\id MAT - Bola Bible \h E Mateo \toc1 A Velenga Kamumu ne Isu Kristo i Herea e Mateo \toc2 Mateo \toc3 Mat \mt2 A Velenga Kamumu ne Isu Kristo i Herea e \mt1 Mateo \imt1 A Nita Vakalohoka \ip Mateo \ip E Mateo a apostolo i herea a Velenga Kamumu iea. E Mateo a bakovi ni bole a takis na tahuna e Isu i galea ge ramaia (9:9-13). Muri e Isu i vulakia ge ia tara apostolo, ra ri ala ravulu a polona i rua. E Mateo a bakovi o Iuda. A rana tara e Levi (Markus 2:14-15). \ip E Mateo i herea a raukea iea na parava ranga na nilobona senturi i taku (50-100 AD), i mata manga na kurukuruna e 60-70 AD. \ip E Mateo i here lakea ne huriki a kabu vona, re huriki a Iuda. Na Velenga Kamumu iea e Mateo i taki ranga ngava i tabuli na Ngava Dagi hosi, ra i bele muholi ne Isu. Na Ngava Dagi karaba e Mateo i taki a maka ngava na ngava dagi hosi i kupo hateka na buk ranga. A ni tubu na Velenga Kamumu iea, e Mateo i vakasiri e Isu i valai na kabu ne Iuda. I here tabu maea, “E Isu ia e tune David.” \ip E Mateo i ngaru ni vakasiri e huriki a Iuda ne Isu Kristo ia a Mesaia, ra viri a Vure i vulakia ge korimule e huriki a bakovi a ngatavine vona. E huriki a propet na Ngava Dagi hosi ri taki a Vure ge rudu vilia e Kristo, ge korimule e huriki a Israel. Na Ngava Dagi karaba, e Mesaia i manga “e Kristo.” E Mateo i here na Velenga Kamumu iea a nimadene Isu, a leho i rata, ra ri ta vona e huriki a propet na Ngava Dagi hosi i bele muholi. \c 1 \s1 E Huriki a Vuhune Isu \r (Lukas 3:23-38) \p \v 1 \x * \xo 1:1 \xt Vuh 22:18; 1Sto 17:11\x*E huriki a vuhune Isu Kristo, a hamone Davit, a hamone Abraham. \p \v 2 E Abraham e tamane Isak. \q1 E Isak e tamane Iakop. \q1 E Iakop e tamane Iuda, turana e huriki e turana mai. \q1 \v 3 \x * \xo 1:3 \xt Vuh 38:29-30; Rut 4:18-22\x*E Iuda e tamane Peres rua e Sera, e kinane rua e Tamar. \q1 E Peres e tamane Hesron. \q1 E Hesron e tamane Ram. \q1 \v 4 E Ram e tamane Aminadab. \q1 E Aminadab e tamane Nason. \q1 E Nason e tamane Salmon. \q1 \v 5 \x * \xo 1:5 \xt Rut 4:13-17\x*E Salmon e tamane Boas, e kinana e Rahap. \q1 E Boas e tamane Obed, e kinana e Rut. \q1 E Obed e tamane Iesi. \q1 \v 6 \x * \xo 1:6 \xt 2Sam 12:24\x*E Iesi e tamane Davit, a hariki. \p E Davit e tamane Solomon, e kinana e girihine Uria. \q1 \v 7 E Solomon e tamane Rehoboam. \q1 E Rehoboam e tamane Abisa. \q1 E Abisa e tamane Asa. \q1 \v 8 E Asa e tamane Iehosapat. \q1 E Iehosapat e tamane Ioram. \q1 E Ioram e tamane Usia. \q1 \v 9 E Usia e tamane Iotam. \q1 E Iotam e tamane Ahas. \q1 E Ahas e tamane Hesekia. \q1 \v 10 E Hesekia e tamane Manase. \q1 E Manase e tamane Amos. \q1 E Amos e tamane Iosaia. \q1 \v 11 \x * \xo 1:11 \xt 2Ki 22:1–24:20; 2Sto 36:10; Jer 27:20\x*E Iosaia e tamane Iekonaia turana e huriki e turana mai na tahuna e huriki a Babilon ri lakavu e huriki a Israel, ri turari ria lakea o Babilon. \p \v 12 \x * \xo 1:12 \xt Esr 3:2\x*Muri ne huriki a Israel ri made o Babilon: \q1 E Iekonaia e tamane Siltel. \q1 E Siltel e tamane Serubabel. \q1 \v 13 E Serubabel e tamane Abiud. \q1 E Abiud e tamane Eliakim. \q1 E Eliakim e tamane Asor. \q1 \v 14 E Asor e tamane Sadok. \q1 E Sadok e tamane Akim. \q1 E Akim e tamane Eliud. \q1 \v 15 E Eliud e tamane Eleasar. \q1 E Eleasar e tamane Matan. \q1 E Matan e tamane Iakop. \q1 \v 16 E Iakop e tamane Iosep, e girihine Maria, ra i podea e Isu, ra ni gale e Kristo. \p \v 17 E huriki e kabune Isu, i vakatubu ne Abraham i valai ne Davit, ri ala ravulu a polona i va. \p Ne Davit i valai na tahuna ri dili o Babilon, ri ala ravulu a polona i va. \p Pali ne Babilon i valai na tahuna e Kristoa\f + \fr 1:17 \ft E Kristo a nita Hibru i manga i maea, A Viri a Vure i vulakia ge korimule e huriki.\f* ni poda, ri ala ravulu a polona i va. \s1 E Isu Ni Poda \r (Lukas 2:1-7) \p \v 18 \x * \xo 1:18 \xt Luk 1:27,35\x*A nipodane Isu Kristo i bele maea: E kinana, e Maria, ni habikari ne Iosep ge girihina. Pali i uka ma ru parangi ma, ni matakilaka vona i singou na Hanu Kiripiripi. \v 19 E girihina, e Iosep, a bakovi kiripiripi. I koi ni vakamaruhua na matane huriki, lakea i luhoi ni pile kapiloho kunanea. \v 20 I tabana ni luhoi ni rata mavonga, lakea a agelo ne Bakovi Dagi i bele vona na vurena, i ta maea, “Iosep, hamone Davit, naha ni mangenge ni bolena e Maria ge girihimu, a vuhuna a maki i bele vona, i valai na Hanu Kiripiripi. \v 21 \x * \xo 1:21 \xt Luk 1:31; 2:21\x* Bara i podea a koma bakovi. O vunua ge Isu,\f + \fr 1:21 \ft E Isu, na nita Grik i manga e Iosua. A pelegona i manga i maea, E Bakovi Dagi i korimule hita.\f* a vuhuna bara i korimule e huriki a kabu vona na naro hale ne ria.” \p \v 22 A maki nga ri bele, ge bele muholi a ngavane Bakovi Dagi i taki e huriki a propet vona hosi, i ta maea, \v 23 \x * \xo 1:23 \xt Ais 7:14\x* “A sirula bara i singou tavula, i podea a koma bakovi, bara ni gale e Emanuel.” A pelegona a ngava e Emanuel i maea, “A Vure i made turane hita.” \p \v 24 Na tahuna e Iosep i hadongo, i muri mai a ngavana agelo ne Bakovi Dagi. I tulia e Maria ge girihina, ru lakea na tanga. \v 25 \x * \xo 1:25 \xt Luk 2:21\x*Pali i uka ma i mahita turana, i harena na tahuna e Maria i podea a koma bakovi vona. Lakea e Iosep i vunua a rana e Isu. \c 2 \s1 A Nupesi na Nirikena Haro \p \v 1 E Isu ni poda o Betlehem na tabeke ne Iudea na tahuna a Hariki e Herod i matakari vonga. Muri e huriki a bakovi na lohokanga na nilahona hada to malaga na tabeke na nirike na haro, to valai o Ierusalem. \v 2 \x * \xo 2:2 \xt Gi 24:17\x*To nana, “Avia a viri ni poda a hariki ne huriki a Iuda? Mete masia a hada vona na tabeke na nirike na haro, mete valai mete ge kavurikea.” \v 3 Na tahuna a Hariki e Herod i longoa a ngava iea, i lege a lohona. E huriki o Ierusalem ranga, i lege a lohone ria. \v 4 Lakea i gale palupu e huriki a prister dagi, a mari na vinara na lotu, i nana ria vona ni gi poda vai e Kristo. \v 5 Ri ta maea ria, “Bara ni poda na tanga e Betlehem, na tabeke ne Iudea, a vuhuna e huriki a propet hosi ri here maea: \q1 \v 6 \x * \xo 2:6 \xt Mai 5:2; Ion 7:42\x* ‘Ra ioe o Betlehem na tabeke ne Iudea \q2 i uka ma a tanga tavula o Iudea, a vuhuna \q1 bara i pagitala vomu a matakari, \q2 bara ia a matakari ne huriki a kabu nau, re huriki a Israel.’” \p \v 7 Muri e Herod i gale kapiloho e huriki a mosi nga, i nana tou vona a parava to matai a hada vona. \v 8 Muri i rudu tou, to go lakea o Betlehem, i ta maea, “Moto vano, moto matakana kamumua a koma iea. Na tahuna moto matavisia, moto taki iau. Iau tara a ngaru ni lokovonga, ga kavurikea.” \p \v 9 To longo lobo a ngavana hariki, to vano. Lakea a hada to masia na nirikena haro, i muga ne tou, i vano i koro polomeli na tanga i made vona a koma. \v 10 Na tahuna to masia a hada, to vivi hateka. \v 11 \x * \xo 2:11 \xt Sng 72:10-15; Ais 60:6\x*Na tahuna to bele na ruma, to masia a koma turana e kinana e Maria, lakea to turume puru, to kavurikea e Isu. To bole tala na tava ne tou a mahala, to vakaparua na gol, a buluka mangisipa ni gale a insens tara, a mir tara. \v 12 A Vure i ta pupukari ne tou na vurena, nahea to go hamule maia e Herod. Lakea to ramai a dala tara, to hamule lakea na robo ne tou. \s1 E Iosep i Ha Lakea o Egipto \p \v 13 To vano pali a bakovi dagi nga, lakea a agelo ne Bakovi Dagi i bele ne Iosep na vurena, i ta maea, “O pesi rike turana koma, e kinana, moto ha lakea o Egipto. Moto made vonga. Muri bara taki matou, moto hamule valai. E Herod i matakanea a koma iea, ta ge rabalakia.” \p \v 14 Lakea i pesi rike na rodo, i vango a koma rua e kinana, to ha lakea o Egipto. \v 15 \x * \xo 2:15 \xt Hos 11:1\x*To made vonga i harena na tahuna e Herod i mate. Lakea i bele muholi a ngava e Bakovi Dagi i taki hosi ne huriki a propet, i ta maea, \q1 “A gale talea o Egipto e tugu a bakovi.” \s1 E Herod i Rabalaki e Huriki a Koma Bakovi \p \v 16 Na tahuna e huriki a mosi nga i uka ma ri hamule valai ne Herod, i madihi a hatena, a vuhuna i matakilaka vona ri tamia. I vakuku e huriki a nugumaheto ri gi rabalaki e huriki a koma bakovi o Betlehem, na tabeke tabukoi vonga, a pida ne ria i polotano na pida i rua. I lohoka vona a pida ne Isu bara i polotano na pida i rua, a vuhuna i longo a nitane huriki a bakovi na nirike na haro. \v 17 Ngane a ngava i bele muholi, ra ngava e Bakovi Dagi i taki hosi ne Ieremaia a propet, i ta maea, \q1 \v 18 \x * \xo 2:18 \xt Vuh 35:19; Jer 31:15\x*“Ni longo na tanga e Rama \q2 e huriki ri haloho. \q1 E Resel i taringi e huriki e tuna. \q2 Pali i koi ni gi luke, \q1 a vuhuna e huriki e tuna \q2 ri mate lobo pali.” \s1 To Hamule \r (Lukas 2:39) \p \v 19 Muri e Herod i mate, lakea a agelo ne Bakovi Dagi i bele ne Iosep o Egipto na vurena, \v 20 i ta maea, “E huriki ta ri gi rabalakia a koma ri mate pali. O pesi rike, o tuli a koma rua e kinana, moto hamule lakea na robo e Israel.” \p \v 21 Lakea i pesi rike, i tuli rua to hamule lakea o Israel. \v 22 Pali i mangenge ni lakea o Iudea, a vuhuna i longoa e Arkelaus i bole a murine tamana, e Herod, i matakari a tabeke ne Iudea. A agelo ne Bakovi Dagi i bele ne Iosep na vurena, i vakalongoa, i mavonga to lakea na tabeke ne Galili. \v 23 \x * \xo 2:23 \xt Ais 11:1; 53:2; Luk 2:39; Ion 1:45\x*To vano to made o Nasaret. Ngane i bele muholi a ngava na propet i ta maea, “Bara ni gale ia a koma o Nasaret.” \c 3 \s1 E Ioanes a Mari ni Vahilolo \r (Markus 1:2-8; Lukas 3:1-18; Ioanes 1:19-28) \p \v 1 Na tahuna iea, e Ioanes, a mari ni vahilolo, i tubu ni leho, i vara na tabeke i ngeki o Iudea. \v 2 \x * \xo 3:2 \xt Mat 4:17; Mrk 1:15\x*I vara maea, “Mu pulo a vilone mua, a vuhuna a harikianga na hunu i tabukoi ge bele.” \v 3 \x * \xo 3:3 \xt Ais 40:3\x*Re Ioanes, a propet e Isaia i vakalongo muga vona, i ta maea, \q1 “A lohona viri i gale dagi na tabeke i ngeki, i ta maea, \q1 ‘Mu pelekadoa a dala ne Bakovi Dagi. \q2 Mu pelekadoa a dala ge laho vona ge kiripiripi.’” \p \v 4 \x * \xo 3:4 \xt 2Ki 1:8\x*A varakia ne Ioanes ni rata na vuna kamel. I rea tata ia na palabele ni rata na kulina meme.\f + \fr 3:4 \ft A varakia ne Ioanes i manga a varakia ne Elaisa hosi.\f* I kani a koa, a ame na robo. \v 5 E huriki lobo o Ierusalem, e huriki lobo na tabeke ne Iudea, e huriki lobo tabukoi na naru e Iordan ri lokovonga maia. \v 6 Ri taki tala a naro hale ne ria, lakea i vahilolo ria na naru e Iordan. \p \v 7 \x * \xo 3:7 \xt Mat 12:34; 23:33\x*Pali na tahuna i matai e huriki a Pariseo, a Sadusi ri valai mai ia ge vahilolo ria, i taki ria, i ta maea, “Mua a tuna mata! E rei i taki mua mu gu ha vona a rongova ne Bakovi Dagi? \v 8 Mu rata a naro ge vakasiri mu pulo a narone mua. \v 9 \x * \xo 3:9 \xt Ion 8:33,39; Rom 4:12\x*Naha ni luhoi mua, ge mua a hamone Abraham, mu gu malamala pali. Naha ni luhoi mavonga, a vuhuna a Vure i kara ni pulo a kedo nga, ge ria e huriki a hamone Abraham. I vai a kanena narone mua? Mu rata taro a naro kamumu ge vakasiri mua mu pulo muholi a vilone mua. \v 10 \x * \xo 3:10 \xt Mat 7:19; Luk 13:6-9\x*A kira i tabuli tabukoi pali na vuhuna kai. A kai i uka kanena kamumu, bara ni tolo puru, ni rungani. \p \v 11 \x * \xo 3:11 \xt Ion 1:26-27,33; Apo 1:5\x* “Iau a vahilolo mua na naru a vuhuna mu pulo a vilone mua. Pali a bakovi tara bara i luve muri nau i tuhaka hateka nau. Iau i uka ma a bakovi kamumu ga bole polo a vahapolo vona. Na tahuna i valai, bara i vahilolo mua na Hanu Kiripiripi, a kanono. \v 12 Ngane i tabukoi bara i kalipida e huriki a bakovi kamumu, a bakovi hale, i manga a bakovi i leho na hania na vit i kalipida a vit, a luluna. Bara i bole e huriki a bakovi kamumu, i ru ria na tanga kamumu, i manga a bakovi i leho na hania i ru kadolu a vit pololilo na roho na vit. Pali bara i bole e huriki a bakovi hale, i voro rike ria na kanono, i manga a bakovi i leho na hania na vit i bole a luluna vit, i voro rike na kanono. A kanono iea, i uka a nilobona.” \s1 E Isu Ni Vahilolo \r (Markus 1:9-11; Lukas 3:21-22; Ioanes 1:31-34) \p \v 13 Muri e Isu i pea e Galili i lakea na naru e Iordan, e Ioanes ge vahiloloa. \v 14 Pali e Ioanes i hehe, i ta maea, “I navai ga vahilolo ioe? Ioe a viri bara o vahilolo iau.” \p \v 15 Pali e Isu i koli, “O rata kunanea, a vuhuna i kamumu tu gu rata lobo a maki e Bakovi Dagi i taki tu gu rata.” Lakea e Ioanes i longo, i vahiloloa. \p \v 16 \x * \xo 3:16 \xt Ion 1:32\x*E Ioanes i vahilolo loboa e Isu, lakea e Isu i malaviriri kunana i pea a naru. A hunu i mata ka, lakea i masia a Hanuna Vure i puru valai manga a balu, i toka langa vona. \v 17 \x * \xo 3:17 \xt Sng 2:7; Ais 42:1; Mat 12:18; 17:5; Luk 9:35\x*Lakea a lohona viri i ta valai na hunu, i ta maea, “Iea e tugu a hategu. A vivi hateka vona.” \c 4 \s1 A Hanitu i Tonia e Isu \r (Markus 1:12-13; Lukas 4:1-13) \p \v 1 \x * \xo 4:1 \xt Hib 2:18; 4:15\x* Na parava tara a Hanu Kiripiripi i rudua e Isu ge lakea na tabeke i ngeki, a hanitu ge tonia vonga. \v 2 \x * \xo 4:2 \xt Nim 34:28\x*E Isu i peremu a maki ni kani na parava i ravulu va, a rodo i ravulu va. Lakea i vitolo. \v 3 A bakovi ni toni e huriki i bele vona, i takia, “Ge ioe a tuna Vure, o taki a kedo nga ri gi mapulo ri gi manga a bret.” \p \v 4 \x * \xo 4:4 \xt Vin 8:3\x*E Isu i koli, “A ngava ni here puru na Hinere, i ta maea, ‘A bakovi i uka ma ge mahuri na maki ni kani kunana. A bakovi bara i mahuri na tahuna i longototo a ngava lobo na Vure.’” \p \v 5 Muri a hanitu i tulia e Isu, i vakapesi langea na mapana roho na Vure o Ierusalem, \v 6 \x * \xo 4:6 \xt Sng 91:11-12\x*i takia, “Ge ioe a Tuna Vure, o to raga, a vuhuna a ngava ni here puru na Hinere i maea, \q1 ‘A Vure bara i rudu e huriki a agelo vona, ri valai ri matakari ioe. \q2 Ri gi bole rike ioe na limane ria, \q1 ma ge padi a vahamu a kedo.’” \p \v 7 \x * \xo 4:7 \xt Vin 6:16\x*Lakea e Isu i koli mule, i ta maea, “Ni here puru tabu na Hinere, i ta maea, \q1 ‘Naha ni tonia e Bakovi Dagi, a Vure vomu.’” \p \v 8 Muri a hanitu i tuli tabua e Isu, ru lakea na mapana lolo dagi tara. I vakasiria vona a tanga lobo na malala, a bagetua ne ria. \v 9 Lakea a hanitu i takia, “Ioe bara o turume puru, o vasileki nau, bara habi vomu a maki lobo nga.” \p \v 10 \x * \xo 4:10 \xt Vin 6:13\x*Lakea e Isu i takia, “Satan, o ha nau! A ngava ni here puru na Hinere i maea, ‘O kavurikea e Bakovi Dagi, a Vure vomu, o ramai kunana ia.’” \p \v 11 Muri a hanitu i ha taroa. I valai ngane e huriki a agelo ri tuhoria. \s1 E Isu i Vakatubu ni Vara \r (Markus 1:14-15; Lukas 4:14-15; Ioanes 4:3,43-45) \p \v 12 \x * \xo 4:12 \xt Mat 14:3; Mrk 6:17; Luk 3:19-20\x*Na tahuna e Isu i longoa a velengane Ioanes ni ru dili na bavi, i hamule lakea o Galili. \v 13 I malaga o Nasaret, i vano i made o Kapernaum, a tanga tabukoi na darilomu na malala ne huriki a kabu ne Sebulun e Naptali. \v 14 Ngane i bele muholi a ngava ni taki polo na propet, e Isaia, i ta maea, \q1 \v 15 \x * \xo 4:15 \xt Ais 9:1-2\x*“E huriki ri made na malala ne huriki a Sebulun, e huriki a Naptali, \q2 a dala i pori lakea na dari, na tabeke tara na naru e Iordan, \q2 a robo e Galili, ra i made vona e huriki i uka ma ria a Iuda, \q1 \v 16 e huriki ri made na uvo \q2 ri masia a nipara dagi; \q1 e huriki ri made na maniru na matenga, \q2 a nipara i parai ria.” \p \v 17 \x * \xo 4:17 \xt Mat 3:2; 10:7\x*Ngane e Isu i vakatubu ni vara maea, “Mu pulo a vilone mua. A harikianga na hunu i tabukoi ge bele.” \s1 E Isu i Gale e Huriki a Murimuri \r (Markus 1:16-20; Lukas 5:2-11; Ioanes 1:35-42) \p \v 18 Na parava tara, e Isu i lalaho na gagana Darilomu e Galili, i matai e maki tari rua, e Simon (a rana tara e Petrus), turana e tarina e Andreas. Ru ru a vuko, a vuhuna rua a tahodari. \v 19 Lakea e Isu i gale rua, i ta maea, “Muru valai, muru muri nau. Ga tovo marua ni tuli valai nau e huriki a bakovi, i manga a hini ngane muru lakavu a manu.” \v 20 Ru malaviriri kunana ru pea a vuko ne rua, ru muri maia. \p \v 21 I laho lokovonga, i matai tabu e maki tarina rua, e Iakop e Ioanes. Ru made na aga turane tamane rua, e Sebedi, to hono a vuko. Lakea e Isu i gale rua. \v 22 Ru malaviriri kunana ru pea e tamane rua na aga, ru ramaia e Isu. \s1 E Isu i Vakamahuri e Huriki Ri Giloa \r (Lukas 6:17-19) \p \v 23 \x * \xo 4:23 \xt Mat 9:35; Mrk 1:39; Apo 10:38\x*Muri e Isu i lakea na maka tanga na tabeke ne Galili, i dili na maka roho na vaponga, i vara e huriki na Velenga Kamumu na harikianga na hunu. I vakamahuri e huriki lobo ri tahoka a gilanga. \v 24 \x * \xo 4:24 \xt Mrk 6:55\x*A velengana ni longo na tanga lobo na tabeke ne Siria, lakea e huriki ri tuli valai ne Isu e huriki ri giloa na gilanga vilihaliha, e huriki ri tahoka a nimadihi dagi, e huriki i dili ne ria a hanitu, e huriki ri matemate, e huriki a beu. Ri tuli valai vona, i kori ria lobo. \v 25 \x * \xo 4:25 \xt Mrk 3:7-8\x*E huriki lobo o Galili, o Dekapolis, o Ierusalem, o Iudea, na tabeke tara ne Iordan, ri muri vona. \c 5 \s1 E Isu i Tovo e Huriki \r (Lukas 6:20-23) \p \v 1 Ngane e Isu i matai e huriki ri muri vona ri ala kupo, lakea i sike na gagana lolo, i made puru. E huriki a murimuri vona ri valai maia, \v 2 lakea i vakatubu ni tovo ria, i ta maea, \q1 \v 3 \x * \xo 5:3 \xt Ais 57:15\x* “E huriki ri ngaru hateka a Vure ge korimule ria, ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge habi ne ria a harikianga na hunu. \q1 \v 4 \x * \xo 5:4 \xt Ais 61:2-3; Kap 7:17\x*“E huriki ri tangi ngane ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge luke ria. \q1 \v 5 \x * \xo 5:5 \xt Sng 37:11\x*“E huriki ri vakakiroko mule ria ri gi vivi, \q2 a vuhuna a malala lobo bara ne ria. \q1 \v 6 \x * \xo 5:6 \xt Ais 55:1-2\x*“E huriki ri ngaru hateka ni ratena a maki lobo i kamumu na matana Vure ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge kori kamumu ria. \q1 \v 7 “E huriki a bakovi ni dodo ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge dodo ria. \q1 \v 8 “E huriki i malamala a hatene ria ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge made turane ria. \q1 \v 9 “E huriki ri rata e huriki ri valemu, ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge gale ria e huriki e tuna. \q1 \v 10 \x * \xo 5:10 \xt 1Pe 3:14\x*“E huriki ni vakamadihi vakaroro a vuhuna ri malamala, ri gi vivi, \q2 a vuhuna a Vure ge habi ne ria a harikianga na hunu. \p \v 11 \x * \xo 5:11 \xt 1Pe 4:14\x*“Na tahuna e huriki ri ratapile a rane mua, ri vakamadihi vakaroro mua, ri biu tavula mua a vuhuna mu ramai iau, mu vivi. \v 12 \x * \xo 5:12 \xt 2Sto 36:16; Apo 7:52\x*Mu vivi hateka, a vuhuna a Vure ge kona dagi hateka mua meli na hunu. E huriki a propet hosi, ria ranga, e huriki ri vakamadihi ria, a vuhuna ri ramai iau. \s1 A Sol, a Nipara na Malala \r (Markus 9:50; Lukas 14:34-35) \p \v 13 “Mua a sol na malala. Pali a sol, ge lobo a namina, ni gi bole mule tabu navai a namina? Bara ni vuroki, i laho langa vona e huriki, a vuhuna i uka lehona. \p \v 14 \x * \xo 5:14 \xt Ion 8:12; 9:5\x*“Mua a nipara na malala. A tanga meli na kupona i uka ma ge kapiloho. \v 15 \x * \xo 5:15 \xt Mrk 4:21; Luk 8:16; 11:33\x*I uka ma si namia a lam, muri si gi kavitagua na ulo. Bara si ru polomeli na dede ge parai e huriki lobo na ruma. \v 16 \x * \xo 5:16 \xt Epe 5:8-9; 1Pe 2:12\x*I mavonga kunana a naro kamumu ne mua ge parai e huriki a bakovi a ngatavine, ri gi matai, ri gi kavurikea e Tamane mua na hunu. \s1 A Vinara na Vure \p \v 17 \x * \xo 5:17 \xt Rom 3:31\x*“Naha ni luhoi ga valai ni vakalobo a vinara, a ngava ne huriki a propet. Iau a valai i uka ma ga vakalobo a vinara. A valai ga rata a ngavana vinara, a ngavane huriki a propet ri gi bele muholi. \v 18 \x * \xo 5:18 \xt Luk 16:17; 21:33\x*A taki muholi mua, a hunu a malala bara ru lobo. Pali i uka tara hinere kiroko ni here pololilo na vinara ge lobo, bara i vano i harena na nilobona maki lobo. \v 19 \x * \xo 5:19 \xt Iak 2:10\x*E rei a viri i longotaroa tara ngava kiroko nau, i tovo e huriki ranga ri gi longotaroa, bara ni gale a bakovi tavula na harikianga na hunu. Pali e huriki ri muri mai, ri tovo a ngava lobo nau bara ni gale a bakovi dagi pololilo na harikianga na hunu. \v 20 A taki mua, a narone mua ge malamala na narone huriki a Pariseo, e huriki a mari na vinara na lotu. Ge uka, i uka ma mu gu dili na harikianga na hunu. \s1 A Nihinihate \r (Lukas 12:57-59) \p \v 21 \x * \xo 5:21 \xt Nim 20:13; Vin 5:17\x*“Mu longo pali a vinara tara ne Moses i maea, ‘Naha ni rabalaki a viri. A Vure bara i pelekado e huriki ri rabalaki a viri.’ \v 22 \x * \xo 5:22 \xt 1Ion 3:15\x*Pali iau a taki mua, e rei a viri i tahatea e turana, a Vure bara i pelekadoa. I muholi, e rei a viri i ratapilea a rane turana bara i pesi na kot ne huriki a Iuda. Pali e rei a viri i ta maea, ‘Ioe a manga,’ bara i puru na kanono na imperno. \p \v 23 \x * \xo 5:23 \xt Mrk 11:25\x* “I mavonga, na tahuna o habi a nihabi vomu na dede, pali o longovisia e turamu tara i tahoka a ngava vomu, \v 24 o pe taro vonga na dede a nihabi vomu. O hamule maia e turamu, muru pelekado taro a ngava. Muri o valai o habi a nihabi vomu. \p \v 25 “Na tahuna a viri i padi virihi ioe na ngava, o toni ni pelekado malaviriri a ngava, na tahuna muru tabana ni laho lakea na kot. Bara i uka, bara i turari ioe lakea na mari ni pelekado. A mari ni pelekado bara i habi ioe na limana tagari, bara ri ru dili ioe na bavi. \v 26 A taki muholi ioe, i uka ma go pagitala, ge harena na tahuna o koli mule lobo a maki vona.” \s1 Naha Ni Ngutu \p \v 27 \x * \xo 5:27 \xt Nim 20:14; Vin 5:18\x* “Mu lohoka vona a vinara i ta maea, ‘Naha ni mole.’ \v 28 Pali iau a taki mua, e rei a viri i ngutu kunana na matana a ngatavine, i rata pali a vilo na molenga na hatena. \v 29 \x * \xo 5:29 \xt Mat 18:9; Mrk 9:47\x*A matamu tara ge rata ioe go rata a rabu hale, o sigi talea, o vurokia. I kamumu a tabeke tara na kakaimu ge velu, pali a kakaimu lobo i uka ma ni gi voro puru na imperno. \v 30 A limamu tara ge vakaboru ioe na rabu hale, o palakudua o vurokia. I kamumu a tabeke tara na kakaimu ge velu, pali a kakaimu lobo i uka ma ni gi voro puru na imperno. \s1 Naha Ni Vapile na Parangia \r (Mateo 19:9; Markus 10:11-12; Lukas 16:18) \p \v 31 \x * \xo 5:31 \xt Vin 24:1-4; Mrk 10:4\x* “A vinara tara ne Moses mu longoa i maea, ‘E rei a viri i ngaru ni pilea e girihina ge habia vona a raukea na nivapile.’ \v 32 \x * \xo 5:32 \xt 1Ko 7:10-11\x*Pali iau a taki mua, e rei a bakovi i pile tavulea e girihina, re girihina i uka ma i mole, i ratea ge ratea a naro na molenga. Pali e rei a bakovi i parangi a ngatavine ni pile, a bakovi iea tara i mole. \s1 Naha Ni Kaba \p \v 33 \x * \xo 5:33 \xt Levi 19:12; Gi 30:2; Vin 23:21\x* “A ngava tara na vinara mu longoa i maea, ‘Na tahuna o kaba, naha ni pulo tabu a ngavamu. O ramai lobo a ngava o kaba vona ne Bakovi Dagi.’ \p \v 34 \x * \xo 5:34 \xt Ais 66:1; Mat 23:22; Iak 5:12\x*“Pali iau a taki mua, naha ni kaba. Naha ni kurahia a Hunu, a vuhuna a hunu a gula hariki na Vure. \v 35 \x * \xo 5:35 \xt Sng 48:2; Ais 66:1\x*Naha ni kurahia a malala, a vuhuna ia a maki a Vure i ru langa a vahana vona. Naha ni kurahia e Ierusalem, a vuhuna ia a vuhutanga na Hariki Dagi. \v 36 Naha ni kurahia a gimu, a vuhuna o keri go ratea tara vumu ge kato o ge kea. \v 37 A ngava o taki kunana ge ‘emi,’ e ‘uka.’ A ngava ranga bara o taki, i valai kunana na hanitu. \s1 Naha Ni Koli a Naro Hale \r (Lukas 6:29-30) \p \v 38 \x * \xo 5:38 \xt Nim 21:24; Levi 24:20; Vin 19:21\x* “Mu longoa tara vinara ne Moses i maea, ‘A viri i biputua a ngimu, o koli, o biputua a ngina. A viri ge sigi talea a matamu, o koli, o sigi talea a matana.’ \v 39 Pali iau a taki mua, naha ni gegea a bakovi hale. A viri tara ge ubi a garemu, o tabalahehe, ge ubi ioe na garemu tara. \v 40 A viri tara ge vakapesi ioe na kot ge bolea a padirodo vomu, o habia vona tabu a varakia vomu. \v 41 A nugumaheto ge vakuku ioe go laho turana na marava i taku, go kaloho polo a maki vona, o laho turana na marava ge rua. \v 42 O habi na viri i nongi a maki vomu. Naha ni vakatoku na viri i ngaru ni bole taro vomu ranga maki. \s1 O Ngaru a Pile Vomu \r (Lukas 6:27-28,32-36) \p \v 43 \x * \xo 5:43 \xt Levi 19:18\x* “Mu longo pali a ngava i maea, ‘Mu ngaru e huriki e turane mua, mu marikoi e huriki a pile ne mua.’ \v 44 \x * \xo 5:44 \xt Nim 23:4-5; Luk 23:34; Apo 7:60; Rom 12:14,20\x*Pali iau a taki mua, mu ngaru e huriki a pile ne mua, mu vasileki ne huriki ri vakamadihi vakaroro mua. \v 45 Bara mu rata mavonga, bara ni gale mua e huriki e tune Tamane mua meli na hunu, a vuhuna i ratea a haro i para langa ne huriki lobo: e huriki a bakovi malamala, e huriki a bakovi hale. I habi a vala ne huriki lobo: e huriki a bakovi malamala, e huriki a bakovi hale. \v 46 Mua bara mu ngaru kunana e huriki ri ngaru mua, a ra maki kamumu mu gu bolea? E huriki a bakovi ni bole a takis, ria ranga ri ngaru kunana e huriki ri ngaru ria. \v 47 Pali mua, mu gu tagui kunana e huriki e turane mua, a narone mua ge rangi navai a narone huriki ranga? E huriki na uvo, ria ranga ri rata mavonga. \v 48 \x * \xo 5:48 \xt Levi 19:2; Vin 18:13\x*Mu laho malamala liu, a vuhuna e Tamane mua meli na hunu i malamala liu.” \c 6 \s1 Mu Tuhori a Matasia \p \v 1 \x * \xo 6:1 \xt Mat 23:5\x*Muri e Isu i ta maea, “Na tahuna mu rata a naro kamumu, naha ni vakasiri. Mu rata kapiloho. Bara mu vakasiri, i uka ma mu gu bole a mapane mua ne Tamane mua na hunu. \v 2 Na tahuna mu habi a maki na matasia, naha ni rudu mugea a viri ge vaki a tavure ge vakalongo e huriki. E huriki a tabele rua ri rata mavonga pololilo na roho na vaponga, polovavo na dala. Ri ngaru e huriki ri gi kavurike ria. A taki muholi mua, ri bole lobo pali a mapane ria. \v 3 Pali mua, na tahuna mu habi a maki na matasia, mu ratea i uka ma ge lohoka vona e huriki a turane mua. \v 4 Mu habi kapiloho ne huriki a matasia. Muri e Tamane mua, ra i matai a maki ni rata kapiloho, bara i kona mua. \s1 A Nivasileki \r (Lukas 11:2-4) \p \v 5 \x * \xo 6:5 \xt Mat 23:5; Luk 18:10-14\x* “Na tahuna mu vasileki, naha ni rata manga e huriki a tabele rua. Na tahuna ri vasileki, ri pesi pololilo na roho na vaponga, o na harena dala, ri ngaru ni gi matai. A taki muholi mua, a mapane ria ri bole loboa pali. \v 6 Na tahuna o vasileki, o dili na ruma, o tukaria a logo, o vasileki ne Tamamu, ra i made kapiloho. Muri e Tamamu, ra i matai a maki lobo ni rata kapiloho, bara i kona ioe. \v 7 \x * \xo 6:7 \xt 1Ki 18:25-29\x*Na tahuna mu vasileki, naha ni ta tavulavula manga e huriki a bakovi i uka ma ria a Iuda ri rata. Ri pahaluhoi ta a Vure ge longo ria na tahuna ri rata a ngava i kupo. \v 8 \x * \xo 6:8 \xt Mat 6:32\x*Naha ni ramai a narone ria, a vuhuna e Tamane mua i lohoka vona a maki mu ngaru. Na tahuna i uka ma mu takia ma, i lohoka vona pali. \p \v 9 I mavonga, mu vasileki maea: \q1 ‘Tamane mia meli na hunu, \q1 mi ngaru e huriki ri gi togoa a ramu, \q1 \v 10 \x * \xo 6:10 \xt Luk 22:42\x*a harikianga vomu ge valai. \q1 A ningaru vomu ni gi \q2 ramai koea na malala, i manga a hini ni rata meli na hunu. \q1 \v 11 O habi a maki ni kani ne mia ge karea a parava mona. \q1 \v 12 \x * \xo 6:12 \xt Mat 18:21-35\x*O puga vuroki a naro hale ne mia, \q2 i manga a hini mi puga a naro hale ne huriki ri rata hale mia. \q1 \v 13 \x * \xo 6:13 \xt Luk 22:40; Ion 17:15; 2Tes 3:3; 2Tim 4:18; Iak 1:13\x*Naha ni tuli mia mi gi dili na nitoni. \q2 O korimule mia na bakovi hale.’\f + \fr 6:13 \ft Abakovihale, re Satan.\f* \p \v 14 \x * \xo 6:14 \xt Mrk 11:25-26\x* “Na tahuna mu lohopile a naro hale ni rata virihi mua vona, e Tamane mua na hunu tara bara i puga vuroki a naro hale ne mua. \v 15 Pali mua i uka ma mu gu lohopile a naro hale ne huriki, e Tamane mua tara i uka ma ge puga vuroki a naro hale ne mua. \s1 A Niperemu \p \v 16 \x * \xo 6:16 \xt Ais 58:5-9\x* “Na tahuna mu peremu, nahea mu gu mata vitoloka i manga e huriki a tabele rua ri rata. Ri rata ria i malulu a matane ria ri gi vakasiri e huriki ta ri pile a kinani. A taki muholi mua, a mapane ria ri bole loboa pali. \v 17 Pali mua, na tahuna mu peremu mu vahilolo a matane mua, mu biri a gine mua na nibiri, \v 18 i uka ma ni gi matakilaka vona mu peremu. E Tamane mua, ra i made kapiloho, i matai a maki mu rata kapiloho, bara i kona mua. \s1 A Mahala na Hunu \r (Lukas 12:33-34) \p \v 19 \x * \xo 6:19 \xt Iak 5:1-3\x* “Naha ni ru kadolu a mahala na malala. Koea na malala a madume, a dedu bara ri ratapile a mahala ne mua, a bakovi na panahoa bara i dili i panaho. \v 20 \x * \xo 6:20 \xt Mat 19:21; Luk 18:22\x*Mu ru kadolu a mahala na hunu. Meli na hunu, i uka madume a dedu ri gi ratapile a maki. I uka a bakovi na panahoa ge dili ge panaho. \v 21 A hatemu bara i lakea mai kunana a tabeke o ru a mahala vomu vona. \s1 A Matane Hita \r (Lukas 11:34-36) \p \v 22 “A matana viri i manga a nipara na kakaina. Na tahuna a matamu i kamumu, a nipara i kori a kakaimu lobo. \v 23 Pali na tahuna a matamu i hale, a kakaimu lobo bara i made na uvo. Pali a matamu i uka ma ge habi tabu a nipara vomu, bara o made na uvo dagi. \s1 Naha Ni Leho na Bakovi Dagi Ge ala Rua \r (Lukas 16:13) \p \v 24 “I uka tara viri ge vora na bakovi ala rua, a vuhuna bara i koi vona tara, i ngarua tara. Bara i habi a hatena na bakovi tara, i biu a bakovi tara. I uka tara viri ge vora varago na Vure, a moni. \s1 Naha Ni Loho Lege \r (Lukas 12:22-31) \p \v 25 \x * \xo 6:25 \xt Pili 4:6; 1Tim 6:6-8; 1Pe 5:7\x* “I mavonga a taki mua naha ni luhoi lege lae vona a nimade ne mua, a maki mu gu kani, a maki mu gu ninu. Naha ni luhoi lege lae vona a kakaine mua, a ra maki mu gu rodo. A maki dagi a nimahuri, a maki kiroko a maki ni kani. A maki dagi hateka a kakaina viri, a maki kiroko a varakia. \v 26 \x * \xo 6:26 \xt Mat 10:29-31; Luk 12:6-7\x*Mu matai a maka kadirovo, i uka ma ri varo a maki ni kani, i uka ma ri mirio kilala. Ri uka roho ni ru kadolu a maki ni kani. Pali e Tamane mua na hunu i vakani ria. Mua ranga, bara i vakani mua, a vuhuna a Vure i ngaru hateka mua na maka kadirovo. \v 27 A naro ni luhoi lege, i uka ma ge kori ioe go mahuri malaku. \v 28 “Pali i navai mu luhoi lege lae na maki mu gu rodo? Mu matai a maka hurumade. I uka ma ri leho kilala, i uka ma ri rahi kilala a varakia. \v 29 \x * \xo 6:29 \xt 1Ki 10:4-7; 2Sto 9:3-6\x*Pali a taki mua, a hurumade nga ri bagetu keke hateka, ri kamumu hateka na bagetua ne Solomon, ra hosi i bagetu kamumu hateka. \v 30 A Vure i vakabagetu a maka hurumade ri tabuli popote kunana, muri ri mate. Pali mua ranga, a Vure bara i vakabagetu mua. A bagetua ne mua bara i kamumu hateka na bagetua na hurumade. Ra mua, i uka ma mu luhoi tora hatekea a Vure. \v 31 I mavonga, naha ni loho lege lae mu gu ta maea, ‘A ra mi gi kania?’ o ‘A ra mi gi nua?’ o ‘A ra mi gi rodoa?’ \v 32 \x * \xo 6:32 \xt Mat 6:8\x*E huriki i uka ma ria a Iuda ri nunu muri mai a maka maki nga. Pali e Tamane mua meli na hunu i lohoka vona mu ngaru a maki nga. \v 33 \x * \xo 6:33 \xt 1Ki 3:11-14; Sng 37:4,25; Rom 14:17\x*Naha ni luhoi a maki nga. Mu luhoi taro a harikianga vona, muri a maki nga ranga bara ni habi. \v 34 I mavonga, naha ni luhoi lege lae na a ra maki ge bele kuduvi. A parava kuduvi bara i tahoka a maregoa vona. Mu luhoi kunana a parava mona.” \c 7 \s1 Naha Ni Pelekado a Viri \r (Lukas 6:37-38,41-42) \p \v 1 \x * \xo 7:1 \xt Rom 2:1; 1Ko 4:5; Iak 4:11-12\x* “Naha ni pelekado a viri, lakea e Bakovi Dagi i uka ma ge pelekado mua. \v 2 \x * \xo 7:2 \xt Mrk 4:24\x*Bara i pelekado mua ge manga a hini mu pelekado e huriki ranga. A naro mu rata virihi e huriki ranga, a Vure tara bara i rata virihi mua vona. \v 3 I navai o masia a muku na matane turamu, pali o mata kepa vona a bokona kai i koro na matamu ke? \v 4 Go taki navia e turamu, ‘Ga kuri tala a muku na matamu,’ pali a matamu i vona a bokona kai dagi? \v 5 Ioe a bakovi na taminga! O bole tala taro a bokona kai na matamu, muri bara o matai kamumu, o kuri tala a muku na matane turamu. \p \v 6 “Naha ni habi na ligo a maki na Vure, bara i kara mate ioe. Naha ni vuroki lakea na boro a kepe ne mua, bara i paha loi. \s1 Mu Nana, Mu Matakana, Mu Tutulidi \r (Lukas 11:9-13) \p \v 7 \x * \xo 7:7 \xt Mrk 11:24; Ion 14:13; 15:7; 16:23-24\x* “Mu nana a maki mu ngaru, lakea a Vure bara i habi ne mua. Mu matakana a maki mu ngaru, lakea a Vure bara i kori mua mu gu bole. Mu tutulidi, a Vure bara i talea a logo, bara mu dili. \v 8 \x * \xo 7:8 \xt 1Ion 3:22; 5:14-15\x*Mu rata mavonga, a vuhuna e huriki ri nana a maki, bara ri bole visi. E huriki ri matakana a maki, bara ri matavisi. E huriki ri tutulidi, bara ri dili visi. \p \v 9 “E rei ne mua, ge ngaru a bret e tuna, ge habi a kedo vona? \v 10 O ge ngaru a manu e tuna, ge habi a mata vona? \v 11 \x * \xo 7:11 \xt Iak 1:17\x* Mua e huriki a bakovi hale, pali mu matakari kamumu e huriki e tune mua. E Tamane mua meli na hunu i kamumu liu. Pali i navai mu luhoia i uka ma ge habi a maki kamumu ne huriki ri nanea? \v 12 \x * \xo 7:12 \xt Mat 22:39-40; Luk 6:31; Rom 13:8-10\x* I mavonga, a ra naro mu ngaru e huriki ri gi rata virihi mua vona, mua ranga mu rata. A ngava iea kunana ia a vuhuna a vinara ne Moses, a nitane huriki a propet. \s1 A Logo Kiroko, a Logo Dagi \r (Lukas 13:24) \p \v 13 “Mu dili na logo bala holo, a vuhuna a dala na vuranga i bola, a logo vona i ngavaka. \v 14 Pali a dala na nimahuri vakaroro i kiroko, a logo vona i bala holo. E huriki ala popote kunana bara ri matavisia. \s1 A Kanena Kai \r (Lukas 6:43-44; 13:25-27) \p \v 15 \x * \xo 7:15 \xt Mat 24:24; Apo 20:29; 2Pe 2:1\x* “Mu matadoko vona e huriki a nitamina propet. Ri tamilalu ni rata a rabu kamumu, pali ri ngaru ni ratapile mua. Ri manga a kaugara i tamilalu ni made madoru, ge lakavu a sipsip. \v 16 \x * \xo 7:16 \xt Gal 5:19-22; Iak 3:12\x*Mu matai a rabune ria, bara mu matakilala ria. I uka ma si pasi a vuana vao na barakau. I uka ma si gi pasi a kanena kulu na ngatavinekou. \v 17-18 A kai kamumu i uka ma ge vakabele a kanena ge hale. Bara i vakabele kunana a kanena i kamumu. A kai hale i uka ma ge vakabele a kanena ge kamumu. Bara i vakabele kunana a kanena i hale. \v 19 \x * \xo 7:19 \xt Mat 3:10; Luk 3:9; Ion 15:6\x*A kai lobo i uka ma ri vakabele a kanena i kamumu, bara ni tolo vuroki, ni voro rike na kanono. \v 20 \x * \xo 7:20 \xt Mat 12:33\x*I mavonga kunana, mu matai a rabune huriki a nitamina propet, bara mu matakilala ria. \v 21 \x * \xo 7:21 \xt Luk 6:46; Iak 1:25\x*Naha ni luhoi e huriki lobo ri gale iau e ‘Bakovi Dagi, Bakovi Dagi’ ri gi dili na harikianga na hunu. E huriki bara ri dili, re huriki ri ramai a ningaru ne Tata na hunu. \v 22 Na nilobona parava e huriki ala kupo bara ri taki iau, ri ta maea, ‘Bakovi Dagi, Bakovi Dagi, mi rata na ramu a nita propet. Mi lili tala e huriki a hanitu na ramu. Mi rata a maka nivakasiri i kupo.’ \v 23 \x * \xo 7:23 \xt Sng 6:8; 2Tim 2:19\x*Pali iau ga ta kavakava ne ria, ga ta maea, ‘I uka ma lohoka ne mua. Mu malele ha nau, mua e huriki a mari ni putu puru a vinara.’ \s1 Ni Hae a Roho \r (Lukas 6:47-49) \p \v 24 “E huriki ri longo a nitagu, ri longototo, ri manga a bakovi i tahoka a niluhoi kamumu, i hae a roho vona langa na kedo. \v 25 Muri a vala i boru, i tua a meka. A vilu i pori, i pulua a roho. Pali i uka ma i mapuka, a vuhuna a butuna i pesi langa na kedo. \p \v 26 “Pali a viri i longo a ngavagu, pali i longotaro, i manga a bakovi i uka niluhoi kamumu. I hae langa na hire a roho vona. \v 27 Muri i boru a vala, i tua a meka. A vilu i pori, i pulua a ruma, lakea i mapuka, i tangi pahumu puru.” \p \v 28 E Isu i ta lobo, lakea e huriki ri turutu vona a nivara vona, \v 29 \x * \xo 7:29 \xt Mrk 1:22; Luk 4:32\x*a vuhuna i uka ma i vara manga e huriki a mari na vinara na lotu. I vara manga a bakovi i tahoka a nitora. \c 8 \s1 A Bakovi i Giloa na Patala \r (Markus 1:40-42; Lukas 5:12-14) \p \v 1 Na tahuna e Isu i raga na lolo, a bakovi ala kupo hateka ri muri vona. \v 2 A bakovi tara i ratapilea a patala i valai, i turume puru na matane Isu, i ta maea, “Bakovi Dagi, ioe bara o ngaru, o vakamatapado iau.” \p \v 3 Lakea e Isu i toto talea a limana, i padoia, i ta maea, “Iau a ngaru. O mata­pado.” I malaviriri kunana i malaharuri vona a patala. \v 4 \x * \xo 8:4 \xt Levi 14:1-32; Mat 9:30; Luk 17:14\x*Muri e Isu i takia, “Naha ni takia tara viri. O vano o vakasiri ioe na prister. Muri o habi a nihabi vomu, i manga a hini e Moses i taki hosi. Lakea e huriki ri gi matakilaka vona ioe ni vakamatapado pali.” \s1 A Vora na Ubu \r (Lukas 7:1-10) \p \v 5 Na tahuna e Isu i dili o Kapernaum, a ubu na tara na nugumaheto i valai vona, i takia ge koria, \v 6 i ta maea, “Bakovi Dagi, a vora nau a pea na tanga. I mate a limana a vahana, i bole a nimadihi dagi.” \p \v 7 Lakea e Isu i takia, “Ga lokovonga, ga vakamahuria.” \p \v 8 Pali a ubu i koli i ta maea, “Bakovi Dagi. I uka ma iau a bakovi kamumu go valai na ruma nau. O ta kunana, bara i mahuri a vora nau. \v 9 A ta maea, a vuhuna iau a longototo e huriki a bakovi dagi nau. E huriki a nugumaheto a matakari ria, ria ranga ri longototo iau. Bara takia a viri tara ge vano, bara i vano kunana. O a takia ge valai, bara i valai kunana. A takia a vora nau ‘o ratea a maki iea,’ bara i rata kunanea.” \p \v 10 Na tahuna e Isu i longoa a ngavana bakovi iea, i turutu. Lakea i taki e huriki ri muri vona, i ta maea, “A taki muholi mua, i uka ma a masia ma tara bakovi o Israel ge luhoi torea a Vure ge manga a bakovi iea.\f + \fr 8:10 \ft A ubu na tara na nugumaheto a bakovi o Rom. I uka ma ia a Iuda. I mavonga e Isu i turutu vona a niluhoi dagi vona.\f* \v 11 \x * \xo 8:11 \xt Luk 13:29\x*A taki mua, e huriki ala kupo i uka ma ria a Iuda bara ri valai na tabeke lobo na malala, bara ri made turane Abraham, e Isak, e Iakop na habu na harikianga na hunu. \v 12 \x * \xo 8:12 \xt Mat 22:13; 25:30; Luk 13:28\x*Pali e huriki a Iuda, ra ri made muga na harikianga bara ni tono tala na uvo. Bara ri tangi, i vaheri mavonga a ngine ria a vuhuna i madihi a hatene ria.” \p \v 13 Muri i takia a ubu, i ta maea, “O hamule! Bara i bele manga a hini o luhoi tora ge bele.” Na kilala iea kunana, a vora vona i tavaga. \s1 E Lahuane Petrus \r (Markus 1:29-34; Lukas 4:38-41) \p \v 14 Muri e Isu i lakea na ruma ne Petrus. Na tahuna i bele, i masia e lahuane Petrus, a ngatavine, i mahita na kiri, i rongo a kulina. \v 15 Lakea i padoia a limana ngatavine, i lobo a gilanga vona. Lakea a ngatavine iea i pesi rike, i vakatubu ni gutu a maki ni kani ne Isu. \p \v 16 Na malunga ni tuli valai vona e huriki i dili ne ria a hanitu. I taki e huriki a hanitu ri gi ha, lakea ri ha. I vaka­mahuri e huriki ri giloa. \v 17 \x * \xo 8:17 \xt Ais 53:4\x*Na naro iea kunana i bele muholi a nita i herea a propet e Isaia hosi, i ta maea, \q1 “I korimule hita na gilanga, \q2 i vakamahuri hita.” \s1 A Naro Ni Muri Mai e Isu \r (Lukas 9:57-60) \p \v 18 Na tahuna e Isu i matai e huriki ala kupo ri pesi haluia, i taki e huriki a muri­muri vona ri gi rike na aga, ri gi polo lakea na tabeke tara na darilomu. \v 19 Muri tara mari na vinara na lotu i valai vona i ta maea, “Mari ni tovo. I vai a hini go lakea vona, ga muri mai ioe kunana.” \p \v 20 \x * \xo 8:20 \xt 2Ko 8:9\x*Lakea e Isu i koli i ta maea, “A kaugara i tahoka a dupina i mahita vona. A kadi­rovo i tahoka a nuna i mahita vona. Pali a Tuna Bakovi i uka ruma ge mahita vona.”\f + \fr 8:20 \ft O matai a hanuna kaugara ne Lukas 9:58.\f* \p \v 21 \x * \xo 8:21 \xt 1Ki 19:20\x*Muri a murimuri tara i takia, “Bakovi Dagi, ga vano taro, ga tanua e tata.” \p \v 22 Pali e Isu i koli maea, “E huriki ri made na uvo ri manga e huriki a viri ri mate pali. O taparaki ria ri gi tanu e huriki a viri ne ria. Pali ioe, o muri mai iau.” \s1 E Isu i Vakamalilo a Dari \r (Markus 4:36-41; Lukas 8:22-25) \p \v 23 Muri e Isu i rike na aga turana e huriki a murimuri vona. \v 24 I bele vaka­turutu ne ria vavo na dari a vala, a vilu dagi. I bolu hateka a dari, i dili na aga. Pali e Isu i mahita. \v 25 E huriki a murimuri vona ri vangoa, ri ta maea, “Bakovi Dagi, o korimule hita, ma ga si gi pasiri!” \p \v 26 \x * \xo 8:26 \xt Mat 14:31; Sng 89:9\x*E Isu i koli, i ta maea, “I navai mu mangenge? I uka ma mu luhoi tora hateka.” Muri i pesi rike i tahate a vilu a dari, ru pasi valo puru, a dari i malilo liu. \p \v 27 Ri turutu, ri vanana, “Ia a bakovi navai? A vilu a dari ru longototoa.” \s1 E Isu i Kori a Bakovi ala Rua \r (Markus 5:1-17; Lukas 8:26-37) \p \v 28 Ngane e Isu i bele na tabeke tara na Darilomu e Galili, na robo ne huriki a Gadare. Na tahuna i bele, i pugai a bakovi ala rua, ru pagitala na murine huriki ri mate. A bakovi nga, i dili ne rua a hanitu. E huriki ri mangenge ni polo vonga, a vuhuna ru rata tuhare hateka. \v 29 \x * \xo 8:29 \xt Mrk 1:24; Luk 4:41\x*Lakea ru gale dagi, ru nanea, “Tuna Vure, a ra go ratea ne mia? A parava a Vure ge pelekado mia i tabana. Pali i navai o valai malaviriri go vakamadihi mia?” \v 30 A kabuna boro i kani tabukoi. \v 31 Lakea e huriki a hanitu ri nana torea e Isu, ri ta maea, “Ioe go lili tala mia, o rudu mia mi gi dili na kabuna boro nga.” \p \v 32 Lakea e Isu i ta maea, “Mu vano!” Lakea e huriki a hanitu ri pagitala ne rua, ri dili na kabuna boro. Lakea a maka boro ri nunu puru mai a gali, ri to na darilomu, ri pasiri. \v 33 E huriki a matakari na boro ri ha. Ri nunu lakea na tanga, ri vakalongo e huriki vonga a maki i bele na bakovi ala rua nga, ra i pagitala ne rua a hanitu. \v 34 Muri e huriki na tanga dagi ri pagitala ri gi masia e Isu. Na tahuna ri masia, ri tonoa ge pe a tabeke ne ria, ge vano. \c 9 \s1 A Bakovi Vaha Mate \r (Markus 2:2-12; Lukas 5:18-26) \p \v 1 \x * \xo 9:1 \xt Mat 4:13\x*Muri e Isu i rike na aga, i pasi polo na darilomu, i bele na tanga vona.\f + \fr 9:1 \ft Atanga vona, e Kapernaum\f* \v 2 Na tahuna i made vonga, e huriki a bakovi ranga ri kaloho vilia vona a bakovi i mate a vahana, i mahita na moke. Na tahuna i matai ria ri luhoi tora ia, i takia a vaha mate, “O tugu. Naha ni luhoi lege. A puga vuroki a naro hale vomu.” \p \v 3 Lakea e huriki a mari na vinara na lotu ri luhoi maea, “Ra bakovi iea, i hale hateka, i pahaluhoi ta ia a Vure.” \p \v 4 \x * \xo 9:4 \xt Luk 9:47; Ion 2:25\x*E Isu i lohoka na niluhoi ne ria, lakea i ta maea, “I navai mu luhoi hale? \v 5 I vai a ngava kavakava ga takia? Ga ta maea, ‘A puga vuroki a naro hale vomu,’ o ga ta maea, ‘O pesi rike o laho?’ \v 6 \x * \xo 9:6 \xt Ion 17:2\x*Pali ngane ga vakasiri mua, a Tuna Bakovi i tahoka a nitora koea na malala ni puga vuroki a naro hale.” Muri i takia a vaha mate, i ta maea, “O pesi rike, o bolea a moke vomu, o lakea na tanga.” \p \v 7 Lakea i pesi rike, i lakea na tanga. \v 8 Na tahuna e huriki ri masia a naro iea, ria lobo ri mangenge, lakea ri kavurikea a Vure, ra viri i habi a nitora. \s1 E Isu i Galea e Mateo \r (Markus 2:13-14; Lukas 5:27-28) \p \v 9 Muri e Isu i malaga, i laho lokovonga. I masia a bakovi tara, a rana e Mateo, i mamade na roho na takis. Lakea e Isu i takia, “O muri nau.” Lakea e Mateo i pesi rike, i muri maia. \p \v 10 Muri e Isu i vano, i kani na ruma ne Mateo. E huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a bakovi hale, ri valai, ri kani turane Isu, e huriki a murimuri vona. \v 11 \x * \xo 9:11 \xt Luk 15:2\x*Na tahuna e huriki a Pariseo ri masia, ri nana e huriki a murimuri vona, ri ta maea, “I navai a mari ni tovo ne mua i kani turana e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a bakovi hale?” \p \v 12 Na tahuna e Isu i longoa a ninana iea, i ta maea, “E huriki i uka ma ri giloa i uka ma ri gi matai a dokta. E huriki ri giloa kunana bara ri masia. \v 13 \x * \xo 9:13 \xt Hos 6:6; Mat 12:7\x*Mu vano mu luhoi kado taroa a nitana Vure iea: ‘I uka ma a ngaru a nihabi. A ngaru a rabu ni dodo.’ Iau a valai i uka ma ga gale mua e huriki mu luhoi ta mu malamala mu gu pulo a vilone mua. A valai ga gale e huriki ri naro hale ri gi pulo a vilone ria.” \s1 A Rabu ni Peremu \r (Markus 2:18-22; Lukas 5:33-39) \p \v 14 \x * \xo 9:14 \xt Luk 18:12\x*Muri e huriki a murimuri ne Ioanes ri valai, ri nanea e Isu, “I navai mia turana e huriki a Pariseo mi peremu, pali e huriki a murimuri vomu i uka ma ri peremu?” \p \v 15 E Isu i koli, i ta maea, “Ri gi tangi navai e huriki ri valai na habu na parangia? Pali na tahuna a bakovi i parangi karaba ni tuli tala ne ria, bara ri peremu. \p \v 16 “I uka ma si gi bolea a mavidana lavalava karaba si gi rahi karia a hini i marape na matutu na varakia. Bara si rata mavonga, na tahuna si loi a varakia, a mavidana lavalava karaba bara i hoho, i turapea a matutuna varakia, muri bara i ratea a hini mavida i ngavaka. \v 17 I uka ma si gi guru dili a vain karaba na matutuna buroi ni rata na kulina meme.\f + \fr 9:17 \ft A buroi ne huriki a Iuda ni rata na kulina me.\f* Bara si rata mavonga, bara i mapoda a kulina meme, i maguru tala a vain. A vain karaba bara ni guru dili na buroi karaba, lakea a vain, a buroi bara ru kamumu varago.” \s1 E Isu i Vakamahuri a Koma \r (Markus 5:22-43; Lukas 8:41-56) \p \v 18 I uka ma i vakalobo ma a nitana, i valai tara matakari na roho na vaponga, i turume puru na ngalane Isu i togoa, i ta maea, “E tugu a ngatavine i mate ngane kunana. O valai o padoia, ge mahuri mule.” \p \v 19 Lakea e Isu i pesi rike i vano turana. E huriki a murimuri vona, ria ranga ri lokovonga. \p \v 20 Na tahuna ri lalaho lokovonga, a ngatavine tara, i pori vona a dara na pida i ravulu a polona i rua, i laho valai muri ne Isu, i padoi a ngutuna varakia vona. \v 21 \x * \xo 9:21 \xt Mat 14:36\x*I rata mavonga, a vuhuna i luhoi maea, “Iau ga padoi kunanea a varakia vona, bara tavaga.” \p \v 22 Ngane e Isu i matagege, i masia, i ta maea, “Naha ni luhoi lege. O tavaga a vuhuna o luhoi tora iau.” Malaviriri kunana, i lobo a gilanga vona. \p \v 23 Na tahuna e Isu i bele na ruma na mata­kari, i matai e huriki ri haloho, \v 24 lakea i taki ria, “Mu ha. A koma i uka ma i mate. I mahita kunana.” Lakea ri nongo vakia. \v 25 Ni tono tala lobo e huriki, muri i dili, i nugua a limana a koma ngatavine, lakea i mahuri mule. \v 26 A velengana ni longo na tanga lobo na tabeke iea. \s1 A Kepa ala Rua \p \v 27 \x * \xo 9:27 \xt Mat 20:29-34\x*E Isu i malaga tabu, i laho lokovonga. Lakea a bakovi ala rua ru kepa, ru muri vona ru gale tala, ru ta maea, “O hamone Davit, o dodo maria.” \p \v 28 Na tahuna i dili na ruma, a kepa nga ru valai vona, lakea i nana rua, “Muru luhoi iau a kara ni vakamatapara marua?” \p Lakea ru koli, “Bakovi Dagi, i muholi.” \p \v 29 Muri i padoi a matane rua i ta maea, “Ge bele manga a hini muru luhoi ge bele.” \v 30 \x * \xo 9:30 \xt Mat 8:4\x*Lakea ru mata para. E Isu i taki tora rua, i ta maea, “Naha ni vakalongoa tara viri na maki i bele ne marua.” \v 31 Pali ru vano, ru vakalongo lae na tabeke iea a maki i bele ne rua. \p \v 32 Na tahuna ru vano, a bakovi i dili vona a hanitu, i ngavarubu, ni tuli valai ne Isu. \v 33 \x * \xo 9:33 \xt Mrk 2:12\x*Lakea e Isu i lili talea a hanitu. Muri a bakovi iea i vakatubu ni ta. E huriki ri made turane Isu ri turutu, ri ta maea, “I uka tara maki maea ge bele hosi o Israel!” \p \v 34 \x * \xo 9:34 \xt Mat 12:24; Mrk 3:22; Luk 11:15\x*Pali e huriki a Pariseo ri ta maea, “I lili tala e huriki a hanitu na nitora na hariki na hanitu.” \s1 I Uka Vora \p \v 35 \x * \xo 9:35 \xt Mat 4:23; Mrk 1:39\x*E Isu i lakea na tanga dagi, a tanga kiroko lobo, i tovo e huriki pololilo na roho na vaponga. I vara e huriki na Velenga Kamumu na harikianga na Vure. I vakamahuri e huriki lobo ri giloa. \v 36 \x * \xo 9:36 \xt Gi 27:17; 1Ki 22:17; Sek 10:2; Mat 14:14; Mrk 6:34\x*Na tahuna i matai e huriki, i dodo ria, a vuhuna a niluhoi ne ria i varoru, ri uka nitora. Ri manga a maka sipsip ri uka matakari. \v 37 \x * \xo 9:37 \xt Luk 10:2\x*Muri i taki e huriki a muri­muri vona, “A maki ni kani na hania i kupo hateka, pali e huriki a bakovi ni mirio i uka ma ri ala kupo hateka. \v 38 Lakea mu nanea a tahona hania ge rudu valai tabu ranga bakovi ri gi mirio.” \c 10 \s1 E Huriki a Apostolo \r (Markus 3:13-19; Lukas 6:12-16) \p \v 1 \x * \xo 10:1 \xt Mrk 6:7; Luk 9:1\x*Muri e Isu i gale palupu e huriki a murimuri vona ala ravulu a polona i rua, i habi a nitora ne ria ni lili vuroki a hanitu, ni vakamahuri e huriki ri giloa. \p \v 2 A rana e huriki a apostolo ala ravulu a polona i rua ra nga: e Simon (a rana tara e Petrus), e tarina e Andreas. E Iakop e Ioanes, rua e tune Sebedi. \v 3 E Pilip rua e Bartolemeus. E Tomas rua e Mateo (a bakovi ni bole a takis). E Iakop e tune Alpius, e Tadeus. \v 4 E Simon a hamone Silot, e Iudas Iskariot, ra viri i habi e Isu na limane huriki a bakovi hale. \s1 E Isu i Rudu Tala e Huriki a Apostolo \r (Markus 6:7-13; Lukas 9:1-5) \p \v 5 E Isu i rudu tala a apostolo nga ala ravulu a polona i rua, i taki tora ria, i ta maea, “Naha ni lakea mai e huriki i uka ma ria a Iuda. Naha ni dili na tanga ne huriki a Samaria. \v 6 \x * \xo 10:6 \xt Jer 50:6\x*Mu lakea mai kunana e huriki a kabu ne Israel. Ri manga a kabuna sipsip ri velu na robo. \v 7 \x * \xo 10:7 \xt Mat 3:2; 4:17; Luk 10:9,11\x*Mu vara maea, ‘A harikianga na hunu i valai tabukoi pali.’ \v 8 Mu vakatavaga e huriki ri giloa, mu vakamahuri mule e huriki ri mate, mu vakamatapado e huriki ri tahoka a patala, mu lili tala e huriki a hanitu. A habi tavula a nitora ne mua, lakea mua ranga, mu kori tavula e huriki. \v 9 \x * \xo 10:9 \xt Luk 10:4\x*Na tahuna mu vano, naha ni bole a gol, a silva, a moni. \v 10 \x * \xo 10:10 \xt Luk 10:7; 1Ko 9:14\x*Naha ni bole a hole. Naha ni bole a varakia ge rua. O bole ge taku kunana. Naha ni bole a vahapolo, a kodo. Mu laho pa, a vuhuna a vora bara ni vakani. \p \v 11 “E rei a tanga dagi o a tanga kiroko mu dili vona, mu matakanea tara bakovi kamumu. Mu made turana bakovi iea kunana, i vano i harena na tahuna mu pea a tanga iea. \v 12 \x * \xo 10:12 \xt Luk 10:5-6\x*Na tahuna mu bele na ruma, mu tagui e huriki vonga. \v 13 A tahona ruma ge rata kamumu mua, mu nanea a Vure ge rata kamumua. Pali a tahona ruma i uka ma ge rata kamumu mua, a Vure i uka ma ge rata kamumua. \v 14 \x * \xo 10:14 \xt Luk 10:10-12; Apo 13:51\x*E rei a tanga i uka ma i tagui mua, i uka ma ri longo a ngavane mua, mu pe a tanga iea, mu biua, mu kurudu pasi a habulo na vahane mua, a vuhuna ri biu mua. \v 15 \x * \xo 10:15 \xt Mat 11:24; Iud 7\x*A taki mua, na tahuna a Vure i pelekado e huriki, a nimadihi bara i bolea e huriki na tanga iea bara i dagi hateka na nimadihi i bolea e huriki na tanga e Sodoma, e Gomora. \s1 E Huriki Bara Ri Vakamadihi Mua \r (Markus 13:9-13; Lukas 21:12-17) \p \v 16 \x * \xo 10:16 \xt Luk 10:3; Rom 16:19\x*“A rudu tala mua manga a tuna sipsip ri laho na kurukuruna kabu na kaugara. I mavonga, mu mamata, mu made madoru manga a balu. \v 17 \x * \xo 10:17 \xt Mrk 13:9-11; Luk 12:11-12; 21:12-15\x*Mu matadoko ne huriki a bakovi. Bara ri vakapesi mua na ngava. Bara ri hotu mua pololilo na maka roho na vaponga. \v 18 Bara ri turari mua mu pesi na matane huriki a matakari, a hariki a vuhuna mu ramai iau. I mavonga e huriki nga, turana e huriki i uka ma ria a Iuda, bara mu vakalongo ria vona a maki mu matai iau a rata, a ngava a taki. \v 19 Na tahuna ri lakavu mua, naha ni loho lege lae na maki mu gu taki o mu gu ta navai. A Vure bara i habi ne mua a ngava bara mu taki na tahuna iea, \v 20 \x * \xo 10:20 \xt Ion 14:26\x*a vuhuna a ngava mu gu taki, i uka ma ga ngavane mua. A Hanune Tamane mua bara i ta polo ne mua. \p \v 21 \x * \xo 10:21 \xt Mai 7:6; Mat 10:35; Mrk 13:12; Luk 21:16\x* “E maki tari rua, a viri tara bara i habi e turana na limane huriki a pile, ri gi rabalakia. A bakovi bara i lohopilea e tuna. E huriki a koma bara ri lohopile e tamane ria, e kinane ria, bara ri rudu ni gi rabalaki. \v 22 E huriki a bakovi a ngatavine bara ri marikoi ne mua, a vuhuna mu ramai iau. Pali e rei a viri i pesi tora mavonga ni ramai iau, a Vure bara i korimulea. \v 23 Na tahuna a tanga tara i vakamadihi mua, mu ha taroa, mu lakea na tanga tara. A taki muholi mua, i uka ma mu gu paha lobo ma a tanga o Israel, a Tuna Bakovi bara i valai pali. \p \v 24-25 \x * \xo 10:24-25 \xt Mat 9:34; 12:24; Mrk 3:22; Luk 6:40; 11:15; Ion 13:16; 15:20\x* “A murimuri i uka ma ge rangia a viri i tovoa. A ra maki i bele vona a mari ni tovo, bara i bele na murimuri vona. A vora tara, i uka ma i rangia a matakari vona. A ra maki i bele na matakari, bara i bele na vora vona. I mavonga, na tahuna e huriki ri taki iau, a tahona ruma, ta iau e Belsabub, mua ranga, bara ri taki mua a kabu nau, ta mua e Belsabub. \s1 Mu Mangenge na Vure Kunana \r (Lukas 12:2-7) \p \v 26 \x * \xo 10:26 \xt Mrk 4:22; Luk 8:17\x* “Naha ni mangenge ne ria. A maki lobo ni rata kapiloho bara i bele kavakava. A maki lobo ni ruhulolo bara ni taki tala. \v 27 A ngava a taki mua na uvo, mu vakalongo na hini palala. A ngava ni reme mua vona, mu pesi na mapana roho mu vakalongo e huriki vona. \v 28 \x * \xo 10:28 \xt Iak 4:12\x*Naha ni mangenge ne huriki a bakovi. Ria bara ri rabalaki kunana a kakaine mua. Pali a hanune mua, ri keri ni rabalakia. A viri bara mu mangenge vona, a Vure, a vuhuna i kara ia ge ratapile a kakaine mua, a hanune mua na imperno. \v 29 A tuna sisiu i rua bara ni habi ni gi kona na 10 toea kunana. Pali ri mate na tahuna e Tamane mua i taki ri gi mate vona. \v 30 Mua ranga, i gi lobo pali a lilina vune mua. \v 31 \x * \xo 10:31 \xt Mat 6:26\x*Naha ni mangenge. A Vure i ngaru hateka mua na maka sisiu i kupo. \s1 Naha Ni Maruhu ne Isu \r (Lukas 12:8-9) \p \v 32 “I mavonga, e rei a viri i taki e huriki a bakovi ne ia a murimuri nau, iau tara bara taki tala na matane Tata, ne ia a murimuri nau. \v 33 \x * \xo 10:33 \xt Mrk 8:38; Luk 9:26; 2Tim 2:12\x*Pali e rei a viri i lavuni nau na matane huriki a bakovi, iau tara bara lavuni vona na matane Tata na hunu. \p \v 34 “Naha ni luhoi a valai ga rata e huriki ri gi valemu. Iau a valai i uka ma ga habi a nivalemu. A valai ga rata e huriki ri gi vaubi. \v 35 \x * \xo 10:35 \xt Mai 7:6\x*A valai ga rata: \q1 ‘A bakovi ge gimana e tamana. \q2 A ngatavine ge gimana e kinana. \q1 A ngatavine ge gimana e kana ngatavine. \q1 \v 36 E huriki a kabu kabu bara ri vagima.’ \p \v 37 “E rei a viri i ngaru e tamana e kinana, a ningaru vona i dagi hateka na hini i ngaru iau, i uka ma i kara ia ge ia a murimuri nau. A viri i ngaru hatekea e tuna, a ningaru vona i dagi hateka na hini i ngaru iau, i uka ma i kara ia ge ia a murimuri nau. \v 38 \x * \xo 10:38 \xt Mat 16:24-25; Mrk 8:34-35; Luk 9:23-24; 17:33; Ion 12:25\x*Pali e rei a viri i uka ma i kalohoa a kai tavalavala vona, i uka ma i ramai iau, i keri ge ia a murimuri nau. \v 39 E rei a viri i ha taro iau, ne vona ni korimule a kulina, bara i velu. Pali e rei a viri i mate a vuhuna i ramai iau, bara i bole a nimahuri vakaroro. \s1 A Mapana Leho \r (Markus 9:41) \p \v 40 \x * \xo 10:40 \xt Mrk 9:37; Luk 10:16; Ion 13:20\x* “E rei a viri i tagui mua, i tagui iau. E rei a viri i tagui iau, i taguia a viri i rudu iau a valai. \v 41 E rei a viri i taguia a propet, a vuhuna ia a propet, a Vure bara i habia vona a mapana propet. E rei a viri i taguia a bakovi malamala, a vuhuna ia a bakovi malamala, a Vure bara i habia vona a mapana bakovi malamala. \v 42 E rei a viri i vakaninu na naru piu e huriki a murimuri tavula nau, a taki muholi mua, a Vure bara i rata kamumua.” \c 11 \s1 E Ioanes Rua e Isu \r (Lukas 7:18-35) \p \v 1 I vara lobo e huriki a murimuri vona ala ravulu a polona i rua, muri i malaga, i laho lae na maka tanga na tabeke ne Galili, i totovo e huriki. \p \v 2 Na tahuna e Ioanes, a mari ni vahilolo, i made na bavi, i longo a velengana maka maki e Kristo i rata, lakea i rudu e huriki a murimuri vona \v 3 ri gi nanea, “Ra ioe, ioe kunana a viri a Vure i taki ge rudu vilia, o mi gi davea a viri tara?” \p \v 4 E Isu i koli, i ta maea, “Mu hamule, mu vakalongoa e Ioanes vona a maki mu longo, a maki mu matai. \v 5 \x * \xo 11:5 \xt Ais 35:5-6; 61:1\x*E huriki a kepa ri matapara, e huriki a beu ri laho tabu, e huriki ri tahoka a patala ri matapado, e huriki ri vou ri longo mule tabu, e huriki ri mate ri mahuri mule tabu, a Velenga Kamumu ni vakalongo ne huriki a matasia. \v 6 E huriki ri matai a maki a rata, pali i uka ma ri koi nau, a Vure bara i rata kamumu ria.” \p \v 7 Na tahuna e huriki a murimuri ne Ioanes ri vano, e Isu i vakatubu ni taki e huriki ne Ioanes, i ta maea, “Ra viri mu dili maia na tabeke i ngeki, i uka ma ia a bakovi ni ta viliha lae, ge manga a pagana viro i bole lelea a vilu. \v 8 I uka ma i bagetu na varakia kabakaba. E huriki ri bagetu na varakia kabakaba ri tahoka a mahala i kupo, ri made na ruma hariki. \v 9 A viri mu vano mu gu masia, a propet. A taki muholi mua, e Ioanes i uka ma ia a propet tavula kunana. \v 10 \x * \xo 11:10 \xt Mal 3:1; Luk 1:76\x*Hosi ni vakalongo muga vona na hinere, i ta maea, \q1 ‘Ga rudua a vinuru nau ge muga vomu, \q2 ge pelekadoa a dalamu.’ \m \v 11 “A taki muholi mua, i uka tara viri i bele koea na malala ge rangia e Ioanes a mari ni vahilolo. Pali a viri i manga a bakovi tavula pololilo na harikianga na hunu i rangia e Ioanes. \v 12 \x * \xo 11:12 \xt Luk 16:16\x*Na tahuna e Ioanes, a mari ni vahilolo, i vakatubu a leho vona, i valai i harena mona, a harikianga na hunu i koru malaviriri na nitora na Vure. E huriki a bakovi ni rata tuhare ri vaubi maia. \v 13 A nitane huriki a propet, a nitana vinara ri vakalongo muga pali, i valai i harena na tahuna e Ioanes i bele. \v 14 \x * \xo 11:14 \xt Mal 4:5; Mat 17:10-13; Mrk 9:11-13\x*Re Ioanes, ia a propet a Vure i takia ge vakaru vilia, re Elaisa. Mu longo mai, o i uka? \v 15 E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado.” \p \v 16 Muri e Isu i ta maea, “E huriki na tahuna mona ri manga e huriki a koma ri made na maket. E huriki a koma ranga ri gale, ri ta maea, \q1 \v 17 ‘Mi sigi a kude, \q2 pali mu koi ni raulo. \q1 Mi dua, \q2 pali mu koi ni tangi.’ \m \v 18 “A ta maea, a vuhuna ri masia e Ioanes i uka ma i kani, i uka ma i ninu, lakea ri ta maea, ‘I dili vona a hanitu.’ \v 19 \x * \xo 11:19 \xt Mat 9:10\x*Pali na tahuna ri masia a Tuna Bakovi i kani, i ninu, ri ta maea, ‘Ia a bakovi ni kani hateka, ni ninu hateka. I turana e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a mari ni rata a naro hale.’ Pali e huriki ri ramai a niluhoi kamumu na Vure, ri vakasiri manga a niluhoi kamumu vona i muholi.” \s1 A Tanga i Uka Ma Ri Pulo a Vilo \r (Lukas 10:13-15) \p \v 20 Muri e Isu i tahate e huriki na tanga ranga. I tahate ria, a vuhuna ri matai a nivakasiri i kupo ne Isu, pali i uka ma ri pulo a vilone ria. \v 21 \x * \xo 11:21 \xt Ais 23; Ese 26:1–28:26; Jol 3:4-8; Amo 1:9-10; Sek 9:2-4\x*Lakea i ta maea, “Mua e huriki a bakovi a ngatavine o Korasin, o Betsaida, a Vure bara i ratapile mua! A maka nivakasiri a rata na tanga ne mua, bara ni rata hosi o Tair, o Sidon, bara ri pulo malaviriri a vilone ria, ri rodo a mohu, ri voro tapa mule ne ria a habulo. \v 22 A taki mua, na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, a nimadihi mu gu bolea bara i dagi hateka na nimadihi bara ri bolea e huriki na tanga e Tair e Sidon. \v 23 \x * \xo 11:23 \xt Vuh 19:24-28; Ais 14:13-15\x*Mua e huriki a bakovi a ngatavine o Kapernaum, naha ni luhoi a Vure ge bole rike mua na hunu. I uka liu! Bara i voro puru mua na tanga ne huriki ri mate pali. A maka nivakasiri a rata na tanga ne mua, bara ni rata hosi o Sodoma, a tanga iea bara i tabana mona. \v 24 \x * \xo 11:24 \xt Mat 10:15; Luk 10:12\x*A taki mua, na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, a nimadihi mu gu bole bara i dagi hateka na nimadihi bara ri bole e huriki na tanga e Sodoma.” \s1 Mu Valai Nau Mu Malo \r (Lukas 10:21-22) \p \v 25 \x * \xo 11:25 \xt 1Ko 1:26-29\x*Muri e Isu i ta maea, “O Tata, ioe a Bakovi Dagi na hunu a malala. A kavurike ioe, a vuhuna o vakasiri a nitamu ne huriki a bakovi tavula, pali o ruhuloloa a nitamu ne huriki ri luhoi ta ri lohoka hateka. \v 26 I muholi, o Tata, o rata mavonga a vuhuna i kamumu na matamu. \p \v 27 \x * \xo 11:27 \xt Mat 28:18; Ion 1:18; 3:35; 10:15; 17:2\x* “E Tata i ru na limagu a maki lobo. I uka tara viri ge lohoka nau, ra iau e Tuna. E Tata kunana i lohoka nau. E Tata tara i uka tara viri ge lohoka vona. Iau e Tuna kunana a lohoka vona. Na tahuna iau a vulaki e huriki ranga, bara vakasiria e Tata ne ria. \p \v 28 \x * \xo 11:28 \xt Jer 31:25\x* “E rei a viri i tahoka a nimava i kupo, o valai nau, ga habi a nimalo vomu. \v 29-30 Tu gu kalohoa a binole nau, a vuhuna a binole nau i uka ma i mava. O longo ga tovo ioe, a vuhuna iau a bakovi madoru, i uka ma a bakovi ni bibi rike mule iau. Ga habi a nimalo na hanumu.” \c 12 \s1 A Bakovi Dagi na Parava Nimalo \r (Markus 2:23-28; Lukas 6:1-5) \p \v 1 \x * \xo 12:1 \xt Vin 23:25\x*Muri e Isu i lalaho na hania na vit na Parava Nimalo.\f + \fr 12:1 \ft A Parava Nimalo ne huriki a Iuda na Sarere.\f* E huriki a murimuri vona ri vitolo, lakea ri vakatubu ni pasi ranga vit, ri kani. \v 2 \x * \xo 12:2 \xt Nim 20:10\x*Na tahuna e huriki a Pariseo ri masia, ri takia e Isu, “O mata lakea! E huriki a murimuri vomu ri rata a maki a vinara i ta pupukari vona na Parava Nimalo.” \p \v 3 \x * \xo 12:3 \xt 1Sam 21:1-6\x*E Isu i koli, i ta maea, “Ra mua, i uka ma mu gi a naro i ratea hosi e Davit? Na parava tara e Davit turana tara vona ri vitolo. \v 4 \x * \xo 12:4 \xt Levi 24:5-9\x*Lakea e Davit i dili na roho na Vure, i bole a bret, i kani, i habi ne huriki a turana, ria ranga ri kani. A bret iea a nihabi na Vure. A vinara i taki e huriki a prister kunana ri gi kani. \v 5 \x * \xo 12:5 \xt Gi 28:9-10\x*I uka ma mu gi na nitana vinara? E huriki a prister ri leho na roho na Vure, ri leho na Parava Nimalo, pali ri uka ngava vona. \v 6 \x * \xo 12:6 \xt Mat 12:41-42\x*A taki mua, a viri i rangi a roho na Vure i made koea ngane. \v 7 \x * \xo 12:7 \xt Hos 6:6; Mat 9:13\x*A nitana Vure i ta maea, ‘I uka ma a ngaru a nihabi. A ngaru a rabu ni vadodo.’ Mua bara mu longokilalea a ngava iea, i uka ma mu gu padi virihi e huriki a bakovi mala­mala. \v 8 A Tuna Bakovi, ia a Bakovi Dagi na Parava Nimalo.” \s1 E Isu i Vakamahuri a Viri \r (Markus 3:1-6; Lukas 6:6-11) \p \v 9 I pe a hini nga, i lokovonga i dili na roho na vaponga. \v 10 \x * \xo 12:10 \xt Luk 14:3\x*A bakovi tara i made vonga, i malai a limana. Ri matakana a ngava ri gi padi virihia e Isu vona, lakea ri nanea, “I ta navai a vinara, ni gi vakamahuri a viri na Parava Nimalo, o i uka?” \p \v 11 \x * \xo 12:11 \xt Luk 14:5\x*Lakea e Isu i koli, i ta maea, “A sipsip vomu ge boru puru na lovo na Parava Nimalo, bara o lalu talea. \v 12 Pali na matana Vure, a bakovi i kamumu hateka na sipsip! I mavonga, i kamumu si gi kori a viri na Parava Nimalo.” \p \v 13 Muri i takia a bakovi, “O toto talea a limamu.” Lakea i toto talea a limana i tavaga liu, i manga a limana tara. \v 14 \x * \xo 12:14 \xt Ion 5:16\x*Pali e huriki a Pariseo ri pagitala, ri vapopo, ri matakanea a dala ri gi rabalakia e Isu vona. \s1 A Vure i Rudua e Isu \p \v 15 E Isu i lohoka vona a ningaru ne huriki a Pariseo, lakea i pea a tanga iea. E huriki ala kupo ri muri vona. I vakamahuri e huriki lobo ri giloa. \v 16 \x * \xo 12:16 \xt Mat 8:4; Mrk 3:12\x*Pali i taki tora ria nahea ri gi vakalongo e huriki, ne ia e rei muholi. \v 17 I rata mavonga, ge bele muholi a ngava a Vure i ta polo na propet e Isaia, i maea: \q1 \v 18 \x * \xo 12:18 \xt Ais 42:1-4\x* \x * \xo 12:18 \xt Mat 3:17\x* “Mu masia a vora nau, a vulakia. \q2 Ia a hategu, a vivi hateka vona. \q1 Bara vakatorea na Hanugu, \q2 ge vakalongo e huriki i uka ma ria a Iuda, na dala ga korimule ria vona. \q1 \v 19 I uka ma ge hehe a viri, i uka ma ge tahate. \q2 A lohona i uka ma ni gi longo na kuru tanga. \q1 \v 20 A tabuka i maroro, i popote ge maputu, i uka ma ge raputua. \q2 A lam i keri ni para, i poko kunana, i uka ma ge tutu matea. \q1 Bara i leho i vano i harena na tahuna e huriki ri matakilaka vona a dala ge korimule e huriki vona. \q2 \v 21 E huriki lobo na malala bara ri pasimata vona, ge korimule ria.” \s1 E Satan \r (Markus 3:20-30; Lukas 11:14-23; 12:10) \p \v 22 Muri ni tuli valai vona a bakovi tara i dili vona a hanitu, i kepa, i ngavarubu. Lakea e Isu i vakamahuria, i ta, i mata para. \v 23 E huriki ri masia, ri turutu, ri vanana maea, “Ra bakovi iea, a viri si davea, a hamone Davit?” \p \v 24 \x * \xo 12:24 \xt Mat 9:34; 10:25\x*Pali na tahuna e huriki a Pariseo ri longo a ngavane huriki, ri ta maea, “Ra bakovi iea, i lili tala a hanitu na nitora ne Belsabub, a hariki ne huriki a hanitu.”\f + \fr 12:24 \ft E Belsabub, a rana tara e Satan.\f* \p \v 25 E Isu i lohoka na niluhoi ne ria, lakea i ta maea, “E huriki na harikianga tara, ri vaubi mule ne ria, bara ri vapida, i lobo tavula a harikianga iea. E rei a tanga, o e rei a kabu ri vaubi mule, bara ri vapida, i lobo tavula a tanga, o a kabu iea. \v 26 I mavonga kunana, e Satan bara i lili tala mule ia, a harikianga vona bara i lobo tavula. \v 27 Mu taki iau ta a lili tala a hanitu na nitora ne Belsabub. Pali e huriki a murimuri ne mua, a ni tora ne e rei ri lili tala a hanitu? Ngane e huriki a murimuri ne mua bara ri vakasiri mua mu varoru. \v 28 \x * \xo 12:28 \xt Apo 10:38; 1Ion 3:8\x*Pali iau a lili tala e huriki a hanitu na nitora na Hanuna Vure. I vakasiri manga a harikianga na Vure i bele pali ne mua. \p \v 29 “E rei ge dili tavula na roho na bakovi hateka, ge panaho a mahala vona? Bara i kolo tata taroa a bakovi hateka, muri bara i panaho na ningaru vona. \v 30 \x * \xo 12:30 \xt Mrk 9:40; Luk 9:50\x*A viri i uka ma i leho turagu, i ratapilea a leho nau. A viri i uka ma i leho turagu ni tuli e huriki ri gi valai na Vure, i lili e huriki i uka ma ri gi valai na Vure. \v 31 \x * \xo 12:31 \xt Hib 6:4-6\x*A taki mua, a Vure bara i puga vuroki a naro hale na viri i rata virihia e turana, a naro hale na viri i ta hale na Vure. Pali a viri i ta hale na Hanu Kiripiripi, a Vure i uka ma ge puga a naro hale vona. \v 32 E rei a viri i ta hale na Tuna Bakovi, a Vure bara i puga vuroki a naro hale vona. Pali e rei a viri i ta hale na Hanu Kiripiripi, a Vure i uka ma ge puga vuroki a naro hale vona ngane, i uka ma ge puga vuroki muri ma. \s1 A Kai Hale, a Kai Kamumu \r (Lukas 6:43-45) \p \v 33 \x * \xo 12:33 \xt Mat 7:16-20\x* “A kai kamumu, a kanena i kamumu. A kai hale, a kanena i hale. A kai si matakilalea na kanena kunana. \v 34 \x * \xo 12:34 \xt Mat 3:7; 15:18; Luk 3:7; 6:45\x*Mua e huriki a tuna mata. A narone mua i hale, lakea a ngavane mua, ria ranga ri hale. A ngava si taki i valai pololilo na hatene hita. \v 35 A bakovi kamumu i taki a ngava kamumu, a vuhuna a hatena i kamumu. A bakovi hale i taki a ngava hale, a vuhuna a hatena i hale. \v 36 A taki mua, na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, bara i nana e huriki a bakovi a ngatavine na ngava hale lobo ri rata, lakea bara ri koli. \v 37 A ngavamu ge kamumu, a Vure bara i taki ioe a bakovi malamala. A ngavamu ge hale, a Vure bara i taki ioe a bakovi hale.” \s1 A Kilakila ne Iona \r (Markus 8:11-12; Lukas 11:29-32) \p \v 38 \x * \xo 12:38 \xt Mat 16:1; Luk 11:16; Ion 6:30\x*Muri e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu ri nanea, “Mari ni tovo, mi ngaru ni masia a nivakasiri go ratea.” \p \v 39 \x * \xo 12:39 \xt Mat 16:4; Mrk 8:12\x*Pali e Isu i koli, “E huriki na tahuna mona, ri hale hateka, ri ha taroa a Vure i manga a ngatavine i ha taroa e kakaina, i mole lae. Ri ngaru ni matai a nivakasiri! Pali i uka ma mu gu masia tara nivakasiri. A nivakasiri i taku kunana bara mu masia, a ni vakasiri ne Iona a propet. \v 40 \x * \xo 12:40 \xt Iona 1:17\x*E Iona i made pololilo na kavutuna manu dagi na parava i tolu, a rodo i tolu. I mavonga kunana, a Tuna Bakovi bara i tabuli pololilo na bobona malala na parava i tolu, a rodo i tolu. \v 41 \x * \xo 12:41 \xt Iona 3:5\x*Hosi e huriki a bakovi a ngatavine o Ninive ri longoa a vinara ne Iona, ri pulo a vilone ria. Pali iau a dagi hateka ne Iona, a vara mua, pali i uka ma mu pulo a vilone mua. I mavonga, muri ma na tahuna a Vure ge pelekado e huriki, e huriki a Ninive bara ri pesi rike, ri taki mua mu velu pali. \v 42 \x * \xo 12:42 \xt 1Ki 10:1-10\x*Hosi a hariki ngatavine o Siba i havai valai ge longo a niluhoi kamumu ne Solomon. Iau a dagi hateka ne Solomon, pali mua i uka ma mu longototo a niluhoi kamumu nau. Lakea muri ma na tahuna a Vure ge pelekado e huriki, a hariki ngatavine iea bara i pesi rike, i taki mua mu velu pali. \s1 A Hanitu i Hamule Valai \r (Lukas 11:24-26) \p \v 43 “Na tahuna a hanitu i pagitala na bakovi, bara i lakea na tabeke i ngeki, i matakana a tabeke ge malo vona. Pali na tahuna i uka ma i matavisia a tabeke tara ge malo vona, \v 44 bara i ta maea, ‘Ga hamule lakea na ruma a pea.’ Na tahuna i bele, i masia a ruma ni kovo tala, ni rata kamumu. \v 45 \x * \xo 12:45 \xt 2Pe 2:20\x*Muri i vano i tuli valai a hanitu ala polorua ri hale hateka, lakea ri dili, ri made vona. Muga, a nimadena bakovi i hale. Pali ngane a nimadena i hale liu. Bara i bele mavonga ne mua e huriki a bakovi hale.” \s1 E Rei e Kinane Isu e Turane Isu? \r (Markus 3:31-35; Lukas 8:19-21) \p \v 46 E Isu i tabana ni ta turane huriki, e kinana e tarina mai ri pesi polovavo, ri ngaru ni ta turana. \v 47 Lakea a viri tara i vakalongoa, “E kinamu e tarimu mai ri pesi polovavo, ri ngaru ni ta turamu.” \p \v 48 E Isu i koli, “E rei e nana, e rei e tarigu mai?” \v 49 I vakasiri lakea ne huriki a murimuri vona, i ta maea, “E huriki nga e nana e tarigu mai. \v 50 \x * \xo 12:50 \xt Rom 8:29\x*A viri i muri mai a ningaru ne Tata na hunu, ia e turagu, e kurabagu, e nana.” \c 13 \s1 A Nita Vakakika na Viri i Varo a Vit \r (Markus 4:1-9; Lukas 8:4-8) \p \v 1 Na parava iea kunana e Isu i pagitala na ruma, i vano i made na dahana darilomu. \v 2 \x * \xo 13:2 \xt Luk 5:1-3\x*E huriki ala kupo hateka ri valai, ri pesi haluia, lakea i rike na aga, i pasi polovavo popote. Pali e huriki lobo ri made na lavu. \v 3 Muri e Isu i taki ria na nita vakakika i kupo. I ta maea, “A bakovi ni leho na hania i varo a vutuna vit. \v 4 Na tahuna i voro lae a vutuna vit, a vutuna ranga ri boru puru na dala, lakea a maka kadirovo ri kani poi. \p \v 5 “A vutuna vit ranga ri boru langa na tabeke i kedokedo, na tabeke i uka ma i tahoka hateka a malala. Ri koru malaviriri, a vuhuna a malala i tabuli polomeli kunana. \v 6 Pali na tahuna a haro i rike, i hu ria, ri malai, a vuhuna i uka ma i puru hateka a kana ria. \p \v 7 “A vutuna vit ranga ri boru na tabeke i vona a barakau. A vit i vua, pali a barakau i kae lobi ria. \p \v 8 “Pali a vutuna vit ranga ri boru langa na malala kamumu, ri lua, ri vakabele a kanene ria i 100 ranga, i 60 ranga, i 30 ranga. \v 9 E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado.” \s1 I Navai e Isu i Ta Vakakika Kunana? \r (Markus 4:10-12; Lukas 8:9-10) \p \v 10 Muri e huriki a murimuri ri valai vona, ri nanea, “I navai o ta vakakika kunana ne huriki?” \p \v 11 E Isu i koli, i ta maea, “A Vure i habi a lohokanga ne mua, mu gu lohoka vona a maki kapiloho na harikianga na Vure. Pali i uka ma i habi a lohokanga ne ria. \v 12 \x * \xo 13:12 \xt Mat 25:29; Mrk 4:25; Luk 8:18; 19:26\x*E rei a viri i tahoka a maki pali, bara ni habi tabu ranga ge tahoka ge kupo. Pali e rei a viri i uka ma i tahoka a maki, bara ni bole vuroki vona a maki popote i tahoka. \v 13 A ta vakakika ne ria a vuhuna, ‘Ri matai, pali i uka ma ri matakilala. Ri longo, pali i uka ma ri longokilala.’ \m \v 14 \x * \xo 13:14 \xt Ais 6:9-10; Ion 12:40; Apo 28:26-27\x* “Re huriki nga, ri ratea i bele muholi a nitane Isaia a propet i maea, ‘Bara mu longo balaka kupo, pali i uka ma mu gu longokilala. Bara mu matai balaka kupo, pali i uka ma mu matakilala. \q1 \v 15 Ri putungingi. Ri siki kari a talingane ria. Ri mata kopu. Bara i uka, bara ri matakilala a maki ri matai, ri longokilala a ngava ri longo, bara i padi a hatene ria, ri pulo a vilone ria, lakea iau bara vakamahuri ria.’ \p \v 16 \x * \xo 13:16 \xt Luk 10:23-24\x*Pali a Vure i rata kamumu mua, mu matakilala a maki a rata, mu longokilala a ngavagu. \v 17 A taki muholi mua, e huriki a propet, a bakovi malamala hosi ri ngaru hateka ni matai a maki mu matai ngane, pali i uka ma ri matai. Ri ngaru ni longo a maki mu longo ngane, pali i uka ma ri longo. \s1 A Pelegona Viri i Varo a Vit \r (Markus 4:13-20; Lukas 8:11-15) \p \v 18 “Ngane mu longo ga tuvevea a pele­gona nivakakika na viri i varo a vutuna vit. \v 19 A vutuna vit i boru na dala i manga e huriki ri longoa a ngava na harikianga, pali i uka ma ri longokilalea. E Satan i valai, i bole vuroki a ngava ni ru na hatene ria. \p \v 20 “A vutuna vit i boru langa na hini kedokedo i manga a bakovi i longo a ngava, lakea i luhoi tora malaviriri kunanea, i vivi vona. \v 21 Pali i uka ma i pesi tora tabaka, a vuhuna i uka kana. Na tahuna a maregoa i bele, o na tahuna e huriki ri vakamadihi vakaroroa a vuhuna i ramai a nitagu, i malaviriri kunana i pea. \p \v 22 \x * \xo 13:22 \xt Luk 12:16-21; 1Tim 6:9-10,17\x* “A vutuna vit i boru langa na barakau i manga a bakovi i longoa a ngava, pali i luhoi hateka a nimadena. A ningaru dagi vona ni bole a mahala i kupo i tamia. A niluhoi nga ru kavitagua a ngava muholi, i uka ma i vakabele a kanena. \p \v 23 “Pali a vutuna vit i boru na malala kamumu i manga a bakovi i longoa a ngava, i longokilalea. I vakabele a kanena vit i kupo hateka na vit ni varo muga. I ranga ri vakabele i ravulu tolu (30). I ranga ri vakabele i ravulu polotara (60). I ranga ri vakabele i ravulu mule ma a murina balaka taku (100).” \s1 A Nivakakika na Kukuni \p \v 24 E Isu i taki tabua tara nita vakakika, “A harikianga na hunu i manga a bakovi i varo a vutuna vit na hania. \v 25 Na rodo, na tahuna e huriki ri mahita, i valai a pile vona, i varo dili turana vit a kukuni. Muri i vano ia. \v 26 A vit i koru rike, i pura. A kukuni ranga ri rike. \p \v 27 “Muri e huriki a voravora na bakovi iea ri valai, ri takia, ‘Bakovi dagi, mi luhoi ta o varo kunana a vit na hania. Pali ri valai vai a kukuni nga?’ \p \v 28 “Lakea a tahona hania i ta maea, ‘I varo a pile nau.’ Lakea e huriki a voravora ri takia, ‘Pali mi gi vano mi gi pasi vuroki.’ \p \v 29 “Pali i koli, i ta maea, ‘I uka. Na tahuna mu pasi vuroki a kukuni, bara mu pasi ruru turana vit. \v 30 Mu dava. Muri ma na tahuna e huriki ri gi mirio, bara taki ria ri gi pasi vuroki muga a kukuni, ri gi kolo palupu, ri gi rungani. Muri bara ri mirio a vit, ri bole lakea na roho na vit.’” \s1 A Nivakakika na Vutuna Mastad \r (Markus 4:30-32; Lukas 13:18-19) \p \v 31 E Isu i taki tabua tara nivakakika, i ta maea “A harikianga na hunu i manga a vutuna mastad, ni varo na hania. \v 32 A vutuna mastad i kaka kiroko liu na maki lobo ni varo na hania. Pali na tahuna i koru rike i langui a maki lobo ni varo na hania. I manga tabu a kai. A maka kadirovo ri hae a nune ria na rahana.” \s1 A Nivakakika na Is \r (Lukas 13:20-21) \p \v 33 Muri e Isu i taki tabua tara nivaka­kika, i ta maea, “A harikianga na hunu i manga a is i bolea a ngatavine i pulo turana kabukuna plaoa, muri i pugaga i dagi.” \s1 E Isu i Ta Vakakika Kunana \r (Markus 4:33-34) \p \v 34 E Isu i uka ma i ta kavakava ne huriki. I taki ria na nita vakakika kunana. \v 35 \x * \xo 13:35 \xt Sng 78:2\x*I rata mavonga ge bele muholi a nita hosi ne huriki a propet, i ta maea, \q1 “Na tahuna a ta turane ria, ga ta vakakika. \q2 Ga vakalongo ria na ngava ni ruhulolo hosi na nidoko na malala.” \s1 A Pelegona Nivakakika \p \v 36 Muri e Isu i pe e huriki, i dili na ruma. E huriki a murimuri vona ri valai vona ri takia, “O tuveve poloa ne mia a nivakakika na kukuni na hania.” \p \v 37 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “A Tuna Bakovi a viri i varo a vutuna vit. \v 38 A hania i manga a tanga lobo na malala. A vutuna vit i manga e huriki a bakovi a ngatavine a Vure i matakari ria. A kukuni i manga e huriki a bakovi a ngatavine e Satan i matakari ria. \v 39 A pile, ra i varo a kukuni, i manga e Satan. A parava na nimirio i manga a nilobona parava. E huriki ri mirio ri manga e huriki a agelo. \p \v 40 \x * \xo 13:40 \xt Ion 15:6\x*A kukuni ni pasi vuroki, ni rungani, bara ni rata mavonga e huriki a bakovi hale na nilobona parava. \v 41 \x * \xo 13:41 \xt Mat 24:31; 25:31; Mrk 13:27\x*A Tuna Bakovi bara i rudu e huriki a agelo vona ri kope tala na harikianga vona e huriki a bakovi ri longotaro a vinara nau, a maki lobo i rata e huriki ri rata a naro hale. \v 42 \x * \xo 13:42 \xt Mat 8:12\x*Bara ri voro rike ria na kanono dagi, lakea bara ri tangi, i madihi a hatene ria, ri karatata mavonga a ngine ria. \v 43 \x * \xo 13:43 \xt Dan 12:3 \x*E huriki a bakovi malamala bara ri para manga a haro pololilo na harikianga ne Tamane ria. E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado. \s1 A Nivakakika na Mahala Ni Ruhulolo \p \v 44 “A harikianga na hunu i manga a tava ni tanu na malala. A bakovi tara i keli a malala, i matavisia a tava. Muri i ru mule tabua. I vivi hateka, lakea i vano i habi a maki lobo vona ni gi kona. I bole a moni, i konea a tabekena malala iea, ge ne vona a tava ni tanu vonga. \s1 A Nivakakika na Mahala \p \v 45 “A harikianga na hunu i manga a bakovi tara i matakana a mahala kamumu. \v 46 Na tahuna i matavisia a viri kamumu hateka, i vano i habi a maki lobo vona ni gi kona, muri i konea a mahala. \s1 A Nivakakika na Vuko \p \v 47 “A harikianga na hunu i manga a vuko ni ru na darilomu, i koro vona a manu legelege. \v 48 Na tahuna a vuko i vonu, e huriki a tahodari ri valai, ri lalu rikea na lavu. Muri ri made puru ri tahoni dili na kulopi a manu kamumu, ri vuroki a manu hale. \v 49 Na nilobona parava bara i mavonga kunana. E huriki a agelo ri gi valai, ri gi kalipida e huriki a bakovi malamala, e huriki a bakovi hale. \v 50 \x * \xo 13:50 \xt Mat 13:42; Luk 13:28\x*Bara ri voro rike na kanono dagi e huriki a bakovi hale, lakea bara ri tangi, i madihi a hatene ria, ri karatata mavonga a ngine ria.” \s1 A Ngava Hosi, a Ngava Karaba \p \v 51 Lakea e Isu i nana ria, “Ra ngava a taki. Mu longokilala o i uka?” \p Ri ta maea ria, “Mi longokilala.” \p \v 52 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “I mavonga, e huriki a mari na vinara na lotu ri tovo vona a harikianga na hunu, ri manga a tahona ruma i bole tala na tava vona a mahala karaba, a mahala hosi.” \s1 A Propet i Uka Ma Ni Togo \r (Markus 6:1-6; Lukas 4:16-30) \p \v 53 Na tahuna i taki lobo a nita vakakika nga, i laho lokovonga. \v 54 \x * \xo 13:54 \xt Ion 7:15\x*I bele na tanga vona, i dili na roho na vaponga, i vakatubu ni vara e huriki. E huriki vonga ri turutu vona, ri vanana, “Ra bakovi iea, i bolea vai a lohokanga? I bole vai a nitora ni rata a nivakasiri? \v 55 \x * \xo 13:55 \xt Ion 6:42\x*Si lohoka vona a koma iea. E tamana a bakovi ni hae a ruma kunana. E kinana e Maria. E huriki e tarina mai e Iakop, e Iosep, e Simon, e Iuda. \v 56 E huriki e kurabana, ria ranga ri made koea turane hita. Pali i bole vai a lohokanga, a nitora nga?” \v 57 \x * \xo 13:57 \xt Ion 4:44\x*Lakea ri marikoi vona. Muri e Isu i taki ria, “A propet ni togo na tanga lobo. Pali e huriki a bakovi a ngatavine na tanga vona i uka ma ri togoa.” \p \v 58 Lakea i uka ma i rata a nivakasiri i kupo vonga, a vuhuna i uka ma ri luhoi torea. \c 14 \s1 E Ioanes a Mari ni Vahilolo i Mate \r (Markus 6:14-29; Lukas 3:19-20; 9:7-9) \p \v 1 Na tahuna iea a hariki e Herod\f + \fr 14:1 \ft A rana hariki iea, e Herod Antipas, e tune Herod, ra hariki hosi i toni ni rabalakia e Isu na tahuna e Isu ia a koma kiroko (Mateo 2:16-18).\f* i longo a velengane Isu, \v 2 lakea i taki e huriki a vora vona i ta maea, “Ra bakovi iea, e Ioanes a mari ni vahilolo, i pesi rike mule na matenga! I mavonga i tahoka a nitora ni rata a nivakasiri.” \p \v 3-5 \x * \xo 14:3-5 \xt Mat 21:26\x* I ta mavonga, a vuhuna i rabalakia hosi e Ioanes. A nimatene Ioanes i bele maea: e Ioanes i tahatea e Herod na hini i parangi tabu e Herodias, e girihine tukana, e Pilip. I takia, i ta maea, “A vinara i ta pupukari vona go parangi vona e girihine turamu.” I mavonga, e Herod i ngaru ni rabalakia e Ioanes, pali i mangenge e huriki, a vuhuna ri luhoia e Ioanes a propet. Lakea i rudu vakuku e huriki a nugumaheto, ri lakavu kunanea e Ioanes, ri kolo tatea, ri ru dilia na bavi. \p \v 6 Na parava e Herod ni poda vona, i ratea a habu dagi. E tune Herodias a ngatavine i raulo. Na tahuna e Herod i masia, i vivi hateka, \v 7 lakea i kaba i ta muholi vona ge habia vona a ra maki i ngarua. \v 8 E kinana koma i voro dili a ngava vona, ge ta maea, “A ngaru go rabalakia e Ioanes a mari ni vahilolo, o ru na sika a mapana, o habia nau.” \v 9 Na tahuna a hariki i longoa, i dodo. Pali i vakuku ni gi rabalaki e Ioanes, ri gi bole vilia a gina, a vuhuna i kaba pali na matane huriki ri valai na habu. \v 10 Lakea ri palakudua a lohone Ioanes pololilo na bavi. \v 11 Ri rua na sika a gina, ri bole lakea na sirula. A sirula i bolea, i habia ne kinana. \v 12 Muri e huriki a murimuri ne Ioanes ri bolea a podana, ri tanua. Muri ri vano ri vakalongoa e Isu. \s1 E Isu i Vakani e Huriki \r (Markus 6:31-44; Lukas 9:10-17; Ioanes 6:1-13) \p \v 13 Na tahuna e Isu i longoa a velengane Ioanes i mate, i malaga, i rike na aga ta ge lakea na tabeke i ngeki. Pali na tahuna e huriki ri longoa a hini i vano, ri malaga na tanga lobo, ri laho pololilo ri gi buloa. \v 14 Na tahuna e Isu i bele, i matai ria, i dodo ria, i vakamahuri e huriki ri giloa. \p \v 15 I malunga liu ngane, lakea e huriki a murimuri vona ri takia, ri ta maea, “I malunga liu pali. A tabeke si made vona i ngeki. O rudu e huriki ri gi hamule lakea na tanga, ri gi kona a maki ni kani.” \p \v 16 Pali e Isu i koli, i ta maea, “Nahea ri gi hamule. Mu vakani ria.” \p \v 17 Ri koli, ri ta maea, “Mi tahoka kunana a bret i lima, a manu i rua. \p \v 18 Lakea e Isu i ta maea, “Mu bole valai nau.” \v 19 \x * \xo 14:19 \xt Mat 15:35-39; Mrk 8:6-10\x*Muri i taki e huriki ri gi made puru na varili. I bole a bret i lima, a manu i rua, i mata rike na hunu i kavurikea a Vure. Muri i kevea a bret, i habi ne huriki a murimuri vona ri veru ne huriki. \v 20 E huriki lobo ri kani, ri maru. Muri e huriki a murimuri vona ri tahoni dili na kulopi i ravulu a polona i rua a kalavana maki ni kani ri kani kaleva. \v 21 E huriki a bakovi ri kani ri ala rangale lima (5,000). Pali e huriki a ngatavine, a koma i uka ma ni gi. \s1 E Isu i Laho Langa na Dari \r (Markus 6:45-52; Ioanes 6:16-21) \p \v 22 Muri e Isu i rudu e huriki a murimuri vona ri gi rike na aga, ri gi muga lakea na tabeke tara na darilomu. Pali i made mule ia, ge ru polo kamumu e huriki. \v 23 \x * \xo 14:23 \xt Luk 6:12; 9:28\x*E huriki lobo ri vano pali, lakea i sike kikeri na lolo i vasileki. I rodo ngane a hini, i tabana ni made kikeri vonga. \v 24 Pali e huriki a murimuri ri rike pali na aga, ri pasi tala basi pali. A vilu i pori valai muga, ru vahori a aga. \p \v 25 Na malabeonga ngane, e Isu i laho langa na dari, i laho pori mai ria. \v 26 \x * \xo 14:26 \xt Luk 24:37\x*Na tahuna e huriki a murimuri ri masia i laho langa na darilomu ri mangenge, ri haloho, a vuhuna ri pahadakia ta a hanitu. \p \v 27 Pali e Isu i malaviriri kunana i taki ria, “Naha ni mangenge, mu tuhaka! Iau kunana.” \p \v 28 Lakea e Petrus i ta maea, “Bakovi Dagi, ge ioe muholi, o taki iau ga laho langa na dari, ga laho lakene mai ioe.” \p \v 29 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “O valai.” \p E Petrus i page raga na aga, i laho langa na dari, i lakea mai e Isu. \v 30 Pali na tahuna i masia a vilu i pori hateka, i mangenge, i vakatubu ni pasiri. Lakea i gale tala, i ta maea, “Bakovi Dagi, o korimule iau!” \p \v 31 \x * \xo 14:31 \xt Mat 8:26; Mrk 4:39\x*Lakea e Isu i malaviriri kunana i nugua, i takia, “A niluhoi vomu i kiroko hateka. I navai o lohorua?” \p \v 32 Na tahuna ru rike na aga, i pasi puru a vilu. \v 33 Lakea e huriki ri made na aga ri kavurikea, ri ta maea, “Muholi hateka, ioe a Tuna Vure.” \s1 E Isu i Vakamahuri e Huriki o Genesaret \r (Markus 6:53-56) \p \v 34 Ri polo kudua a darilomu, ri bele o Genesaret. \v 35 E huriki a bakovi vonga ri mata­kilalea e Isu, lakea ri vakaru a ngava ne huriki na tabeke iea, ri bole valai ne Isu e huriki ri giloa. \v 36 \x * \xo 14:36 \xt Mat 9:20-21\x*Ri nana tora ia ri gi padoi kunanea a harena varakia vona. E huriki lobo ri padoia, ri tavaga. \c 15 \s1 A Vinara ne Huriki a Gare Hosi \r (Markus 7:1-13) \p \v 1 Na parava tara e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu ri pea e Ierusalem ri valai ri gi masia e Isu. Ri nanea, \v 2 “E huriki a murimuri vomu, i navai ri longotaro a vilo ne huriki a gare hosi? I uka ma ri loi taro a limane ria muga ni kani!” \p \v 3 E Isu i koli, i ta maea, “Pali mua, i navai mu longotaro a vinara na Vure mu gu muri mai a vilo hosi? \v 4 \x * \xo 15:4 \xt Nim 20:12; 21:17; Vin 5:16\x*A Vure i vakuku maea, ‘Mu togo e kinane mua e tamane mua.’ I ta maea tabu, ‘E rei a viri i harogi e tamana e kinana, ni gi rabalaki.’ \p \v 5 “Pali mua mu taki ta a viri ge takia e tamana e kinana, ge ta maea, ‘A kinori ta ga habi marua vona, a habi pali na Vure.’ Mu takia i kamumu nahea ge togo e tamana e kinana.’ \v 6 Na naro iea, mu longotaroa a nitana Vure, mu gu ramai kunana a narone mua. \v 7 Mua e huriki a tabele rua! E Isaia i ta muholi na tahuna i taki virihi mua na nita propet i ta maea, \q1 \v 8 \x * \xo 15:8 \xt Ais 29:13\x* “‘Re huriki nga, ri taki ta ri togo iau, \q2 pali i uka ma ri ngaru muholi iau. \q1 \v 9 Ri kavurike tavula iau; \q2 ri tovo e huriki na vinara tavula na bakovi, ri takia ta a vinara na Vure.’” \s1 A Naro Hale i Bele na Hatena Viri \r (Markus 7:14-23) \p \v 10 Muri e Isu i gale valai e huriki, i ta maea, “Mu talangaki valai, mu longokilalea a nitagu. \v 11 \x * \xo 15:11 \xt Mat 12:34\x*A maki i dili na ngavana bakovi i uka ma i ratea ge katoki na matana Vure. A maki i ratea i katoki na matana Vure, a maki i pagitala na ngavana.” \p \v 12 Muri e huriki a murimuri vona ri vakalongoa, ri ta maea, “E huriki a Pariseo ri longoa a nitamu, i madihi a hatene ria vona.” \p \v 13 Pali e Isu i koli mule, i ta maea, “A maki lobo e Tata na Hunu i uka ma i varo, bara ni lipu tala. \v 14 \x * \xo 15:14 \xt Luk 6:39; Rom 2:19\x*Naha ria. Ri ngaru ni vakasiri a dala ne huriki, pali ri manga a kepa. Pali a kepa, bara i toni ni tulia a kepa, rua varago bara ru boru puru na lovo.” \p \v 15 Muri e Petrus i ta maea, “O tuveve poloa ne mia a pelegona nivakakika.” \p \v 16 Lakea e Isu i taki ria, “Ra mua, i uka ma mu longokilala ma a nitagu? \v 17 I kavakava. A maki i dili na ngavamu bara i puru na kavutumu, muri i pagitala na kakaimu. \v 18 Pali a ngava i pagitala na ngavana viri i valai na hatena, i ratea i katoki. \v 19 A maki hale nga ri pagitala na hatena bakovi: a niluhoi hale, a naro ni rabalaki a viri, a molenga, a panahoa, a marapusianga, a nipadimomo. \v 20 A naro nga ri rata a bakovi i katoki na matana Vure. Pali a viri i uka ma i loi a limana muga ni kani, i uka ma i ratea ge katoki.” \s1 A Ngatavine o Kenan \r (Markus 7:24-30) \p \v 21 Muri e Isu i pea a tanga iea, i lakea na tabeke ne Tair, e Sidon. \v 22 A ngatavine o Kenan tara i made vonga. I valai ne Isu, i ta dagi, i ta maea, “Bakovi Dagi, hamone Davit, o dodo iau! E tugu a ngatavine i dili vona a hanitu, i ratapilea.” \p \v 23 Pali e Isu i uka ma i taratotoa. Muri e huriki a murimuri vona ri taki torea, ri ta maea, “O tonoa a ngatavine iea ge vano. I gale vilihui ne teu.” \p \v 24 \x * \xo 15:24 \xt Mat 10:6\x*Pali e Isu i koli, i ta maea, “A Vure i rudu valai iau ga kori kunana a kabu ne Israel, ri manga a maka sipsip ri velu.” \p \v 25 Pali a ngatavine i turume puru na ngalana, i ta maea, “Bakovi Dagi o tuhori iau!” \p \v 26 E Isu i koli, i ta maea, “I uka ma i kamumu ni gi bole a maki ni kani ne huriki a koma, ni gi voro lakea na ligo.” \p \v 27 A ngatavine i koli, i ta maea, “Bakovi Dagi, o ta muholi. Pali a ligo ranga ri kani poi a momona maki ni kani.” \p \v 28 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Ngata­vine, o luhoi tora hateka iau! Ge bele manga a hini o ngarua ge bele.” I mavonga, e tuna ngatavine i tavaga mala­viriri kunana. \s1 E Isu i Vakamahuri e Huriki \p \v 29 Muri e Isu i malaga vonga, i laho na dahana Darilomu e Galili. Muri i sike na dahana lolo, i made puru. \v 30 E huriki ala kupo ri valai vona, ri tuli valai vona e huriki a vaha hale, e huriki a kepa, e huriki a beu, e huriki a ngavarubu, turana e huriki ranga. Ri taparaki ria na ngalane Isu. Lakea i vakamahuri ria lobo. \v 31 \x * \xo 15:31 \xt Mrk 7:37\x*E huriki lobo ri turutu na tahuna ri matai e huriki a ngavarubu ri ta, e huriki a beu ri tavaga, e huriki a vaha hale ri laho tabu, e huriki a kepa ri matapara. Lakea ria lobo ri kavurikea a Vure ne Israel. \s1 E Isu i Vakani Tabu e Huriki \r (Markus 8:1-10) \p \v 32 \x * \xo 15:32 \xt Mat 14:14\x*Muri e Isu i gale palupu e huriki a murimuri vona, i ta maea, “Iau a dodo e huriki nga. Ri made turagu na parava i tolu pali. I uka ma ri kani. Pali ngane a koi ni rudu hamule ria, ma ge vurea a matane ria na dala, a vuhuna ri vitolo.” \p \v 33 E huriki a murimuri ri koli, ri ta maea, “Pali si gi bole vai a bret koea na tabeke i ngeki, ge kara e huriki nga? Ri ala kupo hateka.” \p \v 34 Lakea e Isu i nana ria, “I riva bret mu tahoka?” \p Ri koli, ri ta maea, “Mi tahoka a bret i polorua, a manu kiroko ranga.” \p \v 35 Lakea i taki e huriki ri gi made puru na malala. \v 36 Muri i bole a bret i polorua, a manu kiroko ranga, i kavurikea a Vure. I keve, i habi ne huriki a murimuri ri gi veru ne huriki. \v 37 E huriki lobo ri kani, ri maru. Muri ri tahoni na kulopi i polorua a kalavana maki ni kani. \v 38 E huriki a bakovi ri kani ri ala rangale va (4,000). A ngatavine, a koma i uka ma ni gi. \v 39 Muri e Isu i rudu e huriki ri gi hamule lakea na tanga ne ria. I rike na aga ia, i lakea na tabeke ne Magadan. \c 16 \s1 E Huriki a Pariseo \r (Markus 8:11-13; Lukas 12:54-56) \p \v 1 \x * \xo 16:1 \xt Mat 12:38; Luk 11:16\x*Na parava tara e huriki a Pariseo a Sadusi ri valai ri gi tonia e Isu. Ri takia ge ratea tara nivakasiri, ri gi matakilaka vona i valai na Vure. \p \v 2 Pali i koli, i ta maea, “Na malunga, na tahuna mu masia a hunu i vururu, mu lohoka vona bara i kara kuduvi a haro. \v 3 Pali na hatelanga, na tahuna a hunu i vururu, i hupi, mu lohoka vona bara i boru a vala. Mu matakilalea a hini, ge boru a vala, o ge kara a haro. Pali a maka maki iau a rata, i uka ma mu matakilala. \v 4 \x * \xo 16:4 \xt Mat 12:39; Luk 11:29\x*E huriki na tahuna mona, ri hale hateka, ri ha taroa a Vure i manga a ngatavine i ha taroa e kakaina, i mole lae. Ri ngaru ni matai a nivakasiri! Pali i uka ma ri gi masia tara nivakasiri. A nivakasiri i taku kunana bara ri masia, a nivakasiri ne Iona a propet.” Muri e Isu i pe ria i vano. \s1 A Is ne Huriki a Pariseo \r (Markus 8:14-21) \p \v 5 Na tahuna ri page poloa pali a dari­lomu, e huriki a murimuri ri longo kaburungi ni bole a bret. \v 6 \x * \xo 16:6 \xt Luk 12:1\x*E Isu i taki ria, i ta maea, “Mu matadoko vona a is ne huriki a Pariseo, a is ne huriki a Sadusi.” \p \v 7 Lakea ri vakatubu ni vata, ri ta maea, “I ta maea a vuhuna i uka ma si bole valai a bret.” \p \v 8 E Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria, lakea i taki ria, i ta maea, “I uka ma mu luhoi tora hateka. I navai mu vata vona a bret i uka ma mu bole? \v 9 \x * \xo 16:9 \xt Mat 14:17-21\x*I uka ma mu mata­kilala iau ma. Mu luhoi mule a bret i lima a vakani e huriki ala rangale lima (5,000) vona. I riva a kulopi mu tahoni a kalavana maki ni kani vona? \v 10 \x * \xo 16:10 \xt Mat 15:34-38\x*Pali a bret i polorua a vakani e huriki ala rangale va (4,000) vona. I riva a kulopi mu tahoni a kalavana maki ni kani vona? \v 11 Pali i navai ngane mu pahaluhoi ta a taki a bret? Mu mata here vona a is ne huriki a Pariseo, a is ne huriki a Sadusi.” \v 12 Muri ri longokilalea a ngavane Isu, i uka ma i taki ria na is ni rata a bret vona. I taki ria ri gi mata here vona a nitovo ne huriki a Pariseo, a Sadusi. \s1 E Petrus i Taki Tala a Niluhoi Vona \r (Markus 8:27-30; Lukas 9:18-21) \p \v 13 Muri e Isu i luve na tabeke ne Sisaria Pilipi. I nana e huriki a murimuri vona, i ta maea, “E huriki ri luhoia a Tuna Bakovi ge ia e rei muholi?” \p \v 14 \x * \xo 16:14 \xt Mat 14:1-2; Mrk 6:14-15; Luk 9:7-8\x*Ri koli ri ta maea, “E huriki ranga ri taki ioe ta ioe e Ioanes a mari ni vahilolo. E huriki ranga ri taki ioe ta ioe e Elaisa. Pali e huriki ranga ri taki ioe ta ioe e Ieremaia, o a propet hosi tara.” \p \v 15 Lakea i nana ria, “Pali mua? Mu luhoi iau ge iau e rei muholi?” \p \v 16 \x * \xo 16:16 \xt Ion 6:69\x*E Simon Petrus i koli, i ta maea, “Ioe e Kristo, a Tuna Vure Mahuri.” \p \v 17 \x * \xo 16:17 \xt Gal 1:15-16\x*Lakea e Isu i takia, “Simon, tune Iona, a Vure i rata kamumu ioe. I uka tara bakovi ge vakasiria vomu. E Tata na hunu kunana a viri i vakasiria vomu. \v 18 \x * \xo 16:18 \xt Ion 1:42; Epe 2:20\x*A taki ioe, ioe e Petrus.\f + \fr 16:18 \ft A pelegona Petrus, na nita Grik i manga “kedo”.\f* Ga vakapesi langa na kedo iea a tara nau. A nitora na matenga i uka ma ge ratapilea. \v 19 \x * \xo 16:19 \xt Mat 18:18; Ion 20:23\x*Ga habia vomu a nitala na harikianga na hunu. A ra maki o koloa koea na malala, a Vure tara bara i koloa meli na hunu. A ra maki o puga koea na malala, a Vure tara bara i puga meli na hunu.” \v 20 Muri i ta pupukari e huriki a murimuri, nahea ri gi vakalongoa tara viri ne ia e Kristo. \s1 E Isu i Taki Muga Ge Mate \r (Markus 8:31–9:1; Lukas 9:22-27) \p \v 21 Na parava iea e Isu i vakatubu ni vaka­longo e huriki a murimuri vona, ne ia ge sike o Ierusalem, ge bole a nimadihi i kupo na limane huriki a gare na lotu, a prister dagi, a mari na vinara na lotu. Muri bara ri rabalakia. Pali muri na parava i tolu, bara i mahuri mule. \p \v 22 Pali e Petrus i tuli lakea na gaga, i vaka­tubu ni tahatea, i ta maea, “Bakovi Dagi, i uka! A naro iea nahea ge bele vomu!” \p \v 23 Pali e Isu i mata lakea ne Petrus, i takia, “Satan, o hamule mai a bitogu! Ioe o pesi karia a dalagu. I uka ma o luhoi a maki na Vure. O luhoi kunana a maki na bakovi.” \p \v 24 \x * \xo 16:24 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Muri e Isu i taki e huriki a muri­muri vona, i ta maea, “E rei a viri i ngaru ni muri nau, ge lohopile a ningaru vona, ge kalohoa a kai tavalavala vona, ge ramai iau. \v 25 \x * \xo 16:25 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Ion 12:25\x*E rei a viri i lavuni nau, ne vona ni korimule a kulina, bara i velu. Pali e rei a viri i mate a vuhuna i ramai iau, bara i bole a nimahuri vakaroro. \v 26 \x * \xo 16:26 \xt Mat 4:8-9\x*Ge a ra a viri ge tahoka a mahala lobo na malala, pali ge velu a hanuna? A mahala lobo nga, i uka ma ge korimulea. \v 27 \x * \xo 16:27 \xt Sng 62:12; Snd 24:12; Mat 25:31; Rom 2:6; Kap 22:12\x*A Tuna Bakovi bara i valai na bagetuanga ne Tamana turana e huriki a agelo vona, ge habi a mapa ne huriki takutaku, ge muri mai a narone ria. \v 28 A taki muholi mua, i ranga ne mua, ra mu pepesi koea, i uka ma mu gu mate ma, bara mu masia a Tuna Bakovi i luve na harikianga vona.” \c 17 \s1 E Isu i Mareli \r (Markus 9:2-13; Lukas 9:28-36) \p \v 1 Muri na parava i polotara e Isu i tuli kunana e Petrus, e Iakop, e Ioanes e tarine Iakop, to sike na lolo dagi. \v 2 \x * \xo 17:2 \xt 2Pe 1:16-18\x* Na tahuna to made meli, e Isu i mareli na matane tou. A matana i para manga a haro, a varakia vona i kea manga a nipara. \v 3 E Moses, e Elaisa ru bele vakaturutu, ru ta turane Isu. \p \v 4 Lakea e Petrus i takia e Isu, i ta maea, “Bakovi Dagi, i kamumu hateka mete valai koea. Ioe bara o ngaru, ga hae a kape ge tolu. Ne vomu tara, ne Moses tara, ne Elaisa tara.” \p \v 5 \x * \xo 17:5 \xt Vin 18:15; Sng 2:7; Ais 42:1; Mat 3:17; Mrk 1:11; Luk 3:22\x*Na tahuna i tabana ni ta, a bubu pangapanga i kavitagu tou. A lohona viri i ta valai na bubu, i ta maea, “A Bakovi iea e Tugu, a hategu. A vivi hateka vona. Moto longo mai a nitana.” \p \v 6 Na tahuna to longoa a ngava iea, to mangenge, to boru ngala barara puru to kavitagu a matane tou. \v 7 Pali e Isu i padoi tou i ta maea, “Moto pesi rike. Naha ni mangenge.” \v 8 Na tahuna to mata rike, i uka ma to masia tara viri. E Isu kunana i pepesi vonga. \p \v 9 Na tahuna to laho raga na lolo, e Isu i vakuku tou, i ta maea, “Naha ni vakalongoa tara viri vona a maki moto matai, ge vano ge harena na tahuna a Tuna Bakovi ge pesi rike mule na matenga.” \p \v 10 \x * \xo 17:10 \xt Mal 4:5\x*Lakea a murimuri nga to nanea, “I navai e huriki a mari na vinara ri takia e Elaisa ge valai muga?” \p \v 11 E Isu i koli i ta maea, “I muholi, a vinara i takia e Elaisa ge valai muga, ge rata karaba a maki lobo. \v 12 \x * \xo 17:12 \xt Mat 11:14\x*A taki matou, e Elaisa i valai pali. Pali i uka ma ri matakilalea. Ri rata virihi ia vona a maki lobo ri ngaru ni ratana. I mavonga kunana, a Tuna Bakovi tara bara i bole a nimadihi na limane ria.” \v 13 \x * \xo 17:13 \xt Luk 1:17\x*Muri to longokilalea a ngava i takia, i taki virihia e Ioanes, a mari ni vahilolo. \s1 E Isu i Kori Mule a Riau \r (Markus 9:14-29; Lukas 9:37-42) \p \v 14 E huriki ala kupo ri davea e Isu. Na tahuna i luve, a bakovi tara i valai, i turume puru na ngalane Isu, \v 15 i ta maea, “Bakovi Dagi, o dodoa e tugu a bakovi! I bole a nimadihi dagi. Na parava vakaroro i turutu, i boru puru. I boru langa na kanono, i boru puru na naru. \v 16 A bole lakea ne huriki a murimuri vomu, pali ri keri ni koria.” \p \v 17 E Isu i koli, i ta maea, “Na tahuna mona, i uka tara viri ge luhoi torea a Vure. A narone mua i hale hateka. Ge navai? Ga hatenono mavonga ni dava mua, mu gu luhoi tora iau?” Muri i takia a bakovi iea, i ta maea, “O tuli vilia e tumu.” \v 18 Muri e Isu i tahatea a hanitu. I malaviriri kunana, a hanitu i ha tala vona, i tavaga liu. \p \v 19 \x * \xo 17:19 \xt Mat 10:1\x*Muri e huriki a murimuri ri valai kapiloho ne Isu ri nanea, “I navai mi keri ni lili talea a hanitu iea?” \p \v 20 \x * \xo 17:20 \xt Mat 21:21; Mrk 11:23; Luk 17:6; 1Ko 13:2\x*I koli, i ta maea, “A vuhuna i uka ma mu luhoi tora hateka a Vure. A taki muholi mua, bara mu tahoka a niluhoi kiroko manga a vutuna mastad, bara mu takia a lolo iea ge vano ge pesi na hini ranga, bara i longototo. I uka tara maki mu gu keria.” \s1 E Isu i Taki Tabu Ge Mate \r (Markus 9:30-32; Lukas 9:43-45) \p \v 21-22 \x * \xo 17:21-22 \xt Mat 16:21\x*Na tahuna e huriki a murimuri ri vapopo o Galili e Isu i taki ria, i ta maea, “A Tuna Bakovi i tabukoi bara ni habi na limane huriki a bakovi, \v 23 ri gi rabalakia. Muri na parava i tolu, bara i mahuri mule.” Na tahuna ri longoa a ngava iea, ri dodo hateka. \s1 A Takis na Roho na Vure \p \v 24 \x * \xo 17:24 \xt Nim 30:13; 38:26\x*Na tahuna ri bele o Kapernaum, e huriki a bakovi ni bole a 50 toea takis na roho na Vure ri valai ne Petrus, ri nanea, “Ra mari ni tovo ne mua, i kona kilala a takis na roho na Vure, o i uka?” \p \v 25 E Petrus i koli, i ta maea, “I kona.” Muri e Petrus i lakea na ruma. E Isu i ta muga, i nanea, “Simon o luhoi navai? A hariki ge bole ne rei a takis? Ge bole ne huriki e tuna, o ne huriki ranga?” \p \v 26 Lakea e Petrus i koli i ta maea, “E huriki ranga bara ri kona.” Lakea e Isu i takia, “I mavonga e huriki e tuna i uka ma ri kona a takis. \v 27 Pali nahea ri gi maruhu e huriki nga. O vano, o lalu a manu na darilomu. A manu o lalu mugea, o pidea a ngavana, o bole talea a kina ge taku. Muri o vano, o kona a takis ne tarua. \c 18 \s1 E Rei i Dagi na Harikianga na Hunu? \r (Markus 9:33-37; Lukas 9:46-49) \p \v 1 \x * \xo 18:1 \xt Luk 22:24\x*Muri e huriki a murimuri ri valai ne Isu, ri nanea, “E rei ge dagi hateka na harikianga na hunu?” \p \v 2 Lakea i gale valai vona tara koma kiroko, i vakapesia na kurukurune ria, \v 3 \x * \xo 18:3 \xt Mat 19:14; Mrk 10:15; Luk 18:17\x*i ta maea, “A taki muholi mua, e rei a viri i koi ni pulo a vilona, ge bele manga a koma kiroko iea, i uka ma ge dili na harikianga na hunu. \v 4 E rei a viri i vakakiroko ia ge manga a koma kiroko iea, bara ia a viri dagi na harikianga na hunu. \v 5 \x * \xo 18:5 \xt Mat 10:40; Luk 10:16; Ion 13:20\x*E rei a viri i tagui a koma kiroko maea na ragu, i tagui iau. \v 6 Pali e rei a viri i ratea a koma kiroko maea, ra i luhoi tora iau, ge dili na naro hale, bara i kamumu hateka ni gi topi na lohona a kedo dagi, ni gi voro puru na utu, ge pasiri. \p \v 7 “A Vure bara i pelekado e huriki ri vakaboru e huriki na naro hale. I muholi, a nitoni bara i bele. Pali a Vure ge pelekado a viri i vakaboru e huriki. \v 8 \x * \xo 18:8 \xt Mat 5:29-30\x*A limamu o a vahamu ge rata ioe go rata a rabu hale, o palakudua, o vurokia. Ma ni gi voro puru ioe na kanono i nono vakaroro turana vahamu i rua, a limamu i rua. I kamumu bara o tahoka a limamu, a vahamu i taku kunana, o bole a nimahuri vakaroro. \v 9 Pali a matamu ge rata ioe go rata a naro hale, o sigi talea, o vurokia, ma ni gi voro puru ioe na kanono na imperno turana matamu i rua. I kamumu go tahoka a matamu i taku kunana, o bole a nimahuri vakaroro. \s1 A Nivakakika na Sipsip i Velu \r (Lukas 15:3-7) \p \v 10 \x * \xo 18:10 \xt Hib 1:14\x* “Naha ni biua tara viri ne huriki a koma kiroko nga, a vuhuna iau a taki mua, e huriki a agelo ne ria ri pesi vakaroro na matane Tata na hunu. \v 11 (-)\f + \fr 18:11 \ft A puhu na hinere hosi ri uka ves iea: \fv \ft 11 \+fv*\ft A Tuna Bakovi i valai ne vona ni korimule e huriki ri velu.\f* \p \v 12 “Mu luhoi navai? A ra ge ratea a bakovi i tahoka a sipsip i ravulu mule ma a murina balaka taku (100), pali a sipsip tara i laho tala, i velu? Bara i pe puru na kupona a sipsip i 99, bara i vano ia, i matakanea a viri i velu. \v 13 A taki muholi mua, na tahuna i matavisia bara i vivi hateka vona. A nivivi vona bara i dagi hateka na maka sipsip i 99 i uka ma ri laho tala. \v 14 I mavonga kunana, e Tamane mua na hunu i uka ma i ngaru ge velu a viri tara ne huriki a viri kiroko nga. \s1 A Viri i Rata a Naro Hale ne Turana \p \v 15 \x * \xo 18:15 \xt Luk 17:3; Gal 6:1\x*E turamu tara ge rata hale ioe, o vano o taki kapilohoa. Ia ge longo, o korimulea pali e turamu. \v 16 \x * \xo 18:16 \xt Vin 19:15; Ion 8:17\x*Ia i uka ma ge longo, o tuli tabua tara bakovi, o a bakovi ala rua, moto vano moto takia. I mavonga, ‘a ngava ni padi virihi a viri vona, a bakovi ala rua o ala tolu to go lohoka vona.’ \v 17 Ia i tabana i uka ma ge longo, mu taki talea ne huriki a tara na Vure. Ia i tabana i uka ma ge longo, mu mata taroa ge manga a bakovi i uka ma ia a Iuda, o a bakovi ni bole a takis. \p \v 18 \x * \xo 18:18 \xt Mat 16:19; Ion 20:23\x* “A taki muholi mua, a ra maki mu koloa koea na malala, bara ni kolo meli na hunu. A ra maki mu puga koea na malala, bara ni puga meli na hunu. \p \v 19 \x * \xo 18:19 \xt Mrk 11:24; Ion 15:7\x* “A taki tabu mua, e rei ne mua ala rua koea na malala ru valongo mai a ngava, ru vasileki, e Tata na hunu bara i longo mai rua. \v 20 I mavonga, a vuhuna na tahuna a viri ala rua o ala tolu to vapopo na ragu, iau a made vonga turane tou.” \s1 A Nivakakika na Vora Hale \p \v 21 Muri e Petrus i valai ne Isu, i nanea, “Bakovi Dagi, e turagu ge rata hale iau balaka kupo, ga puga vuroki balaka riva a naro hale vona? Ga puga balaka polorua?” \p \v 22 \x * \xo 18:22 \xt Vuh 4:24; Luk 17:4\x*E Isu i koli i ta maea, “I uka ma ge balaka polorua kunana. O puga vuroki a naro hale vona balaka ravulu polorua a polona i polorua (77). \p \v 23 “I maea, a harikianga na hunu i manga a hariki i ngaru e huriki a vora vona ri gi koli a moni ri bole. \v 24 A bakovi i pelekado mugea, a kedo bara i koli a talent i rangale ravulu (10,000).\f + \fr 18:24 \ft A moni tara ne ria a “talent”. A talent i taku i manga a mapana viri i leho na pida i ravulu a polona i lima (15).\f* \v 25 Pali a bakovi iea i keri ni koli a moni vona, lakea a hariki i taki ni gi habi ni kona a bakovi iea, turana e girihina, e huriki e tuna, a maki lobo vona, ni gi koli a makoli vona. \p \v 26 “A vora i tabuli puru na ngalana hariki, i nana tora ia, i ta maea, ‘O dodo iau, o hatenono. Bara koli lobo a moni vomu.’ \v 27 Lakea a bakovi dagi i dodoa a vora vona, i takia nahea ge koli a makoli vona. \p \v 28 “Pali a vora iea, na tahuna i pagitala, i masia a vora turana, hosi i habi a moni vona, a denari i ravulu mule ma murina balaka taku (100).\f + \fr 18:28 \ft A m o n i a d e n a r i i m a n g a a m a p a n a v i r i i l e h o n a p a r a v a i t a ku.\f* I lakavua, i roboa a lohona, i takia, i ta maea, ‘O koli ngane a kedo a habi vomu!’ \p \v 29 “A vora turana i tabuli puru na ngalana, i nana tora ia, i ta maea, ‘O dodo iau, o hatenono. Bara koli mule a makoli vomu.’ \p \v 30 “Pali i uka ma i longo maia. I vano, i taki e huriki a tagari ri gi ru dilia na bavi, ge made vonga ge harena na tahuna i koli mule lobo a makoli vona. \v 31 Na tahuna e huriki a vora ranga ri masia, ri dodo. Ri vano, ri vakalongoa a hariki. \p \v 32 “Muri a hariki i gale vilia a vora iea, i takia, ‘Ioe a vora hale! Ioe o nana tora iau, a puga vuroki a makoli lobo vomu. \v 33 Iau a dodo ioe, pali i uka ma o dodoa a vora turamu.’ \v 34 \x * \xo 18:34 \xt Mat 5:25-26\x*I madihi a hatena hariki, i habia na limane huriki a tagari ri gi habi a nimadihi dagi vona, ge harena na tahuna i koli mule lobo a makoli vona. \p \v 35 \x * \xo 18:35 \xt Mat 6:15; Mrk 11:25; Epe 4:32; Kol 3:13\x* “I mavonga kunana, e Tata na hunu bara i rata maea e huriki i uka ma ri lohopile muholi a naro hale na turane ria.” \c 19 \s1 A Nivapile na Parangia \r (Markus 10:1-2; Lukas 16:18) \p \v 1 E Isu i taki lobo a ngava nga, muri i malaga o Galili, i lakea na robo e Iudea, na tabeke tara na naru e Iordan. \v 2 E huriki ala kupo ri muri vona, lakea i vakamahuri ria lobo. \p \v 3 E huriki a Pariseo ranga ri valai vona, ri gi tonia. Ri nanea, “A vinara i ta navai? A bakovi ge pilea e girihina na ningaru vona?” \p \v 4 \x * \xo 19:4 \xt Vuh 1:27; 5:2\x*E Isu i koli, i ta maea, “Ra mua, i uka ma mu gi a nitana Vure? Ni here maea, na mugana maki lobo a Vure, a viri i ratarike a maki lobo, ‘i ratarike varago a bakovi a ngatavine.’ \v 5 \x * \xo 19:5 \xt Vuh 2:24; Epe 5:31\x*Lakea a Vure i ta maea, ‘I mavonga, a bakovi bara i pe e tamana e kinana, i madoko turane girihina, a kakaine rua ge taku kunana.’ \v 6 Ngane i uka ma ru ala rua, ru ala taku kunana. I mavonga, nahea tara viri ge kalipida rua, a vuhuna a Vure i vakamade palupu rua.” \p \v 7 \x * \xo 19:7 \xt Vin 24:1-4; Mat 5:31\x*Muri ri nanea e Isu, “Pali e Moses, i navai i habi a vinara hosi i taki a bakovi bara i habia ne girihina a raukea na nivapile, muri bara i tonoa ge vano?” \p \v 8 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Na mugana maki lobo i uka ma i mavonga. Pali e Moses i longo ne mua mu gu rata mavonga, a vuhuna mu kulirua hateka. \v 9 \x * \xo 19:9 \xt Mat 5:32; 1Ko 7:10-11\x*A taki muholi mua, a ngatavine i uka ma i mole, pali a bakovi i pilea, i parangi tabu a ngatavine tara, ra bakovi iea i mole.” \p \v 10 Muri e huriki a murimuri ri takia, “A ngava iea ge muholi, i kamumu hateka na viri i uka ma ge parangi.” \p \v 11 E Isu i koli, i ta maea, “I uka ma e huriki lobo ri gi longokilalea a ngava iea. E huriki ri gi longo maia, re huriki a Vure i kori ria ri gi longo maia. \v 12 A ta maea a vuhuna e huriki a bakovi ranga, i hopa a dolene ria, lakea i uka ma ri parangi. Pali e huriki a bakovi ranga, ni pala vuroki a dolene ria lakea i uka ma ri parangi. E huriki a bakovi ranga ri koi ni parangi, a vuhuna ri ngaru ni rata a leho na harikianga na hunu. Pali e rei a viri i kara ge longo mai a ngava iea, ge longo maia.” \s1 E Huriki a Koma Kiroko \r (Markus 10:13-16; Lukas 18:15-17) \p \v 13 Muri ni tuli lakea ne Isu e huriki a koma kiroko, ge ru langa a limana ne ria, ge vasileki langa ne ria. Pali e huriki a murimuri ri tahate e huriki ri tuli valai e huriki a koma. \p \v 14 \x * \xo 19:14 \xt Mat 18:2-3\x*Lakea e Isu i taki ria, i ta maea, “Naha ni hatekakari e huriki a koma. Mu taparaki ria ri gi valai nau, a vuhuna a harikianga na hunu ne vone ria e huriki a hulu nga.” \v 15 I ru langa ne huriki a koma a limana, i vakabagetu ria. Muri i malaga, i vano. \s1 A Riau na Mahala \r (Markus 10:17-31; Lukas 18:18-30) \p \v 16 Muri a bakovi tara i valai ne Isu, i nanea, “Mari ni tovo, a ra maki kamumu ga ratea ga bole a nimahuri vakaroro?” \p \v 17 \x * \xo 19:17 \xt Levi 18:5; Luk 10:28\x*E Isu i koli, i ta maea, “I navai o nana iau na a ra maki i kamumu? A viri i kamumu i ala taku kunana. Ioe bara o ngaru ni bole a nimahuri vakaroro, o muri mai a vinara na Vure i ravulu.” \p \v 18 \x * \xo 19:18 \xt Nim 20:13-16; Vin 5:17-20\x*Muri a bakovi i nana maea, “E rei a vinara ga ramaia?” \p E Isu i koli, i ta maea, “Naha ni raba­laki a viri. Naha ni mole. Naha ni panaho. Naha ni tatami. \v 19 \x * \xo 19:19 \xt Nim 20:12; Levi 19:18\x*O togo e tamamu e kinamu. O ngaru e huriki lobo i manga a hini o ngaru mule ioe.” \p \v 20 A riau i koli, i ta maea, “A muri mai lobo a vinara nga. A ra maki tabu ga ratea?” \p \v 21 E Isu i koli, i ta maea, “Ioe bara o ngaru ni malamala na matana Vure, o vano o habi a maki lobo vomu ni gi kona. O bole a mapana o habi ne huriki a matasia, bara o tahoka a mahala na hunu. Muri o valai o muri nau.” \p \v 22 Na tahuna a riau i longoa a ngava iea, i dodo hateka, a vuhuna i tahoka hateka a mahala. I pesi rike kunana, i vano. \p \v 23 Muri e Isu i taki e huriki a murimuri vona, i ta maea, “A taki muholi mua, a bakovi na mahala, i gutu hateka vona ni dili na harikianga na hunu. \v 24 A taki tabu mua, a kamel i keri ni dili na dupi na kavato. I mavonga kunana, a bakovi na mahala i uka ma ge dili na harikianga na Vure.” \p \v 25 Na tahuna e huriki a murimuri ri longoa a ngava iea, ri turutu, ri nana, “Pali e rei ngane ge bole a nimahuri vakaroro?” \p \v 26 \x * \xo 19:26 \xt Jop 42:2\x*Lakea e Isu i mata lakea ne ria, i ta maea, “A maki iea, e huriki a bakovi ri keria. Pali a Vure, i uka tara maki ge keria.” \p \v 27 E Petrus i koli mule, i nanea, “Mia mi pe a maki lobo ne mia, mi muri vomu! I mavonga, a ra maki mi gi bolea?” \p \v 28 \x * \xo 19:28 \xt Mat 25:31; Luk 22:30; Kap 3:21\x*E Isu i koli, i ta maea, “A taki muholi mua, muri ma na malala karaba, a Tuna Bakovi bara i made na nibagetu na gula hariki vona. Mua ranga e huriki mu muri nau, bara mu made na gula hariki i ravulu a polona i rua, bara mu pelekado a kabu ne Israel i ravulu a polona i rua. \v 29 E rei a viri i luhoi tora iau, lakea i pe a ruma vona, i pe e huriki e turana, e kurabana, e tamana, e tuna, a hania vona, iau bara koli, bara ri bole balaka kupo tabu a maki nga, turana nimahuri vakaroro. \v 30 \x * \xo 19:30 \xt Mat 20:16; Luk 13:30\x*I kupo e huriki ri muga ngane, bara ria a iku. Pali i kupo e huriki ri iku ngane, bara ri muga. \c 20 \s1 E Huriki a Voravora na Hania na Vain \p \v 1 “A harikianga na hunu i manga a tahona malala i vuho tala ge matakana e huriki a vora ri gi leho na hania na vain vona. \v 2 I taki ria ge kona ria na denarius i taku.\f + \fr 20:2 \ft A moni denarius i taku a mapana viri i leho na parava i taku.\f* Ri longo, lakea i rudu ria ri gi leho na hania na vain. \p \v 3 “Muri na kilala i polova na hatelanga i vano tabu, ge matakana e huriki a vora. I matai e huriki a bakovi ri pesi tavula na mada, \v 4 lakea i taki ria, i ta maea, ‘Mua ranga mu valai, mu leho na hania na vain nau. Bara kona kamumu mua.’ \v 5 Lakea ri vano, ri leho. \p “I rata mavonga tabu na kuru haro. I vano tabu na kilala i tolu na malunga. \v 6 Na malunga, na kilala i lima, i vano tabu. I matai e huriki ranga ri pesi tavula, lakea i nana ria, ‘I navai mu pesi tavula mavonga koea na parava iea?’ \p \v 7 “Ri koli, ri ta maea, ‘I uka tara viri ge taki mia mi gi leho vona.’ \p “Lakea i taki ria, ‘Pali. Mua ranga mu valai mu leho na hania na vain nau.’ \p \v 8 \x * \xo 20:8 \xt Levi 19:13; Vin 24:15\x* “Na malunga liu ngane, i takia a matakari na vora, i ta maea, ‘O gale palupu e huriki a vora, o kona ria. O vakatubu ne huriki ri bele muri.’ \p \v 9 “E huriki a vora ni bole na malunga ri valai muga ri bole a mapane ria. Ni habi ne ria takutaku a denarius i taku. \v 10 Muri e huriki ri leho muga ri valai, ni gi kona ria. Ri pahadaki ta ri gi bole a moni dagi, pali ria ranga, ri bole takutaku a denarius i taku kunana. \v 11 Na tahuna ri bole a mapane ria, ri vakatubu ni deke, \v 12 ri ta maea, ‘Re huriki nga o bole na malunga liu, ri leho kunana na kilala i taku, lakea ke o kona ria i manga o kona mia. Pali mia, mi leho tabaka, i kani mia a haro.’ \p \v 13 “Lakea i koli i takia a viri tara ne ria, i ta maea, ‘Turagu, iau i uka ma rata hale ioe. Muga o longo vona a denarius a taki ioe ga kona ioe vona. \v 14 O bolea a mapamu, o vano. A ningaru nau kunana a kona mua na mapa i taku. \v 15 Ra moni nga, a moni nau. I navai, go taki iau a ra ga ratea vona? I navai ke? I madihi a hatemu a vuhuna iau a hatebalala?’ \p \v 16 \x * \xo 20:16 \xt Mat 19:30; Mrk 10:31\x* “I mavonga kunana, e huriki ri muri bara ri muga. E huriki ri muga bara ri muri.” \s1 E Isu i Taki Mugea a Nimatena \r (Markus 10:32-34; Lukas 18:31-33) \p \v 17 E Isu i lalaho sike o Ierusalem. I tuli lakea na gaga e huriki a murimuri vona ala ravulu a polona i rua, i taki ria, i ta maea, \v 18 \x * \xo 20:18 \xt Mat 16:21; 17:22-23\x*“Ngane si gi sike o Ierusalem. A Tuna Bakovi bara ni habi na limane huriki a prister dagi, a mari na vinara. Bara ri taki ni gi rabalaki ia. \v 19 Muri bara ri habia na limane huriki i uka ma ria a Iuda, ri gi padikedea, ri gi hotua, ri gi paditatea na kai tavalavala. Muri na parava i tolu, a Vure ge vakamahuri mulea.” \s1 E Kinane Iakobus Rua e Ioanes \r (Markus 10:35-45) \p \v 20 Muri e girihine Sebedi, i tuli valai ne Isu e tuna rua. I pasike puru na ngalane Isu, i nanea ge ratea vona tara maki. \p \v 21 \x * \xo 20:21 \xt Mat 19:28; Luk 22:30\x*Lakea e Isu i nanea, “A ra o ngarua?” I koli, i ta maea, “A ngaru e tugu nga ru gu made turamu na harikianga vomu. Ge made na kanemu tara, na maurimu tara.” \p \v 22 \x * \xo 20:22 \xt Mat 26:39; Ion 18:11\x*E Isu i koli, i ta maea, “I uka ma moto lohoka vona a maki moto nana vona. A nimadihi i tabukoi ga bolea, i kara marua muru gu kalohoa, o i uka?” \p Ru koli e maki tari rua, ru ta maea, “I kara maria.” \p \v 23 Lakea e Isu i taki rua i ta maea, “I muholi hateka muru gu kalohoa a nimadihi manga iau. Pali e rei ge made na kanegu, a maurigu, i uka ma a maki nau ga habi. A gula nga e Tata i rata puru na viri i vulaki pali.” \p \v 24 Na tahuna e huriki a murimuri ala ravulu ri longoa, i madihi a hatene ria. \v 25 \x * \xo 20:25 \xt Luk 22:25-26\x*Pali e Isu i gale palupu ria, i taki ria, “Mu lohoka vona e huriki i uka ma ria a Iuda, a hariki ne ria ri matakari hateka ria. E huriki a bakovi dagi ne ria ri rata polo mugamuga. \v 26 \x * \xo 20:26 \xt Mat 23:11; Mrk 9:35\x*Pali mua, i uka ma mu gu rata mavonga. E rei a viri i ngaru ge ia a viri dagi ne mua, ge leho manga a vora ne mua. \v 27 E rei a viri i ngaru ni muga ne mua ge ia a vora ne mua, \v 28 \x * \xo 20:28 \xt Luk 22:27; Pili 2:7\x*ge manga a Tuna Bakovi. Ra Tuna Bakovi, i valai i uka ma ge vakavora e huriki. I valai ge ia a vora ne huriki, ge mate, ge kona­mule e huriki ala kupo.” \s1 E Isu i Vakamatapara a Kepa \r (Markus 10:46-52; Lukas 18:35-43) \p \v 29 Na tahuna e Isu, e huriki a murimuri vona ri pea e Ieriko, e huriki ri ala kupo ri muri vona. \v 30 A kepa ala rua ru mamade na dahana dala. Na tahuna ru longoa e Isu i laho polo, ru gale tala, ru ta maea, “O Bakovi Dagi, hamone Davit, o dodo maria!” \p \v 31 Pali e huriki ri tahate rua, ri taki rua ru gu vulai. Pali ru gale hinituhana tabu, ru ta maea, “O Tune Davit, Bakovi Dagi, o dodo maria!” \p \v 32 Lakea e Isu i pesi tata, i gale valai rua, i ta maea, “A ra muru ngarua?” \p \v 33 Ru koli, ru ta maea, “Bakovi Dagi, miri ngaru go vakamatapara maria!” \p \v 34 E Isu i dodo rua, i nugu a matane rua. Malaviriri kunana ru matapara, ru muri vona. \c 21 \s1 E Isu i Dili o Ierusalem \r (Markus 11:1-11; Lukas 19:28-40; Ioanes 12:12-19) \p \v 1 Ri bele tabukoi o Ierusalem ngane, na tanga tara ni gale e Betpage, na dahana lolo e Oliva. Lakea e Isu i rudu a murimuri vona ala rua, \v 2 i taki rua, “Muru muga lakea na tanga na ngalane marua. Na tahuna muru bele, bara muru masia a donki ni kolotata turana tuna. Muru puga rua, muru lalu valai nau. \v 3 A viri tara ge nana marua, muru takia e Bakovi Dagi i tahoka a leho ne rua, lakea bara i vakaru valai malaviriri kunana.” \p \v 4 A maki iea i bele, ge bele muholi a ngavana propet hosi, i ta maea, \q1 \v 5 \x * \xo 21:5 \xt Sek 9:9\x* “Mu vakalongo e huriki ri made o Sion, mu ta maea, \q1 ‘Mu masia! A hariki ne mua i valai ngane. \q2 A bakovi madoru. I rike na donki, \q1 i rike na tuna donki.’” \p \v 6 Lakea ru vano, ru ramai a ngavane Isu. \v 7 Ru lalu valai a donki turana tuna. Ru vulala langa na bitone rua a varakia ne rua, lakea e Isu i made langa. \v 8 E huriki ala kupo ri vulala na dala a varakia ne ria. E huriki ranga ri paku a rahana kai ri vahata na dala. \v 9 \x * \xo 21:9 \xt Sng 118:25-26\x*E huriki ri muga, e huriki ri muri ri vivi vona, ri magulu taku, ri ta maea, \q1 “Si gi kavurikea a hamone Davit! \q1 A Vure ge vakabagetua a viri i valai na rane Bakovi Dagi! \q1 Si gi kavurikea a Vure Meli Liu!” \p \v 10 Na tahuna ri dili o Ierusalem, e huriki lobo na tanga iea ri talulu maia, ri vanana, “E rei a bakovi iea?” \p \v 11 Lakea e huriki ri laho turana ri koli, ri ta maea, “Ra bakovi iea e Isu, a propet i valai o Nasaret, na tabeke ne Galili.” \s1 E Isu i Lili Tala e Huriki na Roho na Vure \r (Markus 11:15-19; Lukas 19:45-48; Ioanes 2:13-22) \p \v 12 Ngane e Isu i dili na roho na Vure o Ierusalem, i lili tala e huriki ri vakona, ri vahabi a maki. I pulo ngalatudu a dede ne huriki ri vangoli a moni, e huriki ri vahabi a balu. \v 13 \x * \xo 21:13 \xt Ais 56:7; Jer 7:11\x*I taki ria, i ta maea, “A ngava ni here puru i ta maea, ‘A roho nau bara ni gale a roho na nivasileki,’ pali mua mu ratea a hini ri haniu vona e huriki a panaho.” \p \v 14 Muri e huriki a kepa, a vaha hale ri vali vona pololilo na roho na Vure, i vakamahuri ria lobo. \v 15 Pali e huriki a prister dagi, a mari na vinara na lotu, i madihi a hatene ria na tahuna ri matai a maka maki ni turutu vona e Isu i rata, ri longo e huriki a koma pololilo na roho na Vure ri gale tala, ri ta maea, “Si gi kavurikea a hamone Davit!” \p \v 16 \x * \xo 21:16 \xt Sng 8:2\x*Lakea ri nanea e Isu, “A ngava i taki e huriki a koma kiroko, o longo?” \p I koli i ta maea, “A longo. Pali mua, a ngava ni here hosi na Hinere, mu longoa o i uka? Ni here maea: \q1 ‘E huriki a koma kiroko, a koma ri ruru, o rata ria ri kavurike ioe.’” \p \v 17 Muri i pe ria, i lakea o Betani, i mahita vonga. \s1 A Kai a Pik i Malai \r (Markus 11:12-14,20-24) \p \v 18 Na hatelanga e Isu i laho hamule o Ierusalem. I vitolo. \v 19 I masia a kai a pik na dahana dala. I lokovonga maia, pali i uka kanena. A pagana kunana. Lakea i takia a kai, i ta maea, “I uka ma go vua tabu!” Malaviriri kunana, a kai i malai. \p \v 20 Na tahuna e huriki a murimuri ri masia, ri turutu, ri nana, “Ra kai a pik iea, i malai malaviriri navai?” \p \v 21 \x * \xo 21:21 \xt Mat 17:20; Luk 17:6; Ion 14:12; 1Ko 13:2\x*E Isu i koli, i ta maea, “I muholi hateka, e rei a viri i luhoi tora, i uka ma i loho ruarua, ia tara bara i takia a kai ge malai. A maki kiroko nga. Bara i rata tabu a maka maki dagi. Bara i takia a lolo iea, ‘O malaga rike, o to na utu.’ bara i longototo. \v 22 \x * \xo 21:22 \xt Mat 7:7-11; 18:19\x*Mua bara mu luhoi tora, bara ni habi ne mua a maki mu vasileki vona.” \s1 E Rei i Habi a Nitora ne Isu? \r (Markus 11:27-33; Lukas 20:1-8) \p \v 23 Muri e Isu i dili na roho na Vure, i vara e huriki. E huriki a prister dagi, a bakovi dagi ri valai vona, ri nanea, “O bole vai a nitora o rata a maki nga? E rei i taki ioe go rata a maki nga?” \p \v 24 E Isu i koli, i ta maea, “Ga nana taro mua. Mua bara mu koli visia a ninana iea, bara taki mua vona e rei a viri i habi nau a nitora ni rata a maki nga. \v 25 A ninana nau i maea, ra hilova ne Ioanes, i valai na Vure, o i valai na bakovi tavula kunana?” \p Ri vata, ri ta maea, “Bara si takia a leho vona i valai na Vure, bara i nana, ‘Pali i navai i uka ma mu luhoi tora ia?’ \v 26 \x * \xo 21:26 \xt Mat 14:5\x*Pali bara si takia i valai na bakovi kunana, bara si mangenge ne huriki, a vuhuna ri luhoia e Ioanes a propet.” \p \v 27 Lakea ri ta maea, “I uka ma mi lohoka vona.” \p Muri e Isu i ta maea, “Iau tara, i uka ma ga taki mua vona e rei a viri i habia nau a nitora ni rata a maki nga.” \s1 A Nivakakika na Koma ala Rua \p \v 28 Muri e Isu i taki e huriki a prister dagi, e huriki a bakovi dagi nga, i ta maea, “Mu luhoi navai? A bakovi tara i tahoka e tuna bakovi ala rua. I takia a tabua i ta maea, ‘Tugu, mona o vano o leho na hania na vain.’ \p \v 29 “A tabua i koli, i ta maea, ‘A koi.’ Pali muri i dodo, i pulo a niluhoi vona, i vano, i leho. \p \v 30 “Muri e tamane rua i takia a pahamuri tabua ge leho na hania. A koma i koli, i ta maea, ‘Bakovi dagi, bara vano.’ Pali i uka ma i vano ge leho. \p \v 31 “E rei ne rua i muri mai a ngavane tamane rua?” Ri koli, ri ta maea, “A tabua.” \p Lakea e Isu i taki ria, “A taki muholi mua, e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a ngoi bara ri dili muga ne mua na harikianga na Vure. \v 32 \x * \xo 21:32 \xt Luk 3:12; 7:29-30\x*A ta maea, a vuhuna e Ioanes i valai i vakasiri mua vona a naro malamala, pali i uka ma mu longo maia. Pali e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a ngoi ri longo maia. Pali mua, na tahuna mu matai e huriki nga ri longo maia, i uka ma mu pulo a vilone mua mu gu longo maia.” \s1 A Nivakakika na Vora Hale \r (Markus 12:1-12; Lukas 20:9-19) \p \v 33 \x * \xo 21:33 \xt Ais 5:1-2\x* “Mu longo tabu tara nivakakika: A tahona malala tara i varoa a hania na vain vona. I tura haluia na nure. I kelia a lovo, i kisia a tabeke ni paha bebe a vain vona. I haea a roho tagari. Muri i habia a hania ne huriki a bakovi ranga ri gi leho taro vona, i vano i havai na robo basi ia. \v 34 I tabukoi ngane a keva ni mirio a vain, lakea i rudu e huriki a vora vona, ri gi bole ne huriki a mari ni leho a kanena vain. \p \v 35 “Pali ri lakavu e huriki a vora vona. Ri ubia tara, ri rabalakia tara, ri padimatea na kedo tara. \v 36 Muri i rudu tabu e huriki a vora ranga, ri ala kupo popote ne huriki muga. Pali e huriki a bakovi na leho ri ratapile tabu ria. \v 37 Ngane a tahona malala i rudua e tuna. I luhoi maea, ‘Bara ri togoa e tugu.’ \p \v 38 \x * \xo 21:38 \xt Mat 27:1\x* “Pali na tahuna ri masia e tuna, ri vata, ri ta maea, ‘A bakovi iea bara i bole a murine tamana. Si gi rabalakia, si gi bolea a hania na vain na tahuna e tamana i mate.’ \v 39 \x * \xo 21:39 \xt Hib 13:12\x*Lakea ri lakavua, ri voro talea na hania na vain, ri bimatea. \p \v 40 “Mu luhoi navai? A tahona hania na vain, ge rata navai e huriki a bakovi na leho nga na tahuna i hamule valai?” \p \v 41 Ri koli ri ta maea, “Bara i rabalaki e huriki a bakovi hale nga. Muri bara i habia ne huriki a bakovi na leho ranga a hania na vain vona. Pali na tahuna na nimirio, bara ri habi mule na tahona malala ranga kanena vain.” \p \v 42 \x * \xo 21:42 \xt Sng 118:22-23; Rom 9:33; 1Pe 2:6-8\x*Lakea e Isu i taki ria, i ta maea, “A ngava ni here puru na Hinere, i maea, \q1 ‘Ra kedo e huriki a mari ni hae a ruma ri marikoi vona, \q2 ngane i bele a vuhu kedo ni hae a ruma vona. \q1 A rabu iea, e Bakovi Dagi i ratea, \q2 i mata kamumu hateka na matane hita.’ \p “Ra mua, mu longo pali a ngava iea, o i uka? \v 43 I mavonga a taki mua, a harikianga na Vure bara ni bole hamule ne mua, bara ni habi ne huriki ri rata a maki a Vure i ngaru na harikianga vona. \v 44 E rei a viri i boru langa na kedo iea bara i bole a vuranga. Na tahuna a kedo iea ge boru tahoa a viri, bara i ubi momoa.” \p \v 45 Na tahuna e huriki a prister dagi, e huriki a Pariseo ri longoa a nivakakika iea, i padi ria a mana vona e Isu i taki virihi ria. \v 46 Lakea ri matakana a dala ri gi lakavua. Pali ri mangenge a vuhuna e huriki ri takia e Isu a propet. \c 22 \s1 A Nivakakika na Habu na Parangia \r (Lukas 14:16-24) \p \v 1 E Isu i taki tabu ria vona tara nivakakika, i ta maea, \v 2 “A harikianga na hunu i manga a hariki i rata a habu na parangia ne tuna a bakovi. \v 3 I taki puru e huriki ri gi valai na habu, lakea i rudu e huriki a vora vona, ri gi tuli valai ria. Pali e huriki a bakovi nga ri koi ni valai. \p \v 4 “Muri a hariki i rudu tabu e huriki a vora ranga, i ta maea, ‘Mu vano, mu taki e huriki a taki puru ria, ri gi valai. Mu taki ria a bulmakau, a tuna bulmakau gavutuvutu ni poka pali. A rata puru lobo pali a maki ni kani. Mu taki ria ri gi valai na habu na parangia, mi gi kani.’ \p \v 5 “Pali i uka ma ri taratoto. Ri laho viliha. A viri tara i lakea na hania. A viri tara i vano ge rata a leho vona. \v 6 \x * \xo 22:6 \xt Mat 21:35\x*Pali e huriki ranga ri lakavu e huriki a vora na hariki, ri rata hale ria, ri rabalaki ria. \v 7 I mavonga, i madihi a hatena hariki, lakea i rudu e huriki a tara na nugu­maheto vona ri rabalaki e huriki a bakovi hale nga, ri rungani a tanga ne ria. \p \v 8 “Muri i taki e huriki a vora vona, i ta maea, ‘A habu na parangia ni rata puru. Pali e huriki a taki puru ria ri gi valai, i uka ma ria a viri kamumu ri gi valai. \v 9 I mavonga, mu laho lakea na maka dala dagi. Mu taki e huriki mu matai vonga ri gi valai.’ \v 10 Lakea e huriki a vora nga ri lakea na maka dala, ri tuli e huriki vonga. Ri tuli e huriki a bakovi hale, ri tuli e huriki a bakovi kamumu. Ria lobo ri valai na habu, i vonu a roho. \p \v 11 “Pali na tahuna a hariki i valai ge matai e huriki ri bele, i masia a bakovi tara, i uka ma i rodo a varakia na habu. \v 12 Lakea i nanea, ‘Turagu, o uka a varakia na habu. O dili navai?’ Pali a bakovi iea i ngapa. \v 13 \x * \xo 22:13 \xt Mat 8:12; 25:30; Luk 13:28\x*Lakea a hariki i taki e huriki a bolekori vona, i ta maea, ‘Mu kolotata a limana, a vahana, mu voro talea na uvo, na tabeke a Vure i uka ma i made vona. E huriki na tabeke iea ri tangi, i vaheri mavonga a ngine ria, a vuhuna i madihi a hatene ria.’ \v 14 A ta maea, a vuhuna ni gale e huriki ala kupo, pali e huriki ni vulaki i uka ma ri ala kupo.” \s1 A Takis ne Kaiser \r (Markus 12:13-17; Lukas 20:20-26) \p \v 15 \x * \xo 22:15 \xt Mrk 3:6\x*Muri e huriki a Pariseo ri vano, ri matakana a dala ri gi tamia e Isu, ge taki ranga ngava ri gi padi virihia vona. \v 16 Ri rudu e huriki a murimuri ne ria, turana e huriki a tara ne Herod.\f + \fr 22:16 \ft E huriki a Pariseo ri marikoi e huriki a Rom ri gi matakari o Israel. E huriki a kabu ri do rikea e Herod ri ngaru e hurikia Rom ri gi matakari o Israel. E Isu bara i taki nahea ri gi kona a takis i lakea ne huriki a Rom, e huriki a kabu ne Herod bara ri padi virihia e Isu na ngava. Pali e Isu bara i taki ni gi kona a takis lakea ne huriki a Rom, e huriki a Pariseo bara ri padi virihia e Isu na ngava.\f* Ri lakea vona ri ta maea, “Mari ni tovo, mi lohoka vomu, ioe a bakovi ni ta muholi, o vara muholi na narona Vure. I uka ma o mangenge vona tara viri, a vuhuna e huriki lobo ri palupulupu na matamu. \v 17 I mavonga, o taki mia, a vinara i taki si gi habi a takis ne Kaiser, o i uka? O luhoi navai?” \p \v 18 Pali e Isu i lohoka vona a niluhoi hale ne ria, lakea i taki ria, “Mua e huriki a tabele rua, i navai mu ngaru ni toni iau? \v 19 Mu vakasiria nau tara moni ni kona a takis vona.” Ri habia vona a moni tara ni gale a denarius. \v 20 Muri i nana ria, “A hanune rei, a rane rei i tabuli vona?” \p \v 21 \x * \xo 22:21 \xt Rom 13:7\x*Ri koli, ri ta maea, “A hanune Kaiser, a rane Kaiser i tabuli vona.” Lakea e Isu i taki ria, “Mu habi ne Kaiser a maki ne Kaiser, mu habi na Vure a maki na Vure.” \p \v 22 Na tahuna ri longoa a ngavana ri turutu. Muri ri pea, ri vano. \s1 A Nimahurimule na Matenga \r (Markus 12:18-27; Lukas 20:27-40) \p \v 23 \x * \xo 22:23 \xt Apo 23:8\x*Na parava iea kunana e huriki a Sadusi ri valai ne Isu. Re huriki a Sadusi, ri taki ta i uka tara viri ge mahuri mule na matenga. Ri valai ne Isu, ri nanea, \v 24 \x * \xo 22:24 \xt Vin 25:5\x*“Mari ni tovo, e Moses i here puru i takia a bakovi i mate, i pe purua e girihina, pali i uka e tune rua, e tarina bara i parangi tabu a havuri vona, ge vakabelea a hamona. \v 25 I tahoka e maki tarina mai ala polorua, ri made hosi turane mia. A tabua i parangi, muri i mate. Pali i uka ma i vakabele e tuna. Lakea a pahamuri tabua i parangi vona a havuri na tabua. \v 26 A ngatavine i uka ma i poda ma, i mate a pahamuri tabua. Pali re maki tari mai lobo ri parangi vona a ngatavine iea. Ria lobo ri mate. I uka tara viri ge vakabele a koma. \v 27 Ri mate lobo e huriki a bakovi, muri a ngatavine i mate. \v 28 O luhoi navai? Muri ma, na tahuna e huriki ri pesi rike mule na ni mate, ra ngatavine iea ge girihine rei muholi? Ria lobo ri parangi vona.” \p \v 29 Pali e Isu i koli mule, i ta maea, “I uka ma mu lohoka vona a Hinere. I uka ma mu lohoka na nitora na Vure. I mavonga mu varoru. \v 30 Muri ma, na tahuna e huriki ri gi mahuri mule na matenga, i uka ma ri gi vaparangi. Bara ri made manga e huriki a agelo na hunu. \v 31 Ra ngava na ni mahurimule na matenga, a nitana Vure i vakalongo mua maea, \v 32 \x * \xo 22:32 \xt Nim 3:6; Mat 8:11\x* ‘Iau a Vure ne Abraham, ne Isak, ne Iakop.’ A Vure i uka ma ia a Vure ne huriki ri mate, ia a Vure ne huriki ri mahuri.” \p \v 33 Na tahuna e huriki ri longoa a ngavana, ri turutu vona a nitovo vona. \s1 A Vinara Dagi \r (Markus 12:28-31; Lukas 10:25-28) \p \v 34 E huriki a Pariseo ri longoa e Isu i vakangapa e huriki a Sadusi, lakea ri vapopo, ria lobo ri lakea ne Isu. \v 35 A Pariseo tara, a mari na vinara na lotu, i tonia e Isu na ngava, i nanea maea, \v 36 “Mari ni tovo, e rei a vinara i dagi hateka na vinara lobo?” \p \v 37 \x * \xo 22:37 \xt Vin 6:5\x*E Isu i koli, i ta maea, “O ngarua e Bakovi Dagi a Vure vomu na hatemu lobo, na hanumu lobo, na niluhoi vomu lobo. \v 38 A vinara iea i muga, i dagi na vinara lobo. \v 39 \x * \xo 22:39 \xt Levi 19:18; Mat 7:12\x*A vinara i muri vona, i manga tabu a viri muga, i maea: O ngarua e turamu i manga a hini o ngaru mule ioe. \v 40 \x * \xo 22:40 \xt Rom 13:10; Gal 5:14\x*A vinara i rua nga a vuhuna a vinara lobo ne Moses, a hinere lobo ne huriki a propet.” \s1 E Kristo e Tune Rei? \r (Markus 12:35-37; Lukas 20:41-44) \p \v 41 E huriki a Pariseo ri tabana ni pesi palupu, lakea e Isu i nana ria, \v 42 \x * \xo 22:42 \xt Ion 7:42\x* “Mu luhoi navia e Kristo? Ia a hamone rei?” Ri koli, ri ta maea, “E Kristo a hamone Davit.” \p \v 43 Lakea e Isu i nana ria, “Pali e Davit, i navai i takia e Kristo a Bakovi Dagi vona? Na tahuna a Hanu Kiripiripi i dili ne Davit, i ta maea, \q1 \v 44 \x * \xo 22:44 \xt Sng 110:1; Mat 26:64\x* ‘E Bakovi Dagi i takia a Bakovi Dagi nau, i ta maea, \q1 “O made na limagu a kanegu, \q2 ge harena na tahuna ga ratapile \q1 e huriki a pile vomu.” ’ \m \v 45 “E Davit i galea e Kristo e ‘Bakovi Dagi,’ pali i navai tabu ge ia a hamona?” \p \v 46 E huriki a Pariseo ri keri ni kolia a ninana ne Isu. I vakatubu na parava iea ri mangenge ni nana rovi tabua e Isu. \c 23 \s1 A Vure Ge Pelekado e Huriki \r (Markus 12:38-39; Lukas 11:43,46; 20:45-46) \p \v 1 Muri e Isu i taki e huriki a muri­muri vona, turana e huriki ri vapesihi vonga, i ta maea, \v 2 “E huriki a mari na vinara na lotu, e huriki a Pariseo ri made na murine Moses ri vara mua na vinara. \v 3 \x * \xo 23:3 \xt Mal 2:7-8\x*Mu longototo a vinara ne ria. Pali naha ni muri mai a vilone ria, a vuhuna i uka ma ri muri mai a ngava ri vara vona. \v 4 Ri habi a vinara ne huriki i gutu ni ramai, i manga a viri i rotu a maka galesi dagi, i vakakaloho e huriki a bakovi vona. Pali ria ri koi hateka ni tuhori popote e huriki. \p \v 5 \x * \xo 23:5 \xt Nim 13:9; Gi 15:38-39; Vin 6:8; Mat 6:1\x* “A maki lobo ri rata, ri vakaholi kunana, e huriki ri gi matai. Ri tama na dumene ria a maka puhu na nitana hinere, ri bole na limane ria ranga. Ri rata a varakia na nivasileki ne ria i ola, i bola. \v 6 Ri ngaru ni made mugamuga na gula kamumu na habu, na gula kamumu na roho na vaponga. \v 7 Ri ngaru hateka e huriki ri gi togo ria, ri gi tagui ria na mada. Ri ngaru hateka e huriki ri gi gale ria ‘a mari ni tovo.’ \p \v 8 “Pali mua, nahea tara viri ge gale mua ‘a mari ni tovo,’ a vuhuna a mari ni tovo ne mua i taku kunana. Pali mua e maki turana mai. \v 9 Nahea mu gu galea tara viri na malala ge tamane mua, a vuhuna e Tamane mua i taku kunana, ra i made na hunu. \v 10 Nahea tara viri ge gale mua ‘a bakovi dagi,’ a vuhuna a Bakovi Dagi ne mua i taku kunana, re Kristo. \v 11 \x * \xo 23:11 \xt Mat 20:26; Mrk 9:35; Luk 22:26\x*A viri i muga ne mua ge ia a vora ne mua lobo. \v 12 \x * \xo 23:12 \xt Jop 22:29; Snd 29:23; Luk 14:11; 18:14\x*E rei a viri i bibi rike mulea, a Vure bara i vakakiroko ia. Pali e rei a viri i vakakiroko mule ia, a Vure bara i kavurikea. \p \v 13-14 “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu mu tabele rua hateka! A Vure bara i ratapile mua! Mu tukari a logo na harikianga na hunu, i uka tara viri ge dili. Mu koi ni dili vona, pali mu hatekakari e huriki ranga ri ngaru ni dili.\f + \fr 23:13-14 \ft Ves 14 i uka ma i tabuli na hinere na maka puhu hosi. I tabuli kunana na maka puhu karaba. I maea: \fv \ft 14 \+fv*\ft Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu mu ngava naru hateka! A Vure ge ratapile mua! Mu tami e huriki a havuri mu panaho a ruma ne ria. Mu tero kunana vona a nivasileki i ola mu rata.\f* \p \v 15 “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu, mu tabele rua hateka! A Vure bara i ratapile mua! Mu laho lae basi, mu page poloa a dari mu gu tuli a viri ge ramai mua. Pali na tahuna i ramai mua, a rabu hale vona i rangi a rabu hale ne mua, lakea bara i puru turane mua na imperno. \p \v 16 \x * \xo 23:16 \xt Mat 15:14\x* “Mu ngaru ni vakasiri e huriki na dala, pali mu kepa. A Vure bara i ratapile mua! A ngava mu takia i maea, ‘E rei a viri i ta muholi, i kaba, i kurahia a roho na Vure, a maki tavula. Pali a viri i ta muholi, i kaba, i kurahia a gol i tabuli na roho na Vure, ge ramai a ngava i takia.’ \v 17 Mu kepa, mu manga! I vai a maki i dagi? A gol tavula, o a roho na Vure ra i ratea a gol i tabuli herehere, ge ne vona a leho na Vure? \p \v 18 “Pali a ngava tara mu takia i maea, ‘A viri i kaba na dede, a maki tavula. Pali a viri i kaba na nihabi, ge ramai a ngava i takia.’ \v 19 Mu kepa! I vai a maki dagi: a nihabi, o a dede ra i ratea a nihabi i vaperesi, ge ne vona a leho na Vure? \v 20 I mavonga kunana, a viri i kaba na dede, i kaba vona turana maki i tabuli langa vona. \v 21 A viri i kaba na roho na Vure, i kaba vona turana viri i made pololilo vona. \v 22 \x * \xo 23:22 \xt Ais 66:1; Mat 5:34\x* A viri i kaba na hunu, i kaba na gula hariki na Vure, i kaba na viri i made langa vona. \p \v 23 \x * \xo 23:23 \xt Levi 27:30; Mai 6:8\x* “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu, mu tabele rua hateka! A Vure ge ratapile mua! A maki lobo ne mua mu ru na naguna i ravulu, lakea mu bole talea a naguna i taku mu habia na Vure. A maka maki tavula ranga, manga a kobo mu rata mavonga. Pali mu mata taro a maka ngava dagi na vinara. Mu mata taro a naro ni rata virihi e huriki lobo ge ramai a vilone ria. Mu mata taro a naro na nidodo, a naro ni luhoi torea a Vure. I kamumu mu gu ramai a vinara kiroko. Pali naha ni longokaburungi tabu a maka vinara dagi. \v 24 Mu ngaru ni vakasiri e huriki na dala, pali mu kepa mua! Mu ramai a maka vinara tavulavula, pali mu mata kepa vona a maka vinara dagi. Mu rata mavonga, mu manga a bakovi i bole talea na kikei na naru vona a lango, pali i mata kepa vona a kamel, i todoa. \p \v 25 \x * \xo 23:25 \xt Mrk 7:4\x* “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu, mu tabele rua hateka. A Vure ge ratapile mua! Mu ramai a vinara ni loi a tabeke polovavo na kap, a tavila. Pali a maki mu ru dili na kap, a tavila, mu bole na naro ni panaho, na naro ni raha. \v 26 Mu kepa! Mu pelekado taro a hatene mua. Muri a narone mua bara i malamala. \p \v 27 \x * \xo 23:27 \xt Apo 23:3\x* “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu, mu tabele rua hateka! A Vure ge ratapile mua! Mu manga a lovo ne huriki ri mate, ni kalu keakea. I mata kamumu a hini polovavo, pali a hini pololilo i vona a tuha, a berana huriki ri mate. \v 28 \x * \xo 23:28 \xt Luk 16:15\x*I mavonga kunana e huriki ri matai mua, ri luhoi mua ta mu malamala. Pali a hini pololilo ne mua i vona a naro na tabele rua, a naro na ni longotaro a vinara na Vure. \p \v 29 “Mua e huriki a Pariseo, a mari na vinara na lotu, mu tabele rua hateka! A Vure ge ratapile mua, a vuhuna mu hae a murina tuhana e huriki a propet, e huriki a bakovi malamala hosi, mu vakabagetu. \v 30 Mu rata mavonga, a vuhuna mu luhoi maea, ‘Mia bara mi made hosi na tahuna e huriki a gare ne hita ri made na malala, i uka ma mi gi kori ria, mi gi rabalaki e huriki a propet nga.’ \v 31 \x * \xo 23:31 \xt Apo 7:52\x*I mavonga mu vakasiri mua, mua a hamone huriki ri rabalaki e huriki a propet. \v 32 Pali ngane mu vakalobo a leho e huriki e tubune mua ri doko hosi. \p \v 33 \x * \xo 23:33 \xt Mat 3:7; 12:34; Luk 3:7\x* “Mua e huriki a mata! Mua e huriki a mata hale! A Vure ge rudu mua mu gu lakea na imperno, bara mu keri ni ha taroa. \v 34 I mavonga, ga rudu lakea ne mua e huriki a propet, e huriki a bakovi na lohokanga, e huriki a mari na vinara na lotu. Bara mu rabalaki ranga, mu paditata na kai tavalavala ranga. Bara mu lagu pololilo na roho na vaponga ranga, pali e huriki ranga bara mu lili lae ria na maka tanga. \v 35 \x * \xo 23:35 \xt Vuh 4:8; 2Sto 24:20-21\x*Na naro iea kunana bara mu rare na matenga ne huriki a bakovi malamala ni rabalaki, i vakatubu na bakovi malamala e Abel, i valai i harena ne Sakarias, e tune Berekia, ra mu rabalakia na roho na Vure, na kurukuruna tabeke ni gamai, a dede. \v 36 A taki muholi mua, mua e huriki na tahuna mona bara mu bole a nimadihi, a vuhuna e huriki a bakovi nga ni rabalaki. \s1 E Isu i Taringia e Ierusalem \r (Lukas 13:34-35; 19:41-44) \p \v 37 “Ierusalem, Ierusalem! Mu rabalaki e huriki a propet, mu rabalaki na kedo e huriki a rudu valai ne mua. Balaka kupo a ngaru ni kalipopo palupu mua, i manga a kinana kureko i kavitagu a maka tuna na karapana, ga matakari mua. Pali mu koi mua. \v 38 \x * \xo 23:38 \xt 1Ki 9:7-8; Jer 22:5\x*A Vure i pea pali a roho ne mua. \v 39 \x * \xo 23:39 \xt Sng 118:26\x*Ngane a taki mua, i uka ma mu gu matai tabu iau ge harena na parava mu gu ta maea, ‘Si gi kavurikea a viri i valai na rane Bakovi Dagi.’” \c 24 \s1 A Roho na Vure Bara Ni Ubi Puka \r (Markus 13:1-2; Lukas 21:5-6) \p \v 1 E Isu i pe a roho na Vure, i laho lokovonga. E huriki a murimuri vona ri valai ri vakasiria vona a maka roho na tabeke na roho na Vure. \v 2 \x * \xo 24:2 \xt Luk 19:44\x*Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Ra maka roho nga, a taki muholi mua, i uka tara kedo ge tabuli langa vona a kedo tara. A kedo lobo bara ni ubi puka puru.” \s1 A Nilobona Parava \r (Markus 13:3-13; Lukas 21:7-19) \p \v 3 Na tahuna e Isu i mamade na lolo e Oliva, e huriki a murimuri vona ri valai kapiloho vona, ri nanea, “Ra maki nga, garika ri gi bele? Ge mata navai a kilakila muga ne ioe go bele, muga na nilobona parava?” \p \v 4 E Isu i koli, i ta maea, “Mu mamata, nahea tara viri ge tami mua. \v 5 \x * \xo 24:5 \xt Mat 24:23-24; 1Ion 2:18\x*E huriki ala kupo bara ri valai na ragu, bara ri tami e huriki, ri ta maea, ‘Iau e Kristo.’ Lakea bara ri tami e huriki ala kupo. \v 6 Bara mu longo a ngava na vabinga, a nita viliha na vabinga. Pali naha ni turutu. A maki nga bara ri bele, pali a nilobona parava i tabana. \v 7 E huriki a kabu na robo tara bara ri vaubi turana kabu na robo tara. E huriki a tara na hariki tara bara ri vaubi turana tara na hariki tara. A pago, a vuruke bara ri bele na tabeke legelege. \v 8 Ra maki nga bara ri bele muga, i manga a nimadihi na ngatavine i pahea a koma. \p \v 9 \x * \xo 24:9 \xt Mat 10:22\x* “Muri bara ni lakavu mua, ni vakamadihi mua, ni rabalaki mua. E huriki na tanga lobo bara ri marikoi ne mua, a vuhuna mu ramai iau. \v 10 Muri e huriki ala kupo bara ri lohopile iau, ri vatepu, ri vahabi ria na limana pile. \v 11 \x * \xo 24:11 \xt Mat 24:5,24; 1Ion 4:1\x*E huriki a nitamina propet ala kupo bara ri bele, ri tami e huriki. \v 12 E huriki ala kupo bara ri lobo ni vangaru, a vuhuna e huriki ala kupo bara ri longotaro a vinara. \v 13 \x * \xo 24:13 \xt Mat 10:22\x*Pali e rei i pesi tora ge harena na parava i mate vona, a Vure bara i korimulea. \v 14 \x * \xo 24:14 \xt Mat 28:19\x*A Velenga Kamumu na harikianga bara ni vakalongo taro na tanga lobo na malala. Muri bara i bele a nilobona parava. \s1 A Maki Hale Hateka Bara i Bele \r (Markus 13:14-23; Lukas 21:20-24) \p \v 15 \x * \xo 24:15 \xt Dan 9:27; 11:31; 12:11\x* “I mavonga, na tahuna mu masia a bakovi i muma hateka i ratapile a maki, ra viri i takia hosi e Daniel a propet, ge pesi pololilo na roho na Vure. E rei a viri i gia a nita iea ge longokilala. \v 16 Na tahuna mu masia a maki iea ge bele, mu ha. E huriki ri made o Iudea ri gi ha sike na lolo. \v 17 \x * \xo 24:17 \xt Luk 17:31\x*E rei a viri i pesi polomeli na mapana roho vona, nahea ge dili na ruma ge bole a maki vona. Ge ha pa kunana. \v 18 E rei a viri i leho na hania, nahea ge hamule na tanga ge bole a varakia vona. Ge ha pa kunana. \v 19 E huriki a ngatavine ri singou, e huriki a ngatavine ri vakaruru a koma kiroko, bara ri marego hateka na parava iea! \v 20 Mu vasileki nahea ge bele a maki iea na tahuna na malangia o na Parava Nimalo. \p \v 21 \x * \xo 24:21 \xt Dan 12:1\x*Na parava iea a nimadihi dagi hateka bara i bele. A nimadihi dagi maea i uka ma i bele hosi, i vakatubu na ni doko na malala, i valai i harena mona. Pali a nimadihi dagi maea i uka ma ge bele tabu muri ma. \v 22 Bara a Vure i uka ma ge vakakapo a parava nga, e huriki lobo bara ri mate. Pali a Vure bara i vakakapo ria, ge korimule e huriki a bakovi a ngatavine i vulaki ria. \v 23 \x * \xo 24:23 \xt Mat 24:5\x*I mavonga, nahea mu gu longo mai e huriki a bakovi ri ta maea, ‘Mata valai! E Kristo ia koea,’ o ‘Mata lakea! E Kristo ia lake!’ Naha ni longo mai ria, \v 24 \x * \xo 24:24 \xt Vin 13:1-3; 2Tes 2:8-9; Kap 13:13-14\x*a vuhuna e huriki a nitamine kristo, a nitamina propet bara ri bele, ri rata a maka nivakasiri dagi, a maki dagi ni turutu vona, ri ngaru ni tami e huriki. Bara i kara ria, bara ri tami tabu e huriki a bakovi a ngatavine a Vure i vulaki ria. \v 25 Mu longo kamumu. Iau a vakalongo muga mua pali. \v 26 \x * \xo 24:26 \xt Luk 17:23-24\x*I mavonga, na tahuna ri taki mua, ‘Oi! Ia lilo na robo!’ naha ni dili mai ia. O a viri tara ge ta maea, ‘Oi! I made kapiloho lilo!’ naha ni longo mai ia. \v 27 \x * \xo 24:27 \xt Mat 24:37-39\x*Na tahuna a Tuna Bakovi ge valai, bara i luve kavakava manga a vila. A vila i maravila na nirike na haro, i para lobo vona a hini i lakea na nirolona haro. \v 28 \x * \xo 24:28 \xt Luk 17:37\x*Na hini i tabuli vona a podana viri, a maka pangopangokaba bara ri vapopo. \s1 A Tuna Bakovi Bara i Hamule Valai \r (Markus 13:24-27; Lukas 21:25-28) \p \v 29 \x * \xo 24:29 \xt Ais 13:10; 34:4; Ese 32:7; Jol 2:10,31; 2Pe 3:10; Kap 6:12-13\x* “A nimadihi dagi i lobo, malaviriri kunana a haro bara i maparavunu, a keva tara i uka ma ge para. A maka hada bara ri mapasi, a maka nitora na hunu bara ni polu. \v 30 \x * \xo 24:30 \xt Dan 7:13; Sek 12:10; Kap 1:7\x*Muri a kilakila na Tuna Bakovi bara i bele na hunu. E huriki a kabu lobo na malala bara ri tangi. Muri bara ri masia a Tuna Bakovi i pesi langa na bubu, i puru valai na hunu turana nitora, a nipara dagi. \v 31 \x * \xo 24:31 \xt 1Ko 15:52; 1Tes 4:16\x*Muri a tavure bara i tangi dagi na tahuna i rudu e huriki a agelo vona ri gi bole sike palupu na tabeke lobo na malala e huriki a bakovi a ngatavine i vulaki ria. Bara ri bole ria na tabeke lobo, i vakatubu na tabeke tara na malala, i vano i lakea na tabekena tara. \s1 Mu Bole a Lohokanga na Kai a Balele \r (Markus 13:28-31; Lukas 21:29-33) \p \v 32 “Mu bole a lohokanga vona a kai a balele. Na tahuna i tahoka a totona a rahana, i lubu a pagana, bara mu pasi­mata vona a tahuna na haro i tabukoi. \v 33 I mavonga kunana na tahuna mu matai a maki nga ri bele, bara mu lohoka vona a Tuna Bakovi i valai tabukoi hateka pali. \v 34 \x * \xo 24:34 \xt Mat 16:28\x*A taki muholi mua, e huriki a bakovi a ngatavine na tahuna iea i uka ma ri gi mate ma, bara i bele taro a maka maki nga. \v 35 \x * \xo 24:35 \xt Mat 5:18\x*A hunu a malala bara ru lobo, pali a nitagu bara i tabuli vakaroro. \s1 A Parava a Kilala i Uka Ma Ni Lohoka Vona \r (Markus 13:32-37; Lukas 17:26-30; 17:34-36) \p \v 36 \x * \xo 24:36 \xt Apo 1:7; 1Tes 5:1-2\x* “I uka tara viri ge lohoka vona a parava, a kilala ge bele vona a maki nga. E huriki a agelo na hunu i uka ma ri lohoka vona a parava iea. A Tuna Vure tara i uka ma i lohoka vona. E Tamana kunana i lohoka vona a parava iea. \v 37 \x * \xo 24:37 \xt Vuh 6:5-8\x*A niluve na Tuna Bakovi bara i manga kunana a niluve na marungulolo hosi na tahuna e Noa i made na malala. \v 38 Muga na marungulolo e huriki ri kani, ri ninu, ri vaparangi, i vano i harena na tahuna e Noa i dili na agarungu. \v 39 \x * \xo 24:39 \xt Vuh 7:21-23\x*Ri made manga manga kunana, muri a marungulolo i bele vakaturutu, ria lobo ri mate. Bara i mavonga kunana na tahuna a Tuna Bakovi i valai. \v 40 Na parava iea, a bakovi ala rua bara ru leho na hania. A viri tara bara ni bole. A viri tara bara i made mule. \v 41 A ngatavine ala rua bara ru ubi momo a vit, ru gu rata a bret vona. A viri tara bara ni bole. A viri tara bara i made mule. \v 42 \x * \xo 24:42 \xt Mat 25:13\x*I mavonga mu mamata, a vuhuna i uka ma mu lohoka vona a parava ge valai vona e Bakovi Dagi. \v 43 \x * \xo 24:43 \xt Luk 12:39-40; Kap 16:15\x*Mu luhoia a ngava iea: A tahona ruma bara i lohoka vona a ra kilala ge valai vona a bakovi ni panaho, bara i matapara mavonga, i uka tara viri ge pukea a ruma vona. \v 44 I mavonga kunana mu matapara, a vuhuna a Tuna Bakovi bara i valai vakaturutu. Bara i valai na tahuna i uka ma mu luhoi ge valai vona. \s1 A Vora Kamumu, a Vora Hale \r (Lukas 12:42-46) \p \v 45 “E rei ngane ge ia a voravora ge moro, ge rata kamumu a leho lobo a bakovi dagi vona i takia ge rata? A bakovi dagi vona bara i takia ge matakari e huriki a vora ranga, ge habi ne ria a maki ni kani na parava vakaroro. \v 46 Muri, na tahuna a bakovi dagi i hamule valai, i masia a bolekori iea i rata kamumu a leho vona, bara i rata kamumu hatekea. \v 47 \x * \xo 24:47 \xt Mat 25:21,23\x*A taki muholi mua, bara i ru ia ge matakari a mahala lobo vona. \v 48 Pali a vora iea bara ia a bakovi hale, bara i taki mulea, i ta maea, ‘A bakovi dagi nau i uka ma ge valai malaviriri.’ \v 49 Lakea i vakatubu ni ubi e huriki a vora turana, i kani i ninu turana e huriki a bakovi ni ninu. \v 50 Ra bakovi dagi vona, bara i valai vakaturutu na parava a vora i pahaluhoi ta i uka ma ge valai vona. Bara i luve na kilala a vora i pahadaki ta i uka ma ge luve vona. \v 51 Lakea a bakovi dagi bara i tolo pilea ra vora iea. Muri bara i ru turane huriki a tabele rua. Ra tanga iea, e huriki bara ri tangi, i vaheri mavonga a ngine ria, a vuhuna i madihi a hatene ria. \c 25 \s1 A Sirula ala Ravulu \p \v 1 \x * \xo 25:1 \xt Luk 12:35; Kap 19:7\x* “Na tahuna iea a harikianga na hunu bara i manga a sirula ala ravulu ri bole a lam ne ria, ri vano ri gi tagui a bakovi i parangi karaba. \v 2 A sirula ala lima ri manga manga, pali a sirula ala lima ri lohoka. \v 3 E huriki a sirula manga manga ri bole a lam, pali i uka ma ri bole a karasin. \v 4 E huriki a sirula ri lohoka ri guru na ulo a lingena karasin, ri bole turana lam ne ria. \v 5 A bakovi i parangi karaba i uka ma i valai malaviriri, lakea e huriki a sirula ri matatulu, ri mahita. \v 6 Na kuru rodo ngane, a bakovi tara i gale tala, i ta maea, ‘A bakovi i parangi karaba i valai ngane! Mu valai mu tagui ia!’ \p \v 7 “Lakea ri hadongo, ri kisi a lam ne ria. \v 8 E huriki a sirula manga manga ri nongi a karasin ne huriki a sirula lohoka, ri ta maea, ‘Mu habi ne mia ranga karasin. I para hoho a lam ne mia.’ \p \v 9 “Pali ri koli ria, ri ta maea, ‘I uka. A karasin i uka ma i kara hita lobo. Mu vano mu lakea ne huriki ri habi a karasin, mu kona ranga ge ne mua.’ \p \v 10 “Na tahuna ri vano ri gi kona a karasin, a bakovi i parangi i bele. Lakea e huriki a sirula, ra ri tahoka a karasin a lam ne ria, ri dili turana na habu na parangia. Muri a logo ni tukari. \p \v 11 \x * \xo 25:11 \xt Luk 13:25-27\x* “Muri e huriki a sirula manga manga ri hamule valai, ri ta maea, ‘Bakovi dagi! Bakovi dagi! O talea a logo!’ \p \v 12 \x * \xo 25:12 \xt Mat 7:23\x* “Pali a bakovi dagi i koli, i ta maea, ‘Muholi hateka, i uka ma a lohoka ne mua.’ \p \v 13 \x * \xo 25:13 \xt Mat 24:42\x* “I mavonga, mu mamata, a vuhuna i uka ma mu lohoka vona a parava o a kilala e Bakovi Dagi ge valai vona. \s1 A Voravora ala Tolu \r (Lukas 19:11-27) \p \v 14 “Mu mamata, a vuhuna na tahuna a Tuna Bakovi ge hamule valai, bara i manga a bakovi tara i havai. I gale palupu e huriki a vora vona, i vakasiri tou vona a mahala vona to go matakari. \v 15 \x * \xo 25:15 \xt Rom 12:6\x*I vaveru ne tou a moni, i muri mai a lohokanga ne tou. I habi na vora tara moni gol i 5,000. I habi na vora tara moni gol i 2,000. I habi na viri tara moni gol i 1,000. Muri i vano, i havai. \v 16 A viri i bole a moni gol i 5,000 i vano, i rata a leho vona, i vakabele tabu a moni gol i 5,000. \v 17 A viri i bole a moni gol i 2,000 i vano, i rata a leho vona, i vakabele tabu a moni gol i 2,000. \v 18 Pali a viri i bole a moni gol i 1,000 i keli a malala, i tanu vonga a moni na bakovi dagi vona. \p \v 19 “I tabaka ngane, a bakovi dagi i hamule valai, i pelekado turane tou a moni i habi ne tou muga. \v 20 A vora i habi a moni gol i 5,000 vona i bole valai tabu a moni i 5,000, i ta maea, ‘Bakovi dagi. Ra moni i 5,000 o habi nau, ngane a vakabele tabu a moni i 5,000.’ \p \v 21 \x * \xo 25:21 \xt Mat 24:45-47; Luk 16:10\x* “Lakea a bakovi dagi i koli, i ta maea, ‘Kamumu hateka. Ioe a vora kamumu. O rata kamumu vakaroro a leho lobo a habi vomu! Ngane go matakari a maki ge kupo, a vuhuna o matakari kamumu a leho kiroko iea. O valai o vivi turagu!’ \p \v 22 “A vora i bole a moni i 2,000, ia tara i valai, i ta maea, ‘Bakovi dagi, ra moni i 2,000 o habi nau, a vakabele tabu a moni i 2,000.’ \p \v 23 “Lakea a bakovi dagi i koli, i ta maea, ‘Kamumu hateka. Ioe a vora kamumu. O rata kamumu vakaroro a leho lobo a habi vomu! Ngane go matakari a maki ge kupo, a vuhuna o matakari kamumu a leho kiroko iea. O valai o vivi turagu!’ \p \v 24 “Muri a vora i bole a moni i 1,000 i valai, i ta maea, ‘Bakovi dagi, a lohoka vomu ioe a bakovi hateka. O mirio na hania i varo e huriki ranga. \v 25 Lakea a mangenge, a kelia a malala, a tanu vonga a moni vomu i 1,000. O mata valai, a moni vomu nga.’ \p \v 26 “A bakovi dagi i koli, i ta maea, ‘Ioe a vora hale, ioe a malai! O lohoka vona iau a mirio na hania i varoa e huriki ranga. \v 27 Pali i navai i uka ma o ru dili na roho na tava a moni nau? Na tahuna a hamule valai, bara bole mule turana a moni ranga ni ru langa tabu vona. \p \v 28 “Muri a bakovi dagi i ta maea, ‘Mu bole mulea vona a moni i 1,000, mu habi na viri i tahoka a moni i 10,000. \v 29 \x * \xo 25:29 \xt Mat 13:12; Mrk 4:25; Luk 8:18\x*Mu rata mavonga, a vuhuna a viri i tahoka a maki pali bara ni habi tabu ranga, ge tahoka a maki i kupo. Pali e rei a viri i uka ma i tahoka a maki, a maki popote vona i tahoka pali bara ni bole hamule vona. \v 30 \x * \xo 25:30 \xt Mat 8:12; Luk 13:28\x*Mu bolea a vora hale iea, mu voro talea na uvo. Ra hini nga, e huriki ri gi haloho, i vaheri mavonga a ngine ria, a vuhuna i madihi a hatene ria.’ \s1 A Tuna Bakovi Ge Pelekado e Huriki \p \v 31 \x * \xo 25:31 \xt Mat 16:27; 19:28\x*Muri e Isu i ta maea, “Na tahuna a Tuna Bakovi ge luve turana nipara dagi, ge valai turana e huriki a agelo vona, bara i made na gula hariki vona. \v 32 \x * \xo 25:32 \xt Ese 34:17; Kap 20:11-13\x*E huriki na tanga lobo bara ri pesi na matana. Bara i vakalipida e huriki na tara i rua, i manga a matakari na sipsip i vakalipida a maka sipsip, a meme. \v 33 Bara i ru na limana a kanena e huriki a sipsip. Bara i ru na limana a maurina e huriki a meme. \v 34 Muri a Hariki bara i taki e huriki ri pesi na limana a kanena, ‘Mu valai, mua e huriki e Tata i vakabagetu mua. Mu bolea a harikianga, ra ni rata puru ne mua na tahuna i ratarike a hunu a malala. \v 35 \x * \xo 25:35 \xt Ais 58:7\x*Mu bolea a harikianga, a vuhuna hosi na tahuna a vitolo mu habi a maki ni kani nau. Na tahuna a marohu mu habi a naru nau. Na tahuna iau a mosi mu tagui iau. \v 36 Na tahuna a uka maki ni rodo, mu habi a varakia nau. Na tahuna a giloa mu matakari iau. Na tahuna a dili na bavi mu valai mu gosi iau.’ \p \v 37 “Muri e huriki a bakovi a ngatavine malamala bara ri nanea, ‘Bakovi Dagi, garika mi matai ioe o vitolo mi vakani ioe? Garika o marohu mi habi a naru vomu? \v 38 Garika mi matai ioe o made manga mosi mi tagui ioe? Garika mi matai ioe o uka a varakia, mi habi a varakia vomu? \v 39 Garika mi matai ioe o giloa, o dili na bavi mi vano mi gosi ioe?’ \p \v 40 \x * \xo 25:40 \xt Snd 19:17; Mat 10:42; Mrk 9:41\x* “A Hariki bara i koli, i ta maea, ‘A taki muholi mua, a ra maki mu rata virihi e huriki a turagu matasia vona, mu rata virihi iau.’ \p \v 41 \x * \xo 25:41 \xt Mat 7:23\x* “Muri bara i taki e huriki ri pesi na limana a maurina, i ta maea, ‘Mu ha nau. A Vure i ruduraha mua. Mu vano, mu puru na kanono i nono vakaroro. Ra kanono iea, ni tunu puru ge puru vona e Satan turana e huriki a agelo vona, re huriki a hanitu. \v 42 Hosi na tahuna a vitolo i uka ma mu vakani iau. Na tahuna a marohu i uka ma mu habi a naru nau. \v 43 Na tahuna iau a mosi, i uka ma mu tagui iau. Na tahuna a uka varakia i uka ma mu habi a varakia nau, ga rodo. Na tahuna a giloa, a dili na bavi i uka ma mu gosi iau.’ \p \v 44 “Muri ria ranga bara ri nanea, ‘Bakovi Dagi, garika mi matai ioe o vitolo, o marohu, o uka murina ni mahita, o uka varakia, o giloa o dili na bavi, lakea i uka ma mi kori ioe?’ \p \v 45 “E Bakovi Dagi bara i koli, i ta maea, ‘A taki muholi mua, a maki i uka ma mu rata virihi e huriki a turagu matasia vona, i uka mu rata virihi iau vona.’ \p \v 46 \x * \xo 25:46 \xt Dan 12:2; Ion 5:29\x* “Muri bara ri vano, ri bole a nimadhi vakaroro. Pali e huriki ri malamala bara ri bole a nimahuri vakaroro.” \c 26 \s1 E Huriki a Prister Ri Ngaru ni Rabalakia e Isu \r (Markus 14:1-2; Lukas 14:1-2; Ioanes 11:45-53) \p \v 1 E Isu i taki lobo a ngava nga, muri i taki e huriki a murimuri vona, i ta maea, \v 2 \x * \xo 26:2 \xt Nim 12:1-27; Mat 20:18\x* “Mu lohoka vona a Habu na Nipagepolo bara i bele muri na parava i rua. Na parava iea a Tuna Bakovi bara ni habi na limane huriki a pile. Muri bara ri paditatea na kai tavalavala.” \p \v 3 Na tahuna iea e huriki a prister dagi, e huriki a gare ri vapopo na roho dagi na prister dagi tara, a rana e Kaipas. \v 4 Ri varodo a ngava ri gi lakavu kapilohoa e Isu, ri gi rabalakia. \v 5 Lakea ri ta maea, “Nahea si gi ratea na habu ra naro iea, ma ge vaubi e huriki.” \s1 E Isu Ni Biri o Betani \r (Markus 14:3-9; Ioanes 12:1-8) \p \v 6 E Isu i made o Betani, na ruma e Simon, ra bakovi hosi i ratapilea a patala. \v 7 \x * \xo 26:7 \xt Luk 7:37-38\x*E Isu i made na dede, lakea a ngatavine tara i valai vona, i bolea a ulo ni rata na kedo a alabasta. A ulo i vona a nibiri mangisipa ni kona na moni dagi. I guru langea na gine Isu. \p \v 8 Na tahuna e huriki a murimuri ri masia a ngatavine i rata mavonga, ri kanikaha, ri ta maea, “I navai i guru tavulea a mangisipa iea? \v 9 Ra mangisipa iea, bara ni habi na viri tara, bara i konea na moni dagi, lakea a moni bara ni habi ne huriki a matasia.” \p \v 10 Pali e Isu i lohoka vona a nitane ria, lakea i taki ria, “I navai mu padimomoa a ngatavine iea? A naro i ratea nau i kamumu hateka. \v 11 \x * \xo 26:11 \xt Vin 15:11\x*E huriki a matasia bara ri made vakaroro turane mua. Pali iau i uka ma ga made vakaroro turane mua. \v 12 Na tahuna i guru a mangisipa langa na gigu, i kisi puru iau, bara ni tanu. \v 13 A taki muholi mua, na tanga lobo na malala ni vara vona a Velenga Kamumu muri ma, a naro i ratea a ngatavine iea bara ni vakalongo, e huriki ri gi luhoi mule ia.” \s1 E Iudas \r (Markus 14:10-11; Lukas 22:3-6) \p \v 14 Muri e Iudas Iskariot, ra turane huriki a murimuri ala ravulu a polona i rua, i lakea ne huriki a prister dagi, \v 15 \x * \xo 26:15 \xt Sek 11:12; Ion 11:57\x*i ta maea, “Iau ga habia na limane mua e Isu, pali a ra maki mu gu habia nau?” Lakea ri konea na moni silva i ravulu tolu (30). \v 16 I vakatubu vonga e Iudas i virokanea a dala ge habia e Isu na limane huriki a pile. \s1 E Isu i Kani Turana e Huriki a Murimuri \r (Lukas 22:7-14,21-23; Ioanes 13:21-30) \p \v 17 \x * \xo 26:17 \xt Nim 12:14-20\x*Na mugana parava na Habu na Bret i uka Is, e huriki a murimuri ri valai ne Isu, ri nanea, “I vai a hini o ngaru mi gi rata puru a maki ni kani vomu, go luhoi mulea a Habu na Nipagepolo?” \p \v 18 E Isu i koli, i ta maea, “Mu dili na tanga dagi, mu masia a bakovi tara. Mu takia, ‘A mari ni tovo i ta maea, a parava nau i valai tabukoi. Ga ratea a Habu na Nipagepolo na ruma vomu turana e huriki a murimuri nau.’” \v 19 Lakea e huriki a murimuri ri muri mai a ngavane Isu, ri vano ri rata puru a maki ni kani na Habu na Nipagepolo. \p \v 20 Na rodo i made na dede turana e huriki a murimuri ala ravulu a polona i rua, ri kani. \v 21 Na tahuna ri kakani, e Isu i taki ria, “A taki muholi mua, a viri tara ne mua bara i habi iau na limane huriki a pile.” \p \v 22 Ri longoa a ngava iea, ri dodo. Lakea ria takutaku ri nanea, “Bakovi Dagi, ma ge iau?” \p \v 23 \x * \xo 26:23 \xt Sng 41:9\x*E Isu i koli, i ta maea, “Ra viri i lutu puru a bret na kap nau, bara i habi iau ne huriki a pile. \v 24 A Tuna Bakovi bara i mate, i manga a nita ni here puru hosi. Pali ra bakovi i habia na limane huriki a pile, a Vure bara i ratapilea! Bara i kamumu hateka e kinana i uka ma ge podea hosi.” \p \v 25 Muri e Iudas, ra viri bara i habia e Isu ne huriki a pile, i ta maea, “Mari ni tovo, ma ge iau?” \p E Isu i koli i ta maea, “I manga a hini o taki.” \s1 A Bret a Vain \r (Markus 14:22-26; Lukas 22:15-20; 1 Korin 11:23-25) \p \v 26 Na tahuna ri kakani, e Isu i bolea a bret, i kavurikea a Vure, i kevea, i habi ne huriki a murimuri, i ta maea, “A bret iea a bobogu. Mu bolea, mu kania.” \p \v 27 Muri i bole rikea a kap na vain, i kavurikea a Vure. I habia ne ria, i ta maea, “Mua lobo mu ninu vona, \v 28 \x * \xo 26:28 \xt Nim 24:8; Jer 31:31-34; Sek 9:11; 1Ko 10:16\x*a vuhuna a vain iea a daragu, ge pori nau ne vona ni vakatorea a ngava muholi a Vure i rata karaba turane huriki. Ge pori ne vona ni puga vuroki a naro hale ne huriki ala kupo. \v 29 A taki mua, iau i uka ma ga ninu tabu a vain, bara i vano i harena na parava a ninu a vain karaba turane mua na harikianga ne Tata.” \p \v 30 \x * \xo 26:30 \xt Luk 22:39; Ion 18:1\x*Ri kalolo lobo a linge vasileki, muri ri lakea na lolo e Oliva. \s1 E Petrus Bara i Nana Rovi ne Isu \r (Markus 14:27-31; Lukas 22:31-34; Ioanes 13:36-38) \p \v 31 \x * \xo 26:31 \xt Sek 13:7; Ion 16:32\x*Na tahuna ri bele vonga, e Isu i taki e huriki a murimuri vona, i ta maea, “A maki ge bele nau na rodo iea bara i rata mua lobo mu ha taro iau, a vuhuna a ngava ni here puru na Hinere i ta maea, \q1 ‘Ga rabalakia a matakari na sipsip, \q2 bara ri ha viliha a maka sipsip.’ \m \v 32 \x * \xo 26:32 \xt Mat 28:7,16\x* “Pali na tahuna ga mahuri mule, bara muga lakea o Galili.” \p \v 33 Lakea e Petrus i koli, i ta maea, “E huriki lobo bara ri matai a maki i bele vomu, bara ri ha. Pali iau i uka ma ga ha.” \p \v 34 \x * \xo 26:34 \xt Mat 26:69-75\x*E Isu i koli, i ta maea, “A taki muholi ioe, na rodo iea kunana, muga na kureko ge tangi, bara o nana rovi iau balaka tolu.” \p \v 35 E Petrus i koli, i ta maea, “Iau i uka ma ga nana rovi ioe. Bara mate turamu!” E huriki a murimuri lobo, ria ranga ri ta mavonga. \s1 E Isu i Vasileki o Getsemani \r (Markus 14:32-42; Lukas 22:39-46) \p \v 36 E Isu i tuli e huriki a murimuri vona, ri lakea na tabeke ni gale e Getsemani. Na tahuna ri bele, i taki ria, “Mu made koea mu dava iau. Ga lakea taro, ga vasileki.” \v 37 I tuli kunana e Petrus, e tune Sebedi ala rua. E Isu i vakatubu ni dodo, ni luhoi lege, \v 38 \x * \xo 26:38 \xt Ion 12:27\x*lakea i taki tou, “Iau a dodo hateka, a nidodo i popote ge rata iau ga mate. Moto made koea, moto matapara, moto mamata turagu.” \p \v 39 I laho lokovonga popote i tabuli ngala­tudu, i vasileki, “O Tata, ioe bara o ngaru, o bole vurokia nau a nimadihi dagi iea ta ge valai. Pali naha ni ramai a ningaru nau. O ramai kunana a ningaru vomu.” \p \v 40 Muri i hamule mai a murimuri vona, i matai tou to mahita, lakea i nanea e Petrus, “Ra matou, moto keri ni matapara turagu na kilala i taku kunana? \v 41 Moto mamata, moto vasileki, ma moto go dili na nitoni. A hatene matou i ngaru ni ratea, pali a kakaine matou i uka ma i gao.” \p \v 42 Lakea i vano i vasileki tabu, i ta maea, “O Tata, ra nimadihi iea, o masia i uka ma ge polo tavula, bara kalohoa. A ningaru vomu.” \p \v 43 Muri i hamule mai tou, i matai tou to mahita tabu, a vuhuna to matatulu. \v 44 I mavonga i pe kunana tou, i vano i vasileki tabu, i manga a nivasileki vona muga. \p \v 45 Muri i hamule lakea na murimuri vona, i taki tou, “Ra matou, moto tabana ni mahita, ni malo? Moto longo valai! A kilala i valai tabukoi pali. A Tuna Bakovi bara ni habi na limane huriki a bakovi hale. \v 46 \x * \xo 26:46 \xt Ion 14:31\x*Moto pesi rike te ge vano! A viri ge habi iau na limana pile i valai ngane!” \s1 E Isu Ni Lakavu \r (Markus 14:43-50; Lukas 22:47-53; Ioanes 18:3-12) \p \v 47 E Isu i tabana ni ta, e Iudas, ra turana murimuri i ala ravulu a polona i rua, i bele. E huriki a prister dagi, e huriki a gare ne Israel ri rudu turane Iudas a bakovi ala kupo. Ria lobo ri nugu a lebo, a bainat. \v 48 Ra bakovi hale iea, ta ge habia e Isu na limane huriki a pile i taki puru ri gi matakilala navia e Isu, i ta maea, “A viri mu masia ga ngurua, ra bakovi iea kunana. Mu lakavua.” \v 49 I mavonga, i malaviriri kunana e Iudas i lakea ne Isu, i ta maea, “Mari ni tovo, a rodo!” Muri i ngurua. \p \v 50 E Isu i koli i ta maea, “Turagu, o ratea a maki o valai vona.” Lakea e huriki a bakovi ri lakavua. \v 51 \x * \xo 26:51 \xt Ion 18:26\x*Ngane a bakovi tara i laho turane Isu i lalu talea a bainat vona, i voro, i palakudua a talingana vora na prister dagi. \p \v 52 \x * \xo 26:52 \xt Vuh 9:6; Kap 13:10\x*Lakea e Isu i takia, “O ru mulea na murina a bainat vomu, a vuhuna e rei a viri i vaubi na bainat bara i vurua na bainat. \v 53 Iau bara ngaru, bara takia e Tata, bara i rudu valai a tara bulolo ne huriki a agelo, ri gi kori iau. \v 54 Pali i uka ma ga rata mavonga, a vuhuna bara rata mavonga, ge bele muholi navai a ngava ni here puru na Hinere?” \p \v 55 \x * \xo 26:55 \xt Luk 19:47; 21:37\x*Na tahuna iea kunana, i taki e huriki ri vapesihi vonga, i ta maea, “Mu rata manga iau a panaho, mu nugu a lebo a bainat, mu valai ni lakavu iau. Na parava lobo a made na roho na Vure, a vara vonga. Pali i uka ma mu lakavu iau. \v 56 Pali a maka naro nga ri bele ge bele muholi a ngava i here puru e huriki a propet.” E Isu i ta lobo, muri e huriki a murimuri ri ha taroa. \s1 E Isu Ni Pelekado \r (Markus 14:53-65; Lukas 22:54-55,63-71; Ioanes 18:13-14,19-24) \p \v 57 E huriki ri lakavua e Isu ri turaria lakea ne Kaipas, a prister dagi. E huriki a mari na vinara na lotu, e huriki a gare ne huriki a Israel ri vapopo pali vonga. \v 58 E Petrus i muri gosi basi popote vona, i lakea liu na mataruma na prister dagi. I dili pololilo, i made puru turane huriki a tagari, ge masia ri gi rata navia. \p \v 59 E huriki a prister dagi turane huriki a tara na kot ne huriki a Iuda ri matakana a nitamina ngava ri gi padi virihia e Isu vona, ri gi rabalakia. \v 60 E huriki ala kupo ri valai ri rata a nitamina ngava, pali i uka ma ri matavisia tara ngava ge kamumu. \p Muri a bakovi ala rua ru valai, \v 61 \x * \xo 26:61 \xt Ion 2:19-21\x*ru pukatala a ngava, ru ta maea, “Ra bakovi iea i ta maea, ‘I kara iau ga pukea a roho na Vure, muri ga hae mulea na parava i tolu kunana.’” \p \v 62 Lakea a prister dagi i pesi rike, i ta maea, “I navai i uka ma o taratoto? O luhoi navai vona a ngava ni padi virihi ioe vona?” \v 63 \x * \xo 26:63 \xt Ais 53:7; Mat 27:12\x*Pali e Isu i vulai mavonga. Lakea a prister dagi i nanea, “A taki ioe na rana Vure Mahuri, o vakalongo mia ngane, ioe e Kristo, a Tuna Vure?” \p \v 64 \x * \xo 26:64 \xt Sng 110:1; Dan 7:13; Mat 24:30\x*E Isu i koli, i ta maea, “A ngava mu takia pali. Pali ngane ga vakalongo mua lobo, i vakatubu ngane mu gu masia a Tuna Bakovi i made na limana kanena na Viri i Tuhaka. Bara mu masia i pesi langa na bubu na hunu, i puru valai.” \p \v 65 \x * \xo 26:65 \xt Mat 9:3; Ion 10:33\x*Na tahuna a prister dagi i longoa a ngavane Isu, i rapea a varakia vona, i ta maea, “Ra bakovi iea i ngaru ni bolea a murina Vure! E rei a viri si gi longo tabua? Mu longoa pali na ngavana, i ngaru ni bolea a murina Vure. \v 66 \x * \xo 26:66 \xt Levi 24:16; Ion 19:7\x*Mu luhoi navai?” \p Ri koli, ri ta maea, “Ge mate.” \p \v 67 \x * \xo 26:67 \xt Ais 50:6; 53:5\x*Muri ri kalupe tahoa a matana, ri ubia. E huriki ranga ri tamarea a tulina, \v 68 ri ta maea, “Kristo, o ta propet ne mia ngane, e rei a viri i ubi ioe?” \s1 E Petrus i Nana Rovi ne Isu \r (Markus 14:66-72; Lukas 22:56-62; Ioanes 18:15-18,25-27) \p \v 69 E Petrus i made polovavo na mata­ruma. A vora ngatavine tara i valai maia, i takia, “Ioe tara o turane Isu, ra bakovi o Galili.” \p \v 70 Pali i lavuni na matane ria lobo, i ta maea, “Iau i uka ma lohoka vona a ngava o takikia.” \p \v 71 Muri e Petrus i vuru tala na logo, lakea a vora ngatavine tara i masia, i taki e huriki ri mamade vonga, “Ra bakovi iea i laho turane Isu, ra bakovi o Nasaret.” \p \v 72 I lavuni tabu, i kaba, i ta maea, “Iau i uka ma lohoka vona a bakovi iea!” \p \v 73 I uka ma i tabaka hateka, e huriki ri pepesi vonga ri takia e Petrus, ri ta maea, “Muholi hateka, ioe a turane ria. Mi longokilalea a tabelemu.” \p \v 74 Pali ngane e Petrus i taba rike na maki hale tara ge ratapilea, i kaba, i ta maea, “Iau i uka ma lohoka vona a bakovi iea!” \p Malaviriri kunana a kureko i tangi. \v 75 \x * \xo 26:75 \xt Mat 26:34\x*Lakea e Petrus i longovisi a ngava e Isu i takia vona, “Muga na kureko ge tangi barama, bara o nana rovi iau balaka tolu.” Muri i pagitala i kilu, i upu rike a nangi, i tangi. \c 27 \s1 E Isu Ni Turari Lakea ne Pilato \r (Markus 15:1; Lukas 23:1-2; Ioanes 18:28-32) \p \v 1 Na hatelanga pokopoko e huriki a prister dagi, e huriki a gare ri valongo mai a ngava ri gi rabalakia e Isu. \v 2 Muri ri kolotatea, ri turaria lakea ne Pilato, ra bakovi i matakari a tabeke iea. \s1 E Iudas i Tomo \r (Apostolo 1:18-19) \p \v 3 Na tahuna e Iudas, ra viri i habia e Isu na limane huriki a pile, i masia ri gi rabalakia e Isu, i kilu vona a naro i ratea, lakea i habi mule ne huriki a prister dagi, a gare, a silva i ravulu tolu. \v 4 I taki ria, “A rata a naro hale. Ra viri a habia ne mua, a bakovi malamala.” Pali ri koli, ri ta maea, “A maki vomu.” \p \v 5 \x * \xo 27:5 \xt Mat 26:14-15; Apo 1:18-19\x*Lakea i voro dili na roho na Vure a moni, muri i vano ia i vakatavore mule ia, i tomo. \p \v 6 E huriki a prister dagi ri poi mule a moni, ri ta maea, “Ra moni iea, a mapana bakovi ni rabalaki. A vinara i taki i uka ma ge dili na tava na roho na Vure.” \v 7 Lakea ri valongo mai a ngava, ri bole a moni iea, ri konea a malala na mari ni ratana ulo, ge a murina ni tanu a podane huriki a mosi ri mate. \v 8 I mavonga ni gale liu a malala iea, “A Malala na Dara.” \v 9 \x * \xo 27:9 \xt Sek 11:12-13\x*Ngane a nita hosi na propet e Ieremaia i bele muholi. Ra ngava iea i maea, “Ri bole a moni silva i ravulu tolu, ra mapana nimate na viri e huriki e tune Israel ri ngarua ge mate. \v 10 Ri bolea a moni iea, ri konea a malala na mari ni rata a ulo, i manga a hini e Bakovi Dagi i taki iau vona.” \s1 A Hariki ne Huriki a Iuda \r (Markus 15:2-5; Lukas 23:3-5; Ioanes 18:33-38) \p \v 11 E Isu i pesi na matane Pilato, lakea a matakari i nanea, “Ra ioe, i muholi ioe a hariki ne huriki a Iuda?” \p E Isu i koli i ta maea, “A ngava o takia pali.” \p \v 12 \x * \xo 27:12 \xt Ais 53:7\x*Na tahuna e huriki a prister dagi, e huriki a gare ri padi virihia na ngava, i uka ma i taratoto. \v 13 Muri e Pilato i nanea, “Ra maka ngava ni padi virihi ioe vona, o longo?” \v 14 Pali e Isu i uka ma i taratoto. Lakea e Pilato i turutu hateka vona. \s1 E Barabas \r (Markus 15:6-15; Lukas 23:13-25; Ioanes 18:38–19:16) \p \v 15 Na pida lobo na parava na habu, a matakari bara i nana e huriki ne rei a bakovi ge vakapagetala tavulea na bavi. \v 16 Na tahuna iea i tahoka tara bakovi hale i made na bavi, a rana e Barabas. E huriki lobo ri lohoka vona. \v 17 Na tahuna e huriki ri vapopo na ruma ne Pilato, i nana ria, “E rei a viri mu ngarua ga vakapagetalea na bavi? E Barabas, o e Isu, ra bakovi ni gale e Kristo?” \v 18 \x * \xo 27:18 \xt Ion 11:47-48; 12:19\x*E Pilato i nana ria, a vuhuna i lohoka vona ri turari vilia vona a vuhuna i madihi a hatene ria vona a hini e Isu i rangi ria. \p \v 19 Pali e Pilato tara i mangenge, a vuhuna na tahuna e Isu i pesi na matana, e girihina i talo rike a ngava vona, i ta maea, “Naha ni ratea tara maki na bakovi malamala iea, a vuhuna a bole a nima­dihi dagi mona na tahuna a masia baroko na vuregu.” \p \v 20 Pali e huriki a prister dagi, a gare ri voro dili a ngava ne huriki ri gi ta hinituhana vona e Barabas ge pagitala, pali e Isu ni gi rabalaki. \p \v 21 Lakea a matakari i nana ria, “E rei ne rua ga vakapagetalea na bavi? E Barabas o e Isu?” \p Ri koli ria ri ta maea, “E Barabas.” \p \v 22 E Pilato i nana tabu, “Pali ga rata navia ngane e Isu, ra ni gale e Kristo?” \p Ria lobo ri koli, ri ta maea, “Ni gi paditata na kai tavalavala!” \p \v 23 E Pilato i nana ria, “I navai ge mavonga? A ra rabu hale i ratea?” Pali ri gale dagi hateka, ri ta maea, “Ni gi paditata na kai tavalavala!” \p \v 24 \x * \xo 27:24 \xt Vin 21:6-9\x*E Pilato i matakilala ngane i uka ma ri gi longoa, a vuhuna e huriki ri gao hateka, ri vakatubu ni roro. Lakea i bolea a naru, i vahilolo a limana na matane huriki, i ta maea, “Iau a uka rarenga vona a nimatena bakovi iea. Mu rata virihia vona a maki mu ngarua vona!” \p \v 25 \x * \xo 27:25 \xt Apo 5:28\x*E huriki lobo ri koli mule, ri ta maea, “Pali. Mia mi gi tahoka a rarenga vona. E huriki a hamone mia, ria ranga ri gi tahoka a rarenga vona!” \p \v 26 Muri i vakapagetalea e Barabas, i taki e huriki a nugumaheto ri gi lagua e Isu, ri gi paditatea na kai tavalavala. \s1 E Isu Ni Padikede \r (Markus 15:16-20; Ioanes 19:2-3) \p \v 27 Muri e huriki a nugumaheto ne Pilato ri turaria e Isu i lakea na roho ne ria, lakea a tara lobo na nugumaheto ri vapopo na ngalana. \v 28 \x * \xo 27:28 \xt Luk 23:11\x*Ri kali tala a varakia vona ri vakarodoa vona a varakia kuakua. \v 29 Ri padiviri a barakau i manga a tama hariki, ri vakakubea na gina. Ri vakabolea vona a kodo hariki, ri turume puru na ngalana, ri padikedea ri ta maea, “Ge made vakaroro a hariki ne huriki a Iuda!” \v 30 \x * \xo 27:30 \xt Ais 50:6\x*Ri kalupe tahoa, ri bole mulea a kodo, ri ubi balaka kupo a gina. \v 31 Ri padikedea, muri ri kali talea a varakia, ra ri vakarodoa vona. Muri ri vakarodo tabu vona a varakia vona. Muri ri turari talea ni gi paditata na kai tavalavala. \s1 E Isu Ni Paditata \r (Markus 15:21-32; Lukas 23:26-43; Ioanes 19:17-27) \p \v 32 Na tahuna ri pagitala, ri vakorokoro a bakovi o Sirene, a rana e Simon. Ri vakukua ge kaloho poloa a kai tavalavala ne Isu. \v 33 Ri bele na tabeke ni gale e Golgota. A rana tanga iea, ni vunu muri mai a tuhana gina bakovi. \v 34 \x * \xo 27:34 \xt Sng 69:21\x*Na tahuna ri bele vonga ri habi vona a vain ni pulo turana maki vagole ni gale a “gal” ge ninu. Pali na tahuna i dame kilangana, i marikoi vona. \v 35 \x * \xo 27:35 \xt Sng 22:18\x*Ri paditata loboa, muri ri varangi vona tara rihiva na satu, pali e rei a viri ge mulangi bara i bole a varakia vona. \v 36 Muri ri made puru tabukoi vona, ri tagaria. \v 37 Ni here polomeli na gina a ngava ri padi virihia vona. A ngava iea i maea, “Ra bakovi iea, e Isu, a hariki ne huriki a Iuda.” \v 38 \x * \xo 27:38 \xt Ais 53:12\x*A bakovi ru panaho ru rabalaki a viri, rua ranga ni paditata tabukoi ne Isu. I tavore na kanena tara, na maurina tara. \v 39 \x * \xo 27:39 \xt Sng 22:7; 109:25\x*E huriki ri laho polo ri mapakulu, ri harogi pilea, \v 40 \x * \xo 27:40 \xt Mat 26:61; Ion 2:19\x*ri ta maea, “O taki ioe ta go pukea a roho na Vure, muri go hae rikea na parava i tolu. Ngane o korimule ioe ke! Ge ioe a Tuna Vure muholi, o puru valai na kai tavalavala!” \p \v 41 E huriki a prister dagi, a mari na vinara na lotu, a gare, ria ranga ri padi­kedea, \v 42 ri ta maea, “I korimule e huriki ranga, pali i keri ni korimule ia! Ia a hariki ne Israel! Ge puru valai na kai tavalavala, bara si luhoi tora ia. \v 43 \x * \xo 27:43 \xt Sng 22:8\x*I luhoi tora hateka a Vure. Pali ngane a Vure ge ngarua a bakovi iea, bara i korimulea, a vuhuna i ta maea, ‘Iau a Tuna Vure.’” \v 44 Ra bakovi ala rua ni paditata turana, rua ranga, ru harogi pilea e Isu. \s1 E Isu i Mate \r (Markus 15:33-41; Lukas 23:44-49; Ioanes 19:28-30) \p \v 45 Ngane a uvo i kavitagua a malala, i vakatubu na kuru haro, i vano i lobo na kilala i tolu na malunga. \v 46 \x * \xo 27:46 \xt Sng 22:1\x*I tabukoi na kilala i tolu ngane, e Isu i haloho dagi, i ta maea, “Eloi. Eloi, lama sabaktani?” A pelegona a ngava iea i maea, “Vure nau, Vure nau, i navai o lohopile iau?” \p \v 47 E huriki ri pesi tabukoi vonga ri longoa ri ta maea, “I galea e Elaisa.” \p \v 48 \x * \xo 27:48 \xt Sng 69:21\x*Malaviriri kunana a viri tara ne ria i nunu, i bolea tara maki, i lutua na vain, muri i koloa na kai, i toto rikea ne Isu, ge duvia. \v 49 Pali e huriki ranga ri ta maea, “O dava. Si gi masia e Elaisa ge valai ge korimulea, o ge uka.” \p \v 50 E Isu i haloho tala dagi tabu. Muri a hanuna i pea, i mate. \p \v 51 \x * \xo 27:51 \xt Nim 26:31-33; Hib 10:19-20\x*Malaviriri kunana a lava­lava dagi na roho na Vure i mavida valai meli i puru tano, i bale rua. A vuruke i pori, i makeve a maka kedo dagi. \v 52-53 A maka lovo ne huriki ri mate ri matuba. Muri, na tahuna e Isu i mahuri mule na matenga, e huriki a bakovi mala­mala ri mate pali, ngane ri mahu­ri mule, ri pagi­tala na lovo, ri dili na tanga na Vure, re Ierusalem, ri bele ne huriki. \p \v 54 Na tahuna a ubu turana e huriki ri tagaria e Isu ri hatakia a vuruke, ri matai a maka maki i bele, ri mangenge, i vakulu a tagane ria, ri ta maea, “Muholi hateka, ra bakovi iea a Tuna Vure!” \p \v 55 \x * \xo 27:55 \xt Luk 8:2-3\x*E huriki a ngatavine ala kupo, ria ranga ri pesi basi popote ri matanono. Re huriki a ngatavine, i muga ri laho turane Isu, ri tuhoria na tahuna i pea e Galili. \v 56 A ngatavine ranga ne ria, a rane tou ra nga: e Maria Magdala, e Maria e kinane Iakop rua e Iosep, e kinane tune Sebedi ala rua. \s1 E Isu Ni Tanu \r (Markus 15:42-47; Lukas 23:50-55; Ioanes 19:38-42) \p \v 57 I rodo ngane a hini, i valai a bakovi na mahala o Arimatea, a rana e Iosep. Ia tara a murimuri ne Isu. \v 58 \x * \xo 27:58 \xt Vin 21:22-23\x*I lakea ne Pilato i takia vona a podane Isu, ge bolea. Lakea e Pilato i longo maia, i taki e huriki a nugumaheto ri gi habia vona a podana. \v 59 E Iosep i bolea a podane Isu i sivua na lavalava keakea karaba, \v 60 \x * \xo 27:60 \xt Ais 53:9\x*lakea i bolea, i rua na babe i keli purua na kedo dagi ge ne vona. Muri i kulea a kedo dagi, i ru karia a matana, i vano ia. \v 61 E Maria Magdala turana e Maria tara ru made vonga, ru matanonoa a babe. \s1 E Huriki a Nugu Maheto Ri Tagari na Babe \p \v 62 Na parava muri, na Parava Nimalo, e huriki a prister dagi, e huriki a Pariseo ri vapopo turane Pilato, \v 63 \x * \xo 27:63 \xt Mat 12:40; 16:21; Mrk 9:31; 10:33-34; Luk 9:22; 18:31-33; Ion 2:19-21\x*ri ta maea, “Bakovi dagi, ra bakovi na taminga iea, mi longoa na tahuna i tabana na ni mahuri, i ta maea, ‘Muri na parava i tolu bara mahuri mule na matenga.’ \v 64 I mavonga, mi ngaru go vakuku ni gi tagari a babe ge vano ge harena na toluna parava. Mi mangenge, ma ge valai e huriki a murimuri vona, ri gi pana­hoa a podana. Muri bara ri taki e huriki ta i mahuri mule na nimate. Lakea ra ngava taminga karaba bara i hale hateka na ngava taminga muga.” \p \v 65 Lakea e Pilato i ta maea, “A ru na limane mua a tara na nugumaheto. Mu vano mu taki e huriki a tagari ri gi tagaria a babe, ge ramai a niluhoi ne mua.” \v 66 Lakea ri vano ri tukaria a babe, ri ru a kilakila na kedo ni gi matakilaka vona, ni kule tala, o i uka. Muri ri taki e huriki a tagari ri gi tagaria a babe. \c 28 \s1 E Isu i Mahuri Mule \r (Markus 16:1-10; Lukas 24:1-10; Ioanes 20:1-18) \p \v 1 A Parava Nimalo i lobo. Na hate­langa pokopoko na mugana parava na vik, e Maria Magdala rua e Maria tara ru vano ru gu gosia a babe. \p \v 2 I pori vakaturutu a vuruke, a vuhuna a agelo ne Bakovi Dagi i puru valai na hunu, i kule vurokia a kedo dagi ni tukari a matana babe vona. Muri i made langa vona. \v 3 A agelo i parahidi manga a vila. A varakia vona i kea manga a havu. \v 4 E huriki a tagari ri mangenge hateka, i vakulu a tagane ria, i vurea a matane ria, ri mate. \p \v 5 Pali a agelo i taki rua, i ta maea, “Naha ni mangenge. A lohoka marua, muru matakanea e Isu, ra ni paditata na kai tavalavala. \v 6 \x * \xo 28:6 \xt Mat 12:40; 16:21\x*I uka ma ia koea, a vuhuna i mahuri mule pali, i manga a hini i taki muga. Muru valai muru masia a murina i tabuli muga vona a podana. \v 7 Muri muru vano malaviriri, muru vaka­longo e huriki a murimuri vona, muru ta maea, ‘E Isu i mahuri mule pali na nimate. I muga lakea o Galili. Mu vano, mu masia vonga.’ Ngane a vakalongo pali marua.” \p \v 8 Ra ngatavine nga ru mangenge, pali ru vivi hateka. Ru pea a babe, ru nunu hamule lakea ne huriki a murimuri, ru vaka­longo ria. \v 9 Ru tabana ni nunu na dala, e Isu i luve vakaturutu ne rua, i ta maea, “Hate­langa.” Lakea ru valai vona, ru nugu­tata a vahana, ru kavu­rikea. \v 10 \x * \xo 28:10 \xt Mat 26:32\x*Muri e Isu i taki rua, i ta maea, “Naha ni mangenge. Muru vano muru vakalongo e huriki a turagu ri gi lakea o Galili, ri gi matai iau vonga.” \s1 A Nita ne Huriki a Tagari \p \v 11 Ru tabana ni lalaho lokovonga, lakea e huriki a tagari ranga ri lakea o Ierusalem, ri vakalongo e huriki a prister dagi vona a maki i bele. \v 12 Lakea e huriki a prister dagi ri vapopo turana e huriki a gare, ri vata vona a maki ri gi ratea. Muri ri habi ne huriki a nugumaheto a moni dagi, \v 13 ri ta maea, “Mu taki e huriki, mu ta maea, ‘E huriki a murimuri vona ri vali na rodo ri panahoa a podana na tahuna mi mahita.’ \v 14 Ra ngava iea, ge longoa e Pilato, naha ni loho lege. Bara mi vano, mi vakalongo kamumua, bara mu uka ngava.” \v 15 Lakea e huriki a nuguma­heto ri bole a moni, ri muri mai a ngava ni taki ria vona. Ra ngava taminga iea, i nunu viliha lae ne huriki a Iuda, i valai i harena mona. \s1 E Isu i Habi a Leho \r (Markus 16:14-18; Lukas 24:36-49; Ioanes 20:19-23) \p \v 16 \x * \xo 28:16 \xt Mat 26:32\x*Muri e huriki a murimuri ala ravulu a polona i taku ri lakea o Galili. Ri bele vona a lolo e Isu i taki ria ri gi luve vona. \v 17 Na tahuna ri masia e Isu, ri kavurikea. Pali e huriki ranga ne ria ri loho rua. \v 18 \x * \xo 28:18 \xt Ion 13:3; Epe 1:20-22\x*Muri e Isu i valai mai ria, i ta maea, “A Vure i habi nau a nitora lobo na hunu a malala. \v 19-20 \x * \xo 28:19-20 \xt Mrk 16:15-16; Apo 1:8\x*I mavonga mu vano, mu lakea na tanga lobo na malala. Mu vahilolo e huriki na rane Tata, ne Tuna, na Hanu Kiripiripi. Mu tovo ria ri gi ramai a ngava lobo a habi ne mua. I mavonga bara mu rata ria ge ria e huriki a murimuri nau. Mu longo. Iau ga made vakaroro turane mua, ge vano ge harena na nilobona malala.”