, pali e Moses i luhoi lege. \v 11 Lakea i takia e BAKOVI DAGI i ta maea, “I navai o rata hale iau? I navai i uka ma o vivi nau? I navai o habi kikeri a leho nau ga matakari e huriki nga? \v 12 Iau i uka ma vakabele ria na tamudine kinane ria. Iau i uka ma iau e kinane ria ga poda ria. Pali i navai o taki iau ga leho manga a tagari, ga boko ria manga a koma kiroko na limagu, i vakatubu o Egipto i lakea liu na malala o ta muholi vona go habia ne huriki a gare ne ria? \v 13 Re huriki a bakovi a ngatavine ri tangi ri nana iau na kania. Pali ga bole vai a maka kania ge kupo? Iau i uka ma kara ni matakana a kania ne ria. \v 14 Iau kikeri kunana i uka ma kara ni matakari e huriki nga. I uka ma kara ni matakari ria. \v 15 Ioe o ngaru ni rata maea iau, i kamumu hateka o dodo iau o rabalaki liu iau, i uka ma ga leho hateka tabu ga bole a maregoa nga.” \s1 E Huriki a Gare Ri Tuhoria e Moses \p \v 16 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “O gale a gare ala ravulu polorua ri gi valai nau. O tuli kunana e huriki a bakovi o lohoka ne ria, ri lohoka ni matakari. O tuli valai ria koea na Kape na Vaponga, ri gi vapopo turagu, ri gi pesi turamu. \v 17 Ga puru valai ga ta turamu vonga. Ga bole ranga nitora na hanugu i tabuli pali vomu, ga habi ne ria. Ri gi tuhori ioe, ri gi bole a maregoa ne huriki a bakovi, a ngatavine, i uka ma ge ioe kunana go bole lobo. \p \v 18 “Ngane o taki e huriki o ta maea, ‘Mu ramaia a naro ge rata mua mu gu matapado na matana Vure. Mu kisi puru mua, kuduvi bara mu kani a kania. E BAKOVI DAGI i longo mua mu deke hateka na kania. I longo mua, mu taki mua ta mu made kamumu o Egipto. Mu longo. Ngane e BAKOVI DAGI ge habi a kania ne mua mu kani. \v 19 I uka ma mu gu kani na parava ge taku, o ga parava ge rua, o ga parava ge lima, o ga parava ge ravulu, o ga parava ge ravulu rua. I uka. \v 20 Bara mu kani a kania na keva i taku, muri bara mu kide tala ni kani a kania bara mu ngaru ni muta. E BAKOVI DAGI i made na kurukurune mua, pali mu ngalahere mu deke lakea vona mu ta maea, “I navai mi pe a robo e Egipto mi valai?” ’” \p \v 21 Pali e Moses i koli i ta maea, “BAKOVI DAGI, o longo. Iau a made turane huriki a bakovi ri ala 600,000, lakea o taki ta go habi a kania ne ria na keva i taku. Go matakana a kania vai go habi ne ria? \v 22 Bara mi rabalaki lobo a maka bulmakau, a sipsip, pali ra maka sipsip, a bulmakau nga i uka ma ge kara ria, a manu lobo na dari ranga i uka ma ge kara ria.” \p \v 23 E BAKOVI DAGI i koli e Moses i ta maea, “O luhoi navai, o luhoi a nitora nau i uka ma i kara? I uka ma ge tabaka bara o matai. Bara o lohoka vona a maki a ta vona ge bele o ge i uka.” \p \v 24 E Moses i longo, muri i pagitala i taki e huriki vona a ngava e BAKOVI DAGI i takia. I tagui e huriki a gare ri ala ravulu polorua, i taki ria ri gi pesi halui a kape. \v 25 Muri e BAKOVI DAGI i puru valai na bubu iea, i ta turane Moses. Lakea e BAKOVI DAGI i bole a nitora na hanuna, ra i habi muga ne Moses i habi ne huriki a gare ala ravulu polorua. Na tahuna a hanuna i valai i made turane ria, popote kunana ri vakalongo a nita propet, pali i uka ma ri rata lokovonga liu. \p \v 26 Pali a gare ala rua, e Eldat, e Medad, i uka ma ru lakea na kape turane huriki ranga. Ru tababana ni made na mada ne BAKOVI DAGI. Pali e BAKOVI DAGI i habia ne rua a hanuna ru ta propet na mada. \v 27 Muri a riau tara i nunu lakea ne Moses i ta maea, “E Eldat, e Medad ra ru made na mada, ru rata a nita propet.” \p \v 28 E Iosua, e tune Nun, a bolekori ne Moses, i leho turana na tahuna i riau vona, i valai i harena mona. E Iosua i longo a nitana riau, lakea i takia e Moses i ta maea, “Bakovi dagi nau, o vano o taki rua naha ru gu ta.” \p \v 29 Pali e Moses i koli a ngava i ta maea, “O luhoi ge kuloi iau ranga bakovi? Naha ni loho lege lae? Iau a ngaru e BAKOVI DAGI ge habi a hanuna ne huriki a bakovi a ngatavine lobo, ri gi rata a nita propet.” \v 30 E Moses i ta lobo, muri i hamule lakea na mada turane huriki a gare ne Israel. \s1 A Maka Kadirovo Ri Valai na Mada \p \v 31 E BAKOVI DAGI i ratea a vilu i pori valai na dari, i vakabebe valai a maka kadirovo, ri puru halui a mada ri vatabuli taho, ri kupo lolo rike na mita i taku. Ri toka viliha pololilo na mada, ri toka polovavo na mada. Ri laho viliha, ri kavitagu loboa a tabeke dagi na malala, i harena na maka kilomita i kupo na dahana mada. \v 32 E huriki a bakovi a ngatavine ri leho na haro, a rodo ri lakavu a maka kadirovo. Na parava muri ri rata mavonga tabu. A bakovi, a ngatavine ri lakavu a maka kadirovo i kupo, a nimavane ria i harena na 22 kilo i rike. Ri poka a maka kadirovo ri rara pololilo na mada ge kere. \v 33 Na tahuna ri vakatubu ni kani a maka bobona kadirovo, e BAKOVI DAGI i malaviriri kunana i madihi a hatena ne ria, i rudua a gilanga dagi hateka i valai ne ria, i kupo ne ria ri mate. \v 34 Ri tanu a podane ria vona a tanga iea. Ri vunua a tanga iea e Kibrot-Hatava,\f + \fr 11:34 \ft E ‘Kibrot-Hatava’ na nita Hibru i manga a ‘lovo ne huriki ri kaningaru.’\f* a vuhuna ri tanu vonga e huriki ri kaningaru. \p \v 35 Muri ri pea e Kibrot-Hatava ri lakea na tanga e Haserot, ri ratea vonga a mada ne ria. \c 12 \s1 E Miriam e Aron Ru Biu e Moses \p \v 1 Na tahuna ri tababana ni made o Haserot, e Aron, e Miriam ru biu e Moses, a vuhuna e Moses i parangi na ngatavine o Kus.\f + \fr 12:1 \ft Mona ni gale a robo iea e Sudan o Itiopia.\f* \v 2 Lakea ru ta maea, “E BAKOVI DAGI i habi kikeri a ngava ne Moses? I uka liu. Tarua ranga i habi a nita ne tarua.” E BAKOVI DAGI i longoa ne rua a ngava iea. \p \v 3 Ra bakovi e Moses, ia a bakovi ni vakakiroko mule ia. I uka tara bakovi na malala ge vakakiroko mule ia ge manga e Moses. \p \v 4 Na tahuna ru ta lobo, e BAKOVI DAGI i malaviriri kunana i taki e Moses, e Aron, e Miriam i ta maea, “Moto valai na Kape na Vaponga.” Lakea to malaga to vano. \v 5 Lakea e BAKOVI DAGI i puru valai na bubu i pesi na matana kape, i gale tala i ta maea, “O Aron, o Miriam muru valai.” Ru longo, ru karuku lokovonga popote. \p \v 6 Lakea e BAKOVI DAGI i ta maea, “Muru longoa a nitagu. Na tahuna a propet tara i made turane mua a Israel, iau e BAKOVI DAGI a vakasiri iau vona na vurena, a habi a ngava nau na vurena. \v 7 \x * \xo 12:7 \xt Hib 3:2\x*Pali a vora nau e Moses i uka ma i manga e huriki a propet ranga. A naro a ratea vona i tebi. A habi lobo vona a maka leho nau, a lohoka vona bara i rata. \v 8 I mavonga, a ta turana i manga a bakovi i ta turana e turana. A ta kavakava vona, i uka ma ta vakakika. Ia tara i matai iau. Pali i navai i uka ma muru mangenge ni harogi e Moses, a vora nau?” \p \v 9 E BAKOVI DAGI i tahate hateka ne rua, muri i pe rua i vano. \v 10 A bubu ne BAKOVI DAGI i pe a kape, i malaviriri kunana a gilanga na patala i kavitagua a kuline Miriam, i kea hateka a kulina manga a kamagi. Muri e Aron i matagege, i masia a gilanga hale i kavitagua a kuline Miriam. \v 11 Lakea e Aron i takia e Moses i ta maea, “Bakovi dagi, maria miri manga, miri rata a naro hale. O dodo maria, naha ni rata maria miri gi bolea a maregoa na naro hale ne maria. \v 12 Naha ni matataroa e Miriam ge mata manga a koma i mate pololilo na palone kinana, pali na tahuna i podea e kinana i marina pali a kulina.” \p \v 13 Lakea e Moses i nana torea e BAKOVI DAGI i ta maea, “O Vure, a ngaru hateka go ratea e Miriam ge matapado.” \p \v 14 \x * \xo 12:14 \xt Gi 5:2-3\x*Lakea e BAKOVI DAGI i koli i ta maea, “E tamane Miriam bara i kalupe tahoa a matane Miriam, bara i maruhu na parava i polorua. I mavonga kunana e Miriam ge made polovavo taro na mada na parava i polorua, muri ge dili tabu.” \v 15 Lakea ri vakamade polovavo na mada e Miriam na parava i polorua. E huriki a ngatavine, a bakovi i uka ma ri malaga ri gi lakea na hini ranga. Ri davea e Miriam ni gi tuli hamule valai taro. \p \v 16 Muri ri pea e Haserot, ri vano ri rata a mada na tabeke i ngeki ne Paran. \c 13 \s1 E Huriki a Kasisi Ri Lakea o Kenan \r (Vinara 1:19-33) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “Ioe o lohoka vona ra robo e Kenan ga habia ne mua e huriki a Israel. I mavonga o vulaki tala a ubu na tara takutaku na kabu i ravulu a polona i rua, o rudu ria ri gi vano ri gi kasisia a robo e Kenan.” \p \v 3 Na tahuna ri made na tabeke i ngeki ne Paran, i longototoa a ngava ne BAKOVI DAGI i rudu a ubu na tara ne huriki a Israel, ri vano. \p \v 4 A rane ria ra nga: e Samua e tune Sakur, ni bole tala na kabu ne Reuben. \v 5 E Sapat e tune Hori, ni bole tala na kabu ne Simion. \v 6 E Keleb e tune Iepune, ni bole tala na kabu ne Iuda. \v 7 E Igal e tune Iosep, ni bole tala na kabu ne Isikar. \v 8 E Hosea e tune Nun, ni bole tala na kabu ne Epraim. \v 9 E Palti e tune Rapu, ni bole tala na kabu ne Bensamin. \v 10 E Gadiel e tune Sodi, ni bole tala na kabu ne Sebulun. \v 11 E Gadi e tune Susi, ni bole tala na kabu ne Iosep, ra kabu ne Manase. \v 12 E Amiel e tune Gemali, ni bole tala na kabu ne Dan. \v 13 E Setur e tune Mikael, ni bole tala na kabu ne Aser. \v 14 E Nabi e tune Vopsi, ni bole tala na kabu ne Naptali. \v 15 E Guel e tune Maki, ni bole tala na kabu ne Gad. \v 16 E Moses i rudu e huriki a bakovi nga, ri vano ri gi kasisi a maka tabeke lobo ne Kenan. E Moses i vunu herea e Hosea e tune Nun, i galea e Iosua. \p \v 17 Na tahuna e Moses i rudu ria ri gi kasisi a robo e Kenan, i taki ria i ta maea, “Mu sike lakea na tabeke ne Negev, mu polo sike na lolo. \v 18 Mu matai kamumua ra tanga iea, mu matakilaka vona ra tanga iea i navai. Mu matai kamumu e huriki a bakovi vonga ri gao o i uka, ri ala kupo o i uka. \v 19 Mu matai kamumua a malala na robo iea, i kamumu o i hale. Mu matai kamumu a maka tanga ne ria ni tura halui o i uka. \v 20 Mu matai kamumua a malala i kamumu ni varo a maki vona o i uka, i vona kai o i uka. Mu toni a pakianga ne mua, mu bole mule ranga kanena kai na robo iea.” Na tahuna iea, i tubu ni rara a maka vain. \p \v 21 Lakea e huriki a bakovi nga ri vano ri matai a maka tabekena malala lobo, i vakatubu na tabeke i ngeki ne Sin na tabeke mule puru, i lakea i harena na tanga e Rehob, tabukoi na ngutuna dala, i lakea na tanga e Lebo-Hamat na tabeke mule sike. \v 22 Muga ri lakea na tabeke ne Negev, ri vano ri bele na tanga e Hebron. E huriki a tara ne Ahiman, ne Sesai, ne Talmai ri made o Hebron. Re huriki nga, ria a hamona bakovi hateka tara, a rana e Anak. Ra tanga e Hebron ni rata muga, muri na pida i polorua e huriki a Egipto ri ratea a tanga e Soan. \v 23 Lakea e huriki a kasisi ri vano ri bele na maloku ne Eskol, ri valikudua a rahana kai a vain i parukaruka vona a kanena. Ra rahana iea i mava hateka, a bakovi i taku i uka ma i kara ge kaloho kiria. Lakea a bakovi ala rua ru koloa na binole ru kalohoa. Ri pasi tabu a maka kanena kai a pik, a maka kanena kai a pomigranet. \v 24 Muri e huriki a Israel ri vunua ra maloku iea e Eskol, a vuhuna e huriki a kasisi ri valikudu a rahana kai a vain vonga. \s1 E Huriki a Kasisi Ri Hamule \p \v 25 I lobo a parava i ravulu va, e huriki a bakovi ri hamule ni kasisi a robo. \v 26 Muri ri hamule valai ne Moses, e Aron, ne huriki a Israel, ri made na tanga e Kades na tabeke i ngeki ne Paran, ri vakalongo ria na maka maki ri matai, ri vakasiri a maka kanena kai ri bole. \v 27 Lakea ri takia e Moses ri ta maea, “Ra robo o rudu lakea mia vona ta ga mi gi masia, mi masia pali. A malala vona i kamumu hateka, i kamumu ni varo a maki ni kani. O matai a maka kanena kai mi bole vonga. \v 28 Pali e huriki na robo iea ri gao hateka. A maka tanga ne ria ni tura halui na nure ri tora hateka. Mi matai vonga e huriki a hamone Anak. \v 29 E huriki a Amalek ri made mule puru na tabeke ne Negev. E huriki a Hiti, a Iebus, a Amor ri made na lolo. E huriki a Kenan ri made tabukoi na dari na Kurukuruna Malala, pali i ranga ri made na gagane Iordan.” \p \v 30 E huriki a Israel ri longo a maka nitane huriki a matakari ri mangenge, ri rata viliha a ngava. Lakea e Keleb i tahate ria na matane Moses i ta maea, “I navai mu ta hateka? Ngane si gi lokovonga, si gi vaubi turane ria, si gi bolea a malala ne ria, a vuhuna si tahoka a nitora, si kara ni rangi ria, si gi bolea a malala iea.” \p \v 31 Pali i ranga kasisi ri vano turane Keleb ri masia a robo iea ri ta maea, “E huriki na tanga iea ri gao hateka. I uka ma si kara ni vaubi turane ria. \v 32 Re huriki nga ri marapusi, ri tami e huriki a Israel vona a robo ri masia. Ri ta maea, A malala na robo iea i hale liu. I uka ma i koru kamumu vona a maka maki. E huriki a bakovi mi matai vonga ri koru dagi ri ola hateka. \v 33 \x * \xo 13:33 \xt Vuh 6:4\x*Re huriki a bakovi nga, e huriki a Nepilim, a hamone Anak. Mi matai ria, mi luhoi mule mia, mia a maki tavula liu, mi manga a koa. Ria ranga ri matai mia, mi manga a koa.” \c 14 \s1 E Huriki a Israel Ri Longotaroa a Vure \p \v 1 Na rodo iea e huriki lobo, ri tangi ri haloho. \v 2 Ri deke ne Moses e Aron ri ta maea, “I kamumu hateka si gi mate o Egipto, o si gi mate koea na malala golea! \v 3 I navai e BAKOVI DAGI i ngaru ni tuli lakea hita vona a robo karaba iea. Hita bara si lokovonga bara ri rabalaki hita na vabinga, ri bole e huriki e girihine hita, e tune hita, bara ri manga a vorakato ne ria. I kamumu si gi hamule lakea o Egipto.” \v 4 Ri vata mule ne ria ri ta maea, “Si vulakia tara matakari ge bole mule hita lakea o Egipto.” \p \v 5 Na tahuna ri ta maea, lakea e Moses e Aron ru lolu na matane huriki lobo. \v 6 Lakea e Iosua e tune Nun, e Keleb e tune Iepune, ra turane huriki a ubu na tara nga ri kasisi e Kenan, ru rihate vona a ngava iea ru rape a varakia ne rua. \v 7 Lakea ru taki e huriki a bakovi a ngatavine ru ta maea, “Ra malala mi laho polo vona i kamumu hateka. \v 8 E BAKOVI DAGI ge vivi ne hita bara, i bole lakea hita vona malala iea i kamumu hateka ni varo a maki ni kani vona, bara i habia ne hita. \v 9 \x * \xo 14:9 \xt Hib 3:16\x*Naha ni longotaro e BAKOVI DAGI, naha ni mangenge ne huriki ri made vona a robo iea, ria a maki tavula, bara si ratapile ria. E BAKOVI DAGI i made turane hita. I ratapile pali e huriki a vure taminga ta i matakari ria. Naha ni mangenge ne ria.” \p \v 10 Pali e huriki a Israel i uka ma ri ngarua a ngavane Keleb. Lakea ri taki ta ri gi padi rua na kedo, ru gu mate. Ta ri gi rata mavonga, i malaviriri kunana e huriki ri masia a nipara dagi ne BAKOVI DAGI i para polomeli na Kape na Vaponga. Lakea i uka ma ri padi rua na kedo. \s1 E Moses i Vasileki na Vure Ge Dodo e Huriki a Israel \p \v 11 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “Ge balaka riva e huriki nga ri gi longotaro iau? I uka ma ri luhoi tora iau. A rata a maka nivakasiri ri matai, pali i uka ma ri luhoi tora iau. \v 12 Ngane ga rudua a gilanga dagi ge ratapile ria. Pali iau ga rata ioe, ge ioe a kabu dagi i gao hateka ne ria.” \p \v 13 \x * \xo 14:13 \xt Nim 32:11-14\x*Pali e Moses i koli i ta maea, “BAKOVI DAGI, na nitora vomu, o bole tala ria o Egipto e huriki o tuli valai ria koea. Ioe bara o ratapile ria, e huriki a Egipto bara ri longoa a velengana a naro o ratea ne ria. \v 14 Bara ri vakalongo e huriki ri made vona ngane na robo iea. Re huriki nga ri longoa pali a velengamu o made turane mia, o bele kavakava na tahuna a bubu vomu i pesi langa na matana kape. O made na bubu na haro, na rodo o made na kanono o muga mia. \v 15 Ioe bara o rabalaki palupu lobo e huriki a tara vomu, e huriki a tara ranga ri longoa a ramu i dagi, bara ri ta maea, \v 16 ‘E BAKOVI DAGI i keri ni tuli e huriki a tara vona ri gi lakea na robo i ta muholi vona hosi ta ge habia ne ria, lakea i rabalaki ria na tabeke i ngeki.’ \p \v 17 “Bakovi Dagi, a ngaru go vakasiri a nitora dagi vomu o ratea a maki o ta muholi vona go ratea. Ioe kunana o ta maea, \v 18 \x * \xo 14:18 \xt Nim 20:5-6; 34:6-7; Vin 5:9-10; 7:9-10\x*‘Iau, e BAKOVI DAGI, i uka ma ge madihi malaviriri a hategu. A ngaru hateka e huriki, pali ga muri mai vakaroro a nitagu. A puga vuroki a naro hale na tagenga ne ria. Pali bara vakamadihi e huriki ri rata a naro hale, ge ramai a hamone ria, ge harena ne tamarane ria, e kukulimane ria.’ \v 19 BAKOVI DAGI, ioe o ngaru mia lobo i uka ma o mapulo kilala. I mavonga a nana ioe go puga vuroki a naro hale ne huriki nga, i manga a hini o rata na tahuna ri pe e Egipto i valai i harena mona, o rata vakaroro i valai i harena mona.” \p \v 20 E BAKOVI DAGI i longo a nitane Moses, i koli i ta maea, “A puga vuroki pali a naro hale ne ria i manga a hini o taki iau vona ga rata. \v 21 \x * \xo 14:21 \xt Hib 3:18\x*Iau a Vure mahuri, a nitora, a nipara nau i tabuli na tabeke lobo na malala. \v 22 I muholi hateka e huriki a bakovi a ngatavine ri longotaro ri toha iau, i uka ma ri gi lakea na robo ta ga habia ne ria. Ri masia a nipara i vakasiri ria ne nau a made turane ria. Ri matai a maka nivakasiri a rata pali o Egipto a rata pali na tabeke i ngeki. Pali ri longotaro vakaroro a nitagu. \v 23 I uka liu tara ne ria ge dili vona a robo iea a ta muholi vona, ta ga habia ne huriki a hamone mua. \v 24 \x * \xo 14:24 \xt Ios 14:9-12\x*Pali a vora nau e Keleb, a niluhoi vona i tebi, i ramaia a ningaru nau muholi. Ngane ga taparaki lokovongea vona a robo i masia pali, ge made vona, muri ge bolea e huriki a hamona. \v 25 Ra robo iea e huriki a Amalek, a Kenan ri made na maloku vona. Kuduvi, mua lobo mu mariu tala mu hamule lakea na tabeke i ngeki, mu laho lokovonga na Dari Vururu.” \s1 E Huriki a Israel Ni Ratapile \p \v 26 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron i ta maea, \v 27 “Balaka kupo e huriki a tara hale nga ri tapuhaki bala nau. A longo pali i tohai a kuligu vona a nitane ria. Garika ri gi voro taparaki a nitane ria? \v 28 Ngane o taki ria vona a nitagu, a ta maea, ‘Iau e BAKOVI DAGI a made vakaroro a ta muholi ne mua, a longo mua pali mu taki ta mu gu mate iene, ngane ga rata manga a hini mu taki. \v 29 \x * \xo 14:29 \xt Hib 3:17\x*Na tahuna mu mate, a podane mua bara ri tabuli viliha na tabeke i ngeki. Mu tapuhaki mu ta hateka nau. Ngane e huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, i uka ma ri gi lakea vona a robo iea. \v 30 A ta muholi ta ga bole mua, mu gu made vona a robo iea, pali ngane mua lobo i uka ma mu gu vano. E Keleb e tune Iepune, rua e Iosua e tune Nun kunana ru gu vano. \v 31 Mu taki e huriki na robo iea, ta ri gi vaubi turane mua, ri gi rangi mua, ri gi bole e huriki e tune mua. Pali i uka. Iau bara taparaki e huriki a koma nga ri gi lakea na robo ra i uka ma mu ngarua, bara ri bolea ri made vakaroro vona. \v 32 Pali mua i uka ma mu gu lokovonga, bara mu mate, mu bera na tabeke i ngeki iea. \v 33 \x * \xo 14:33 \xt Apo 7:36\x*E huriki e tune mua bara ri laho viliha na tabeke i ngeki na pida i ravulu va, ge harena na tahuna mua lobo bara mu mate. Mu ha taro iau, mu manga a ngatavine i ha taro e girihina i ngoi viliha lae. Lakea e huriki a koma bara ri bole a maregoa na naro hale ne mua. \v 34 Mu lakea vona a robo iea, mu masia na parava i ravulu va. Ngane bara mu bolea a maregoa na naro hale ne mua, ge harena na pida i ravulu va. A pida i taku ge bole a murina a parava i taku, ra mu kasisia a robo iea. Ra naro iea ge rata mua bara mu lohoka vona iau i uka ma ngarua a naro na tagenga ne mua.’ \v 35 Iau, e BAKOVI DAGI, a ta muholi bara vakalobo e huriki a bakovi a ngatavine, ri tahoka a niluhoi i taku ni tagege ni ngalahere nau. Mua takutaku bara mu mate koea na tabeke i ngeki. Iau e BAKOVI DAGI a takia a ngava iea.” \p \v 36-37 E huriki a bakovi e Moses i rudu ria ri gi kasisia a robo iea ri hamule, ri tami e huriki ri ta maea, “A robo iea i hale. Ra ngava iea kunana i rata e huriki ri deke ne BAKOVI DAGI.” Lakea e BAKOVI DAGI i ratea a gilanga dagi i bele ne huriki a bakovi nga, ri malaviriri kunana ri mate. \v 38 E huriki a bakovi ri vano ri masia a robo iea, ri mate lobo. Pali e Keleb e tune Iepune, turana e Iosua e tune Nun kunana ru mahuri. \s1 E Huriki a Israel Ri Vaubi o Kenan \r (Vinara 1:41-46) \p \v 39 E Moses i vakalongo lobo a nitane BAKOVI DAGI ne huriki a Israel, lakea ri tangi hateka. \v 40 Na hatelanga pokopoko, na parava muri ri vano, ri sike na lolo. Ri taki mule ria, “Si rata pali a naro hale. Si vano, si gi dili na tanga e BAKOVI DAGI i ta muholi vona si gi bolea.” \p \v 41 Pali e Moses i taki ria, i ta maea, “Naha ni vano. I navai mu gu tagege mu gu longotaro a nitane BAKOVI DAGI? Na tahuna bara mu lokovonga i uka ma mu gu rangi ria. \v 42 Naha ni lokovonga, e huriki a pile bara ri rangi mua, a vuhuna e BAKOVI DAGI i uka ma i made turane mua. \v 43 Na tahuna bara mu lokovonga, e huriki a Amalek a Kenan bara ri vaubi turane mua, ri rabalaki mua mu mate. E BAKOVI DAGI i uka ma ge pesi turane mua na vabinga, a vuhuna mu ngalahere vona i uka ma mu muri vona.” \p \v 44 E Moses i taki ria vona a nita iea, pali i uka ma ri longototo. Ri malaga rike ri lakea na tanga na lolo. Pali e Moses i uka ma i vano turane ria, i made na mada. Re huriki nga i uka ma ri bolea a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI, i tabuli na mada. \v 45 Muri e huriki a Amalek a Kenan ri pe a tanga ne ria na lolo ri puru valai, ri vaubi turane huriki a Israel ri rangi ria. Ri valili ne huriki a Israel i harena na tanga e Horma.\f + \fr 14:45 \ft E ‘Horma’ na nita Hibru i manga a ‘vuranga.’\f* \c 15 \s1 A Vinara na Maka Nihabi \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 ge taki e huriki a Israel ge ta maea, “Na tahuna mu lakea vona a robo ta ga habia ne mua, \v 3 mu habi nau a maka bulmakau, a sipsip, a meme ne mua. Mu rata a nihabi gutu-vuro o a nihabi ni ramai a nita muholi, o a nihabi na habu dagi na lotu, o a nihabi na ni ngaru ne mua kunana. A mangina nihabi nga ri mangi kamumu hateka nau. \v 4-5 Na tahuna a bakovi i bole vilia tara sipsip o a meme ge a nihabi, ge habi turana a kilo i taku na plaoa, ge vuli turana a lita i taku na namona oliv, ne vona ni rata a nihabi gutu-vuro. A lita i taku na vain ge guru na dede, ge a nihabi na vain. \v 6-7 Na tahuna o habi a sipsip a toga, o bole a kilo na plaoa ge rua, o vuli turana a namona oliv a lita ge taku a kalavana, turana a vain ge harena na lita ge taku a kalavana, ge habi nau ge a nihabi na vain. A mangina a nihabi iea a ngaru hatekea. \v 8 Na tahuna o habi a bulmakau a toga ge a nihabi gutu-vuro, o ne vona ni ramai a nita muholi, o ne vona a nivalemu, \v 9 o bole a kilo na plaoa ge tolu, o vuli turana a namona oliv a lita ge rua. \v 10 O bole valai a lita i rua na vain, o habi a maki nga turana a bulmakau a toga. Iau e BAKOVI DAGI a ngaru a mangina a nihabi nga. \p \v 11-13 “Mua o huriki a tahotanga o Israel mu ramai vakaroro a vinara nga, na tahuna mu habi a bulmakau, a sipsip, a meme ge a nihabi. Na tahuna a burongi a mangina nihabi nga bara ngaru. \v 14 E huriki a mosi ri made turane mua ria ranga ri ramai a vinara nga. \v 15 A vinara i taku kunana mu ramaia, turana e huriki a mosi ri made turane mua. Ra vinara iea ge tabuli vakaroro, ge ramaia e huriki a hamone mua ri bele muri ma. A vuhuna, a matai mua turane huriki a mosi mu palupulupu kunana. \v 16 \x * \xo 15:16 \xt Levi 24:22\x*Mua o huriki a Israel a mosi mu ramai kunanea a naro ge taku ni ratana a nihabi.” \p \v 17 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 18 ge taki e huriki a Israel ge ta maea, “Ngane ga bole mua ga taparaki mua lakea vona a malala ta ga habia ne mua bara mu made vona. \v 19 Na tahuna mu kani vona a malala iea, mu bole ranga maki ni kani mu habi nau ge a nihabi, a vuhuna iau e BAKOVI DAGI ne mua. \v 20 Muri na vit ni mirio, na tahuna mu rata a bret na plaoa, mu habia nau a bret mu gutu mugea, ge a nihabi na vit. \v 21 Mua turane huriki a hamone mua, mu ramai a vinara iea mu habia nau a bret mu gutu mugea, ge a nihabi na vit. \s1 A Nihabi na Naro Hale Ni Rata Ruru \p \v 22-23 “Mu longo ne Moses a maka vinara nga, e huriki a hamone mua ri bele muri ma ria ranga bara ri longo polo ne mua. Pali ranga bakovi i uka ma ri gi luhoi kamumu, bara ri page poloa a vinara. \v 24 Na tahuna mua a Israel i uka ma mu luhoi kamumu mu pagepolo ranga vinara, i kamumu bara mu habia tara bulmakau a toga, ge a nihabi gutu-vuro, turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, a meme a toga tara, ge a nihabi na naro hale. Na tahuna a burongi a mangine ria a ngaru hateka ria. \v 25 A prister ge ratea a nihabi ge kavitagu e huriki a Israel. Na tahuna a masia bara puga vuroki a naro hale ne ria, a vuhuna i uka ma ri luhoi kamumu ri page poloa a vinara nau. \v 26 Iau bara puga vuroki a maka naro hale ne huriki a Israel ne huriki a mosi ri made turane ria, ra ri rata ruru a naro hale nga. \p \v 27 \x * \xo 15:27 \xt Levi 4:27-31\x*“Bara bakovi tara i rata ruru a naro hale, ra bakovi iea ge habia a meme ge taku a kinana i tahoka a pida i taku, ge a nihabi na naro hale. \v 28 Na matane BAKOVI DAGI, a prister ge habia a sipsip ge kavitagua a viri i rata ruru a naro hale. Na tahuna ni kavitagu a bakovi iea, a naro hale vona bara ni puga vuroki. \v 29 Na tahuna a Israel tara o a mosi tara i rata ruru a naro hale, a vinara ge ramaia ge taku kunana. \v 30 Pali a viri i longotaro a nitagu i rata a naro hale, i manga i harogi iau. Ra bakovi iea ni gi rabalaki. Naha ni varoru vona ge ia a tahotanga o ge ia a mosi, \v 31 a vuhuna ra bakovi iea i longotaro a nitagu. Na ningaru vona kunana i putu purua tara vinara nau. Mu rabalakia ra bakovi iea, a vuhuna i tahoka a ngava.” \s1 A Bakovi i Leho na Parava Nimalo \p \v 32 Na tahuna e huriki a Israel ri tabana na tabeke i ngeki, ri masia a bakovi i popo a kai na Parava Nimalo. \v 33 Lakea ri tuli lakea na matane Moses e Aron, ne huriki lobo a Israel. \v 34 Ri ru dili taroa na bavi, a vuhuna i uka ma ri lohoka vona a ra maki ri gi ratea vona. \v 35 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “Mua e huriki a Israel mu rabalakia ra bakovi iea na kedo polovavo na mada.” \v 36 Lakea e huriki a bakovi a ngatavine ri longototo a nitane BAKOVI DAGI, ri tuli talea na mada ri padimatea na kedo. \s1 A Potu Ni Luhoi Mule a Vinara \p \v 37 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 38 \x * \xo 15:38 \xt Vin 22:12\x*ge taki e huriki a Israel ge ta maea, “Mu bole a hotu mu rata a maka potu, mu varomu na nimodo na varakia ne mua. Na potu takutaku mu varomua a hotu gomagoma ge taku. Mua turane huriki a hamone mua ri gi bele muri ma, mu ramaia ra vinara iea. \v 39 Na tahuna mu matai a maka potu nga, bara mu luhoi a maka vinara lobo a habi ne mua, mu ramai. Lakea i uka ma mu gu pe iau, mu gu ramai a ningaru ne mua kunana mu gu rata a naro hale. \v 40 Ra potu nga bara ri rata mua, mu gu ramai a maka vinara nau bara mu made kamumu ge mua e huriki a tara nau. \v 41 Iau e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua, a bole tala mua o Egipto, ge iau a Vure ne mua. Iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua, a ta pali.” \c 16 \s1 E Huriki Ri Longotaro e Moses \p \v 1 \x * \xo 16:1 \xt Iud 11\x*E Kora, e tune Ishar bakovi na kabu ne Levi, turana a bakovi ala tolu na kabu ne Reuben, ri longotaro e Moses. A rana bakovi nga: e Datan, e Abiram, rua e tune Eliab, e On e tune Pelet. \v 2 Ra bakovi nga turana ranga nupesi ne Israel ri ala 250 ri longotaro a ngavane Moses. Re huriki nga ria a tara na vaponga. \v 3 Ri valai ne Moses e Aron ri taki rua ri ta maea, “Muru rata polomugamuga hateka. Hita lobo a tara na vaponga ne BAKOVI DAGI ni gamai, i uka ma i marua kunana. E BAKOVI DAGI i made turane hita lobo. I navai muru bibi rike mule marua muru matakari mia?” \p \v 4 Na tahuna e Moses i longoa a ngava iea, i tabuli ngalabarara puru na malala i vasileki. \v 5 Muri i pesi rike i taki e Kora turana e huriki a tara vona i ta maea, “Kuduvi na hatelanga e BAKOVI DAGI bara i vakasiri e rei e huriki a tara vona. E rei e huriki a bakovi i vulaki, bara i taki ria ri valai tabukoi vona. \v 6 Ioe o Kora turane huriki a tara ri muri vomu, kuduvi na hatelanga mu bole a maka pelete, \v 7 mu ru a kanono a havu mangisipa ne ria. Mu bole, mu pesi na matane BAKOVI DAGI. A bakovi e BAKOVI DAGI ge vulakia, a bakovi iea ni gamai. Mua o huriki a Levi mu rata polo muga muga hateka.” \p \v 8 Lakea e Moses i taki tabu e Kora i ta maea, “Mua o huriki a Levi mu longo. \v 9-10 E BAKOVI DAGI a Vure ne hita a Israel, i vulaki tala mua ne huriki a Israel mu gu lakea tabukoi vona mu gu rata a leho vona na Mailo vona, mu gu pesi na matane huriki a bakovi a ngatavine ni tuhori ria. A Vure i taki mua turana a kabu ne Levi lobo mu gu ratea a leho iea, bara mu tahoka a rane mua. Pali i navai? Mu luhoia ra leho iea a maki tavula? I navai mu ngaru ge mua a prister? \v 11 Ari mua, i navai mu padi momoa e Aron? Ra mua, i uka ma mu padi momo kunana e Aron, mu padi momo e BAKOVI DAGI a Vure ne hita.” \p \v 12 Lakea e Moses i rudua tara viri i vano i taki e Datan rua e Abiram ru gu valai taro vona. Pali ru koli ru ta maea, “Maria i uka ma miri gi lakene. \v 13 O tuli tala mia na tanga kamumu e Egipto, o taparaki valai mia koea na tabeke i ngeki go rabalaki mia. Pali i uka ma ngi kunana. Ngane o ngaru ni matakari mia lobo. \v 14 Ioe i uka ma o taparaki mia, mi gi lakea na robo ge tahoka a malala kamumu mi gi tahoka a hania na maki ni kani, a hania na vain. O luhoi ge mia a manga o tami mia? Maria i uka ma miri gi lakene.” \p \v 15 E Moses i longoa a ngava iea i madihi a hatena, i takia e BAKOVI DAGI i ta maea, “Naha ni bole a maka nihabi ne huriki a tara nga ri habi vomu. Ri taki ta a matakari hale ria. Pali iau i uka ma bolea tara donki ne ria. I uka ma rata hale ria.” \p \v 16-17 Muri e Moses i takia e Kora i ta maea, “Kuduvi, ioe turane huriki a bakovi ala 250 ri ramai ioe, mu valai na matane BAKOVI DAGI. E Aron tara ge valai. Mua takutaku mu bole valai na dede ne BAKOVI DAGI a pelete na havu mangisipa. \v 18 Na hatelanga e huriki a bakovi nga ri bole takutaku a pelete na havu mangisipa, ri pesi turane Moses e Aron na matana Kape na Vaponga. \v 19 Muri e Kora i vakalipopo e huriki ri pesi tabukoi na matana Kape na Vaponga, ri mata lakea ne Moses e Aron. Na tahuna ri vapopo, e BAKOVI DAGI i ratea a bagetua vona i bele kavakava i masia e huriki. \v 20 Lakea e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron i ta maea, \v 21 “Muru malele ha ne huriki a bakovi a ngatavine nga. Ngane kunana ga rabalaki ria.” \p \v 22 Pali e Moses e Aron ru tabuli ngalabarara na malala, ru takia e BAKOVI DAGI ru ta maea, “Vure, ioe kunana o rata e huriki a bakovi a ngatavine ri made. I navai i madihi a hatemu ne huriki nga na naro hale na bakovi ala taku i ratea?” \p \v 23 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 24 “O taki e huriki ri gi malele ha vona a kape ne Kora, ne Datan, ne Abiram ri gi pesi basi popote.” \p \v 25 Lakea e Moses i vano i matai e Datan e Abiram, e huriki a gare ne Israel ri ramaia. \v 26 Lakea e Moses i taki e huriki a bakovi a ngatavine i ta maea, “Mu karuku mule na kape na bakovi hale nga. Naha ni padoi ranga maki ne tou, ma mu gu vurua turane tou na naro hale ne tou.” \v 27 Lakea ri malele ha na kape ne Kora, ne Datan, ne Abirama. Pali e Datan, e Abiram ru pagitala ru pesi na matana kape ne rua, turane girihine rua, e tune rua. \p \v 28 Lakea e Moses i taki e huriki i ta maea, “Ngane bara mu masia tara maki ge bele, bara mu lohoka vona, e BAKOVI DAGI kunana i rudu iau ga matakari mua, ga rata a leho vona. Iau i uka ma a rata leho na ni ngaru nau. \v 29 Na tahuna e huriki nga bara ri mate manga kunana e huriki ri mate pali, bara mu lohoka vona e BAKOVI DAGI i uka ma i rudu iau. \v 30 Pali e BAKOVI DAGI ge rata rikea a naro karaba tara, a malala ge mapoka, ge ngavapanganga, lakea e huriki ri boru dili na lovo turana a maka maki ne ria, ri puru na murine huriki ri mate pali, na tahuna ri tabana ni mahuri, bara mu lohoka vona re huriki nga ri ngalahere ne BAKOVI DAGI.” \p \v 31 E Moses i ta lobo, i malaviriri kunana a malala i pesi vona e Datan e Abiram i mapoka, i vakabele a lovo dagi. \v 32 Lakea a malala i ngavapanganga, i todoa e Kora turana a tara vona, a kape ne ria, a maka maki ne ria. \v 33 Ri tabana ni mahuri ri boru puru na murine huriki ri mate pali turana a maka maki ne ria. A malala i makapirubu tabu, i uka ma ni matai ria tabu. \v 34 Na tahuna ri boru puru ri gale dagi hateka. Lakea e huriki a bakovi a ngatavine o Israel ri pesi tabukoi ri ta maea, “Si gi ha malaviriri, ma ge mapoka a malala ge todo hita!” \v 35 E BAKOVI DAGI i rudua a kanono, i valai i gutu parina e huriki a bakovi ala 250, ra ri rata a nihabi na havu mangisipa. \s1 A Pelete na Havu Mangisipa Ni Taba \p \v 36 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 37 “O takia e Eleasar e tune Aron a prister, ge bole a maka pelete ne huriki ri nono na kanono, ge voro viliha basi a katona kanono i tabuli ne ria. Ge rata mavonga, a vuhuna a pelete nga a taba. \v 38 Ra maka pelete ne huriki a bakovi ri mate a taba, a vuhuna ri valai na matagu ri rata a nihabi na havu mangisipa. O tutu a pelete nga ge kabela, o naviri a dede vona, ge manga a kilakila na matane huriki a Israel.” \p \v 39 E Moses i takia e Eleasar, a prister i bole a pelete nga, i habi ne huriki a mari ri tutu kamumu a maki ge kabela, ne vona ni naviri a dede \v 40 Ra maki ni tutu i kabela ni kavitagu a dede vona, ge habi a niluhoi dagi ne huriki a Israel. Ri gi lohoka vona e huriki a tara ne Aron kunana ri gi lakea tabukoi na dede, ne vona ni habi a havu mangisipa na matane BAKOVI DAGI. E rei a bakovi tara i ratea a nihabi iea, e BAKOVI DAGI bara i ratapilea, i manga a hini i ratapile e Kora turana a tara vona. Lakea e Eleasar i rata a maka maki e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. \s1 E BAKOVI DAGI i Ratapile e Huriki Ri Deke \p \v 41 Na parava muri, e huriki lobo ri tapuhaki ne Moses e Aron, ri ta maea, “Muru rabalaki pali ranga e huriki a tara ne BAKOVI DAGI.” \p \v 42 Na tahuna e huriki lobo ri vapopo ri tahate e Moses e Aron, ri mata lakea na Kape na Vaponga. Ri masia a bubu i kavitagua a kape, a bagetua dagi ne BAKOVI DAGI i bele kavakava. \v 43 E Moses e Aron ru vano ru pesi na matana Kape na Vaponga. \v 44 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 45 “Muru pesi ha. Muru vano muru pesi basi popote ne huriki a bakovi a ngatavine, bara ratapile ria malaviriri kunana. Ru longoa a ngava iea, ru ngalabarara puru na malala.” \p \v 46 Lakea e Moses i takia e Aron, “O bole a pelete na havu mangisipa, o bole na dede a katona kanono o rua na pelete vomu. O bole lakea malaviriri ne huriki a bakovi a ngatavine, o rata a nihabi ge kavitagu ria na rongova na Vure, a vuhuna e BAKOVI DAGI i madihi a hatena ne ria, i vakabele a gilanga dagi ne ria pali.” \v 47 Lakea e Aron i muri mai a nitane Moses. I bole a pelete ne vona ni rata a nihabi na havu mangisipa, i nunu lakea ne huriki a bakovi a ngatavine ri vapopo. I masia a gilanga hale i bele pali ne ria. Lakea e Aron i ratea a nihabi na havu mangisipa, ne vona ni kavitagu ria. \v 48 Lakea e Aron i pesi na kurukurune huriki ri mate pali, e huriki ri mahuri, i rata a nihabi. Muri a gilanga iea i lobo. \v 49 Pali e huriki ri mate vona a gilanga iea i 14,700. E huriki ri mate turane Kora, i uka ma ni gi turane ria. \v 50 Na tahuna a gilanga i lobo, e Aron i hamule mai e Moses na matana Kape na Vaponga. \c 17 \s1 E BAKOVI DAGI Kunana i Vulakia e Aron \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O taki e huriki a Israel ri gi habi vomu a kodo ge ravulu a polona i rua (12), ge bole a murina a maka kabu ne Israel. O here puru a rana gare na kodo ne ria takutaku. \v 3 Ne huriki a hamone Levi, o herea a rane Aron na kodo. \v 4 Muri o ru a maka kodo nga pololilo na Kape na Vaponga tabukoi na Tava na Ngava Dagi, na tabeke a tagui bala mua vona. \v 5 A tuvu bara i gaga rike na kodo na viri a vulakia. Bara ri masia a kodo iea, ri lohoka vona, a vulakia pali a bakovi ge leho manga a prister. Na naro iea kunana, iau bara tangokapi a ngavane huriki a Israel, i uka ma ri gi ta barangungu mai ioe, i manga a hini ngane ri rata. \p \v 6 E Moses i habia ne huriki a Israel a nita iea, lakea e huriki a matakari takutaku ri habi a kodo ne Moses. A kabu i taku i tahoka a kodo i taku. A kodo lobo i ravulu a polona i rua. A kodo i vona a rane Aron ni ru turana a kodo ne huriki a kabu. \v 7 Muri e Moses i bole a maka kodo i ru tabukoi na Tava na Ngava Dagi na matane BAKOVI DAGI pololilo na kape. \p \v 8 \x * \xo 17:8 \xt Hib 9:4\x*Na parava muri e Moses i dili na kape. I masia a kodo i vona a rane Aron, a kodo ne huriki a Levi, i tuvu i tahoka a vuana i vakabele a kanena kai a almon, ri rara pali. \v 9 E Moses i bole a maka kodo ri tabuli na matane BAKOVI DAGI, i kaloho tala i vakasiri e huriki a Israel. Ri matai pali, muri i valai e huriki a matakari ri bole mule a maka kodo ne ria. \p \v 10 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “A kodo i tahoka a rane Aron o bole mule lakea na kape o ru tabukoia na Tava na Ngava Dagi, ge a kilakila ge rata e huriki a bakovi a ngatavine na tagenga ri gi luhoi kamumu. Ra naro iea bara i vakalobo a nita barangungu ne ria, i uka ma ri gi tapuhaki tabu ne nau.” \v 11 Lakea e Moses i ramai a ngava e BAKOVI DAGI i vakukua vona. \p \v 12 Muri e huriki a Israel ri takia e Moses, “Ngane bara mi bole a nimadihi. \v 13 E rei a viri i lakea tabukoi na Mailo ne BAKOVI DAGI, bara i mate. Na naro iea kunana bara mi mate.” \c 18 \s1 A Leho ne Huriki a Prister, a Levi \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Aron, “Na tahuna ioe, turana e huriki a Levi, e huriki e tumu, i uka ma mu rata kamumu a leho na Mailo nau, bara mu tahoka a maregoa mu bole a vuranga vona. Pali ioe turane huriki e tumu mu rata a naro hale na leho na prister, bara mu bole a maregoa vona. \v 2 O bole e huriki a bakovi na kabu vomu e Levi, ri gi leho turamu ri gi tuhori ioe, na tahuna ioe turane huriki e tumu mu leho na kape na Ngava Dagi. \v 3 Ri gi rata a maka leho o habi ne ria, a maka leho ne ria na kape. Pali nahea ri gi padoi a maka maki ri tabuli na Tabeke Nitaba o ri tabuli na dede. Ria ri gi padoi a maki nga, ioe turane ria bara mu mate. \v 4 E huriki a Levi kunana ri gi leho turamu ri gi rata muholi a leho pololilo na Kape na Vaponga. E huriki a mosi i uka ma ri gi valai tabukoi vomu. \p \v 5 “Ioe turane huriki e tumu bakovi kunana mu leho pololilo na Tabeke Nitaba na dede, lakea i uka ma ge madihi a hategu ne mua e huriki a Israel, i uka ma ga rata hale mua tabu. \v 6 Mu longo, iau kunana a vulaki e huriki na kabu vomu, e Levi, na kurukurune huriki a Israel, a habi tavula ria vomu turane huriki e tumu bakovi. Re huriki nga, ria bakovi nau kunana, ri gi rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. \v 7 Pali ioe turane huriki e tumu bakovi kunana mu rata a maka leho na prister pololilo na Tabeke Nitaba. A leho na prister a habi tavulea ne mua. Ra leho na dede, a leho na tabeke ni taba, a leho ne mua. A bakovi tara i uka ma a vulakia i valai ge ratea a leho iea, ni gi rabalaki.” \s1 A Kinani ne Huriki a Prister \p \v 8 E BAKOVI DAGI i takia e Aron i ta maea, “Iau kunana a ru ioe a prister go matakari a nihabi malamala e huriki a Israel ri habi nau. A habi a maki ni taba lobo vomu turane huriki a hamomu. Ra naro iea ni gi rata vakaroro. \v 9 A maka nihabi a taba hateka, naha ni gutu na dede, o bole, ra nihabi na vit, a nihabi na naro hale, a nihabi na rarenga. A maka maki e huriki ri habi nau ge a nihabi, a habi vomu turane huriki e tumu. \v 10 Mu kani a nihabi nga a taba. E huriki a bakovi ri gi kani, ri gi luhoi ra maki nga a maki malamala. \p \v 11 “Mu bole a maka nihabi ranga, e huriki a Israel ranga ri habi nau, ra nihabi na nitabari. A maki ni kani nga a habi vomu ne huriki e tumu na parava vakaroro. E huriki na kabu vomu ri matapado pali na matagu, ri gi kani a kania nga. \p \v 12 “Iau bara habi tabu ne mua a maki ri moro muga na hania na oliv, na vain, na vit na pida takutaku. \v 13 Ra maki ri moro muga muga, ne vone mua kunana. E huriki a bakovi a ngatavine na kabu vomu ri matapado na matagu, ri gi bole ri gi kani. \v 14 \x * \xo 18:14 \xt Levi 27:28\x*A maka maki e huriki a Israel ri habi nau a ta kari ria vona, i uka ma ri gi kona mule, ne vone mua kunana. \p \v 15 “E huriki a tabua ne huriki a Israel, a maka tabua na sipsip a bulmakau, ra ri habi ne BAKOVI DAGI, a habi vomu. Ri gi kona mule e huriki a tabua ne ria, turana maka tabua na livoa i uka ma ri matapado na matagu. \v 16 E huriki a Israel ri gi kona mule e huriki e tune ria ri tahoka a keva i taku na silva sekel i lima, i ramai a nimavana sekel na kape na tahuna iea. \p \v 17 “Pali i uka ma ri gi kona mule a tabua na bulmakau, a sipsip a meme, a vuhuna ni taba ria. Mu rabalaki ria, mu voro tamali na dede a darane ria, mu gutu na dede a vine ria, ge a nihabi. Na tahuna a burongi a mangina a nihabi nga, bara ngarua. \v 18 A bobona nihabi nga, ne vone mua kunana, i manga a siana, a pona a kanena, a maka nihabi na nitabari ranga. \v 19 Ra maka nihabi e huriki a Israel ri habi nau, ngane a habi vomu turane huriki e tumu na parava vakaroro. A ngava muholi iea a ratea turamu turana e huriki a hamomu, ge tabuli vakaroro na matagu.” \p \v 20 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Aron i ta maea, “Naha ni bole ranga tabekena malala ne Israel, ge ne vone huriki e tune mua. A vuhuna, a maki mu bala vona, bara mu bole nau, iau e BAKOVI DAGI. \s1 E BAKOVI DAGI i Matakari e Huriki a Levi \p \v 21 \x * \xo 18:21 \xt Levi 27:30-33; Vin 14:22-29\x*“Na tahuna e huriki a Israel ri bole valai nau a naguna maki ni kani i ravulu, bara habia ne huriki a Levi a naguna i taku. Ra naguna iea i manga a mapane ria ri rata a leho ni matakari a Kape na Vaponga. \v 22 Na parava vakaroro muri ma, e huriki a Israel nahea ri gi valai tabukoi na Kape na Vaponga, ma ri gi tahoka a ngava, bara ri mate. \v 23 Pali e huriki a Levi kunana ri gi matakaria a Kape na Vaponga. E rei a viri i putu puru a vinara na kape, e huriki a Levi kunana bara ri bole a nimadihi vona. Ra vinara iea ge tabuli vakaroro. E huriki a hamomu ranga ri gi ramaia. E huriki a Levi ri uka malala, a kabu ranga na Israel ri tahoka. \v 24 Na tahuna e huriki ri ru kadolu a maki na naguna i ravulu, ri habia nau a naguna i taku ge a nihabi nau, a habi poloa ne huriki a Levi. Na naro iea kunana a taki ria vona pali, i uka ma ri gi bole a tabekena malala pololilo ne Israel.” \p \v 25 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 26 “O taki e huriki a Levi o ta maea, ‘E huriki a Israel ri gi ru na naguna ge ravulu a maki ni kani, a naguna ge taku ri gi habia ne mua. Mu bolea a naguna iea mu ru tabu na naguna ge ravulu, muri mu habia ne BAKOVI DAGI a naguna ge taku. \v 27 E BAKOVI DAGI ge masia a nihabi iea ge manga a nihabi na vit karaba, a vain karaba, e huriki ri habi vona. \v 28 Mu rata mavonga, mua ranga bara mu habi a nihabi ne BAKOVI DAGI. Ra tabekena ne BAKOVI DAGI, muri mu habia ne Aron. \v 29 Mu veru kamumu a maka maki ni kani mu bole, mu vulaki tala a maki i kamumu hateka ge ne vona e BAKOVI DAGI.’ \p \v 30 “O taki e huriki a Levi o ta maea, ‘Na tahuna mu habi lobo a maki ni kani kamumu ne BAKOVI DAGI, mu kani a kalavana i tababana, i manga e huriki a Israel ri kani a kalavana vit a vain, muri na nihabi i ratea ne BAKOVI DAGI. \v 31 Ra maki ni kani nga, i manga a mapa ne mua mu rata a leho pololilo na Kape na Vaponga. I mavonga mua, turane huriki a kabu ne mua, mu vano mu kani a kalavana maki ni kani na hini lobo. \v 32 Mu habi muga a maki ni kani kamumu, bara mu uka ngava. Pali i uka ma mu habi muga, mu kani, bara mu vakahale a nihabi ni taba ne huriki a Israel. Ngane mu tahoka a ngava, bara mu mate.’” \c 19 \s1 A Naru Ni Vakamatapado \p \v 1 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, \v 2 “A vinara tara a ngaru ni gi ramai ra iea: E huriki a Israel ri gi bolea tara bulmakau vururu, a kinana ge gavutuvutu, i uka ma ni rata a leho vona ma. Ri gi bole vilia ne marua. \v 3 Muru habia ra bulmakau iea ne Eleasar a prister. Ni gi bole tala na mada a bulmakau, ni gi rabalaki na matana. \v 4 E Eleasar a prister ge bole a darana bulmakau popote, ge lutua na dara a kukulimana ge taku, ge voro tamali balaka polorua lakea na matana Kape na Vaponga. \v 5 E Eleasar ge matanono ria ri gi gutu vuroa a bulmakau. Ni gi gutu a kulina, a bobona, a darana, a maka mahalana, ge vuro lobo liu. \v 6 E Eleasar ge bolea a kai a sida, a rahana kai a hisop, a mota vururu, ge voro rike na kanono ni gutu a bulmakau vona. \v 7 Muri a prister ge loi pasi a maka varakia vona ge hilolo ia. A prister ge rata lobo a leho, muri ge dili na mada. Pali bara i muto na matagu i harena na haro i rolo. \v 8 A bakovi i gutua a bulmakau, ia tara ge loi pasi a maka varakia vona, ge hilolo. Ia tara bara i muto na matagu i harena na haro i rolo. \p \v 9 \x * \xo 19:9 \xt Hib 9:13\x*“Muri a bakovi tara i matapado na matagu, ge vano ge bole a havulana kanono ra ni gutu a bulmakau vona, ge bole tala na mada ge ru na tabeke i matapado na matagu. Ra habulona kanono ni gi ru kamumu, e huriki a Israel ri gi ru na naru, ne vona ni vahilolo ria, ge loi pasi a maki i muto na matagu. Ria ranga ri gi hilolo vona a naro iea, ne vona ni loi pasi a naro hale. \v 10 Ra bakovi i bole a habulona kanono ge loi pasi a maka varakia vona. Pali ia tara bara i muto, i harena na haro i rolo. Ra vinara iea ge tabuli vakaroro. Mu ramaia. E huriki a mosi ri made turane mua, ria ranga ri gi ramaia. \p \v 11 “A bakovi tara i padoi a bakovi i mate, ra bakovi iea bara i muto na parava i polorua. \v 12 Pali ia ge vahilolo ia na naru na toluna parava, lakea na poloruana parava bara i matapado. Pali ia i uka ma ge vahilolo pasi ia na toluna parava, a poloruana parava, i uka ma ge matapado. \v 13 A bakovi i padoi a podana viri, i uka ma i rata ia ge matapado, bara i muto mavonga. A vuhuna i uka ma i bolea ra naru ni rata a viri ge matapado, i uka ma ni voro tamali langa a naru vona. Ra naro iea i ratea a kape nau, i muto na matagu, lakea ra bakovi iea i uka ma ge made turane huriki a tara nau. \p \v 14 “A bakovi o a ngatavine i mate pololilo na kape, e huriki a bakovi ri made pololilo na kape iea, e huriki ri dili na kape, bara ri muto na matagu na parava i polorua. \v 15 A maka ulo, a tavila, a maka maki ri uka a matane ria ri tabuli pololilo na kape, ria ranga ri muto. \v 16 A bakovi i laho polovavo na tanga i padoi a podana bakovi ni rabalaki, o i padoi a podana bakovi i mate tavula kunana, o i padoi a tuhana bakovi, o i paha a lovo, ra bakovi iea bara i muto na matagu na parava i polorua. \p \v 17 “A naro ni rata vuroki a hini muto na bakovi o na ngatavine i maea. Mu ru na ulo ranga havulana bulmakau ni gutu-vuro ne vona a nihabi ni vakamatapado. Mu kirua na ulo a naru. \v 18 A bakovi i matapado na matagu ge bolea a rahana kai a hisop ge lutua na naru, ge voro tamali lakea na kape i mate vona a bakovi ne huriki a bakovi a ngatavine, na maka maki lobo ri tabuli pololilo na kape. A bakovi i padoi a tuhana bakovi i mavuru pali, o i padoi a podana viri i mate pali, o i padoi a podana bakovi ni rabalaki, o i paha a lovo. Ra bakovi i matapado na matagu, ge voro tamali a naru vona a bakovi i muto na matagu. \v 19 Na toluna parava, a poloruana parava, ra bakovi i matapado ge voro tamali langa na bakovi i muto a naru. Ra bakovi i ngaru ni matapado, ge loi pasi a maka varakia vona, ge hilolo. Na tahuna a haro i rolo na poloruana parava, bara i matapado. \p \v 20 “Pali bara bakovi tara i muto, i uka ma i ramai a naro ni vakamatapado, ra bakovi iea bara i muto mavonga na matagu. A vuhuna i uka ma ni guru langa a naru na ni ratana a bakovi ge matapado. Ra bakovi iea i ratea a kape nau i muto, lakea ni gi tono tala e huriki a tara nau. \v 21 E huriki a Israel ri gi ramai vakaroroa a vinara iea. A bakovi i guru langa a naru na bakovi tara ge rata ia ge matapado, ge loi pasi a maka varakia vona. A bakovi tara i padoia a naru ne vona ni rata a bakovi ge matapado, ra bakovi iea i muto na matagu i harena na haro i rolo. \v 22 A bakovi i muto i padoi a maki ranga, ra maki i padoi ri muto na matagu. E rei a bakovi i padoi a maki nga, ia tara i muto na matagu, bara i muto mavonga i harena na haro i rolo.” \c 20 \s1 A Naru i Pagitala na Kedo \r (Nimariu 17:1-7) \p \v 1 Na mugana keva e huriki a Israel ri bele na tabeke i ngeki ne Sin, ri made na tanga e Kades. Na tahuna ri tabana ni made o Kades, e Miriam, e kurabane Moses e Aron, i mate, ni tanu vonga. \p \v 2 Ra hini nga i uka naru, lakea e huriki ri vapopo ri deke ne Moses e Aron, \v 3 ri ta maea, “Mi luhoi, i kamumu, mi gi mate hosi na matane BAKOVI DAGI turane huriki a viri ne mia. \v 4 I navai o bole valai mia koea na tabeke i ngeki? O ngaru mia turana a maka sipsip a bulmakau ne mia, mi gi mate koea na malala golea? \v 5 I navai o bole tala mia o Egipto o bole valai mia koea na tanga hale, i uka ma i kara mi gi varo a maki ni kani vona? Ra tanga iea i uka vit, i uka kanena kai kamumu, i uka kai a vain. I uka naru koea mi gi ninu.” \p \v 6 E Moses e Aron ru longoa a ngava iea, ru pe e huriki ru vano ru tabuli ngalabarara na matana Kape na Vaponga. A nipara ne BAKOVI DAGI i bele ne rua. \v 7 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 8 “O bolea a kodo. Marua e Aron muru vakalipopo e huriki. Na matane ria o ta lakea na kedo dagi, ge bele a naru. Na naro iea, bara o ratea a naru i bele na kedo. E huriki a bakovi a ngatavine turana a maka sipsip a bulmakau ne ria, bara ri ninu.” \p \v 9 E Moses i ramaia a nita ne BAKOVI DAGI, i vano i bolea na kape a kodo vona. \v 10 E Moses rua e Aron ru vakalipopo e huriki tabukoi vona ra kedo iea, lakea e Moses i taki ria, i ta maea, “Mu longo valai, mua e huriki a bakovi a ngatavine ni longotaro a ngava. Mu luhoi miri gi bole tala a naru vona a kedo iea?” \v 11 Muri e Moses i toto rike a limana, i ubi balaka rua a kedo na kodo vona. I tua tala na kedo a naru dagi, lakea e huriki turana a bulmakau a sipsip ne ria ri ninu. \p \v 12 Pali e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, “Mona marua i uka ma muru luhoi tora iau, i uka ma muru togo iau na matane huriki a Israel. Ngane i uka ma muru gu taparaki lakea e huriki na robo a ta muholi vona ga habia ne ria.” \p \v 13 Ra maki iea i bele na naru e Meriba,\f + \fr 20:13 \ft E ‘Meriba’ na nita Hibru i manga ‘nitapuhaki.’\f* ra tanga e Moses i ratea a naru i tua tala na kedo. Na tanga e Meriba e huriki a Israel ri tapuhaki ne BAKOVI DAGI, lakea e BAKOVI DAGI i vakasiri ria, ia i malamala. \s1 E Huriki a Israel Ri Laho Polo o Idom \p \v 14 E huriki a Israel ri made na tanga e Kades, lakea e Moses i rudu ranga vinuru ri gi habi a ngava na hariki o Idom. Ri lokovonga ri ta maea, “Mi taparaki a ngava ne huriki a tara ne mua, re huriki a Israel. Ri taki ioe ri ta maea, Ioe o lohoka vona a maka maregoa i bele ne mia. \v 15 O lohoka vona e huriki a gare ne mia ri vano ri made o Egipto na pida i kupo. E huriki a Egipto ri rata hale mia. \v 16 Lakea mi galea e BAKOVI DAGI ge tuhori mia. I longototo mia i rudua tara agelo vona i valai. I tuli tala mia o Egipto, i taparaki valai mia koea. “Ngane mi made o Kades, ra tanga i pesi na harena robo vomu. \v 17 Mi ngaru go longo ne mia mi gi laho polo vona a robo vomu. Mia turana a maka bulmakau ne mia i uka ma mi gi page dili, mi gi padikudu viliha lae na hania na vit, a vain ne mua, i uka ma mi gi kiru a naru na maka lomu ne mua. Mi gi laho na dala dagi na hariki kunana, mi gi page poloa a robo vomu.” \p \v 18 Pali a hariki o Idom i taki e huriki a Israel i ta maea, “I uka liu, naha ni laho polo na robo ne mia. Mua bara mu laho polo na robo ne mia bara si vaubi.” \p \v 19 E huriki a Israel ri taki ria ri ta maea, “Mi ngaru ni ramai a dala dagi kunana. Na tahuna mi ninu a naru ne mua o mi vakaninu a bulmakau, a sipsip ne mia, bara mi konea a naru. Mi ngaru ni laho polo kunana na robo ne mua, e ra pali.” \p \v 20 Pali a hariki o Idom i ta tora hateka i ta maea, “I uka liu, naha ni laho polo.” \p Lakea a tara ne huriki a Idom ri pagitala valai, ri gi vaubi ne huriki a Israel. \v 21 E huriki a Idom ri marikoi e huriki a Israel ri gi laho polo na robo ne ria, lakea e huriki a Israel ri pe mulea e Idom ri ramai a dala tara. \s1 E Aron i Mate \p \v 22 E huriki a Israel lobo ri pe mulea e Kades, ri laho lokovonga ri bele na lolo e Hor, \v 23 na harena a robo e Idom. Ri made vona a lolo iea, lakea e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron i ta maea, \v 24 “Aron, i uka ma go lakea vona a robo a taki ta ga habia ne huriki a Israel. Ioe bara o mate a vuhuna muru longotaro a ngavagu na naru e Meriba. \v 25 O Moses, o tungari e Aron turane tuna e Eleasar moto sike na lolo e Hor. \v 26 O kali tala a maka bagetua na prister e Aron o vakarodo e Eleasar, a vuhuna e Aron bara i mate vona a lolo iea.” \p \v 27 Lakea e Moses i ramai a nitane BAKOVI DAGI, i tuli e Aron e Eleasar to sike na lolo. E huriki a Israel ri matai tou to vano. \v 28 \x * \xo 20:28 \xt Nim 29:29; Gi 33:38; Vin 10:6\x*Na tahuna to bele meli, lakea e Moses i kali tala a maka bagetua ne Aron i vakarodo e Eleasar, e tune Aron, vona. E Aron i made na lolo i mate. Muri e Moses e Eleasar ru raga puru na lolo. \v 29 Na tahuna e huriki a bakovi a ngatavine ri lohoka vona e Aron i mate pali, ria lobo ri taringia na parava i ravulu tolu. \c 21 \s1 E Huriki a Israel Ri Ratapile e Huriki a Arad \p \v 1 \x * \xo 21:1 \xt Gi 33:40\x*A hariki o Arad na robo e Kenan, i made o Negev, i longo e huriki a Israel ri ramai a dala ne Atarim. Lakea i bole e huriki a nugumaheto vona ri vaubi turane huriki a Israel. Ri lakavu ranga Israel ri vano turane ria. \v 2 E huriki a Israel ri ratea tara ngava dagi ne BAKOVI DAGI, ri ta maea, “Ioe bara o habi mia na limane ria, bara mi ratapile lobo a tanga ne ria.” \v 3 E BAKOVI DAGI i longoa a nitane ria i kori ria, ri rangi e huriki a Kenan. Lakea e huriki a Israel ri ratapile hateka e huriki a Kenan turana a tanga ne ria. Ri galea liu a tanga iea e Horma.\f + \fr 21:3 \ft A pelegona e ‘Horma’ na nita Hibru i manga ‘ratapile.’\f* \s1 A Mata Ni Rata na Bras \p \v 4 \x * \xo 21:4 \xt Vin 2:1\x*E huriki a Israel ri pe mulea a lolo e Hor, ri ramai a dala dagi i lakea na Dari Vururu, na tabeke ne Akaba, a vuhuna ri ngaru ni polo gege vona a robo ne huriki a Idom. Ri laho laho, ri kide tala. \v 5 \x * \xo 21:5 \xt 1Ko 10:9\x*Ri tapuhaki na Vure ne Moses ri ta maea, “I navai muru tuli tala mia o Egipto mi gi mate tavula koea na tabeke i ngeki? I uka maki ni kani koea! I uka naru! Mi marikoi vona ra mana mi kani balea, i uka ma a maki ni kani muholi.” \p \v 6 E BAKOVI DAGI i longo a nitapuhaki ne ria, lakea i rudu a maka mata hale ri valai ne huriki a Israel ri kanipile ria, lakea i kupo ri mate. \v 7 E huriki a bakovi a ngatavine ri valai ne Moses ri ta maea, “Mi rata a naro hale pali ne BAKOVI DAGI na tahuna mi tapuhaki ne marua e BAKOVI DAGI. Ngane o vasileki ne BAKOVI DAGI ge lili vuroki a maka mata nga.” Lakea e Moses i vasileki ne ria. \p \v 8 E BAKOVI DAGI i longoa a nivasileki ne Moses lakea i takia, “O ratea tara hanuna mata hale o vakatavorea na kai ge ola. E rei a viri i kani ia a mata, ge mata rike maia bara i mahuri.” \v 9 \x * \xo 21:9 \xt 2Ki 18:4; Ion 3:14\x*Lakea e Moses i ratea na bras tara hanuna mata i vakatavorea na kai i ola. Na tahuna a mata hale i kani ria, bara ri mata rike maia, bara ri mahuri. \s1 E Huriki a Israel Ri Lakea o Moab \p \v 10 E Huriki a Israel ri pea a lolo e Hor ri laho lokovonga ri bele na tanga e Obot, ri rata a mada. \v 11 Muri ri pea e Obot ri vano ri bele na tanga e Abarim, ri rata a mada. Ra tanga e Abarim i pesi na nirikena haro na robo e Moab, na tabeke i ngeki. \v 12 Muri ri pea a hini nga, ri vano ri rata a mada na maloku ne Sered. \v 13 Muri ri pea e Sered ri tulu poloa a naru e Arnon, ri rata a mada na tabeke mule sike na naru e Arnon, na tabeke i ngeki. Ra tabeke i ngeki iea i dili na robo ne huriki a Amor. Ra naru e Arnon i nagi a robo e Moab e Amor. \v 14 A Puhu na Nuverei na Vabinga ne BAKOVI DAGI\f + \fr 21:14 \ft A ‘Puhu na Nuverei na Vabinga ne BAKOVI DAGI’ ni here vona a maka linge na vabinga.\f* i taki a tanga e Vahep na tabeke ne Supa, a maka maloku na naru e Arnon, \v 15 turana a maka maloku i lokovonga i harena na tanga e Ar, i lokovonga i harena na robo e Moab. \p \v 16 Muri ri pea a tabeke iea ri vano ri bele o Bia,\f + \fr 21:16 \ft E ‘Bia’ na nita Hibru i manga a ‘naru ni keli.’\f* ra tanga iea i tahoka a naru ni keli. Ra tabeke e BAKOVI DAGI i takia e Moses vona a naru iea hosi, i ta maea, “O gale palupu e huriki a bakovi a ngatavine ga habi a naru ne ria.” \p \v 17 Na parava iea e huriki a Israel ri ratea tara linge, ri kaloloa: \q1 “Naru, o bubu rike, o tua lokovonga, \q2 mi gi masia mi gi kalolo a linge na nivivi. \q1 \v 18 E huriki a gare \q2 ri bole a kodo-hariki, \q2 ri kelia a lomu iea.” \m Muri ri pea a tabeke i ngeki iea ri lakea na tanga e Matana. \v 19 Ri pea e Matana ri lakea na tanga e Nahaliel, muri ri pea e Nahaliel ri lakea na tanga e Bamot. \v 20 Ri pea e Bamot ri lakea na maloku ne Moab. Ra maloku iea i tabukoi na lolo e Pisga. Ra lolo iea e huriki bara ri pesi vona ri tuva lakea na tabeke i ngeki. \s1 A Hariki e Sihon, e Og Ni Rabalaki \r (Vinara 2:26–3:11) \p \v 21 Muri e huriki a Israel ri rudu a vinuru ne Sihon a hariki o Amor, ri ta maea, \v 22 “Mi gi laho polo vona a robo vomu. I uka ma mi gi page dili mai a maka hania na vit o a hania na vain ne mua. A naru ne mua na lomu ranga i uka ma mi gi ninu. Mi gi ramai kunana a dala dagi na hariki, bara mi pe mule a robo ne mua.” \p \v 23 Pali a hariki e Sihon i marikoi. I gale palupu e huriki a nugumaheto vona, ri lakea na tanga e Iahas na tabeke i ngeki, ri vaubi turane huriki a Israel. \v 24 Pali e huriki a Israel ri rabalaki na bainat e huriki a Amor ri ala kupo, ri bolea a malala ne ria, i vakatubu na naru e Arnon, i vano i harena na naru e Iabok na tabeke mule sike. Ra hini nga a harena a robo e Amon. E huriki a Amon ri tahoka e huriki a tara na maheto ri tora hateka, ri tagaria a harena malala ne ria. \v 25 Lakea e huriki a Israel ri bolea a tanga e Hesbon, turana a maka tanga tabukoi vona. Ri bole lobo tabu a maka tanga ne huriki a Amor, ri made vona, \v 26 a vuhuna e Hesbon a tanga ne Sihon, a hariki ne huriki a Amor. Hosi e Sihon i vaubi turana a tara na hariki ne huriki a Moab, i bole lobo a maka tabekena malala vona, i harena na naru e Arnon. \p \v 27 I mavonga e huriki ri bole visia a linge iea: \q1 “Mu valai o Hesbon ra tanga na hariki e Sihon. \q2 Ni gi rata tabu e Hesbon ge pesi tora. \q1 \v 28 \x * \xo 21:28 \xt Jer 48:45-46\x*Ni Gi Hosi e huriki a tara na nugumaheto ne Hesbon, e Sihon \q2 ri pea a tanga, \q1 ri vano ri vaubi hateka, \q2 na tanga e Ar na robo e Moab, \q1 i manga a kanono i gutu a rehi. \q2 E huriki a nugumaheto ri ratapilea a tanga iea, \q1 ri vakalobo liu e huriki a bakovi dagi \q2 ri made na lolo, \q1 na naru e Arnon. \q1 \v 29 Ai-o Moab! \q2 Bara mu tahoka a maregoa dagi hateka. \q2 Mua o huriki a ngate ne Kemos, bara mu vurua. \q1 Ra vure ne mua, \q2 i rata e huriki ri ramaia, \q1 ri pemo pali, \q2 ri made manga a bakovi i laho viliha. \q1 I ratea e Sihon, \q2 a hariki ne huriki a Amor \q2 i nugu tata e huriki e tuna mua ngatavine. \q2 Ri vora tavula vona. \q2 \v 30 Pali ngane mi rabalaki ria pali, \q2 re huriki a tara na tanga dagi e Hesbon, \q1 i vano i harena na tanga e Dibon. \q2 Mi ratapile hateka ria, \q1 i vano i harena na tanga e Nopa, \q2 tabukoi na tanga e Medeba.” \p \v 31 Lakea e huriki a Israel ri bole a maka tanga ne huriki a Amor. \p \v 32 Muri e Moses i rudu e huriki ri kasisia a tanga e Iaser. Lakea e huriki a Israel ri vaubi o Iaser, ri bolea a tanga iea turana a maka tanga tabukoi. Ri lili tala e huriki a Amor ra ri made vona a tanga iea. \p \v 33 Muri e huriki a Israel ri ngalakapulo, ri ramaia a dala i lakea na robo e Basan. Lakea e Og, a hariki o Bosan, turane huriki a nugumaheto vona, ri valai ri vaubi turane huriki a Israel na tanga e Edrei. \v 34 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “Naha ni mangenge ne ria, bara tuhori mua mu ratapile ria, mu bolea a malala ne ria. Bara mu ratapilea i manga a hini mu ratapilea e Sihon, a hariki o Amor, ra i matakari o Hesbon.” \p \v 35 Lakea e huriki a Israel ri ramaia ra ngava iea ri rabalakia a hariki e Og, turana e huriki e tuna bakovi, e huriki a tara na nugumaheto vona, e huriki a bakovi a ngatavine na tanga vona, i uka liu tara viri ge mahuri. Muri e huriki a Israel ri bolea a malala ne ria. \c 22 \s1 E Balak i Ngaru e Balam Ge Valai Vona \p \v 1 Muri e huriki a Israel ri pea a tabeke iea, ri vano ri rata a mada na bilane e Moab. Ra bila iea i tabuli na nirikena haro na tabeke mule lokovonga ne Iordan, tabukoi o Ieriko. \p \v 2 E Balak, e tune Sipor bakovi, ia a hariki ne Moab. I longo a maka maki e huriki a Israel ri rata ne huriki a Amor. \v 3 Ia turane huriki a Moab ri matai e huriki a tara bulolo ne Israel, ri mangenge hateka ne ria. \v 4 Lakea e huriki a Moab ri taki e huriki a matakari ne huriki a Midian ri ta maea, “I uka ma ge tabaka re huriki a tara bulolo nga bara ri vakalobo a maka maki ri tabuli viliha na tabeke ne hita, i manga a maka bulmakau ri kani a varili.” \p \v 5 \x * \xo 22:5 \xt Gi 31:8; 2Pe 2:15-16; Iud 11\x*Lakea a hariki e Balak i rudu e huriki a vinuru ri gi takia e Balam, e tune Beor bakovi, ge valai ge masia. E Balam i made na tanga e Petor tabukoi na naru e Iupretis, na robo ne huriki a Amav. E Balak i taki e huriki a vinuru vona ri gi takia e Balam ri gi ta maea, “E huriki a bakovi a ngatavine ri pea a robo e Egipto. Ria a tara dagi hateka. Ngane ri made tabukoi ne mia. \v 6 Re huriki nga ri gao hateka, i uka ma i kara mi gi rangi ria. I mavonga, i ngaru ioe, go valai go ruduraha ria. Ioe bara o rata mavonga, bara mi vaubi hateka, bara mi rangi ria, mi lili tala ria na malala ne mia. A viri o gamaia bara i made kamumu. A viri o rudurahea bara i bole a vuranga.” \p \v 7 Lakea e huriki a gare ne Moab e Midian ri vano ri gi vakalongo e Balam vona a ngava iea. Ri bole ranga moni ri gi kona e Balam vona, ge ruduraha e huriki a Israel. Ri vano ri bele ne Balam ri takia vona a ngavana hariki e Balak. \p \v 8 Lakea e Balam i taki ria, i ta maea, “Mu mahita na ruma nau na rodo. Bara taki mua vona a ngava e BAKOVI DAGI ge taki iau vona.” Lakea ri mahita vonga. \p \v 9 A Vure i valai ne Balam i nanea, “E rei re huriki ri made turamu?” \p \v 10 E Balam i takia a Vure, i ta maea, “E Balak, e tune Sipor, a hariki o Moab i rudu valai ria ri gi vakalongo iau, ri ta maea, \v 11 e huriki a bakovi a ngatavine, ri valai o Egipto ri laho viliha na robo e Moab. I ngaru iau ga ruduraha e huriki a Israel, lakea a Vure ge ratapile ria, ge gao na vabinga ia ge lili tala ria.” \p \v 12 Lakea a Vure i takia e Balam i ta maea, “Naha ni vano turana re huriki a bakovi nga. Naha ni ruduraha e huriki nga, a vuhuna iau a gamai ria pali.” \p \v 13 Na hatelanga e Balam i lakea na gare ne huriki a vinuru ne Balak i ta maea, “Mu hamule mai a robo ne mua. Iau i uka ma ga vano, a vuhuna e BAKOVI DAGI i hatekakari iau.” \p \v 14 Lakea e huriki a vinuru ri hamule ri takia e Balak ri ta maea, “E Balam i marikoi ni valai turane mia.” \p \v 15 Muri e Balak i rudu e huriki a matakari ri dagi hateka ne huriki a matakari muga, \v 16 ri lakea ne Balam ri ta maea, \p “E Balak, e tune Sipor i ngaru go lakea taro vona. Nahea tara maki ge vakapae ioe. \v 17 O valai bara i habi vomu a maka mahala i kupo, bara i rata a maki lobo o ngaru ge rata. I ngaru ioe go valai go ruduraha e huriki nga.” \p \v 18 Pali e Balam i koli i ta maea, “Iau a uka ngava vona e Balak. I ngaru ge habia nau a roho-hariki vona i vonu vona a maka silva, a gol, i uka ma ga lakene, a vuhuna a keri ni longotaro a nitane BAKOVI DAGI a Vure nau. \v 19 Pali mu mahita na roho nau na rodo, ga dava taroa e BAKOVI DAGI i tahoka ranga ngava ge habi nau o i uka.” \p \v 20 Na rodo iea a Vure i valai ne Balam i takia, i ta maea, “Re huriki a bakovi nga ri valai ri taki ioe go vano turane ria. I kamumu, o vano turane ria. Pali a ngaru go rata lobo a maka ngava ga taki ioe vona go rata. Naha ni rata tabua tara maki.” \s1 A Donki i Korimulea e Balam \p \v 21 Na hatelanga e Balam i kisia a donki vona, i rike vona, i vano turane huriki a matakari nga o Moab. \v 22 I tura a bakovi ala rua, ru laho turana. Pali a Vure i tahate hateka ne Balam na tahuna i vano turane ria. Lakea i rudua a agelo ne BAKOVI DAGI ge pesi karia a dala ge hehea. \v 23 A donki vona i masia a agelo ne BAKOVI DAGI i toto silala a bainat vona, lakea i toni ni polo lele vona. Pali e Balam i hotua a donki vona ge hamule mai a dala. \p \v 24 Muri a agelo ne BAKOVI DAGI i muga, i pesi kari na dala bala holoholo na kurukuruna a hania na vain i rua. A hania nga ni tura kari na kedo. \v 25 Na tahuna a donki i masia a agelo ne BAKOVI DAGI, i polo lele, i koro na nure, i kapi tatea na nure a vahane Balam. Lakea e Balam i hotu tabua a donki vona. \p \v 26 A agelo ne BAKOVI DAGI i muga tabu i pesi kari a dala i bala holoholo liu, i uka hini ge polo lele vona na maurina o na kanena a donki. \v 27 Na tahuna a donki i masia a agelo i pesi kari tabua a dala, i mahita puru na dala. Lakea e Balam i madihi tata a hatena, i bolea a lebo i hotua a donki. \v 28 E BAKOVI DAGI i ratea a donki i ta, i takia e Balam i ta maea, “A ra a ratea vomu o hotu iau balaka tolu?” \p \v 29 E Balam i takia a donki i ta maea, “O rata iau a mata manga a manga lakea a hotu ioe. Iau ga tahoka a bainat bara rabalaki ioe ngane kunana.” \p \v 30 Lakea a donki i ta maea, “Iau a donki vomu o rike nau na tahuna a karaba vona i valai i harena mona. I hosi, iau a rata maea ioe?” Lakea e Balam i koli i ta maea, “I uka”. \p \v 31 Lakea e BAKOVI DAGI i vakapalalea a matane Balam, i masia a agelo ne BAKOVI DAGI i pesi kari a dala, i toto silala a bainat vona. Lakea i tabuli ngalabarara puru na malala. \p \v 32 Lakea a agelo ne BAKOVI DAGI i takia, i ta maea, “I navai o hotu balaka tolu maea a donki vomu? O longo, iau a valai a pesi karia a dala, ga gege ioe, a vuhuna iau i uka ma vivi vomu go vano.” \v 33 Pali a donki vomu i matai iau i polo lele nau balaka tolu. A donki i uka ma ge polo lele, bara rabalaki ioe pali, pali a donki bara i mahuri. \p \v 34 Muri e Balam i koli a ngavana agelo ne BAKOVI DAGI, i ta maea, “Iau a ratea a rabu hale i uka ma i kamumu, i uka ma lohoka vomu o pesi karia a dala. Ngane i uka ma o vivi vona a nilaho nau, ga hamule na tanga.” \p \v 35 Pali a agelo ne BAKOVI DAGI i takia, i ta maea, “I uka maki, o vano turana e huriki nga. Pali a ngaru ioe go taki kunana a ngava nau, a ngava ranga naha ni taki.” Lakea e Balam i vano turana e huriki a bolekori ne Balak. \s1 A Hariki e Balak i Taguia e Balam \p \v 36 Na tahuna e Balak i longoa e Balam i laho valai na dala, lakea i vano i taguia na tanga dagi e Moab. A tanga iea i pesi tabukoi na naru e Arnon, ra nagi ne Moab. \v 37 Lakea e Balak i takia e Balam, “Muga a rudu e huriki a vinuru ri lakene ri taki tora ioe go valai. I navai i uka ma o valai? O luhoi iau a keri ni habi a mahala vomu?” \p \v 38 Lakea e Balam i koli i ta maea, “Naha ni ta kupo lae, iau a valai pali. Pali ga vakalongo kunana a ngavana Vure i habi nau. Iau a keri ni rata a ngava ranga.” \p \v 39 Muri e Balam i vano turane Balak ru lakea na tanga e Kiriat-Husot. \v 40 Lakea e Balak i rabalaki ranga bulmakau a sipsip, ge a nihabi. I habi ne Balam ne huriki a bolekori vona ranga balena. \v 41 Na hatelanga e Balak i tulia e Balam ru sike na tanga e Bamot-Bal. E Balam i pesi vonga i tuva puru i matai ranga e huriki a Israel ri pesi tano. \c 23 \s1 A Mugana Nita Vakakika ne Balam \p \v 1 E Balam i takia e Balak, i ta maea, “O rata koea a dede ge polorua nau, o kisi a bulmakau a toga ge polorua, a sipsip a toga ge polorua.” \v 2 Lakea e Balak i rata a maki e Balam i takia ge rata, lakea ru rata a nihabi na dede i polorua, ru rata a nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga na maka dede takutaku. \p \v 3 Muri e Balam i takia e Balak i ta maea, “O pesi tabukoi na nihabi gutu-vuro vomu, iau ga pesi tala, ga masia e BAKOVI DAGI ge tagui iau o ge uka? Ia ge taki iau vona tara maki, ga valai ga vakalongo ioe.” Muri i sike na mapana lolo. \p \v 4 Lakea a Vure i taguia e Balam. Lakea e Balam i takia a Vure i ta maea, “Iau a rata a dede i polorua, a rata a nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, na dede kedo takutaku.” \p \v 5 Muri e BAKOVI DAGI i habi a ngava ne Balam, i ta maea, “O hamule ne Balak o takia vona a ngava iea.” \p \v 6 Na tahuna e Balam i hamule, i masia e Balak i pesi turane huriki a bakovi dagi na robo e Moab, tabukoi na nihabi gutu-vuro. \v 7 Lakea e Balam i vakalongo ria na nita vakakika, i ta maea, “E Balak a hariki o Moab i bole valai iau koea. I bole tala iau o Siria, na tabeke na nirikena haro, a valai koea. I taki iau i ta maea, ‘Iau a ngaru go valai koea, go ruduraha e huriki a Israel.’ \p \v 8 “A Vure i uka ma i ruduraha ria, pali iau, i navai ga ruduraha na vai ria? E BAKOVI DAGI i uka ma i pelekado ria, ga pelekado navai ria? \v 9 A pesi na mapana lolo kedo kedo a matai ria. A matai e huriki ri made herehere. Ri lohoka vona i uka ma ri manga e huriki na robo ranga. \p \v 10 “A hamone huriki a Israel bara ri ala kupo hateka ri manga a habulo na malala. I uka tara viri ge kara ni gi palupu ria. A ngaru ga made manga ria ge harena na parava a mate vona. Muholi hateka, a ngaru ni made na nivalemu, ga mate manga a bakovi malamala.” \p \v 11 Muri e Balak i takia e Balam i ta maea, “I navai o ratea nau a rabu maea? A bole valai ioe koea, go ruduraha e huriki a pile. Pali i uka ma o rata mavonga, o gamai ria.” \p \v 12 Lakea e Balam i koli i ta maea, “Pali a ra ngava ga taki tabua? Iau bara taki kunana a ngava e BAKOVI DAGI i habi nau.” \s1 A Ruana Nita Vakakika ne Balam \p \v 13 Muri e Balak i takia e Balam i ta maea, “O valai turagu ngane tu gu lakea na tanga tara, go matai ria. I uka ma go matai lobo ria. O pesi vona a tabeke iea, a ngaru go ruduraha puru ria.” \v 14 Lakea ru sike na bilane Sopim na mapana lolo e Pisga. I rata vonga a dede i polorua, i rata a nihabi na bulmakau a toga a sipsip a toga na dede takutaku. \p \v 15 Lakea e Balam i takia e Balak i ta maea, “O pesi tabukoi na nihabi gutu-vuro, ga vano taro iau, ga ta turana Vure na harehare.” \p \v 16 E Balam i vano, lakea e BAKOVI DAGI i bele vona, i takia na maka nita ge taki. Muri i ta maea, “O hamule o vakalongoa e Balak vona a nita iea.” \p \v 17 I hamule i masia e Balak turane huriki a bakovi dagi o Moab tabukoi na maka nihabi gutu-vuro. Lakea e Balak i nanea e Balam i ta maea, “E BAKOVI DAGI i ta navai?” \p \v 18 Lakea e Balam i vakalongoa vona a nita vakakika iea, \q1 “O Balak, tune Sipor, \q2 o longoa a ngava ga taki. \q1 \v 19 A Vure i uka ma i tatami kilala ge manga hita. \q2 Ia bara i ta muholi vona tara maki ge ratea, bara i ratea. \q1 I ta kunana na maki i ngaru ge bele, bara i bele. \q1 \v 20 A Vure i taki iau ga gamai ria. \q2 Ia kunana i gamai ria. A keri ni pulo a niluhoi vona. \q1 \v 21 A maka maki a matai ge bele ne huriki a Israel, i uka ma ge rata hale ria. \q1 E BAKOVI DAGI a Vure ne ria i made turane ria. \q2 Ri vivi, ri magulu rike, a vuhuna ia a hariki ne ria. \q1 \v 22 A Vure i bole tala ria o Egipto. \q2 I vaubi turane huriki a pile vona. \q1 I gao hateka i manga a bulmakau i tegi. \q1 \v 23 Na tahuna e huriki a pile ri ubi e huriki a Israel na muto o ri ruduraha, \q2 i uka ma ge rata hale ria. \q1 Ngane e huriki bara ri taki virihi e huriki a Israel, \q2 ri ta maea, ‘Mu matai a maka maki dagi a Vure i rata.’ \q1 \v 24 E huriki a Israel ri pesi rike manga a laion i gao hateka. \q2 I uka ma ri malo malaviriri. \q1 Bara ri kani a bobona, \q2 ri ninu a darana kania. \q2 Muri bara ri malo.” \p \v 25 Muri e Balak i takia e Balam i ta maea, “Pali, naha ni ruduraha ria, naha ni gamai ria!” \p \v 26 Lakea e Balam i koli i ta maea, “Hosi a taki ioe bara rata kunana a maki e BAKOVI DAGI i taki iau vona ga rata. \s1 A Toluna Nita Vakakika ne Balam \p \v 27 Lakea e Balak i takia e Balam maea, “O valai turagu ga taparaki ioe lakea na tanga tara. A Vure ma ge matai ioe o pesi na tabeke tara, bara i longo ioe go ruduraha ria.” \v 28 Muri i tulia e Balam ru sike na mapana lolo e Peor, ru tuva lokovonga liu ru masia a tabeke i ngeki. \p \v 29 Lakea e Balam i takia, i ta maea, “O rata a dede ge polorua koea. O kisi a bulmakau a toga ge polorua, a sipsip a toga ge polorua.” \v 30 E Balak i longoa a ngava iea i rata manga a hini e Balam i taki. I rata a nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, na dede takutaku. \c 24 \p \v 1 Ngane e Balam i lohoka vona e BAKOVI DAGI i ngaru ni gamai e huriki a Israel, lakea i uka ma i rata a malulu ge kasisi manga a hini muga i rata. I mata lakea na tabeke i ngeki. \v 2 I matai a maka kape ne huriki a Israel ri vapesihi ramai a kabu takutaku ne ria. Muri a Hanuna Vure i bele vona, \v 3 i ta vakakika, i ta maea: \q1 “Iea a nitane Balam, e tune Beor. \q2 A nita iea na viri i para hateka a matana, i matai kamumu a maka maki. \q1 \v 4 A nitana viri i longo a nitana Vure, \q2 ra viri i matai a vurena i valai na Vure Tuhaka Hateka, \q2 ra viri i tabuli puru, i palala a gina. \q1 \v 5 A matai a maka kape ne huriki a Israel, \q2 ri mata kamumu hateka. \q1 \v 6 Ra maka kape nga ri ola \q2 manga a kai a det, \q1 ri manga a hania ni rata na gagana naru dagi, \q2 ri manga a maka kai dagi e BAKOVI DAGI i varo, \q1 ri manga a maka kai a sida ri pesi na dahana naru. \q1 \v 7 A naru ge vonu pasilua, ge maguru tala na tavila vona. \q2 E huriki a hamona i uka ma ri gi bala a naru. \q1 A hariki ne ria, a rana bara i dagi, \q2 i gao hateka na hariki e Agag. \q1 A hariki o Israel bara i matakari e huriki ri ala kupo. \q1 \v 8 A Vure i bole tala ria o Egipto, \q2 a vuhuna a Vure i made turane ria, ri gao hateka, \q2 manga a bulmakau i tegi. \q1 Ri vakalobo liu e huriki a pile ne ria. \q2 Ri raputu a tuhane huriki a pile, \q2 ri padimate ria na maheto. \q1 \v 9 \x * \xo 24:9 \xt Vuh 12:3; 49:9\x*E Israel i manga a laion, i mahita. \q2 E rei ge vangoa? \q1 Ni gi gamai e huriki ri gamai ioe. \q2 Ni gi ruduraha e huriki ri ruduraha ioe!” \p \v 10 E Balak i madihi tata a hatena, i kanipilu a limana i takia e Balam i ta maea, “Iau a gale valai ioe koea ta go ruduraha e huriki a pile nau, pali i balaka tolu o gamai ria. \v 11 Ge a ra ngane, a marikoi. O hamule lakea na tanga vomu. Muga a ta muholi ni habi a maka mahala vomu, pali e BAKOVI DAGI i putu tagu a dalamu, i uka ma go bole ngane.” \p \v 12 Lakea e Balam i koli i ta maea, “A taki a vinuru o rudu valai ri gi bole iau a ta maea, \v 13 ‘E Balak ge ngaru ni habi a maka gol, a maka silva, ri tabuli na ruma-hariki vona, iau i uka ma ga bole, a vuhuna i uka ma ga ratea tara maki na ningaru nau, ma ga longotaro a nitane BAKOVI DAGI. Ga vakalongo kunana a ngava e BAKOVI DAGI i ngaru ga vakalongo.’ \v 14 Ngane ga hamule mai e huriki a viri nau. Pali ga taki taro ioe vona a maka maki e huriki a Israel ri gi rata na tara vomu muri ma.” \s1 A Vana Nita Vakakika ne Balam \p \v 15 Lakea e Balam i ta vakakika i ta maea, \q1 “Iau e Balam e tune Beor, \q2 mu longoa a nita vakakika nau. \q1 A matagu i para hateka \q2 a matai kamumu a maka maki. \q1 \v 16 A nitana viri i longo a nitana Vure, \q2 ra viri i lohoka na lohokanga na Vure Meli Liu, \q1 ra viri i matai a vurena i valai na Vure Tuhaka Hateka, \q2 ra viri i tabuli puru, i palala a gina. \q1 \v 17 A masia, pali i tabana, \q2 a masia, pali i uka ma i tabuli tabukoi. \q1 A hada bara i pagitala valai ne Iakop, \q2 a kodo hariki bara i pesi rike o Israel. \q1 Bara i ubi momo a dumena matana e huriki a Moab, \q2 bara i ubi momo a gine huriki e tune Set. \q1 \v 18 E Idom bara ni ratapile, \q2 a pile vona e Seir tara bara ni ratapile, \q2 pali a Israel bara i gao hateka. \q1 \v 19 A matakari bara i valai na kabu ne Iakop. \q2 Bara i ratapile e huriki ri tababana ni mahuri na tanga.” \s1 A Nilobona Nita Vakakika ne Balam \p \v 20 Muri e Balam i matai e huriki a Amalek, i vakalongo a nita vakakika ne ria i ta maea: \q1 “E huriki a Amalek, muga ri gao hateka. \q2 Muri bara ri bole a vuranga dagi.” \p \v 21 Muri i matai e huriki a Keni, i vakalongo a nita vakakika ne ria i ta maea: \q1 “Ra tanga mu made i uka viri ge ratapilea. \q2 A tanga mu made vona i pesi tora \q2 manga a nuna loha i tabuli langa na kedo na mapana lolo. \q1 \v 22 Ni Gi Pali e huriki a Asur bara ri vaubi turane mua, bara ri ratapile mua, \q2 ri lakavu e huriki a tara ne mua. \p \v 23 Muri e Balam i vakalongo tabua tara nita vakakika i ta maea: \q1 Na tahuna a Vure ge ratea ra naro iea, e rei ge mahuri? \q1 \v 24 Ni Gi E huriki a Saiprus bara ri rike na aga ne ria ri valai \q1 ri vakamadihi e huriki a Asur e huriki a Eber. \q2 Pali ria ranga bara ri vurua.” \p \v 25 Muri e Balam i malaga i hamule mai a tanga vona, e Balak tara i malaga i hamule mai a tanga vona. \c 25 \s1 E Pinias i Vakalobo a Rongova na Vure \p \v 1 Na tahuna e huriki a Israel ri made na maloku ne Sitim, lakea e huriki a bakovi o Israel ri tubu ni rata a narona molenga turane huriki a ngatavine o Moab. \v 2 Re huriki a ngatavine nga ri gale e huriki a bakovi o Israel ri gi rata a nihabi i lakea na maka vure ne ria, ri lokovonga ne huriki a Moab ri kani turane ria, ri turume na ngalana vure ne ria. \v 3 Lakea e huriki a Israel ri rihi a vure e Bal o Peor, lakea e BAKOVI DAGI i tahate ria. \p \v 4 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, i ta maea, “O turari lobo e huriki a matakari ne mua e huriki a Israel, ra ri rata a naro hale, o vakatavore ria, o rabalaki ria na matane BAKOVI DAGI na haro. Bara mu rata mavonga ge lobo a rongova nau ne huriki a Israel.” \p \v 5 Lakea e Moses i taki e huriki a mari ni pelekado ne Israel i ta maea, “Mua takutaku mu rabalaki lobo e huriki na kabu ne mua ra ri rihi e Bal o Peor.” \p \v 6 Na tahuna e Moses turane huriki a bakovi a ngatavine ri tangi tabukoi na matana Kape na Vaponga, ri masia tara bakovi o Israel i bolea tara ngatavine o Midian i dili turana na kape vona. \v 7 Na tahuna e Pinias, e tune Eleasar e tubune Aron a prister, i matai rua, i pe e huriki a bakovi a ngatavine, i vano i bole a maheto vona, \v 8 i muri mai rua i dili na kape na bakovi iea, i paditata rua na maheto ru mate. Muri i lobo a gilanga dagi, ra i ratapile e huriki a Israel. \v 9 E huriki ala 24,000 ri mate. \p \v 10 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 11 “E Pinias, e tune Eleasar e tubune Aron a prister, i vakalobo liu a rongova nau ne huriki a Israel, i rabalaki rua pali, ngane a uka a rongova ne ria. I bage ne huriki a Israel, i manga iau a bage ne ria. I mavonga i uka ma ga vakalobo liu ria. \v 12 I mavonga o takia e Pinias, ngane iau a rata a ngava dagi na nivalemu turana. \v 13 A ngava dagi iea ne vona e huriki a hamona, ri gi leho vakaroro manga a prister nau, a vuhuna e Pinias i bage ne huriki a Israel, i ramai a narona Vure vona. A naro e Pinias i ratea i kavitagu e huriki a Israel. \p \v 14 A bakovi o Israel e Pinias i rabalakia turana a ngatavine o Midian, a rana e Simri. E Simri e tune Salu, a hamone Simion, ia a gare na kabu vona. \v 15 A ngatavine o Midian, a rana e Kosbi e tune Sur, a gare ne Midian. \p \v 16 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 17 “Mu vano mu rata tuhare e huriki a Midian mu rabalaki ria, \v 18 a vuhuna ri vakamarego mua na tahuna ri tami mua na narone kurabane ria, e Kosbi, e tuna ngatavine na bakovi dagi tara o Midian. Ra ngatavine iea, ni rabalaki na tahuna a gilanga dagi i bele, a vuhuna a maka naro i bele o Peor.” \c 26 \s1 E Huriki a Israel Ni Gi Tabu \p \v 1 \x * \xo 26:1 \xt Gi 1:1-46\x*Muri na gilanga dagi i lobo, e BAKOVI DAGI i taki e Moses, e Eleasar e tune Aron a prister, i ta maea, \v 2 “Ngane muru here puru a rane huriki a bakovi ne huriki a kabu lobo ne Israel ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ri kara ni vaubi, ge ria a nugumaheto ne Israel.” \v 3 Na maloku ne Moab na dahane Iordan tabukoi na tanga e Ieriko, e Moses e Eleasar a prister ru taki e huriki a Israel ru ta maea, \v 4 “Mu bole a rane huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ge ramaia a nitane BAKOVI DAGI i habia ne Moses.” \p Re huriki a Israel ri mariu tala o Egipto, ni gi palupu ra nga: \p \v 5 E huriki a hamone Reuben a tabua ne Israel ra nga: a kabu ne Hanok, a kabu ne Palu, \v 6 a kabu ne Herson, a kabu ne Karmi. \v 7 Ra kabu ne Reuben nga, ri vakabele e huriki ri ala 43,730. \v 8 E Eliab e tune Palu bakovi. \v 9 E huriki e tune Eliab a bakovi ra nga: e Nemuel, e Datan, e Abiram. Hosi e huriki a Israel ri ru e Datan, e Abiram ru matakari, pali ru longotaro a nitane Moses e Aron. Ra bakovi nga, turana a tara ne Kora, ri longotaro e BAKOVI DAGI. \v 10 Lakea a malala i mapoka i bele a lovo dagi, to boru puru na lilona malala, lakea a malala i kavitagu tou. To mate na tahuna a kanono i ratapile e huriki a turane Kora ri ala 250, i manga a kilakila. Na naro iea kunana a Vure i habi a niluhoi dagi ne huriki, nahea ri gi ramai a naro hale nga. \v 11 Pali a kabu ne Kora i uka ma i lobo. \p \v 12 E huriki a hamone Simion ra nga: a kabu ne Nemuel, a kabu ne Iamin, a kabu ne Iakin, \v 13 a kabu ne Sera, a kabu ne Saul. \v 14 Ra kabu ne Simion nga ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 22,200. \p \v 15 E huriki a hamone Gad ra nga: a kabu ne Sepon, a kabu ne Hagi, a kabu ne Suni, \v 16 a kabu ne Osni, a kabu ne Eri, \v 17 a kabu ne Arod, a kabu ne Areli. \v 18 Ra kabu ne Gad nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 40,500. \p \v 19 E Er, e Onan e tune Iuda, pali ru mate o Kenan. \v 20 E huriki a hamone Iuda ra nga: a kabu ne Sela, a kabu ne Peres, a kabu ne Sera. \v 21 E huriki a hamone Peres ra nga: a kabu ne Hesron, a kabu ne Hamul. \v 22 Ra kabu ne Iuda nga ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 76,500. \p \v 23-24 E huriki a hamone Isikar ra nga: a kabu ne Tola, a kabu ne Puva, a kabu ne Iasup, a kabu ne Simron. Ra kabu ne Puvi ri vunu mule ria e Pun. \v 25 Ra kabu ne Isikar nga ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 64,300. \p \v 26 E huriki a hamone Sebulun ra nga: a kabu ne Sered, a kabu ne Elon, a kabu ne Ialil. \v 27 Ra kabu ne Sebulun nga, to vakabele e huriki a bakovi ri ala 60,500. \p \v 28 E huriki a hamone Iosep i ramai a kabu ne ria ri bele ne Manase rua e Epraim ra nga: \p \v 29-30 E huriki a hamone Manase ra nga: e Makir, e tune Manase e tamane Gilead. E huriki a hamone Gilead ra nga: a kabu ne Ieser, a kabu ne Helek, \v 31 a kabu ne Asriel, a kabu ne Sekem, \v 32 a kabu ne Semida, a kabu ne Heper. \v 33 E Selopehad, e tune Heper bakovi, i uka e tuna ga bakovi. I tahoka kunana e tuna ngatavine. A rane ria ra nga: e Mala, e Noa, e Hoglah, e Milka, e Tirsa. \v 34 Ra kabu ne Manase nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 52,700. \p \v 35 E huriki a hamone Epraim ra nga: a kabu ne Sutela, a kabu ne Beker, a kabu ne Tahan. \v 36 A kabu ne Eran ria a hamone Sutela. \v 37 Ra kabu ne Epraim nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 32,500. A kabu ne Manase a kabu ne Epraim, ru vuhuna ne Iosep. \p \v 38 E huriki a hamone Bensamin ra nga: a kabu ne Bela, a kabu ne Asbel, a kabu ne Ahiram, \v 39 a kabu ne Sepupam, a kabu ne Hupam. \v 40 E Ard, e Naman, rua e tune Bela. \v 41 Ra kabu ne Bensamin nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 45,600. \p \v 42 E huriki a hamone Dan ri tahoka a kabu i taku kunana, ra kabu ne Suam. \v 43 Ra kabu iea i vakabele e huriki a bakovi ri ala 64,400. \p \v 44 E huriki a hamone Aser ra nga: a kabu ne Imna, a kabu ne Isvi, a kabu ne Beria. \v 45 A hamone Beria ra nga: a kabu ne Heber, a kabu ne Malkiel. \v 46 E Aser i tahoka e tuna ngatavine a rana e Sera. \v 47 Ra kabu ne Aser nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 53,400. \p \v 48 E huriki a hamone Naptali ra nga: a kabu ne Iasiel, a kabu ne Guni, \v 49 a kabu ne Ieser, a kabu ne Silem. \v 50 Ra kabu ne Naptali nga, ri vakabele e huriki a bakovi ri ala 45,400. \p \v 51 E huriki a Israel a bakovi ni gi palupu lobo, ri ala 601,730. \p \v 52 \x * \xo 26:52 \xt Gi 34:13; Ios 14:1-2\x*Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 53 “O veru a malala na kabu takutaku ne Israel. \v 54-56 Mu rehi na rihiva na satu mu veru a tabekena malala. O habi a malala dagi vona na kabu i tahoka a tara i kupo, o habi a malala kiroko vona na kabu a tara vona i uka ma i kupo hateka, ge ramai a vuhuna kabu takutaku. \p \v 57 E huriki a hamone Levi ra nga: a kabu ne Gerson, a kabu ne Kohat, a kabu ne Merari, \v 58 turana a kabu ne Libni, a kabu ne Hebron, a kabu ne Mali, a kabu ne Musi, a kabu ne Kora. E Kohat e tamane Amram. \v 59 E Amram i parangi e Iokebet, a ngatavine na kabu ne Levi, ni poda na tahuna ri tababana ni made o Egipto. E Iokebet i poda e Aron e Moses, e kurabane rua e Miriam. \v 60 \x * \xo 26:60 \xt Gi 3:2\x*Muri e Aron i parangi, i vakabele e tuna bakovi ri ala va: e Nadap, e Abihu, e Eleasar, e Itamar. \v 61 \x * \xo 26:61 \xt Levi 10:1-2; Gi 3:4\x*Pali e Nadap e Abihu ru mate na tahuna ru bolea a kanono ru habia ne BAKOVI DAGI, na tahuna e BAKOVI DAGI i uka ma i taki rua ru gu ratea. \p \v 62 E huriki a bakovi na kabu ne Levi ri tahoka a keva i taku i rike, ni gi palupu ri ala 23,000. E huriki na kabu ne Levi i uka ma ni gi turana a kabu ranga ne Israel, a vuhuna i uka ma ri bole a malala manga a maka kabu ranga. \p \v 63 A maka kabu nga, e Moses, e Eleasar a prister, ru gi palupu tabukoi na maloku ne Moab, na gagana naru e Iordan tabukoi o Ieriko. \v 64 Pali e Moses, e Aron a prister, ru gi palupu hosi e huriki na tabeke i ngeki o Sinai. E huriki nga ri mate lobo pali. \v 65 \x * \xo 26:65 \xt Gi 14:26-35\x*A vuhuna e BAKOVI DAGI i taki re huriki nga i ta maea, “Re huriki a bakovi nga, bara ri mate na tabeke i ngeki.” Lakea ri mate na tabeke i ngeki, pali e Keleb e tune Iepune bakovi, e Iosua e tune Nun bakovi, rua kunana i uka ma ru mate. \c 27 \s1 E Huriki e Tune Selopehad Ngatavine \p \v 1 E Mala, e Noa, e Hoglah, e Milka, e Tirsa, e huriki a ngatavine e tune Selopehad, ri deke. E Selopehad e tune e Heper, e Heper e tune Gilead, e Gilead e tune Makir, e Makir e tune Manase, e Manase e tune Iosep. \v 2 Na parava tara a ngatavine nga ri vano ri pesi na matana Kape na Vaponga, na matane Moses, e Eleasar a prister, ne huriki a matakari, ne huriki a bakovi a ngatavine, ri ta maea, \v 3 “E tamane mia i mate na tabeke i ngeki, pali i uka ma i turana e huriki a tara ne Kora ra ri longotaro a nitane BAKOVI DAGI. Ia kunana i rata a naro hale, i mate. Pali i uka e tuna bakovi. \v 4 I muholi ngi i uka e tuna ga bakovi ge bole a murina, pali i navai a rane tamane mia ge velu tavula ne hita e huriki a Israel? I mavonga o habi mia ranga tabekena malala, na kabu ne tamane mia.” \p \v 5 Lakea e Moses i bole lakea ne BAKOVI DAGI a nitane ria. \v 6 Lakea e BAKOVI DAGI i takia, i ta maea, \v 7 \x * \xo 27:7 \xt Gi 36:2\x*“A nitane huriki e tune Selopehad i kamumu. O habi ne ria ranga tabekena malala na kabu ne tamane ria, ri gi tahoka. \p \v 8 “O taki e huriki a Israel o ta maea, ‘A bakovi ge uka e tuna bakovi, i tahoka kunana e tuna ngatavine, muri i mate, e huriki e tuna ngatavine ri gi bole a maki vona. \v 9 Ge uka e tuna ngatavine, e huriki e turana ri gi bole a maki vona. \v 10 Ge uka e turana, e huriki e turane tamana ri gi bole a maki vona. \v 11 Ge uka e turane tamana, e tune turane tamana ge bole a maki vona. E huriki a Israel lobo ri gi ramaia a vinara iea.’” \s1 A Vure i Vulakia e Iosua Ge Bole a Murine Moses \p \v 12 \x * \xo 27:12 \xt Vin 3:23-27; 32:48-52\x*E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, “O sike na lolo e Abarim, o tuvaia a malala ta ga habia ne huriki a Israel. \v 13 O matai taroa muri bara o mate ke, i manga e turamu e Aron i mate. \v 14 A vuhuna muru longotaro a nitagu na tabeke i ngeki ne Sin. Na tahuna e huriki a bakovi a ngatavine ri tapuhaki ne nau na naru e Meriba, o marikoi ni vakasiri a nitora dagi nau ne ria.” Ra lomu e Meriba i tabuli o Kades na tabeke i ngeki ne Sin. \p \v 15 Lakea e Moses i takia e BAKOVI DAGI i ta maea, \v 16 “O Vure, ioe e BAKOVI DAGI, ioe kunana a vuhuna a nimahuri ne huriki lobo. A nana ioe go vulakia tara bakovi ge matakari e huriki, \v 17 \x * \xo 27:17 \xt 1Ki 22:17; Ese 34:5; Mat 9:36; Mrk 6:34\x*ge tuhori ria ri gi made kamumu, ge muga ria na vabinga. Lakea e huriki a tara vomu i uka ma ri gi laho viliha lae, ri gi manga a maka sipsip ri uka a matakari ne ria.” \p \v 18 \x * \xo 27:18 \xt Nim 24:13\x*Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O vulakia e Iosua e tune Nun, a vuhuna a hanugu i tabuli vona, o ru langa a limamu vona. \v 19 O takia e Iosua ge pesi na matane Eleasar a prister, na matane huriki a Israel lobo. O vakalongo ria vona e Iosua i kuloi ioe, o habia vona pali a leho vomu. \v 20 O habi vona ranga nitora vomu, lakea e huriki a Israel ri gi longototoa. \v 21 \x * \xo 27:21 \xt Nim 28:30; 1Sam 14:41; 28:6\x*Pali e Iosua ge lakea ne Eleasar a prister ge lohoka kamumu vona a ningaru nau. E Eleasar ge bolea a kedo kiroko e Urim,\f + \fr 27:21 \ft A ‘Urim’ a kedo kiroko a prister dagi i tahonia pololilo na bagetua vona ge bole a lohokanga vona ne BAKOVI DAGI.\f* ge bole a lohokanga na ningaru nau. Muri ge vakalongo e Iosua turane huriki a bakovi a ngatavine na maki lobo ri gi rata.” \p \v 22 Lakea e Moses i rata a maki e BAKOVI DAGI i taki ia vona ge rata. I bole vilia e Iosua, i vakapesia tabukoi na matane Eleasar a prister, na matane huriki. \v 23 \x * \xo 27:23 \xt Vin 31:23\x*Lakea e Moses i ru langa a limana na gine Iosua i taki ria ne Iosua ge bole a murina. E Moses i rata lobo a maki e BAKOVI DAGI i ngaru ge rata. \c 28 \s1 A Nihabi na Parava Vakaroro \r (Nimariu 29:38-46) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O vakuku e huriki a Israel o ta maea, ‘Mua o huriki a Israel, mu bole a maki ni kani, mu gutu na dede, ge a nihabi. Mu rata a nihabi ge manginoro, ga ngaru. A nihabi nga, mu rata na parava a taki mua vona mu gu rata.’ \v 3 Moses, o taki e huriki a Israel o ta maea, ‘Na parava vakaroro mu bole a tuna sipsip a toga gavutuvutu ge rua, ru tahoka a pida i taku, ge a nihabi gutu-vuro. \v 4 Mu habia ne BAKOVI DAGI na hatelanga tara, na malunga tara. \v 5 Na hatelanga mu bole a kilo na plaoa ge taku, mu vuli turana a namona oliv a lita ge taku, mu habi turana a sipsip ge taku. \v 6 Ra nihabi gutu-vuro iea mu ratea na parava vakaroro. Hosi ni vakatubu na lolo e Sinai ra nihabi iea. Ge a nihabi ni gutu na kanono. Na tahuna e BAKOVI DAGI i burongi a mangina, bara i vivi. \v 7 Mu bole a lita na naru vagole ge taku, mu habi turana a sipsip iea, mu guru tala na tabeke ni taba. \v 8 Na malunga liu mu habia nau a sipsip tara turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, i manga a hini mu rata na hatelanga. Ra nihabi ni gutu na kanono, e BAKOVI DAGI i ngaru a mangina. \s1 A Maka Nihabi na Parava Nimalo \p \v 9 “‘Na Parava Nimalo mu habi a sipsip gavutuvutu ge rua, a toga, ru gu tahoka a pida ge taku. Mu bole a kilo na plaoa ge rua, mu vuli turana a namona oliv, ge a nihabi na vit. Muri mu rata a nihabi na vit, a nihabi na vain turana a sipsip. \v 10 Ra nihabi gutu-vuro mu rata na maka Parava Nimalo lobo, ge turana ra nihabi mu habi na parava vakaroro, ra nihabi gutu-vuro, a nihabi na vain. \s1 A Maka Nihabi ni Rata na Keva Takutaku \p \v 11 “‘Na mugana parava na maka keva lobo mu rata a nihabi ne BAKOVI DAGI, ra nihabi gutu-vuro. Mu habi a bulmakau karaba a toga ge rua, a sipsip a toga ge taku, a tuna sipsip gavutuvutu a toga ge polorua, ri tahoka a pida i taku. \v 12 A nihabi na vit turana a sipsip a bulmakau mu rata maea. Mu bole a kilo ge tolu na plaoa, mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a bulmakau ge taku. Mu bole a kilo na plaoa ge taku, mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a sipsip a toga. \v 13 Mu bole a kilo na plaoa ge taku mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a tuna sipsip ge taku. Ra nihabi gutu-vuro, e BAKOVI DAGI i ngaru a mangina. \v 14 Mu bole a lita ge rua na vain, mu habi turana a bulmakau a toga. A lita na vain ge taku a kalavana mu habi turana a sipsip a toga. A lita na vain ge taku mu habi turana a tuna sipsip. Mu rata maea kunana na maka nihabi gutu-vuro, na mugana parava na keva takutaku na pida lobo. \v 15 Mu habi turana a nihabi gutu-vuro, a nihabi na vain, a meme a toga ge a nihabi na naro hale. \s1 A Habu na Nipagepolo \r (Levi 23:5-8) \p \v 16 \x * \xo 28:16 \xt Nim 12:1-13; Vin 16:1-2\x*“‘Na ravulu a polovana parava (14th) na mugana keva a Habu na Nipagepolo ne BAKOVI DAGI. \v 17 \x * \xo 28:17 \xt Nim 12:14-20; 23:15; 34:18; Vin 16:3-8\x*Na parava i ravulu a polona i lima (15) a nivakatubuna a habu. Na parava i polorua mu kani a bret i uka is. \v 18 Na mugana parava na parava dagi nga e huriki lobo ri gi vapopo ri gi vasileki. Naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. \v 19 Mu rata a nihabi ne BAKOVI DAGI. Mu habi a bulmakau a toga karaba ge rua, a sipsip a toga ge taku, a tuna sipsip gavutuvutu, a toga ge polorua, ri tahoka a pida ne ria i taku. Mu gutu ria na kanono, ge a nihabi gutu-vuro. \v 20 Mu habi a kilo ge tolu na plaoa, mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a bulmakau a toga takutaku. Mu habi a kilo na plaoa ge rua, mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a sipsip a toga takutaku. \v 21 A kilo i taku na plaoa mu vuli turana a namona oliv, mu habi turana a tuna sipsip takutaku. \v 22 Mu habia tara meme a toga, ge a nihabi na naro hale. Ra nihabi iea bara i kavitagu mua. \v 23 Mu rata a nihabi nga turana a maka nihabi mu rata vakaroro na hatelanga. \v 24 Na naro iea kunana, mu kisi a kinani na nihabi na kanono na parava takutaku, na parava ge polorua. Na tahuna e BAKOVI DAGI i burongi a mangina, bara i vivi. Ra nihabi na kinani ni gi habi langa tabu na nihabi gutu-vuro, a nihabi na vain ra mu rata na parava vakaroro. \v 25 Na poloruana parava, mu vapopo mu vasileki. Naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. \s1 A Habu na Nimirio \r (Levi 23:15-22) \p \v 26 \x * \xo 28:26 \xt Nim 23:16; 34:22; Vin 16:9-12\x*“‘Na parava dagi na Habu na Nimirio, mu bole a vit i moro muga mu habi ne BAKOVI DAGI. Mu vapopo ni kavurikea e BAKOVI DAGI, naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. \v 27 Mu bole a bulmakau karaba a toga ge rua, a sipsip a toga ge taku, a tuna sipsip a toga ge polorua, ri tahoka a pida i taku. Mu habi ge a nihabi gutu-vuro. Na tahuna e BAKOVI DAGI i burongi a mangina, bara i vivi. \v 28 A bulmakau takutaku a kinina a nihabi na vit, ra kilo na plaoa i tolu ni vuli turana a namona oliv. A sipsip a toga, a kinina a nihabi na vit, ra kilo i rua na plaoa, ni vuli turana a namona oliv. \v 29 Mu habi a kilo na plaoa ge taku, turana a sipsip ge taku. \v 30 Mu habi a meme a toga ge taku, ne vona ni kavitagu mua. \v 31 Na tahuna mu rata a maka nihabi nga, a maka sipsip a bulmakau mu habi ge gavutuvutu. A nihabi na vain, a nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit ranga, mu rata, i manga a hini mu rata na parava vakaroro.’” \c 29 \s1 A Nihabi na Habu Ni Vaki a Tavure \r (Levi 23:23-25) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Na mugana parava na poloruana keva, mu vapopo mu vasileki, naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. Ra parava iea, a parava ni vaki a tavure. \v 2 Mu rata a nihabi gutu-vuro ge lakea ne BAKOVI DAGI. I ngaru hateka a mangina. Mu rata a nihabi na bulmakau karaba ge taku a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip gavutuvutu a toga ge polorua a pida ne ria ge taku. \v 3 Mu rata a nihabi na vit, ge a kinina maka nihabi nga. Mu bole a maka plaoa kamumu ni rata na vit, mu vuli turana a namona oliv, bara mu ratea vona a nihabi iea. Mu habi a kilo na plaoa ge tolu, ge a kinina bulmakau a toga, a kilo na plaoa ge rua, ge a kinina sipsip a toga, \v 4 a kilo i taku, ge a kinina sipsip takutaku. \v 5 Mu bole tabua a meme ge taku, ge a nihabi na naro hale, ge kavitagu mua. \v 6 Mu rata a maka nihabi nga, mu rata tabu a nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit ra mu rata na mugana parava na keva lobo. Mu habi tabu a nihabi ni rata na parava takutaku, ra nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit, a nihabi na vain. Na tahuna e BAKOVI DAGI i burongi a mangina a nihabi na kanono nga, bara i vivi. \s1 A Parava na Nikavitagu \r (Levi 23:26-32) \p \v 7 \x * \xo 29:7 \xt Levi 16:29-34\x*“Na ravuluna parava (10th) na polo­ruana keva (7th), mu vapopo mu vasileki. Mu peremu ni kani, naha ni rata a petoanga, naha ni rata a leho vona a parava iea. \v 8 Mu bolea tara bulmakau karaba a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip gavutuvutu a toga ge polorua, a pida ne ria ge taku. Mu habi ne BAKOVI DAGI ge a nihabi gutu-vuro. Na tahuna e BAKOVI DAGI i burongi a mangina, bara i vivi. \v 9 Mu gutu a nihabi na vit turana a nihabi gutu-vuro. Mu bole a plaoa kamumu na vit, mu vuli turana a namona oliv, mu habi. Mu habi a kilo na plaoa ge tolu, ge a kinina bulmakau a toga, a kilo na plaoa ge rua, ge a kinina sipsip a toga, \v 10 mu habi a kilo na plaoa ge taku, ge a kinina tuna sipsip a toga takutaku. \v 11 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. Mu habi tabu a nihabi ni kavitagu mua, a nihabi gutu-vuro mu rata vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain. \s1 A Habu na Kape \r (Levi 23:33-44) \p \v 12 “Ne ravulu a pololimana parava (15th) na poloruana keva, mu vapopo mu vasileki. Naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. Mu rata a habu ne BAKOVI DAGI na parava ge polorua. \v 13 Mu rata a nihabi ni gutu na kanono ne BAKOVI DAGI. I ngaru a mangina a maka nihabi nga. Mu habi a bulmakau karaba a toga ge ravulu a polona i tolu (13), a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va (14), ri tahoka a pida i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 14 Mu bole a plaoa mu vuli turana a namona oliv, ne vona ni rata a nihabi na vit. Mu bole a kilo na plaoa ge tolu ge a kinina bulmakau takutaku, a kilo na plaoa ge rua ge a kinina sipsip a toga ge takutaku, \v 15 a kilo na plaoa ge taku ge a kinina sipsip takutaku. \v 16 Mu habia tara meme a toga ge a nihabi na naro hale. Mu habi tabu a nihabi na parava takutaku, ra nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit, a nihabi na vain. \p \v 17 “Na ruana parava, mu habi a bulmakau karaba a toga ge ravulu a polona i rua, a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va ri tahoka a pida ne ria i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 18 A nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinina ne ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 19 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 20 “Na toluna parava, mu habi a bul­makau ge ravulu a polona i taku, a toga, a sipsip a toga ge rua. A tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va, ri tahoka a pida ne ria i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 21 A maka nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 22 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 23 “Na vana parava, mu habi a bulmakau a toga ge ravulu, a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge polorua, a pida ne ria ge taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 24 A nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 25 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro, tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 26 “Na limana parava, mu habi a bul­makau a toga ge polova, a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va, ri tahoka a pida ne ria i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 27 A maka nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 28 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 29 “Na polotarana parava, mu habi a bul­makau a toga ge polotolu, a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va, ri tahoka a pida i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 30 A nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 31 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro tara, ra mu habi na parava vaka­roro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 32 “Na poloruana parava, mu habi a bulmakau a toga ge polorua, a sipsip a toga ge rua, a tuna sipsip a toga ge ravulu a polona i va, ri tahoka a pida ne ria i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. \v 33 A maka nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a hini a taki mua vona. \v 34 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi gutu-vuro tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 35 “Na polotoluna parava, mua lobo mu vapopo ni vasileki, naha ni rata a leho mu rata na parava vakaroro. \v 36 Mu rata a nihabi na kanono ne BAKOVI DAGI. I ngaru a mangina. Ra nihabi iea, mu bolea a bulmakau a toga ge taku, a sipsip a toga ge taku, a tuna sipsip a toga ge polorua ri gi tahoka a pida i taku. Ria lobo ri gavutuvutu. Mu bole mu rata a nihabi gutu-vuro. \v 37 A maka nihabi na bulmakau a toga, a sipsip a toga, a tuna sipsip, a kinine ria ge a nihabi na vit, a nihabi na vain, ge ramai a ngava a taki mua vona. \v 38 Mu habi tabu a meme a toga, ge a nihabi na naro hale. A nihabi ni gutuvuro tara, ra mu habi na parava vakaroro turana a nihabi na vit, a nihabi na vain, mu habi. \p \v 39 “A nihabi nga, mu kisi turana a maki mu ta muholi mu gu habia ne BAKOVI DAGI, a maki mu ngaru ni habi ne BAKOVI DAGI. Mu kisi, mu habi na habu takutaku ne mua, ra a nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit, a nihabi na vain, a nihabi na nivalemu.” \p \v 40 E Moses i taki e huriki a bakovi a ngatavine o Israel na maka maki e BAKOVI DAGI i vakuku ia vona. \c 30 \s1 A Vinara na Nikaba \p \v 1 E Moses i taki e huriki a nupesi na kabu takutaku ne Israel, i ta maea, “E BAKOVI DAGI i vakuku hita: \v 2 \x * \xo 30:2 \xt Vin 23:21-23; Mat 5:33\x*Na tahuna a bakovi tara i rata a nita muholi ge habia ne BAKOVI DAGI tara maki, o i ta muholi vona tara maki i uka ma ge ratea, ge ramai a nita muholi i ratea. \p \v 3 “Na tahuna a sirula i tabana na ruma e tamana, lakea i ta muholi ne BAKOVI DAGI ge ratea tara maki, o i ta muholi ge pilea tara maki, \v 4 pali e tamana i longo vona a ngava iea, lakea i uka ma i ta, a nita muholi na sirula iea bara i tabana. \v 5 Pali e tamana ge longo vona a nita muholi ne tuna a sirula, lakea i ta pupukari vona, a nita muholi lobo vona i uka ma ge tabuli. E BAKOVI DAGI bara i puga vuroki a nita muholi vona a vuhuna e tamana i ta pupukari vona. \p \v 6 “Na tahuna a sirula i ta muholi vona tara maki ge ratea, o i kaba tavula na maki tara, muri i parangi, \v 7 lakea e girihina i longo vona a nita muholi vona, pali na parava iea i uka ma i ta, a nita muholi na ngatavine iea bara i tabana. \v 8 Pali e girihina ge longo vona a nita muholi i rata hosi a ngatavine iea, lakea na parava iea i ta pupukari ia vona, ngane a nita muholi, o a nikaba tavula vona bara i uka nitora. E BAKOVI DAGI bara i puga vuroki a nita muholi vona a ngatavine iea. \p \v 9 “Na tahuna a havuri, o a ngatavine i pilea e girihina, i kaba ge ratea tara maki o i ta kari mule vona nahea ge ratea tara maki, ge ramai kunana a nita muholi vona. \p \v 10 “Na tahuna a ngatavine i parangi i kaba ni ratea tara maki, \v 11 lakea e girihina i longoa a nita muholi vona, i uka ma i ta pupukari vona, a nita muholi lobo vona ge tabuli. \v 12 Pali na tahuna e girihina i longo vona a nita muholi vona, lakea na parava iea i ta pupukari vona, a nita muholi lobo na ngatavine i uka ma ge tabuli, e BAKOVI DAGI i puga vuroki a nita muholi vona, a vuhuna e girihina i ta pupukari vona. \v 13 E girihina ngatavine iea i kara ge longo maia a nita muholi na ngatavine o ge ta pupukari vona a nikaba na ngatavine. \v 14 Pali na tahuna a bakovi i uka ma i rata malaviriria tara ngava ge lakea na ngatavine na tahuna i longoa a nita muholi vona, a ngatavine ge ratea a maki i ta muholi vona ge ratea. E girihina ngatavine i vakatorea, a vuhuna i uka ma i ta pupukari na parava i longo vona a nita muholi na ngatavine. \v 15 Pali a bakovi ge ta pupukari vona muri na parava ranga, ia kunana i tahoka a ngava na naro hale na hini i putu puru a nita muholi. \p \v 16 Ra vinara nga e BAKOVI DAGI i habi ne Moses, i taki virihi a bakovi rua e girihina, a bakovi rua e tuna ngatavine, ra i tababana ni made na ruma vona. \c 31 \s1 A Narone Midian Ni Koli \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O koli a naro e huriki a Midian ri rata virihi e huriki a Israel vona. Muri bara o mate.” \p \v 3 Lakea e Moses i taki e huriki a Israel i ta maea, “Mu bole a maka maki na vabinga, mu vano mu vaubi turane huriki a Midian. E BAKOVI DAGI i ngaru mu gu koli a narone ria. \v 4 Mu rudu e huriki a bakovi ala 1,000 na kabu takutaku ne Israel, ri gi vaubi.” \v 5 Lakea a bakovi ala 12,000, ra 1,000 na kabu takutaku ne Israel, ni habi ne ria a maki na vabinga. \v 6 Lakea e Moses i rudu ria ri gi vaubi, ra bakovi ala 1,000 na kabu takutaku. E Pinias e tune Eleasar a prister, i turane ria. I bole a maka maki ni taba na kape, a maka tavure ni gale ria ri gi lakea na vabinga, ni gale hamule ria na vabinga. \p \v 7 Lakea ri vano ri vaubi ne huriki a Midian i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona, ri rabalaki e huriki a bakovi lobo. \v 8 Ri rabalaki turana e huriki ranga a hariki o Midian ri ala lima: e Evi, e Rekem, e Sur, e Hur, e Reba. E Balam, e tune Beor, ia tara ni padimate na bainat. \v 9 E huriki a Israel ri turari e huriki a ngatavine, e huriki a koma, ri bole polo a maka bulmakau, a maka sipsip, a maka maki kamumu ne huriki a Midian. \v 10 Muri ri rungani a maka mada, a tanga ne huriki a Midian. \p \v 11 Ri turari e huriki a ngatavine, a koma, ri bole a maka bulmakau a sipsip, a maka mahala, \v 12 ri bole valai ne Moses ne Eleasar a prister, ne huriki a Israel ri made na bilane Moab, na gagana naru e Iordan tabukoi o Ieriko. \s1 E Huriki a Nugumaheto Ri Hamule \p \v 13 E Moses e Eleasar a prister, turane huriki a matakari ne Israel ri vano ri tagui e huriki a nugumaheto polovavo na mada. \v 14 Muri e Moses i tahate e huriki a ubu ri matakari a nugumaheto ri ala 1,000, e huriki a ubu ri matakari a nugumaheto ri ala 100, ra ri hamule pali na vabinga. \p \v 15 Lakea i nana ria i ta maea, “I navai i uka ma mu rabalaki e huriki a ngatavine? \v 16 \x * \xo 31:16 \xt Gi 25:1-9\x*Ria kunana ri longo mai a nita ne Balam ri rata e huriki a bakovi a ngatavine ne hita ri ngalahere ne BAKOVI DAGI, na tahuna ri made o Peor. Lakea a gilanga dagi i bele ne huriki a tara ne BAKOVI DAGI. \v 17 Ngane mu rabalaki e huriki a koma bakovi, e huriki a ngatavine ri mahita turana a bakovi pali. \v 18 Pali naha ni rabalaki e huriki a koma ngatavine, a sirula. Mu bole ria ge ne mua. \p \v 19 “Mua e huriki mu rabalaki a viri, o mu padoi a podana viri, mu made polovavo na mada na parava ge polorua. Na toluna parava, na poloruana parava, mua turane huriki a ngatavine mu bole na vabinga, mu rata a naro ni matapado. \v 20 Mu vakamatapado a varakia ne mua, a maki lobo ni rata na kulina bulmakau, a vuna meme, a kai.” \p \v 21 Lakea e Eleasar a prister i taki e huriki a nugumaheto ri hamule na vabinga i ta maea, “Ngane ga taki mua vona a vinara e BAKOVI DAGI i habi ne Moses. \v 22-23 A maka maki i uka ma ge nono, manga a gol, a silva, a aen, a kapa, a bras, mu parai na kanono, ri gi matapado. Pali a maka maki bara i nono, mu loi pasi na naru ni vakamatapado, ri gi matapado. \v 24 Na poloruana parava, mu loi pasi a maka varakia ne mua, bara mu matapado na matana Vure, mu dili pololilo na mada.” \s1 E Huriki a Israel Ri Vaveru a Mahala \p \v 25 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 26 “Mua e Eleasar a prister, e huriki a matakari na maka kabu, mu gi palupu e huriki a vorakato, a maka sipsip a bulmakau, a maki lobo e huriki a nugumaheto ri bole na vabinga. \v 27 Mu ru na tabeke ge rua. Mu habi ne huriki ri lakea na vabinga a tabeke tara, a tabeke tara mu habi ne huriki ri made na mada. \v 28 O bole a takis nau vona e huriki a vorakato, a bulmakau, a donki, a sipsip, a meme ra o habi ne huriki a nugumaheto. Ne huriki a vorakato ala 500 ri bole, o bole talea ge taku. Na maka bulmakau, a donki, a sipsip, a meme i 500 ri bole, o bole talea ge taku. \v 29 O bole o habi ne Eleasar a prister ge manga a takis ri habi nau. \v 30 E huriki a vorakato, a bulmakau, a donki, a sipsip, a meme, a kanirau ranga, ra o habi ne huriki ri made na mada, ngi ranga o bole a takis ne ria. Ne huriki a vorakato ala ravulu lima o bolea ge taku. Na maka bulmakau, a donki, a sipsip, a meme i ravulu lima o bole talea ge taku. O bole, o habi ne huriki a kabu ne Levi, ra ri matakari a kape ne BAKOVI DAGI.” \v 31 Lakea e Moses e Eleasar ru rata a maki e BAKOVI DAGI i vakuku rua vona ru gu rata. \p \v 32 E huriki a nugumaheto ri bole na vabinga a maki nga: a maka sipsip i 675,000, \v 33 a maka bulmakau i 72,000, \v 34 a maka donki i 61,000, \v 35 e huriki a sirula ri ala 32,000. \p \v 36 A kalavana maki ni bole na vabinga i bole e huriki a nugumaheto i maea: \li1 A maka sipsip i 337,500, \v 37 ri habi ne BAKOVI DAGI mana a takis i 675. \li1 \v 38 Ni Gi A maka bulmakau i 36,000, ri habi ne BAKOVI DAGI manga a takis i 72. \li1 \v 39 Ni Gi A maka donki i 30,500, ri habi ne BAKOVI DAGI manga a takis i 61. \li1 \v 40 Ni Gi E huriki a vorakato ri ala 16,000, ri habi ne BAKOVI DAGI manga a takis i ala 32. \p \v 41 Lakea i manga a hini e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona, e Moses i habi ne Eleasar a prister a maki nga turana e huriki a vorakato, i manga a takis ne BAKOVI DAGI. \p \v 42 A kalavana maki ni bole na vabinga, e Moses i habi ne huriki ri made na mada, ra nga: \v 43 E huriki a bakovi a ngatavine ri bole \li1 a maka sipsip ri 337,500, \li1 \v 44 Ni Gi a maka bulmakau ri 36,000, \li1 \v 45 Ni Gi a maka donki ri 30,500, \li1 \v 46 Ni Gi e huriki a vorakato ri ala 16,000. \p \v 47 Na tabeke na maka maki ni bole na vabinga, ra ni habi ne huriki a Israel, e Moses i bole tala a takis. Ne huriki a vorakato ala ravulu lima, na maka kanirau i ravulu lima, e Moses i bole tala i taku, i manga a hini e BAKOVI DAGI i vakukua vona ge ratea. I habi ne huriki a Levi, ra ri matakari a kape ne BAKOVI DAGI. \p \v 48 Muri e huriki a ubu ri matakari a nugumaheto ala 1,000, e huriki a ubu ri matakari a nugumaheto ala 100 ri lakea ne Moses, \v 49 ri takia, “Bakovi dagi, mi gi palupu pali e huriki a nugumaheto mi matakari, i uka tara ne ria ge velu. \v 50 Ngane mi gi habi vomu a maka bagetua na gol, mi paru tala na limane ria, na lohone ria, na talingane ria. Mi ngaru ni habi ne BAKOVI DAGI a maka mahala nga, ge a mapana ni kona mule mia ge kavitagu mia.” \p \v 51 Lakea e Moses e Eleasar a prister ru bole a gol a maka bagetua nga. \v 52 A nimavana maka bagetua nga i 16,750 sekel. \v 53 Pali e huriki a nugumaheto takutaku, ri bole na vabinga ranga maki. \v 54 E Moses e Eleasar a prister, ru bole ne huriki a ubu a maka gol, ru vano ru ru na Kape na Vaponga. Ru rata mavonga, e huriki a Israel ri gi luhoi mule e BAKOVI DAGI i matakari ria. \c 32 \s1 A Kabu To Made na Nirikena Haro ne Iordan \r (Vinara 3:12-22) \p \v 1 A kabu ne Reuben ne Gad ri tahoka a maka bulmakau i kupo hateka. Ri matai a malala na tabeke ne Iaser, e Gilead i tahoka a maka varili kamumu ge kani a maka bulmakau. \v 2 Lakea ri lakea ne Moses e Eleasar a prister, ne huriki a nupesi ri ta maea, \v 3-4 “Ra tabekena malala iea e BAKOVI DAGI i tuhori hita vona, si bolea, i kamumu hateka. A tanga e Atarot, e Dibon, e Iaser, e Nimra, e Hesbon, e Eleale, e Sebam, e Nebo, e Beon, ri pesi vona. A malala i kamumu hateka na bulmakau a sipsip ri gi kani vona. Pali mia, e huriki a vora ne marua, mi tahoka a bulmakau a sipsip. \v 5 Mi ngaru mu gu habia ne mia a tabekena malala iea. Mi marikoi go rata mia mi gi tulu poloa a naru e Iordan, mi gi lakea na tabeke lake.” \p \v 6 Lakea e Moses i ta tora na kabu ne Reuben, na kabu ne Gad i ta maea, “I navai mu gu made koea mua, mu gu matataro e huriki a viri ne mua ri gi lakea na vabinga? \v 7 Mu ngaru ni vakahale a niluhoi ne huriki a Israel ranga? Mu marikoi ne ria ri gi tulupoloa a naru e Iordan ri gi lakea na robo e BAKOVI DAGI i habia ne ria? I navai mu rata mavonga? \v 8 \x * \xo 32:8 \xt Gi 13:17-33\x*Hosi e huriki e tamane mua ri rata mavonga, na tahuna mi made na tanga e Kades-Barnea, a rudu tala ria ri gi kasisia a robo e Kenan. \v 9 Ri vano ri harena na maloku ne Eskol ri masia a robo iea, pali na tahuna ri hamule ri rata e huriki a viri ne ria a Israel ri mangenge, i uka ma ri dili vona a robo iea e BAKOVI DAGI i habia ne ria. \v 10 \x * \xo 32:10 \xt Gi 14:26-35\x*Lakea na tahuna iea, e BAKOVI DAGI i madihi a hatena ne ria, i kaba i ta maea, \v 11 ‘E huriki a bakovi ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ra ri pe e Egipto ri valai, i uka ma ri luhoi tora iau na hatene ria. Muholi hateka, re huriki nga, i uka tara ne ria ge dili vona a malala a ta muholi vona ne Abraham, ne Isak, ne Iakop. \v 12 A bakovi ala rua kunana ru gu vano, re Keleb e tune Iepune na kabu ne Kenas, e Iosua e tune Nun, a vuhuna ru luhoi tora iau na hatene rua, ru ramai iau e BAKOVI DAGI.’ \v 13 Lakea e BAKOVI DAGI i tahate e huriki a bakovi a ngatavine, i rata ria ri laho viliha lae na tabeke i ngeki na pida i ravulu va, i harena ne huriki ri rata a naro hale na matana ri mate lobo e huriki na hisi iea. \p \v 14 “Ngane mu kuloi e huriki e tamane mua, mu manga a tara ni rata a naro hale, ge madihi hateka a hatene BAKOVI DAGI ne hita e huriki a Israel. \v 15 Mua o huriki a kabu ne Reuben, e Gad, bara mu lobo ni ramai e BAKOVI DAGI, bara i ngalahere ne hita a Israel, bara i pe mule tabu hita na tabeke i ngeki, lakea mua kunana bara mua a vuhuna a vuranga si bolea.” \p \v 16 Muri ri lakea ne Moses, ri takia, “Mi gi tura halui taro koea a nure na maka bulmakau a sipsip ne mia. Mi gi rata taro a maka tanga ne girihine mia, e tune mia. \v 17 I mavonga, e girihine mia, e tune mia ri gi made kamumu na tanga ni tura halui, i uka ma ge ratapile ria e huriki a taho tanga. Muri mi gi bole a maki na vabinga, mi gi muga ne huriki a Israel na vabinga, mi gi taparaki ria na maka tanga ne ria. \v 18 E huriki a kabu takutaku ne hita e huriki a Israel ri gi bole taro a tabekena malala ne ria, muri mi gi hamule na tanga ne mia. \v 19 Mia i uka ma mi gi bole ranga malala na tabekene Iordan tara, a vuhuna mi bole pali a tabekena malala koea na nirikena haro ne Iordan.” \p \v 20 Lakea e Moses i koli ria i ta maea, “Mua bara mu ta muholi, bara mu kisi puru na vabinga e huriki a nugumaheto ne mua, na matane BAKOVI DAGI. \v 21 Mua bara mu kisi puru mua na vabinga na matane BAKOVI DAGI, mu tulu poloa a naru e Iordan, mu kori e huriki a turane mua, ge vano ge harena na tahuna e BAKOVI DAGI i lili tala e huriki a pile vona. \v 22 Mua bara mu rata lobo a maki nga, muri, na tahuna a malala lobo i tabuli na limane hita na matane BAKOVI DAGI, bara mu hamule valai na tanga ne mua, a leho ne mua bara i lobo na matane BAKOVI DAGI, na matane huriki a Israel. Lakea a malala koea bara a malala ne mua na matane BAKOVI DAGI. \p \v 23 “Pali mua i uka ma mu gu ramai a ngava nga, bara mu rata halea e BAKOVI DAGI. I muholi hateka, a naro hale ne mua bara i bele kavakava. \v 24 Mu rata puru taro a maka tanga ne mua, a maka nure na sipsip ne mua. Pali mu ramai a nita muholi ne mua.” \p \v 25 Lakea e huriki a tara ne Reuben, a tara ne Gad, ri takia e Moses ri ta maea, “Bakovi dagi, mia a vora vomu kunana, bara mi longo mai a ngava o taki. \v 26 E huriki a ngatavine a koma, a maka bulmakau a sipsip, ri gi made na maka tanga na tabeke e Gilead. \v 27 Pali mia e huriki a vora vomu, mi gi kisi mule mia na vabinga, mi gi tulu poloa a naru e Iordan, mi gi vano mi gi vaubi na matane BAKOVI DAGI, i manga a ngava o taki.” \p \v 28 \x * \xo 32:28 \xt Ios 1:12-15\x*Lakea e Moses i vakuku e Eleasar a prister, e Iosua e tune Nun, e huriki a nupesi na kabu takutaku ne huriki a Israel, \v 29 i ta maea, “E huriki a Gad, a Reuben ri gi kisi mule ria na vabinga, ri gi tulu poloa a naru e Iordan turane mua na matane BAKOVI DAGI, lakea mu bole a malala e Kenan, ngane mu habi ne huriki a Gad, e huriki a Reuben a malala na tabeke ne Gilead, ga malala ne ria. \v 30 Pali ria i uka ma ri gi kisi mule ria na vabinga, i uka ma ri gi tulu poloa e Iordan turane mua, bara ri bole kunana a malala o Kenan turane mua.” \p \v 31 Lakea e huriki a bakovi na kabu ne Gad, ne Reuben, ri koli ri ta maea, “O bakovi dagi, i kamumu, mi gi rata a maki e BAKOVI DAGI i taki. \v 32 Mi gi kisi mule mia na vabinga, mi gi tulu poloa e Iordan na matane BAKOVI DAGI, mi gi bele vona a robo e Kenan. Pali a malala mi gi bolea, a malala koea na tabekena nirikena haro ne Iordan.” \p \v 33 Lakea e Moses i habi na kabu ne Gad, a kabu ne Reuben, a kalavana kabu ne Manase, re tune Iosep, i habi ne ria a harikianga ne Sihon, a hariki ne huriki a Amor. I habi tabu ne ria a harikianga ne Og, a hariki o Basan, a malala lobo vona, turana a maka tanga, a tabeke tabukoi ne ria. \p \v 34 E huriki a hamone Gad ri hae rike tabu a maka nulitanga. Ri rata a tanga e Dibon, e Atarot, e Aroe, \v 35 e Atrot-Sopan, e Iaser, e Iogebeha. \v 36 Ri hae rike tabu e Bet-Nimra, e Bet-Haran ru tura halui a nure dagi turana a nure na meme a sipsip. \v 37 E huriki a hamone Reuben ri hae tabu a tanga e Hesbon, e Eleale, e Kiriataim, \v 38 e Nebo, Bal-Meon. Ri vunu kuluia a rane Bal-Meon ri galea e Sipma. Ri habi a rana karaba ne ria a maka tanga ri rata rike tabu. \p \v 39 E huriki e tune Makir, re tune Manase, ri lakea o Gilead ri vaubi ne huriki a Amor, ri lili tala ria, ri bolea a malala ne ria. \v 40 Lakea e Moses i habia ne Makir a malala ne huriki a Gilead, i made vona. \v 41 E Iair, tara hamone Manase, i vano i vaubi i bole ranga tanga i gale ria e Havot-Iair. \v 42 E Noba, i vano i bolea a tanga e Kenat turana a maka tanga kiroko tabukoi vona. I galea a tanga iea e Noba, i ramai a rana. \c 33 \s1 A Nilaho ne Huriki a Israel \p \v 1 Iea ngane a nilaho ne huriki a Israel ri pe e Egipto. Ri laho na tara takutaku, i matakari ria e Moses e Aron. \v 2 E Moses i here puru a nilaho ne ria, a vuhuna e BAKOVI DAGI i vakukua ge rata mavonga. Iea ngane a nilaho ne ria, i ramai a hini ri rata a mada vona. \pi1 \v 3 E huriki a Israel ri pea a tanga e Remeses na ravulu i pololimana parava na mugana keva, na parava muri na Habu na Nipagepolo. Ri laho tala vaganagana na matane huriki a Egipto lobo. \v 4 Na tahuna iea e huriki a Egipto ri tanu e huriki e tune ria a tabua, ra i rabalaki e BAKOVI DAGI. I ratapile tabu a maka vure ne ria, ge vakasiri a nitora vona. \pi1 \v 5 E huriki a Israel ri pea e Remeses, ri rata a mada o Sukot. \pi1 \v 6 Ri pea e Sukot, ri rata a mada o Etam na harena tabeke i ngeki. \pi1 \v 7 Ri pea e Etam, ri hamule mae e Pihahirot na tabeke na nirikena haro na tanga e Balsepon, ri rata a mada o Migdol. \pi1 \v 8 Ri pea e Pihahirot ri polo kudua a Dari Vururu, ri vano ri bele na tabeke i ngeki. Ri laho na parava i tolu na tabeke i ngeki ne Etam, ri rata a mada o Mara. \pi1 \v 9 Ri pea e Mara, ri rata a mada o Elim. Ra tanga iea i tahoka a naru bele i ravulu a polona i rua, a maka kai a det ri ravulu polorua. \pi1 \v 10 Ri pea e Elim, ri rata a mada tabukoi na Dari Vururu. \pi1 \v 11 Ri pea a Dari Vururu, ri rata a mada na tabeke i ngeki ne Sin. \pi1 \v 12 Ri pea a tabeke i ngeki ne Sin, ri rata a mada o Dopka. \pi1 \v 13 Ri pea e Dopka, ri rata a mada o Alus. \pi1 \v 14 Ri pea e Alus, ri rata a mada o Repidim. Ra tanga iea i uka naru ge ninu e huriki. \pi1 \v 15 Ri pea e Repidim, ri rata a mada na tabeke i ngeki ne Sinai. \pi1 \v 16 Ri pea a tabeke i ngeki ne Sinai, ri rata a mada o Kibrot-Hatava. \pi1 \v 17 Ri pea e Kibrot-Hatava, ri rata a mada o Haserot. \pi1 \v 18 Ri pea e Haserot, ri rata a mada o Ritma. \pi1 \v 19 Ri pea e Ritma, ri rata a mada o Rimon-Peres. \pi1 \v 20 Ri pea e Rimon-Peres, ri rata a mada o Libna. \pi1 \v 21 Ri pea e Libna, ri rata a mada o Risa. \pi1 \v 22 Ri pea e Risa, ri rata a mada o Kehelata. \pi1 \v 23 Ri pea e Kehelata, ri rata a mada na lolo e Seper. \pi1 \v 24 Ri pea a lolo e Seper, ri rata a mada o Harada. \pi1 \v 25 Ri pea e Harada, ri rata a mada o Makelot. \pi1 \v 26 Ri pea e Makelot, ri rata a mada o Tahat. \pi1 \v 27 Ri pea e Tahat, ri rata a mada o Tera. \pi1 \v 28 Ri pea e Tera, ri rata a mada o Mitka. \pi1 \v 29 Ri pea e Mitka, ri rata a mada o Hasmona. \pi1 \v 30 Ri pea e Hasmona, ri rata a mada o Moserot. \pi1 \v 31 Ri pea e Moserot, ri rata a mada o Bene-Iakan. \pi1 \v 32 Ri pea e Bene-Iakan, ri rata a mada o Hor-Hagidigad. \pi1 \v 33 Ri pea e Hor-Hagidigad, ri rata a mada o Iotbata. \pi1 \v 34 Ri pea e Iotbata, ri rata a mada o Abrona. \pi1 \v 35 Ri pea e Abrona, ri rata a mada o Esion-Geber. \p \v 36 Ri pea e Esion-Geber, ri rata a mada o Kades na tabeke i ngeki ne Sin. \p \v 37 Ri pea e Kades ri rata a mada na lolo e Hor, na nagi na malala ne huriki a Idom. \v 38 \x * \xo 33:38 \xt Gi 20:22-28; Vin 10:6; 32:50\x*Ri made na hini nga. Na mugana parava na limana keva, na pida i ravulu va muri ne ria ri pe e Egipto, e Aron a prister i longototo a nitane BAKOVI DAGI, i sike na lolo e Hor. Muri i mate vonga. \v 39 A pida vona i 123, na tahuna i mate na lolo e Hor. \p \v 40 \x * \xo 33:40 \xt Gi 21:1\x*A hariki na robo e Arad na tabeke mule puru ne Kenan i longo a velengane huriki a Israel ri valai. \p \v 41 E huriki a Israel ri pea a lolo e Hor, ri rata a mada o Salmona. \v 42 Ri pea e Salmona, ri rata a mada o Punon. \v 43 Ri pea e Punon, ri rata a mada o Obot. \v 44 Ri pea e Obot, ri rata a mada o Ie-Abarim na malala ne huriki a Moab. \v 45 Ri pea e Ie-Abarim, ri rata a mada o Dibon-Gad. \v 46 Ri pea e Dibon-Gad, ri rata a mada o Almon-Diplataim. \v 47 Ri pea e Almon-Diplataim, ri rata a mada na lolo e Abarim, tabukoi o Nebo. \v 48 Ri pea a lolo e Abarim, ri rata a mada na bilane Moab, tabukoi o Ieriko na gagane Iordan. \v 49 Ri rata a mada na gagana naru e Iordan, tabukoi o Bet-Iesimot i vano i harena o Abel-Sitim. \s1 E Huriki a Tahotanga Ni Gi Lili Tala \p \v 50 Ri made na bilane Moab tabukoi o Ieriko na dahana naru e Iordan, lakea e BAKOVI DAGI i vakukua e Moses, \v 51 ge taki maea e huriki a Israel, “Na tahuna mu tulu poloa a naru e Iordan, mu dili na robo e Kenan, \v 52 mu lili tala e huriki a tahotanga. Mu ratapile a maka hanuna vure ne ria, a murina ni vasileki ne ria. \v 53 Muri mu bolea a malala mu made vona, a vuhuna e BAKOVI DAGI i habia mua a malala iea. \v 54 \x * \xo 33:54 \xt Gi 26:54-56\x*Mu rehi na rihiva na satu, mu vaveru vona a malala na kabu takutaku ne mua. A kabu ge kupo e huriki a bakovi a ngatavine vona, mu habi a malala dagi. A kabu kiroko, mu habi a malala ge namimule. A ra malala ri gi bolea, nahea ri gi vagege lae vona. Mu veru tala a malala, ge ramai a rana vuhuna kabu takutaku ne mua. \p \v 55 “Pali mua i uka ma mu gu lili tala e huriki a tahotanga, bara ri habi a maregoa ne mua manga a barakau i kau a matane mua, a kamagane mua. Bara ri vaubi ne mua vona a robo iea mu made vona. \v 56 I mavonga, a maki ta ga ratea ne ria, bara ratea ne mua.” \c 34 \s1 A Nagi na Malala e Kenan \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 ge vakuku e huriki a Israel ge ta maea, “Na tahuna mu dili na malala e Kenan, a malala ni gi habi ne mua, bara ni nagi maea: \p \v 3 “A nagi i tubu tano liu na malala golea ne Sin i ramai a nagi ne Idom. Na nirikena haro, a nagi i tubu tano na ruperena Dari Mate. \v 4 Muri i polo tano na bala na lolo e Akrabim, i padi kudua a kurukuruna tabeke ne Sin i vano i harena na tabeke mule puru ne Kades-Barnea. A nagi i kaogo lakea na tanga e Hasar-Adar i harena na tanga e Asmon. \v 5 A nagi i kaogo vonga i ramaia a naru mara e Vadi o Egipto, i vano i lobo na Dari na Kurukuruna Malala. \p \v 6 “A lavu na Dari na Kurukuruna Malala, i tabuli manga a nagi ne mua na tabeke na nirolona haro. \p \v 7 “A nagi na tabeke mule sike i pe mulea a Dari na Kurukuruna Malala, i lakea maia a lolo e Hor. \v 8 Muri i pe mulea e Hor i lakea ne Lebo-Hamat. A nagi i vano i polo lakea na tanga e Sedad, \v 9 e Sipron i harena na tanga e Hasar-Enan. A nagi iea, a nagi ne mua na tabeke mule sike. \p \v 10 “A nagi na nirikena haro i tubu o Hasar-Enan i lakea maia a tanga e Sepam. \v 11 A nagi i pe mulea e Sepam i puru lakea na tanga e Ripla, na tabeke na nirikena haro na tanga e Ain, i puru lakea na maka kupona na dahana darilomu e Kineret\f + \fr 34:11 \ft A darilomu e ‘Kineret’ a rana tara e ‘Galili.’\f* na tabeke na nirikena haro. \v 12 A nagi i puru i ramaia a naru e Iordan, i harena na Dari Mate. Ra nagi nga, a maka nagina harena malala ne mua, na tabeke lobo.” \p \v 13 \x * \xo 34:13 \xt Ios 14:1-5\x*Lakea e Moses i vakuku e huriki Israel i ta maea, “E BAKOVI DAGI i ru a nagi na malala ne mua a kabu i polova turana a kalavana kabu ne Manase. Mu rehi na rihiva na satu mu vulaki a tabekena malala ne mua. \v 14 A kabu ne Reuben, a kabu ne Gad, a kalavana kabu ne Manase to bole pali a malala ne tou. \v 15 To bole pali a malala na tabeke na nirikena haro, na gagana e Iordan, tabukoi o Ieriko.” \s1 E Huriki a Nupesi Ri Gi Veru a Malala \p \v 16 E BAKOVI DAGI i takia e Moses i ta maea, \v 17 “E Eleasar a prister, e Iosua e tune Nun, ru gu verua a malala ne huriki. \v 18 O bole tala takutaku na maka kabu a bakovi ge tuhori rua. \v 19 A rane huriki a bakovi ra nga: \p Na kabu ne Iuda, e Keleb, e tune Iepune. \v 20 Na kabu ne Simion, e Selumuel, e tune Amihud. \v 21 Na kabu ne Bensamin, e Elidat, e tune Kilson. \v 22 Na kabu ne Dan, a nupesi e Buki, e tune Iokli. \v 23 Na kabu ne Manase a hamone Iosep, a nupesi e Haniel, e tune Epod. \v 24 Na kabu ne Epraim, a nupesi e Kemuel, e tune Siptan. \v 25 Na kabu ne Sebulun, a nupesi e Elisapan, e tune Parnak. \v 26 Na kabu ne Isikar, a nupesi e Paltiel, e tune Asan. \v 27 Na kabu ne Aser, a nupesi e Ahihud, e tune Selomi. \v 28 Na kabu ne Naptali, a nupesi e Pedahel e tune Amihud.” \v 29 E huriki a nupesi nga, e BAKOVI DAGI i vakuku ria ri gi veru a malala ne Kenan ne huriki a Israel. \c 35 \s1 A Maka Tanga ne Huriki a Levi \p \v 1 \x * \xo 35:1 \xt Ios 21:1-42\x*Na tahuna e huriki a Israel ri made na bilane Moab na tabeke mule lokovonga ne Iordan tabukoi na tanga e Ieriko, e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O vakuku e huriki a Israel ri gi ru here ranga tanga na tabeke na malala ne ria, ri gi habi ne huriki a Levi ri gi made vona. Ri gi habi tabu ne huriki a Levi a malala tabukoi na tanga nga, ge ne vona a maka sipsip a bulmakau ne ria. \v 3 A tanga nga ne huriki a Levi ri gi made vona. A maka malala tabukoi na tanga nga, ne vona a maka sipsip, a meme, a bulmakau ne ria. \p \v 4 “Ra malala i vona a varili ge tabuli halui a tanga, ge vakatubu na nure na tanga, ge pagitala ge harena na mita i 450. \v 5 Ra tanga i kamumu ge pesi na kurukuruna malala. A maravana na harena tara ge lakea na harena tara, ge 900 mita. \s1 A Tanga ne Vona ni Kapiloho \r (Vinara 19:1-13; 20:1-9) \p \v 6 “Na tanga nga, a tanga i polotara ne vona ni kapiloho. E rei a viri i rabalaki tara turana, ge ha ge kapiloho vona tara tanga nga. Mu habi tabu ne huriki a Levi a tanga ge ravulu va a polona i rua. \v 7 A malala i tahoka a varili kamumu ge tabuli tabukoi na maka tanga nga. A maka tanga ne huriki a Levi, ni gi palupu lobo i ravulu va a polona i polotolu (48). \v 8 Na tahuna mu bole a tanga nga ne huriki a Israel, mu habi ne huriki a Levi ge kupo a tanga na kabu dagi, ge popote na kabu kiroko.” \p \v 9 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses ge taki e huriki a Israel, \v 10 “Na tahuna mu tulu polo loboa a naru e Iordan mu dili na robo e Kenan, \v 11 mu vulaki ranga tanga ne vona ni kapiloho. Na tahuna a viri i rabalaki rurua e turana, bara i ha lakea vona tara tanga nga, ge made vonga. \v 12 Ra maka tanga nga, ri gi tabuli manga a tanga ni kapiloho, a turana bakovi i mate i uka ma ge kolia a nimatena bakovi. A bakovi i rabalaki rurua tara turana bara i made kamumu vonga, ge dava a parava na ni vapelekado. \p \v 13 “Mu vulaki a tanga ge polotara kunana ne vona a tanga ni kapiloho. \v 14 Ge tolu na tabeke na nirikena haro ne Iordan, ge tolu na robo e Kenan. \v 15 Ra tanga nga ri gi pesi manga a tanga ni kapiloho ne huriki a Israel, ne huriki a mosi. E rei a viri i rabalaki rurua tara turana, ge ha lakea vona tara tanga nga, ge kapiloho. \p \v 16 “Pali a bakovi ge ubi matea a turana na modona aen, ia a bakovi ni rabalaki a viri. Ni gi rabalaki. \v 17 A bakovi ge ubi matea a turana na kedo, ia a bakovi ni rabalaki a viri. Ni gi rabalaki. \v 18 A bakovi ge ubi matea a turana na modona kai, ia a bakovi ni rabalaki a viri. Ni gi rabalaki. \v 19 A turana bakovi i mate kunana, bara i koli. Ge padimatea a bakovi i rabalakia e turana na tahuna i matavisia. \v 20 E rei a viri i marikoi a bakovi tara, lakea i kopea, i boru, i mate, o i padia na maki tara i mate, \v 21 o i dakia i mate, ra bakovi iea ni gi rabalaki, a vuhuna ia a viri ni rabalaki a viri. E turana bakovi i mate ge koli, ge rabalakia na tahuna i matavisia. \p \v 22-24 “Pali a viri i uka ma i marikoi e turana, pali i kopea, i boru, i mate, o i voro tavula a maki, i padimatea, o i uka ma i masia i voro a kedo i padimatea, a naro mu gu ratea ge maea. E huriki na vaponga ri gi ramai a vinara, ri gi pelekado kamumu a viri i padimate ruru a viri, turana a viri i ngaru ni koli a matenga. \v 25 A bakovi i rabalaki a viri, e huriki na vaponga ri gi korimulea na limana viri koli, ri gi rudu mulea ge made na tanga ni kapiloho. Ge made kapiloho vonga ge harena na tahuna a prister dagi ge mate, ra prister ni biri na nibiri ni gamai. \p \v 26 “Pali na tahuna a prister dagi i uka ma i mate ma, ra bakovi i rabalaki a viri ge ha taro a tanga ni kapiloho, ge page tala, \v 27 lakea a viri i koli ge masia, ge rabalakia, bara i uka ngava. \v 28 A vuhuna a bakovi i rabalaki a viri nahea ge ha taroa a tanga ni kapiloho, ge harena na tahuna a prister dagi ge mate. Na tahuna a prister dagi i mate, bara i hamule lakea na tanga vona. \p \v 29 “Mua turane huriki a hamone mua, na tahuna mu made na hini vai, mu ramaia a vinara iea. \p \v 30 \x * \xo 35:30 \xt Vin 17:6; 19:15\x*“Na tahuna ni rata a ngavana ra bakovi i rabalaki a viri, pali bara a viri i ala rua o ala tolu to masia, to rata a ngava i palupulupu, mu rabalakia ra bakovi iea. Pali bara a bakovi i ala taku kunana i masia, nahea ni gi rabalaki. \p \v 31 “A bakovi i rabalaki a viri, nahea ni gi kona mule ia na moni, ni gi rabalaki kunana. \v 32 A bakovi i rabalaki a viri, i ha, i kapiloho na tanga ni kapiloho, nahea mu gu bole a moni vona, ge konea a dalana ge hamule mai a tanga vona, na tahuna i uka ma i mate ma a prister dagi. \p \v 33 “Naha ni vakamuto a malala, ra mu made vona. A malala bara i muto na tahuna a dara i tua langa vona. A dala i taku kunana bara mu kavitagu a malala i tua vona a dara, i maea: ge tua a dara na viri i rabalaki a viri. \v 34 Naha ni ratea a malala mu made vona ge muto, a vuhuna iau, e BAKOVI DAGI, a made turane mua e huriki a Israel.” \c 36 \s1 A Malala i Tabuli Mule na Kabu \p \v 1 E Iosep e tamane Manase, e Manase e tamane Makir, e Makir e tamane Gilead. Na parava tara e huriki a hamone Gilead ri lakea ne Moses, ne huriki a nupesi ne Israel, \v 2 \x * \xo 36:2 \xt Gi 27:7\x*ri ta maea, “E BAKOVI DAGI i taki mua, mu gu rehi na rihiva na satu, mu gu veru a malala ne mia e huriki a Israel. Pali i taki tabu mua, mu gu habi a malala na turane mia e Selopehad ge lakea ne huriki e tuna ngatavine. \v 3 Pali ria bara ri parangi a bakovi na kabu ranga, a tabekena malala ne ria bara i lakea na kabu ne girihine ria, i uka ma ge ne mia tabu. A malala mu habia ne mia bara i kiroko liu. \v 4 \x * \xo 36:4 \xt Levi 25:10\x*Na pida Nihabimule a Maki, na tahuna ri bole mule a malala ni habi ne huriki ranga, a tabekena malala ne huriki e tune Selopehad, ra tara ne huriki e girihine ria, bara ri bole i dili turana a malala ne ria. Ra malala iea bara ni bole tala na malala na kabu ne mia.” \p \v 5 Lakea e BAKOVI DAGI i vakukua e Moses ge vakuku e huriki a Israel maea, “A nitane huriki a kabu ne Manase i kamumu. \v 6 E huriki e tune Selopehad ngatavine takutaku ri gi parangi a bakovi na ningaru ne ria, pali ri gi parangi mule a bakovi na kabu ne tamane ria kunana. \v 7 I mavonga a maka tabekena malala na kabu takutaku ne Israel, bara ri tabuli mule na kabu ne mua kunana. A kabu ranga i uka ma ri gi bole. \v 8 E huriki a ngatavine ri gi bole a maki ne tamane ria i mate, pali ri gi parangi mule kunana a bakovi na kabu ne tamane ria. Mua bara mu rata mavonga, mua e huriki a Israel takutaku bara mu bole a tabekena malala a mahala ne tubune mua kunana. \v 9 Naha ni longo mai a kabu ranga ri gi bole a malala ne mua. A kabu takutaku ge tangotatea a malala vona.” \p \v 10 Lakea e huriki e tune Selopehad ngatavine, ri ramai a nitane BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \v 11 E huriki e tune Selopehad e Mala, e Tirsah, e Hoglah, e Milka, e Noa, ri parangi mule a bakovi na kabu ne tamane ria. \v 12 Ri parangi e huriki a bakovi na kabu ne Manase, e tune Iosep, lakea a tabekena malala ne ria i tabuli mule na kabu ne tamane ria. \p \v 13 Ra vinara lobo nga e BAKOVI DAGI i habi ne huriki a Israel, na limane Moses, na bilane Moab, na tabeke mule lokovonga na naru e Iordan tabukoi o Ieriko.